Biljeke o piscu (verzija 1): August enoa roen je 1838. godine u Zagrebu.

Djetinjstvo je proveo u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu kolu. Prvi razred maarske gimnazije zavrio je u Peuhu, a u Zagrebu de zavriti ostalih 7. 1873. godine imenovan je gradskim senatorom. Umro je 1881. g. Svoj roman "Zlatarevo zlato" objavio je 1871. godine u asopisu "Vijenac", a godinu dana kasnije kao posebnu knjigu.

Biljeke o piscu (verzija 2): August eona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski knjievnik 19. stoljeda. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u malograanskoj obitelji maarskoga, njemakoga i ekog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Peuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beu, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Knjievni rad zapoinje feljtonima u novinama i asopisima (Zagrebulje). Istupa kao knjievni kritiar i teoretiar donosedi u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulozi knjievnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz knjievni rad, enoa je svakako i meu najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetniki direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih asopisa, i od svega najvanije: pjesnik, pripovjeda i romanopisac. Ved kao gimnazijalac enoa pie stihove na njemakom i hrvatskom jeziku. enoine su pjesme, zahvaljujudi sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima irokog kruga itateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice - (Smrt Petra Svaida, Propast Venecije, Prokleta klijet, i dr.) - lirsko-epske pjesnike tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politikih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem natradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je enoina stvaralatva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama enoa finim zapaanjem ulazi u seoski, malograanski i gradski ivot promatrajudi sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajudi svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

Mjesto radnje: Zagreb

Vrijeme radnje: Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine

Tema: Sukob zagrepana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad

Kratki sadraj (verzija 1): U gradu Zagrebu ivio je zlatar Krupid koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju kder, jedinicu Doru, uz pomod starice, tj. njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijede na Trgu sv. Marka, po emu su je i nazvali paprenjarka. Najvedi zagrebaki neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbjenjeli narod palio kudu Franje Filipovida koji je izdao svoje hrvatstvo i otiao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je meu konje koji su se zatim razbjeali. Pred podivljalim konjima se sluajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. Saznavi da mu se sin via s graankom, Stjepko je skovao urotu. Sve politike spletke i sva graanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupida, a takoer i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomod Grge okolina, gradskog brijaa, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U podetku svih tih nesreda Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan to mu je zbog urote sin Pavao otiao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa Zagrebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavi da de jednog dana nestati ime Gregorijanevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otiao u samostan i zaredio se.

Kratki sadraj (verzija 2): Radnja se odvija u 16 st. u Zagrebu. Plemid Pavao Gregorijanec spaava Doru Krupidevu prilikom jedne guve u gradu i odvodi je njenom ocu, zlataru Petru Krupidu. Pavao se odmah u nju zaljubio. Prilikom iste nevolje u gradu smili mu se nijemi prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga odnesu na njegove dvore da se izlijei. Dora je slovila kao lijepa, vrijedna, skruena i vjerna bogu i domu, iako je rano ostala bez majke pa ju je uz oca odgajala kuma Magda. Brija Grga okolin nije uspio isprositi Doru za enu pa se zakleo da de Krupidevoj obitelji nanijeti sva zla. Pokuao je djevojku u gradu oklevetati zbog ega ju je otac otjerao kod roaka van grada. Putem su ju presreli pladenici Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote, ne bi li tako onemogudili da se Pavao njome vjena. Kao to je brija Grga bio dounik Stjepku, tako se prosjak Jerko zajedno sa plemidem Pavlom urotio protiv Grge i oca Gregorijanca. Dodatnu nevolju ini barunica Klara koja je rano ostala samoborska udovica i smrtno se zaljubila u lijepog Pavla. Jerko je objasnio Pavlu da nije nijem, da imaju zajednikog oca, da mu je majka bila sluavka na oevom dvoru, da ju je Stjepko napastovao i kad je vidio da je trudna protjerao ju je sa dvora. Umrla je u tekoj bjedi, a on joj se zakleo da de cijeli ivot

