4 Nadzor Na Cestama

Bosna i Hercegovina
DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo
Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA
Knjiga IV: NADZOR NA PUTEVIMA
Sarajevo/Banja Luka
2005
Nadzor puteva
Nadzor graenja i odravanja puteva
SADRAJ:
1 2 3 4 PREDMET SMJERNICE ................................................................................................. 3 PRAVNE OSNOVE......................................................................................................... 3 DEFINICIJE ................................................................................................................. 5 UPRAVLJANJE I KONTROLA NA PROJEKTIMA IZGRADNJE PUTEVA SREDSTVIMA FEDERALNE POMOI - SAD ....................................................................................... 17 4.1 CILJEVI KONTROLE................................................................................................ 17 4.2 KONTROLE: VRSTE I OBIM ..................................................................................... 17 4.3 IZVJETAJ GRAEVINSKE KONTROLE I RASPOLOIVOST INFORMACIJA.................... 19 UVJETI UGOVORA ZA IZGRADNJU FIDIC.................................................................. 23 5.1 UVOD ................................................................................................................... 23 5.2 USLOVI ................................................................................................................. 23 UVJETI UGOVORA ZA IZGRADNJU MFI ..................................................................... 27 6.1 UVOD ................................................................................................................... 27 6.2 USLOVI ................................................................................................................. 27 NADZOR GRAENJA .................................................................................................. 29 7.1 USLOVI KOJI SE ODNOSE NA NADZORNOG INENJERA ............................................ 29 7.2 DOKUMENTACIJA I ELABORATI NA GRADILITU ...................................................... 30 7.3 ELABORAT O ISKOLIENJU GRAEVINE .................................................................. 32 7.4 TEHNOLOKI ELABORAT I TERMINSKI PLAN (TE) .................................................... 35 7.5 UVANJE ZDRAVLJA I BEZBJEDNOST RADOVA......................................................... 36 7.6 ZATITA OD POARA I EXPLOZIJA NA GRADILITU ................................................. 38 7.7 PROCJENA UTICAJA GRADILITA NA OKOLINU ........................................................ 39 7.8 POSTUPANJE GRAEVINSKIM OTPADOM................................................................. 44 IZVOENJE RADOVA ................................................................................................. 47 8.1 UGOVOR ZA GRAENJE.......................................................................................... 47 8.2 ODOBRENJE ZA GRAENJE..................................................................................... 47 8.3 DOKAZ O PRAVU NA GRAENJE.............................................................................. 49 8.4 OZNAAVANJE GRADILITA ................................................................................... 49 8.5 GRAEVINSKO POSLOVANJE .................................................................................. 51 8.6 FINANCIJSKO POSLOVANJE .................................................................................... 56 PREUZIMANJE RADOVA ............................................................................................ 61 9.1 TEHNIKA DOKUMENTACIJA .................................................................................. 61 9.2 UPOTREBNA DOZVOLA........................................................................................... 63 9.3 SUVLASNICI I PRAVNI NASLJEDNICI OBJEKTA ......................................................... 67 9.4 UPIS U SLUBENE EVIDENCIJE ............................................................................... 68 9.5 PREUZIMANJE UPRAVLJANJA I ODRAVANJA ........................................................... 68
10 DETAJLNI GRAEVINSKI NADZOR ........................................................................... 69 10.1 OPTI TEHNIKI USLOVI ....................................................................................... 69 10.2 POSEBNI TEHNIKI USLOVI ................................................................................... 69 10.3 PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA............................................................. 69 11 NADZOR ODRAVANJA PUTEVA ................................................................................ 77 11.1 SISTEMI NADZORA REDOVNOG ODRAVANJA ......................................................... 77 11.2 NADZOR RADOVA REDOVNOG ODRAVANJA ........................................................... 78 11.3 NADZOR INVESTICIJSKOG ODRAVANJA PUTEVA .................................................... 86 12 PRILOG P1: UREENJE GRADILITA I POSTUPANJE GRAEVINSKIM OTPADOM... 88 12.1 DIREKTIVE EU ....................................................................................................... 88 12.2 TEHNIKE SPECIFIKACIJE ...................................................................................... 89 12.3 KOORDINACIJA MJERA BEZBJEDNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA NA RADU ..................... 95 12.4 PLAN ZATITE ZA GRADNJU INENJERSKIH OBJEKATA ............................................ 96 12.5 UTICAJI GRADILITA NA IVOTNU SREDINU I OKOLINU I MJERE ZA UBLAAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA.......................................................................................... 151
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga IV strana 1 od 263
Nadzor puteva
12.6
POSTUPANJE SA GRAEVINSKIM OTPACIMA ..........................................................157
13 PRILOG P2: UGOVOR O GRAENJU - PRIMJER...................................................... 179 14 PRILOG P3: OBRAZCI GRAEVINSKOG DNEVNIKA I KNJIGE - PRIMJER.............. 187 15 PRILOG P4: PROJEKAT IZVEDENOG STANJA - SADRAJ........................................ 197 16 PRILOG P5: PROJEKAT ZA UPIS U SLUBENE EVIDENCIJE ................................... 205 17 PRILOG P6: PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA ..................................... 215 17.1 PREDMET SMJERNICE...........................................................................................215 17.2 PRIJEM GRAEVINSKIH PROIZVODA DOPREMLJENIH NA GRADILITE .....................215 17.3 KONTROLA UGRADNJE I PRIJEM UGRAENIH GRAEVINSKIH PROIZVODA ..............216 17.4 TEHNIKE SPECIFIKACIJE KOJE SE ODNOSE NA ATESTIRANJE USKLAENOSTI........218 17.5 RAD INSTITUCIJE TREE STRANE KOJA SPROVODI KONTROLU UGRADNJE..............223 17.6 DIREKTIVA O GRAEVINSKIM PROIZVODIMA.........................................................224 18 PRILOG P7: VATROODPORNOST GRAEVINSKIH PROIZVODA ............................. 261 18.1 PROPISI I EU ODLUKE ..........................................................................................261 18.2 KLASIFIKACIJA GRAEVINSKIH PROIZVODA PREMA REAKCIJI NA POAR.................262
strana 2 od 263
knjiga IV
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
Nadzor puteva
1 PREDMET SMJERNICE
Zbog poznavanja sistema nadzora graevinskih radova na lokalnom i meunarodnom nivoju ove smjernice sadre kratak opis sistema nadzora Federalne Agencije za (auto)Puteve Sjedinjenih Amerikih Drava (FHWA) i opirniji opis sistema nadzora i opis funkcija drugih uesnika u graenju po FIDIC-u i po zahtjevima Meunarodnih financijskih institucija (MFI). Zadnje harmonizovano izdanje Uslova ugovora za graenje FIDIC MDB postaje osnova ne samo za financiranje i voenje graevinskih projekata MFI nego i osnova jednog dijela lokalnih zakona o graenju i zakona o javnim nabavkama. Detaljnije je obraeno ureenje nadzora po vaeem lokalnom Zakonu o graenju i Zakonu o prostornom ureenju. Najopsenije je poglavje o graevinskom nadzoru na gradilitu za koji se upotrebljavaju i definicije: tehniki nadzor, struni nadzor ili inenjerski nadzor. Harmonizacija lokalnih propisa o graevinskim prozvodima sa evropskim sistemom prodaje i kontrole kvaliteta proizvoda, materiala i usluga, uzrok je da je u cjelini predstavljena i Europska direktiva o graevinskim proizvodima - CPD. Obirno su obraeni tehnolok elaborat, nacrt organizacije gradilita, program mjera zatite i uvanja zdravlja na radu, elaborat zatite od poara i procjena uticaja gradilita na okolinu. Posebno je obraen i sistem upravljanja graevinskom otpadu. Nadzor odravanja puteva po sistemu rada opirnije se obrauje u knjizi III Odravanje,. U tim smjernicama su dati opti principi organizacije nadzora.
2 PRAVNE OSNOVE
Bosna i Hercegovina (BiH) se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Zakonodavni organ BiH je Parlamentarna skuptina koja se sastoji iz dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom. Izvrna vlast pripada Predsjednitvu i Vijeu ministara. Sve dravne funkcije koje Ustavom nisu dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima. Regulisanje prevoza izmeu entiteta kao i meunarodnog telekomunikacionog sistema je u nadlenosti institucija BiH. Entiteti treba da u okviru svoje jurisdikcije obezbijede sigurnu okolinu za sva lica, tako to e podravati rad agencija za provoenje civilnog zakona, u skladu sa meunarodno priznatim standardima. Institucije Federacije Bosne i Hercegovine sa distriktima i institucije Republike Srpske su odgovorne i ovlatene da zatite i upravljaju svojom prirodnom i stambenom okolinom, transportom i sistemom telekomunikacija. Distrikti FBiH su ovlateni da reguliu ureenje prostora i izgradnju na svojoj teritoriji. U sljedeoj tabeli navedeni su zakoni koji reguliu oblast planiranja, zatite okoline i zdravlja, prevoza, izgradnje i nadzora:
Federacija Bosne i Hercegovine:
Zakon o graenju, (Sl. nov. FBiH, broj 55/02) Zakon o prostornom ureenju (Sl. nov. FBiH br. 52/04)
Republika Srpska:
Zakon o ureenju prostora (Sl.gl. RS br.:19/96, 25/96, 10/98, 53/02 i 64/02; preieni tekst: 84/02)
Danom stupanja na snagu Zakona o ureenju prostora (vidi Sl. gl. RS broj 19/96) prestaje da vai Zakon o prostornom ureenju (Sl. list SR BiH, br. 9/87, 23/88, 24/89, 10/90, 14/90, 15/90 i 14/91), osim podzakonskih propisa, koji jo nisu doneseni na osnovu lana 154 vaeeg Zakona.
Zakon o ustupanju izgradnje investicionih objekata (Sl.list SRBiH br.33/77)
Zakon o komunalnim djelatnostima (Sl.gl. RS 11/95) Zakon o graevinskom zemljitu (Sl.gl. RS 41/0311 i 86/03-1) knjiga IV strana 3 od 263
Nadzor puteva Pravilnik o sadrini i nainu voenja graevinskog dnevnika i knjige inspekcije (Sl.gl.RS, broj 15/02-7) Pravilnik o uslovima za planiranje i projektovanje graevina za nesmetano kretanje djece i osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. (Sl.gl. RS 2/03-6) Zakon o komunikacijama BiH (Sl. gl. RS, broj 71/02) Zakon o javnim putevima (Sl. gl. RS, broj 3/04)
Uredba o prostornim standardima, urbanistiko tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima (Sl. Nov. FBiH'', broj 10/04) Zakon o putevima, (Sl.list SRBiH br. 10/90 i Sl. list RBiH, br 21/92, 13/94 i 33/95) Zakon o cestama FBiH (Sl. Nov. F BiH'', broj 6/02) Zakon o bezbjednosti javnih puteva (Sl. list SRBiH br. 3/90, 11/90 i Sl. list RBiH, br. 2/92 i 13/94) Zakon o osnivanju javnog preduzea za puteve RBiH (Sl. list RBiH 13/94) Zakon o o sigurnosti eljeznikog prometa posebno u vezi problema sa cestama i cestovnim prometom (Sl. list RBiH br.33/95 l. 23, 25, 30 i l. 102 tog zakona) Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na javnim putevima (Sl. L. SFRJ br. 50/88, 63/88, 80/89, 29/90 i 11/91,SRJ 34/92, 13/93, 24/94, 41/94); sa novim izmjenama (Sl. RBiH br. 2/92, 13/94 i 2/96) Pravilnik o odravanju javnih puteva, (Sl. l SRBiH br. 24/90) Pravilnik o tehnikom pregledu javnih puteva (Sl. l. SRBiH br.15/77) Pravilnik o postavljanju reklama i drugih natpisa pored javnih cesta (Sl.list SRBiH br.2/76 i 1/77, FMPK broj: 01-050-212-1/77 od 06.02.1997. god.) Pravilnik o vanrednim prevozima (Sl.list SRBiH br.40/75) Odluka o posebnom ogranienju saobraaja za motorna vozila (u zimskim uvjetima), (Slubeni list SRBiH br.40/75) Pravilnik o evidenciji javnih puteva i objekata na njima te o tehnikim podacima za puteve (Sl.list SFRJ, br. 50/82, 11/83 i 64/86) Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon o o o o o zatiti okolia, (Sl. novine FBiH 33/03) zatiti prirode, (Sl. novine FBiH 33/03) zatiti zraka, (Sl. novine FBiH 33/03) zatiti voda, (Sl. novine FBiH 33/03) upravljanju otpadom, (Sl. novine FBiH 33/03)
Odluka o uslovima koje mora ispunjavati preduzee za odravanje i zatitu puteva za obavljanje odravanja i zatite magistralnih i regionalnih puteva (S.g. RS br.: 2/02-44) Zakon o eljeznicama RS (Slubeni glasnik RS, broj 58/01)
Odluka o uslovima koje mora ispunjavati preduzee za odravanje i zatitu puteva za obavljanje odravanja i zatite magistralnih i regionalnih puteva (Sl.gl. RS br.: 2/02-44) Odluka o oblastima na koje se dijeli mrea javnih puteva za potrebe obavljanja poslova odravanja i zatite puteva. (27.12.2001)
Pravilnik o evidenciji o javnim putevima i objektima na njima kao i o tehnikim podacima za te puteve (Slubeni list SFRJ, br. 52/83) Zakon o Zakon o Zakon o Zakon o Zakon o 11/95) zatiti ivotne sredine (Sl.gl. RS 53/02) zatiti prirode (Sl.gl. RS 50/02) zatiti vazduha (Sl.gl. RS 53/02) zatiti voda (Sl.gl. RS 53/02) komunalnim djelatnostima (Sl.gl. RS
Zakonodavstvo kojim se regulie oblast zatite okoline:
Zakon o vodama. (Sl. novine FBiH br. 18/98)
Zatita zdravlja i zatita na radu

Zakon o radu (Sl. nov. FBiH br. 43/99, 32/00 Zakon o zatiti na radu (Sl.gl. RS 26/93, 14/94, 21/96 i 10/98)
strana 4 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
3 DEFINICIJE
3.1 FIDIC I MFI
3.1.1 Redoslijed glavnih aktivnosti prilikom realizacije ugovora za izgradnju

Osnovni datum: je datum 28 dana prije zadnjeg dana za dostavu ponude. Datum poetka: je datum koji odreuje Inenjer koji je obavezan da obavijesti Izvoaa o tom datumu putem Obavjetenja o otpoinjanju radova. Garancija za dobro izvrenje posla: je potvrda koju obezbjeuje Izvoa, kojom se garantuje kvalitetno izvoenje radova. Privremena situacija: je potvrda o plaanju koju izdaje Inenjer, obino na kraju mjeseca. Rok zavretka: je ugovoreno vrijeme za izvrenje radova (ukljuujui ispitivanja), raunajui od datuma poetka. Testovi izvrenja radova: su ispitivanja koja su odreena Ugovorom ili dogovorena izmeu strana ili ona koja su obavezna prema odredbama lokalnog tehnikog zakonodavstva. Potvrda o preuzimanju: je potvrda koju izdaje Inenjer, navodei datum kada su radovi zavreni u skladu sa Ugovorom, osim manjih preostalih radova i nedostataka, koji e biti otklonjeni u periodu za otklanjanje nedostataka. Rok za obavjetavanje o nedostacima: je period za obavjetavanje o nedostacima na objektima, koje Inenjer navodi u Potvrdi o preuzimanju objekta. Potvrda o obavljenom poslu: je potvrda koju izdaje Inenjer u kojoj navodi datum kada je Izvoa dovrio svoje obaveze prema Ugovoru. Okonana situacija: je potvrda o plaanju koju Inenjer izdaje Investitoru, u kojoj navodi iznos koji je konano dospio na plaanje i sve iznose koje je Investitor prethodno platio kao i sve iznose na koje Investitor ima pravo.
3.1.2 Sudionici u graenju

