Struktura (artikulacija) nastavnog sata: Priprema: pripremamo materijal za rad, po potrebi razmjetamo stolice, dijelimo uenicima pribor, nalijevamo

vodu u aice i sl. Demonstriramo djeci rad sa odreenom tehnikom i njene izraajne sposobnosti (ako rade prvi put ili su nekoliko puta radili, to obino vrijedi u prvom i drugom razredu) ili ga verbalno ponavljamo. Odreujemo na kojem papiru se radi; usmjerenje papira, vertikalno ili okomito se najee preputa slobodnom izboru djeteta. Motivacija: ovisno o izvoru motiva odreujemo metodiki pristup. Vizualno kao izvor motiva zahtjeva analitiko promatranje i razgovor o motivu koji prouavamo. Kljuna pitanja su "to vidi?" i "to jo vidi?" kako bi se osvijestilo to vie detalja i njihovih odnosa, proporcionalnih i strukturalnih. Osvjetavaju se likovni problemi koje emo prikazati u radovima (ritam i nizovi na klipu kukuruza npr., ili komplementarne boje zelene salate i crvene paprike). Nevizualno kao izvor motiva zahtijeva ukljuivanje drugih osjetila osim vida: miris, okus, opip i sluh. Na uenike djelujemo glazbom, tekstom, hranom sa izraenim okusima (slano, slatko kiselo, gorko), cvijeem i sl. Ne sugeriramo nita (npr. strah je hladne boje a radost tople), ve ostavljamo posve slobodan izbor djetetu kako e se izraziti. Tijekom analize razgovaramo i o emocijama. Likovno-kompozicijski elementi kao poticaj zapoinjemo likovnim scenarijem - likovnom priom, stvaralakom igrom, pokretom i sl. Uenici obavljaju svoj zadatak, a tek na gotovim radovima osvjeujemo likovne probleme. Najava zadatka Najava zadatka: iako vremenski najkrai dio sata ovo je izrazito vaan dio sata: u jednoj reenici treba jasno saeti cijelu motivaciju i objesniti to se i kako trai od djece da rade. Drugim rijeima, u jednoj reenici izgovaramo nastavnu jedinicu (motiv, likovno podruje, likovnu tehniku i likovni problem), npr.: danas slikamo teksture na kori drveta akvarelom. Jednako vano: traimo od jednog uenika da ponovi najavu zadatka radi povratne informacije o naoj jasnoi. Ako jedan uenik ne moe ponoviti, pitamo nekog drugog. Ako ni taj nije u stanju, to je signal da vjerojatno nismo bili jasni i da valja ponoviti najbitnije dijelove motivacije, dok djeca ne shvate to se od njih trai. Realizacija (rad) --Analiza i vrednovanje Realizacija (rad): zbog vremenskog ogranienja (45 minuta) kolskog sata likovne kulture cijelu motivaciju treba obaviti unutar desetak minuta. Ako se tome doda jo pet minuta za analizu, glavni dio sata u kojem djeca trebaju zapoeti i dovriti svoje radove traje otprilike tridesetak minuta - to je veoma malo. Uenici rade svoj posao dok ih uitelj obilazi, potie i podsjea na likovne probleme. Sprjeavamo mogue precrtavanje od susjeda postavljanjem alternativa i podsjeanjem na potrebu za samostalnim izrazom. U sluaju potrebe to e se potvrditi i valoriziranjem ocjenom. Sve primjedbe dajemo samo usmeno, ni sluajno ne interveniramo u djeji rad tamo gdje se radi o stvaralakoj sposobnosti; moemo pomoi tamo gdje se trai mehaniki napor. Analiza i vrednovanje likovnih produkata: na kraju sata djeje radove emo izloiti na ploi ili negdje drugdje. Sa djecom povedemo razgovor o uspjenosti realizacije zadatka, i to kroz teme: 1. - pitanja ostvarenosti zadatka 2. - pitanja naina koritenja materijala (tehnike) - rukopis

3. - pitanja kreativnosti: - razliitosti, - slinosti ("prepisivanje" i ablone, stereotipi) - likovnost - emotivni dojam - samoanaliza Veoma je vano izbjei subjektivna pitanja o ukusu ("Koji ti se rad najvie svia?"), ve razgovor navodimo na objektivna analitika pitanja o izvrenosti zadatka. Ako su se pojavile ablone treba ih negativno valorizirati, ako treba i ocjenom, kako bi ih se pokualo eliminirati. Uz analizu treba biti prisutno i umjetniko djelo na koje emo osvijestiti likovne elemente koje su i sama djeca koristila u svojim radovima. Time postaje jasnija veza meu djelima razliitih motiva a slinih likovnih rijei (npr. ritam nekog drvoreda renesansne slike i ritam oblika na nekoj suvremenoj apstraktnoj slici). Umjetniko djelo takoer slui i kultiviranju pogleda i ukusa i bilo bi poeljno da je i stalno prisutno u razredu u obliku neke kvalitetne reprodukcije.