PRIJEDLOG JEDINSTVENE LISTE OTEENJA

A) OTEENJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA I GUBICI EKSTREMITETA I. A GUBITAK GORNJIH EKSTREMITETA gubitak nadlaktice/a gubitak jedne ruke u ramenu gubitak obiju ruku u ramenu gubitak jedne ruke u nadlaktici gubitak obiju ruku u nadlaktici gubitak podlaktice/a gubitak ruke u laktu (eksartikulacija) gubitak obiju ruku u laktu gubitak ruke u podlaktici gubitak u podlaktici, obostrano gubitak ake i dijelova ake gubitak palca, obje falange gubitak oba palca gubitak oba palca i jednog kaiprsta gubitak oba palca i oba kaiprsta gubitak oba palca, jednog kaiprsta i jednoga srednjega prsta gubitak a oba palca i druga tri prsta, a ne svih prstiju na istoj ruci djelomini gubitak jednoga lanka palca i dva lanka kaiprsta djelomini gubitak jednog lanka palca i dva lanka kaiprsta, slabo pokretni patrljci gubitak kaiprsta, jedne ake gubitak kaiprsta, obje ake gubitak bilo kojega prsta osim palca i kaiprsta gubitak dva prsta bez metakarpalne kosti gubitak kaiprsta i srednjeg prsta, jedne ake gubitak kaiprsta i srednjeg prsta, obiju aka gubitak palca s bilo koja dva prsta (osim kaiprsta) sa sauvanim metakarpalnim kostima gubitak kaiprsta, srednjega i maloga prsta sa sauvanim metakarpalnim kostima gubitak etiri posljednja prsta jedne ake sa sauvanim metakarpalnim kostima gubitak etiri posljednja prsta sa sauvanim metakarpalnim kostima, obiju aka gubitak palca s bilo koja tri prsta iste ake sa sauvanim metakarpalnim kostima gubitak svih prstiju jedne ake gubitak svih prstiju obiju aka djelomini gubitak vie prstiju gubitak obiju falangi palca s metakarpalnom kosti gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima - palca i kaiprsta gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima - kaiprsta i srednjega prsta gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima - srednjega prsta i prstenjaka gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima - prstenjaka i maloga prsta gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima - palca, kaiprsta i srednjega prsta 30% 50% 60% 80% 70% 80% 20% 40% 20% 30% 20% 20% 30% 50% 50% 40% 50% 80% 60% 70% 100% etiri posto po falangi 40% 50% 40% 40% 30% 60% 80% 100% 70% 100% 100% 100% 80% 100%

gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima - kaiprsta, srednjega i maloga prsta gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima - srednjega, prstenjaka i maloga prsta gubitak jedne ake gubitak obiju aka I B. GUBICI DONJIH EKSTREMITETA gubitak natkoljenice/a gubitak noge u kuku gubitak u kuku obiju nogu gubitak noge u natkoljenici, jedne noge gubitak u natkoljenici, obiju nogu gubitak potkoljenice/a gubitak noge u koljenu gubitak u koljenu, obiju nogu gubitak noge u potkoljenici, jedne noge gubitak u potkoljenici, obiju nogu gubitak obiju potkoljenica s kratkim ili zgrenim patrljcima neprikladnim za proteze gubitak stopala i dijelova stopala gubitak u skonom zglobu po Pirogovu na jednoj nozi gubitak u skonom zglobu po Pirogovu na objema nogama gubitak u skonom zglobu na jednoj nozi gubitak u skonom zglobu na objema nogama gubitak palca bez metatarzalne kosti, jedne noge gubitak palca bez metatarzalne kosti, obje noge gubitak svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne kosti gubitak svih prstiju na obje noge bez metatarzalne kosti gubitak palca s metatarzalnom kosti, jedne noge gubitak palca s metatarzalnom kosti, obje noge gubitak dva ili tri prsta s metatarzalnim kostima, jedne noge gubitak dva ili tri prsta s metatarzalnim kostima, obje noge gubitak po Lisfrancku (exarticulatio tarsometatarsea), jedne noge gubitak stopala po Lisfrancku (exarticulatio tarsometatasea), obiju nogu gubitak po Chopartu (exarticulatio tarsitransversa), jedne noge gubitak po Chopartu (exarticulario tarsitransversa) na objema nogama I C GUBICI RUKU ILI NOGU

50% 40% 70% 100%

100% 100% 90% 100% 80% 100% 70% 100% 100% 60% 100% 60% 100% 20% 30% 30% 40% 20% 30% 30% 40% 40% 70% 50% 80%

gubitak jedne ruke i jedne noge ili potpuna neupotrebljivost jedne ruke i jedne noge 100% Napomena: Za amputacije nadlaktice, podlaktice, natkoljenice i potkoljenice valja uvaiti da svugdje moe biti patrljak neprikladan za noenje proteze a ne samo ponegdje. Valjalo bi, omoguiti dodatnim lankom podizanje za 10 % invaliditet II STEENA OTEENJA EKSTREMITETA (skraenja, pseudoartroze, osteomijelitis habitualna iaenja) II A steena oteenja gornjih ekstremiteta neoperabilna pseudoartroza nadlaktine kosti (potreban ortopedski aparat), jedne ruke 60%

neoperabilna pseudoartroza nadlaktine kosti, obje ruke neoperabilna pseudoartroza podlaktice, obje kosti, na jednoj ruci neoperabilna pseudoartroza podlaktice, obje kosti, na objema rukama neoperabilna psedoartroza podlaktice, ako je zahvaena samo jedna kost, jedne ruke neoperabilna pseudoartroza podlaktice, jedne kosti, na objema rukama nereponirano iaenje u ramenom zglobu s ogranienjem funkcije habitualno iaenje ramenog zgloba koje se unato operaciji esto ponavlja habituelno iaenje obaju ramena II B steena oteenja donjih ekstremiteta

80% 50% 70% 30% 40% 40% 30% 50%

skraenje noge (apsolutno) od 4 cm do 7 cm 30% skraenje noge (apsolutno) od 7 cm do 12 cm 40% skraenje noge (apsolutno) vie od 12 cm 60% neoperabilna pseudoartroza vrata femura 60% neoperabilna pseudoartroza femura 50% deformacija stopala, jedne noge 30% patelektomija 10% deformacija stopala, obiju nogu 50% pseudoartroza podkoljenice (tibije ili obiju kosti) 50% pseudoartroza podkoljenice (tibije) prema teini sluaja, na objema nogama 80% kronini osteomijelitis noge s fistulom ili funkcionalnim smetnjama 40% III DORZALGIJE KAO POSLJEDICE DEGENERATIVNIH PROMIJENA ILI OZLJEDA KRALJENICE potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije uz RTG nalaz i pregled fizijatra ili 20% ortopeda konsolidirane frakture cervikalnog dijela kraljenice s lezijom medule prema stupnju Postotak odrediti u skladu neurolokog ispada s neurolokim ispadima definiranim listom fiksirani gibus u podruju torakalne regije prema stupnju zakrivljenosti 30% potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne regije uz RTG nalaz i pregled fizijatra ili 20% ortopeda oteenje kraljenice uslijed neankilozantnog spondilitisa - laki oblik s ogranienom 30% pokretljivou samo jednog segmenta kraljenice (lumbalni, torakalni ili cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed neankilozantnog spondilitisa - umjereni oblik s ogranienom 40% pokretljivou najmanje dva segmenta kraljenice (lumbalni, torakalni i/ili cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed neankilozantnog spondilitisa - tei oblik s ogranienom 50% pokretljivou vie segmenata kraljenice (lumbalni, torakalni i cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed ankilozantnog spondilitisa - laki oblik s ogranienom 30% pokretljivou samo jednog segmenta kraljenice (lumbalni, torakalni ili cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed ankilozantnog spondilitisa - umjereni oblik s ogranienom 50% pokretljivou najmanje dva segmenta kraljenice (lumbalni, torakalni i/ili cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed ankilozantnog spondilitisa - tei oblik s ogranienom 70% pokretljivou vie segmenata kraljenice (lumbalni, torakalni i cervikalni segment) oteenje kraljenice uslijed ankilozantnog spondilitisa - teki oblik s blokiranim pokretima 80% lumbalne i torakalne kraljenice oteenje kraljenice uslijed ankilozantnog spondilitisa najtei oblik s blokiranim pokretima 90 % sva tri segmenta ( cervikalni, torakalni lumbalni ) kraljenice atlantoaksijalna dislokacija kao komplikacija reumatoidnog artritisa s ogranienom 30 % pokretljivou bez oteenja motorike i/ili senzibiliteta

atlantoaksijalna dislokacija kao komplikacija reumatoidnog artritisa s ogranienom pokretljivou sa lakim oteenjem motorike i/ili senzibiliteta / ako RTG nalaz pokazuje dislokaciju postotak oteenja se poveava za 10% atlantoaksijalna dislokacija kao komplikacija reumatoidnog artritisa s ogranienom pokretljivou sa teim oteenjem motorike i/ili senzibiliteta / ako RTG nalaz pokazuje dislokaciju postotak oteenja se poveava za 10% atlantoaksijalna dislokacija kao komplikacija reumatoidnog artritisa s ogranienom pokretljivou sa simptomima mijelopatije / ako RTG nalaz pokazuje dislokaciju postotak oteenja se poveava za 10% IV OGRANIENA POKRETLJIVOST DONJIH EKSTREMITETA ograniena pokretljivost u zglobu kuka za vie od treine opsega, jedne noge ograniena pokretljivost u zglobu kuka za vie od treine opsega, obje noge ograniena pokretljivost u zglobu kuka za polovicu opsega, jedne noge ograniena pokretljivost u zglobu kuka za polovicu opsega, obje noge ograniena pokretljivost u zglobu kuka za vie od polovice opsega, jedne noge ograniena pokretljivost u zglobu kuka za vie od polovice opsega, obje noge ograniena pokretljivost kuka, noga u fleksiji ili abdukciji ili drugi nepovoljni poloaj, jedne noge ograniena pokretljivost kuka, noga u fleksiji ili abdukciji ili drugi nepovoljni poloaj, obje noge ukoenost zgloba kuka u povoljnom poloaju - fleksija od 170 do 160 stupnjeva, jedne noge ukoenost zgloba kuka u povoljnom poloaju - fleksija od 170 do 160 stupnjeva, obje noge ukoenost zgloba kuka u nepovoljnom poloaju - ispod 160 stupnjeva fleksije, jedne noge ukoenost zgloba kuka u nepovoljnom poloaju - ispod 160 stupnjeva fleksije, obje noge ukoenost zgloba koljena u povoljnim poloaju, jedne noge ukoenost zgloba koljena u povoljnim poloaju, obje noge ukoenost koljena u nepovoljnom poloaju, jedne noge ukoenost koljena u nepovoljnom poloaju, obje noge ankiloza koljena u povoljnom poloaju, opruenom ili gotovo opruenom, jedne noge ankiloza koljena u povoljnom poloaju, opruenom ili gotovo opruenom, obje noge kontraktura koljena desmogenoga ili artrogenoga porijekla, ekstenzija vie od 30 stupnjeva, jedne noge kontraktura koljena desmogenoga ili artrogenoga porijekla, ekstenzija vie od 30 stupnjeva, obje noge kontraktura stopala u calcanusu na jednoj nozi kontraktura stopala u calcanusu na objema nogama ankiloza skonog zgloba pod pravim kutom, jedne noge ankiloza skonog zgloba pod pravim kutom, obje noge ankiloza skonog zgloba u nepovoljnom poloaju bilo pod kojim drugim kutom, jedne noge ankiloza skonog zgloba u nepovoljnom poloaju bilo pod kojim drugim kutom, obje noge ukoenost stopala u povoljnom poloaju, jedne noge ukoenost stopala u povoljnom poloaju, obje noge labav zglob koljena ili stopala sa otvaranjem zgloba do 10 mm labav zglob koljena ili stopala sa otvaranjem zgloba veim od 10 mm jako razlabavljen zglob koljena, kad je nuno nositi aparat umjetni zglob kuka, jedne noge umjetni zglob kuka, obje noge artroplastika i umjetni zglob koljena, jedne noge