Investitor: je osoba koja je u ugovornim podacima imenovana kao investitor, kao i svi njegovi pravni nasljednici. Izvoa: je osoba/osobe imenovana kao izvoa i prihvaena od strane Investitora, kao i pravni sljedbenici te osobe/osoba. Inenjer: je osoba koju izabere Investitor da djeluje kao Inenjer u vezi sa Ugovorom i koja je navedena u ugovornim podacima, ili druge osobe koje Investitor moe povremeno imenovati o emu je obavijeten Izvoa. Osoblje Investitora: oznaava Inenjera, pomonike, kao i svo drugo osoblje, radnu snagu i druge zaposlenike Inenjera i Investitora, kao i svo drugo osoblje (n. pr.: nadzorni inenjeri) o kojem su Investitor i Inenjer obavijestili Izvoaa kao o osoblju Investitora. Vijee za rjeavanje sporova: je jedna osoba ili tri osobe koje su imenovane u Ugovoru, a koje su ovlatene za rjeavanje pitanja albi i zahtjeva. 3.2 MFI Kupac/klient: U principu MFI financiraju javne radove, kozultantske usluge ili nabavke. Prvo se sklopi financijski ugovor sa jednom od banaka i vladom neke zemlje ili predstavnikom nacionalnog entiteta. Za banku se druga strana zove Client. Financijski sporazum moe predvideti i Kozultanta za sprovoenje poslova financiranja. Upravnik/menader projekta: Posle dogovora o financiranju Ministarstvo u ime Vlade izabere menadera projekta, koji je obino Agencija (Direkcija) ministarstva, ovlatena da obavi poslove Investitora koji za inenjerske projekte izabere Konzultanta(e) i Inenjera(e) (po FIDICu). Inenjer koji vodi poslove na projektu javnog znaaja mora biti izabran sa postupkom javnog razpisa.
Nadzor puteva
Nadzorni inenjer: Za svaki graevinski projekat mora Inenjer izabrati nadzornog inenjera, koji obavlja poslove po lokalnom zakonu o graenju. Arbitar: za Vijee za rjeavanje sporova VRS, EBRD upotrebljava naziv Adjucator. 3.3 ZAKON O GRAENJU Izgradnja podrazumijeva projektovanje, izvoenje i odravanje objekata. Odredbe ove smjernice nee se primjenjivati na izgradnju objekata za zatitu, spaavanje i pomo prilikom prirodnih i drugih katastrofa, niti na izgradnju vojnih inenjerskih objekata. Izgradnja podrazumijeva izvoenje graevinskih i drugih radova i obuhvata izgradnju novih objekata, rekonstrukciju objekata, izgradnju objekata za zamjenu postojeih i uklanjanje objekata. Uredbom se odreuje koji su graevinski objekti od dravnog znaaja. Objekti se u pogledu sloenosti izgradnje i odravanja klasifikuju na: sloene objekte, manje zahtjevne objekte i jednostavne objekte. Svi objekti moraju biti u skladu sa dokumentacijom o ureenju prostora, moraju biti pouzdani i moraju biti upisani u evidencije. Od javnog je interesa da objekti budu u skladu sa dokumentacijom o ureenju prostora, da budu pouzdani i da budu upisani u evidencije. Graevinskim propisima se definiu tehnika svojstva pojedinih vrsta objekata. To su svojstva na osnovu kojih objekti ispunjavaju jedan, nekoliko ili sve od sljedeih osnovnih zahtjeva: mehanika otpornost i stabilnost zatita od poara higijena, zatita zdravlja i zatita ivotne sredine bezbjednost upotrebe zatita od buke efikasna upotreba energije i zadravanje toplote Samo graevinski proizvodi, koji su u skladu sa propisima o graevinskim proizvodima plasirani na trite, mogu biti ugraeni u objekte. Graevinski propisi mogu da upuuju na standarde i tehnike smjernice koji se odnose na posebnu vrstu objekta, te njima moe biti propisana obavezna primjena istih ili njima moe biti propisano da se moe pretpostaviti da je odreeni element u skladu sa zahtjevima graevinskih propisa ukoliko ispunjava zahtjeve standarda ili tehnikih smjernica. Ukoliko je pretpostavka o usklaenosti iz prethodnog paragrafa navedena u graevinskim propisima, graevinskim propisima takoe moraju biti definisani organi odgovorni za upravljanje kao i postupak kojim se demonstrira da projekat u kojem nisu primjenjeni standardi ili tehnike smjernice, ali u kojem su u projektantskom radu primjenjena rjeenja na osnovu najnovijih graevinskih tehnika, takoe obezbjeuje isti nivo bezbjednosti kao i projekat koji je pripremljen primjenom standarda i tehnikih smjernica. Odgovorni organi u izgradnji objekata, kao i svi uesnici u izgradnji objekata obavezni su da obezbijede, za sebe a i u okviru prava i obaveza definisanih ovim zakonom, da su objekti i pojedini dijelovi istih pouzdani, da su u skladu sa dokumentacijom o ureenju prostora, da su predmet evidencije, kao i da e u toku njihove upotrebe biti omoguen nesmetan pristup, ulazak i upotreba za osobe sa fizikim nedostatkom, bez fizikih prepreka ili komunikacionih smetnji. Relevantni upravni organi za graevinska pitanja su ministarstva (u BiH takoe optinski i organi distrikta) koja izdaju graevinske dozvole za objekte kao i upotrebne dozvole. Inspekcijski nadzor nad primjenom pravnih propisa vre graevinski inspektori koji su nadleni za ureenje prostora i (ili) graevinska pitanja.
strana 6 od 263 knjiga IV RS-FB&H/3CS DDC 433/04
Nadzor puteva
Uesnici u izgradnji su Investitor, Projektant, Revident, Izvoa i nadzorni organ. Izgradnja objekata javne infrastrukture moe poeti na osnovu graevinske dozvole koja se u pravnom smislu smatra konanom. (Na teritoriji BiH: graevinska dozvola se izdaje u skladu sa urbanistikom dozvolom i drugim uslovima za dobijanje graevinske dozvole) Graevinska dozvola moe biti izdata za pripremne radove. Obino, graevinska dozvola nije potrebna za jednostavne objekte koje organ koji prua javne usluge postavlja na objekte javne infrastrukture i koji su namijenjeni neposredno za pruanje javnih usluga ili za upravljanje objektima javne infrastrukture. Radovi na redovonom odravanju, radovi na odravanju koji su od javne koristi kao i radovi na investicionom odravanju mogu otpoeti bez graevinske dozvole. Nadzor nad izgradnjom je izvoenje strunog nadzora na gradilitu, kojim se provjerava da li se izgradnja izvodi u skladu sa projektom za dobijanje graevinske dozvole, a na osnovu kojeg je izdata graevinska dozvola. Takoe, vri se nadzor nad kvalitetom izvedenih radova, graevinskih proizvoda, ostalih materijala i instalacija i tehnolokih ureaja koji su ugraeni u objekte, te se vri provjera da li se potuju ugovorene cijene i dogovoreni rokovi za zavretak izgradnje; Objekti su objekti visokogradnje ili niskogradnje (zgrade i inenjerski objekti), koji stoje fiksno na tlu i izgraeni od graevinskih proizvoda i prirodnih materijala, sa ugraenim instalacijama i tehnolokom opremom; Objekti visokogradnje (zgrade) su objekti sa jednom ili vie prostorija u koje lice moe ui i koji su predvieni za stanovanje ili za vrenje aktivnosti; Objekti niskogradnje (inenjerski objekti) su objekti koji su predvieni da zadovolje ljudske materijalne i duhovne potrebe i interese. Ovi objekti nisu stambeni i nisu predvieni da se u njima vre aktivnosti; Objekti od dravnog znaaja su objekti koji su bitni za razvoj drave i njenih entiteta. To su objekti koji utiu na zdravlje i bezbjednost veeg broja ljudi ili imaju vei uticaj na okolinu ili objekti i njihova okolina, koji vrlo vani za odbranu i bezbjednost od prirodnih i drugih nepogoda. Objekti koji imaju uticaj na ivotnu sredinu su objekti za koje se propisima o zatiti ivotne sredine propisuje obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu; Objekti za javnu upotrebu su objekti ija je upotreba predviena za sve, pod istim uslovima; takvi objekti su, u pogledu naina upotrebe, podijeljeni na javne povrine i nestambene objekte predviene za javnu upotrebu; Javna povrina je povrina ija upotreba je predviena za sve pod istim uslovima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi, pijace, igralita, parkinzi, groblja, parkovi, zelene ili rekreacione i druge povrine; Nestambeni objekat predvien za javnu upotrebu je objekat ija je upotreba predviena za sve pod istim uslovima, kao to su hoteli, moteli, restorani ili slini objekti za smjetaj, banke, pote, kancelarije ili slini poslovni objekti, objekti za trgovinu i pruanje usluga, objekti eljeznikih ili autobuskih stanica, objekti aerodroma ili objekti lukih pristanita, objekti tramvajskih stanica, objekti garaa ili slini objekti za transport i komunikacije, objekti za zabavu ili rekreaciju, muzeji, biblioteke, kolski objekti ili bilo koji drugi objekti za obrazovanje, bolniki objekti ili objekti institucija za lijeenje i njegu, sportske dvorane, objekti za vrenje boje slube i za religijske aktivnosti; Objekti javne infrastrukture su (inenjerski) objekti niskogradnje koji ine mreu koja slui za pruanje posebnog tipa komunalnih usluga, koje su od nacionalne ili lokalne vanosti, ili koji ine mreu od opte koristi za javnost; Zahtjevni objekti su objekti visokogradnje (zgrade) ija ukupna zapremina prelazi 5,000 m3 i ija visina prelazi 10.00 metara, mjereno od temelja do nadstrenica; objekti niskogradnje iji su nosivi rasponi vei od 8.00 metara ili ija visina prelazi 18,00 metara, mjereno od temelja do nivoa nosee konstrukcije; objekti sa dubokim temeljima;
Nadzor puteva
podzemni objekti, kod kojih je kota konstrukcije preko 10.00 metara ispod povrine tla; prednapregnute konstrukcije, iji su nosei rasponi vei od 12 metara; brane, ija je visina preko 10.00 metara; tuneli; javne eljeznice; autoputevi; glavni ili regionalni putevi; luke; javni aerodromi; tramvaji za prevoz putnika ili druge uspinjae koje prelaze preko objekata visokogradnje; silosi ili rezervoari, ija je zapremina vea od 1,000 m3; elektrane; cjevovodi za prenos vode na vee udaljenosti; kolektori za otpadne vode; deponije vrstog otpada za dvije ili vie optina; deponije tetnog otpada; razvodni cjevovodi za plin ili naftu; Manje zahtjevni objekti su objekti visokogradnje, ija ukupna zapremina ne prelazi 5.000 m3 i ija visina ne prelazi 10.00 metara, mjereno od tla do nadstrenica, kao i objekti niskogradnje koji nisu klasifikovani kao zahtjevni objekti; Jednostavni objekti su manje zahtjevni objekti u pogledu konstrukcije, koji ne zahtijevaju posebnu statiku analizu ili tehniku provjeru. Ovi objekti nisu predvieni za stanovanje i nisu objekti koji imaju uticaj na ivotnu sredinu; jednostavni objekti se dijele na: pomone objekte, privremene objekte, objekte za vjebu, spomenike i gradsku opremu; Gradska oprema obuhvata jednostavne pokretne objekte koji omoguavaju predvienu upotrebu javnih povrina; Graevinski propisi su tehniki propisi kojima se detaljno definiu osnovni zahtjevi za odreene vrste objekata, uslovi za projektovanje, odabrani nivoi i klase graevinskih proizvoda i materijala koji mogu biti ugraeni, kao i nain njihove ugradnje, naini izvoenja objekata, metode utvrivanja da li su objekti u skladu sa propisanim osnovnim zahtjevima, kao i druga pravila i uslovi kojim se obezbjeuje pouzdanost objekata u toku njihovog radnog vijeka; Stanje tehnike je stanje, koje u datom trenutku, kada se vri priprema projektne dokumentacije ili prilikom izvoenja objekata, predstavlja postignuti nivo razvoja tehnikih karakteristika graevinskih proizvoda, postupaka i usluga, koji se zasnivaju na priznatim naunim otkriima, tehnikama i iskustvu u podruju graevinarstva, uzimajui u obzir prihvatljive trokove; Tehnike smjernice predstavljaju dokument kojim se za posebnu vrstu objekata obrazlau najpreciznije definicije osnovnih zahtjeva, uslovi za projektovanje, odabrani nivoi i klase graevinskih proizvoda i materijala koji mogu da se ugrauju, nain na koji se ugrauju, metode izvoenja objekata sa ciljem obezbjeenja pouzdanosti objekata za vrijeme njihovog radnog vijeka, i ukoliko je primjenljivo, postupci u skladu sa kojim se moe utvrditi da li su takvi zahtjevi ispunjeni; Investitor je pravno ili fiziko lice koje zapoinje izvoenje objekata ili lice koje samo izvodi objekte; Projektant je pravno ili fiziko lice koje obezbjeuje usluge projektovanja, koje se smatraju komercijalnom aktivnou; Odgovorni projektant je pojedinac koji je odgovoran projektantu za usklaenost projekta sa zakonima o prostornom planiranju, graevinskim propisima i uslovima relevantnih organa za izdavanje odobrenja; Odgovorni voa projekta je pojedinac koji je odgovoran projektantu za meusobnu usklaenost svih projekata koji sainjavaju projektnu dokumentaciju, kao i za kvalitet obrade cjelokupnog projekta; Izvoa je pravno ili fiziko lice koje obezbjeuje usluge, koje se smatraju komercijalnom aktivnou, u toku izvoenja pripremnih radova na gradilitu, u toku izvoenja radova na objektima, u toku montae i ugradnje mainskih i elektro instalacija, kao i u toku izvoenja zavrnih radova; Odgovorni izvoa pojedinih radova je pojedinac koji je odgovoran Izvoau za usklaenost pojedinih radova u izvoenju sa projektnom dokumentacijom, na osnovu koje
Nadzor puteva
je izdata graevinska dozvola, graevinskim propisima, kao i propisima u oblasti obezbjeenja zdravlja i bezbjednosti u toku izvoenja radova na gradilitima; Odgovorni izvoa radova je pojedinac koji je odgovoran Izvoau za usklaenost svih izvedenih radova sa projektnom dokumentacijom, na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, graevinskim propisima, kao i propisima u oblasti obezbjeenja zdravlja i bezbjednosti u toku izvoenja radova na gradilitima; Odgovorni voa gradilita je pojedinac koji je odgovoran za izvoenje radova, a kojeg je izmeu odgovornih Izvoaa radova imenovao Investitor, u sluajevima kada se na jednom gradilitu nalazi vie Izvoaa. Takoe je odgovoran za koordinaciju rada svih odgovornih Izvoaa radova kao i odgovornih Izvoaa pojedinih radova; Nadzorni inenjer je pravno ili fiziko lice koje vri usluge kontrole izgradnje, to se smatra komercijalnom aktivnou; Odgovorni nadzorni inenjer je pojedinac koji je odgovoran nadzoru za usklaenost radova sa uslovima koji su naznaeni u graevinskoj dozvoli, kao i za kvalitet radova izvedenih u skladu sa graevinskim propisima; Projektna dokumentacija je sistematian sklop planova i/ili tehnikih opisa i izvjetaja, prorauna, crtea i drugih dodataka kojim se postavljaju urbanistika, funkcionalna, formalna i tehnika svojstva predviene konstrukcije kao i obim prvog projekta, projekta za dobijanje graevinske dozvole, projekta za tender, te projekta za izvoenje; Tehnika dokumentacija je sistematian sklop dokumenata, slika i crtea, planova, tekstova i drugih elemenata kao to su garancije, certifikati, potvrde, spiskovi, eme i uputstva kojim se postavljaju pravila za upotrebu ili upravljanje i odravanje objekata i obim projekta izvedenog stanja, projekta upravljanja i odravanja objekata, te projekta za unos u slubene evidencije; Tehniko savjetovanje je konsultacija i predstavljanje Investitora koje se odnosi na izgradnju; Graevinska dozvola je administrativna odluka kojom odgovoran administrativni organ, nakon to utvrdi da je predviena gradnja u skladu sa dokumentacijom o prostornom planiranju, te da e objekti ispuniti osnovne zahtjeve i da se predvienim izvoenjem radova nee nanijeti teta treem licu ili javnom dobru, odobrava izvoenje radova i propisuje posebne uslove koji se moraju potovati u toku izvoenja radova; Dozvola za upotrebu je odluka kojom administrativni organ, koji je izdao graevinsku dozvolu, na osnovu tehnikog pregleda koji je prethodno izvren, odobrava otpoinjanje upotrebe objekta; Tehniki pregled je pregled izgraenih ili rekonstruisanih objekata, kojim se utvruje da li je objekat izgraen ili rekonstruisan u skladu sa graevinskom dozvolom, te da li e objekat ispuniti propisane osnovne zahtjeve; Dokaz o pouzdanosti objekta podrazumijeva dopunjenu izjavu kojom se dokazuje da e objekat u cjelini ispuniti propisane osnovne zahtjeve, u toku upotrebe i odravanja; Operativni monitoring podrazumijeva kontrolu rada objekta ili tehnolokog ureaja u skladu sa propisima o zatiti ivotne sredine. 3.4 PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA Akreditovanje Postupak na osnovu kojeg ovlateni organ izdaje zvanino priznanje da je organ ili lice sposobno za izvrenje posebnih zadataka. (EN 45020:1998) Institucija U pogledu funkcije koju vre organi ukljueni u proces atestiranja usklaenosti, potrebno je napraviti razliku izmeu: (i) Institucije za izdavanje certifikata, to podrazumijeva nepristranu instituciju, vladinu ili nevladinu, koja posjeduje neophodnu sposobnost i odgovornost za certificiranje o usklaenosti, u skladu sa datim pravilima postupka i upravljanja;
knjiga IV
strana 9 od 263
Nadzor puteva
(ii) Institucije za vrenje inspekcije, to podrazumijeva nepristrasnu instituciju koja ima svoju organizaciju, osoblje, sposobnost i integritet za izvrenje, u skladu sa navedenim kriterijumima, funkcija kao to su procjenjivanje, preporuivanje za prihvatanje i naknadnu reviziju proizvoaevih postupaka za kontrolu kvaliteta, i odabir i procjenu proizvoda na gradilitu ili u fabrikama, ili negdje drugo, u skladu sa posebnim kriterijumima; (iii) Laboratorije za ispitivanja, to podrazumijeva laboratoriju koja mjeri, ispituje, testira, izraunava ili na drugi nain odreuje karakteristike ili ponaanje materijala ili proizvoda. U sluaju (i) i (ii) (prva mogunost) paragrafa 2 CPD, tri funkcije paragrafa 3 CPD od (i) do (iii) moe da vri ista institucija ili razliite institucije, te u tom sluaju institucija za vrenje inspekcije i/ili laboratorija za ispitivanja, koji su ukljueni u postupak atestiranja usklaenosti, vre svoje funkcije u ime institucije za izdavanje certifikata. U Aneksu IV CPD navedeni su kriterijumi koji se odnose na sposobnost, nepristrasnost i integritet institucije za izdavanje certifikata, te laboratorija za ispitivanja. Atestiranje usklaenosti Aktivnost proizvoaa ili potvrenog organa za izdavanje certifikata iji je cilj dobijanje izjave kojom se obezbjeuje dokaz da su karakteristike proizvoda u skladu sa zahtjevima navedenim u tehnikim specifikacijama. Kontrolno ispitivanje Kontrola usklaenosti putem vrenja ispitivanja uzoraka, nasumice uzetih u fabrici, na otvorenom tritu ili na gradilitu, od strane proizvoaa ili priznatog organa. Ovlateni organ Organ za procjenu usklaenosti, organ za vrenje kontrole ili laboratorija za ispitivanja, koji su priznati od strane Ministarstva putem pismenog rjeenja u kojem stoji da je organ sposoban za vrenje procjene usklaenosti proizvoda. Izdavanje certifikata Postupak putem kojeg trea strana izdaje pismeno uvjerenje da je proizvod, proces ili usluga u skladu sa naznaenim zahtjevima. Izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje Postupci i zadaci organa tree strane koji je ukljuen u sisteme atestiranja usklaenosti 2+ u 2; na osnovu kojeg organ za izdavanje certifikata izdaje certifikat o kontroli fabrike proizvodnje, kao pismeno uvjerenje da je kontrola proizvodnje u skladu sa naznaenom tehnikom specifikacijom. Certifikat pisani dokument, koji je izdat s obzirom na pravila sistema za izdavanje certifikata, kojim se pouzdano potvruje da je tano odreeni proizvod, proces ili usluga u skladu sa naznaenim standardom ili drugim normativnim zakonom. Organ za izdavanje certifikata (vidjeti priznati organ) je priznati organ koji vodi postupak izdavanja certifikata i izdaje certifikat. Ispitivanje usklaenosti/samokontrolno ispitivanje Za CE oznaavanje pod uslovima CPD, proizvoai takoe treba da sprovode sistem kontrole fabrike proizvodnje, ukljuujui samokontrolno ispitivanje nasumice uzetih uzoraka, sve u skladu sa lanom 4, EN 197-2. Sistem upravljanja kvalitetom, koji je u skladu sa EN ISO 9000 i koji uzima u obzir usaglaeni evropski standard moe se smatrati ispunjavanjem zahtjeva kontrole fabrike proizvodnje, navedenih u Direktivi o graevinskim proizvodima (CPD). Procjena usklaenosti Bilo koja aktivnost iji je cilj direktno ili indirektno utvrivanje da li su relevantni zahtjevi ispunjeni. Sistem atestiranja usklaenosti predstavlja kombinaciju metoda kontrole usklaenosti u skladu sa aneksom II CPD, u zavisnosti od prirode i vanosti proizvoda koji treba da ispuni osnovne zahtjeve CPD u pogledu uticaja promjenljivosti ponaanja proizvoda na njegovu upotrebljivost. Predvieni sistemi su oznaeni sa: 1+, 1, 2+, 2, 3 i 4. Ocjena usklaenosti Sistematsko ispitivanje obima do kojeg proizvod, proces ili usluge ispunjavaju naznaene zahtjeve. Graevinski proizvod predstavlja bilo koji proizvod koji je rezultat industrijske aktivnosti ili procesa, koji je predmet tehnikih specifikacija, te koji je proizveden za trajnu ugradnju graevinske objekte, ukljuujui i objekte visokogradnje i niskogradnje.
Nadzor puteva
Izjava o usklaenosti Izjava o usklaenosti je dokument kojim se garantuje ili da proizvod zadovoljava osnovne zahtjeve primjenljive tehnike specifikacije ili da je proizvod u skladu sa tipom za koji je izdat certifikat na osnovu ispitivanja sprovedenih za dati tip i da ispunjava osnovne zahtjeve primjenljive tehnike specifikacije. Izjava o usklaenosti sadri odreene elemente koji obuhvataju poev od adrese proizvoaa do primjenjenih tehnikih rjeenja. Proizvoa koji je ustanovljen izvan EEA ima pravo da sprovodi sve procedure, koje se odnose na izdavanje certifikata, u svojim prostorijama i da, stoga, potpie izjavu o usklaenosti, ukoliko nije drugaije navedeno u direktivi (direktivama). Nije obavezno da potpisnik EC izjave o usklaenosti bude nastanjen u EEA. Imenovani institut Imenovani institut je organizacija tree strane koju je imenovala nadlena uprava zemlje, po zavretku procesa detaljne procjene verifikacije i kvalifikacije, kao to su znanje, iskustvo, nezavisnost ili izvori za vrenje procjena usklaenosti. Kontrola fabrike proizvodnje Ovim postupcima atestiranja, bilo da je zahtijevano ili ne ukljuenje odreenog organa tree strane, zahtijeva se od proizvoaa da primjenjuje sistem kontrole fabrike proizvodnje, kojim se obezbjeuje usklaenost sa tehnikim specifikacijama Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje je proizvoa usvojio treba da budu sistematino dokumentovani u obliku pismenih dokumenata i procedura. Dokumentacijom treba da se omogui postizanje traenih osobina proizvoda kao i provjera efektivnog rada sistema za kontrolu proizvodnje. Organ za vrenje inspekcije (vidjeti priznati organ) U EN 45004 navedeni su opti kriterijumi koji se odnose na sposobnost nepristrasnih organa koji vre inspekciju, bez obzira na sektor koji je u pitanju. U njemu su inkorporisani relevantni zahtjevi ISO 9000 serije standarda kao i brojne karakteristike ISO/IEC Smjernice 39 (Opti zahtjevi za prihvatanje organa koji vre inspekciju). Namijenjen je za upotrebu organima koji vre inspekciju i njihovim ovlatenim organima, kao i drugim organima koji se bave priznavanjem sposobnosti organa koji vre inspekciju. Inspekcija je definisana kao ispitivanje projekta proizvoda, samog proizvoda, usluge, procesa ili postrojenja i odreivanje njihove usklaenosti sa posebnim zahtjevima ili na osnovu profesionalne procjene. Procjena usklaenosti koju vri inspekcija nije ograniena na proizvod i postrojenje, ali je jednako relevantna u drugim podrujima kao to su usluge i procesi. Izdavanje certifikata za proizvode Postupci i zadaci organa tree strane koji je ukljuen u sisteme atestiranja usklaenosti 1+ i 1 (CPD), na osnovu kojih organ za izdavanje certifikata izdaje certifikat o usklaenosti proizvoda, kao pismeni dokaz da je proizvod u skladu sa naznaenom tehnikom specifikacijom. Nadzor Procjena usklaenosti organa za vrenje inspekcije, u svrhu odreivanja kontinuiteta usklaenosti sa naznaenim zahtjevima, nakon sticanja certifikata. Standard oznaava tehniku specifikaciju, koja je odobrena od strane priznatog organa za standardizaciju, za ponovljenu ili stalnu primjenu, a sa kojom usklaenost nije obavezna. Standardi mogu da se podijele u sljedee kategorije: Meunarodni standard: standard koji je usvojen od strane meunarodnog organa za standarde i uinjen dostupnim za javnost; Evropski standard: standard koji je usvojen od strane evropskog organa za standardizaciju i uinjen dostupnim za javnost; Nacionalni standard: standard koji je usvojen od strane dravnog organa za standardizaciju i uinjen dostupnim za javnost. Tehnika specifikacija specifikacija sadrana u dokumentu kojim se propisuju obavezne karakteristike proizvoda, kao to su nivoi kvaliteta, ponaanje, sigurnost ili dimenzije, ukljuujui zahtjeve koji su primjenljivi na proizvod, u pogledu imena pod kojim je
Nadzor puteva
proizvod prodat, terminologije, simbola, ispitivanja i metoda ispitivanja, pakovanja, oznaavanja ili stavljanja etikete, i postupaka procjene usklaenosti. Termin tehnika specifikacija takoe obuhvata metode i procese proizvodnje koji se koriste s obzirom na proizvode, ukoliko imaju uticaj na karakteristike proizvoda. Laboratorija za ispitivanja (vidjeti priznati organ) je laboratorija, koja mjeri, ispituje, testira, izraunava ili na drugi nain odreuje karakteristike ili ponaanje materijala ili proizvoda. Laboratorija za ispitivanja moe da bude: Samo-kontrolna laboratorija: Interna ili eksterna laboratorija koja sprovodi ispitivanja u kontekstu kontrole fabrike proizvodnje. Eksterna laboratorija: Laboratorija koja ne zavisi od dobavljaa. Interna laboratorija: Laboratorija koja zavisi od dobavljaa. 3.4 GRADILITE Privremena ili pokretna gradilita (dalje u tekstu gradilita) oznaavaju svako gradilite, na kojem se izvode gradjevinski radovi; Naruilac (Client) je svaka pravno ili fiziko lice, za koje se radovi izvode; Radnik je osoba, koja pri poslodavcu obavlja posao, na osnovu ugovora o zapoljavanju. Kao radnik u smislu zakona se ubraja i osoba, koja na osnovu bilokoje druge pravne osnove obavlja posao za poslodavca, ili obavlja samostalno zanatsku, zemljoradniku ili drugu aktivnost i osoba, koja pri poslodavcu obavlja posao zbog osposabljavanja. Samozaposlena osoba je samostalni preduzima pojedinac ili druga osoba, koja sa obavljanjem strune aktivnosti saradjuje pri izvodjenju projekta i ne zapoljava radnike; Radno mjesto je prostor, koji je namijenjen za izvodjenje posla i nalazi se na graevinama poslodavca kao i na privremenim i pokretnim radilitima do kojih ima radnik pristup za vrijeme svog zaposlenja i pod neposrednim je ili posrednim nadzorom poslodavca. Radni prostor je prostor, na kojem se izvodi posao bilo u zgradi poslodavca ili na gradilitu, do kojeg radnik ima pristup za vreme rada, direktno ili indirektno kontrolisan od poslodavca. Radna sredina je okoli gdje se obavljaju radovi, ukljuujui radna mesta uslove rada, radni proces, socialne uslove i druge vanjske uticaje. Sredstvo za rad (Means of work) je: objekat namijenjen za radne i pomone prostore, radna oprema, sredstvo i oprema za linu zatitu pri radu, materijali i pripravci, drugo sredstvo, koje se upotrebljava u radnom procesu ili je na bilokoji nain povezano sa radnim procesom Oprema za rad je svaka maina ili sprava, aparat, alat i druga oprema, koja se upotrebljava pri radu Opasna materija je materija, koja moe zbog fizikalnih, hemijskih i biolokih tetnosti prouzrokovati povrede ili zdravstvene tekoe i u odnosu na posebne osobine je u posebnim propisima opredijeljena kao opasna. Koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu u fazi projekta oznaava svako fiziko ili pravno lice, koje investitor i/ili Inenjer u toku pripreme osnutka projekta ovlasti za izvodjenje radova pri projektiranju.
strana 12 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu u fazi izvodjenja projekta oznaava svako fiziko ili pravno lice, koje naruilac i/ili nadzorni organ projekta u toku izvodjenja projekta ovlasti za izvodjenje radova pri gradnji; 3.5 POSTUPANJE GRAEVINSKOM OTPADOM Podruje uticaja je trodimenzionalni prostor oko, iznad i ispod podruja predvidjenih radova, u kojem je u okolinu predvidjena emisija supstanci ili energije natala izvodjenjem radova, te u kojem su predvidjeni i ostali uticaji radova na okolinu, a za koje se primjenjuju gradjevinski propisi i uslovi izgradnje. Mehanizacija je gradjevinska mehanizacija i druge sprave, koje se nalaze na gradilitu i namijenjene su za izvodjenje pripremnih radova na gradilitu, izvodjenje gradjevinskih radova, montau i ugradnju mainskih i elektrinih instalacija i opreme, te izvodjenje zavrnih gradjevinskih radova i proizvodnju gradjevinskih proizvoda; Emisija je neposredan ili posredan ispust ili slanje materija, vibracija, toplote ili buke iz pojedinog ili rasprenih izvora koji rade, u zrak, vodu ili u tla; Polucija je neposredno ili posredno unoenje materija, vibracija, toplote ili buke u zrak, vodu ili u tla, koja je posljedica ovjekove aktivnosti i moe da teti zdravlju ljudi ili kvalitetu okoline, oteti materijalno vlastnitvo ili teti ili posee u iskoritavanje i druge dozvoljene upotrebe okoline; Materija je bilokoji hemijski element i njegovi spojevi, osim radioaktivnih materija u smislu Direktive 80/836/Euratom i genetski promijenjenih organizama u smislu Direktive 90/219/EGS i Direktive 90/220/EGS; Otpaci (Waste) su definisani kao bilo koje materije ili objekti koji pripadaju kategoriji otpadaka koji su detaljno opisani u zakonu o postupanju sa otpacima, koje vlasnik odbaci to jeste ima namjeru ili zahtjev da ih odbaci, odnosno bilo ta to je odbaeno ili se s njim rukuje kao da je otpadak potrebno je predpostaviti da je otpadak dok se ne dokae drugaije. Opasni otpadak je otpadak, razvrten u jednu od grupa u klasifikacijskom spisku opasnih otpadaka. Inertni otpaci so otpaci, koji se fizikalno, hemijski ili bioloki bitno ne mjenjaju, ne raspadaju, ne sagore ili drugaije hemijski ili fizikalno ne reaguju, nisu biorazgradljivi i ne utiu tetno na druge materije u kontaktu sa njima na nain, koji poveava optereenost okoline ili je tetan za zdravlje. Zajedniko izluivanje i sadrajnost parametara zagadjenosti u inertnim otpacima, te ekotoksinost izcjedne vode kao opasna osobina H14 iz propisa o postupanju sa otpacima ne ugroavaju kvalitet povrinskih ili podzemnih voda. Komunalni otpaci su otpaci iz domainstva i drugi odtpaci, koji su po svojoj prirodi i sastavu slini otpacima iz domainstva. Tekui otpaci su bilokoji otpaci u tenom agregatnom stanju ukljuujui sa otpadnim vodama, osim blata ili mulja. Biorazgradljivi otpaci su ostaci hrane, kuhinjski otpaci, otpaci iz vrtova ili parkova, papir, karton ili drugi otpaci, koji se razgrade, ako su ispostavljeni anaerobnim ili aerobnim procesima razgradjivanja. Gradjevinski otpaci su mjeavina materijala, koji nastajaju pri ruenju betonskih ili zidanih konstrukcija, odstranjivanju asfalta i drugih graevinskih radova ili ruenja, i gradjevinski otpadni materijali i stijena ili ruda. Homogeni otpaci s otpaci istog posjednika(vlasnika) otpadaka, koji nastaju u procesu bez bitnih promjena ili smetnji, tako da se fizikalne, hemijske ili biohemijske osobine otpadaka, vane za njihovo odstranjivanje, bitno ne mijenjaju i razvrteni su u istu skupinu u klasifikacijskom spisku otpadaka.
Nadzor puteva
Poiljka otpadaka je koliina istovrsnih otpadaka, koje upravnik odlagalita preuzme u jednom kalendarskom danu u okviru jedne spremne dokumentacije o preuzetim otpacima. Obrada otpadaka je svaki fizikalni, termiki, hemijski ili bioloki proces ukljuujui i sortiranje otpadaka, sa kojiim se mjenjaju osobine otpadaka sa namjenom smanjenja njihove zapremine ili opasnih osobina, lakeg postupanja s njima ili poveanja mogunosti za njihovu preradu. Reprezentativni uzorak otpadaka je uzorak, uzet iz itave koliine otpadaka, koji ima iste osobine kao prosjeni sastav otpadaka, koji su predmet hemijske analize. Odlagalite otpadaka (u daljnjem tekstu: odlagalite) je objekt ili vie objekata za odlaganje otpadaka u tla ili na njih, ili pod zemlju. Odlagalite je takodjer: - objekat ili dio objekta, gdje proizvodja otpadaka odlae svoje otpatke na mjestu njihovog nastanka, i - stalni objekat Ili dio objekta, gdje se otpaci skladite vie od godinu dana. Odlagalite nije: - sprava, objekat ili dio objekta, gdje se otpaci rastovaraju sa namjenom omoguavanja njihove pripeme za daljnji prevoz u preradu, obradu ili odstranjivanje, ili - skladite otpadaka, gdje se otpaci privremeno skladite najvie tri godine prije prerade ili obrade ili najvie jednu godinu prije njihovog odstranjivanja. Postojee odlagalite je odlagalite, koje je izgradjeno ili radi na dan poetka vaenja ovog pravilnika, ili odlagalite, za kojeg je bilo prije vanosti ovog pravilnika dobivena gradjevinska dozvola. Rekonstrukcija odlagalita su gradjevinski i drugi zahvati, sa kojima se poveava kapacitet odlagalita ili mijenja vrsta odlagalita. Upravnik odlagalita je pravna ili fizika osoba, koja u skladu sa propisima upravlja odlagalitem za vrijeme njegovog rada ili nakon njegovog zatvaranja. Posjednik otpadaka je prouzroitelj otpadaka ili pravna ili fizika osoba, koja ima otpadke u vlasnitvu. Dozvola za odlaganje je dozvola za odstranjivanje iz propisa o postupanju sa otpacima. Tijelo odlagalita obuhvata cjelinu svih odloenih otpadaka, te sistem zaptivanja odlagalinog dna, pokrivenost povrina odlagalita, sistema za odvodjenje izcjedne vode i padavinske vode iz povrina odlagalita, sistem rasplinjavanja odlagalita i druge tehnike sprave, te nasipe uz rub i potporne nasipe te druge tehnike konstrukcije za obezbjedjivanje stabilnosti tijela odlagalita. Zaptivanje odlagalita je tehniki sistem sprava i mjera za sprjeavanje emisije materija u tla, kojeg sastavljaju zaptivanje dna odlagalita i sistem odvodjenja iscjednih i otpadnih voda. Kombinirano zaptivanje odlagalita je zaptivanje, sastavljeno iz razliitih zaptivnih materijala sa medjusobno dopunjuavajuim osobinama. Mineralno zaptivanje je umjetno napravljeno zaptivanje, koga sastavljaju jedan ili vieslojno zgusnuti slojevi iz mineralnih zemlja i potrebnih dodataka. Iscjedne tekuine su sve tekuine, koje se cijede iz odloenih otpadaka ili proniu kroz tijelo odlagalita i odvode se ili zadravaju unutar odlagalita. Izluina je rastopina, dobivena sa laboratorijskim testom izluivanja otpadka. Odlagalini plin je bilokoji plin, koji nastaje zbog odloenih otpadaka. Rasplinjavajui sistemi su rasplinjavajue komore, rezervoari i instalacije, te regulacijske naprave i drugi tehniki objekti za zahvatanje i spaljivanje odlagalinog plina pod nadzorom. Aktivno rasplinjavanje je isisavanje odlagalinog plina sa umjetno proizvedenim podtlakom.
Nadzor puteva
Prouzroitelj otpadaka je prouzroitelj, iji rad ili aktivnost prouzrokuje nastajanje otpadaka (izvorni prouzroitelj otpadaka), i svaka osoba, koja obavlja mijeanje otpadaka ili druge prethodne postupke, koji mijenjaju osobine ili sastav tih otpadaka. Posjednik(vlasnik) otpadaka je prouzroitelj otpadaka ili osoba, koja ima otpadke u vlasnitvu. Postupanje otpacima obuhvata sprjeavanje i smanjivanje nastajanja otpadaka, te njihovih tetnih uticaja na okolinu i postupanje sa otpacima. Postupanje sa otpacima obuhvata sakupljanje, prevoenje, preradu i odstranjivanje otpadaka, ukljuujui i kontrolu tih postupaka i mjera za zatitu okoline nakon zavretka rada objekta ili sprave za preradu ili odstranjivanje otpadaka. Prerada otpadaka je namijenjena korisnoj upotrebi otpadaka ili njihovih sastojaka i obuhvata prije svega reciklau otpadaka za preradu u sirovine i ponovnu upotrebu otpadaka, te upotrebu otpadaka kao gorivo u spravi za loenje ili industrijskoj pei ili upotrebu otpadaka za dobijanje goriva. Spaljivanje komunalnih i drugih otpadaka sa termikom obradom sa namjenom njihovog odstranjivanja nije prerada otpadaka. Prerada gradjevinskih otpadaka je prerada otpadaka prema propisu, koji uredjuje postupanje sa otpacima. Preradjiva otpadaka je preraiva, koja preradjuje otpadke, bez obzira na to dali je njihov prouzroitelj ili pa preradjuje otpadke drugih posjednika(vlasnika). Odstranjivanje otpadaka je namijenjeno konanom zbrinjavanju otpadaka, koje nije mogue preraditi i obuhvata prije svega obradu otpadaka sa biolokim, termikim ili hemijskoo-fizikalnimi metodama i odlaganje otpadaka. Odstranjivanje gradjevinskih otpadaka je odstranjivanje otpadaka po propisu, koji uredjuje postupanje sa gradjevinskim otpacima. Odstranjiva otpadaka je odstranjiva, koja odstranjuje otpadke, bez obzira na to dali je njihov prouzroitelj ili da odstranjuje otpadke za druge posjednike(vlasnike). Sakupljanje otpadaka je sabiranje otpadaka, koje njihovi vlasnici preputaju sakupljaima otpadaka, te razvrtavanje ili mijeanje tih otpadaka, sa namjenom prevoza zbog njihove prerade ili odstranjivanja. Sakuplja otpadaka je oseba, koja u skladu sa propisima kao djelatnost obavlja sakupljanje odredjene vrste otpadaka (u daljnjem tekstu: sakuplja). Sakuplja gradjevinskih otpadaka je osoba, koja u skladu sa propisima kao djelatnost obavlja sakupljanje gradjevinskih otpadaka. Sabirni centar je objekat sa potrebnim spravama, uredjen za privremeno skladitenje i razvrtavanje gradjevinskih otpadaka, ter druge aktivnosti, povezane sa njihovom ponovnom upotrebom ili njihovim odstranjivanjem. Prevoznik otpadaka je prevoznik, koji u skladu sa propisima kao djelatnost obavlja prevoenje otpadaka drugih posjednika(vlasnika). Posrednik je osoba, koja u skladu sa propisima kao djelatnost obavlja posrednitvo pri obezbjedjivanju prerade ili odstranjivanja otpadaka drugih posjednika. Privremeno skladitenje otpadaka je skladitenje otpadaka zbog adekvatnog obuhvatanja ili sabiranja na mjestu njihovog nastajanja prije obezbjedjenja prerade ili odstranjivanja. Recikliranje gradjevinskih otpadaka je postupak prerade gradjevinskih otpadaka za dobijanje gradjevinskih materijala. Teki metal je svaki spoj, koji sadri antimon, arsen, kadmij, krom (VI), bakar, olovo, ivu, nikl, selen, telur, talij i kositar(kalaj), kao i u obliku metala, ako je klasificiran kao opasni otpadak.
knjiga IV
strana 15 od 263
Nadzor puteva
3.6 VATROOTPORNOST GRAEVINSKIH PROIZVODA Materijal: jedna osnovna supstanca ili ujednaena mjeavina supstanci, na primjer: metal, kamen, drvo, beton, mineralna vuna sa ujednaeno rasprenim vezivnim sredstvom, polimeri. Homogeni proizvod: proizvod koji se sastoji od jednog materijala, koji ima ujednaen sastav i gustinu u cijelom proizvodu. Nehomogeni proizvod: proizvod koji ne ispunjava uslove homogenog proizvoda. To je proizvod koji se sastoji od jedne ili vie komponenti, supstancijalnih i/ili nesupstancijalnih. Supstancijalna komponenta: materijal koji sainjava znatan dio nehomogenog proizvoda. Sloj ija je masa po jedinici povrine 1,0 kg/m2 i ija je debljina 1,0 mm, smatra se supstancijalnom komponentom. Nesupstancijalna komponenta: materijal koji ne sainjava znatan dio nehomogenog proizvoda. Sloj ija je masa po jedinici povrine < 1,0 kg/m2 i ija je debljina < 1,0 mm, smatra se nesupstancijalnom komponentom. Dva ili vie supstancijalnih slojeva, koji se nalaze jedan pored drugoga (tj. izmeu navedenih slojeva nema supstancijalnih komponenti) smatraju se jednom nesupstancijalnom komponentom, te stoga moraju zajedno ispunjavati uslove postavljene za sloj koji je nesupstancijalna komponenta. Kada je rije o nesupstancijalnim komponentama potrebno je napraviti razliku izmeu unutranjih nesupstancijalnih komponenti i vanjskih nesupstancijalnih komponenti, kako slijedi. Unutranja nesupstancijalna komponenta: nesupstancijalana komponenta koja je sa obe strane prekrivena sa najmanje jednom supstancijalnom komponentom. Vanjska nesupstancijalna komponenta: nesupstancijalna komponenta koja nije niti sa jedne strane prekrivena supstancijalnom komponentom.
strana 16 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
4 UPRAVLJANJE I KONTROLA NA PROJEKTIMA IZGRADNJE PUTEVA SREDSTVIMA FEDERALNE POMOI - SAD

4.1 CILJEVI KONTROLE
Kontrole, na nivou projekta ili na nivou programa, predstavljaju osnovni metod koji primjenjuje Federalna direkcija za autoputeve (FHWA), u cilju ispunjavanja dunosti nadzora iz programa izgradnje. Nadzor predstavlja komponentu usklaenosti ili verifikacije aktivnosti upravljanja FHWA. Dunosti nadzora za odreeni projekat mogu da se razlikuju, u zavisnosti od sporazuma o upravljanju, s tim da su opti ciljevi graevinske kontrole isti. Premda Dravnim transportnim agencijama (STA) moe biti povjereno pravo da upravljaju programom u okviru 23 propisa Sjedinjenih Amerikih drava i odreenih federalnih zakona, FHWA zadrava odgovornost koja se odnosi na obezbjeenje upravljanja projektima, potpuno u skladu sa postavljenim odredbama. Specifini ciljevi su sljedei: - Dobijanje potvrde da se projekat izvodi u skladu sa planovima i specifikacijama, ukljuujui odobrene promjene i naknadne radove. Obezbjeenje osnove za prihvatanje projekta i nadoknadu trokova projekta iz sredstava federalne pomoi. - Prikupljanje podataka o problemima i promjenama u izgradnji. Dobijanje mogunosti pravovremenog preduzimanja sanacionih radnji, gdje je potrebno. Dobijanje dokumentacije za rjeavanje problema ili obaveza. Podsticanje angaovanja ostalih jedinica STA i svjesnosti postojanja problema, kako bi se izbjeglo njegovo ponovno javljanje u budunosti. - Procjenjivanje sposobnosti drave i efikasnosti u upravljanju i kontrolisanju graevinskih projekata iz sredstava dravne pomoi, s obzirom na sljedee stavke: - Obuka, izdavanje uvjerenja/potvrde, pismene smjernice - Osoblje, oprema i prostorije - Izvoenj radova - Projektna dokumentacija, ukljuujui dnevnike o izvoenju kontrole, izvjetaje o ispitivanju, itd. - Unapreenje razvoja i primjene programa upravljanja kvalitetom. - Pruanje tehnikih i proceduralnih savjeta. Preporuke za primjenu poboljanih tehnika graenja i graevinskog nadzora. - Izvjetaj o posebnim ili inovativnim graevinskim materijalima, metodama, postupcima, novoj opremi i ostalim tehnolokim inovacijama. - Struno usavravanje osoblja FHWA i dravnog osoblja koje izvodi kontrolu.
4.2
KONTROLE: VRSTE I OBIM
Vrsta kontrole se razlikuje u zavisnosti od vremena kada se sprovodi, ciljeva kontrole, i kriterijuma sporazuma o nadzoru izmeu FHWA i STA. U zavisnosti od okolnosti mogue je kombinovati razliite vrste kontrola. Pripremljeni su sljedei opisi klasifikacija graevinskog nadzora, u cilju obezbjeenja smjernice za kancelarije FHWA o aktivnostima graevinskog nadzora. Na Web stranici FHWA www.fhwa.dot.gov/construction/index.htm, pod nazivom Izgradnja i odravanje predstavljen je pregled optih graevinskih smjernica, koje slue odjeljenjima FHWA i STA kao primjeri postupaka i temeljnih ispitivanja koja su sprovedena od strane razliitih odjeljenja na terenu.
knjiga IV
strana 17 od 263
Nadzor puteva
4.2.1
Razmatranje postupka/Ocjenjivanje proizvoda
Razmatranje postupka/ocjenjivanje proizvoda podrazumijeva opsene kontrole, koje imaju tri osnovna cilja: - Potvrivanje da su lokalni procesi, procedure i kontrole u skladu sa federalnim zahtjevima. - Potvrivanje da su projekti izgraeni u skladu sa lokalnim procesima, i procedurama dobre prakse i nadzorom. - Utvrivanje mogunosti i planova realizacije u cilju unapreenja postojeih procesa, postupaka, kontrole i tehnologije u skladu sa savremenim dostignuima. Razmatranje postupka/ocjenjivanje proizvoda je orijentisano na pregled metoda koje primjenjuje STA, a koje se odnose na voenje posla uz provjeru proizvoda, ime se obezbjeuje zadovoljavajue izvoenje procesa. Ispitivanja procesa se uglavnom izvode na nivou drave ili na nivou odreenog podruja, te treba da obuhvataju ispitivanja procesa u kljunim odluujuim takama.
4.2.2
Kontrole procesa i proizvoda (detajlne kontrole)
Ove kontrole mogu da se izvode na pojedinim projektima ili mogu da predstavljaju dio ispitivanja na dravnom nivou. Uglavnom su orijentisane na proizvod, ali obuhvataju i praenja procesa, koja su neophodna za ispravljanje nedostataka ili za utvrivanje i unapreenje procesa, u okviru kojih se stvaraju visokokvalitetni proizvodi na nivou projekta ili na dravnom nivou. Naime, ove vrste kontrole predstavljaju detaljnu vrstu kontrole koja obuhvata ispitivanje specifikacija, tehnolokih smjernica i posebnih ugovornih zahtjeva.
4.2.3
Kontrola projekta
Kontrola projekta predstavlja ispitivanje na gradilitu u cilju ocjenjivanja projektnih aktivnosti, kvaliteta i napredovanja u izvoenju radova, te ukoliko je prikladno, u cilju praenja podataka dobijenih prethodnim ispitivanjima. Navedena ispitivanja su uglavnom vie ograniena u svom obimu od razmatranja postupka/ocjenjivanja proizvoda, detajlnih kontrola, ili kontrola u fazama.
4.2.4
Zavrna kontrola
Zavrna kontrola podrazumijeva ispitivanje na osnovu kojeg se odreuje do kojeg je obima projekat zavren u skladu sa planovima, specifikacijama i odobrenim izmjenama radova. Upravnik odreene sekcije treba da pripremi i ukljui, kao dio programa upravljanja izgradnjom, postupak za odreivanje zahtjeva zavrne kontrole za graevinske projekte. Prilikom odreivanja potrebno je u obzir uzeti vrstu, veliinu i sloenost projekta, stepen do kojeg je osoblje FHWA prethodno izvrilo kontrolu projekta, adekvatnost unutranjih kontrola STA, kao i obim nezavisnih kontrola i ocjenjivanja koje obezbjeuje drava. Zavrna kontrola se sprovodi u skladu sa sporazumom o nadzoru izmeu FHWA i STA. Zavrnu kontrolu mogue je sprovesti primjenom bilo koje od sljedeih metoda: - Pregled na gradilitu, koji se izvodi na samom zavretku radova ili pri kraju zavretka izvoenja radova. - Pregled zapisnika o projektu, koje obezbjeuje drava po zavretku radova, ukoliko su prethodno sprovedene kontrole na gradilitu. - Ukoliko je prethodno izvedenim razmatranjima postupka/ocjenjivanjem proizvoda ili kontrolama programa unutranje kontrole STA za kontrolu izvedenih projekata, utvreno da STA primjenjuje zadovoljavajue postupke, zavrna kontrola moe da se zasniva na podatku da STA ispravno sprovodi unutranje kontrole, te da stoga dodatna ispitivanja nisu potrebna.
strana 18 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Ukoliko su u sklopu projekta za odreeno podruje ili u sklopu projekata koje izvodi isti izvoa ukljuene sline vrste radova, kontrola uzoraka lokacija na kojima se izvode radovi moe da ispuni zahjeve zavrne kontrole.
4.2.5
Kontrola odreenih aktivnosti
Ponekad, u okviru odjeljenja moe da doe do razvoja i druge vrste istraivanja prema uzoru na osnovne vrste kontrole, u cilju boljeg zadovoljavanja potreba i u skladu sa nainom upravljanja STA. Posebna ispitivanja odreene istaknute oblasti se uspjeno primjenjuju u cilju usmjeravanja panje na znaajne teme; - kao sredstvo prikupljanja injenica za preliminarna ispitivanja; - za ocjenjivanje nivoa snabdjevenosti projekta osobljem; - za ocjenjivanje stanja razvoja struke; - za odreivanje obima podruja za koje se sumnja da u njima postoji problem; ili - kao napori za rjeavanje nakupljenih problema. Ispitivanje odreene istaknute oblasti je u osnovi manje detaljno ispitivanje od glavne faze ispitivanja, ali je opet detaljnije od kontrole projekta. Ovom vrstom kontrole se predvia da e u kratkom vremenskom periodu, kroz izvjestan broj projekata doi do slabljenja koncentrisanih napora za usmjeravanje naglaska na odreenu stavku ili fazu. Ispitivanje odreene faze je uglavnom usmjereno na glavnu fazu radova, gdje se izvodi ispitivanje svih dijelova, kao to je na primjer izrada zastora puta. Ponekad je mogue izvriti ispitivanje manjih faza ili dijelova manjih faza, kao to su drobljenje ili rad postrojenja. Ispitivanja su uglavnom opsena, ali su manje detaljna od opsenih kotrola. Ispitivanje komuniciranja je korisno za monitoring stanja promjenljivih situacija, administrativnih naredbi i graevinskih operacija. Takoe je efikasno za odravanje efikasnog radnog odnosa i odnosa povezanosti sa lokalnim inovnicima, te moe olakati pripremu rasporeda izvoenja detaljnijih kontrola. Uglavnom ne zamjenjuje opsene izvjetaje. Meutim, moe biti efikasno ukoliko je na odgovarajui nain kontrolisano. Dok se kontrola izvodi na gradilitu, kontakti telefonom ili prilikom prolaska gradilitem pomau FHWA da je upoznata sa stanjem i uslovima projekta.
4.3
4.3.1
IZVJETAJ GRAEVINSKE KONTROLE I RASPOLOIVOST INFORMACIJA

