FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vježbe

1. MOMENTNA KARAKTERISTIKA
Cilj vježbe:
Snimanje ovisnosti momenta i struje o brzini vrtnje.

Zadatak vježbe:
a) Kod sniženog napona U = U n 3 snimiti struju I1, moment M i brzinu vrtnje n za brzine vrtnje od
kratkog spoja do praznog hoda.
b) Nakon svakog mjerenja kontrolirati zagrijanje namota statora U - I metodom.
c) Snimljene vrijednosti momenta i struje preračunati na nazivni napon. Tako korigirane vrijednosti
prikazati u dijagramu u ovisnosti o brzini vrtnje n ili klizanju s..
d) S pomoćnog dijagrama P2 = M ω = f(n) za nazivnu snagu očitati nazivnu brzinu odn. klizanje
e) Iz dijagrama očitati nazivni, potezni, minimalni i prekretni moment, nazivnu struju, struju kratkog
spoja, nazivno, prekretno i minimalno klizanje.
f) Vrijednosti prikazati u apsolutnim (Nm, A) i relativnim (pu, %) jedinicama.
g) Posebnu pažnju obratiti na ponašanje stroja u okolini sinkrone brzine.
Opis vježbe:
1.1 Momentna i strujna karakteristika
Momentna karakteristika je ovisnost momenta motora o brzini vrtnje n, odnosno o klizanju s (vidi sl.
1.1-1). Snima se od kratkog spoja do praznog hoda. Ovisnost struje o brzini vrtnje prikazana je na sl.
1.1-2. Obje karakteristike se prikazuju u apsolutnim (Nm, A) ili relativnim (pu, %) jedinicama.

sl. 1.1-1 Momentna karakteristika sl. 1.1-2 Strujna karakteristika

1.2 Preračunavanje momenta i struje na nazivni napon

Snimanje je poželjno vršiti pri nazivnom naponu. Ako se ne raspolaže dovoljno jakim izvorom i
opteretnim strojem za snimanje momentne karakteristike, ili se ne želi termički preopterećivati ispitivani
stroj, snimanje se vrši pri sniženom naponu. Veličine izmjerene pri sniženom naponu (struja i moment
ispitivanog stroja) potrebno je preračunati na nazivni napon. 2
 Un 
Preračunavanje momenta na nazivni napon: M Un = M Umj ⋅  
 U mj 

Preračunavanje struje na nazivni napon: U n

I U n = I Um j ⋅
U mj

Pri nazivnom naponu kod većine asinkronih motora prisutno je zasićenje u željezu. Kod većih strojeva
je izražen i efekt potiskivanja. Pojednostavljeni izraz za preračunavanje momenta i struje na nazivni napon
unosi u rezultat veće ili manje greške, ovisno o stupnju zasićenja motora odn. veličini struje.
Pri mjerenju treba voditi računa da veća termička preopterećenja rotora (povećanje otpora namota)
mijenjaju oblik momentne karakteristike:
− povećavaju potezni moment odnosno iznos momenta na velikim klizanjima
− smanjuju nagib momentne karakteristike (na klizanjima manjim od prekretnog) odnosno povećavaju
prekretno klizanje.
1.3 Određenje nazivne radne točke
Mjereno nazivno klizanje očitamo za nazivnu snagu iz pomoćne krivulje P2 = M ω = f(n)

A : momentna karakteristika - 1–1 -

FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vježbe

1.4 Snimanje momentne karakteristike pomoću dinamovage

Moment mjerimo pomoću posebno pripremljenog stroja za terećenje, tzv. dinamovage. To je u pravilu
istosmjerni generator s nezavisnom uzbudom. Njegov stator ima posebne vanjske ležajeve, tako da se
može zakretati. Pomoću poluge na statoru možemo mjeriti silu između statora i rotora za vrijeme vrtnje,
što pomnoženo s krakom na kojem mjerimo daje zakretni moment na osovini ispitivanog stroja.
Snimanje se provodi prema shemi na sl. 1.4-1. Napon na motoru se drži konstantan. Promjena
opterećenja (radne točke) vrši se promjenom otpora otpornika u krugu stroja za terećenje (istosmjernog
generatora) ili promjenom uzbudne struje odnosno napona na stezaljkama stroja za terećenje. Radi velikih
termičkih opterećenja potrebno je nakon svake radne točke izvršiti kontrolu zagrijanosti namota ispitivanog
asinkronog motora U - I metodom.
Kada je istosmjerni generator terećen na otpornike (za manje snage), neke točke na krivulji momenta
nije moguće snimiti (nestabilno radno područje). U tom slučaju moramo kao teret koristiti istosmjerni motor
i njegovu energiju vraćati u mrežu. Za veće snage teretimo dinamovagu na drugi istosmjerni motor zbog
velikih gubitaka energije na opteretnom otporniku.
Snimati:
- moment koji motor daje na osovini
- struju motora u sve tri faze
- brzinu vrtnje
- napon
- zagrijavanje odnosno promjenu otpora namota

sl. 1.4-1 Shema spoja snimanja momentne i strujne karakteristike asinkronog motora

1.5 Snimanje momentne karakteristike pomoću opteretnog istosmjernog generatora

Ako stroj za terećenje nije dinamovaga, tada nije moguće direktno mjeriti moment razvijen na osovini
motora. Moment se tada određuje indirektno, iz snage predane na osovini, određene pomoću gubitaka na
opteretnom otporniku i gubitaka istosmjernog generatora

Moment se tada određuje računski iz izraza: M = P2

ω
P2 predstavlja snagu na osovini opteretnog
generatora i određuje se iz izraza: P2 = (U + ∆Uč) ⋅ I + Pt + Po

Snage Pt i Po potrebno je za svaku radnu točku očitati s baždarnih krivulja opteretnog stroja. Baždarna
krivulja Po = f(n) snima se uz konstantnu struju uzbude, te je nužno tijekom pokusa uzbudnu struju
održavati konstantnom.

A : momentna karakteristika - 1–2 -

FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vježbe

1.6 Priprema za vježbu

Nužno je poznavanje osnovnih podataka natpisne pločice asinkronog motora i opteretnog istosmjernog
generatora
1. Prema podacima natpisne pločice odredite (procijenite) raspon struje armature i momenta (sile na
vagi) asinkronog motora (min. i maks. vrijednosti za vrijeme ispitivanja).
2. Prema shemi spoja odabrati potreban instrumentarij za asinkroni motor (vrsta, područje) i pomoćnu
opremu. Obrazložiti izbor.
3. Prema podacima natpisne pločice odredite (procijenite) raspon struje armature i struje uzbude
istosmjernog generatora (min. i maks. vrijednosti za vrijeme ispitivanja).
4. Prema shemi spoja odabrati potreban instrumentarij za istosmjerni generator (vrsta, područje) i
pomoćnu opremu. Obrazložiti izbor.
5. Skicirati izgled tablice za upis mjerenih i računatih vrijednosti.
6. Koliko je dozvoljeno zagrijavanje namota za toplinsku klasu izolacije A, B, F?
7. Koliki je prirast otpora za dozvoljeno zagrijavanje za pojedine toplinske klase izolacije?

1.7 Literatura:
a) predavanje
b) Wolf R.: Ispitivanje električnih strojeva III; skripta
c) Nürnberg W.: Ispitivanje električnih strojeva.
d) Avčin, Jereb: Ispitivanje električnih strojeva
e) uputa za vježbe

S: kut opterećenja - 1-3 -