50% 70% 80%

30% 40% 40% 50% 50% 60% 60% 70% 40% 50% 70% 80% 30% 40% 60% 70% 30% 40% 60% 70% 30% 50% 30% 40% 60% 70% 30% 40% 10% 20% 30% 30% 40% 30%

artroplastika i umjetni zglob koljena, obje noge 40% V OGRANIENA POKRETLJIVOST GORNJIH EKSTREMITETA ukoenost ramenog zgloba u povoljnom poloaju, jedne ruke ukoenost ramenog zgloba u povoljnom poloaju, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) ramena, teeg stupnja, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) ramena, teeg stupnja, obje ruke kontraktura ramenog zgloba s ouvanom abdukcijom ispod horizontale, jedne ruke kontraktura ramenog zgloba s ouvanom abdukcijom ispod horizontale, obje ruke potpuna ukoenost (ankiloza) ramena, prema poloaju, jedne ruke potpuna ukoenost (ankiloza) ramena, prema poloaju, obje ruke labav rameni zglob, jedne ruke labav rameni zglob, obje ruke labav rameni zglob u vezi s lezijom miia ramenog pojasa, jedne ruke labav rameni zglob u vezi s lezijom miia ramenog pojasa, obje ruke ukoenost lakta pod pravim kutom ili manje (90 do 105 stupnjeva), jedne ruke ukoenost lakta pod pravim kutom ili manje (90 do 105 stupnjeva), obje ruke ukoenost lakta pod otrim kutom (vie od 105 stupnjeva), jedne ruke ukoenost lakta pod otrim kutom (vie od 105 stupnjeva), obje ruke ukoenost lakta u punoj fleksiji, jedne ruke ukoenost lakta u punoj fleksiji, obje ruke ukoenost lakta u nepovoljnom ispruenom poloaju (od 75 do 0 stupnjeva), jedne ruke ukoenost lakta u nepovoljnom ispruenom poloaju (od 75 do 0 stupnjeva), obje ruke ukoenost lakatnog zgloba u povoljnom poloaju, jedne ruke ukoenost lakatnog zgloba u povoljnom poloaju, obje ruke ukoenost podlaktice u pronacijskom poloaju, jedne ruke ukoenost podlaktice u pronacijskom poloaju, obje ruke ukoenost podlaktice u supinacijskom poloaju, jedne ruke ukoenost podlaktice u supinacijskom poloaju, obje ruke razlabavljen lakatni zglob s potrebnim aparatom, jedne ruke razlabavljen lakatni zglob s potrebnim aparatom, obje ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 105 stupnjeva do pune fleksije (kontraktura), jedne ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 105 stupnjeva do pune fleksije (kontraktura), obje ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 75 i 90 ili 90 i 105 stupnjeva (kontraktura), jedne ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 75 i 90 ili 90 i 105 stupnjeva (kontraktura), obje ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 0 i 75 stupnjeva, nepovoljan poloaj ruke, jedne ruke ograniena pokretljivost lakta izmeu 0 i 75 stupnjeva, nepovoljan poloaj ruke, obje ruke ukoenost (ankiloza) zgloba ake u povoljnom poloaju, jedne ruke ukoenost (ankiloza) zgloba ake u povoljnom poloaju, obje ruke ukoenost runog zgloba u nepovoljnom poloaju volarne fleksije, jedne ruke ukoenost runog zgloba u nepovoljnom poloaju volarne fleksije, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) ake, veeg stupnja, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) ake, veeg stupnja, obje ruke ankiloza (ukoenost) palca u interfalangealnom zglobu, jedne ruke ankiloza (ukoenost) palca u interfalangealnom zglobu, obje ruke ankiloza (ukoenost) palca u interfalangealnom zglobu u nepovoljnom poloaju, jedne ruke ankiloza (ukoenost) palca u interfalangealnom zglobu u nepovoljnom poloaju, obje ruke ankiloza (ukoenost) palca u metakarpofalangealnom zglobu, jedne ruke ankiloza (ukoenost) palca u metakarpofalangealnom zglobu, obje ruke 30% 40% 60% 70% 30% 40% 30% 40% 40% 50% 50% 60% 40% 50% 50% 60% 70% 80% 70% 80% 30% 40% 30% 40% 40% 50% 40% 50% 30% 40% 30% 40% 50% 60% 30% 40% 40% 50% 30% 40% 20% 30% 20% 30% 20% 30%

ankiloza palca u metakarpofalangealnom zglobu u nepovoljnom poloaju, jedne ruke ankiloza palca u metakarpofalangealnom zglobu u nepovoljnom poloaju, obje ruke ankiloza veine prstiju, osim palca ake, u poloaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju, jedne ruke ankiloza veine prstiju, osim palca ake, u poloaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju, obje ruke ankiloza svih prstiju ake, ako su takve promjene u povoljnom poloaju, jedne ruke ankiloza svih prstiju ake, ako su takve promjene u povoljnom poloaju, obje ruke ankiloza svih prstiju ake, ako su takve promjene u nepovoljnom poloaju ukoenost svih metakarpofalangealnih i interfalangealnih zglobova od 2 do 5 prsta u nepovoljnom poloaju, jedne ruke ukoenost svih metakarpofalangealnih i interfalangealnih zglobova od 2 do 5 prsta u nepovoljnom poloaju, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju ake u manjem stupnju, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju ake u manjem stupnju, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju ake u veem stupnju, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju ake u veem stupnju, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) palca u oba zgloba, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) palca u oba zgloba, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) bilo kojeg drugog prsta pojedinano, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) bilo kojeg drugog prsta pojedinano, obje ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) veine prstiju, osim palca, jedne ruke ograniena pokretljivost (kontraktura) veine prstiju, osim palca, obje ruke VI TRAUMATSKA OTEENJA MIIA vee ozljede miia sa defektom miia i smetnjama njihove funkcije VII NEUROMUSKULARNE BOLESTI 1. BOLESTI MOTORIKIH NEURONA 1.1. Amiotrofika lateralna skleroza (ALS): poetni oblik: disfagija, disartrija, umor miia, blaga redukcija miine snage ruku, nogu, ramenog ili zdjelinog pojasa) razvijeni oblik: disfagija s vrlo oteanim gutanjem, disartrija s oteanim razumijevanjem bolesnika, redukcija miine snage do mjere da bolesnik ne moe biti samostalan u svim kretnjama, smetnje disanja, ali nije potrebna mehanika ventilacija terminalni oblik: afagija, anartrija, kvadriplegija perifernog i centralnog tipa, respiracijska insuficijencija uz potrebu za mehanikom ventilacijom 1.2. Spinalne amiotrofije: 1.2.1. infantilni oblik Werdnig Hoffmann: javlja se s roenjem, teka disfagija do afagije, disfonija, afonija, kvadriplegija perifernog tipa, respiracijska insuficijencija intermedijarni oblik: od 3.-6. mjeseca ivota kvadripareza perifernog tipa sa slabosti miia ramenog i zdjelinog pojasa intermedijarni oblik s poetkom u 10. godini ivota: teka kvadripareza do kvadriplegija perifernog tipa, skolioza, kifoskolioza, mogunost oteanog disanja i razvoja cor pulmonale ovisnost o invalidskim kolicima i osobnim asistentom

30% 40% 40% 50% 80% 90% 100% 70% 80% 20% 30% 50% 60% 20% 30% 20% 30% 40% 50% 40%

50% 100%

100%

100% 50% 100%

1.2.2.1 juvenilni oblik, Kugelberg Welander Volfahrt: blai oblik: slabost miia ramenog i zdjelinog pojasa, gornjih i donjih ekstremiteta i to osobito proksimalnih miinih skupina do stupnja pareze perifernog tipa teak oblik: kvadriplegija perifernog tipa, ovisnost o kolicima i osobnom asistentu 1.2.2.2. adultni oblik: blai oblik: mogua je blaa slabost pojedinog ekstremiteta ili sva etiri, ali bez tee redukcije motorikih funkcija tei oblik: postupni razvoj kvadripareza perifernog tipa, obino ne dolazi do plegije 1.3. Bulbospinalna amiotrofija Kennedy: disfagija, disartrija, disfonija, kvadripareza 1.4. Postpolio sindrom: blai oblik: pareze perifernog tipa asimetrino zahvaenih miinih skupina tei oblik: plegija perifernog tipa asimetrino zahvaenih miinih skupina

50% 100% 40% 60% 80% 40% 80%

2. BOLESTI PERIFERNIH IVACA, PERIFERNE NEUROPATIJE 2.1. Nasljedne: 2.1.1. Peronealna miina atrofija, hereditarna senzomotorika neuropatija M. Charcot Marie Tooth: blai oblik: 40% zahvaeni samo peronealno inervirani miii, peronealni ili pijetlov hod tei oblik: 90% uz peronealno inervirane miie slabost pokazuju i ostali miii kao oni inervirani od n. tibialisa, zatim miii aka, podlaktica pa natkoljenica, manje nadlaktica tei oblik uz spinocerebelarnu ataksiju 100% 2.1.2. Neuropatija Dejerine-Sottas: poetni oblik: 50% blae senzomotorike promjene na sva etiri ekstremiteta, osobito lezija dubokog senzibiliteta 100% razvijeni oblik: teke senzomotorike promjene na sva etiri ekstremiteta, teke trofike promjene na distalnim dijelovima ekstremiteta u jaku senzoriku ataksiju, ovisnost o invalidskim kolicima i osobnom asistentu 2.1.3. Neuropatija Refsum: 90% senzomotorika progresivna neuropatija, dominira senzorika ataksija s progresivnim gubitkom vida 2.1.4. Amiloidna neuropatija: senzomotorikog tipa, trofike promjene, slabost od pareze do plegije na sva etiri ekstremiteta osobito u podruju distalinih miinih skupina, vegetativni znakovi neuropatije, diareja, poremeaj potencije, poremeaj kontrole sfinktera, posturalna hipotenzija blai oblik: 50% kvadripareza teak oblik: 100% kvadriplegija 2.1.5. Neuropatija kod akutne intermitentne porfirije: stanje kad znakovi senzomotorike neuropatije ostanu trajno 80% 2.1.6. Familijarna kljenut pojedinih perifernih ivaca zbog pritiska: Prema nalazu perifernih nalaz odgovara leziji pojedinog ivca, postoji mogunost oporavka ivaca