Dokumentovana istorija projekta i usklaenosti
Izvjetaji graevinske kontrole ispunjavaju etiri osnovna zahtjeva: - Obezbjeuju trajan dokumentovan dokaz o izvoenju kontrole u skladu sa federalnim propisima. - Predstavljaju osnovu za prijem izvedenih radova. - Dokumentuju stanje na terenu, kvalitet izvoenja radova od strane izvoaa kao i upravljanje projektom od strane drave. - Dokumentuju ulogu FHWA, posmatranja, prikupljene podatke, rjeavanje utvrenih problema, zahtjeva, kao i bilo koju drugu znaajnu temu. Dokumenti FHWA koji se odnose na odreeni projekat uglavnom se auriraju sve do zvaninog konanog prijema, a zatim se dostavljaju u Federalni centar za prikupljanje podataka; s tim da se izvjetaji FHWA uglavnom vode kroz zapisnike STA nekoliko godina due. Izvjetaji o ispitivanjima na terenu treba da se smatraju istorijskim zapisnicima o projektu.
4.3.2
Obavetavanje javnosti
Pisac izvjetaja treba u obzir da uzme raznovrsnost potencijalnih italaca navedenog izvjetaja. U cilju postizanja sveobuhvatnosti i koherentnosti, izvjetaj treba da obuhvata sljedee oblasti:
Nadzor puteva
Aktivnosti koje se izvode na projektu u toku kontrole: Posmatranja i radnje koje su preduzete u vezi sa kvalitetom i napredovanjem radova. - Komentare o adekvatnosti projektne administracije, koje daju predstavnici agencije sa kojom je sklopljen ugovor (osoblje, nadzor, dokumentacija, mjerenje i plaanje stavki iz ugovora, materijali, itd.). - Adekvatnost obraivanja pitanja kontrole saobraaja, bezbjednosti i zatite ivotne sredine. - Ponaanje STA u sluaju nastalih promjena ili u sluaju pojave dodatnih radova , ukljuujui odgovarajue opravdanje za navedene radove i adekvatnost dodatne dokumentacije. - Podatke o posebnim ili neobinim tehnikim temama. - Nastavak iz prethodnog izvjetaja. Izvjetaji treba da budu jasni, koncizni. U izvjetajima nije dozvoljeno nepotrebno iznoenje vlastitog miljenja. Izvjetaji treba da sadre pozitivna i konstruktivna posmatranja. Iznad svega, svi izvjetaji moraju biti tani i specifini, s obzirom da je njihov sadraj mogue primjenjivati prilikom procjenjivanja ili opovrgavanja zahtjeva iz ugovora. Originalni izvjetaj je potrebno arhivirati u arhivu projekata odreenog odjeljenja, a kopiju istog dostaviti STA. Takoe, kopiju istog je potrebno kao cirkularni dokument dostaviti tehnikom strunjaku za program i upravi sekcije. Izvjetaji moraju biti na raspolaganju sjeditima i resursnim centrima FHWA. -
4.3.3
Sastav izvjetaja
Obrazci Dva obrasca FHWA su predviena za upotrebu, prilikom ispunjavanja izvjetaja o kontroli svih projekata koji se izvode iz sredstava federalne pomoi: - Obrazac FHWA 1446 A (ili slian) "Izvjetaj o graevinskoj kontroli", se upotrebljava za podnoenje izvjetaja o graevinskoj kontroli, ukljuujui zavrnu kontrolu. - Form FHWA 1446 B (ili slian) "Izvjetaj o konanom prijemu", se upotrebljava za podnoenje izvjetaja o konanom prijemu, ili odreena sekcija moe da uvede alternativni metod za dokumentovanje konanog prijema u sklopu programa upravljanja izgradnjom (Napomena: Izvjetaj o konanom prijemu nije potreban, premda ga neke sekcije upotrebljavaju kao pomono sredstvo prilikom okonavanja projekta ili kao pomoni dokument za naplatu okonane situacije.) Sadraj Izvjetaji o kontroli predstavljaju glavni dokument za angaovanje i nadzor FHWA na projektu. Navedeni izvjetaji dokumentuju posmatranja koja se odnose na projekat, prikupljene podatke i preporuke; obezbjeuju upravi FHWA kao i drugim upravnicima programa podatke o programu i i projektu; te navedene podatke prenose na razne nivoe uprave STA. Glavni dio izvjetaja: Svrha: Izjava o izvedenoj kontroli moe biti korisna za voenje zapisnika o kontroli, kao i za obavjetavanje itaoca ta moe da oekuje u izvjetaju. Obim: Na osnovu itanja izvjetaja o graevinskoj kontroli nije uvijek oigledno ta je nadzorni inenjer uradio. Izjava o obimu kontrole moe biti korisna za dokumentovanje aktivnosti kontrole, premda, izjave u izvjetaju koje se odnose na odreenu aktivnost, mogu da imaju istu namjenu.
strana 20 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Izvedeni radovi: Izvjetaj o radovima izvedenim do odreenog datuma, predstavljen u poetku izvjetaja, prua itaocu sliku gradilita i poboljava razumijevanje rasprave koja slijedi. Ukoliko, prema izvjetaju, nije zadovoljavajue napredovanje ili kvalitet radova, neophodni su dodatni komentari, koji e dodatno da razjasne navedena otkria, u kojima e biti objanjeno ta je neophodno uiniti kako bi se navedeno stanje popravilo, te u kojima je potrebno razjasniti stanje uea federalne pomoi u snoenju trokova izvoenja radova, u prelaznom periodu u kojem se eka na ispravljanje neodgovarajueg stanja. Radovi u toku: Rasprava o radovima u toku omoguava utvrivanje da li izvoa marljivo izvodi radove ili ne izvodi, kao i adekvatnost angaovanja dravnog osoblja. Koliina detalja navedenih u izvjetaju moe da se razlikuje u skladu sa vremenom koje je provedeno na odreenom projektu, kao i u skladu sa namjenom i intenzitetom kontrole. Kao primjer, dokumentovana saznanja o napredovanju radova slue kao osnova za uee u produenju roka za zavretak radova ili za odreivanje ugovorne kazne. - Saznanja i komentari. Kao rezultat kontrole, treba da bude mogue izvesti zakljuke o radu na projektu. Neke zakljuke je mogue iskazati na osnovu zahtjeva iz ugovora, napredovanje u izvoenju radova, lokalnih postupaka rada, sveukupnog kvaliteta izgradnje, prekoraenja i izmjena stavke/projekta, obuhvatanja trokova i usklaenosti sa federalnim propisima. Pitanja koja se odnose na navedeno, a na koja je takoe potrebno obratiti panju su angaovanje javnosti, podaci o rezultatima akcionara, vrijeme, kao i djelovanje tree strane, koje moe da utie na radove. - Miljenje nadzornog inenjera treba da se zasniva na iskustvu i strunoj procjeni. Njegova zapaanja su vaea i veoma esto vrijedna i korisna. Ukoliko se o navedenim pitanjima vodi rasprava sa odreenom saveznom dravom, potrebno je istai i u izvjetaju navesti, da je rije samo o prijedlozima ili podacima, naroito u sluajevima gdje postoji razlika u miljenju. Dosta zbunjujue moe biti ukoliko izvjetaj postavlja vie pitanja nego to prua odgovora. - Preporuke. Kao rezultat kontrole poeljno je da se daju preporuke koje se odnose na dalja djelovanja. Za razliku od prijedloga ili podataka koji su zabiljeeni u dijelu Saznanja i komentari, preporuke predstavljaju stavke na koje se oekuje da drava pravovremeno odgovori. - Aktivnosti koje slijede. Potrebno je razmotriti zakljuce STA o prethodnim preporukama. Aktivnosti koje treba da uslijede potrebno je navesti u ovom odjeljku. Dodatna dokumentacija - Samodovoljnost. Izvjetaji graevinske kontrole treba da imaju svoju vlastitu vrijednost. To ne znai da je sve podatke potrebno ukljuiti u okosnicu izvjetaja; prikladno je da se kao referenca navedu ostali izvjetaji, dokumenti, specifikacije i izvori. - Radni papiri. Nije prikladno, niti je potrebno u izvjetaj ukljuiti sve podatke koji su prikupljeni u toku izvoenja kontrole. Navedene podatke je mogue uvati u radnim papirima i arhivirati zajedno sa kopijom izvjetaja. - Fotografije i crtei. Skice, crtei fotografije i ostali ilustrativni materijal predstavljaju znaajan dio izvjetaja, dokumentacije i radnih papira. Mjere predostronosti Mjere predostronosti za jasnije pisanje izvjetaja: - Dokumentovati saznanja. Inspektor je obavezan da pripremi injenine izvjetaje koji e da imaju odreenu vrijednost. - Izvjetavanje o posebnim opaanjima. Uoptenost esto dovodi do konfuzije, pekulacija i tumaenja saznanja.
Nadzor puteva
nain kojim se jasno pokazuje angaovanje FHWA, kao i poznavanje operacija. - Obezbjeenje praenja. Saznanja i preporuke je potrebno navesti u vidu izvjetaja, te zatim slijediti. Pregled izvjetaja: Preporuuje se da postoji najmanje jedan nivo revizije koju e da izvri uprava sekcije prije putanja u javnost. Inenjeri na terenu treba da podnesu izvjetaj o svojim posmatranjima, saznanjima, preporukama i zakljucima, te o tome kako vide stanje i potrebe na terenu. Preporuke i zakljuci treba da budu takvi da ih je mogue dokazati, te treba da se zasnivaju na injenicama, tehnikoj ispravnosti i usklaenosti sa federalnom politikom. Objavljivanje izvjetaja Odjeljenje treba da ima rutinski postupak za objavljivanje izvjetaja graevinske kontrole. Neki pojedinici e biti imenovani da itaju sve izvjetaje, dok e ostali, kao to su inenjeri za mostove, strunjaci za ivotnu sredinu, dobijati samo one izvjetaje koji sadre teme u okviru njihovih specijalnosti. Nadzorni inenjeri i njihovi pretpostavljeni obavezni su da obezbijede da odreeni pojedinci imaju pristup odreenim izvjetajima. Imenovani pojedinac odgovoran je za rezimiranje opaanja, saznanja i aktivnosti koje slijede. U sistem kontrole sekcije potrebno je unijeti znaajne podatke. Drava i FHWA treba da se dogovore oko raspodjele izvjetaja u okviru STA. Raspodjela moe biti rutinska ili moe da se razlikuje u zavisnosti od vrste i sadraja izvjetaja. Preporuujemo da se svi izvjetaji graevinske kontrole dostave dravi zbog odgovarajueg informiranja.
Izbjegavanje navoenja podataka rekla-kazala. Izvjetaje je potrebno pisati na
strana 22 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
5 UVJETI UGOVORA ZA IZGRADNJU FIDIC

5.1 UVOD
FIDIC je francuska skraenica za Meunarodni savez savjetodavnih inenjera. Meunarodni savez sa sastoji od dravnih saveza. Aktivnosti saveza inenjera obuhvataju unapreenje strunih interesovanja lanova, kao i razmjenu informacija. lanovi razvijaju strune i etike standarde savjetodavnog inenjeringa u Evropi i u zemljama u razvoju. Publikacije FIDIC-a sadre podatke za inenjere-konsultante, investitore i izvoae u vidu standardnih obrazaca za predkvalifikacije, ugovornih dokumenata i sporazuma izmeu investitora i konsultanta. Navedene obrasce mogue je uklopiti u tendersku i ugovornu dokumentaciju, u skladu sa uslovima koji su objavljeni na zvaninoj web strani FIDIC-a, iji se sekretarijat nalazi u vajcarskoj: http://www.fidic.org/ U toku 1999. godine FIDIC je objavio prvo izdanje od etiri nova standardna obrasca ugovora: - Uslovi Ugovora za izgradnju: kojima se definiu postupci upravljanja ugovorom od strane investitora, nadzornog organa i izvoaa, koji izvodi graevinske radove projektovane od strane Investitora U toku 2005. godine FIDIC je objavio harmonizovane (usklaene) uslove Ugovora za izgradnju, koje sa dozvolom upotrebljavaju MDB banke, koje financiraju meunarodne razvojne projekte. - Uslovi Ugovora za projektovanje i izgradnju postrojenja, koji se primjenjuju za opremanje elektro i/ili mainskom opremom i za projektovanje i graenje svih graevinskih objekata projektovanih od strane izvoaa. - Uslovi Ugovora za EPC (inenjering, nabavka, savjetovanje)/projekat klju u ruke: Slue za definisanje vee tanosti konanih cijena i uslova izvoenja. - Kratak oblik Ugovora: za graevinske objekte manjeg obima i vrijednosti. U toku 1998. godine FIDIC je objavio standardne obrazce Ugovora: - Model sporazuma za konzultantske usluge investitoru (Bijela knjiga) (3. izdanje). i tokom 2003. godine - Smjernice za izbor konzultanta (1. izdanje) Pored Optih uslova, za svaki ugovor potrebno je pripremiti Posebne uslove. Opti i Posebni uslovi zajedno sainjavaju uslove Ugovora koji slue za regulisanje prava i obaveza ugovornih strana.
5.2
5.2.1 5.2.2
USLOVI
Investitor Inenjer
Prava i uloga investitora su predstavljeni u poglavlju 2 Uslova. Investitor e imenovati Inenjera koji e obavljati povjerene mu dunosti koje su navedene u Ugovoru. Osoblje Inenjera e biti kvalifikovani inenjeri i drugi strunjaci koji su sposobni za obavljanje ovih dunosti u skladu sa dravnim zakonima i posebnim uslovima MFI. Inenjer koji e upravljati izgradnju javnih radova mora biti odabran odgovarajuim postupkom javnog razpisa. Inenjer mora imenovati odgovornog nadzornog inenjera za svako gradilite, koji e biti zaduen za vrenje nadzora na istom. Uloga Inenjera je detajlno predstavljena u poglavlju 3 Uslova.
knjiga IV
strana 23 od 263
Nadzor puteva
5.2.3
Obezbjeenje pravne pomoi
Investitor je obavezan da obezbijedi investicionu i lokacijsku dokumentaciju, projekat i drugu dokumentaciju i dozvole potrebne za izvoenje radova. Investitor je obavezan da na zahtjev Izvoaa prui traenu pomo, i to: da dobije kopije zakona zemlje koji se odnosi na Ugovor kada izvoa podnese zahtjev za dozvolu ili odobrenja koji se moraju obezbijediti u skladu sa zakonima zemlje, gdje se projekat izvodi.
5.2.4
Uputstva i potvrde
Inenjer moe dostaviti Izvoau uputstva i dodatne ili izmjenjene crtee, koji mogu biti neophodni za izvoenje radova i otklanjanje nedostataka. Navedena uputstva moraju biti dostavljena u pismenom obliku.
5.2.5
Ugovorna i tehnika dokumentacija
Investitor uva i vodi brigu o projektnoj dokumentaciji i tehnikim specifikacijama, koju pravovremeno dostavlja Izvoau. Izvoa je obavezan da na gradilitu uva kopiju ugovorne dokumentacije, svoju dokumentaciju kao i crtee koji se odnose na izmjene. Ukoliko jedna od strana u dokumentaciji otkrije greku ili nedostatak tehnike prirode obavezna je da o tome odmah obavijesti drugu stranu. Ukoliko Izvoa obavijesti Inenjera da e doi do kanjenja u izvoenju radova usljed toga to neophodan crte ili uputstvo nije dostavljeno u predvienom vremenskom periodu, Inenjer je odgovoran za: - produenje roka za zavretak - plaanje trokova za te radove po ugovorenoj cijeni za takve ili sline radove. radove.
5.2.6
Pristup gradilitu
Investitor e Izvoau dati pravo pristupa i posjedovanje svih dijelova gradilita u vremenskom roku/rokovima koji su navedeni u Ugovoru.
5.2.7
Obezbjeenje kvaliteta
Inenjer (u ime Investitora) izabere Instituciju po odgovarajuem postupku javnog raspisa. Nadzorni inenjer (u ime Inenjera) kontrolie sve postupke unutranje, vanjske i dodatne kontrole skladnosti graevinskih (polu)proizvoda, njihovog preuzimanja i postupka ugraivanja (vidi Direktivu o graevinskim proizvodima CPD). Detajlne upute o dunostima i odgovornosti sudionika su predstavljene u poglavlju 7 Uslova.
5.2.8
Otklanjanje nedostataka
Nadzorni inenjer (u ime Inenjera) moe povremeno dati Izvoau uputstva da: - ukloni sa gradilita ili da zamijeni bilo koje postrojenje ili materijale, koji po miljenju inenjera nisu u skladu sa Ugovorom - porui i ponovno izvede sve radove koji po miljenju inenjera nisu u skladu sa Ugovorom - izvede radove, koji su prema miljenju inenjera hitno potrebni u cilju postizanja bezbjednosti radova, bilo da je to zbog nesree, nepredvienih dogaaja ili slino. Vrijeme za otklanjanje nedostataka je definisano programom izvoenja radova ili potvrdom o obavljenom poslu.
5.2.9
Zatita zdravlja i ivotne sredine

knjiga IV RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 24 od 263
Nadzor puteva
Izvoa je obavezan da primjenjuje odredbe koje se odnose na bezbjednost i zatitu na radu i na zatitu ivotne sredine i okoline. Nadzorni inenjer (u ime Inenjera) kontrolie ispunjavanje zakonskih mjera zatite na radu. Ispunjavanje zakonskih odredbi zatite okoline i ivotne sredine kontrolie inspektor za okolinu.
Bezbjednost:
(imenovanje koordinatora) obezbjeenje sigurnosti i zdravlja lica ovlatenih za pristup gradilitu zatita od ometanja izvoenja radova na gradilitu i zabrana ulaska neovlatenim licima na gradilite. postavljanje gradiline ograde, rasvjete, uvanje i kontrola radova zatita stambene okoline i vlasnika susjednih parcela. emisija gasova, buke i vibracija ne smije prei dozvoljene vrijednosti. tretman otpada i kanalizacije kao i njihovo odlaganje u zemlju moraju biti izvedeni u skladu sa pravnim propisima o zatiti ivotne sredine.
Zatita ivotne sredine:
5.2.10
Nepredvidivi fiziki uslovi
Po prijemu Izvoaevog obavjetenja i izvrenom pregledu uslova, Inenjer e se sloiti ili odrediti da li su i do koje mjere fiziki uslovi bili nepredvidivi. Nepredvidivi fiziki uslovi su: - prirodne fizike prepreke - prepreke prouzrokovane dejstvom ljudskog faktora na okolinu - geoloki uslovi - hidroloki uslovi Klimatski uslovi se iskljuuju (niske temperature, kia i snijeg).
5.2.11
Geoloke i arheoloke iskopine
Nakon prijema izvoaevog obavijetenja Inenjer je obavezan da obezbijedi uputstva koja se odnose na dalje postupanje sa ostacima od geolokog ili arheolokog interesa koji su pronaeni na gradilitu. Pronaeni ostaci moraju biti predati na uvanje i u nadlenost Investitora.
5.2.12
Poetak izvoenja radova, dinamiki plan i rok zavretka radova
Inenjer e obavijestiti Izvoaa o datumu poetka najmanje 7 dana unaprijed. Obino je datum poetka u roku od 42 dana nakon to Izvoa primi pismo o prihvatanju. Izvoa e Investitoru u roku od 28 dana dostaviti detaljan tehnoloki projekat. Inenjer provjerava i odobrava tehnoloki projekat koji sadri: - Vremenski redoslijed kojim Izvoa namjerava izvoditi radove, ukljuujui predvieno vremensko trajanje svake faze projektovanja, izradu opreme, isporuku na gradilite, izgradnju i montau - Redoslijed prijema graevinskih proizvoda i opreme, kontrolu ugradnje i ispitivanje setova i faza radova ili probnu proizvodnju. - Nain izgradnje - Broj i kvalifikacije osoblja Izvoaa - Raspored maina i opreme - Plan plaanja
knjiga IV
strana 25 od 263
Nadzor puteva
Finansijski plan mora da sadri jedinine cijene koje predstavljaju osnovu za izmjenu trokova.
5.2.13
Preuzimanje radova i probni rad
Detajlne definicije dunosti i odgovornosti sudionika su date u poglavljima 9 i 10 Uslova. (Obratite panju na lanove 9.4 i 10.3)
5.2.14
Odgovornost za nedostatke
Smatrae se da samo Potvrda o obavljenom poslu predstavlja i dokaz da su radovi prihvaeni. Detajlni opis odgovornosti i postupanja Inenjera (ili nekoga u ime Investitora) je predstavljen u poglavlju 11 Uslova. (Obratite panju na lan 11.9 o Potvrdi o obavljenom poslu)
5.2.15
Mjerenje i procjenjivanje radova
Prema uslovima FIDIC-a utvreno je da dokumentaciju na osnovu koje se vri mjerenje i procjenjivanje radova izrauje Inenjer sa sudjelovanjem ili pomou Izvoaa, meutim prema lokalnom Zakonu o graenju Izvoa je zaduen za voenje Dnevnika izvoenja radova i Graevinske knjige. Detajlni opis odgovornosti i postupanja sudionika je predstavljen u poglavlju 12 Uslova. (Obratite panju na lan 12.3)
5.2.16
Izmjene i dopune radova
Detajlni opis procedura je predstavljen u poglavlju 13 Uslova. (Obratite panju na lan 13.8)
5.2.17
Ugovorena cijena i plaanje
Plaanje je regulisano odredbama Ugovora i lokalnim finansijskim propisima. FIDIC vrlo koncizno definira pravila plaanja u poglavlju 14.
5.2.18
Rizici i odgovornosti
U poglavlju 17 navedeni su uslovi za odtete, odgovornost za radove, navedeni su riziki Investitora i njihove posledice, autorska prava i pravo na vlastnitvo i ogranienja odgovornosti. (Obratite panju na lan 17.7 za MDB harmonizovanih Uslova oko nabavke i upotrebe opreme i prostorija za Investitora.)
5.2.19
Osiguranja
Opti i posebni zahtjevi za osigaranja ponuda, radova, plaanja i otklanjanja nedostataka su navedeni u poglavlju 18. Uzorci Garancija (osiguranja) su dati u prilozima dio 2.
5.2.20
Zahtjevi, sporovi i arbitraa
Razrjeenje sporova mora biti definisano uslovima Ugovora. Ukoliko doe do spora izmeu strana u vezi s Ugovorom ili izvoenjem radova, kao i do spora u vezi s potvrdom, odlukom, uputom, miljenjem ili procjenom Inenjera, prema FIDIC-u, svaka Strana moe se pismeno obratiti zahtjevom VRS-u da donese odluku. Opti uslovi sporazuma o podizanju VRS su dati u PRILOGU za MDB harmonizovanih Uslova Odluka VRS-a e se smatrati sporazumom na tehnikom nivou. Kada je predana obavijest o nezadovoljstvu, obe strane e nastojati mirno rijeiti spor prije poetka arbitrae. Osim ako nije rijeen mirno, svaki spor u vezi kojeg odluka VRS-a nije postala konana i obavezujua, bie rijeen pred meunarodnom arbitraom. Upute oko zahtjeva, sporova i arbitrae su date u poglavlju 20 MDB - Uslova
strana 26 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
6 UVJETI UGOVORA ZA IZGRADNJU MFI

6.1 UVOD
MFI je skraenica za Meunarodne Finansijske Institucije. Meunarodne i evropske finansijske institucije, korporacije i agencije su pripremile Opte uslove Ugovora koji se primjenjuju u postupcima nabavke, raspisivanja tendera i izgradnje u okviru meunarodnih projekata koji su finansirani kreditom. Evropska Komisija (EC) je pripremila Uslove Ugovora koje primjenjuje Evropska Investiciona Banka (EIB, EIF). Evropska Banka za Rekonstrukciju i Razvoj (EBRD) je pripremila svoju verziju Uslova. Naelima FIDIC-a izvrena je standardizacija dunosti i odgovornosti konsultanata, nadzornih inenjera, investitora i izvoaa (dobavljaa). Oni obuhvataju obrasce za predkvalifikacije, ugovornu dokumentaciju, izvoenje radova (nabavku) plaanje i preuzimanje. Uslovi MFI-a su specifiniji za postupke finansiranja radova, obavjetavanja, procjenjivanja i kontrole plaanja, koji se odnose na Investitora. Uvode se pravila etike poslovnog ponaanja za sve strane, a naroito za Izvoaa. U toku 2005. godine FIDIC je objavio harmonizovane (usklaene) uslove Ugovora za izgradnju, koje sa dozvolom upotrebljavaju MDB banke, koje financiraju meunarodne razvojne projekte. Oekuje se da e sve MFI poeti upotrebljavati te opte i posebne Uslove umesto dosadanjih. Standardni dokumenti i pravila su primjenjiva za meunarodne i nacionalne postupke ulaganja bez licenciranja Uslova. Pravila su objavljena na web-stranicama: Grupa WB: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/PROJECTS/PROCUREMENT/0,,contentMDK: 20060840~menuPK:84282~pagePK:84269~piPK:60001558~theSitePK:84266,00.html http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/PROJECTS/PROCUREMENT/0,,contentMDK: 20062006~menuPK:84284~pagePK:84269~piPK:60001558~theSitePK:84266,00.html EBRD: http://www.ebrd.com/oppor/procure/ Europska unija (i EIB): http://europa.eu.int/scadplus/leg/en/s11000.htm EAR: http://www.ear.eu.int/projects/projects.htm Phare, ISPA i SAPARD: http://europa.eu.int/comm/enlargement/pas/phare/procedures.htm
6.2
6.2.1
USLOVI
Dunosti i ovlatenja menadera projekta
Razliite ili dodatne odredbe MFI u odnosu FIDIC Opte uslove Ugovora: Dok EAR smanjuje mandat menadera projekta u finansijskom inenjeringu, EBRD daje sva ovlatenja menaderu za izmjenjivanje radova i odreivanje dodatnih trokova. Uslovi EBRD su slini lokalnom zakonodavstvu zemalja jugo-zapadne Evrope.
6.2.2
Obezbjeenje pravne pomoi
Menader projekta mora da kontrolie porijeklo graevinskih proizvoda, maina i opreme. Ukoliko sredstva obezbjeuje EAR (bilo da se radi o finansiranju ili donaciji), u stalne
knjiga IV
strana 27 od 263
Nadzor puteva
objekte mogu biti ugraeni samo proizvodi koji su proizvedeni u zemljama EU i zemljama koje su u postupku ulanjenja u EU.
6.2.3
Kontrola kvalitete radova
Menader projekta mora kroz primeran postupak javnog razpisa izabrati Instituciju (za kontrolu kvaliteta). Nadzorni inenjer (u ime menadera projekta) kontrolie sve postupke unutranje i vanjske kontrole skladnosti i preuzimanja graevinskih (polu)proizvoda i prati njihovu ugradnju u objekat. Nadzorni inenjer odreiva dodatne testove. (Vidi EU Construction Products Directive)
6.2.4
Plaanje
Prema pravilu, iz zajmova ili donacija se ne vri povrat plaenih poreza na promet proizvoda ili PDV-a.
6.2.5
Izmjene i prilagoavanje izmjena trokova
Sve promjene koliina i cijene mora potvrditi financijski konzultant banke (ako je predvien) i menader projekta (kao predstavnik vlade). Prema pravilu, jedinine cijene i ukupna cijena su fiksne i nepromjenljive.
6.2.6
Garancija
Pored validnosti Garancije za dobro izvrenje posla, svaka privremena situacija se umanjuje za 10% (retenzija). Navedenu garanciju je mogue zamijeniti retenzionom garancijom.
6.2.7
Zahtjevi, sporovi i arbitraa
Ukoliko spor nije uspjeno rijeen mirnim putem, rjeavae ga pravne institucije EU i (ili) arbitrano vijee.
6.2.8
Korupcija i prevare
MFI zahtijevaju od korisnika zajmova Banke, kao i od ponuaa, dobavljaa, izvoaa, koncesionara i kosultanata da prilikom raspisivanja i realizacije ugovora koji su finansirani od strane banke potuju najvie etike standarde. Korupcija podrazumijeva nuenje, davanje, primanje ili iznuivanje bilo kakvih stvari od vrijednosti kako bi se izvrio uticaj na rad javnih slubi, ili prijetnja povredom lica, vlasnitva ili ugleda u vezi sa postupkom nabavke ili u vezi sa izvoenjem ugovora, kako bi se postigla ili zadrala poslovna ili druga neprilina prednost u obavljanju posla. Prevara oznaava pogreno tumaenje injenica u cilju vrenja uticaja na postupak nabavke ili realizacije ugovora, to ide na tetu investitora i to podrazumijeva tajne dogovore ponuaa (prije ili nakon podnoenja ponuda) iji je cilj uspostavljanje cijena ponude na vjetakom nivou i bez natjecanja, ime se investitor liava mogunosti slobodnog i otvorenog natjecanja.
6.2.9
Administrativne i finansijske kazne (penali)
MFI zadravaju svoje pravo da kazne ponuae ili izvoae u sluaju nepotovanja odredbi iz tendera ili ugovorne dokumentacije. Kazne mogu da iznose 20% od vrijednosti radova ili iskljuenje iz programa MFI.
6.2.10
Provjere i revizije
Pravne institucije Komisije EU i Protivkorupcijskog biroja (Anti-Fraud Office) ili Europskog revizijskog suda (European Court of Auditors) su ovlatene, da pregledavaju procedure investiranja do sedam (7) godina posle zavrnog plaanja (Final payment)
strana 28 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
7 NADZOR GRAENJA
7.1
7.1.1
USLOVI KOJI SE ODNOSE NA NADZORNOG INENJERA