utjeti, kako nitko ne bi saznao nita o njemu. Do sada mu je pomagao roak fratar u samostanu. Kad su nastale svae izmeu vlastele i graana, u vrijeme kad je Petar bio na ratitu protiv turaka, Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kudi za vrijeme dok je bila sama. Prethodno je taj zlobnik ranio Janka koji je uvao Dorina ulazna vrata. Dori se predstavio kao ovjek koji trai zatitu, u nevolji je i bjei. Smilio se Dori, donijela mu je vode i dok je gledala kroz prozor zlobnik joj je podmetnuo otrov. Kratko nakon to je probala tu vodu preminula je. U taj a doao je nesretni Pavao koji nije nita mogao napraviti protiv toga. Idudeg dana Dora je bila sahranjena. Za vrijeme dok je leala na odru u crkvi Pavao se sreo sa Klarom i obedao joj najljude nevolje za sve to je uinla. Pavao je otiao na ratite sa turcima. Vratio se tek na samrti oca Stjepa, kojeg ispovijeda svedenik Jerko. Otac se na samrti ispovijeda svedeniku i kaje se za vanbrnog sina. Svedenik otkriva da je on taj sn. Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina nije ostao niti jedan nasljednik. Pavao se nije enio i pognuo je na ratitu. Niko je mao samo jednu kderku, a Jerko je bio svedenik.

O emu enoa govori u predgovoru? enoa ved u prvoj reenici predgovora tj. svoga obradanja tiocu iskazuje motiv svoga pisanja, pokazuje to ga je nagnalo da se prihvati upravo ove teme:

Iznosim pred tebe prijatelju hrvatske knjige malenu sliku burne nae davnine. Nadam se da de ti mila biti, jer je naa, nadam se da de i mojemu peru oprostiti gdje je pogrijeilo, jer da je u peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi bila bez prigovora.

enoa zatim izvjetava svog itaoca o tome kako je doao do fabule romana, kako je kopao po starim pisohranama, drevnim knjigama i drugim listinama:

Premedud po arhivu Grada Zagreba stare zapraene artije u kojih sto godina nije bila ruka dirnula, naioh in ljutu i krvavu pru meu silnim podbanom Gregorijancem i graani zagrebakimi. Starina Krelid znao je za tu pravdu ali nije joj znao razlog. A ja otresi prainu, i eto pred mojim oima crno na bijelom zato se podban i Zagreb zavadie i zato je silni velika pao. Eto ti gotove pripovijetke, viknuh radostan i naotrih pero. Stao sam slagati listine, itati i itati do zlovolje. Kupio sam ovdje, kupio

ondje, prebirao zapisnike, raune, uio knjige i stare i nove. Kopao sam da iskopam ruevine starog Zagreba, kopao da uskrisim iz groba stare hrvate kakvi bijahu u zboru, u domu, na bojitu. I pomoe Bog. U dui mojoj oivie divne slike, ja sam ih skupio, nadrtao, i evo ih pred tobom, tioe dragi.

to je prema enoi teite ovoga djela? Teite ovog djela je sasvim mala slika pronosti nae burne domovine.

Razvrstaj likove na pozitivne i negativne! Pozitivni likovi su: Magda, Dora Krupid, Stjepko Gregorijanec, Pavao Gragorijanec, Niko Gregorijanec, Jerko Gregorijanec, Petar Krupid, Milo.

Negativni likovi su: Grga okolin, Klara, Ungnad Krsto, Stjepko Gregorijanec.

to zakljuuje iz vanjskog i moralnog opisa svakog pojedinog lika? Paljivo razmotrivi vanjski i moralni opis svakog pojedinog lika mogu zakljuiti ovo: Izgled likova bi trebao nagovijestiti i njihov moralni lik, ali na primjeru opisa Magde, Jerka uviamo da to i nije tako, i da enoa ustvari eli pokazati kako izgled esto vara i kako odijelo ne ini ovjeka.

Tko je glavni intrigant u ovom djelu? U ovom romanu glavni intrigant je Grga okolin.

Koji je dogaaj u djelu utjecao na daljnji tok i preokret same fabule?

U romanu imamo oitu situaciju kada se itava stvar preokrenula zahvaljujudi nikom drugom doli Grgi okolinu. To je situacija kada se Klara beznadno zaljubi u Pavla Gregorijanca koji se treba oeniti s Dorom i ivjeti sretno. Grga okolin nagovara Klaru na umorstvo Dore, to de se i te kako odraziti na cijelu fabulu.

Koji lik u ovom djelu je suprotan intrigantu? Lik koji je suprotan intrigantu i pokuava razrijeiti i isparaviti ono to je intrigant smislio je Jerko.