2.2. Steene: 2.2.1. Postinfekcijski poliradikuloneuritis Guillain Barre Strohl: senzomotorikog tipa ili iskljuivo motorikog tipa, kvradipareza do kvadriplegije, mogu biti zahvaeni kranijski ivci, mogua respiracijska insuficijencija, znakovi afekcije vegetativnog sustava kao poremeaj kontrole sfinktera, tahikardija ili bradikardija, hiperrtenzija ili hipotenzija. Oporavak se moe postii uz prisustvo blaih kljenuti. oporavak uz zaostajanje kljenuti, koje ne dovode do ovisnosti o tuoj pomoi 50% oporavak uz zaostajanje teih kljenuti s potrebom za tuom pomoi 100% motoriki oblik pokazuje slabiji oporavak i bolesnik moe ostati u kvadriplegiji s potrebom za 100% mehaniku ventilaciju 2.2.2. Multifokalna motorika neuropatija s blokom provoenja: asimetrina slabost miia ekstremiteta, obino pone s rukama, moe biti zahvaena respiracijska muskulatura to zahtijeva mehaniku ventilaciju, mogu biti zahvaeni i kranijski ivci, moe se postii oporavak oporavak uz blage kljenuti 50% oporavak uz kljenuti koje zahtijevaju tuu pomo 100% ako se ne postigne oporavak bolesnik moe trajno biti ovisan o mehanikoj ventilaciji s 100% bulbarnim smetnjama i kvadriplegijom 2.2.3. Neuropatija kod disporteinemija kao plazmocitoma, kolagenoza, sarkoidoza ili paraneoplastike neuropatije: 2.2.3.1. Dijabetska neuropatija: mononeuropatija, mononeuropatija multipleks: Prema nalazu perifernog ivca

polineuropatija: ouvan neovisan ivot 30% oteano kretanje, ovisnost o pomoi druge osobe 100% 2.2.3.2. dijabetska amiotrofija: samostalno kretanje mogue 50% samostalno kretanje nije mogue, ovisnost o invalidskim kolicima 100% 2.2.3.3. Uremijska polineuropatija: blai senzomotoriki deficit s moguim oporavkom 40% tei motoriki deficit s kljenutima distalnih miinih skupina nogu i ruku 80% 2.2.3.4. Alkoholna polineuropatija: senzorike smetnje su intenzivnije u odnosu na motorike, posebno senzorika ataksija i trofika ulcera stopala blae smetnje kretanja osobito kad se pogledom ne moe kontrolirati motorika aktivnost 40% 2.2.3.5.Toksina neuropatija: 2.2.3.5.1.Olovna te izazvana drugim metalima: esto mononeuropatija n. radialisa Prema nalazu perifernih ivaca motorika mononeuropatija multipleks Prema nalazu perifernih ivaca motorika neuropatija: 60% za zaostalom kvadriparezom motorika neuropatija: 100% za zaostalom kvadriplegijom 2.2.3.5.2. Medikamentozna, kemoterapeutici: blaa senzomotorika polineuropatija s parezom distalnih miinih skupina nogu uz osjetne 50% smetnje tea senzomotorika polineuropatija s plegijom distalnih miinih skupina nogu uz osjetne 100% smetnje 2.2.3.6. Postinfekcijske neuropatije (difterija, variela zoster virus, Ebstein Barr virus, HIV i ostalo):

mononeuropatija ili mononeuropatija multipleks polineuropatija: oporavak ali do stupnja da bolesnik ima deficit u svojim aktivnostima, ali bez potrebe za tuom pomoi 2.2.3.7. Posttraumatske neuropatije: lezije jednog ili vie perifernih ivaca 2.2.3.8.Kanalikularne neuropatije: lezija jednog ili vie ivaca

Prema nalazu perifernih ivaca 60% Prema nalazu perifernih ivaca Prema nalazu perifernih ivaca

2.2.3.9. Kompresivne radikulopatije s djelominom lezijom motorikog i osjetnog korijena jednog segmenta 30% vie segmenata 50% s tekom lezijom motorikog i osjetnog korijena jednog segmenta 40% vie segmenata 80% Napomena: Kod kompresivnih radikulopatija potrebno je napraviti: kliniki pregled (neurolog i fizijatar), radioloki FSVK i FSLK , EMNG, MR odreenog segmenta 3. BOLESTI NEUROMUSKULARNE SPOJNICE 3.1. Nasljedni kongentilani miasteniki sindromi: kljenuti raznih miinih skupina bez mogunosti lijeenja 60% kljenuti gotovo sveukupne poprenoprugaste muskulature 100% 3.2. Miastenija gravis: teki atrofiki okularni oblik bez pozitivnog odgovora na terapiju 60% blai bulbarni oblik s pozitivnim odgovorom na terapiju 40% teki bulbarni oblik s estim recidivima usprkos sveukupnog raspoloivog lijeenja (blokatori 80% kolinesteraze, glukokortikosteroidi, azatioprin,pojedini kemoterapeutici, terapijska izmjena plazme, intravenska primjena globulina, transsternalna timektomija) teki bulbarni atrofiki oblik bez mogunosti oporavka 90% blai generalizirani oblik s pozitivnim odgovorom na svu raspoloivu terapiju 40% teki generalizirani oblik s uestalim pogoranjima do razvoja respiracijske insuficijencije i 100% nezadovoljavajuim odgovorom na raspoloivo lijeenje teki generalizirani atrofiki oblik miastenije gravis bez mogunosti oporavka 100% 3.3.Lambert Eaton miasteniki sindrom: prevladava slabost miia ramenog i zdjelinog pojasa uz proksimalne miine skupine ekstremiteta, takoer mogu biti prisutni i bulbarni te okularni znakovi bolesti uz vegetativne simptome kao poremeaj znojenja, peristaltike crijeva, potencije, kontrole sfinktera, krvnog tlaka, srane akcije Lambert Eaton miasteniki sindrom s pozitivnim odgovorom na lijeenje 40% Lambert Eaton miasteniki sindrom bez pozitivnog odgovora na lijeenje 90% 3.4.Botulizam klinika slika ovisna o intenzitetu intoksikacije oporavak uz zaostajanje kvadripareze 60% oporavak uz zaostajanje kvardiplegije, smetnja gutanja, govora, fonacije 100% 4. PRIMARNE BOLESTI MII?A 4.1. Distrofinopatije: 4.1.1. Duchenne-ov oblik: prevladava slabost miia ramenog i zdjelinog pojasa te proksimalnih miinih skupina ruku i nogu u poetku bolesti (rano djetinjstvo): 90% reducirana motorika do nemogunosti kretanja

razvijeni oblik (adolescencija): 100% potpuna ovisnost o invalidskim kolicima i pomoi osobnog asistenta, mogue smetnje disanja i potreba za mehanikom ventilacijom 4.1.2. Becker-ov oblik: blai oblik: 60% blaga redukcija snage miia ramenog i zdjelinog pojasa te proksimalnih miinih skupina ruku i nogu, mogua pridruena kardiomiopatija teak oblik: 100% kvadriplegija, kardijalna dekompenzacija 4.2. Pojasni oblik miine distrofije: prema promjeni gena postoji vie vrsta kao autosomalno recesivne: sarkoglikonopatije, kalpainopatije, disferlinopatije, autosomalno dominantne: kaveolinopatije i drugi oblici te Bethlem miopatija blai oblik: 50% redukcija snage miia ramenog i zdjelinog pojasa, ali je ouvano samostalno kretanje teak oblik: 100% teka redukcija motorike, zbog ega se bolesnik ne moe samostalno kretati ili je potpuno vezan za invalidska kolica i pomo osobnog asistenta, mogua je i kardiomiopatija 4.3. Facioskapulohumeralni oblik miine distrofije: autosomalno dominantni oblik bolesti blagi oblik: blago povienje CK, blaga redukcija miine snage kao nemogunost potpunog zatvaranja oiju ili neto vea prominencija skapula 30% teak oblik: 60% trofike promjene miia lica, ramenog pojasa, proksimalnih miinih skupina ruku kod nekih i slabost miia nogu, redukcija sluha, jo uvijek mogue samostalno kretanje najtei oblik: 100% kad je bolesnik ovisan o osobnom asistentu i invalidskim kolicima 4.4. Distalna miopatija: slabost i trofike promjene distalnih miinih skupina ruku i nogu blai oblik: 40% redukcija motorike, ali bolesnik nije ovisan o pomoi osobnog asistenta tei oblik: 80% motoriki deficit do nemogunosti koritenja aka, izrazita redukcija motorike stopala, slabost glasnica i faringealne muskulature 4.5. Okulofaringealni oblik: blai oblik: 60% nemogunost pokretanja bulbusa, blae trofike promjene miia lica, drijela, glasnice, to dovodi do disfagija,disartrije, disfonije, teak oblik: 90% teka atrofija miia lica, farinksa, glasnica s afonijom anartrijom afagijom, ponekad i aspiracijskom pneumonijom 4.6. Emery Dreifuss miina distrofija: trofike promjene miia, kontrakture zglobova osobito obostrana fleksiona kontraktura lakatnog i skonog zgloba poremeaj ritma rada srca blai oblik: 70% slabost miia je prisutna, ali bolesnik je jo uvijek samostalan u svome zbrinjavanju i kretanju teak oblik: 100% ovisnost o invalidskim kolicima i osobnom asistentu zbog progresije slabosti miia i napredovanja kontraktura kao i kardijalnih smetnja s posljedicom modane embolije, sinkopa ili iznenadne smrti

4.7. Miotonika distrofija: miotonika reakcija; kliniki i elektrofizioloki miina slabost; oteano zatvaranje, otvaranje oiju i usta, slabost sternokleidomastoideusa, slabost distalnih miia ekstremiteta ali i zdjelinog pojasa, katarakta, frontalna alopcija, smetnje u provodnom sustavu srca, hipogonadizam, mentalna retardacija, hipersomnija, stanje koje bolesnika ne ometa u neovisnom ivotu stanje kad je bolesnik ovisi o pomoi druge osobe 4.8. Kongenitalne miopatije: izdiferencirano je oko dvanaest vrsta kongenitalnih miopatija blai oblici: slabosti miia koja omoguuje motoriku aktivnost uz manje redukcije, blaa redukcija mnestikih i intelektualnih funkcija tei oblici: slabost miia tako da je bolesnik ovisan o invalidskim kolicima odnosno osobnom asistentu, deformitet skeleta kao kod artrogripoze, usprkos tekog somatskog stanja kod nekih su intelektualne funkcije potpuno ouvane