Zakona o graenju
Izvoenje strunog nadzora na novogradnji, rekonstrukciji, zamjeni i ruenju objekta je propisano zakonom o graenju. Nadzor je pravno ili fiziko lice koje vri usluge kontrole izgradnje, to se smatra komercijalnom aktivnou. Odredbe koje se odnose na obavezu obezbjeivanja graevinskog nadzora nee se primjenjivati na izgradnju jednostavnih objekata. Investitor koji ispunjava uslove za Nadzor, koji su propisani zakonom, moe sam da vri nadzor nad izgradnjom ili moe nadzor da povjeri drugom pravnom ili fizikom licu koje ispunjava uslove za Nadzor. Investitor je obavezan da od dana otpoinjanja pripremnih radova na gradilitu obezbijedi prisustvo Nadzora. Nadzor nad izgradnjom e biti povjeren nadzornom inenjeru koji moe biti Projektant ili Izvoa, s tim da ne moe da izvodi izgradnju istih objekata. Nadzor mora da imenuje odgovornog nadzornog inenjera za svako gradilite na kojem se vri nadzor nad izgradnjom. Nadzor nad izgradnjom zahtjevnih objekata moe da vri samo lice koje ispunjava uslove za odgovornog projektanta ili za odgovornog rukovodioca radova za izgradnju zahtjevnih objekata, koji su propisani zakonom; nadzor nad izgradnjom manje zahtjevnih objekata moe da vri samo lice koje ispunjava uslove za odgovornog projektanta manje zahtjevnih objekata i jednostavnih objekata ili lice koje ispunjava uslove za odgovornog rukovodioca pojedinih radova. Odgovorni nadzorni inenjer moe da imenuje svoje pomonike za izvoenje graevinskog nadzora nad pojedinim radovima na objektu ali samo lice ispunjava uslove za odgovorno rukovoenje pojedinih radova. Strana fizika lica mogu, pod uslovom reciprociteta, vriti funkciju odgovornog nadzornog inenjera, ukoliko: 1. Dokau da ispunjavaju uslove za odgovornog rukovodioca gradnje objekta u zemlji iji su dravljani 2. Dostave odgovarajui dokument kojim dokazuju da u zemlji iji su dravljani nisu bili osueni za krivina djela vezana za imovinu ili finansijska krivina djela, ili ukoliko nisu bili osueni na vie od tri mjeseca pritvora, te da u njihovoj zemlji nije protiv njih bila uvedena sigurnosna mjera zabrane na vrenje djelatnosti, ukoliko takva mjera nije ve istekla Strano fiziko lice koje ispunjava uslove iz prethodnog paragrafa i koje vri funkciju odgovornog nadzornog inenjera za zahtjevne objekte mora biti upisano u odgovarajui registar relevantne strune komore.
7.1.2
Iskljuenja
Samo pravno ili fiziko lice koje ne vri funkciju Izvoaa na izgradnji objekta, zavrnim radovima, zanatskim radovima, montaerskim radovima i drugim radovima ili funkciju dobavljaa graevinskih proizvoda, ureaja i opreme koji su u vezi sa objektima ija izgradnja je predmet graevinskog nadzora, moe da vri funkciju Nadzora. Nadzor ne moe biti u uzajamnoj komercijalnoj vezi sa Izvoaem, niti Nadzor kao samostalan trgovac moe biti u krvnom srodstvu sa izvoaevim odgovornim rukovodiocem objekta, niti moe biti u branoj vezi sa istim ili ivjeti u vanbranoj zajednici. Ukoliko je isto pravno ili fiziko lice Projektant i Nadzor, Projektant ne moe da izvodi
Nadzor puteva
izgradnju u funkciji Izvoaa, na bilo kojem objektu za koji je Projektant pripremio projektnu dokumentaciju. Ukoliko Projektant ima i funkciju Izvoaa, Projektant i Nadzor moraju biti razliita pravna ili fizika lica, a odgovorni rukovodioc graenja objekta i odgovorni nadzorni inenjer ne smiju biti u bilo kakvoj meusobnoj komercijalnoj vezi, ne smiju biti u krvnom srodstvu, ne smiju biti u branoj vezi niti ivjeti zajedno u vanbranoj zajednici. Investitor koji ima ulogu Projektanta ili Izvoaa na istom objektu ili koji izvodi objekte za svoje vlastite potrebe ili za trite, ne moe u navedenoj izgradnji da ima ulogu Nadzora, ali mora povjeriti nadzor nad izgradnjom izvoau koji ne izvodi izgradnju na istom objektu ili nekom drugom projektantu. U takvom sluaju ni izvoa niti projektant koji preuzima odgovornost za nadzor nad izgradnjom ne mogu biti u bilo kakvoj uzajamnoj komercijalnoj vezi sa investitorom, niti odgovorni rukovodilac gradilita i odgovorni rukovodilac gradnje objekta ili odgovorni menaer projekta mogu biti u direktnom krvnom srodstvu, biti u branoj vezi ili ivjeti zajedno u vanbranoj zajednici. Investitor moe da ima funkciju Nadzora, ali u tom sluaju ne moe da ima funkciju Projektanta ili Izvoaa na objektu na kojem investitor vri nadzor nad izgradnjom.
7.1.3
Odgovornost za nastalu tetu
Nadzor nad izvoenjem graevinskih radova je odgovoran za direktnu tetu koju je prouzrokovala trea strana, a koja proizilazi iz njegovog rada i njegovih ugovornih obaveza. Prije otpoinjanja vrenja aktivnosti Nadzor mora osigurati svoju odgovornost, za period trajanja svoga rada, od bilo kakvog oteenja koje mogu prouzrokovati investitor i trea strana, a u vezi sa vrenjem svojih aktivnosti.
7.2
DOKUMENTACIJA I ELABORATI NA GRADILITU
Odgovorni nadzorni inenjer odgovoran je za privremeno ili stalno vrenje nadzora nad graevinskim aktivnostima na gradilitu. Ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno, izvoa je obavezan da obezbijedi namjetene kancelarije za nadzornog inenjera i njegove pomonike. Nadzorni inenjer na gradilitu uva ili ima uvid u sljedeu upravnu, projektnu i tehniku dokumentaciju: 7.2.1 7.2.2
Rjeenje o upisu izvoaa u sudski registar Rjeenje o imenovanju odgovornog rukovodioca radova: Izvoa koji preuzima
odgovornost za cjelokupnu izgradnju obavezan je da imenuje odgovornog rukovodioca graenja objekta, dok je Izvoa koji preuzima odgovornost za posebne radove obavezan da imenuje odgovornog rukovodioca za pojedine radove. Ukoliko nekoliko Izvoaa zajedno na jednom gradilitu izvodi graevinske radove, Investitor mora izmeu odgovornih rukovodioca radova koje su odredili Izvoai da izabere i imenuje odgovornog vou graenja. Uslovi za odgovornog rukovodioca radova odreeni su odredbama Zakona o graenju.
7.2.3
Rjeenje o imenovanju odgovornog nadzornog inenjera: nadzorni inenjer mora

da imenuje odgovornog nadzornog inenjera za svako gradilite na kojem se vri nadzor nad izgradnjom. Odgovorni nadzorni inenjer moe da imenuje svoje pomonike, odgovorne nadzorne inenjere za izvoenje pojedinih radova u vezi sa nadzorom nad izgradnjom.
Uslovi za odgovornog nadzornog inenjera odreeni su odredbama Zakona o graenju. 7.2.4
Projekat za dobijanje graevinske dozvole i elaborat o iskolienju graevine
strana 30 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
7.2.5
Izvoaki projekat: Odgovorni nadzorni inenjer e vriti nadzor kako bi utvrdio da li se sve izmjene i dopune, koje se javljaju u toku izgradnje, unose u Izvoaki projekat, te da li su navedene izmjene odobrene od strane Inenjera i Investitora. Ugovorna dokumentacija: koja prema pravilima FIDIC-a sadri:
ugovor o graenju(potpisan od strane Investitora i Izvoaa) i drugi ugovori i aneksi pismo o prihvatanju ponudu Posebne uslove ugovora Opte uslove ugovora Opte i posebne tehnike uslove Dijelovi ugovora su takoe: crtei, predmjer i predraun sa cijenama, dinamiki plan i finansijski planovi, tehnika dokumentacija, garancije i osiguranja. -
7.2.6
7.2.7
Vaea graevinska dozvola: Period validnosti i sadraj regulisani su zakonom o izgradnji. Pored navedenog, na gradilitu je potrebno uvati sve dokaze i dokumentaciju o usklaenosti koji se odnose na graevinsku dozvolu. Program izvoenja radova: Izvoa je obavezan da pripremi tehnoloke specifikacije za izvoenje radova ili dijela radova. Terminski plan koji sadri:
terminski plan prijedlog uposlenosti maina i ljudi raspored isporuke osnovnih materijala sa navedenim periodima i koliinama radno vrijeme usklaenost mjera zatite na radu sa planiranim radovima plan finansijskog poslovanja Elaborat bezbjednosti na gradilitu, koji sadri: Nacrt organizacije gradilita Plan sistema transporta (pristupni putevi) plan skladitenja osnovnih materijala i polu-proizvoda. spisak maina i opreme, sa dokumentacijom o usklaenosti elaborat zatite zdravlja na radu studiju zatite od poara i eksplozije procjenu uticaja na ivotnu sredinu (atmosfera, buka, voda, itd.) -
7.2.8 7.2.9
7.2.10
7.2.11 7.2.12
Elaborat zbrinjavanja otpada Dnevnik izvoenja radova i pratea obavjetenja; Sadraj i nain voenja
dnevnika odreeni su odredbama Pravilnika o sadraju i nainu voenja dnevnika izvoenja radova.
7.2.13
7.2.14
cijene ili ukoliko se dati objekat gradi radi plasiranja na trite, pored dnevnika izvoenja radova potrebno je voditi i graevinsku knjigu. Certifikati usklaenosti graevinskih proizvoda i njihove ugradnje; Odgovorni nadzorni inenjer obevezan je da izvri pregled i kontrolu adekvatnosti izvoenja radova na objektima i njihovim nosivim elementima, u cilju ispunjavanja jednog, nekoliko ili svih osnovnih zahtjeva, a to su: mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zatita zdravlja i zatita ivotne sredine, bezbjednost upotrebe, zatita od buke, efikasna upotreba energije i zadravanje toplote.
knjiga IV strana 31 od 263
Graevinska knjiga; Ukoliko su u graevinskom ugovoru navedene jedinine
Nadzor puteva
7.3
7.3.1
ELABORAT O ISKOLIENJU GRAEVINE

Opte
Geodetski radovi predstavljaju jednu od prvih aktivnosti u postupku izgradnje. Radovi se vre prije, za vrijeme i na kraju izgradnje. Investitor preuzima i aurira osnovne geodetske proraune, crtee i iskolavanje. Navedena dokumentacija mora biti dostavljena Izvoau kao dio projektne dokumentacije. Po zavretku izgradnje potrebno je pripremiti geodetski plan novonastalog stanja na terenu, u skladu sa geodetskim propisima, kao to su topografski/katastarski plan. Navedeni plan mora biti pripremljen kao dio tehnike dokumentacije prije tehnikog prijema. Osnovni element geodetskih radova je geodetska mrea povezana sa sistemom koordinata. Elektronski nain pripreme geodetskih prorauna i crtea je veoma praktian i zasniva se na primjeni savremenih mjernih instrumenata i raunara. Objekti se planiraju i projektuju primjenom raznih topografskih baza podataka, digitalne predstave terena i prostornoinformacionih sistema. U toku ekspropriacije zemljita, geodeta je obavezan da sprovede sve administrativne i tehnike procedure, u vezi sa katastrom zemljita. Prije poetka izgradnje novog objekta, za koji se trai graevinska dozvola, ugovorom mora biti odreeno iskolavanje graevinske parcele sa poloajem objekta na njoj. Iskolavanje objekta treba da bude izvreno kao geodetska usluga, u skladu sa propisima o geodetskim aktivnostima. Iskolavanje objekta treba da izvri geodeta koji ispunjava uslove postavljene propisima koji se odnose na premjeravanje zemljita. Ovlateni predstavnik optine moe takoe biti prisutan za vrijeme iskolavanja. Izvoa mora pismenim dokumentom obavijestiti optinsku upravu u kojoj se nalazi zemljite na kojem je predviena izgradnja, o datumu i mjestu kada e se vriti iskolavanje, najkasnije osam dana prije dana vrenja iskolavanja. U skladu sa propisima o premjeravanju zemljita, potrebno je pripremiti poseban plan iskolavanja, na osnovu kojeg je mogue iskolavanje objekta u skladu sa uslovima navedenim u graevinskoj dozvoli. Odgovorni geometar i Izvoa obavezni su da potpiu plan iskolavanja. Ovlateni predstavnik optine takoe moe potpisati plan iskolavanja, ukoliko je prisutan u vrijeme vrenja iskolavanja. Ukoliko se u toku iskolavanja objekta utvrde odreena odstupanja izmeu stvarne situacije na terenu i situacije u skladu sa graevinskom dozvolom, a u pogledu mjesta na kojem e se predvieni objekat izvoditi i objekata javne infrastrukture na koje navedeni objekat treba da bude prikljuen, ili u pogledu visinskih kota graevinske parcele na kojoj e objekat da se nalazi, koji onemoguavaju ispunjenje uslova navedenih u graevinskoj dozvoli, iskolavanje objekta ne moe biti izvedeno bez odobrenja upravnog organa za graevinska pitanja, koji je izdao graevinsku dozvolu. U postupku izdavanja odobrenja, relevantan upravni organ za graevinska pitanja moe navesti dodatne uslove koji su u vezi sa utvrenim odstupanjima, ili moe odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja putem odluke koja je donesena u brzom postupku, bez sasluanja strana, ukoliko utvrdi da e izmjene u iskolavanju objekta prouzrokovati potrebu za dopunjavanjem graevinske dozvole. Ukoliko relevantan upravni organ za graevinska pitanja putem odluke odbije zahtjev za odobrenje, Izvoa ne moe otpoeti sa izgradnjom sve dok Investitor ne dobije dopunjenu graevinsku dozvolu. Izvoa je obavezan da obilljei podzemnu infrastrukturu, kablove i cjevovode.
Nadzor puteva
Geodeta izvoaa obavezan je da pripremi obraun kubature zemljina koje trebaju biti uklonjene ili preneene. Obraun kontrolie pomonik nadzornog inenjera. Sve izmjene geometrije projektovanog objekta moraju se zasnivati na geodetskim mjerenjima. Tanost, kvalitet i cijena izgradnje zavise od tanosti instrumenata. To se postie savremenim geodetskim instrumentima sa laserskim zracima. Geodetska mjerenja su i sredstvo praenja vertikalnog ili horizontalnog pomjeranja objekta i slijeganja terena. Mogue je izmjeriti: - prostorno pomjeranje objekta - promjenu geometrije objekta izazvanu prostornim pomjeranjem objekta - deformacije noseih elemenata. Mjerenja se izvode u toku izgradnje i eksploatacije objekta upotrebom metoda prostornog i vremenskog pojednostavljivanja; - Prostorno pojednostavljivanje podrazumijeva predstavljanje objekta jednom takom. Poloaj taaka odreuje projektant, a kontrolie geodeta Nadzora. Kontrolu slijeganja tla izvodi Nadzor, geolog, geofiziar i geomehaniar. - Vremensko pojednostavljivanje podrazumijeva zamjenu kontinuiranog praenja pozicija taaka na objektu sa povremenim praenjem. Broj taaka i vrijeme praenja zavise od nivoa potrebnih podataka. Prije tehnikog prijema izvode se dinamika i statika probna optereenja, praena odgovarajuom geodetskom metodom. Geodezija ukljuuje i izradu projekta izvedenog stanja. U toku eksploatacije objekta izvode se periodina mjerenja pomjeranja i deformacija.
7.3.2
7.3.2.1
Geodetskih radovi kod graenja inenjerskih konstrukcija

Preuzimanje elemenata trase
Investitor je obavezan da obezbijedi Izvoau sljedee podatke: - oznaenu trasu puta ili osnovu objekta sa svim potrebnim pisanim podacima. Oznaava se samo osovina puta ili objekta u razmacima koji zavise od karakteristika terena a koji moraju biti manji od 25 m. Raskrsnice se obino obiljeavaju na rubu trake za ubrzavanje ili usporavanje vozila ili na kolovozu ili na rubu same saobraajne petlje. - oznaene poligonske take. Niz poligonskih taaka mora biti povezan sa trigonometrijskim takama sraunatim po Gauss-Krger sistemu, sa oekivanim grekama odreenim propisima za red I. poligonske mree. - markere oznaene na terenu, - plan oznaavanja ukljuujui sljedee dodatke: - situaciju 1:1000 na kojoj je naznaen poloaj trase sa oznakom kilometrae i oznakom geometrijskih elemenata trase; Situacija ukljuuje i emu glavnih taaka poligone mree - proraun glavnih taaka ili elektronsku listu koordinata taaka sa stacionaom, - spisak koordinata poligonih taaka i njihov topografski znak - spisak markera sa visinskim podacima i njihov topografski znak. Izvoa je obavezan da obnovi i odrava oznake poslije izgradnje osnove puta i prije izgradnje habajueg sloja. Nadzorni ininjer mora da preuzme obnovljene oznake.
knjiga IV
strana 33 od 263
Nadzor puteva
7.3.2.2 Zatita oznaene trase Nakon to izvoa preuzme oznaenu osovinu puta ili zgrade, obavezan je da osigura svaki popreni presjek postavljanjem oznaka na obe strane od osovine, na razdaljini od ivice nasipa ili iskopa koja obezbjeuje njihovu stabilnost do zavretka izgradnje. Svaka taka mora biti zatiena trouglastim okvirom, izraenim od drvenih profila 2,5 cm sa 5 cm. Oznaka take je kolac od drveta, dimenzija 5/5 cm, sa ekserom na obojenom vrhu. Pored drvenog okvira, lijevo i desno od osovine puta potrebno je postaviti oznaku broja profila i stacionau ispisanu propisanom bojom. 7.3.2.3 Oznaavanje poprenih presjeka Ukoliko Izvoa nije zadovoljan projektovanim poprenim presjecima mora da izvri njihovo ponovno nivelisanje i skiciranje. Na nasipima i kosinama usjeka postavljaju se projektovani profil kosina i izraunate take presjeka kosine i naravnog zemljita. Nagib kosina se odreuje donjom linijom sloja zemljita a zaokruuje se na vrhu ili na dnu usjeka ili nasipa. 7.3.2.4 Oznaavanje zgrade (putnog objekta) Izvoa je obavezan da oznai objekat u skladu sa crteima i proraunima koje je pripremio projektant. Elementi zakolienja moraju biti duplo osigurani sa betonskim meaima s obe strane budue zgrade. 7.3.2.5 Kvalitet izvoenja Tanost mjerenja zavisi od geodetskih standarda i zahtjeva posebnih tehnikih uslova za svaku vrstu mjerenja.. Izvoa je obavezan da nadzornom inenjeru predstavi sve podatke i elemente oznaavanja radi dalje primjene. U sluaju nedovoljnog kvaliteta mjerenja definisanog u crteima, nadzorni inenjer je ovlaten da zaustavi mjerenje i izvoa je duan da ponovi ili da obezbijedi kvalitet geodetskog snimanja. Nadzorni inenjer moe zahtijevati zamjenu geodete na raun izvoaa. 7.3.2.6 Mjerenje: Geodetski radovi se mjere: - oznaavanje osovine puta u kilometrima - postavljanje oznaka poprenih profila po komadu. Preuzimanje: Prije tehnikog prijema Izvoa je obavezan da obnovi oznake osovine, profile i ivice kolovoza i da ih oznai odrivom farbom. 7.3.2.7 Obraunavanje radova Radovi se plaaju po jedininoj cijeni ili paualno. Cijena obuhvata: - sredstva rada i transporta - dodatne radove potrebne za izvrenje posla - izradu tehnike dokumentacije Paualna cijena odreuje se procentom od vrijednosti ugovorenih radova. Mjerenje i preuzimanje geodetskih radova
strana 34 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
7.4
7.4.1
TEHNOLOKI ELABORAT I TERMINSKI PLAN (TE)

Priprema i predaja elaborata
Izvoa priprema i Nadzoru dostavlja TE 15 dana prije datuma poetka izvoenja radova. Nadzorni inenjer zatim vri pregled i prihvata/odbija i navodi odredbe TE-a koje je potrebno dopuniti ili izmjeniti u roku od 8 dana od dana prijema TE-a. Investitor moe da odredi sadraj TE-a. (vidjeti: Opte tehnike specifikacije ugovora) TE mora biti pripremljen za ugovorene radove u cjelini ili za njihov dio. Specifikacije i zahtjevi koji se odnose na obezbjeenje kvaliteta za materijale i graevinske proizvode mogu biti navedeni u posebnom dokumentu. Izvoa moe sam da sprovede TE ili njegovo sprovoenje moe povjeriti drugom pravnom ili fizikom licu.
7.4.2
Sadraj
Tehnoloki elaborat mora biti pripremljen za svaku od grupa sledeih radova: - zemljani radovi - kolovozne konstrukcije - hidroizolacijski radovi - izrada kanalizacije - objekti za premotavanje, zidovi i drugi potporni objekti, ipovi - ograde za zatitu od buke - premjetanje komunalnih vodova in uredjaja (plin, elektrika, voda itd.) - tunelski radovi - sidrenje objekata s trajnim geotehnikim sidrima i - manje zahtjevne radove, kao to su radovi na rekonstrukciji i odravanju i radovi na objektima pored puta
7.4.3
Opis graevine
Opis mora sadravati: - opis objekta - opis vrste radova, na koje se odnosi TE - popis mehanizacije, ukljuujui i dokumentaciju o pogodnosti za planirane radove. - preglednu situaciju s karakteristinim detaljima i fazama rada.
7.4.4 Materiali Osnovni materiali

Popis osnovnih materijala mora sadravati: - vrste i izvor - potrebne koliine - nain transporta.
Poluproizvodi
Popis poluproizvoda mora sadravati: - vrste sa detaljnim oznakama - potvrdjene recepture (projekat cementnog betona, prethodni sastav bitumeniziranih smjesa, receptura za poboljanje zemljita i/ili smjese kamenitih zrna itd.) - potrebne koliine
knjiga IV
strana 35 od 263
Nadzor puteva
potrebnu opremu i postupke za proizvodnju nain transporta.
Nain izrade
Potrebno je opisati: - tehnoloke postupke po pojedinanim fazama rada; postupak i faze je potrebno prikazati i grafiki ukljuujui i detalje prije svega za izradu svih zahtjevnijih radova, npr. prikljuivanje nasipa na padinu, uredjenje iskopanih padina, prikljune dijelove voznih konstrukcija i objekata itd. - Priprema i uredjenje mjesta ugradjivanja - naine zatite od oteenja (npr.: padina, rubova kolovoza, hidroizolacija itd.) - njegu (cementnog betona, izolacija itd.) - zatitu okoline (zraka, podzemnih voda, zatitu od buke itd.) i navesti - koordinatora posla za uvanje zdravlja i bezbjednost radova - strunu ekipu koja obavezno mora biti prisutna kod izvodjenja radova (odgovorni vodja radova, tehnolog, pretstavnik laboratorija); barem jedan lan mora saradjivati ve kod pripreme TE.
7.4.5 Kvalitet izrade Probna proizvodnja i ugradjivanje

Izvodja je duan prije poetka izvodjenja pojedinane faze rada, za koju jo nije dokazao da ju je sposoban izvesti na odgovarajui nain, u dogovoru s nadzornim inenjerom pripremiti probno polje na kojem e biti dokazane zahtjevane osobine i postupci redovne proizvodnje, ugradjivanja i njege.
Provjeravanje kvaliteta izrade

Izvodja radova mora u TE priloiti od naruioca potvrdjen program prosjene uestalosti internih kontrolnih proba koji e biti osnova za provjeru kvaliteta izrade.
7.4.6
Plan realizacije radova
Vremenski rokovi moraju prikazati: - plan napredovanja radova - po fazama i vrsti radova, - plan mehanizacije i radne snage: - po vrstama maina i radne snage - kapacitete maina po fazama i vrsti radova - radnu snagu po razama i vrsti radova - isporuke osnovnih materijala i - radno vrijeme - plan plaanja radova U odnosu na obim radova i vremenski raspon planovi su mjeseni, sedmini ili dnevni.
7.5
7.5.1
UVANJE ZDRAVLJA I BEZBJEDNOST RADOVA

Priprema i predaja plana zatite
Plan zatite je sastavni dio Projekta za izvodjenje. Kao obaveza naruioca radova mora biti izradjen u skladu odredbama o obezbjedjivanju bezbjednosti i zatite zdravlja na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima, o nainu oznaavanja i organizacije uredjenja gradilita i o kontroli gradjevinskih konstrukcija na gradilitu. (Vidi i Direktivu savjeta 92/57/EGS sa danom 24. juna 1992 o izvodjenju minimalnih bezbjednosnih i zatitozdravstvenih zahtjeva na privremenim i pokretnim gradilitima
strana 36 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
(osma posebna direktiva u smislu lana 16(1) Direktive 89/391/EGS) i direktivu savjeta 92/57/EGS) Izradu plana zatite mora obezbjediti Investitor ili Nadzor prije poetka radova na gradilitu. Plan zatite mora odrediti sanitarne, prostorno uredjajne, okolinskozatitne, poarnozatitne, tehnoloke i gradjevinske zahtjeve za uredjenje gradilita, koji su namijenjeni zatiti zdravlja zaposlenih radnika i ljudi u blizini gradilita, i smanjivanju ili sprjeavanju negativnih uticaja na okolinu, koje predstavlja gradnja. Svaka promjena, koja moe da utie na bezbjednost i zdravlje radnika na radu na gradilitu, mora biti uneena u plan zatite. Sadraj i obim plana zatite su zavisni od vie faktora u odnosu na to, gdje tee trasa ceste i kakvi su faktori ugroenosti okoline zbog izvodjenja gradjevinskih i drugih radova na toj trasi. U planu zatite je potrebno ustanoviti, opisati i ocijeniti, te predvidjeti zahvate za smanjenje negativnih uticaja na : ovjeka i na njegovo zdravlje, bezbjednost i uslove bivanja; tla, vode, zrak, okolinu; prirodne izvore i druga prirodna doba ; saobraajne puteve ; susjedno vlasnitvo i javnu infrastrukturu.
7.5.2
1. 2. 3. 4. 5 6 7
Sadraj elaborata
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Uvod Spisak propisa Uredjenje obezbjedjenja gradilita prema okolini Uredjenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarnih vorova i objekata za boravak na gradilitu. Uredjenje elektrinih i telekomunikacijskih instalacija Uredjenje saobraajnih komunikacija, puteva u sluaju nude i izlaza Razmjetaj i uvanje gradjevinskog materijala - Prostori za uvanje opasnih materijala - Spisak opasnih i ekoloko sumnjivih materjiala i proizvoda Oprema za dizanje i prenoenje Vozila i maine za iskopavanje, premijetanje i prevoz materijala Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu Uredjenje radnih mjesta Instalacije, radne sprave i njihova oprema Radni podovi, ljestve i skele Zatita od poara na gradilitu Opis izabranih/upotrebljenih tehnologija gradnje Uticaj izvodjenja gradjevinskih radova na optereenje postojeih cesta sa dodatnim saobraajem. Terminski plan uskladjivanja zahvata za bezbjednost i zatitu zdravlja sa tokom gradnje Zajednike mjere za obezbjedjivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na radu. Medjusobno obavjetavanje vodja pojedinih radova o toku radova Red na gradilitu
knjiga IV
strana 37 od 263
Nadzor puteva
21 22 23 24
25
Spisak radova sa ocjenom trokova uredjenja gradilita i izvodjenja zajednikih mjera za obezbjedjivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu. Uticaji na okollinu i zahvati za ublaavanje Postupanje sa otpacima, koji nastanu pri gradjevinskim radovima Grafiki prilozi: - Pregledna situacija u M 1:5000 sa gradjevinskim objektima. - Plan uredjenja prostora za rad i boravak, te sanitarija i menze u M 1:100. - Plan snabdevanja elektrinom energijom - Plan telekomunikacija - Vodovod i kanalizacija - Situacija saobraajnog uredjenja za vrijeme gradnje za javne i gradilitne puteve sa saobraajnom signalizacijom u M 1:5000. - Situacija dizalica sa ucrtanom manipulacijskom povrinom - Situacija, za pojedina podruja uredjenja sa komunalnim vodovima, ter za napajanje sa energijom. M 1:1000. - Idejne skice rjeenja pojedinih objekata i sprava za zatitu okoline po tom projektu: - uredjenje skladita za opasne materije. - parkiralita. - radni platoi za servisiranje maina i vozila. - deponije materijala. - drugo. Katastar sa spiskom parcela i vlasnika, ako je zahvat u zemljita koja su izvan podruja izkljuivog koritenja prema Uredbi o lokacijskom planu.
U prilogu P1 ovim smjernicama navedene su detajlnija uputstva za pripremu Plana zatite u smislu uslova bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu.
7.6
7.6.1
ZATITA OD POARA I EXPLOZIJA NA GRADILITU

Projektna dokumentacija
Ova smjernica predvia izradu elaborata zatite od poara i explozija kao sastavni dio projekta za dobijanje gradjevinske dozvole za slijedee inenjerske objekte: - tunele, namijenjene za javni cestovni i eljezniki saobraaj duine 500 m i vie, te gradske tunele duine 350 m i vie, - crpalita naftnih derivata, odnosno zemljanog plina, - plinske stanice prenosnih i distribucijskih plinovodnih mrea, - transformatorske stanice za pretvaranje visokog napona na niskonaponsku distribucijsku elektroenergetsku mreu, ako je njihova tlocrtna povrina 20 m2 ili vie i telefonske centrale, - elektrane, - objekte hemijske industrije, - aerodrome i objekte navigacijskih slubi zranog prometa, - pristanita i marine Studija je dokument, koj odredjuje mjere za obezbjedjivanje propisanog nivoa zatite od poara u objektima. Zahvati, odredjeni u studiji, moraju biti potovani u pojedinim planovima, koji sastavljaju projektnu dokumentaciju.
strana 38 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
7.6.2
Elaborat poarne zatite na gradilitu
Analogno elaboratu zatite od poara i explozija u projektnoj dokumentaciji izradi se i elaborat poarne zatite na gradilitu ali kao sastavni dio projekta za izvoenje.
7.6.3
Sadraj elaborata
U elaboratu moraju biti obraeni: - Ocjena poarne opasnosti - Poarno opasne materije i poarno opasni radovi - Potencijalni izvori zapaljivanja - Mjere za poarnu zatitu - Gradjevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu - Oprema za gaenje - Zatita pred namjernim paljenjem - Namjetenje i izvedba privremenih objekata - Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova - Izvedba elektrinog snabdjevanja te elektrinih i plinskih instalacija - Izvodjenje vruih radova - Postupanje sa zapaljivim otpacima - Postupci u sluaju poara U prilozima P1 i P7 navedena su dodatna uputstva za obavezni sadraj elaborata poarne zatite na gradilitu
7.7
7.7.1
PROCJENA UTICAJA GRADILITA NA OKOLINU

Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i zahvati za ublaavanje.
Buka je po definiciji svaki zvuk, koji utie na fiziko i psihiko stanje ljudi, smeta ih pri radu i odmoru i teti njihovom osjeanju i zdravlju. Buka, koja je emitirana u okolinu, kao posljedica izvodjenja gradjevinskih i drugih radova zajedno sa drugim, ve postojeim izvorima buke u okolini, moe biti uzrok prekoraenjima prema propisima dozvoljenih graninih vrijednosti. esto je buka smetnja, koju prouzrokuje gradnja puta i drugih sprava i objekata, jer se dogadja u okolini, koja je bila prije gradnje malo(neznatno) optereena sa bukom. Zato je potrebno ve u fazi planiranja, organizacije izvodjenja radova i u toku samog izvodjenja tome posvetiti svu panju, da bi bilo stanovnitvo, a takodjer i radnici pri gradnji to manje ugroeni. Sa elaboratom ekolokog uredjenja gradilita, je potrebno u odnosu na nulto stanje buke u okolini, koje je bilo ustanovljeno u projektu ocjene odn. u izvjetaju o uticaju na okolinu, obezbjediti takve mjere, da nivoi buke u okolini i u smjetajnim prostorijama objekata, kao to ih odredjuju propisi, ne budu prekoraeni, kako danju, tako i nou. Granine vrijednosti su zavisne od podruja i od toga da li se radi o danu ili noi. Zakon o zatiti okoline odredjuje izuzetke, koje moe da dozvoli Ministarstvo za okolinu za privremeno i povremeno prekomjerno optereenje okoline, o emu mora obvijestiti ugroenu mjesnu zajednicu. To ne vai, ako bi buka prela kritini nivo koji je odredjen propisima. Poveani nivo buke na radnom mjestu ugroava zdravlje zaposlenih i poveava opasnost nesrea na radu. Zato je potrebno obezbjediti odgovarajue mjere za smanjivanje buke kod samog izvora buke, a isto tako se pobrinuti za zatitne mjere za zatitu zdravlja radnika.(priguiva(ublaivai) lupe, izolacijske kabine, zatitnici), propisane zakonom o bezbjednosti i zatiti zdravlja na radu i propisima o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti buci na radu. Najvei dozvoljeni nivo buke na radnom mjestu iznosi 90 dB(A),a
Nadzor puteva
iznad tog nivoa dolazi do oteenja sluha. Dodatni uticaji se opaaju i ve pri niim nivoima, duem vremenu izloenosti ili trajanju buke. U prilogu P1 ove smjernice data su uputstva za obavezni sadraj elaborata zatite od buke 7.7.1.1 Plan monitoringa buke u toku gradnje Monitoring je pojam, koga definie Zakon o zatiti okoline kao opaanje i nadziranje stanja okoline sa sistematskim mjerenjima pojedinih parametara kvaliteta elemenata odn. sastavnih komponenti okoline na izabranim krajevima i s njima u vezi povezanih postupaka nadzora, namijenjenog otkrivanju promjena u okolini sa vidika tih parametara. U skladu sa odlukama i zahtjevima Uredbe (ili Odluka) o lokacijskom nacrtu, je u sastavu projekta za pridobivanje graevinske dozvole potrebno izraditi projekat monitoringa optereenosti bukom okoline za vrijeme izvodjenja radova. Uobiajeno ve sama Uredba o LN na osnovu ocjene odn. izvjetaja o uticajima na okolinu odredjuje potrebne mjere, koje je potrebno uzimati u obzir pri pripremanju projekta monitoringa i pri njegovom izvodjenju. Otvoreno ili prekriveno gradilite predstavlja izvor buke. U prilogu P1 ove smjernice data su uputstva za obavezni sadraj projekta monitoringa
7.7.2
Uticaji graenja na zrak i zahvati za ublaavanje prekomjernih emisija.
Gradnja ceste i drugih objekata, te sprave i strojevi koji su pri izvodjenju radova angaovani, prouzrokuju negativne uticaje na kvalitet zraka u okolini, to se izraava sa : - poveanom sadrinom pranih dijelova u zraku, koji su posljedica izvodjenja prije svega zemljanih radova kao i drugih radova - poveane vrijednosti emisije plinova : CO2, CO, CS2, NO2, SO2 koji su emitovani iz motora sa ununtranjim sagorjevanjem ili sa drugim spravama i strojevima. - drugim emisijama tetnih plinova, koje nastajaju pri upotrebi strojeva i sprava. - prakastim djeliima anorganskog porjekla i organskih spojeva. Sa projektom ureenja gradilita treba odrediti i kasnije, u toku izvodjenja radova izvesti sve potrebne mjere za smanjenje uticaja gradnje na kvalitet zraka. Te mjere su zavisne od naina izvodjenja radova i tehnologije izvodjenja. Mogue su medju ostalim i sljedee mjere : - Vlaenje iskopnih mjesta za uzimanja materijala. - Polivanje sa vodom pri ruenju objekata. - Vlaenje transportnih puteva koji nisu zatieni od praine. - Obrada transportnih puteva, koji su vie optereeni, protiv praine - prije poetka radova. - Prisilno(vjetako) zraenje radnih prostora (radionice za popravak strojeva na gradilitu). - Stavljanje filtera, gdje je to potrebno i mogue. - Upotreba goriva za pogon strojeva, koji odaju u zrak manje tetne materije. - Upotreba strojeva, koji odaju u zrak manje koliine tetnih materija. - Tehnika kontrola izduvnih gasova iz strojeva sa unutranjim sagorijevanjem. U prilogu P1 ovoj smjernici navedene su instrukcije za ublaavanje prekomernih emisija 7.7.2.1 Plan monitoringa zraka u toku gradnje U skladu sa odredbama i zahtjevima Uredbe ili Odluka o lokacijskom planu, je u sklopu planova PGD potrebno izraditi Projekat monitoringa zraka - optereenje okoline za vrijeme izvodjenja radova. Uobiajeno ve sama Uredba o LP na osnoviu Ocjene uticaja na
Nadzor puteva
okolinu (PVO) odrejuje potrebne mjere, koje je potrebno uzimat u obzir pri pripremi projekta monitoringa i njegovom izvodjenju. Granine vrijednosti koncentracija materija u zraku, pri kojoj su uinci plinova na zdravlje ili osjeaje ljudi, te uticaja na okolinu odredjeni kao jo uvijek prihvatljiv rizik su: - sumporni dioksid 350 g/m3 za 1 sat - azotni dioksid 300 g/m3 za 1 sat ozon ugljikov monoksid 150 g/m3 za 1 sat 30 g/m3 za 1 sat
- prakasti talozi(nakupine) 350 mg /m2 na dan U prilogu P1 navedene su smjernice i uputstva za obavezni sadraj projekta monitoringa
7.7.3
Uticaj gradnje na povrinske vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja
Gradnja puteva i prateih objekata , kao to su: mostovii preko vodotoka, regulacijski radovi u koritima vodotoka, gradnja objekata na vodotocima i odvodjenje otpadne vode u te vodotoke, postavljanje i rad privremenih objekata na gradilitu i drugi zahvati, imaju za posljedicu razne negativne uticaje na kvalitet vode u povrinskim vodotocima. Povrinska voda je svaka stalno ili privremeno tekua povrinska voda koja tee u prirodnom koritima ili vjetako napravljenim koritima i uhvaena povrinska voda (rijeke, jezera, potoci, kanali, vjetaka jezera itd).Voda je prirodno dobro pod posebnom zatitom. Negativni uticaji se odraavaju u sljedeem: - poveanoj koliini suspendiranih materija ; - biolokom zagadjenju vode sa odvodjenjem i izluivanjem otpadaka; - hemijskom zagadjenju vode sa odvodjenjem i izluivanjem otpadaka; - pogoravanju ili onemoguavanju boravka za vodene ivotinje zbog nedostatka kiseonika ; - opasnost pronicanja opasnih materija u vodotoke. Veliina negativnih uticaja na stanje kvaliteta povrinske vode je zavisna od vie faktora, koje treba uzimati u obzir za ublaavanje posljedica zahvata u vodotoke, i potovati ih pri izradi Projekta. To su prije svega: - veliina (izdanost) vodotoka i njegovo sezonsko stanje za vrijeme zahvata; - veliini zahvata u vodotok; - trajanje zahvata u vodotok; - tehnologija izvodjenja gradjevinskih radova; - kvalitet vode u vodotoku; - stanje ivotinjskih vrsta, koje imaju ivotni prostor u vodotoku; - geoloki sestav zemljita po kojima tee voda odn. na kojima je jezero. U prilogu P1 ove smjernice navedene su instrukcije za ublaavanje negativnih uticaja 7.7.3.1 Plan monitoringa povrinskih voda U skladu sa odredbama i zahtijevima Uredbe ili Odluka o lokacijskom nacrtu, je u sklopu PGD potrebno izraditi Projekat monitoringa povrinskih voda za vrijeme izvodjenja radova. Uobiajeno ve sama Uredba o LN na osnovu Ocjene uticaja na okolinu (PZO) odredjuje potrebne mjere, koje je potrebno uzimati u obzir pri pripremi projekta monitoringa i pri njegovom izvodjenju. Prije svakog istoka otpadne vode sa javnih puteva potrebno je urediti mjerno mjesto na kojem se izvode mjerenja sadrajnosti opasnih materija. U prilogu P1 ovoj smjernici navedene su uputstva za obavezni sadraj projekta monitoringa.
Nadzor puteva
7.7.4
Uticaji gradnje na podzemne vode i mjere za ublaavanje negativnih uticaja
Gradnja puteva i prateih objekata, kao to su: mostovi preko vodotoka, regulacijski radovi u koritima vodotoka, gradnja objekata na vodotocima , odvodjenje otpadne vode u te vodotoke, izvodjenje zemljanih radova, prije svega iskopa i drugi zahvati, mogu imati za posljedicu razne negativne uticaje na kvalitet i koliinu podzemne vode na podrujima, gdje se nalazi podzemna voda. Prema definiciji je podzemna voda ispod povrine zemljita i nalazi se u geolokiom sloju stijene, koja je sposobna sabrati vee koliine vode. U odnosu na stanje vodenog izvora razlikujemo : - Uhvaeni izvor vode, to je vodeni izvor, koji je u upotrebi, podruje pa je zatieno kao vodeni izvor sa optinskom odlukom o zatiti vodenog izvora ; - Potencijalni izvor vode, je hidroloki potencijal za razvoj uhvaenog izvora podruje je zatieno sa odlukom jedne ili vie optina na tom podruju. Ugroenost vodenih izvora je najvea za vrijeme izvodjenja radova, dok jo nisu izvedene zatitne mjere i izgradjeni objekti za sprijeavanje zagadjivanja, kao to je to nakon predaje ceste na upotrebu. Zato su za vrijrme gradnje potrebne drugaije i stroije mjere za sprijeavanje zagadjivanja, jer je tada osjetljivost podzemne vode najvea. Podzemna voda se nalazi u razliitim hidrogeolokim razmjerama, od ega je zavisna njena osjetljivost, zato su i potrebne mjere za sprjeavanje zgadjivanja. U odnosu na poloaj podzemne vode, razlikujemo rizinost u zavisnosti od geolokih razmjera i dubine vodonepropusnog sloja. Ta je zavisna od : - Vremena, koje protekne od tada, kada polutant ponikne do vodonepropusnog sloja, te je zavisan od propusnosti gornjih slojeva i njihove dubine ; - vremena, koje je potrebno, da polutant po vodonepropusnom sloju dospije do mjesta gdje je voda uhvaena, zavisan je od gradijenta toka i smjera podzemne vode. U prilogu P1 ove smjernice navedene su upute za ublaavanje negativnih uticaja. 7.7.4.1 Projekat monitoringa podzemnih voda U skladu sa odredbama i zahtjevima Uredbe ili Odluka o lokacijskom nacrtu, je u sklopu PGD potrebno izraditi Projekat monitoringa podzemnih voda za vrijeme izvodjenja radova. Uobiajeno ve sama Uredba o LN na osnovu ocjene odn. izvjetaja o uticajima na okolinu odredjuje potrebne mjere, koje je potrebno uzimati u obzir pri pripremi projekta monitoringa i njegovog izvodjenja. Projekt monitoringa podzemnih voda mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen in ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Program monitoringa mora prije poetka izvodjenja potvrditi ministarstvo koje je ovlateno za zatitu okoline. Postoje standardne metode za mjerenja. Dozvoljene vrijednosti pojedinih parametara su navedene u adekvatnoj regulativi iz oblasti zatite okoline. U prilogu P1 ove smjernice navedena su uputstva za obavezni sadraj projekta monitoringa.
7.7.5
Uticaji gradnje na zemljita, biljke i ivotinje
Gradnja cesta i drugih objekata neposredno malo utie na tla i biljke. Uticaj je prije svega mehaniki i izazvan je upotrebom mehanizacije i transportnih sredstava. Zagadjivanje sa opasnim materijama je minimalno, osim u sluaju nepredvidjenog dogodka. Deponiranje otpadaka i blata iz talonika za ienje otpadne vode nije dozvoljeno bez prethodnih istraivanja odlagati na zemljita, prije svega ne na podruja sa podzemnom vodom. Posljedice gradnje na okolna zemljita su prije svega u zapraivanju biljaka i materijalnoj teti. ivotinje su u toku gradnje ugroene zbog prekinutih puteva i snabdijevanja vodom.
Nadzor puteva
Posebno je ugroen ivotinjski svijet u koritima vodotoka, gdje se izvode radovi na mostovima ili radovi na uredjenju vodotoka. Posebnu panju treba posvetiti putevima po kojima se ivotinje sele. Zatita podruja prirodnog nasljedja, ako je podruje tako opredjeljeno, obuhvata sljedea podruja: - vodeni ivi svijet i ivi svijet uz vodu - vodene organizme - umski prostor - zatite ivotinja - zatite biljaka - drugih prirodnih znamenitosti, zavisno od primjera i lokacije ceste. U prilogu P1 navedene su instrukcije za ublaavanje negativnih uticaja. 7.7.5.1 Plan monitoringa zemljita i biljaka Razmatran je samo monitoring, koji se tie unosa opasnih materija u tla i za koji postoji pravilnik. Taj monitoring je za fazu izvodjenja radova manje vaan od ostalih prethodnih monitoringa, jer je ugroenost zemljita i s tim u vezi okoline malena, u odnosu na ostale faktore zagadjivanja zemljita. U prilogu P1 navedene su smjernice i uputstva za obavezni sadraj projekta monitoringa.
7.7.6
Uticaj miniranja i drugih dinamikih uinaka izvodjenja radova na ljude i objekte
Dinamiki uticaji nastaju pri pravljenju dubokih temelja (zabijeni ipovi), razbijanje tvrdih stijena, pri transportu sa tekim vozilima, pri sanaciji slabo nosivih zemljita posebnim postupcima i drugi radovi, koji prouzrokuju dinamike uticaje na okolinu. Posebno velik negativan uticaj na okolinu i ljude je izvodjenje miniranja padina za vrijeme izvodjenja zemljanih i drugih radova, koji zahtjevaju upotrebu minerskih metoda rada. Ti radovi se izvode prema posebnim propisima i zatitnim mjerama. Osjetljivost okoline na te uticaje je zavisna prije svega od: - udaljenosti gradnje od naseljenih mjesta; - stepena vibracija - geolokih razmjera na gradilitu i naseljima; - saobraajnih puteva i njihove udaljenosti od objekata; - tehnolokih postupaka i upotrebljenih strojeva; - stanja objekata, koji su u podruju uticaja, njihove starosti, materijala iz kojega su napravljeni i namjene upotrebe . U prilogu P1 navedene su instrukcije za ublaavanje negativnih uticaja miniranja.
7.7.7
Uredjenje podruja gradilita po zavretku radova
Uredjenje podruja gradilita nakon zavrene gradnje zahtjevaju uredbe o lokacijskom nacrtu i sva prostorna zakonodavstva koje razmatraju zatitu okoline. Urediti je potrebno saobraajnu infrastrukturu, energetsku, vodovodnu i drugu komunalnu infrastrukturu i ispuniti sve obaveze investitora i izvodjaa u odnosu na ouvanje prirode i kulturnog naslijedja, trajnog iskoritavanja prirodnih dobara, zatite okoline i vlasnikih odnosa. U projektu treba predvidjeti: - podruje uredjenja prostora uz ceste, ukljuujui rekultivaciju zemljita i obezbjediti izvodjenje odgovarajuih agrarnih operacija na ugroenom podruju;
knjiga IV
strana 43 od 263
Nadzor puteva
podruje uredjenja, odnosno prestavljanja postojeih vodotoka i uredjenje regulacija; - podruja premjetanja i uredjenja komunalnih, energetskih i telekomunikacijskih infrastrukturnih objekata, vodova i sprava; - odgovarajue uredjenje svih cesta, koje su eventualno sluile obilasku ili transportu u toku gradnje i eventualnu sanaciju teta, i sauvati, odnosno nadomjestiti dostupne puteve na poljoprivredna zemljita i u ume - odgovarajuu sanaciju teta infrastrukturnih objekata, sprava, te ostalih objekata, - podruja gdje se izvode mjere za zatitu okoline; - podruje promjenjene detaljnije upotrebe zemljita koje je potrebno urediti nakon zavrenih radova i: - odstraniti otpadke i ruevine, koje nastanu pri odstranjivanju gradilita u skladu sa propisima. U koliko je potrebno, projekat pored tekstualnog dijela predvidjenih radova i mjera, mora da sadri i grafiki prikaz zavrnog stanja terena odnosno okoline. -
7.8
7.8.1
POSTUPANJE GRAEVINSKIM OTPADOM

Priprema i predaja dokumentacije o upravljanju graevinskim otpadom
Propisi koji uredjuju postupanje sa otpacima su izradjeni na osnovu Zakona o zatiti okoline. Zbrinjavanje otpada uredjuju jo i propisi, koji se odnose na specifine vrste otpadaka (azbest, baterije i akumulatori, otpadna ulja, titanov dioksid, infektivni otpadkci, koritene automobilske gume, gradjevinski otpaci, otpaci ivotinjskog porijekla itd): U tim uputstvima je opisano obavezno postupanje sa otpacima, koji nastaju pri gradjevinskim radovima zbog gradnje, rekonstrukcije, adaptacije, obnove ili odstranjivanja objekta (u daljnjem tekstu: gradjevinski otpaci). Smjernice vae za otpadke iz skupine otpadaka s klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskog spiska otpadaka. Smjernice ne vae za zemljani iskop, ako se sa zemljanim iskopom postupa prema propisu, koji uredjuje optereivanje zemljita sa unoenjem otpadaka. Ako gradjevinski otpaci sadre azbest, potrebno je uzimati u obzir i odredbe propisa, koji uredjuje postupanje sa otpacima, koji sadre azbest, i propisa, koji uredjuje uslove, pod kojima se mogu pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanju na objektima, instalacijama li spravama odstranjivati materijali, koji sadre azbest.
7.8.2
Plan upravljanja sa gradjevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava odstraniti objekat, mora uz projekat za dobivanje gradjevinske dozvole (PGD) priloiti Nacrt upravljanja sa gradjevinskim otpacima, ako iz projektne dokumentacije odstranjivanja objekta slijedi, da je povrina tlocrta vanjskog oboda objekta vea od 100 m2.
7.8.3
Izvjetaj o upravljanju sa gradjevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava dobiti upotrebnu dozvolu, mora kao sastavni dio projekta izvedenih radov odgovornom upravnom organu priloiti Izvetaj o upravljanju sa gradjevinskim otpacima.
7.8.4
Obaveze investitora i izvodjaa u toku izvodjenja radova
Investitor, koji narui gradnju objekta ili je sam izvodi, mora obezbjediti, da izvodjai gradjevinskih radova na gradilitu uvaju ili privremeno skladite otpatke, koji nastaju pri
strana 44 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
gradjevinskim radovima, odvojeno po vrstama gradjevinskih otpadaka iz klasifikacijskega spiska otpadaka.
7.8.5
Sakupljanje otpadaka
Sakuplja gradjevinskih otpadaka moe poeti sa sakupljanjem, kada dobije dozvolu ministarstva, ovlatenog za zatitu okoline (u daljnjem tekstu: ministarstvo) po propisu, koji uredjuje postupanje sa otpacima.
7.8.6
Prerada i odstranjivanje gradjevinskih otpadaka
Preradu ili odstranjivanje gradjevinskih otpadaka mogu izvoditi samo osobe, koje imaju propisanu dozvolu za preradu ili odstranjivanje gradjevinskih otpadaka prema propisima, koji uredjuju postupanje sa otpacima.
7.8.7 7.8.8
Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest Nadzor nad postupanjem sa otpacima
(vidjeti prilog P1) Nadzor nad izvodjenjem manipulacije i upravljanja sa otpacima obavljaju inspektori, odgovorni za zatitu okoline.
7.8.9
Klasifikacijski spisak otpadaka
(vidjeti prilog P1)
knjiga IV
strana 45 od 263
Nadzor puteva
8 IZVOENJE RADOVA
Izgradnja novog objekta, rekonstrukcija objekta, izgradnja objekta u cilju zamjene postojeeg i uklanjanje objekta mogu poeti na osnovu graevinske dozvole koja se u pravnom smislu smatra konanom. Radovi se izvode po uslovima ugovora o graenju Nadzorni organ organizuje i sprovodi sve postupke oko uvoenja Izvoaa u posao. Nadzorni organ je obavezan da pravovremeno obezbijedi sve podatke i dokumentaciju koja je Izvoau potrebna za poetak izvoenja radova. U navedenu dokumentaciju spadaju: - dokumenti kojima se dokazuje pravo na pristup gradilitu - revidovana projektna dokumentacija - uslovi, saglasnosti i graevinska dozvola - elaborat iskolavanja graevine Nadzorni organ treba da potvrdi tehnoloki elaborat, kojeg izradi izvoa. Nadzorni organ je takoe zaduen za nadzor nad kontrolom kvaliteta. Potrebno je ispuniti uvodni list graevinskog dnevnika (potrebno je pripremiti i knjigu inspekcije, ukoliko je tako lokalno propisano).
8.1
UGOVOR ZA GRAENJE
Vrsta i sadraj ugovora su definisani u tenderskoj dokumentaciji. Ugovor je potrebno pripremiti u skladu sa odredbama lokalnih propisa: Ugovorom treba biti odreeno sljedee: - investitor (Poslodavac), Izvoa i Nadzor, kao i njihovi ovlateni predstavnici. - vrsta rada - vrijednost ugovora i nain obraunavanja izvedenih radova ("princip Klju u ruke/fiksna cijena" ili cijena po jedinici koliine) - rokovi zavretka radova - prilozi Vana napomena: Usprkos injenici da nadlena uprava stavi na snagu odredbe Optih uslova ugovora, koje su u suprotnosti sa namjenom ugovora ili sa Specijalnim uzansama o graenju ili drugim poslovnim uzansama, te su nitavne i nevaee. Preporuuje se ukljuivanje ovog lana u Posebne uslove ugovora. Nadleni sud moe da odbije odreene odredbe Optih uslova, kojima se osporava pravo na prigovor ili ukoliko su navedene odredbe neobine i nepravedne. U priloenom dodatku P2 predlaemo nacrt ugovora za izvoenja radova kod ienjerskih objekata.
8.2
ODOBRENJE ZA GRAENJE
Izgradnja novog objekta, rekonstrukcija objekta, izgradnja objekta ili uklanjanje objekta u cilju zamjene postojeeg mogu poeti na osnovu graevinske dozvole koja se u pravnom smislu smatra konanom. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi Investitor upravnom organu za graevinska pitanja. U zahtjevu je potrebno navesti podatke o broju parcele i katastarskoj optini u kojoj se nalazi zemljite na kojem je predviena izgradnja, kao i podatke o vrsti objekta, s obzirom na njegovu namjenu. Uz zahtjev za izdavanje graevinske dozvole potrebno je priloiti sljedee:
knjiga IV
strana 47 od 263
Nadzor puteva
Najmanje dvije kopije projekta za dobijanje graevinske dozvole sa propisanim elementima Ukoliko se zahtjev za izdavanje graevinske dozvole odnosi na rekonstrukciju objekta, takoe je potrebno navesti broj i datum graevinske dozvole na osnovu koje je objekat izgraen. Investitor je takoe obavezan da uz zahtjev za izdavanje graevinske dozvole priloi dokaz o pravu na na graenje, ukoliko navedeno pravo nije jo upisano u zemljini registar.
Graevinska dozvola nije potrebna za jednostavne objekte, ukoliko Investitor prije poetka izgradnje dobije informacije o lokaciji, iz kojih proizilazi da je takva izgradnja u skladu sa dokumentacijom o planiranju, te ukoliko su veliina objekta, nain izgradnje, upotreba i udaljenost od granica susjednog zemljita u skladu sa postojeim propisima. Graevinsku dozvolu ili podatke o lokaciji nije potrebno obezbjeivati za jednostavne objekte, koje organ koji obezbjeuje javne usluge podie na objektima javne infrastrukture i koji su predvieni direktno za obezbjeenje javnih usluga ili za upravljanje objektima javne infrastrukture. Takoe nije potrebno obezbjeenje graevinske dozvole ili podataka o lokaciji za izvoenje zavrnih radova u poslovnim prostorijama, koje se nalaze u novoizgraenim objektima za koje je dobijena upotrebna dozvola, te iji su dijelovi stoga ve u upotrebi, uz uslov da takvi objekti ne smetaju zajednikim prostorijama i da ne mijenjaju spoljanji izgled objekta. Postavljanje gradske opreme moe takoe da pone bez dobijanja podataka o lokaciji, ukoliko je date instalacije odobrio vlasnik javnog podruja. Prije izdavanja graevinske dozvole relevantan upravni organ za graevinska pitanja mora da provjeri: - Da li je projekat pripremljen u skladu sa dokumentacijom o planiranju - Da li je projekat pripremilo pravno ili fiziko lice koje ispunjava uslove koji su ovim zakonom propisani za projektanta - Da li su za predvienu izgradnju dobijena sva propisana odobrenja - Da li projekat sadri sve elemente koji su propisani ovim zakonom, te da li je, ukoliko je tako propisano, izvrena revizija projektne dokumentacije - Da li je Investitor dostavio dokaz da su trokovi i doprinosi, koji su propisani zakonom, plaeni ili su te obaveze izmirene na neki drugi zakonski nain - Da li Investitor posjeduje pravo da gradi Graevinska dozvola se izdaje za objekat u cjelosti, ili za dio objekta koji predstavlja tehniku, tehnoloku ili funkcionalnu cjelinu, te koji moe da se koristi nezavisno, ukoliko se objekat izgrauje ili rekonstruie u dijelovima i ukoliko je tako definisano projektom za dobijanje graevinske dozvole. Bez obzira na prethodni paragraf, graevinska dozvola se takoe izdaje za dio objekta ili za izvoenje pojedinih graevinskih ili instalacionih radova ili postavljanje tehnolokih ureaja ukoliko je u pitanju izgradnja objekta javne infrastrukture. Ukoliko Investitor ne otpone sa izgradnjom graevinska dozvola e postati nevaea. Krajni rok vaenja graevinske dozvole definira Zakon o graenju. Ukoliko za vrijeme trajanja validnosti graevinske dozvole, doe do dopunjavanja ili zamjene dokumentacije za planiranje, novim dokumentom, za podruje na kojem se nalazi nepokretna imovina, koja je predmet graevinske dozvole, takve dopune i izmjene nee uticati na validnost graevinske dozvole. Za vrijeme perioda validnosti graevinske dozvole, relevantan upravni organ za graevinska pitanja moe na zahtjev Investitora produiti validnost dozvole, s tim da
strana 48 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
validnost dozvole moe biti produena najvie dva puta i na ukupni period ne dui od dvije godine. Graevinska dozvola moe biti izmjenjena. Investitor moe samo u periodu validnosti graevinske dozvole podnijeti zahtjev za njenu izmjenu. Ukoliko je graevinska dozvola izmjenjena, period njene validnosti e ostati nepromijenjen po izdavanju odluke o izmjeni. Ukoliko je konana graevinska dozvola ponitena usljed ponitenja dokumenta o planiranju, u postupku odreivanja ustavnosti i legitimnosti pred ustavnim sudom, a ukoliko je to posljedica nezakonitih optinskih ili dravnih radnji, te ukoliko je dokument o prostornom planiranju usvojen od strane optinskog ili dravnog organa, Investitor ima pravo na nadoknadu tete i izgubljenog profita do kojeg je dolo usljed nastale tete, jer se pouzdao u konanu graevinsku dozvolu.
8.3
DOKAZ O PRAVU NA GRAENJE
Dokaz o pravu na graenje je dokaz o vlasnitvu, drugom materijalnom pravu ili bilo kojem pravu na osnovu kojeg investitor moe da gradi na odreenom dijelu zemljita ili na odreenim objektima. Sljedee e se smatrati vaeim dokazom prava na graenje: - Izvadak iz zemljinog registra na osnovu kojeg proizilazi da investitor ima pravo vlasnitva nad posebnim zemljinim posjedom ili bilo koje drugo materijalno ili obavezno pravo nad istim, kojim se investitoru odobrava graenje ili izvoenje radova na navedenom zemljinom posjedu, - Ovjeren ugovor sa dokazom o podnoenju prijedloga za upis u zemljini registar ugovora o sticanju prava vlasnitva nad zemljinim posjedom, ili bilo kojim drugim materijalnim ili obaveznim pravom nad istim, kojim se investitoru odobrava graenje ili izvoenje radova na navedenom zemljinom posjedu, - Ostala dokumentacija, kojom se u skladu sa zakonom dokazuje pravo na izgradnju ili izvoenje radova na odreenom zemljinom posjedu. Kopija prijedloga za upis ugovora u zemljini registar sa potvrdom prijema od nadlenog suda ili sa potvrdom dostave prijave preporuenom potom, telegramom ili elektronskim putem smatrae se dokazom podnoenja prijedloga za upis ugovora u zemljini registar naveden u prethodnom paragrafu. Bez obzira na odredbe iz prvog paragrafa ovog lana, dokaze navedene u prethodnom paragrafu nije potrebno prilagati uz ovjeren ugovor za predvienu izgradnju objekta koji spada u objekte javne infrastrukture.
8.4
OZNAAVANJE GRADILITA
Investitor je duan da obezbijedi da gradilite bude oznaeno znakom na kojem su navedeni svi uesnici u izgradnji objekta, puna imena, titule i funkcije odgovornih lica kao i podaci o graevinskoj dozvoli. Tabla sa oznakom treba da bude postavljena na vidljivom mjestu na ulazu u gradilite. Table sa oznakom ne treba postavljati na sljedeim gradilitima: - Objekata koji su pravno odreeni kao objekti od znaaja za dravnu odbranu; - Objekata na graninim prelazima koji su namjenjeni za obavljanje bezbjednosnih, carinskih i djelatnosti inspekcije; - Objekata za zatitu koji su neophodni za zatitu od prirodnih, fizikih i ljudskih smetnji kao i od zagaivaa, ukljuujui hidroloke uslove, ili koji su namjenjeni za smanjenje tete; Pravougli znak treba biti izraen od odrivih materijala i boja, sljedeih dimenzija 1, 0 m sa 1,5 m. Osnovna boja treba biti u svijetlim tonovima, dok natpisi trebaju biti u tamnim
Nadzor puteva
tonovima, plavim prema pravilu. Visina natpisa mora biti vea od 8 cm, s tim da natpis mora biti itljiv sa udaljenosti od 15 metara. Podaci koje je potrebno navesti na tabli za oznaavanje: - Naziv objekta i predviena namjena u skladu sa pravilima o klasifikaciji i vrstom objekta: novi objekat, proirenje ili nadogradnja, rekonstrukcija, izmjena namjene, zamjena ili uklanjanje objekta; - Identifikacioni broj graevinske dozvole (dozvola), datum izdavanja i naziv organa nadlenog za izdavanje dozvole i podaci o dopunama i produenjima; - Naziv i adresa sjedita investitora; - Naziv i adresa sjedita projektanta, koji je odgovorni projektant projekta za dobijanje graevinske dozvole i koji je pripremio izvoaki projekat; - Naziv i adresa sjedita izvoaa; - Naziv i adresa sjedita nadzora; U sluaju da je objekat klasifikovan kao zahtjevni objekat potrebno je navesti podatke o nazivu i adresi revidenta (revidenata) i koordinatora za zatitu zdravlja i zatitu na gradilitu. U sluaju da se radi o rekonstrukciji zgrade koja je zatiena propisima o ouvanju kulturnog nasljea ili o izgradnji u okviru arheolokih iskopina, natpis na tabli za oznaavanje treba da sadri i podatke o nazivu i adresi nadlene agencije za ouvanje kulturnog nasljea. Nazivi i logotipi investitora i izvoaa mogu se postaviti na gornju (donju) marginu natpisa, ukoliko je tako dogovoreno. Ukoliko finansijska sredstva za izgradnju obezbjeuje drava, optina ili EU (MFI), na gornju marginu potrebno je postaviti logotip date drave, optine, MFI ili EU agencije. Tablu za oznaavanje gradilita mogue je ukloniti nakon izdavanja upotrebne dozvole.
strana 50 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
8.5
8.5.1
GRAEVINSKO POSLOVANJE
Postupci za vrijeme graenja
Poslove, koje po toj shemi obavlja Inenjer po FIDIC, moe se ugovorom predati Nadzoru (p.p.: Engineer se zbog toga u toj shemi prevodi kao Nadzor)
Izdavanje pisma prihvatanju (ponude) Izvoa dostavlja Nadzoru program izvoenja radova <15 dana o
Podpisivanje ugovora < 28 dana
<8 days
< 10 dana
< 42 dana >7 dana <8 dana <15 dana

