Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ikonografija-istočne-crkve

Ikonografija-istočne-crkve

Ratings: (0)|Views: 25 |Likes:
Published by Ivana Jurčević

More info:

Published by: Ivana Jurčević on Jun 16, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2012

pdf

text

original

 
62
 
12. IKONOGRAFIJA IS
TOČNIH KRŠĆANA
 
Literatura:
HORTZ R.,
 Ikone Symbol des Ewigen,
Glaube in der 2. Welt,
 
Zürich, 2008, 3,14
-17;
KREKHOVETSKY J.,
 Iconography. Faith in Color,
 
Toronto, 2006; MARIOTTI P., Immagine, u:
 Nuovo dizionario dispiritualità
, ed. Paoline, 1979, 751
-
760; IKONOGRAFIA E ARTE CRISTIANA, a cura
di Cassanelli-
Guerriero, ed. S
an
Paolo, 2004, v.II, 759
-
777.; TENŠEK Z., (priredio),
 Kršćanstvo Istoka,
KS, Zagreb, 2001; ZEČEVIĆ J.,
 Istočna liturgika i
ikonografija
 
(skripte), Zgb 2005. LEKSIKON IKONOGRAFIJE, LITURGIKE I SIMBOLIKE ZAPADNOGKRŠĆANSTVA, Zagreb, 1979, 258
-
260
;
Termin
ikona
 
 je grčkog podrijetla i označava sliku ili crtež. U prvimstoljećima kršćanstva na području bizantskog carstva termin je poprimioznačenje prikaza Krista, Bogorodice, svetaca, anđela i događaja iz svete povijesti izrađena
 
 prema ustaljenim pravilima (kanonima) u odnosu nadimenzije, boje, tehniku i način prikazivanja likova.
 
Intenzivnije se razvio u 5.
i
6. st. ido raskola je bila zajednička baština Istoka i Zapada, a to je bilo barem 5stoljeća
.
Do polovice
 
11. st. ikone su se širile po čitavom onda poznatom svijetua mnoge su poznate ikone i nastale u Rimu. Poznata je, npr.
 
ikona
 Bogorodica sdjetetom
 
u crkvi S. Maria Nuova, i
 Bogorodica na tronu
 
u S. Maria a Trasteveres početka 8. st.Mjesto i uloga ikona koje predstavljaju Krista, Bogorodicu i svece ucrkvama istočnih kršćana
-
osobito bizantskog obreda
-
uključuju mnogo više odobične pouke ili prisjećanja na spasonosna otajstva. Uloga se ikona ne iscrpljuje
ni
u tome da potakne pobožnost gledatelja. Njihova je vrijednost prvenstvenodogmatska i zauzima veoma važno mjesto u crkvenoj ekonomiji. Sabor uCarigradu 843. g. naglašava
:
„Svetu umjetnost stvaranja ikona nisu izmislilislikari. Ta
umjetnost koja potječe od svetih otaca i crkvene predaje.“
1
T
akvasvijest je proizvela duhovnu klimu u kome je nastala i razvijala se liturgijskaduhovnost Istoka velikim dijelom kao
duhovnost ikone
. To je postala ne samo iz pobožne prakse štovanja naslikanih (napisanih) ikona kao poruke spasenja,
 
negoi zbog svijesti da je čovjek 
ikona Božja
, stvoren na sliku i priliku Božju.Shvaćanje takve „ikone Božje“ bilo bi nepotpuno kad se ne bi uzelo u obzir da je grijehom ta „ikona Božja“ narušena, pokvarena i potrebuje obnovu,restauraciju. Zbog toga ikona poručuje čovjeku
 
koji je štuje da se njegovduhovni put sastoji u preobrazb
i
i oblikovanju samoga
 
sebe, svoje ranjene inesavršene ljudskosti u Krista, između ostaloga i pomoću liturgije, kako bi opet post
ao
sličan božanskoj praljepoti, a time i sam „deificiran“, obožen, pobožan
-
stvenjen.
1
 
MANSI XIII, 252C.
 
63
 
12.1
Starozavjetni stav prema slikama
Da bismo pravilno shvatili mjesto i ulogu ikona u kršćanskoj povijesti, potrebno se, barem ukratko, prisjetiti svetopisamskih premis
a o
načinima prikazivanja
 
i zabranama prikazivanja Boga i božanskih otajstava u staro
 
zavjetnim i novozavjetnim knjigama.
 
Polazimo od izričite zabrane u Knjiziizlaska:
 Ne pravi sebi urezana lika niti kakve slike onoga što je gore na nebu ilidolje na zem
lji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi
 
(Izl20,4). Ta je rigorozna zabrana uvjetovana opasnošću od idolatrije raširene kodokolnih naroda s kojima su Izraelci dolazili u kontakt u Mojsijevo doba.
 