40% 90% 40% 100%

4.9. Mitohondrijalne miopatije: su multisistemne s obzirom na klinike znakove i simptome; znakovi sa strane miia; slabost bulbomotora, faringealnih miia, miia ekstremiteta, respiracijske muskulature, poviena vrijednost CK, mogu?a mioglobinurija znakovi sa strane centralnog ivanog sustava; oteenje motorikog puta, ekstrapiramidnog puta, epilepsija, oftalmoplegija, retinitis pigmentosa, mentalna retardacija znakovi sa strane perifernih ivaca; senzomotorika periferna neuropatija znakovi sa strane endokrinog sustava; dijabetes, hipotiroidizam, deficit hormona rasta, hipoparatiroidizam, zakanjeli pubertet znako sa strane srca; hipertrofika kardiomiopatija, poremeaj funkcije provodnog sustava znakovi sa strane bubrega; tubularna acidoza znakovi sa strane jetre; porast transaminaza, steatoza jetre hematoloki znakovi; pacitopenija gastroenteroloki znakovi; dismotilitet crijeva, pseudoopstrukcija crijeva psihijatrijski znakovi; depresija, psihotina stanja dermatoloki znakovi; purpura drugi znakovi; katarakta stanje kad je bolesnik nije ovisan o pomoi druge osobe 50% Stanje kad je bolesnik ovisan o pomoi osobe 100% 4.10. Metabolike miopatije:

deficit enzima s poremeajem metabolikih ciklusa stanje kad je bolesnik neovisan o pomoi druge osobe 40% stanje kad je bolesnik ovisan o pomoi druge osobe 100% 4.11. Endrokrine miopatije: kod hiper ili hipofunkcije nadbubrene lijezde kod poremeaja funkcije paratiroidnih lijezda kod poremeaja funkcije titnjae stanje kad je bolesniku ouvan neovisan ivot 40% stanje kad bolesnik ovisi o pomoi druge osobe 100% 4.12. Toksine miopatije: mogu nastati u sklopu lijeenja s: antilipemicima, glukokortikoidima, ziduvodinom, emetinom, D-penicilaminom, toksino djelovanje alkohola, organofosfornih spojeva obino ne dolazi do veih motorikih deficita, budui da se prekida negativno djelovanje agensa bez obzira na prekid djelovanja tednog agensa zaostanu kljenuti 80% 4.13. Upalne miopatije, polimiozitis: uzrokovane: bolesnom imunolokom reakcijom, povezane s bolestima vezivnog tkiva, (na njih se moe medikamentozno djelovati) virusnom, bakterijskom i parazitarnom infekcijom (mogue lijeenje) malignim bolestima, (prognoza ovisi o osnovnoj bolesti) stanja s motorikim deficitom ali bez potrebe za tuom pomoi 50% stanja koja bolesnika dovode u potpunu ovisnost o invalidskim kolicima i osobnom asistentu 100% 4.14. Sindrom hiperekscitabulnost perifernih ivaca, neuromiotonija: miotonika reakcija miia uz hiperkinezu kao fascikulacije i miokimije, miotonika elektrofizioloka izbijanja, smetnje se mogu razviti u sklopu maligne bolesti, ali i bez nje, prognoza ovisi o osnovnoj bolesti djelomino poboljanje na lijeenje i nema potrebe za tuom pomoi 30% klinika slika s oteanom motorikom aktivnosti s djelominom potrebom za tuom pomoi 80% 4.15. Poremeaj funkcije ionskih kanala miia: 4.15.1.Kongenitalna miotonija: snana motorika reakcija, miii djeluju voluminozno, ali zbog miotonije mogu funkcionalno biti insuficijentni stanje kad je motorika aktivnost bolesnika blago reducirana i neovisan je o pomoi druge 30% osobe stanje kad je motorika aktivnost bolesnika bitno reducirana pa treba pomo druge osobe 80% 4.15.2. Kongenitalna paramiotnija: najizraenije u djejoj dobi s miotonikom reakcijom miia osobito lica i aka te podlaktica, 50% pogoranje na hladnou, kod odraslih obino ne dovodi do motorikog deficita, ako se klone izlaganja hladnoi 4.15.3. Periodike paralize: hipokalemika hiperkalemika stanja s rijetkim atakama paraliza uz izbjegavanje svih faktora koji ju provociraju 40% stanja s uestalim atakama bez obzira na terapeutske postupke 80% 4.16. Arthrogryposis multiplex congenita: teki deformitet skeleta s kontrakturama zbog nemogunosti normalnih intrauterih pokreta fetusa (mogui uzroci neuromuskularni poremeaj, promjene sa strane uterusa), intelektualne funkcije su uredne potpuna ovisnost o osobnom asistentu 100% 4.17. Bolesti sredinjeg ivanog sustava s neuromuskularnim manifestacijama: stiff person syndrome, tetanus neuroleptiki maligni sindrom spinocerebelarna ataksija

hereditarna spatika paraplegija stanja koja omoguuju bolesniku neovisan ivot 40% stanja koja dovode do djelomine ovisnosti o pomoi druge osobe 60% stanja koje dovode do ovisnosti o invalidskim kolicima i stalne pomoi osobnog asistenta 100% B) OTEENJA I BOLESTI SREDINJEG TE PERIFERNOG IVANOG SUSTAVA I EKSTRAPIRAMIDNI SINDROMI parkinsonizam i drugi ekstrapiramidni sindromi lakog stupnja parkinsonizam i drugi ekstrapiramidni sindromi srednjeg stupnja parkinsonizam i drugi ekstrapiramidni sindromi tekog stupnja parkinsonizam i drugi ekstrapiramidni sindromi najteeg stupnja ataktini sindrom lakog stupnja ataktiki sindrom srednjeg stupnja ataktiki sindrom tekog stupnja ataktiki sindrom nepokretan II EPILEPSIJE 30% 60% 70% 100% 30% 60% 90% 100%

epilepsije bez izraenih psihikih promjena s rijetkim napadima uz medikaciju 40% epilepsije s lakim psihikim promjenama 60% epilepsije s uestalim napadima i teim psihikim promjenama bolniki evidentirane 90% Napomena: Kod epilepsija potrebno je napraviti: EEG,CT/NMR, neuropsihologijsko testiranje od strane neurologa , psihijatra III OTEENJA I NEURALGIJE KRANIJALNIH IVACA neuralgija n. trigemini sa povremenim napadima neuralgija n. trigemini sa svakodnevnim napadima- teki stupanj oteenje n. trigeminusa s keratokonjuktivitisom oteenje n. trigeminusa motornog dijela s atrofijom muskulature za vakanje jednostrano oteenje funkcije n. facijalisa lakog stupnja (moe zatvoriti oko) jednostrano oteenje funkcije n. facijalisa srednjeg stupnja (teka asimetrija lica) jednostrano oteenje funkcije n. facijalisa tekog stupnja (teka kljenut mimine muskulature+keratokonjuktivitis) obostrano oteenje funkcije n.facijalisa oteenje (anozmija) n. olfactoriusa Blaa lezija bulbarnih ivaca (disfagija, dizartrija,dislalija,disfonija idr.) najtei sluajevi bulbarne paralize (afagija, anartrija, afonija i dr.) potpuna jednostrana lezija n.accessoriusa potpuna obostrana lezija n.accessoriusa IV OTEENJA I NEURALGIJE PERIFERNIH IVACA djelomina lezija cijelog brahijalnog pleksusa, jednostrana (brahijalna monopareza) djelomina lezija cijelog brahijalnog pleksusa, obostrana (brahijalna dipareza) potpuna lezija cijelog pleksus brahijalisa, jednostrana (brahijalna monoplegija) potpuna lezija cijelog pleksus brahijalisa, obostrana (brahijalna diplegija) potpuna lezija n. aksilarisa, jednostrana (plegija konsekutivnog miia) potpuna lezija n. aksilarisa, obostrana (obostrana plegija konsekutivne muskulature) djelomina lezija n. aksilarisa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) potpuna lezija n. musculocutaneusa, jednostrana ( plegija konsekutivnog miia) 50% 70% 80% 100% 20% 30% 20% 30% 50% 100% 50% 50% 20% 30% 50% 70% 20% 80% 100% 40% 60%

potpuna lezija n. musculocutaneusa, obostrana (obostrana plegija konsekutivne muskulature) 40% djelomina lezija n. musculocutaneusa, obostrana(pareza konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. medijanusa jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 20% potpuna lezija n. medijanusa, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 40% djelomina lezija n. medijanusa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. radijalisa jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 20% potpuna lezija n. radijalisa obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 40% djelomina lezija n. radijalisa obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% Potpuna lezija n. ulnarisa jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 20% Potpuna lezija n. ulnarisa obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 40% djelomina lezija n.ulnarisa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% napomena: kod oteenja dva ili tri navedena ivca primijeniti pravilo zbrajanja postotka oteenja ove Liste potpuna lezija lumbosakralnog pleksusa (paraliza perifernog tipa jedne noge) 90% obostrana potpuna lezija lumbosakralnog pleksusa (paraplegija perifernog tipa) 100% potpuna lezija glutealnog ivca, jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 20% potpuna lezija glutealnog ivca, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 30% djelomina lezija ishijadinog ivca, jednostrana (pareza konsekutivne muskulature) 50% djelomina lezija ishijadinog ivca, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 60% potpuna lezija ishijadinog ivca, jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 60% potpuna lezija ishijadinog ivca, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 70% djelomina lezija n. femoralisa, jednostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% djelomina lezija n. femoralisa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 50% potpuna lezija n. femoralisa, jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 60% potpuna lezija n. femoralisa, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 80% djelomina lezija n. peroneusa, jednostrana (pareza konsekutivne muskulature) 20% djelomina lezija n. peroneusa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. peroneusa, jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. peroneusa, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 40% Djelomina lezija n. tibialisa, jednostrana (pareza konsekutivne muskulature) 20% Djelomina lezija n. tibialisa, obostrana (pareza konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. tibialisa, jednostrana (plegija konsekutivne muskulature) 30% potpuna lezija n. tibialisa, obostrana (plegija konsekutivne muskulature) 40% V PLEGINI SINDROMI potpuna motorna uzetost jedne strane tijela - hemiplegija hemipareza lakog stupnja (motilitet o?uvan, u pozicijskim poloajima blaga oscilacija ekstremiteta) hemipareza srednjeg stupnja (samostalno pokretan uz pomagalo, u pozicijskom poloaju tonu ekstremiteti) hemipareza tekog stupnja (nemogunost postavljanja ekstremiteta u pozicijske poloaje) kod procjene hemipareza obavezna procjena neurolokog statusa paraplegija bez inkontinecije paraplegija s inkontinecijom parapareza bez inkontinencije parapareza s inkontinencijom kvadriplegija quadri pareza lakeg stupnja quadripareza teeg stupnja Brahijalna diplegija 100% 30% 50% 80% 100% 100% 60% 70% 100% 70% 90% 100%