knjiga IV
Nadzor obavjetava Izvoaa da li program (ni)je usaglaen sa ugovorom Izvoa dostavlja Nadzoru predvieni terminski plan Izvoa obezbjeuje garanciju za dobro izvrenje posla
Investitor vraa tendersku garanciju Izvoau Investitor daje Izvoau pravo pristupa na gradilite i: - dozvolu za graenje - projekat - shemu iskolavanja - podatke o gradilitu Nadzor upuuje Izvoau obavjetenje o datumu poetka izvoenja radova
Izvoa osigurava: radove i opremu Izvoaa od rizika gubitka i tete od povrede lica i tete na vlasnitvu radnike izvoaa, Inenjera, Nadzora i investitora validnost osiguranja
Poetak izvoenja radova
Izvoa podnosi privremene situacije (ne prije 5-tog u mjesecu)
Nadzor ovjerava iznos iz privremene situacije i dostavlja je investitoru Nadzor ovjerava iznos iz privremene situacije i dostavlja je investitoru
(Period izgradnje)
Izvoa podnosi zahtjev Investitoru
strana 51 od 263
Nadzor puteva
za izdavanje Certifikata o preuzimanju objekta (najranije 14 dana prije zavretka radova za preuzimanje).
Izvoa podnosi zahtjev Nadzoru za izdavanje potvrde o obavljenom poslu Izvoa obezbjeuje garanciju za otklanjanje nedostataka Izvoa dostavlja tehniku dokumentaciju
<28 dana
period za odklanjanje nedostataka
< 21 dan
Izvoa dostavlja Nadzoru projekat izvedenog stanja i projekat odravanja i upravljanja objektom
Nadzor izdaje certifikat o preuzimanju objekta navodei datum zavretka izvoenja radova Nadzor obavjetava izvoaa o nedostacima koje je potrebno otkloniti Nadzor kontrolie zavretak radova prije isteka perioda za otklanjanje nedostataka Nadzor zahtijeva od Izvoaa da otkloni sve nedostatke u periodu predvienom za otklanjanje nedostataka ili u periodu od 14 dana od dana njegovog isteka Nadzor ovjerava plaanje dijela zadranog iznosa
<14 dana
Nadzor izdaje potvrdu o obavljenom poslu Investitor vraa izvoau garanciju za dobro izvrenje posla Usaglaavanje Nadzora (Inenjera) i investitora oko iznosa okonane situacije
Izvoa dostavlja Nadzoru nacrt okonane situacije Period garancije*
<28 dana
Izvoa dostavlja Nadzoru okonanu situaciju i pismenu potvrdu o zavrenoj isplati
<28 dana
Nadzor dostavlja investitoru i izvoau ovjerenu okonanu situaciju <56 dana Investitor isplauje Izvoau iznos prema okonanoj situaciji.
* Period garancije za otklanjanje (skrivenih) nedostataka se odreuje sa Optim i Posebnim uslovima ugovora
strana 52 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
8.5.2
Dnevnik izvoenja radova
8.5.2.1 Voenje graevinskog dnevnika Odgovorni nadzorni inenjer (dalje: nadzorni inenjer) obavezan je da svaki dan u graevinski dnevnik upisuje sve znaajne podatke vezano za izgradnju. Potpisivanjem graevinskog dnevnika, nadzorni inenjer potvruje da su svi podaci uneseni u graevinski dnevnik tani. Nadzorni inenjer vodi sve faze izgradnje koje su znaajne za kvalitet, bezbjednost i cijenu radova. To obuhvata kontrolu kote terena, geodetsko snimanje i iskolavanje, stabilnost i nosivost skele i oplate, kao i kontrolu i preuzimanje armature, betona i asfaltnih mjeavina. U toku izvoenja pojedinih faza radova, odgovorni izvoa (dalje: izvoa) je obavezan da nadzornom inenjeru dozvoli sprovoenje stalne kontrole elemenata konstrukcije, kao i ostalih nosivih elemenata. Izvoa obavezan je da obavijesti nadzornog inenjera o poetku svih faza radova, a naroito o fazi postavljanja noseih elemenata, koje po zavretku izgradnje nije mogue kontrolisati. Ukoliko u toku izgradnje nadzorni inenjer utvrdi neusklaenost sa izvoakim projektom ili sa graevinskim propisima, ili ukoliko utvrdi da kvalitet ugraenih graevinskih proizvoda i ostalih proizvoda, instalacija, tehnikih ureaja i opreme, kao i primjenjeni postupci nisu dokumentovani na odgovarajui nain, nadzorni inenjer je obavezan da o tome odmah obavijesti graevinskog inspektora i investitora, te da, bez odlaganja, u graevinski dnevnik unese sve podatke kao i prijedloge za rjeavanje problema. Ukoliko odgovorni Nadzorni organ utvrdi da Izvoa kri dogovorene rokove za zavretka izgradnje, obavezan je da o tome odmah obavijesti Investitora, te da, bez odlaganja, u graevinski dnevnik unese sve podatke kao i prijedloge za rjeavanje problema. Investitor (ili Inenjer u njegovo ime) je obavezan da obezbijedi struni nadzor nad probnim radom sklapanjem ugovora sa kvalifikovanim Nadzorom. Struni nadzor nad probnim radom obuhvata ispitivanja i mjerenja, kao i upisivanje dobijenih rezultata u dnevnik rada, u skladu sa propisima o probnom radu pojedinih tehnikih ureaja. Svi izvjetaji uneseni u graevinski dnevnik obavezuju sve uesnike u izgradnji i predstavljaju dio Projekta izvedenih radova. Zakonom je regulisan sadraj, obrasci i nain voenja dnevnika izvoenja radova. Dnevnik izvoenja radova se sastoji od: - graevinskog dnevnika i - graevinske knjige Dnevnik izvoenja radova se mora voditi kao graevinski dnevnik za sve radove za koje je propisana graevinska dozvola. Ukoliko su u ugovoru navedene jedinine cijene, pored graevinskog dnevnika obavezno je voenje i graevinske knjige. Odgovorno lice, imenovano od strane izvoaa, vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu, od poetka izvoenja radova do dana izdavanja potvrde o zavretku radova. Graevinski dnevnik i graevinska knjiga se ne vode za fabriki izraene dijelove objekta. Ukoliko su u dnevnik ili knjigu uneseni pogreni podaci, potrebno ih je precrtati ali tako da ih je i dalje mogue proitati. Potrebno je navesti datum kada je utvrena greka, kao i potpis lica koje je utvrdilo greku. Graevinski dnevnik se sastoji od uvodnog i dnevnih izvjetaja. Uvodni izvjetaj se sastoji od optih informacija o objektu i uesnicima u izgradnji.
knjiga IV
strana 53 od 263
Nadzor puteva
Dnevni izvjetaji sadre opise znaajnih dogaaja i dopune projektu izvedenog stanja. Obrazac sadri i izvjetaje o upravljanju graevinskim otpadom, u skladu sa vaeim propisima. Svakim upisom potrebno je navesti podatke o: - oiglednoj namjeni unoenja podataka, - vrsti unesenih podataka (obevjetavanje izvoaa, izjava nadzornog inenjera ili graevinskog inspektora...), - dokazima i mjestu na kojem se uvaju, - specifikacija radova: - zemljani radovi, - betonske i armirano-betonske konstrukcije, - zidarski radovi, - montane konstrukcije, - spregnute konstrukcije i metalski radovi, - tesarski radovi Znaajni podaci sa stanovita administracije su: - stvarno stanje parcele prije poetka izgradnje. - izjave izvoaa i nadzora o usklaenosti iskolavanja. - spisak crtea u sklopu izvoakog projekta koji su predati izvoau i datum predaje. - napomena o tehnikom pregledu, - napomena o upotrebnoj dozvoli, - napomena o svim fazama preuzimanja, - napomena o potvrdi o zavretku radova, Datum poetka voenja graevinskog dnevnika je datum poetka izvoenja radova, tj. datum poetka prvih ugovorenih graevinskih aktivnosti. (datum uvoenja Izvoaa u posao od strane Investitora). Podatke u dnevnik je potrebno unositi svakog radnog dana, ali i neradnog kada izvoa navodi uslove rada. Obrasci graevinskog dnevnika se popunjavaju u duplikatu. Obrasce graevinskog dnevnika potpisuje odgovorno lice koje ga je pripremilo, odgovorni izvoa radova i na kraju odgovorni nadzorni inenjer ili njegov ovlateni pomonici. Potrebno je omoguiti neometan pristup graevinskom dnevniku svim uesnicima u izgradnji, kao i relevantnom graevinskom inspektoru. Original graevinskog dnevnika potrebno je iscijepati iz knjige. Original zadrava Nadzor a preostala kopija ostaje na gradilitu. Datum zavretka voenja graevinskog dnevnika je datum koji je naveden u potvrdi o zavretku posla. Original i kopiju stranica treba na kraju uvezati i zapeatiti, tako da jedan primjerak zadrava Investitor a drugi Izvoa. Investitor je obavezan da uva original graevinskog dnevnika za itav vijek trajanja objekta. Izvoa je obavezan da uva kopiju graevinskog dnevnika najmanje 10 godina, osim ukoliko posebnim propisom nije drugaije odreeno. Uputstvo za popunjavanje dnevnog obrasca iz graevinskog dnevnika 1. Graevinski dnevnik mora biti popunjen i potpisan: 8.5.2.2
strana 54 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
- u sluaju zahtjevnih objekata: svakog radnog dana - u sluaju manje zahtjevnih objekata: dva puta sedmino - u sluaju jednostavnih objekata: na kraju radne sedmice. 2. Rubriku Vremenske prilike treba popuniti navodei vremenske uslove rano ujutro, ujutro i poslijepodne, ukoliko doe do izmjene uslova. Vremenski uslovi mogu biti veoma znaajni za objanjavanje razloga kanjenja. 3 U rubriku Opis rada treba navesti tehniki opis radova izvedenih odreenog dana: - oznaka (1) oznaava ugovorene radove (ugovor i aneksi) - oznaka (2) oznaava dodatne radove, koji nisu predvieni predmjerom i predraunom. - oznaka (3) oznaava izmjene u koliinama ugovorenih radova - oznaka (4) oznaava izmjene radova koje su prouzrokovane izmjenama u projektu. - oznaka (5) oznaava ukupne trokove potrebne za uspjean zavretak izgradnje - oznaka (6) oznaava ostale radove 4 Ukoliko je za navoenje podataka potrebno vie strana, potrebno ih je numerisati istim brojem ali sa pod-oznakom. 8.5.2.3 Forme i sadraj uvodnog i dnevnih obrazaca graevinskog dnevnika (Vidjeti prilog P3)
8.5.3
Graevinska knjiga
8.5.3.1 Voenje graevinske knjige Ukoliko su u ugovoru za izvoenje graevinskih radova navedene jedinine cijene, pored graevinskog dnevnika potrebno je voditi i graevinsku knjigu. Graevinska knjiga se sastoji od: - uvodnog obrasca, - spiska dodatih stranica, - obrazaca listova za obraun, - obraunskih dodataka - obraunskih planova Sadraj, obrasci i nain voenja graevinske knjige su regulisani propisom. Datum poetka voenja graevinske knjige je datum poetka izvoenja radova, tj. datum poetka prvih ugovorenih graevinskih aktivnosti. (datum uvoenja izvoaa u posao od strane investitora). Podatke je potrebno unositi u knjigu svakog radnog dana. Odgovorno lice, koje je imenovao izvoa, vodi graevinsku knjigu, samo u jednom primjerku, i to od poetka izvoenja radova do dana izdavanja potvrde o zavrenom poslu. Radove treba mjeriti, a koliine obraunavati kako bi se obrauni pripremali periodino. Mjere se stvarne neto koliine za svaku stavku stalnih objekata, a u skladu sa predmjerom i predraunom. Lice odgovorno za voenje graevinske knjige treba da izmjeri i pripremi prikaze izmjene dijelova objekta. Privremeni objekti, poput skele, takoe se mjere i upisuju u graevinsku knjigu. Svaku stavku predmjera i predrauna potrebno je prikazati na posebnom listu graevinske knjige. Listove stavke potrebno je poredati na isti nain kao i u ugovorenom predmjeru i predraunu. Stavke koje predstavljaju dodatne ili izmjenjene radove potrebno je sloiti na kraj graevinske knjige, kao poglavlje pod nazivom Nepredvieni i dodatni radovi.
Nadzor puteva
Izmjene u koliinama radova se prikazuju na poleini originalnog lista - stavke. Graevinsku knjigu je potrebno popuniti i potpisati do izdavanja potvrde o zavretku posla. Originale listova graevinske knjige potrebno je na kraju uvezati i zapeatiti. Navedeni original se predaje na uvanje Investitoru na minimalan period od deset godina, ukoliko posebnim propisima nije odreeno drugaije. 8.5.3.2 Uputstva za popunjavanje graevinske knjige Podatke u graevinsku knjigu upisuje ovlateno lice Izvoaa. Broj listova mora da odgovara broju stavki iz Predmjera radova. Listovi se slau prema redoslijedu stavki iz Predmjera radova. Ukoliko odreeni radovi nisu izvedeni, list se prilae bez navedene koliine, uz napomenu :Ovi radovi nisu izvedeni zbog:.... Potpis odgovornog predstavnika Investitora predstavlja potvrdu da su koliine ovjerenih radova izvedene. 8.5.3.3 Obrasci i sadraj uvodnog i listova za obraun graevinske knjige (Vidjeti prilog P3)
8.6
8.6.1
FINANCIJSKO POSLOVANJE
Izvjetaji o napredovanju radova
Na osnovu zapisnika sa redovnih mjesenih/sedminih sastanaka, graevinskog dnevnika i graevinske knjige, Nadzor priprema izvjetaje o napredovanju radova. Izvjetaj o napredovanju treba da obuhvata mjeseni/sedmini i kumulativni napredak. Ukoliko je tako odreeno, Inenjer/Nadzor priprema izvjetaje i za finansijske institucije. Svaki izvjetaj treba da sadri: - grafike prikaze i detaljne opise napretka, to obuhvata svaku fazu izvoakog projekta, nabavku, proizvodnju, isporuku na gradilite, izgradnju, montau i ispitivanje, ukljuujui radove koje izvodi imenovani podizvoa. - fotografije na kojima se vidi napredovanje na gradilitu - detaljne podatke o broju osoblja izvoaa u svakoj kvalifikacionoj kategoriji, kao i broj maina i opreme po vrstama. - spisak dokumenatcije o obezbjeenju kvaliteta, rezultate ispitivanja i certifikate za materijale - statistike podatke o bezbjednosti na gradilitu sa detaljima o nesrenim sluajevima i aktivnostima koje se odnose na aspekte ivotne sredine i javnih odnosa - poreenje stvarnog i planiranog napredovanja, detalji izmjena radova i mjere koje je potrebno usvojiti kako bi se prevazila kanjenja, kao i obavjetenje o moguim dogaajima ili okolnostima koje mogu da ugroze zavretak radova prema ugovoru.
8.6.2
Privremene situacije
Izvoa treba da dostavi nacrt privremene situacije nadzornom inenjeru poslije 5-tog radnog dana u mjesecu, na obrascu koji je odobren od strane investitora, na kojem su detaljno prikazani iznosi na koje izvoa smatra da ima pravo na osnovu odobrenih koliina iz graevinske knjige. Privremena situacija treba da sadri sljedee stavke, koje su primjenljive, koje treba da budu iskazane u ugovorenoj valuti i navedenim redoslijedom:
strana 56 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
procijenjena vrijednost izvedenih radova i ugraene opreme i maina prema ugovoru, ukljuujui (odobrene) izmjene ali ne i stavke opisane u dole navedenim pod-paragrafima od 2 do 6 - iznose koje treba dodati ili odbiti usljed izmjena zakonodavstva i promjena cijena. - iznos koji treba odbiti za retenziju, prema ugovornoj dokumentaciji, do ukupnog gore navedenog iznosa, sve dok iznos koji zadrava investitor ne dosegne limit retenzionog iznosa koji je naveden u ugovornoj dokumentaciji - iznose koje treba odbiti za avansno plaanje - iznose koje treba dodati ili odbiti, prema ugovoru, ukljuujui dodavanje ili odbijanje iznosa na osnovu tubi, sporova ili arbitrae. - odbijanje iznosa koji su ovjereni u prethodnim privremenim situacijama. Nadzor moe u svakoj privremenoj situaciji da vri bilo kakve izmjene ili ispravke, koje je potrebno izvriti i na svakoj prethodnoj situaciji. Situacija ne podrazumijeva da je Nadzor prihvatio radove, dao svoju saglasnost ili da je u potpunosti zadovoljan izvedenim radovima. -
8.6.3
Izmjene i usaglaavanja
Postupci izmjena i usaglaavanja su regulisani Zakonom o obligacijama i odredbama Optih i Posebnih uslova Ugovora. Osnovni principi koji treba da preovladava je da svaki uesnik u procesu izgradnje ima pravo da vri izmjene i da zahtjeva nadoknadu trokova nastalih izmjenama i usaglaavanjima. Postupak izmjene moe da pokrene Izvoa, Nadzor ili Investitor. Najei razlozi pokretanja postupaka izmjene i prilagoavanja su: - neusklaenost projekata ili kanjenje u pripremi crtea i uputstava od strane projektanta izvoakog projekta; - protivrjenosti u odredbama ugovorne dokumentacije, - neusklaenost predmjera radova i crtea, - usklaivanje sa izmjenama u zakonodavstvu, - usklaivanje sa izmjenama cijena, - kanjenje u pristupanju gradilitu, - kanjenje sa ekspropriacijom, - neprikladan pristupni put, - nedovreno iskolavanje, - glavne koliine sloenih radova, - izmjene radova, - nepredvidivi fiziki uslovi, - arheoloke iskopine, - izmjene u nainu izvoenja radova, - kanjenja u plaanju, - nepredvieni nedostatak robe na tritu - izmjene temelja - dodatni zahtjevi koji se odnose na zatitu ivotne sredine - dodatni zahtjevi Investitora ili Projektanta. - zahtjevi komisije za tehniki prijem - zahtjevi graevinskog inspektora - nepredvidivi klimatski uslovi - prekid radova
Nadzor puteva
Ukoliko izvoa smatra da ima pravo na produenje roka za zavretak radova i/ili na dodatno plaanje u skladu sa odreenim lanom Posebnih uslova ugovora, izvoa e o tome, to je prije mogue, obavijestiti Nadzor, a najkasnije 28 dana poslije dogaaja ili okolnosti na osnovu kojih izvoa podnosi zahtjev. Izvoa je takoe obavezan da uz zahtjev dostavi dodatne podatke. Ukoliko izvoa ne dostavi obavjetenje u roku od 28 dana, rok za zavretak radova nee biti produen i izvoa nee imati pravo na dodatno plaanje. Izvoa je obavezan da dostavi: - obrazloen razlog kanjenja ili odstupanja - obrazloenje potrebe za dodatnim radovima od strane projektanta (geomehaniara, Nadzornog ininjera, inspektora) - opis predloenih radova i program izvoenja. - predmjer i predraun novih ili izmjenjenih dijelova radova. Svaku novu jedininu cijenu potrebno je izvesti na osnovu ugovorenih jedininih cijena rada, materijala, maina i transporta. Ukoliko postojee jedinine cijene nisu relevantne za izvoenje nove jedinine cijene, istu je potrebno izvesti na osnovu stvarnih trokova izvoenja radova. Do usaglaavanja ili odreivanja odgovarajue jedinine cijene, Nadzor treba da odredi orjentacionu jedininu cijenu u cilju pripreme privremenih situacija. Izvoa nije osloboen od odgovornosti za nastalu tetu prouzrokovanu nepravilnim uputstvima od strane investitora/Nadzora, izuzev u sluaju da izvoa upozori investitora/Nadzor na mogunost nastajanja tete. Nadzor kontrolie zahtjev i dostavlja ga investitoru na odobrenje (obino je tako odreeno uslovima ugovora). Zahtjev treba da sadri: - vrstu i koliinu radova - cijene za radove sa analizom cijena - izmjene roka za zavretak radova - nacrt aneksa ugovora Ugovorene cijene mogue je prilagoditi izmjenama cijena na tritu, u skladu sa Posebnim uslovima ugovora. Ukoliko uesnik u postupku izgradnje ugovori izvoenje radova na principu "Klju u ruke/fiksna cijena, preporuujemo primjenu FIDIC uslova ugovora za EPC projekte klju u ruke. Osnovno pravilo koje se primjenjuje prilikom ocjenjivanja izmjena i usaglaavanja je da paualni iznos obuhvata jedinine cijena za nepredviene i vikove radova, ali ne za radove koji nedostaju. Radovi na mostovskim konstrukcijama se obino ugovaraju na principu "Klju u ruke/fiksna cijena ali je nain obraunavanja radova na fundiranju iskljuivo cijena po jedinici mjere.
8.6.4
Garancija za dobro izvrenje posla
U roku od 28 dana od dana izdavanja pisma o prihvatanju, Izvoa je obavezan o svom troku da obezbijedi i investitoru dostavi Garanciju za dobro izvrenje posla, u obliku, iznosu i valuti naznaenoj u tenderskoj dokumentaciji. Garancija za dobro izvrenje posla mora biti validna dok izvoa ne zavri radove i otkloni mogue nedostatke. Izvoa moe produiti validnost garancije 28 dana prije datuma njenog isteka, sve do zavretka radova.
strana 58 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Investitor vraa izvoau garanciju za dobro izvrenje posla u roku od 14 dana od dana izdavanja potvrde o zavretku radova, te nakon dobijanja garancije za otklanjanje nedostataka u toku garantnog perioda. Garantni period je odreen Posebnim uslovima ugovora. Iznos garancije za otklanjanje nedostataka predstavlja procenat iznosa okonane situacije.
8.6.5
Osiguranje
U skladu sa odredbama Optih i Posebnih uslova ugovora, strana koja ugovara osiguranje je izvoa koji je obavezan da obezbijedi i odrava osiguranja: - radova, postrojenja, materijala i dokumentacije izvoaa; osiguranja su na snazi do dana izdavanja potvrde o zavrenom poslu - od gubitka ili tete za koju je odgovoran Izvoa - od odgovornosti svake strane za gubitak, tetu, smrt ili povredu i tetu nanesenu na fizikom vlasnitvu. Osiguranja moraju biti na snazi tokom cijelog perioda angaovanosti osoblja u izvoenju radova.
8.6.6
Okonana situacija
Izvoa je obavezan da pripremi i investitoru dostavi okonanu situaciju i pismenu izjavu, kojom potvruje da ukupan iznos naveden u okonanoj situaciji predstavlja cjelokupan iznos na koji izvoa po ugovoru ima pravo, te da je navedeni iznos u potpunosti isplaen. Investitor sastavlja komisiju za sprovoenje postupka plaanja okonane situacije, koju sainjavaju: - Investitor - Inenjer/Supervisor - Izvoa - Vlasnik/Upravlja objekta Komisija utvruje iznos za plaanje po okonanoj situaciji. Zatim se sumiraju iznosi do tada plaeni od strane Investitora, kao i iznosi na koje investitor ima pravo, te se na osnovu toga odreuje iznos koji investitor duguje izvoau, odnosno izvoa investitoru, u zavisnosti od sluaja.
knjiga IV
strana 59 od 263
Nadzor puteva
9 PREUZIMANJE RADOVA
9.1 TEHNIKA DOKUMENTACIJA
Tehnina dokumentacija se obzirom na vrstu upotrebe razvrstava na: - Projekt izvedenog stanja - Projekt za upis u slubene evidencije - Projekt eksploatacije i odravanja objekta
9.1.1
Projekt izvedenog stanja
Sadraj projekta predstavlja minimalan obavezni sadraj projektne dokumentacije, koja je namjenjena za izgradnju svih vrsta zgrada i inenjerskih objekata. Projekt izvedenog stanja izradi sa strane investitora imenovani projektant i potvrdi Nadzor. Projekat izvedenog stanja predstavlja dio tehnike dokumentacije namjenjene za: - evidentiranje izvedenih radova i eventualnih izmjena - dobijanje potvrde od komisije za tehniki prijem o usaglaenosti izvedenih radova sa graevinskom dozvolom. - dobijanje upotrebne dozvole, - evidenciju poetnog stanja objekta i moguih izmjena u toku perioda eksploatacije. Posebnim propisima, i za posebne namjene, moe biti odreen drugaiji ili dodatni sadraj. Investitor i projektant mogu da se usaglase oko dodatnog sadraja projekta, kao i oko njegove druge namjene. Projekat izvedenog stanja se sastoji od uvodne mape i nacrta. 9.1.1.1 Uvodna mapa Uvodna mapa sadri osnovne odredbe i dokumenatciju o ispunjavanju uslova postavljenih za projektante i ostale uesnike u procesu izgradnje. Uvodna mapa treba da sadri naslovnu stranu, sadraj, opte informacije o izvedenom objektu, kao i posebne informacije o projektantima, izjavu nadzornog inenjera i odgovornog predstavnika izvoaa, kao i ostale dokaze. Navedeni dokazi koji se prilau uz projekat izvedenog stanja su: - Dokaz o ispunjavanju propisanih uslova za projektante, - Dokaz o ispunjavanju propisanih uslova za odgovornog voa projekta i projektante svih projekata koji nisu stariji od est mjeseci. Izuzetak predstavljaju projektanti koji su ve registrovani od strane nadlene strune komore. - Dokaz o osiguranju od odgovornosti 9.1.1.2 Nacrti Nacrti sadre dokumente, crtee, planove, garancije, ateste, prikaze, uputstva i ostalu dokumenatciju. Crtei projekta izvedenog stanja predstavljaju u osnovi i poprenim presjecima sve dijelove izvedenog objekta (kao to su: konstrukcija, oprema, instalacije...) Crtei projekta izvedenog stanja su crtei izvoakog projekat koji su grafiki i pismeno dopunjeni na osnovu izmjena koje su proizale iz procesa izgradnje. Originalni crtei iz izvoakog projekta se upotrebljavaju ukoliko nije dolo do izmjena, te se u tom sluaju prilae i potpisana izjava projektanta o usklaenosti sa izvedenim objektom. Izmjene moraju biti jasno grafiki predstavljene, npr. razliitim bojama.
Nadzor puteva
Mape Br.1 Br.2 Br.3 Br.4 Br.5 Br.6 Br.7 Br.8 Br.8 Br.10
sa projektima treba da imaju sljedee oznake: Arhitektonski projekat Arhitektonski projekat ureenja okoline Projekat konstrukcije i ostali graevinski projekti Projekat elektrinih instalacija i opreme Projekat mainskih instalacija i opreme Projekat telekomunikacija Tehnoloki projekat Projekat iskopa i osnovnih podupiranja za podzemne objekte Geodetski projekat Ostali projekti u vezi sa izgradnjom, kao to su protiv-poarne studije i ostale tehnike studije i izvjetaji, ukoliko su isti potrebni usljed posebnih karakteristika odreene vrste objekta ili lokacije na kojoj se objekat izvodi, ili ukoliko su isti zahtijevani posebnim propisima. Redoslijed brojeva projekata se ne mijenja u sluaju da neki od projekata nije predvien. Mape sa nacrtima sadre: - naslovnu stranu koja sadri podatke o investitoru, objektu, vrsti tehnike dokumentacije i broju dokaza, vrsti i broju projekta, vrsti izvedenih radova, projektantima, numeraciji i mjestu i datumu izrade. - sadraj nacrta, - sadraj projekta, - crtee i ostalu dokumentaciju.
9.1.1.3 Sadraj projekta izvedenog stanja (vidjeti prilog P4)
9.1.2
Projekt za upis u slubene evidencije
U roku od petnaest dana od dana izdavanja upotrebne dozvole, investitor je obavezan da otpone sa pripremom projekta za upis u slubene evidencije. Navedeni projekat priprema projektant ili geodetska firma. Ministar nadlean za ureenje prostora i graevinska pitanja propisuje, uz saglasnost relevantnih ministara, u ije podruje rada spadaju pojedine vrste objekata, detaljan sadraj tehnike dokumentacije, nain sastavljanja iste, kao i vrste planova koji ulaze u razmatranje za pojedine vrste zgrada i inenjerskih objekata, s obzirom na njihovu namjenu. Prikazani sadraj strune dokumentacije je minimalan sadraj dokumenatcije koja ulazi u razmatranje za pojedine vrste zgrada i inenjerskih objekata. Projekat za upis u katastarski registar i registar zgrada treba biti pripremljen u skladu sa propisom o upisivanju nekretnina, dravnih granica i prostornih jedinica. Projekat za upis u registar objekata javne infrastrukture treba biti pripremljen u skladu sa propisom o uvoenju javnih objekata u registar objekata javne infrastrukture, koji je usvojen na osnovu Zakona o ureenju prostora ili na osnovu drugih propisa. 9.1.2.1 Sadraj Projekat za upis u slubene evidencije nema uvodne mape i mape sa nacrtima. Izradi se u obliku elaborata. Detajlni sadraj je predstavljen u prilogu P5
9.1.3
Projekat upravljanja i odravanja objekta
Sadraj projekta predstavlja minimalan obavezni sadraj projektne dokumentacije, koja je namjenjena za upravljanje i odravanje svih vrsta zgrada i inenjerskih objekata.
strana 62 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Projekat eksploatacije predstavlja sistematski zbir uputa i slinih informacija na bazi kojih svaki vlasnik moe uspjeno odravati objekat. Projekat se sastoji od uvodne mape i nacrta. 9.1.3.1 Uvodna mapa Sadraj uvodne mape je prikazan u prilogu P4 9.1.3.2 Nacrti U mapu sa nacrtima se uloi slike, risbe in tekstove u obliku jamstva, potvrda, spisaka, shema, uputa i slino, koje utvruju pravila za upravljanje i odravanje izgraenog objekta i ugraenih instalacija i tehnoloke opreme objekta. Uloe se upute za praenje stanja ugraenih graevinskih proizvoda i upotrebu sprava i opreme sa trita. Pored obaveznog sadraja nacrti moraju sadrati: - Termiski raspored obaveznih (minimalnih) rokova redovnih pregleda i rokova in obima povremenih pregleda - Opis i obim radova odravanja, koji garantiraju da e objekat izdrati sva predviena bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja - Druge elaborate (npr. dnevnik upravljanja) ako su za odreene vrste objekata propisani posebnim propisima.
9.1.4
uvanje projektne i tehnike dokumentacije
Ukoliko posebnim propisima nije drugaije odreeno, relevantni upravni organ za graevinska pitanja obavezan je da uva projekat za dobijanje graevinske dozvole, na osnovu kojeg je izdata graevinska dozvola ili na osnovu kojeg je izmjenjena, kao i projekat izvedenog stanja na osnovu kojeg je izdata upotrebna dozvola na period od deset godina. Vlasnik objekta ili pravni nasljednik istog obavezan je da uva projekat za dobijanje graevinske dozvole, na osnovu kojeg je graevinska dozvola izdata, te projekat izvedenog stanja, projekat odravanja i upravljanja objektom i projekat za upis u slubene evidencije, na osnovu kojih je izdata upotrebna dozvola, sve dok objekat postoji ili do uklanjanja objekta, ukoliko posebnim propisima za odreenu vrstu objekta nije odreeno da se navedeni projekti moraju trajno uvati. Projekt je mogue uvati na papiru, u elektronskoj formi ili na mikrofilmu.
9.2
9.2.1
UPOTREBNA DOZVOLA
Tehniki prijem
Investitor e upravnom organu, koji je izdao graevinsku dozvolu, podnijeti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, kada zajedno sa Nadzorom/Inenjerom investitor utvrdi da je objekat ili dio istog izgraen ili rekonstruisan u skladu sa graevinskom dozvolom, tako da je spreman za upotrebu, te da je pripremljen projekat izvedenog stanja. U roku od (8) osam dana od dana prijema obavjetenja od strane izvoaa da je izgradnja zavrena, investitor je obavezan da podnese zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. Ukoliko investitor ne podnese zahtjev u skladu sa prethodnim paragrafom, sam izvoa moe podnijeti zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. U zahtjevu za izdavanje upotrebne dozvole neophodno je navesti da je objekat izgraen ili rekonstruisan u skladu sa graevinskom dozvolom, zatim navesti broj i datum graevinske dozvole, podatke o projektantu koji je pripremio izvoaki projekat i projekat izvedenog stanja, te podatke o izvoau ili izvoaima koji su izgradili ili izvrili rekonstrukciju objekta. Kada relevantan upravni organ za graevinska pitanja utvrdi da je zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole kompletan i opravdan, putem rjeenja e imenovati komisiju za
Nadzor puteva
tehniki prijem i utvrditi datum tehnikom prijema. Na takvo rjeenje nije dozvoljeno ulaganje bilo kakve albe. Predstavnici organa za izdavanje saglasnosti na projekat, koji su postavili uslove ili koji su odobrili projektna rjeenja za izgradnju, obavezni su da budu lanovi komisije za tehniki prijem. Ukoliko se smatra neophodnim, usljed tehnikih ili drugih posebnosti objekta, i drugi strunjaci mogu biti imenovani za lanove komisije. Rjeenje o imenovanju komisije za tehniki prijem i rjeenje o utvrivanju datuma tehnikog pregleda moraju biti dostavljeni investitoru i imenovanim lanovima komisije. Rjeenje mora takoe sadravati upozorenje da e se smatrati da oni predstavnici organa za izdavanje odobrenja koji ne budu prisutni na tehnikom prijemu nemaju nikakvih primjedbi na izgraeni ili rekonstruisani objekat. Bilo kada prije datuma vrenja tehnikog prijema, relevantni organ za izdavanje saglasnosti moe pismenim putem da informie relevantan upravni organ za graevinska pitanja o tome da nemaju bilo kakvih primjedbi na izgraeni ili rekonstruisani objekat, te da se stoga odriu svog prava da uestvuju u tehnikom prijemu. Smatrae se da predstavnik relevantnog organa za izdavanje odobrenja, koji je imenovan od strane komisije, a koji nije prisutan na tehnikom prijemu, nema nikakvih primjedbi na izgraeni ili rekonstruisani objekat. Na dan tehnikog prijema investitor je obavezan da pripremi: - Projekat izvedenog stanja i izjavu kojom Nadzor izjavljuje da su sve izmjene u toku izgradnje unesene u projekat, te da su sve izvrene izmjene bile u skladu sa izdatom graevinskom dozvolom - Graevinski dnevnik - Geodetski plan novog stanja na terenu po zavretku izgradnje - Dokaz o pouzdanosti objekta - Projekat odravanja i upravljanja objektom - Ostale informacije i dokaze za posebne vrste objekata, ukoliko je predvieno graevinskom dozvolom ili posebnim lanom zakona Ukoliko je predmet tehnikog prijema objekat koji ima uticaj na okolinu, program poetnih mjera monitorniga, ukoliko su takve mjere propisane, mora biti priloen uz projekat odravanja i upravljanja objektom. Izvoa je obavezan da se pridrava dokaza o pouzdanosti objekta, koji moraju biti potpisani od strane odgovornog voa graenja objekta ili odgovornog rukovodioca gradilita, ukoliko je isti imenovan, kao i od strane odgovornog nadzornog inenjera. Geodetski plan novog stanja na terenu mora da bude pripremljen u skladu sa geodetskim propisima, kao topografski/katastarski plan. Odredbe ove smjernice nee se primjenjivati na podzemne objekte u rudnicima, koji su direktno povezani sa istraivanjem i eksploatacijom sirovih mineralnih materijala. Projektom odravanja i upravljanja objektom treba da bude utvren obavezan minimum vremenskih intervala za vrenje redovnih pregleda, rokovi i obimi vrenja periodinih pregleda, kao i obim radova na odravanju kojim je neophodno obezbijediti da e objekat u toku upotrebe ispuniti osnovne zahtjeve, kao i da e instalacije, tehniki ureaji i oprema, u toku rada ispuniti propisane parametre. Za objekat iji dio se moe smatrati izgraenom javnom imovinom, u skladu sa odredbama ovog zakona, neophodno je u projektu odravanja i upravljanja objektom, posebno prikazati nain i uslove odravanja javnih povrina. U toku tehnikog prijema potrebno je utvrditi sljedee: - Da li je objekat izveden u skladu sa graevinskom dozvolom
strana 64 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Da li je na osnovu dokaza o pouzdanosti objekata jasno da je objekat izveden u skladu sa graevinskim propisima koji su obavezni za izvoenje radova te vrste i u skladu sa uslovima koji su propisani za izgradnju Da li je na osnovu dokaza o pouzdanosti objekata jasno da su mjere propisane za spreavanje uticaja samog objekta ili njegove upotrebe na okolinu ili mjere propisane za smanjenje takvog uticaja na najmanju moguu mjeru, uzete u obzir Da li su instalacije tehnikih ureaja i opreme ugraene na visoko kvalitetan nain, da li ispunjavaju propisane parametre, te dali su tehnoloki postupak, zdravlje i bezbjednost pri radu, zatita od poara i zatita ivotne sredine uzeti u obzir Da li postoji odgovarajui dokaz o pouzdanosti objekta koji je sainjen u skladu sa odredbama zakona o graenju Da li su uputstva za odravanje i upravljanje objektom formulisana u skladu sa odredbama relevantnih propisa Da li je geodetski plan novog stanja na terenu i novo-izgraenog objekta u skladu sa geodetskim propisima
9.2.2
Nakon pitanja -
Izdavanje upotrebne dozvole
zavrenog tehnikog prijema objekta, relevantni upravni organ za graevinska e donijeti odluku putem koje e: Izdati upotrebnu dozvolu Narediti otklanjanje utvrenih nedostataka Narediti probni rad i poetna mjerenja u toku nadgledanja rada, u skladu sa propisima o zatiti ivotne sredine i drugim propisima na osnovu kojih su navedena mjerenja propisana, za period koji je odreen programom poetnih mjerenja - Odbiti izdavanje graevinske dozvole ukoliko objekat ima takve nedostatke da predstavlja nesigurnu konstrukciju, te ukoliko navedeni nedostaci ne mogu biti otklonjeni Izdavanje upotrebne dozvole nije mogue ukoliko na osnovu dokaza o pouzdanosti objekta nije jasno da e objekat biti mogue upotrebljavati i odravati u skladu sa propisima o zatiti zdravlja i zatiti na radu i saobraajnim pravilima. Samo uesnici u izgradnji objekata, predstavnici relevantnih organa za izdavanje saglasnosti koji su postavili uslove ili koji su dali odobrenja za izgradnju, kao i predstavnici relevantnih inspektorata imaju pravo da uestvuju u postupku donoenja odluke o upotrebnoj dozvoli. Ostale strane koje su bile uesnice u postupku izdavanja graevinske dozvole nemaju pravo da uestvuju u postupku donoenja odluke o upotrebnoj dozvoli. Ukoliko relevantan upravni organ za graevinska pitanja naredi investitoru da otkloni sve utvrene nedostatke, investitor nakon otklanjanja istih mora upravnom organu za graevinska pitanja da dostavi dokaz o tome, kao i zahtjev za ponavljanjem tehnikog prijema. Ukoliko upravni organ za graevinska pitanja smatra da ponavljanje tehnikog prijema nije potrebno, izdae upotrebnu dozvolu. U toku ponovljenog tehnikog prijema, koji moe da izvri jedan lan komisije, izvrie se pregled samo onih radova koje je bilo neophodno ispraviti ili naknadno izvesti, o emu e komisija izdati odgovarajue rjeenje. Ukoliko, nakon ponovljenog tehnikog prijema, relevantan upravni organ za graevinska pitanja utvrdi da investitor nije otklonio sve utvrene nedostatke, isti e izdati novo rjeenje kojem e investitoru narediti da otkloni sve utvrene nedostatke do odreenog roka. Ukoliko i pored izvrne odluke o otklanjanju utvrenih nedostataka, investitor ne otkloni nedostatke, relevantan upravni organ za graevinska pitanja e putem odluke
Nadzor puteva
ponititi izdavanje upotrebne dozvole, te e o tome obavijestiti relevantnog graevinskog inspektora. Ukoliko relevantan upravni organ za graevinska pitanja naredi probni rad, investitor mora o namjeri da otpone sa probnim radom najkasnije petnaest dana prije poetka probnog rada, obavijestiti relevantne inspektorate i relevantan upravni organ za graevinska pitanja. Investitor je obavezan da obezbijedi struni nadzor nad probnim radom, koji e putem ugovora biti povjeren kvalifikovanom Nadzoru. Struni nadzor probnog rada podrazumijeva naruivanje ispitivanja i mjerenja kao i unoenje dobijenih rezultata u dnevnik rada, u skladu sa propisima o probnom radu pojedinih tehnikih ureaja. Prije zavretka perioda probnog rada investitor je obavezan da zahtijeva izvrenje konanog tehnikog prijema. U toku konanog tehnikog prijema koji moe da izvri samo jedan lan komisije, bie pregledane samo one ugraene instalacije, tehniki ureaji i oprema za koje je utvren kvalitet izvedenih radova i ugraenih materijala, te za koje su putem tehnolokog postupka utvreni parametri, te e biti provjereno da li parametri dobijeni u tehnolokom procesu obezbjeuju zatitu zdravlja i zatitu na radu (bezbjedan saobraaj), kao i zatitu od poara, te da ne prelaze obim uticaja na okolinu koji je propisima odobren. Na osnovu toga, relevantan upravni organ za graevinska pitanja e izdati upotrebnu dozvolu. Ukoliko posebnim propisima nije drugaije odreeno, upotrebna dozvola iz prethodnog paragrafa e se smatrati radnom dozvolom za instalacije i tehnike ureaje koji su ugraeni u objekat. Ukoliko relevantan upravni organ za graevinska pitanja odbije da izda upotrebnu dozvolu jer objekat ima takve nedostatke da predstavlja nesigurnu konstrukciju, te ukoliko se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti, relevantan upravni organ za graevinska pitanja je obavezan da o tome bez odlaganja obavijesti relevantnog graevinskog inspektora. U sluaju da se radi o nesigurnoj konstrukciji, relevantan graevinski inspektor e obustaviti izgradnju i zabraniti upotrebu objekta, te narediti izvoenje urgentnih radova na odravanju objekta ili dijela istog, do roka koji je odredio inspektor, ili obnavljanje, odnosno uklanjanje objekta. Ukoliko je objekat izgraen bez graevinske dozvole, kako bi se sprijeila prirodna ili druga katastrofa ili kako bi se umanjile posljedice istih, navedeni objekat moe ostati kao stalni objekat, samo ukoliko su okolnosti iz kojih je objekat izgraen uklonjene, te ukoliko su nakon uklanjanja gore navedenih okolnosti investitor ili vlasnik objekta podnijeli zahtjev relevantnom graevinskom organu za izdavanje upotrebne dozvole, uz koji su priloili geodetski plan novog stanja na terenu i odgovarajue dokaze o ispunjavanju osnovnih zahtjeva, te ukoliko dobiju upotrebnu dozvolu. Informacije o lokaciji, na osnovu kojih proizilazi da je objekat u skladu sa dokumentacijom o planiranju, i plan postojee situacije sa planom izgradnje koji sadri analizu konstrukcije objekta (statiki proraun) smatrae se odgovarajuim dokazom o ispunjenju osnovnih zahtjeva koji su navedeni u prethodnom paragrafu. Takav plan moe da saini pravno ili fiziko lice, koje u skladu sa odredbama ovog zakona ispunjava uslove za odgovornog projektanta koji je kvalifikovan za pripremu planova izgradnje. Upotrebna dozvola se za stambene objekte, koji su izgraeni na osnovu graevinske dozvole, izdaje bez prethodnog tehnikog prijema, ukoliko pored geodetskog plana novog stanja zemljita Investitor dostavi izjavu projektanta i nadzornog organa kojom se potvruje da je objekat izgraen u skladu sa propisima koji se odnose na zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole. Upotrebnu dozvolu izdaje relevantan upravni organ za izgradnju.
strana 66 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Pored elemenata koji su zakonom o optem upravnom postupku propisani za pismene odluke, upotrebna dozvola u svom proglasu mora da sadri naznaku vrste objekta u pogledu njegove namjene. Projekat izvedenog stanja i geodetski plan novog stanja terena treba da budu sastavni dijelovi upotrebne dozvole. Odluka koja je donesena u postupku izdavanja upotrebne dozvole bie dostavljena Investitoru i ostalim uesnicima u izgradnji objekta, koji su bili ukljueni u izgradnju. Projekti i planovi nee biti dostavljeni zajedno sa odlukom, izuzev primjerka koji se dostavlja investitoru. Ukoliko se posebnim propisima, u kojima se navodi da upotreba tehnikih ureaja moe otpoeti samo ukoliko je za iste izdata dozvola za stavljanje u pogon, ne regulie postupak izdavanja iste, smisao odredbi pod ovim naslovom na osnovu kojih se vodi postupak tehnikog prijema primjenjivae se na postupak za izdavanje radne dozvole. Ukoliko posebnim propisima, kojima se odreuju uslovi za upotrebu posebne vrste transporta ili ili objekata za snabdijevanje objekata javne infrastrukture elektrinom energijom, nije odreeno da je vrenje probnog rada neophodno prije izdavanja upotrebne dozvole, odredbe pod ovim naslovom, na osnovu kojih se vri probni rad i poetna mjerenja u okviru monitoringa rada mogu se takoe primjenjivati na navedene objekte, ukoliko to zahtijeva Investitor. Smisao odredbi navedenih pod ovim naslovom takoe e se primjenjivati na postupke koji su odreeni propisima za oblast rudarstva za sluajeve prestaka eksploatacije sirovih mineralnih materijala, i ukoliko je tako predvieno posebnim propisima, u sluajevima prestanka rada posebne vrste objekta javne infrastrukture, kao to su putevi, eljeznice ili deponije.
9.3
SUVLASNICI I PRAVNI NASLJEDNICI OBJEKTA
Investitor (Inenjer, ako je ve izabran) treba da organizuje sastanak predloenih organa za upravljanje i odravanje objekata, kao i drugih pravnih nasljednika, kako bi se odredili dijelovi objekta kojima oni treba da upravljaju i da ih odravaju. Prvi sastanak se organizuje u periodu planiranja i projektovanja inenjerskih objekata. Podaci o vlasnicima i pravnim organima za upravljanje predstavljaju dio projekta za ureenje prostora. Na osnovu projekta izvedenog stanja i geodetskih podataka priprema se raspored dionica puta, saobraajnih petlji, objekata i infrastrukture. Komisija na drugom sastanku odreuje granice upravljanja i odravanja: - novih ili rekonstruisanih dionica puta - javne infrasturkture, elektro i telekomunikacija - vodenih tokova i vodenih resursa - uma i seoskih puteva - putno-eljeznikih prelaza Poziv na sastanak za odreivanje granica upravljanja i odravanja mora da sadri: - spisak izvedenih objekata predvienih za predaju - spisak pozvanih suvlasnika i pravnih nasljednika objekta i: Investitora Izvoaa Organe za upravljanje i odravanje puteva i eljeznice (Direkcija za puteve ili eljeznicu, optine) Upravljae ostale infrastrukture i prirodnih resursa (seosko zemljite, vode, ume)
Nadzor puteva
Zapisnik sastavljen na sastanka treba da sadri: - spisak lanova komisije - rezime ugovornih uslova - spisak projektne i tehnike dokumentacije - graevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu - finansijsku vrijednost dijelova objekta koji se preuzimaju - mogue nedostatke koje je potrebno otkloniti - garancije
9.4
UPIS U SLUBENE EVIDENCIJE
Investitor je obavezan da ovlatenom optinskom organu preda cjelokupnu dokumentaciju o parcelisanju zemljita na kojem je zavrena izgradnja ili rekonstrukcija puta, u roku od godinu dana od zavretka izvoenja radova. U sluaju da se izgradnja izvodi za trite, investitor je obavezan da po prijemu navedenog projekta, objekat upie u katastarski registar, odnosno u registar zgrada, ukoliko se radi o zgradi. U sluaju da se radi o objektu javne infrastrukture, investitor je obavezan da u roku od petnaest dana od dana izdavanja upotrebne dozvole upie objekat u registar objekata javne infrastrukture. Pristup zbirci podataka o namjeni zemljita je omoguen svima. Nadlena geodetska uprava odreuje uputstva za nain pristupa i upotrebe podataka.
9.5
PREUZIMANJE UPRAVLJANJA I ODRAVANJA
Na prijedlog Ministra saobraaja (transporta) Vlada usvaja: - uredbu o izmjeni kategorizacije - uredbu o smanjenju kategorizacije dionice javnog puta na optinski put (lokalni put) - uredbu o izostavljanju dijela puta Nakon objavljivanja u Slubenom glasniku (listu), uredbe postaju osnovni dokumenti za unoenje novih podataka u bazu podataka o putevima, koju vodi nadleni organ za upravljanje puteva. Odreuju se granice upravljanja i odravanja putno-eljeznikih prelaza. Nadlena vladina agencija preuzima upravljanje vodenim tokovima i javnom infrastrukturom.
strana 68 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
10 DETAJLNI GRAEVINSKI NADZOR