U pozadini je vjera u apsolutnu Božju transcendenciju i neusporedivost s bilo čimezamjetljivim našim osjetilima
 
te čistu duhovnost koja se ne može prikazati
osjetilno.
Bog se
osjetilno
očituje ljudima u svojoj slavi i moći a ne kao što je onu stvarnosti, jer njega živ čovjek ne može vidjeti i ostati u životu. Jahve jeskriveni Bog (Iz 45,15), nedohvatljiv osjetilima i ljudskom shvaćanju
.
 No, usprkos toj zabrani prikazivanja Božjeg lika,
 
u Izabranom naroduStaroga zavjeta je
 
 postojala sakralna ikonografija. Ona nije sadržavala slikeljudskih velikana svete povijesti, nego
uspomene
 
na događaje i spasonosnezahvate Božje. Prisjetimo se zgode izrade
mjedene zmije
 
 prigodom izlaska izEgipta.
 Mojsije napravi zmiju od mjedi i postavi je na stup. Kad bi koga ujelaljutica, pogledao bi u mjedenu zmiju i ozdravio
 
(Br 21,9). Isus nam pružioznačenje toga događaja:
 
to je proročanska slika njegove smrti na križu:
 
Kao što
 je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin Čovječji, da svatko tko vjeruje u njega ima život vječni
 
(Iv 3, 14
-
15). Time nas je Isus poučioda je starozavjetna mjedena slika bila proročki simbol od najveće važnosti u povijesti spasenja.
 
Jedna druga uputa što ju je Mojsije primio od Boga za nas je veom
a
zanimljiva. Radilo se o izradi dva zlatna kerubina u Svetištu Jeruzalemskoghrama.
 Pomirilište napravi od čistoga zlata. Neka bude dugo dva i pol lakta, a
široko lakat i pol. Skuj i dva kerubina od zlata za oba kraja Pomirilišta. Napravi jednoga kerubina
 za jedan kraj, a drugoga kerubina za drugi kraj. Pričvrsti ihna oba kraja Pomirilišta da s njim sačinjavaju jedan komad. Kerubini neka
dignu svoja krila uvis tako da svojim krilima zaklanjaju Pomirilište. Neka budulicem okrenuti jedan prema drugome, ali tako da lica kerubina gledaju uPomirilište
. Stavi Pomirilište na Kovčeg, a u Kovčeg 
 
 položi ploče Svjedočanstva što čuti ih dati. Tu ću se ja s tobom sastajati i ozgo
ću ti, iznad Pomirilišta
 –
između ona dva kerubina što su na Kovčegu ploča Svjedočanstva
 –
 saopćavati
 
64
 
sve zapovijedi namijenjene Izraelcima
(Izl 25, 17
-22
).
 
Dok 
 
su oni lutali po pustinji,
 
Kovčeg s kerubinima nosili su sa sobom na očigled svega naroda.
Te
slike
-
statue su bile dopuštene jer ih nisu štovali kao idole. Salamon će kasnijeizraditi veće kerubine u Jeruzalemskom hramu. Opis tih kerubina malo serazlikuje od Mojsijevih. Uz njih, Salamon će nadodati slike kerubina pozidovima među palmama i cvijećem.
 Načini dva kerubina od maslinova drveta.
 Bili su visoki deset lakata … jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina … Posvim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palama i rastvorenih cvjetova
(1 Kr 6,23
-
29). To nam pokazuje da je već u starozavjetno vrijeme već bila neka praksa vidljivog prikazivanja duhovnog svijetasredstvima umjetnosti
.
Vidimo da je
Salamon
 
 primio od upute o materijalu i mjestu postavljanjakerubina po zidovima Hrama
 
gdje se obavljalo službeno bogoslužje Bogusaveza. Na drugom mjestu čitamo da je kralj Salamon načinio slike kerubina naza
storu
Svetinje nad svetinjama:
 Napravi zastor od ljubičasta baršuna, od 
grimiza, karmezina i beza te na njemu izveze kerubine
 
(2 Ljet 3,14). U istojknjizi čitamo i o drugim ukrasima: jedan od
stotinu šipaka
(3,16), drugi od
dvanaest volova od kojih su tri gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug, tri naistok 
 
(4,3) čineći potporanj za veliki sud za vodu.Kad je prorok 
Ezekijel
 
imao viđenje novoga Hrama Božjega na koncuvremena, a to će kasnije
biti
i napravljeno, on vidi mnoštvo naslikanih kerubinadonekle različita izgleda.
… po svem zidu uokolo, iznutra i izvana, bijahu likovikerubina i palama. Po jedna pal
ma između dva kerubina, a svaki kerubin imaše
dva
lica: prema palmi s jedne strane lice čovječje, a prema palmi s druge strane
lice lavlje. Tako bijaše po svemu Domu sve uokolo: od zemlje do ponad vratabijahu izdjeljani kerubini i palme, a tako i po zidu Hekala
 
(Ez 41,17
-
20).
 
Poznato je da je kralj Salamon dao napraviti 14 lavova oko kraljevskog
trona.
 Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica … i ručice s obje strane prijestolja, akraj ručica stajala dva lava. Dvanaest je lavova
stajalo s obje strane onih šest stepenica
 
(2 Ljet 9, 17
-
19).Iz toga možemo zaključiti da su slike i skulpture bile dopuštene namjestima i u prigodama gdje nije prijetila opasnost štovanja idola
 
ili da se klanjasamoj tvari od kojih su napravljeni kipovi
 
ili slike božanstva. Dva velika proroka, Mojsije i Ezekijel, te glasoviti kralj Salamon koriste slike, ili
Ezekijel
opisuj
u
svoja proročka viđenja pomoću slika. Slike su se, dakle, prihvaćale i Bog je to u potpunosti odobravao. Tako starozavjetnom štovanju

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->