Brahijalna monoplegija 80% Monoplegija noge 100% triplegija 100% Cerebralna paraliza s tetraparezom /osoba pokretna 90% Cerebralna paraliza s tetraparezom /osoba nepokretna 100% Cerebralana paraliza s ataksijom /osoba pokretna 90% Cerebralna paraliza s ataksijom /osoba nepokretna 100% Cerebralna paraliza s diparezom/osoba pokretna 80% Cerebralna paraliza s diparezom/osoba nepokretna 100% Cerebralna paraliza s hemiparezom i vie oteenja na ruci 70% Cerebralna paraliza s hemiparezom i vie oteenja na nozi 80% Cerebralna paraliza s motorikom nespretnosti 50% VI DRUGA OTEENJA SREDINJEG IVANOG SUSTAVA stanje nakon ozljede mozga s oteenjem kognitivnih funkcija, lakeg stupnja (obavezno 20% neuropsihologijsko testiranje, CT i/ili NMR) stanje nakon ozljede mozga s oteenjem kognitivnih funkcija, srednje stupnja(obavezno 30% neuropsihologijsko testiranje CT i/ili NMR) stanje nakon ozljede mozga s oteenjem kognitivnih funkcija, tekog stupnja(obavezno 40% neuropsihologijsko testiranje CT i/ili NMR) stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom demencijom, lakog stupnja(obavezno 50% neuropsihologijsko testiranje CT i/ili NMR) stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom demencijom, srednjeg stupnja (obavezno 60% neuropsihologijsko testiranje CT i/ili NMR) stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom demencijom, tekog stupnja (obavezno 100% neuropsihologijsko testiranje CT i/ili NMR) defekt lubanje nakon traume vei od 3 cm u uem promjeru bez evidentnih arinih simptoma 30% dokazan RTG kraniogramima i CT/MR snimanjem VII BOLESTI IVANOG SUSTAVA NESVRSTANE DRUGDJE multipla skleroza - EDDS 0-2 50% 60% multipla skleroza - EDDS 2,5-3 70% multipla skleroza - EDDS 3,5-4 80% multipla skleroza - EDDS 4,5-5 90% multipla skleroza - EDDS 5,5-6 100% multipla skleroza - EDDS 6,5-10 Za nain odreivanja EDDS skora vidi toku 14. priloga Liste C) DUEVNE BOLESTI, PSIHIKI POREMEAJI I MENTALNA RETARDACIJA I Organski, ukljuujui simptomatski mentalni poremeaj trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 30% prema teini kognitivnih oteenja lakeg stupnja- potvreno CT i MR mozga prisutnost atrofija ili rijetke vaskularne promjena, ocjena na MMSE 23-25. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 40% prema teini kognitivnih oteenja lakeg stupnja- potvreno CT i MR mozga prisutnost atrofija ili rijetke vaskularne promjena, ocjena na MMSE 21-22. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 50% prema teini kognitivnih oteenja srednjeg stupnja, potvreno CT ili MR mozga sa srednje tekim atrofijama ili veim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 18-20. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 60% prema teini kognitivnih oteenja srednjeg stupnja, potvreno CT ili MR mozga sa srednje

tekim atrofijama ili veim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 15-17. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 70% prema teini kognitivnih oteenja tekog stupnja, potvreno CT ili MR mozga sa tekim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 12-14. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 80% prema teini kognitivnih oteenja tekog stupnja, potvreno CT ili MR mozga sa tekim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 10-11. trajni poremeaji li?nosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 90% prema teini kognitivnih oteenja tekog stupnja, potveno CT ili MR mozga sa tekim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 8-9. trajni poremeaji linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava 100% prema teini kognitivnih oteenja tekog stupnja, potvreno CT ili MR mozga sa tekim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 7 i manje od 7. Napomena: 1.Kod trajnih poremeaja linosti nakon vaskularnih ili drugih oteenja sredinjeg ivanog sustava potrebno je napraviti: CT i / ili NMR te neuropsihologijsko testiranje (Neurolog, psihijatar) 2. MMSE Mini mental state examination - ocjenska ljestvica za demenciju. Treba je raditi psihijatar. Psihologijsko testiranje za svaki poremeaj je potrebno s potvrdom zatajenja kognitivnih funkcija, ali njihovo testiranje nije ujednaeno, jer ne koriste iste testove, te ima samo vrijednost dopune nalaza. II Poremeaji raspoloenja (afektivni poreme?aji) Bipolarni afektivni poremeaji s maninim ili depresivnim epizodama, teka klinika slika, bez psihotinih simptoma do 3 hospitalizacije uz redovito ambulantno lijeenje Bipolarni afektivni poremeaji s maninim ili depresivnim epizodama, teka klinika slika, bez psihotinih simptoma s 3-5 hospitalizacija uz redovito ambulantno lijeenje Bipolarni afektivni poremeaji s maninim ili depresivnim epizodama, teka klinika slika, bez psihotinih simptoma s vie od 6 hospitalizacija uz redovito ambulantno lijeenje Bipolarni afektivni poremeaji s maninim ili depresivnim epizodama, teka klinika slika, sa psihotinim simptomima 6 i vie hospitalizacija ili barem jednim lijeenjem elektrokonvulzivnom terapijom uz redovito ambulantno lijeenje Teka depresija bez psihotinih simptoma do 3 hospitalizacije uz redovito ambulantno lijeenje Teka depresija bez psihotinih simptoma s 3-5 hospitalizacija uz redovito ambulantno lijeenje Teka depresija bez psihotinih simptoma s vie od 6 hospitalizacija uz redovito ambulantno lijeenje Teka depresija sa psihotinim simptomima s 6 i vie hospitalizacija ili barem jedno lijeenje elektrokonvulzivnom terapijom uz redovito ambulantno lijeenje 30% 40% 50% 50%

30% 40% 50% 50%

III Neurotski poremeaji, poremeaji vezani uz stres i somatomorfni poremeaji PTSP lakeg stupnja s redovitim lijeenjem ambulantno do godine dana PTSP lakeg stupnja s redovitim lijeenjem ambulantno duim od godinu dana ili krae ali uz hospitalizaciju PTSP srednje tekog stupnja za redovito ambulantno lijeenje vie od godinu dana uz 2-3 hospitalizacija-pitati lonara PTSP tekog stupnja za redovito ambulantno lijeenje vie od dvije godine uz 2-3 hospitalizacija PTSP tekog stupnja za redovito ambulantno lijeenje vie od dvije godine uz 4 ili vie hospitalizacija 10% 20% 20% 30% 40%

kliniki utvreni neurotski poremeaji te somatoformni poremeaji tekog stupnja; za redovito 20 % ambulantno lijeenje u trajanju od godine dana kliniki utvreni neurotski poremeaji te somatoformni poremeaji tekog stupnja; za redovito 30% ambulantno lijeenje u trajanju od vie od godine dana i 1-3 hospitalizacije kliniki utvreni neurotski poremeaji te somatoformni poremeaji tekog stupnja;za redovito 40% ambulantno lijeenje u trajanju od vie od godine dana i 4 i vie hospitalizacije 40% fizike i psihike posljedice nasilnog spolnog openja uzrokovane kaznenim djelom uz redovito ambulantno lijeenje od dvije godine uz 1-2 hospitalizacije, 70% za izazivanje tekog psihotinog poremeaja shizofrenog tipa s rezidualnim simptomima koji trajno ometaju radno i socijalnog funkcioniranje, uz redovito ambulantno lijeenje od dvije godine uz vie od 3 hospitalizacije. fizike i psihike posljedice nasilnog spolnog openja uzrokovane kaznenim djelom 50% uz redovito ambulantno lijeenje od dvije godine uz 3-4 hospitalizacije fizike i psihike posljedice nasilnog spolnog openja uzrokovane kaznenim djelom 60% uz redovito ambulantno lijeenje od dvije godine uz vie od 5 hospitalizacija 70% fizike i psihike posljedice nasilnog spolnog openja uzrokovane kaznenim djelom s izazivanjem tekog psihotinog poremeaja shizofrenog tipa s rezidualnim simptomima koji trajno ometaju radno i socijalnog funkcioniranje, uz redovito ambulantno lijeenje od dvije godine uz vie od 3 hospitalizacije. Kod fizikih i psihikih posljedica nasilnog spolnog openja uzrokovane kaznenim djelom potrebno je zbrajati postotke psihikih, gore navedenih, postotaka oteenja te postotaka tjelesnog oteenja zbog trajnog oteenja i gubitka funkcije tjelesnog organa kao poslijedice silovanja. IV Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poreme?aj) lakog stupnja s redovitim 20 % ambulantnim lijeenjem u trajanju od godine dana. Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poremeaj) lakog stupnja s redovitim 30% ambulantnim lijeenjem u trajanju od vie od godine dana i 1-2 hospitalizacije Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poremeaj) lakog stupnja s redovitim 40 % ambulantnim lijeenjem u trajanju od vie od godine dana i 3 i vie hospitalizacija. Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poremeaj) tekog stupnja s rezidualnim simptomim te redovitim ambulantnim lijeenjem u trajanju od godine dana i 1-2 hospitalizacije s primjenjenom EKT. Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poremeaj) tekog stupnja s rezidualnim simptomim te redovitim ambulantnim lijeenjem u trajanju od dvije godine i 3-4 hospitalizacije s primjenjenom EKT Kliniki utvrene psihoze(sch,sumanuti i shizoafektivni poremeaj) tekog stupnja s rezidualnim simptomim te redovitim ambulantnim lijeenjem u trajanju vie od tri godine i 5 i vie hospitalizacija i primjenjenu EKT. V Mentalna retardacija Laka mentalna retardacija (IQ od 50-80%)- postotak odreivati u skladu s uputama liste Umjerena mentalna retardacija (IQ od 20-50%) Tea i teka mentalna retardacija (IQ od 0-20%) VI Pervazivni poremeaji Aspergerov sindrom; za osobe koje se lijee najmanje dvije godine ambulantno i viekratno bolniki bez poboljanja u klinikoj slici Ostali poremeaji iz autistinog spektra; za osobe koja se lijee dvije godine ambulantno i bolniki bez poboljanja u klinikoj slici 60% 70% 80 %

do 80% 90% 100% 70% 100%

D) OTEENJE ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA

I OTEENJA KOE

unakaenost dojki veega stupnja Oiljno deformirajua oteenja praena funkcionalnim smetnjama lakog stupnja Oiljno deformirajua oteenja praena funkcionalnim smetnjama srednjeg stupnja Oiljno deformirajua oteenja praena funkcionalnim smetnjama teeg stupnja II OTEENJA DOJKE gubitak dojke, jednostrana gubitak dojke, obostrana III OTEENJA RESPIRATORNOG SUSTAVA jednostrana paraliza povratnog ivca grkljana Obostrana paraliza povratnog ivca grkljana suenje grkljana s oteenim disanjem suenje grla, s oteanim disanjem (dispneja u miru) Plune fibroze s izraenim znacima respiratorne insuficijencije Plune fibroze s trajnim oteenjem respiratorne funkcije srednjega stupnja Plune fibroze s oteenjem respiratorne funkcije tekog stupja Plune fibroze s izraenim znacima trajnog optereenja desnog srca Profesionalne pneumokonioze i profesionalne bronhijalne astme s trajnim oteenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja Profesionalne pneumokonioze i profesionalne bronhijalne astme s trajnim oteenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja s izraenim znacima trajnog optereenja desnog srca ako se neosporno dokae da je oteenje desnog srca posljedica profesionalne plune bolesti Profesionalne pneumokonioze i profesionalne bronhijalne astme s trajnim oteenjem respiratorne funkcije tekog stupnja bez znakova trajnog oteenja desnog srca Profesionalne pneumokonioze i profesionalne bronhijalne astme s trajnim oteenjem respiratorne funkcije tekog stupnja i s izraenim znacima trajnog optereenja desnog srca ako se neosporno dokae da je oteenje desnog srca posljedica profesionalne plune bolesti pleuropulmonalna fistula kao posljedica pyothoraxa trajno smanjenje funkcije plua tekog stupnja bez znakova optereenja desnog srca trajno smanjenje funkcije plua sa znacima optereenja desnog srca gubitak nosa - gubitak mekih dijelova s hrskavicom gubitak nosa - gubitak mekih dijelova s deformitetom ili nedostatkom kotanih dijelova laringektomija, djelomina laringektomija, totalna gubitak jednog plunog krila bez promjena na suprotnom hemitoraksu i bez znakova optereenje desne strane srca gubitak jednog plunog krila s promjenama na suprotnom hemitoraksu i s znacima optereenjem desnog srca gubitak jednog plunog renja (stanje nakon lobektomije) s oteenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja potrebno stalno noenje kanile
Oteenje respiratorne funkcije, prema ovoj Listi, opisano je u toki 9. priloga Liste

