Morfologija krajinikih pisama Osnovne osobine

IMENICE
Genitiv U sjeverozapadnoj Bosni, bihakoj i primorskoj oblastiu G mn. uva se stari nulti morfem, ili postoje nastavci za taj pade kao ov i -ih, odnosno sinkretiki nastavak L mn. Nulti morfem Sjeverozapadna Bosna do osam dan ekaemo[1] est lakat Klis dvanaeste gro

Nastavak ov Najproduktivniji u klikoj oblasti u imenicama koje u sebi nose znaenje ovjeka: namisnikov, knezov, junakov, siromahov, al ii imenice drugaijeg znaenja: gradov, otokov, putov, volov. naih siromahov

Najnoviji nastavak ah za imenice prve vrste imaju uglavnom pisari sa zapadnohercegovakog podruja i iz primorske oblasti, a nastavak a biljei se u kancelarijama Bosanskog sandaka s kraja 17. st. Bosanski sandak: osam volovah Nastavak ah >a (Bos. Sandak, 17. st.): sto dukata Drvar: ovo pet misecih

Za razliku od toga, istnohercegoaki pisari u G mn. imaju samo nulti nastavak, a uope nemaju ov u tom padeu, dok sinkretizam G i L ostvaruju samo imenice druge vrste i imenica ljudi. Dativ U dativu nalazimo iskljuivo stare nastavke om, -em, odnosno am. U Krkom i Bihakom sandaku te u sjeverozapadnoj Bosni: i sunem olakala dugovana Kliko podruje: k svoim kuam svhnem v ruke gospodarom Na prostoru istone Hercegovine D mn. ima nastavak ima (druga polovina 17. st.): i ostalem begovima Lokativ Nalazimo nastavke ih i ah. Zapadni govori: ijeh, ih> -ih: hode po selih vaih Istoni govori: ijeh, ih> ijeh: u sedam musafeh[2] Od polovine 17. st. l mn. ima nastavak ima: po brdima. U oba govora se u imenicama druge vrste zadrao nastavak ah: vaieh rukah. Instrumental U instrumentalu mn. imenice prve vrste imaju stari nastavak h: zaedno s beneci; imenice druge vrste nastavak ami: beg s agami; imenice tree vrste ma: s naim ludima. U I mn. u istonohercegovakim govorima, u drugoj polovini 17. st. vlada nastavak ima: vaiem podlonicima, u imenicama druge vrste ostao je nastavak i: svimi glavami.

ZAMJENICE
Od polovine 17. st. u D, L, i I mn. zamjenice imaju oblike nama, vama, a na nekadanjem zapadnotokavskom vladaju oblici nami i vami, oblik n za njih i oblici relativne zamjenice ki, ka, ke.

GLAGOLI
Na ovom prostoru biljei se gubljenje imperfekta i upotreba aorista iz stilskih razloga. Krki sandak: kako razomnismo Literatura: Dr. sc. Lejla Naka, Jezik i grafija krajinikih pisama, Slavistiki komitet, Sarajevo, 2010.

[1] Grafem e transliteriran je sa grafema koje se moe transliterirati i kao a, e, je, j. Na svim

mjestima gdje stoji e, taj grafem u tekstu sa kojeg je transliteriran izgleda kao navedeni.