10.1 OPTI TEHNIKI USLOVI
(vidjeti knjigu 2, 1. dio)
10.2
POSEBNI TEHNIKI USLOVI
(vidjeti knjigu 2, 2. dio)
10.3
10.3.1
PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA

Uvod
Izvoa je obavezan da ugrauje samo one graevinske proizvode koji su u skladu sa predvienom upotrebom i koji su plasirani na trite u skladu sa propisima o plasiranju graevinskih proizvoda na trite, te ija je usklaenost potvrena odgovarajuim dokumentima o usklaenosti. Izvoa je obavezan da ugrauje prirodne materijale ili sirove mineralne materijale za koje postoji dokaz da su dobijeni u skladu sa rudarskim propisima ili za koje postoji dokaz da su dobijeni iz legalnih rudnika Graevinskim propisima e biti definisana tehnika svojstva za pojedine vrste objekata, tako da u pogledu svrhe objekti ispunjavaju jedan, nekoliko ili sve od sljedeih osnovnih zahtjeva: - Mehanika otpornost i stabilnost - Zatita od poara - Higijena, zatita zdravlja i zatita ivotne sredine - Bezbjednost upotrebe - Zatita od buke - Uteda energije i zadravanje toplote Graevinski propisi mogu da upuuju na standarde i tehnike smjernice koji se odnose na posebnu vrstu objekta, te njima moe biti propisana obavezna primjena istih ili njima moe biti propisano da se moe pretpostaviti da je odreeni element u skladu sa zahtjevima graevinskih propisa ukoliko ispunjava zahtjeve standarda ili tehnikih smjernica. Ukoliko je pretpostavka o usklaenosti navedena u graevinskim propisima, graevinskim propisima takoe moraju biti definisani organi odgovorni za upravljanje kao i procedura kojom se demonstrira da projekat u kojem nisu primjenjeni standardi ili tehnike smjernice, ali u kojem su u projektantskom radu primjenjena rjeenja na osnovu najnovijih graevinskih tehnika, takoe obezbjeuje isti nivo bezbjednosti kao i projekat koji je pripremljen primjenom standarda i tehnikih smjernica. Izvoa je obavezan da cjelokupnu dokumentaciju stavi investitoru i nadzornom inenjeru konstantno na raspolaganje, kao i ateste i dokaze o pregledu i mjerenju prikladnosti izvoenja radova, koji se odnose na ugraene materijale i proizvode Nadzorni inenjer treba da bude prisutan prilikom uzimanja uzoraka, te da ispita i uva izvjetaje o usklaenosti graevinskih proizvoda i njihovoj ugradnji, koje je pripremio predstavnik izvoaa za unutranju kontrolu ili institucija za vanjsku kontrolu. U sluaju da izvjetaj o usklaenosti nedostaje ili da je netaan, nadzorni inenjer je obavezan da pismenim putem, kroz graevinski dnevnik, zabrani ugradnju neprikladnih proizvoda ili opreme. Nadzorni inenjer e takoe pismenim putem, kroz graevinski dnevnik, zahtijevati od izvoaa da pobolja ili da zamijeni neprikladne materijale, proizvode ili opremu. Nadzorni inenjer e pomoi u postupku definisanja naina popravljanja. Prikladnost za upotrebu je definisana optim i posebnim tehnikim uslovima i tehnikim
Nadzor puteva
specifikacijama o potrebnom ili doputenom nivou kvaliteta, kao i o nivou dozvoljenih odstupanja. Pored tehnikih zahtjeva, u posebnim uslovima je naveden nain za obraunavanje finansijskih kazni (penala), ukoliko nivo kvaliteta dostie najniu, ali ipak prihvatljivu vrijednost, premda ne zahtijevanu vrijednost. Prikladnost izvedenih objekata se dokazuje probnim optereenjem ili probnim radom. Projektant i nadleni organi izvode probni rad, u skladu sa tehnikim propisima ili specifikacijama. Nadzorni inenjer kontrolie faze planiranja i realizacije programa.
10.3.2
Reference
Procedure procjenjivanja kvaliteta graevinskih proizvoda, koji se smiju prodavati na tritu, odreuje EU Direktiva o graevinskim proizvodima (CPD - Council Directive 89/106/EEC) vaea od 21 decembra 1988. Lokalno zakonodavstvo, kao zakon o graevinskim proizvodima, zakon o javnim nabavkama i zakon o graenju, mora uvesti direktivu kao vaeu na teritoriji drave ili entiteta.
10.3.3
Postupci preuzimanja
10.3.3.1 Opte Kontrola kvaliteta je obavezna za graevinske proizvode: - koji utiu na ispunjavanje osnovnih zahtjeva objekta u koji se ugrauju, a to su: bezbjednost upotrebe, upotrebljivost, trajnost i izdrljivost. - koji se upotrebljavaju za zatitu ivotne sredine ili postupanje otpadom. - koji slue za zatitu objekata od tetnog uticaja okoline. Svakom tehnikom specifikacijom (standardom) za graevinske proizvode definie se atestiranje usklaenosti kao i postupak kontrole. Potrebne tehnike specifikacije se navode u tenderskoj dokumentaciji. Vanjsku kontrolu kvaliteta moe izvoditi samo ovlatena institucija. Kontrola kvaliteta se izvodi za: - objekte ili dijelove objekata, ili - pojedine faze ili dijelove ugraenih proizvoda, ukoliko je to uslov za izvoenje ostalih radova. Kontrola kvaliteta se izvodi: - Prilikom isporuke na gradilite, vri se kontrola kvaliteta graevinskih proizvoda, koji su prikladni za upotrebu na objektu odmah po isporuci na gradilite i ije se karakteristike ne mijenjaju nakon ugraivanja u objekat, - U toku ugradnje, vri se kontrola kvaliteta graevinskih proizvoda, ije su karakteristike prikladne za predvienu upotrebu, ali samo u dijelu objekta. U toku ugradnje se vri kontrola kvaliteta sljedeih graevinskih proizvoda: - proizvodi koji nastaju za vrijeme procesa izgradnje - proizvodi koji su na gradilite dopremljeni kao polu-proizvodi sa sopstvenom potvrdom o usklaenosti (betonske ili asfaltne mjeavine, malter) ili - proizvodi sa sopstvenom potvrdom o usklaenosti, koji se spajaju u sastave na gradilitu ili u gradilinom postrojenju. (sistem vodovodnih cijevi). 10.3.3.2 Kontrola graevinskih proizvoda dopremljenih na gradilite Zadaci nadzornog inenjera i institucije, kao tree strane su: a) ukoliko postoji potvrda o usklaenosti, nadzorni organ treba da: - ispita validnost potvrde, - ispita izvjetaj o poetnom ispitivanju, ukoliko kvalitet proizvoda ispunjava
Nadzor puteva
zahtijevane karakteristike, a u sluaju da ne ispunjava, treba od institucije da zahtijeva dodatno ispitivanje. - ispita dokaze o nadzoru nad kontrolom fabrike proizvodnje, koje je izdala ovlatena institucija, - zahtijeva od priznate institucije da izvri ispitivanje identiteta; b) ukoliko ne postoji potvrda o usklaenosti, institucija treba da atestira proizvod u skladu sa tehnikim specifikacijama, te da prije prve ugradnje izda potvrdu o usklaenosti. Ukoliko ne postoje odgovarajue tehnike specifikacije, investitor i institucija su obavezni da odrede nain atestiranja. U toku redovne isporuke na gradilite, nadzorni inenjer je obavezan da kontrolie: u sluaju a): - da ispita proizvod, prateu dokumentaciju i pakovanje (oznake i natpise), - ispita validnost dokaza o nadzoru nad kontrolom fabrike proizvodnje, - sprovede ispitivanje identiteta, ukoliko je utvreno odgovarajuom tehnikom specifikacijom, propisom ili tenderskim uslovima, u sluaju b): - Institucija treba da ispita relevantne karakteristike proizvoda, te da izda ili odbije da izda potvrdu o usklaenosti. 10.3.3.3 Kontrola proizvoda u toku ugradnje u objekat Nadzorni inenjer i imenovana institucija treba da: - ispitaju validnost podnesenih dokaza o usklaenosti (polu)proizvoda, - ispitaju dokaze o unutranoj i vanjskoj kontroli ugradnje, - izvre procjenu usklaenosti, Preuzimanje ugraenog proizvoda je mogue ukoliko rezultati procjene ukazuju da su ispunjene sve potrebne karakteristike ugraenog proizvoda i komponenti materijala. U sluaju nekompatibilnosti, ugraeni proizvod se odbija i izvoa je obavezan da sprovede program popravke ili uklanjanja proizvoda. Uslovi za odbijanje proizvoda su definisani tehnikom specifikacijom ili tenderskom dokumentacijom. Imenovana institucija je obavezna da pripremi izvjetaj o usklaenosti pojedinih proizvoda, ukljuujui i izjavu o preuzimanju ili odbijanju proizvoda koji je ugraen u objekat ili izvan objekta. 10.3.3.4 Kontrola uvezenih proizvoda Zakonom o spoljnoj trgovini regulisana je procjena usklaenosti i atestiranje uvezenih proizvoda ili tehnoloke opreme. Dokaz o usklaenosti koji je izdat u stranoj zemlji moe da predstavlja osnovu za izdavanje potvrde o usklaenosti, ukoliko su ispunjeni relevantni uslovi zakona o tehnikim uslovima koji se odnose na proizvode i procjenu usklaenosti. Institucija moe da izvodi: - dodatna ispitivanja i procjenjivanja karakteristika proizvoda, ukoliko je dravnom tehnikom specifikacijom ili tenderskom dokumentacijom odreen nain ispitivanja koji nije prikazan u dostavljenoj dokumentaciji, i - ispitivanja identiteta. Uzimanje uzoraka moe da izvri uvoznik ili institucija. 10.3.3.5 Institucija Investitor javnih radova putem javnog raspisa imenuje instituciju koja e biti angaovana u procedurama kontrole kvaliteta proizvoda i radova.
Nadzor puteva
Imenovana institucija ima pravo da nadlenom institucijom, s tim da je i izvoenje radova. Institucija ne smije izvjetaja o procjeni usklaenosti, koja proizvoda.
podugovori odreena ispitivanja sa drugom dalje odgovorna za ispravno i pravovremeno podugovoriti sa drugom institucijom pripremu predstavlja osnovni dokument za preuzimanje
10.3.4
Procjena usklaenosti
10.3.4.1 Opte Ova smjernica opisuje minimalne zahtjeve za procjenjivanje usklaenosti inenjerskih objekata. Procjenjivanje usklaenosti se sastoji od aktivnosti unutranje i vanjske kontrole. Primjenljivi sistemi procjene usklaenosti, koji se sastoje od razliitih kombinacija unutranje i vanjske kontrole, su za namjenu ove smjernice oznaeni sa: A; B; C; i D. Sistemi A i B su obavezni za procjenu usklaenosti proizvoda koji e nakon ugradnje u objekat, pored bezbjednosnih ispunjavati i druge osnovne tehnike zahtjeve. Sistemi C i D su prikladni za procjenu usklaenosti proizvoda koji e nakon ugradnje u objekat ispunjavati samo jedan od osnovnih tehnikih zahtjeva, Sistemi treba da budu definisani tehnikom specifikacijom proizvoda ili tenderskom dokumentacijom. 10.3.4.2 Aktivnosti unutranje kontrole Aktivnosti proizvoaa ili izvoaa u postupcima unutranje kontrole: a) poetna ispitivanja proizvoda ili ispitivanja na terenu, kada se sistemom procjene usklaenosti zahtijeva da ovu aktivnost kao svoj zadatak izvede proizvoa ili izvoa; b) fabrika kontrola, kontrola ugradnje ili kontrola izvoenja radova ukljuujui postrojenje. c) unutraanja ispitivanja koja se izvode u skladu sa izvoaevim planom. d) ocjenjivanje usklaenosti sa obzirom na zahtijevane karakteristike proizvoda. 10.3.4.3 Aktivnosti vanjske kontrole U aktivnosti procjene usklaenosti, odobravanja fabrike kontrole ili preuzimanja ugraenih proizvoda su kao zadaci Institucije: a) poetna ispitivanja proizvoda ili ispitivanja na terenu, kada se sistemom procjene usklaenosti zahtijeva da ovu aktivnost kao svoj zadatak izvede trea strana ili institucija, b) poetna ispitivanja postrojenja ili fabrike i procjenjivanje proizvodnog kapaciteta postrojenja; c) poetna ispitivanja unutranje kontrole u postrojenju ili na gradilitu, ukljuujui ispitivanje strunosti laboratorije i strunih kvalifikacija osoblja koje izvodi propisano procjenjivanje usklaenosti, u skladu sa planom procjene. d) nadzor nad unutranjom kontrolom; e) ispitivanje i pregled ocjenjivanja usklaenosti koje sprovodi proizvoa ili izvoa; f) nasumina kontrolna ispitivanja uzoraka uzetih u toku izvoenja nadzora nad unutranjom kontrolom u postrojenju ili na gradilitu, 10.3.4.4 Sistemi procjenjivanja usklaenosti Za procjenu usklaenosti montanih (polu) proizvoda: sistemi su navedeni u tabeli 1 Za procjenu usklaenosti ugraenih poluproizvoda: sistemi su navedeni u tabeli 2.
strana 72 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
10.3.4.5 Procjenjivanje usklaenosti Na osnovu procjene usklaenosti izdaje se potvrda o usklaenosti proizvoda ili sastava proizvoda. Za proizvode koji nastaju u toku procesa izgradnje, testiranje usklaenosti je mogue izvriti za ugraeni proizvod ili odvojeno za polu-proizvod proizveden u postrojenju, kao i za faze ugradnje. Odvojeno testiranje ima smisla ukoliko su dva ili vie izvoaa ili proizvoaa angaovani na proizvodnji i ugradnji polu-proizvoda. Izvjetajem o procjeni usklaenosti potrebno je potvrditi da su sve aktivnosti proizvoaa, izvoaa i institucije, koje su propisane tehnikom specifikacijom ili ugovorom, izvedene u cilju postizanja rezultata procjene. Imenovana institucija priprema izvjetaj o procjeni usklaenosti, koji predstavlja osnovu za izdavanje potvrde o usklaenosti. Izvjetaj o procjeni usklaenosti, kao osnovu za izjavu o usklaenosti, priprema proizvoa nakon dobijanja odobrenja unutranje kontrole od strane institucije. Izvjetaj o procjeni usklaenosti, kao osnovu za preuzimanje proizvoda, priprema institucija.
Tabela 1: Sistemi procjene usklaenosti montanih (polu)proizvoda. Ozn A Aktivnosti unutranje kontrole Kontrola fabrike proizvodnje Unutranja kontrola Aktivnosti vanjske kontrole Poetni tip ispitivanja proizvoda Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje Stalan nadzor nad unutranjom kontrolom Kontrolna ispitivanja Poetni tip ispitivanja proizvoda Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje Stalan nadzor nad unutranjom kontrolom Odobrenje unutranje kontrole na osnovu: - Poetne inspekcije postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje - Stalnog nadzora nad unutranjom kontrolom Odobrenje unutranje kontrole na osnovu: - Poetne inspekcije postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje
Kontrola fabrike proizvodnje Unutranja kontrola
Poetni tip ispitivanja Kontrola fabrike proizvodnje Unutranja kontrola Poetni tip ispitivanja proizvoda Kontrola fabrike proizvodnje Unutranja kontrola
Tabela 2: Sistemi procjene usklaenosti ugraenih (polu)proizvoda. Ozn A Aktivnosti unutranje kontrole Kontrola ugradnje ili izvoenja radova Unutranja ispitivanja Aktivnosti vanjske kontrole Poetna ispitivanja na terenu Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole ugradnje ili izvoenja radova Stalan nadzor nad unutranjom kontrolom Kontrolna ispitivanja Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole ugradnje ili izvoenja radova Stalan nadzor nad unutranjom kontrolom Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole ugradnje ili izvoenja radova Stalan nadzor nad unutranjom kontrolom Poetna inspekcija postrojenja i sistema kontrole ugradnje ili izvoenja radova
Poetna ispitivanja na terenu Kontrola ugradnje ili izvoenja radova Unutranja ispitivanja Poetna ispitivanja na terenu Kontrola ugradnje ili izvoenja radova Unutranja ispitivanja Poetna ispitivanja na terenu Kontrola ugradnje ili izvoenja radova Unutranja ispitivanja
knjiga IV
strana 73 od 263
Nadzor puteva
10.3.5
Atestiranje usklaenosti fabrikih proizvoda
10.3.5.1 Potvrda o usklaenosti Institucija je ovlatena za izdavanje potvrde o usklaenosti proizvoda, ukoliko je je rije o sistemu procjene usklaenosti A ili B, ali tek poslije izvrene poetne inspekcije postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje. Period validnosti je ogranien periodom trajanja proizvodnje proizvoda ili koliinom proizvedenog materijala. Institucija je obavezna da poslije izvrene procjene periodinog nadzora nad unutranjom kontrolom: - potvrdi validnost postojee potvrde o usklaenosti, ukoliko u toku vrenja nadzora nad unutranjom kontrolom institucija utvrdi usklaenost kontrole sa odredbama tehnike specifikacije za dati proizvod, te da procjena ispitivanja usklaenosti zadovoljava sve traene karakteristike ili - uputi proizvoau ili izvoau obavjetenje i da zahtijeva korektivne mjere, ukoliko u toku vrenja nadzora institucija utvrdi da se unutranja kontrola ne slae sa tehnikom specifikacijom. - poniti validnost postojee potvrde nakon ponovljene procjene neusklaenosti. 10.3.5.2 Potvrda o saglasnosti sa unutranjom kontrolom i izjava o usklaenosti Institucija je ovlatena za izdavanje potvrde o saglasnosti sa unutranjom kontrolom, ukoliko je je rije o sistemu procjene usklaenosti C ili D, ali tek poslije izvrene poetne inspekcije postrojenja i sistema kontrole fabrike proizvodnje. Period validnosti je ogranien periodom trajanja proizvodnje proizvoda ili koliinom proizvedenog materijala. Na osnovu povrde o saglasnosti sa unutranjom kontrolom proizvoa moe da izda izjavu o usklaenosti. Ukoliko se primjenjuje sistem C procjene usklaenosti, institucija je obavezna da poslije izvrene procjene periodinog nadzora nad unutranjom kontrolom: - potvrdi validnost postojee potvrde o usklaenosti, ukoliko u toku vrenja nadzora nad unutranjom kontrolom institucija utvrdi usklaenost kontrole sa odredbama tehnike specifikacije za dati proizvod, te da procjena ispitivanja usklaenosti zadovoljava sve traene karakteristike ili - uputi proizvoau ili izvoau obavjetenje i da zahtijeva korektivne mjere, ukoliko u toku vrenja nadzora institucija utvrdi da se unutranja kontrola ne slae sa tehnikom specifikacijom. - poniti validnost postojee potvrde nakon ponovljene procjene neusklaenosti. U posljednjem sluaju, proizvoa ili izvoa su obavezni da, bez odlaganja, ponite izjavu o usklaenosti.
10.3.6
Uslovi za proizvoaa/izvoaa i instituciju
10.3.6.1 Proizvoa i izvoa radova Aktivnosti unutranje kontrole moe da izvodi odreeno odjeljenje proizvoaa ili izvoaa, koje: - upoljava osoblje kvalifikovano za izvoenje zadataka unutranje kontrole, prema pravilima, i koje - raspolae sa adekvatnim radnim prostorom i odgovarajuom opremom za ispitivanje i mjerenje (laboratorija), u skladu sa pravilima o procjeni usklaenosti karakteristika proizvoda. Po prijemu pismenog naloga od strane investitora, institucija e izvriti procjenu i potvrditi usklaenost laboratorije proizvoaa ili Izvoaa.
Nadzor puteva
Izvoa ili proizvoa se smatraju kvalifikovanim za sprovoenje unutranje kontrole, ukoliko je njihova vaea procedura kontrole proizvodnje na gradilitu ili kontrole fabrike proizvodnje, u skladu sa EN ISO 9001/2 kao i sa tehnikim pravilima o karakteristikama proizvoda. Kvalifikacije laboratorije koja sprovodi propisana ispitivanja usklaenosti, identiteta i prihvatanja, procjenjuju se i na njih se izdaje saglasnost na osnovu: - vaeeg dokumenta o akreditaciji, u skladu sa EN 45001, koji izdaje priznati dravni ili strani ovlateni organ, to ukljuuje i saglasnost na sva ispitivanja usklaenosti proizvoda. - potvrdnu izjavu institucije u svim drugim sluajevima. Ukoliko proizvoa/izvoa nije kvalifikovan za izvoenje aktivnosti unutranje kontrole moe da podugovori izvoenje nekih ili svih aktivnosti sa odreenom kvalifikovanom institucijom, na primjer sa priznatom laboratorijom za vrenje ispitivanja. 10.3.6.2 Institucija Laboratorije za vrenje ispitivanja, organi za vrenje inspekcije i organi za izdavanje potvrda moraju ispunjavati sljedee minimalne uslove: - raspoloivost osoblja i potrebnih sredstava i opreme; - tehnika strunost i profesionalni integritet osoblja; - nepristrasnost osoblja i tehnikog osoblja u izvoenju ispitivanja, pripremi izvjetaja, izdavanju potvrdi i izvoenju nadzora, a u odnosu na sve krugove, grupe ili lica koja su posredno ili neposredno povezana sa graevinskim proizvodima; - uvanje poslovnih tajni od strane osoblja: - obavezivanje na osiguranje od graanske odgovornosti. Nadleni organi ili investitor u intervalima provjeravaju da li su navedeni uslovi ispunjeni. Instituciju imenuje investitor po zavretku postupka javne nabavke.
10.3.7
Zavrna ocjena usklaenosti proizvoda za predvienu upotrebu prilikom izgradnje objekta
Po zavretku izgradnje objekta, ovlatena i imenovana institucija objavljuje izvjetaj o zavrnoj procjeni usklaenosti proizvoda, za ukupnu koliinu ugraenih proizvoda i materijala. Izvjetaj obuhvata: - pregled potvrda o saglasnosti na unutranju kontrolu i izjava o usklaenosti - utvrene neusklaenosti, - izjave o: - prikladnosti proizvoda koji su ugraeni u objekat za njihovu predvienu namjenu ili - otklanjanju odstupanja ili dodatnim ispitivanjima usklaenosti dijela objekta ili - zahjevu za poboljanjem objekta ili njegovog dijela u koji su ugraeni neprikladni proizvodi Izvjetaj o zavrnoj ocjeni predstavlja sastavni dio Projekta izvedenog stanja.
10.3.8
EU tehniki propisi za graevinske proizvode
Direktivom Vijea 89/106/EEC od 21. decembra 1988. godine o neusaglaenosti zakona, propisa i administrativnih odredbi zemalja lanica, koje se odnose na graevinske proizvode, regulie se plasiranje graevinskih proizvoda na trite. Direktivom i Smjernicama, koje su oznaene od A do L regulie se proces procjene usklaenosti i CE oznaavanje proizvoda, s tim da navedena direktiva i smjernice nisu predvieni za preuzimanje dijela objekta ili polu-proizvoda ili za njihovu ugradnju. Ovo podruje graevinarstva se smatra dijelom nacionalnih tehnikih specifikacija i zakonodavstva. U prilogu P6 opisan je prijedlog upotrebe CPD, smjernica i evropskih tehnikih specifikacija, u postupku preuzimanja graevinskih proizvoda.
Nadzor puteva
11 NADZOR ODRAVANJA PUTEVA