30% 30 % 40 % 60% 30% 50%

20% 80% 40% 80% 60% 40% 60% 100% 40%

50% 60% 100% 50% 60% 100% 30% 40% 60% 80% 60% 100% 40% 70%

IV

BOLESTI I OTEENJA UROGENITALNOG SUSTAVA

Gubitak jednog bubrega nakon prilagoavanja ili potpuni gubitak funkcije bubrega s 30% normalnom funkcijom drugog bubrega Funkcionalno oteenje oba bubrega ili preostalog bubrega - postotak oteenja odreuje se prema nalazu kreatinin klirensa, i to ako je vrijednost klirensa kreatinina: 0,83 ml/s 40% 0,67 ml/s 50% 0,50 ml/s 60% 0,41 ml/s 70% 0,33 ml/s 80% 0,25 ml/s 90% manje od 0,17 ml/s 100% Funkcionalno oteenje obaju bubrega, teeg stupnja - postotak tjelesnog oteenja odreuje se prema vrijednosti nalaza kreatinin klirensa, i to ako je vrijednost kk: 0,50 ml/s 0,33 ml/s 0,25 ml/s 0,17 ml/s manje od 0,17 ml/s 60% 70% 80% 90% 100%

U kriterije za ocjenu stupnja oteenja funkcije bubrega, osim kreatinina, uzimaju se u obzir i drugi parametri kao to su: analize uree, radiografija, IWP i sl. za dokazivanje stupnja oteenja funkcije bubrega. Naini obraunavanja klirensa kreatinina nalaze se u toki 11.priloga Liste. trajno skvrenje mokranog mjehura, kapaciteta do 50 ccm 50% Trajno suenje mokranog kanala s oteanim mokrenjem 40% Trajno suenje mokranog kanala s potrebom noenja katetera 70% mokrane fistule bubrega, uretera, mjehura ili uretre, trajno inoperabilne 80% ablacija penisa djelomina 50% ablacija penisa potpuna 100% gubitak ili atrofija obaju testisa kod mukarca u dobi do 50 godina 70% gubitak ili atrofija obaju testisa kod mukarca u dobi iznad 50 godina 30% Gubitak penisa i oba testisa (demasculatio totalis) 100% Stanje nakon vulvektomije 70% gubitak obaju jajnika kod ena u dobi iznad 45 godina 30% gubitak obaju jajnika kod ena u dobi do 45 godina 70% gubitak maternice kod ena u dobi iznad 40 godina 30% gubitak maternice kod ena u dobi do 40 godina 50% gubitak obaju jajnika s maternicom u dobi do 45 godina 70% najtei oblici zatajivanja bubrega koji zahtijevaju trajnu hemodijalizu 100% potpuna i stalna inkontinencija urina i/ili trajna cistostomija 80% Stanje iza transplantacije bubrega 100% V BOLESTI I OTEENJA GASTROINTESTINALNOG SUSTAVA

ogranieno otvaranje usta izmeu 30 i 20 mm ogranieno otvaranje usta izmeu 20 i 10 mm ogranieno otvaranje usta do 10 mm potpun gubitak ili potpuna paraliza jezika kserostomija (atrofija obiju pljuvakih lijezda) suenje jednjaka uz potrebu stalnog buiranja Vea inoperabilna kila koja uzrokuje funkcionalnu onesposobljenost osobe smetnje zbog stenotinih promjena na pilorusu ili bilo kojem dijelu digestivnog trakta s funkcionalnim smetnjama (gubitak na teini vei od 20% standardne teine) trajne analne i perianalne fistule koje se kirurki ne mogu otkloniti Trajne sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna Trajne sterkoralne fistule, iroke, niske Trajne fistule iroke, visoko na tankom crijevu, s tekim pojavama denutricije trajno oteenje funkcije jetre, kompenzirano trajno oteenje funkcije jetre, dekompenzirano Stanja nakon resekcije jetre, bez funkcionalnih ispada Stanja nakon resekcije jetre, s funkcionalnim oteenjem kompenzirano Stanja nakon resekcije jetre, s funkcionalnim oteenjem dekompenzirano Kronini pankreatitis, laki oblici (dobro ope stanje uz patoloke lab.nalaze) Kronini pankreatitis , teki oblici (poremeeno ope stanje, pseudociste, pataoloki lab.nalazi) postoperativni malapsorpcijski sindrom laki oblik do 20% gubitka teine od standradne postoperativni malapsorpcijski sindrom teki oblik vie od 20% gubitka teine od standardne stanje nakon resekcije eluca sa poremeajem funkcije, ovisno o funkcionalnim smetnjama stanje nakon totalne gastrektomije trajna gastrostomija bez poremeaja opeg stanja trajna gastrostomija s poremeajem opeg stanja stalni anus praeter naturalis stanje nakon plastine operacije jednjaka uz normalnu funkciju i uhranjenost stanje nakon plastine operacije jednjaka bez normalne funkcije i s gubitkom teine do 20% standardne stanje nakon plastine operacije jednjaka bez normalne funkcije i s gubitkom teine veim od 20% standardne inkontinencija stolice suenje analnog sfinktera djelomino transplantacija jetre Crohnova bolest i ulcerozni kolitis (prema funkcionalnim smetnjama i opem stanju) Teki oblici preosjetljivost na hranu crijevna malapsorpcija (celijakija) IX BOLESTI I OTE?ENJA SRCA I KRVNIH ILA

20% 30% 60% 70% 40% 70% 40% 60% 40% 40% 50% 100% 50 % 80 % 30 % 50% 80% 40% 80% 60 % 80 % 50% 80% 80% 100% 80 % 50% 70% 80% 80% 60% 100% 40% do 80% 80% 40%

OTEENJE FUNKCIJE SRCA NEOVISNO O UZROKU (TRAUMA, BOLEST ILI OPERACIJA), KAO TRAJNO STANJE KOJE SE ADEKVATNIM NAINOM LIJEENJA NE MOE POPRAVITI STANDARDNO SE STUPNJUJE SE PREMA NYHA KLASIFIKACIJI NYHA I ( asimptomatska disfunkcija LV) 50% NYHA II 60% NYHA III 80% NYHA IV 100%

Koronarna bolest srca s preboljelim akutnim infarktom miokarda bez intervencijskih zahvata) Ugradnja stentova (neovisno o broju) ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenju srca Ugradnja premosnica (neovisno o broju) Ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenju srca. Operativna zamjena jedne valvule Ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenju srca Operativna zamjena dvije ili vie valvula Ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenju srca Stanje nakon transplantacije srca ili srca i plua Bolesti sranih zalistaka( neovisno o etiologiji) bez znatnijeg poveanja srca, ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenju srca. Arterio-venska fistula ( iskljueno kod dijaliziranih pacijenata) Aneurizma aorte vea od 6 cm Aneurizma vanih i tee pristupanih arterija za kirurki zahvat. Aneurizma arterije karotis interne ili komunis Aneurizma art. aksilaris ili art. brahialis Aneurizme manjih arterija ake ili stopala, jedne arterije podlaktice ili potkoljenice i dr. Aneurizma obiju arterija ake i stopala Aneurizme obiju arterija podlaktice ili podkoljenice Aneurizme art. fermoralis ili art. popliteae Kronina venska insuficijencija s teim trofikim promjenama (ulcus cruris , edemi i dr.) Arterijska insuficijencija donjih extremiteta prema II stupnja po Fontainu Arterijska insuficijencija donjih extremiteta prema III stupnja po Fontainu Arterijska insuficijencija donjih extremiteta prema IV stupnja po Fontainu Stenoza vanih arterija vie od 7o% Kronina limfedem s elefantijazom noge ili ruke Zbrinute ozljede velikih vena extremiteta s edemom Ozljede arterija zbrinute operacijskim zahvatom obzirom na funkcionalne ispade arterije karotis interne Posttraumatska penetrirajua povreda srca bez komlikacija Ili klasifikacija prema funkcionalnom oteenu srca. Ozljede arterija zbrinute operacijskim zahvatom s posljedinom stenozom
Cistina fibroza obavezno vidi dodatak za nain poveanja postotka oteenja kod osoba s CF u skladu s popratnim oteenjima intoksikacije i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oteenja, lakog stupnja intoksikacije i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oteenja, srednjeg stupnja intoksikacije i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oteenja, teeg stupnja D) OTEENJA OSJETILA I OTEENJE SLUHA I GOVORA

40% 40% 60% 30% 80% 100% 20% 20% 50% 60% 50% 50 20% 30% 30 % 40 % 4o% 20% 25% 30% 5o% 40% 30% 40% 6o% 40%
40% 40% 60% 100%

XI OSTALA OTEENJA UNUTRANJIH ORGANA I TROVANJA

1.1.OTEENJE SLUHA nekompenzirana pareza vestibularnog aparata, jednog uha 20% nekompenzirano pareza vestibularnog aparata, oba uha 30% nekompenzirana paraliza vestibularnog aparata, jednog uha 50% nekompenzirana paraliza vestibularnog aparata, oba uha 80% gluhoa - gubitak sluha vei od 93 % po Fowleru 100% obostrano teko oteenje sluha vee od 90 % po Fowleru 90% obostrana teka nagluhost - ukupni gubitak sluha vei od 70 do 90 % po Fowleru 70% obostrana teka nagluhost - ukupni gubitak sluha od 60 do 70 % po Fowleru 60% gubitak jedne une koljke 30% gubitak une koljke, oba uha 40% 1.2.OTEENJE GOVORA 1.2.1. AFAZIJA S ALEKSIJOM, AGRAFIJOM I AKALKULIJOM (razliitih uzroka: modani udar, tumori mozga, infekcije) Anomija, Transkortikalna motorika afazija Konduktivna afazija Brocaina afazija Wernickeova afazija, Transkortikalna senzorika afazija Globalna afazija 1.2.2. POREMEAJI KOMUNIKACIJE KOD TRAUMATSKIH OTEENJA Komunikacijsku poremeaji vezani uz blage traumatske ozljede mozga Komunikacijski poremeaji vezani uz umjerene ozljede mozga Komunikacijski poremeaji vezani uz teke ozljede mozga Komunikacijski poremeaji uzrokovani traumatskom ozljedom mozga sa dizartrijom, apraksijom, disfagijom Komunikacijski poremeaji osoba u vegetativnim stanjima 1.2.3. POREMEAJI KOMUNIKACIJE KOD DESNOSTRANIH OTEENJA MOZGA sa: 50% 60% 70% 80% 100% 50% 60% 70% 80% 100%