Kakvi su likovi u ovom djelu? Neki likovi su vrsti i nepopravljivih karaktera (Klara, Grga), dok su drugi samo zavedeni i lako popravljivi (Stjepko, Petar).

to zakljuuje promatrajudi ljubavnu i povijesnu fabulu ovoga djela? Kada poblie promotrimo ljubavnu i povijesnu fabulu uvidjet demo da ljubavna fabula i te kako utjee na povijesnu i da se ne moe zanemariti. U ovom romanu nema epizoda koje bi se mogle izbaciti a da se to ne odrazi na itavu fabulu.

to misli o jeziku kojim je djelo napisano? Meni se osobno enoin jezik nije svidio. Posebne tekode su mi stvarale tuice a i samo narjeje. Pohvalno je to to je enoa pokuao pisati jezikom koji je bio aktualan u to vrijeme, ali da se mene pita puno vedi uspjeh bi postigao da je pisao obinim i strogo knjievnim jezikom.

Analiza likova: Glavni i najvaniji likovi su Dora Krupideva i Pavao Gregorijanec. Dora i Pavao su pozitivni likovi. Oni se vole, ali su iz razliitih drutvenih slojeva pa ne smiju biti zajedno.

Dora Oienje nevinosti, istode, njenosti i dobrote. U romanu se spominju samo njezine vrline, kao da uopde nema mana. "Bijae bistra, iva, te se ved za kasnijeg djetinjstva toliko oslobodila tako da je vie nisu smatrali djetetom, svi su je nazivali "zlatarevom mudrijaicom" jer se mala nauila itanju i pisanju..."

Dora je vrlo inteligentna, jako pametna i lijepa. Njezino srce je osvojio samo Pavao Gregorijanac. Ona na kraju umire jer su svi negativni likovi bili protiv nje. Njezinu smrt isplanirao je Grga okolin, koji je volio Doru, ali je nije elio gledati sretnu s drugim.

Pavao Mlad i lijep ovjek. Hrabar je, odluan i plemenit. Dobar je vojnik, a u borbi je velik junak.

"Mladidu bijae jedva dvadeset godina. Lice blijeano, plemenito, kosa dugaka, crnomanjasta, bridi mali, elo visoko, a sjajne plavetne oi pod tamnim trepavicama dvije zvijezde da ih nije mutila neka sjeta. Mladid bijae lijep, snaan, a ljepi od brige i sjete."

Pavle je bio zaljubljen u Doru. Za nju bi dao sve, pa i svoj ivot. On je veoma plemenit i osjedajan, te je posve razliit od svog oca. Bio je jako vezan uz majku, te se nakon njezine smrti udaljavao od obitelji.

Stjepko Gregorijanec Dostojanstven, samovoljan i silovit plemid. ini sve da ostvari svoje elje. Jako mu je vano miljenje drugih.

Klara Grubarova Brzopleta, pokvarena i laljiva. Opsjednuta je svojom ljubavi prema Pavlu zbog koje na kraju poludi.

Petar Krupid Iskren, poten, blag i mudar. Velik je uzor svojoj kderi Dori.

Grga okolin Pokvaren, zao i tat. Voli Doru i planira njezinu smrt samo da je ne gleda sretnu sa nekim drugim.

Magda Olienje dobrote i sigurnosti. Voljela je i titila Doru te je nakon njezine smrti i sama umrla nastavljajudi je tititi i nakon smrti.

O djelu: Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je tokavtinom utemeljenom na graanskom jeziku. Ima dosta latinskih rijei jer je roman pisan u 16. st. kada se latinski jezik jo uvijek koristio. U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i estim, dugakim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija. enoa je sveznajudi pripovjeda jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. On je i nepouzdani pripovjeda jer iznosi vlastito miljenje o postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije: enoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna pria Dore i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka, sukobi u hrvatskom saboru...).

Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje: povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu priu vezan je i opis cjelokupnog drutvenog i politikog ivota Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana pria o dvoje zaljubljenih. To dvoje je iz razliitih drutvenih stalea i u to vrijeme se nisu smjeli ni voljeti, a jo manje eniti. Na poetku romana pisac iznosi mnotvo opisa da bi nas bolje upoznao sa ivotom u 16.st. Upoznajemo se sa panoramom Zagreba, s obiajima tog vremena te sa ivotima raznih ljudi i s glavnim likovima.