Nelingvistikim poremeajima 40% Ekstralingvistikim poremeajima 50% Lingvistikim poremeajima sa tekoama semantike obrade, pronalaenja rijei i verbalne 60% tenosti Lingvistikim poremeajima sa tekoama auditivnog jezinog razumijevanja, uz 70% pragmatike tekoe Lingvistikim poremeajima sa tekoama pitanja i pisanja, zanemarivanje lijeve strane, 80% poremeajima diskursa 1.2.4. NEURODEGENERATIVNI JEZINO-GOVORNI POREMEAJI (kod demencija razliitih vrsta) 1.2.4.1. Kod subkortikalnih demencija Uzrokovanih Huntingtonovom boleu Uzrokovanih Parkinsonovom boleu 1.2.4.2. Kod kortikalnih demencija Uzrokovanih Pickovom boleu Uzrokovanih Alzheimerovom boleu 1.2.4.3. Kod mijeanih demencija 40% 50% 60% 70% 80%

II OTE?ENJE VIDA potpuna paraliza s obostranom kompletnom ptozom kapaka potpuna atrofija vidnoga ivca jednog oka paraliza okulomotoriusa pareza okulomotoriusa paraliza svih triju ivaca pokretaa oka na jednom oku paraliza svih triju ivaca pokretaa oka na oba oka pareza svih triju ivaca pokretaa oka paraliza abducensa ili trohlearisa koncentrino suenje vidnog polja oba oka organskog karaktera 30-21 koncentrino suenje vidnog polja oba oka organskog karaktera- 20-11 koncentrino suenje vidnog polja oba oka organskog karaktera 10 i ispod 10 homonimne hemianopsije (osim kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizontalnih) donje horizontalne hemianopsije (osim kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizon.) bitemporalna hemianopsija, kvadrantne, binazalne i gornje horizontalne gubitak oba oka, potpuni gubitak vida oba oka ili vrlo veliko smanjenje vida (manje od 0.05) gubitak jednog oka ili vida jednog oka uz smanjenu otrinu vida drugog oka 0,5 li manje 100% 50% 40% 20% 50% 80% 40% 30% 50% 60% 90% 50% 50% 30% 100% 50 do 90% - postotak odrediti u skladu s tablicom pod tokom 8. priloga 30% 30 do 90%- postotak odrediti u skladu s tablicom pod tokom 8. priloga 20% 30 %

gubitak jednog oka ili vida jednog oka, ako je otrina vida drugog oka vea od 0,5 otrina vida boljeg oka 0,4 ili manje prema ukupnom smanjenju vida

stalno suenje kao posljedica povrede suznoga kanala na jednom oku stalno suenje kao posljedica povrede suznoga kanala na oba oka Za odreivanje postotka oteenja kod oteenja vida koristiti tablicu pod tokom 8. priloga III GLUHOSLJEPO?A Gluhosljepoa (teina II,III,IV) 100% Gluhosljepoa (teina I) 90% E) KROMOSOMSKE ABERACIJE I PRIROENE MALFORAMCIJE Sy Down za poveanje postotka oteenja za osobe s Down sindromom postupiti u skladu s 60% uputama u dodatku liste za nain odreivanja postotka kod viestrukih oteenja Sy Turner za poveanje postotka oteenja za osobe s Turner sindromom postupiti u skladu 50% s uputama u dodatku liste za nain odreivanja postotka kod viestrukih oteenja Sy Prader Willy za poveanje postotka oteenja za osobe s Prader Willy sindromom 50% postupiti u skladu s uputama u dodatku liste za nain odreivanja postotka kod viestrukih oteenja Osteohondrodisplazije 100% Osteogenesis imperfekta 100% Epidermiolisis bullosa 100% Priroeni redukcijski defekti ruke i noge Postotke odrediti u skladu sa steenim gubicima gornjih i donjih ekstremiteta ove liste NAPOMENA: Za sve ostale, nenavedene, kromosmoske aberacije i priroene malformacije potrebno je odrediti postotak u skladu s vodeim i komorbiditetnim dijagnozama koje su prisutne u sklopu oteenja, a koja su navedena u listi

F) NOVOTVORINE Osteomijeloskleroza Maligne novotvorine -inoperabilne, sa udaljenim metastazama, terminalne faze

Zloudne novotvorine limfnog i hematopoeznog tkiva djeje dobi Napomena: ukoliko bi dolo do potpunog izljeenja prestaje potreba za ocjenom oteenja, te je potrebno uvjetovati kontrolni pregled Hemofilije Napomena: ukoliko je dolo do razvoja funkcionalnih smetnji iz liste, koje su poslijedica hemofilije, potrebno je uveati postotak oteenja u skladu s naputkom o poveanju postotka kod viestrukih oteenja

70% 100% 100%

70%

Napomene vezane uz listu

1. Nain odreivanja ukupnog postotka oteenja organizma Napomena radne skupine: iznijeta su dva naina odreivanja ukupnog postotka oteenja organizma. Potrebno je odluiti se za jedan.

Ista funkcijska oteenja ne mogu biti ocjenjena po vie osnova Ako postoje dva ili vie tjelesnih oteenja predvienih u ovoj Listi, ukupan se postotak oteenja odreuje poveanjem najveeg postotka pojedinanog oteenja, i to: po 20% za svako daljnje tjelesno oteenje koje iznosi 50 ili vie posto, po 10% za svako daljnje tjelesno oteenje koje iznosi 40 ili 30 posto. postotak tjelesnog ote?enja parnih organa moe se pove?ati za 10%, ako Listom nije predvien drugi nain. 2. Nain vjetaenja entiteta koji nisu obuhvaeni ovom listom Sve dijagnostike entitete koji nisu obuhvaeni ovom listom potrebno je vjetaiti prema analognom oteenju s liste ili prema komorbidetnim dijagnozama koje su dio ove liste. 3. Uveanje postotka oteenja kod tuberkuloze kraljenice Tuberkuloza kraljenice (spondilitis, spondilodiscitis) poveava postotaka oteenja za 10%.

4. Postupnik kod ankilozantnog spondilitisa, atlantoaksijalne dislokacije kao komplikacije reumatoidnog artritisa te degenerativne promjene intervertebralnog diska 4.1. Algoritam postupka za ankilozantni spondilitis a) Tko dijagnosticira navedeni entitet: Lijenik (specijalnost): - specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine ili subspecijalist reumatologije b) Procjena se provodi na temelju slijedeih parametara: b1) Fizijatrijsko-reumatoloki status koji ukljuuje: - procjenu pokretljivosti prsnog koa tzv. respiratorni indeks ili indeks disanja - procjena pokretljivosti slabinske kraljenice modificirana Schoberova mjera - procjena pokreljivosti torakalne kraljenice indeks sagitalne gibljivosti (razlika inklinacije i reklinacije) - procjena pokretljivosti vratne kraljenice udaljenost mentum-iugulum, laterofleksija (udaljenost tragus-akromion), rotacije (udaljenost mentum-akromion) - procjena dranja udaljenost occiput-zid b2)Algoritam radioloke obrade (indiciran na temelju klinikog pregleda) - rtg zdjelice/rtg sakroilijakalnih zglobova po Barsonyu - anteroposteriorna i laterolateralna snimka odreenog dijela kraljenice (cervikalni, torakalni i/ili lumbalni) b3) Mjere koje trebaju postojati da se utvrdi stupanj oteenja uslijed ankilozantnog spondilitisa - lumbalna kraljenica: modificirana Schoberova mjera < 1 cm - torakalna kraljenica: ID < 1 cm, indeks sagitalne gibljivosti < 1 cm - cervikalna kraljenica: udaljenost occiput-zid > 10 cm, blokirana fleksija/ektenzija, rotacija i/ili laterofleksija vratne kraljenice Potrebno je priloiti podatke o lijeenju i provedenoj fizikalnoj terapiji. 4.2. a) Algoritam postupka za atlantoaksijalnu dislokaciju kao komplikaciju reumatoidnog artritisa Tko dijagnosticira navedeni entitet:

Lijenik (specijalnost): specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine ili subspecijalist reumatologije specijalist neurologije

b) b1)

Procjena se provodi na temelju slijedeih parametara: Fizijatrijsko-reumatoloki status koji ukljuuje:

- procjena pokretljivosti vratne kraljenice udaljenost mentum-iugulum, laterofleksija (udaljenost tragus-akromion), rotacije (udaljenost mentum-akromion) b2) Algoritam radioloke obrade (indiciran na temelju klinikog pregleda)

- anteroposteriorna i laterolateralna snimka vratne kraljenice - snimka atlantoaksijalnog zgloba u maksimalnoj inklinaciji - CT ili MRI atlantoksijalnog slika zbog boljeg prikaza odnosa kotanih i neuralnih struktura te znakova kompresije medule spinalis Potrebno je priloiti podatke o lijeenju i provedenoj fizikalnoj terapiji. 4.3. Algoritam postupka za degenerativne promjene intervertebralnog diska a) Tko dijagnosticira navedeni entitet:

Lijenik (specijalnost): specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine i/ili specijalist neurolog b) b1) b2) Procjena se provodi na temelju slijedeih parametara: Kliniki status: - fizijatrijsko-neuroloki status Algoritam radioloke obrade (indiciran na temelju klinikog pregleda)

konvencionalni rentgenogrami AP i LL snimka kraljenice kompjuterizirana tomografija (CT) i/ili magnetska rezonanca (MR) U sluajevima radikulopatije/medulopatije

kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MR) MR metoda izbora CT diskografija ako nema odgovora na konzervativno lijeenje ili MR/CT ne pokazuju patologiju b3) Neurofizioloko ispitivanje EMG i/ili EMNG Potrebno je priloiti podatke o lijeenju i provedenoj fizikalnoj terapiji.

6. Definicije koje je potrebno koristititi kod ocjenjivanja gluhoslijepoe Kod ocjenjivanja gluhoslijepoe potrebno je koristiti meunarodnu definiciju guhoslijepoe koja kae da su gluhoslijepe osobe: Teina I prema listi) nagluhost i slabovidnost - nagluhost ukljuuje umjereno i tee oteenje sluha od 40 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) - slabovidnou se smatra kada kada otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrino suenje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u sluaju, ako priroda njihova oteenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogunost optike korekcije vida Teina II prema listi) sljepoa i nagluhost - sljepoom se smatra kada je na boljem oku uz najbolju moguu korekciju otrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju 0.25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje - nagluhost ukljuuje umjereno i tee oteenje sluha od 36 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) Teina III prema listi) gluhoa i slabovidnost - gluhoom smatra se gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) ve?i od 93 Db - slabovidnou se smatra kada kada otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrino suenje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u sluaju, ako priroda njihova oteenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogunost optike korekcije vida Teina IV prema listi) praktina gluhoslijepoa - gluhoom smatra se gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) vei od 93 Db - sljepoom se smatra kada je na boljem oku uz najbolju moguu korekciju otrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju 0.25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje 7. Algoritam postupka za dijagnosticiranje Duevnih bolesti, psihikih poremeaja te mentalne retardacije Dijagnoze iz skupine Duevnih bolesti, psihikih poremeaja te mentalne retardacije, ove liste, potrebno je postavljati u skladu s uputama Meunarodne klasifikacije bolesti srodnih stanja, deseta revizija, na stranama 237-294 navedene klasifikacije. 8. Tablica za odreivanje postotka oteenja kod oteenja vida

Slabije oko Otrina vida 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0,05 0,00 B T.O. u postocima 30% O 0,8-1,0 30% LJ 0,6-0,7 50% E 0,5 30% 30% 40% 40% 50% 0,4 O 0,3 30% 40% 40% 50% 60% K 0,2 50% 60% 70% 60% O 0,1 80% 80% 80% 0,05 90% 90% 0,00 100%

9. Tablica odreivanja respiratorne funkcije

Pod oteenjem respiratorne funkcije, prema ovoj Listi, razumijeva se trajno smanjenje respiratorne funkcije mjereno bilo kojim od sljedeih parametara: ____________________________________________________________________________ Parametar Normalna Lako Srednje Teko funkcija oteenje oteenje oteenje ____________________________________________________________________________ FVC FEV 1 >80% >80% 60-80% 60-80% 40-59% 40-59% <40% <40%

FEV 1/FVC >80% 60-80% 40-59% <40% Kao trajno oteenje u oboljelih od pneumokonioza smatraju se, kao posljedica profesionalne bolesti, restriktivne smetnje ventilacije tj. snienje FVC. U oboljelih od profesionalne bronhalne astme kao trajno oteenje smatraju se opstruktivne smetnje ventilacije tj. snienje vrijednosti FEV1 i/ili FEV1/FVC. Zbog varijabilnosti rezultata u opoj populaciji normalnim se vrijednostima smatraju vrijednosti FVC, FEV1 i FEV1/FVC>80% srednje prosjene vrijednosti. Kao norme za usporeivanje koriste se norme CECA II. Potrebno je priloiti i plinsku analizu i nalaz pulmologa.

10. Algoritam postupka za dijagnozu neuromuskularnih bolesti

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Neuroloki pregled s iscrpnom anamnezom Odreivanje CK EMNG MR mozak ili kraljenica te po potrebi pojedine miine skupine genska obrada po potrebi i u okviru mogunosti po potrebi obrada cerebrospinalnog likvora bazina laboratorijska obrada imunoloka obrada, odreivanje pojedinih protutijela

11. Obraunavanje klirensa kreatinina Prema novom SI sustavu, kreatinin klirens obraunava se u ml/s umjesto ml/min, a preraunava se na ovaj nain:
___________________________________________________________________________ SI Faktor SI Konvencionalno ___________________________________________________________________________ Kreatinin klirens 1,3-2,3 ml/s 60 80-140 ml/min ___________________________________________________________________________

13. Postupnik za odreivanje postotka oteenja kod cistine fibroze Cistina fibroza je multisistemska bolest za koju se postotak oteenja odreuje zbrajanjem poetnog postotka oteenja (40%) i dolje navedenih postotaka proizalih iz komplikacija bolesti. Ukupni zbroj postotaka pri tom ne moe biti vei od 100. Ukoliko kod osobe s cistinom fibrozom postoji oteenje ili razvoj: A) Respiratornog sistema: a) plune funkcije lakog stupnja ( oteenja plune funkcije od 80-60%p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uveati za 20%; b) plune funkcije srednjeg stupnja ( oteenja plune funkcije od 60-50%p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uveati za 30%; c) plune funkcije tekog stupnja ( oteenja plune funkcije od <40% p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uveati za 40%; Promjene nalaza rtg ili CT plua: a) hiperinflacija s perifibroznim promjenma b) hiperinflacija, perifibrozne promjene + bronhektazije c) sve navedeno + pneumotoraksom ili ABPA ili Tbc B) uveati za 10% uveati za 20% uveati za 40%

EGZOKRINA FUNKCIJA PANKREASA potrebno je, bez obzira na stupanj uhranjenosti dodati 10% oteenja UHRANJENOST: teina izraena u percentilima (teina za dob za manju djecu-<2 god. ili percentila BMI) izmeu 25-10 percentile 10% izmeu 10- 5 percetnile 20% ispod 5 percentile 30% PREHRANA SONDOM: dodati 10 %

C) ENDOKRINOLOKE BOLESTI PANKREASA: razvoja dijabetesa (CFRD) potrebno je dodati 40% oteenja D) JETRA I RAZVOJ CIROZE :

UZV nalaz- Williamsov indeks: 4 - 5 potrebno je dodati 10% 6 - 7 potrebno je dodati 20% 8 potrebno je dodati 40% (=ciroza ivotno ugroavajue stanje) Osim bodovanja po UZV potrebna je: LABORATORIJSKA I KLINIKA procjena: za lab. nalaz jetrene enzime 2x vie od normale + 10% za kliniki nalaz ciroze (npr. ektazije, hipersplenizam, port.hipeert.) + 40% ( ako je UZV nalaz Willsonovog indeksa manji od 8) E) ORL: nazalnih polipa potrebno je gore navedeni poetni postotak uveati za 5%.

14. Algoritam za odreivanje EDSS skora koji se koristi za odreivanje postotka oteenja kod osoba s multiplom sklerozom Skor 0.0 1.0 2.0 3.0 4.0 Nalaz Neuroloki pregled normalan - uredan neuroloki status (svi stupnjevi u FS-u 0) Bez invalidnosti, minimalni znakovi u jednom FS-u (npr. stupanj 1) Minimalna invalidnost u jednom FS-u (jedan FS stupanj 2; ostali 0 ili 1) Umjerena invalidnost u jednom FS-u (jedan FS stupanj 3; ostali 0 ili 1) ili srednja invalidnost u tri ili etiri FS-a (tri ili etiri FS-a stupanj 2; ostali 0 ili 2), ali potpuno pokretan Potpuno pokretan bez pomoi; neovisan; na nogama otprilike 12 h dnevno unato relativno ozbiljnoj invalidnosti jednog FS-a stupanj 4 (ostali 0 ili 1); ili kombinacija niih stupnjeva koji zajedno prelaze granice prethodnih stupnjeva; sposoban hodati 500 m bez pomoi ili odmora Pokretan bez pomoi ili odmora 200 m; invalidnost dovoljno ozbiljna da umanji punu dnevnu aktivnost (cjelodnevni rad bez posebne pripreme); uobiajeni FS ekvivalent je jedan FS stupanj 5 (ostali 0 ili 1); ili kombinacija niih stupnjeva koji obino prelaze specifikaciju za stupanj 4.0 Povremena ili jednostrana stalna pomo (tap, taka ili oslonac) potrebna je da bi se hodalo 100 m s ili bez odmora; uobiajeni FS ekvivalent je kombinacija vie od dva FS-a stupnja 3+ Nesposoban hodati dalje od 5 m ak i uz pomo; u osnovi vezan uz kolica; vozi se sam u standardnim kolicima i prebacuje se sam; u kolicima oko 12 h dnevno; uobiajen FS ekvivalent je kombinacija vie od jednog FS-a stupnja 4+; vrlo rijetko piramidalni stupanj 5 U osnovi ogranien na krevet ili stolicu ili motorizirana kolica, ali moe biti izvan kreveta vei dio dana; sauvan vei dio funkcija za brigu o sebi; uglavnom se koristi rukama; uobiajeni FS ekvivalenti kombinacije su uglavnom stupnjeva 4+ u nekoliko sustava Bespomoan bolesnik prikovan za krevet; moe komunicirati i jesti; uobiajeni FS ekvivalenti su kombinacije veinom stupnjeva 4+ Smrt zbog komplikacija MS-a

5.0

6.0 7.0

8.0

9.0 10.0

Neuroloki ispadi u odreenim funkcionalnim sustavima

Funkcionalni sustav Piramidni sustav Cerebelarni sustav Modano deblo Senzorni sustav Stolica i mokrenje Vid

Neuroloki ispadi pareze, paralize (prema jaini ispada od 0-6) ataksija, intencijski tremor (od 0-6) nistagmus, dizartrija, potekoe gutanja (od 0-6) smanjen osjet, parestezije, disestezije (od 0-7) urgentna inkontinencija, retencija (od 0-7) vidna otrina, skotomi (od 0-7)

15. Nain odreivanja postotka mentalne retardacije u skladu s ICF-om: Izraeni postoci koji govore o stupnju oteenja istovremeno govore i o potrebnoj podrci, koja se moe opisati na sljedei nain: a) Laka mentalna retardacija - obuhvaa blago oteenje sukladno ICF-u Zahtijeva povremenu podrku koja se prua osobi koja ima visok stupanj neovisnosti. Primjerice, osoba moe samostalno pripremati obroke, ali treba podrku u odabiru namirnica i planiranju jelovnika. Ovaj se oblik podrke prua i kada doe do promjene u ivotnim okolnostima osobe, kao to su preseljenje u drugi stan, drugi oblik obrazovanja, prekid emotivne veze ili slino. Takva povremena podrka varira u svom intenzitetu, ovisno o potrebama pojedinca. Ovisno o tome kolika je podrka potrebna, varira i postotak oteenja. b) Umjerena mentalna retardacija - obuhvaa umjereno oteenje sukladno ICF-u Zahtijeva ogranienu podrku koja se odnosi na kontinuiranu podrku u odreenim aktivnostima, bilo da se radi o nekoliko sati dnevno ili tjedno. Primjerice, osoba moe trebati podrku u kupovini namirnica tri puta tjedno po dva sata, ili osoba treba podrku kako bi dola na posao ili uzimala lijekove dva puta dnevno. c) Tea i teka mentalna retardacija - obuhvaa tee i teko oteenje sukladno ICF-u Zahtijeva intenzivnu podrku koja se prua tijekom cijelog dana svakodnevno za razliite aktivnosti (tee) do sveobuhvatne podrke koja se odnosi na svakodnevnu podrku tijekom 24 sata, bilo da se radi o aktivnostima u domu osobe ili u zajednici (teko oteenje).
Napomena radne skupine po pitanju odreivanja postotka oteenja kod mentalne retardacije: Zakljuak je podskupine da, ukoliko ICF bude instrument za odreivanje postotka oteenja, potrebno e razraditi odreivanje postotka u skladu s navedenom klasifikacijom.