Nadzor radova na odravanju je detajlnije obraen u smjernicama za odravanje puteva. Ovde navodimo samo oblike organizacije odravanja puteva i opte dunosti nadzora.
11.1
SISTEMI NADZORA REDOVNOG ODRAVANJA
Nadzor je organizovan po pojedinim podrujima odravanja. Tako svaki pojedinani ugovorni izvoa redovnog odravanja ima podruje sa 500 do 700 km magistralnih i regionalnih cesta. Poeljno je, da svaki izvoa redovnoga odravanja podijeli svoje podruje na vie manjih dijelova (baza) koji pokrivaju izmeu 80 i 120 km magistralnih i regionalnih cesta. U sluaju da pojedini ugovorni izvoa redovnog odravanja ima vie od 700 km ceste, onda se nadzor mora organizovati tako da itavo podruje kontroliu dva nadzorna organa. Nadzorni organ sa rukovodiocem baze pregleda stanje na cestama i ovjerava izvedene radove. U svom radu nadzorni organ upotrebljava vozilo za izvoenje operativnog nadzora, ciklometar i metar, digitron i kompjuter sa programom (VGRC) koji mu slui kao pomo pri samom obraunu i odreivanju vrijednosti izvedenih radova. Izvodjenje nadzora moemo organizirati na tri naina:
11.1.1
Nadzor izvodi direktno Direkcija za puteve
Direkcija za puteve dava direktna uputstva za upravljanje i nadzor izvodjaima radova na odravanju. Prednost takvog nadzora je, da Direkcija ima neposrednu vezu sa izvodjaima redovnog odravanja i veliku mogunost neposrednog odluivanja. To se posebno odraava na pripremi planova, kako kratkoronih tako i dugoronih, da bi se uzeli u obzir svi budui radovi, ukljuujui i one koji su predvidjeni kao obnova i rekonstrukcija. Slabost takvog nadzora nad redovnim odravanjem je u tome, da so izvodjai redovnog odravanja puteva previe izloeni raznim odlukama za pojedini sluaj ili pojedinog izvodjaa, a te nisu uvijek samo strune nego i politike prirode. Pri tom nainu nadzora je direktor Direkcije direktno krivino i materijalno odgovoran za sve odluke, koje se donose pri izvodjenju radova na redovnom odravanju. Zato to se nadzor redovnog odravanja puteva obavlja na itavom podruju drave mora biti na Direkciji zaposlenih vie ljudi, koji teritorijalno nadziru izvodjenje radova redovnog odravanja, pa su zato veliki trokovi prevoza (kako u vremenskom, tako i u smislu kilometrina), jer nadzorni inenjeri dolaze iz jednog centra, u sve dijelove drave. Na taj nain se efikasnost i kvalitet nadzora smanjuje.
11.1.2
Nadzor izvodi Direkcija za puteve preko svoje strune slube
Direkcija za nadzor nad izvodjenjem redovnog odravanja osniva svoju strunu slubu koja je u sastavu Direkcije kao svoj sektor, istovremeno je samostalna i direktno podredjena direktoru Direkcije. U tom sistemu je odravanje jo uvijek jako izloeno politikim odlukama,ali su te odluke jednake za cijelo podruje drave i uticaj na izvodjae redovnog odravanja je jedinstven, to je prednost nad sistemom direktnog nadzora Direkcije. Direkcija ima jo uvijek velik uticaj na pripremu dugoronih i kratkoronih programa radova. Direktna odgovornost direktora Direkcije se smanji, jer je za izvodjenje nadzora redovnog odravanja i s tim u vezi izvodjenja redovnog odravanja odgovoran takodje i vodja sektora za nadzor redovnog odravanja puteva. Iako je u sektoru za nadzor redovnog odravanja zaposlen isti broj ljudi kao kod direktnog nadzora Direkcije, uinak trokova i rada se moe poboljati jer je organizacija sektora za nadzor redovnog odravanja mogua po podrujima, a na taj nain se smanjuje potrebno
Nadzor puteva
vrijeme (i kilometri) za prevoz nadzornih inenjera na podruja koja nadziru. Na taj nain se poveava kvalitet nadzora jer se nadzorni inenjer moe vie vremena baviti kvalitetom i izvedenim radovima.
11.1.3
Nadzor izvodi ugovoreni izvoa
Direkcija za puteve javnim raspisom izabere za obavljanje nadzora redovnog odravanja kvalifikovano preduzee, koje izvodi nadzor. Ta sluba sklopi ugovor sa Direkcijom, u kojem su definisani zadaci za izvoenje radova na nadzoru. Izvoai dobiju uputstva Direkcije posredno preko slube, koja obavlja nadzor nad radovima redovnog odravanja. Uputstva za izvodjenje redovnog odravanja su jedinstvena za itavu dravu. Izvoai redovnog odravanja imaju sa Direkcijom za puteve sklopljen ugovor za izvoenje radova i o svim stvarima koje se ticaju puteva duni su obavijetavati Direkciju. Ona zatim zahtijeve i obavijetenja posreduje slubi, koja obavlja nadzor nad radovima redovnog odravanja. Po ugovornom postupku se izvodi i planiranje (dugoroni i kratkoroni plan) redovnog odravanja puteva. Izvodja pripremi plani i posle pregleda sa strane nadzora Direkcija za puteve plan potvrdi. Prednost tako organizovanog nadzora je u tome, da nadzorni inenjeri nisu zaposleni direktno u Direkciji i dravna uprava je manja. Na taj nain je sluba koja obavlja nadzor organizovana kao samostalno preduzee, koji sklapa ugovor za izvodjenje nadzora sa Direkcijom. Nadzornici mogu biti dislocirani od sjedita slube pa je na taj nain rad slube efektivniji, jer je vrijeme racionalnije upotrebljeno. Izborom Nadzora na javnom raspisu se smanjuju i trokovi nadzora.
11.2
11.2.1
NADZOR RADOVA REDOVNOG ODRAVANJA

Opti zadatki nadzora
Nadzor na osnovu, sa izvodjaem dogovorenog kratkoronog programa predvienih radova u sljedeem razdoblju (mjesec), pripremi svoj program terenskog nadzora. Za vrijeme terenskog nadzora: - saradjuje sa predstavnicima izvoaa, uskladjuje rad, te daje uputstva i zahtijeve, - pregledava i nadzire radove u izvoenju i ve izvedene radove, u odnosu na kvalitet i koliinu, - napravi potrebna mjerenja koliina izvedenih radova za radove za koje je to i predvidjeno, - dopunjuje svoje zapise o izvodjenju radova, izvedenim koliinama, kvalitetu i stanju na putu, - pregledava, koriguje, dopunjuje i potvruje kontrolorske dnevnike, dnevnike odravanja i graevinsku knjigu, - provjerava mjerenja sa podacima iz Banke putnih podataka. Izvodja radova mora pomou elektronskog poslovanja prethodno prijavljene radove obraunati u roku od 5 kalendarskih dana nakon obavljenog posla. Dnevnik odravanja odnosno obraun radova u elektronskom obliku nadzorni ininjer pregleda i potvrdi u roku od 15 dana nakon napravljenog obrauna, odnosno najkasnije do 5. sljedeeg mjeseca. Pri tome uporeuje podatke sa svojim zabiljekama, te ih prema svojoj procjeni korigira. Potvrdjen dnevnik odravanja odnosno obraun je osnovni dokument za pripremu mjesenih situacija redovnog odravanja. Zadaci nadzornog ininjera su i: - saradnja pri pripremi programa radova redovnog odravanja i ostalih radova (krpljenje, odvodnjavanje, sanacija spojnica i sredinjeg kontakta, popravci zidova, cestovno-eljeznika ukrtanja i sl),
Nadzor puteva
priprema popisa stanja puteva za odredjivanje prioriteta pri raznim intervencijama, priprema popisa potrebnih radova, raspisa, predaje radova, priprema ugovora, saradnja pri pripremi izvedbenih programa zimske slube, saradnja pri izvodjenju deurne slube za obavijetavanje o stanju i prohodnosti cesta na sjeditu Direkcije, saradnja pri uredjivanju plaanja odteta i slinih problema, saradnja pri tehnikom pregledu puteva posle veih radova ili novogradnje kontrola nad radovima, koji se izvode na osnovu izdatih saglasnosti u zatitnom pojasu i cestovnom tijelu dravnih puteva u smislu izpunjavanja uslova izdatih saglasnosti i dozvola Direkcije, pregled nad nedozvoljenim zahvatima u zatitnom pojasu ceste i cestovnom tijelu, saradnja pri tehnikim pregledima obavljenih radova u zatitnom pojasu i cestovnom tijelu, organiziranje izvrenja odluka inspektora, saradnja pri inspekcijskim pregledima, nadzor nad izvodjenjem radova prema saglasnostima, koje izdaje Direkcija, urgentno organiziranje radova pri otklanjanju posljedica izvanrednih dogadjaja, nadzor nad otklanjanjem posljedica izvanrednih dogadjaja i priprema izvjetaja o otklanjanju posljedica, priprema odgovora na radne zadatke, koji su posredovani od strane naruioca, saradnja sa ovlatenim institucijama i drugi radovi prema narudbi Direkcije.
11.2.2
Vrste radova na odravanju i sistem nadzora
11.2.2.1 Kontrolorska sluba Nadzorni inenjer na terenu kontrolie stanje puta i na osnovu kontrolnog dnevnika provjerava obim i kvalitet izvedenih radova. Osim toga kontrolie rad nadzornika izvoaa i provjerava jesu li sve nepravilnosti ustanovljene, evidentirane i odklonjene. U prostorijama uprave provjerava se koliina obavljenih kilometara na pojedinim dionicama cesta (iz kontrolnog dnevnika) te ukupna koliina obavljenog pregleda na pojedinoj cestovnoj bazi. Zahtjevano stanje: Na cestama ne smije biti udarnih rupa. Vertikalna signalizacija mora biti poravnata centrirana. Na prikljucima i raskrsnicama ne smije biti pijeska na asfaltu. 11.2.2.2 ienje kolovoza Na terenu nadzorni inenjer obavlja kontrolu izvedenih radova na ienju kolovoza pri emu se provjerava koliina i kvalitet izvedenih radova. Za provjeravanje koliine upotrebljava se metar i ciklometar. U kancelariji na bazi nadzorni inenjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planiranim, ispravnost unesenih podataka u raunarski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Na sredini raskrsnica moe se pojaviti pijesak samo za vrijeme zimske slube kada nema snijega. Na kolovozu i bankinama ne smije biti naneenog materijala (blata, pijeska, kamenja). Za vrijeme kie kolovoz ne smije biti blatnjav. 11.2.2.3 ienje objekata odvodnjavanja Nadzorni inenjer na terenu izvri kontrolu izvedenog ienja za pojedinane vrste radova na odvodnjavanju te provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava metar i ciklometar. Na terenu mora provjeriti potrebu za hitno
Nadzor puteva
ienje pojedinih objekata, obavijesti izvoaa da ih unese u plan za naredni mjesec i iste izvede. Nadzorni inenjer u kancelariji provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost unesenih podataka u raunski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: ahtovi za reviziju i odvodnjavanje te njihovi poklopci nisu oteeni. ahtovi moraju biti isti bez pijeska i lia u vrijeme ljetne slube. Ulazi u ahtove treba da su isiti bez prisustva lia. Kanalizacija i drenae treba da omoguavaju neometano proticanje. Propusti bez oteenja. Odstupanja od predviene nivelete su do 5 cm. Spojevi cijevi su zatieni. U propustima mjestimino mogu se pojaviti nanosi, ali ne smiju prelaziti 20 % profila propusta. Ulazi i izlazi iz propusta su oieni od nanosa u minimalnoj duini 2,0 m, tako da voda bez prepreka tee kroz propust. Ulazi i izlazi propusta nisu zaraeni sa ibljem, trava ne prelazi visinu 30 cm, odnosno prije poetka zime ne prelaze visinu 15 cm. Koritnice i mulde neoteene, nanosi do 20 % povrine i do 20 % dubine ne spreavaju oticanje vode. Jarci za meteornu vodu nisu zaraeni sa grmjem i ikarom, trava ne prelazi visinu 30 cm. Kanali za meteornu vodu su profilisani i oieni do mjere da se u njima ne zadrava voda i ne oteuje gornji stroj ceste. Izlazi iz drenaa i spoj sa kanalima su oieni tako da se voda ulijeva u kanale bez zastoja. Trava u kanalima jarcima prije poetka zime ne prelazi visinu 15 cm. 11.2.2.4 Konja uz cestu, obezbjedjivanje preglednosti Na terenu nadzorni inenjer obavlja kontrolu izvedenih radova na koenju sa istovremenim provjeravanjem koliine i kvaliteta izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. Na terenu provjerava potrebe neophodnog koenja te obavijesti izvoaa da ove radove izvede u vremenu koga sam odredi. U kancelariji nadzorni inenjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Trava na bankini odnosno 1,3 m od ivice asfalta moe biti visoka do 30 cm. Trava na veoj udaljenosti od 1,30 m od ivice asfalta, u kanalima i na pokosima moe biti visoka do 40 cm. Trava u trokutu za preglednost u raskrsnicama i bermama moe biti visoka do 30 cm. Trava na ostrvima u raskrsnicama moe biti visoka do 30 cm. Svu travu na javnim putevima treba kositi 1 x godinje (nakon 15 septembra). Trava na javnim putevima prije poetka zime ne smije prelaziti visinu od 20 cm. 11.2.2.5 Obsjecanje, obrezivanje vegetacije Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenog strienja odnosno obrezivanja, s tim da istovremeno provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. Na terenu provjerava i potrebe neophodnih obrezivanja (za obezbjeenje preglednosti), te obavjetava izvoaa da radove izvede u vremenu koga sam odredi. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Grmovlje, ikara i kronje stabala u usjecima treba da su odmaknuti min. 3,0 m od ivice kolovoza. Grmovlje i kronje stabala u nasipu treba da su odmaknuti min, 2,0 m od ivice kolovoza. Grmovlje i kronje stabala ne smiju ulaziti u trokut proglednosti i berme za pregled. Visina stabala u podruju javnih cesta ne treba da je via od horizontalne udaljenosti stabala od kolovoza. Pokrivenost kosina s vegatacijom vea od 70 %.
Nadzor puteva
Vegetacija je vitalna, prisutno je propadanje pojedinih vrsta stabala, ali se odreene vrste jo uvijek obnavljaju. Pojedina stabla treba odrezati i odstraniti. Prisutni su procesi erozije, ali u obimu koji ne ugroava promet ili opremu puta, , koliina erodiranog materijala je mala. 11.2.2.6 Popravke bankina Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenih popravki bankina s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Istovremeno provjerava koliinu i kvalitet ugraenog materijala. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. Na terenu provjerava neophodnost dosipavanja bankine i izvoenje ispusta za oticanje vode, te obavjetava izvoaa da ove radove izvede u vremenu koga sam odredi. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Kota bankine na spoju s kolovozom je u istoj visini (nivoju), na pojedinim mjestima moe biti nia do 3 cm. Bankina moe imati manja oteenja i jame, ali ne smiju biti dublje od 5 cm s tim da na 10 m bankine mogu biti samo 3 takva oteenja. Popreni nagib bankine omoguava oticanje vode s kolovoza i ne moe biti manji od 4 % i vei od 10 %. Bankina je ravna i utvrena. 11.2.2.7 Krpljenje kolovoza Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenog krpljenja udarnih rupa i sanacije oteenja s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Na terenu provjerava i potrebu za nune sanacije oteenja kolovoza i o tome obavjetava izvoaa da ove radove ukljui u plan i izvede u narednom mjesecu. Kod krpljenja provjerava i kontrolie kvalitet izvoenja radova po fazama od istoe i vlanosti povrine do zbijenosti ugraenih materijala. Posebnu pozornost nadzorni ininjer mora posvetiti obraivanju spojeva. U toku izvoenja radova mora provjeriti ateste ugraenih materijala (granulometrijski sastav, poroznost, zbijenost...) za tamponske materijale i asfaltne slojeve. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Na kolovozu su pojedinane udarne rupe (do dubine 5 cm s otrim ivicama) u koliini koja je manja od 5 % povrine kolovoza. Na biciklistikim i pjeakim stazama nema udarnih rupa. Na kolovozu se ne nalaze kolotrazi dublji od 5 cm. Na kolovozu su manja zimska oteenja (mreaste prsline). Habajui sloj na kolovozu je djelomino oljuen. Na kolovozu, biciklistikim stazama i hodnicima nalaze se manje pojedinane neravnine u uzdunom i/ili poprenom smjeru. 11.2.2.8 Zalijevanje spojnica i raspuklina Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenog zalijevanja spojnica i prslina i provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. Kod provjere kvaliteta nadzorni ininjer mora posvetiti posebnu panju na izvedeno rezanje - obradu spojnica i istou ve obraene spojnice. Spojnica prije poetka zalijevanja mora biti potpuno suha. Posebnu panju nadzorni ininjer mora posvetiti na usklaenost temperature ugraene mase s zahtjevima iz atesta. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova.
Nadzor puteva
Zahtjevano stanje: Na kolovozu se pojavljuju pojedinane prsline. Zalijevanje je potrebno kada se na pojedinom odsjeku u prosjeku pojavi vie od 1 m prslina na 1 m puta. 11.2.2.9 Popravke makadamskih kolovoza Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu makadamskih kolovoza s tim da provjerava koliinu obavljenog rada i pregleda kvalitet izvedenih radova. Istovremeno provjerava koliinu i kvalitet ugraenog materijala. Za mjerenje koliine upotrebljava ciklometar i metar. Na terenu provjerava i potrebu za nune rune popravke makadamskih kolovoza i o tome obavjetava izvoaa da ove radove obavi u vremenu koga e sam odrediti. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost evidencije i unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Kolovoz je u takvom stanju da voda moe neometano oticati sa njega (min. popreni nagib 4 %). Ivice kolovoza omoguavaju odvodnjavanje meteorne vode na okolni teren ili u cestovni kanal. Na kolovozu sa veim podunim nagibom od 5 % upotrebljavaju se popreni montani lebovi, koji odvode vodu sa kolovoza. Nema vie od 8 manjih udarnih rupa veliine do 7 dm2 na duini od 10 m kolovoza. Deformacija, koje su nastale zbog nedovoljnog utvrivanja ceste ili zbog smrzavanja, nema. 11.2.2.10 Manje popravke zidova i kati Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenog rada na popravljanju zidova i kati s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. Kod obavljanja kontrole na popravci zidova i kati mora kontrolisati i kvalitet faznog izvoenja radova. U obavljanu kontrole mora provjeriti ateste ugraenih materijala za tamponske slojeve i betone. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom te ispravnost unesenih podataka u kompjutetrski program, te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Zidove i kate treba popraviti te odravati u takvom stanju, da su dijelovi zidova i kati stabilni i ne ugroavaju promet sa time da bi pojedinani komadi padali na kolovoz. 11.2.2.11 ienje objekata Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenog rada na ienju objekata s tim da provjerava koliinu i kvalitetu izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom te ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Na ivici kolovoza, pored ivinjaka kolovoza, na hodniku i/ili na rubnim vijencima nalazi se neistoa i praina koja spreava oticanje vode sa kolovoza. Na kolovozu, ivinjacima i hodnicima te rubnim vijencima nalaze se mjestimino kristali soli. 30% reetki na slivnicama i izlazima nije isto, cijevi meteorne kanalizacije imaju umanjenju protonost. Na konstrukciji i opremi objekta nalaze se pojedinani grafiti. ljebovi dilatacija su popunjeni, ali jo uvijek djeluju i ne proputaju vodu po konstrukciji. Na policama leita na krajnjim osloncima je smee. Odvodni sistemi padina i kosina te drenani sistemi su popunjeni ali jo uvijek djeluju. Ispod objekta i u njegovom podruju nalazi se sloj naslage sa pojavom vegetacije (ikara).
strana 82 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
11.2.2.12 ienje saobraajne signalizacije i opreme Nadzorni ininjer na terenu obavlja kontrolu ienja prometne signalizacije i opreme s tim da provjerava koliinu i kvalitet ivzedenih radova. Obraun se izvodi po prebrojanim komadima prometnih znakova. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom te ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program, te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Prometna signalizacija mora biti ista tako da je obezbijeeno potpuno odsijevanje folija, te da je poravnata (centrirana). 11.2.2.13 ienje naprava na putu Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenih radova na ienju putnih usmjerivaa, s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Obraun se izvodi po prebrojanim komadima putnih usmjerivaa. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Putni usmjerivai (posebno svjetlosni) moraju biti isti tako da je obezbijeena potpuna osvjetljenost folija te da su poravnati (centrirani). 11.2.2.14 Popravak i odravanje padina Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenih radova na popravljanju kosina, s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. Za mjerenje koliina upotrebljava ciklometar i metar. U toku izvoenja radova na popravci kosina treba kontrolisati i kvalitet pojedinih faza. U kandelariji nadzorni ininjer provjerava uskaenost izvedenih radova sa planom, ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Sa padina obino odpadaju manji dijelovi radi ega su potrebne manje intervencije labilni dijelovi i blokovi trebaju biti odstranjeni. Protiverozijski vegetacijski krov ne obezbijeuje dovoljnu zatitu, na veim povrinama nalaze se erozijska arita, potrebne su dodatne intervencije na zasaivanju i zatiti. Oteeno je do 30 % povrine. Visee mree su radi prevelike koliine materijala djelomino oteene. Na padinama se pojavljuju vei erozijski kanali, ogoljeli su vei kameni blokovi, potrebno je dodatno ienje padine i zamjena mrea. Oteene povrine je do 30 %. Sidrane mree su djelomino oteene radi veih erozijskih arita, radi prevelike koliine materijala sidra gube svoju funkciju. Oteene povrine je do 30 %. Potrebna su dodatna ienja padine te obnavljanje mrea i sidara. Zatitne ograde palisade i ograde za skupljanje materijala su pune, pojavljuju se oteenja, potrebno je pranjenje odnosno odstranjivanje materijala i popravljanje ograda. Prostori za reviziju i prihvatanje materijala iza zidova su puni te ih treba isprazniti. Povrinski odvodni sistemi i drenae povremeno ne funkcioniu, potrebna su ea ienja. 11.2.2.15 ienje pojasa uz put Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu izvedenih radova na ienju pojasa uz cestu s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova s planom, ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova.
Nadzor puteva
Zahtjevano stanje: Uz cestu i na parkiralitima iste se pojedini odpadci, npr. papir i plastika. Koevi za smee su praznii. Na odmaralitima nema razbacanog odpadka i smea. 11.2.2.16 ienje parkiralita Na terenu nadzorni ininjer obavlja kontrolu radova na ienju parkiralita, s tim da provjerava koliinu i kvalitet izvedenih radova. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava usklaenost izvedenih radova s planom, ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: Uz put i na parkiralitima iste se pojedinani odpaci, npr. papir i plastika. Smetljarniki korpe za odpatke nisu prepuni. Na odmaralitima nema razbacanih odpadaka i smea. 11.2.2.17 Intervencije Kod izvoenja nadzora na intervencijama, posebnu panju treba posvetiti blagovremenom i hitnom izvoenju sanacionih radova. Kod izvoenja hitnih interventnih mjera mora se voditi rauna o ekonominosti izvedenih radova. Treba voditi rauna o sigurnosti prometa s tim da sanacija oteenja i uspostavljanje propusnosti prometa na pojedinim cestovnim odsjecima bude to bra. U kancelariji nadzorni ininjer provjerava ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Zahtjevano stanje: U sluaju elementarnih nepogodba (odlomi, klizita, potres, poplave i dr.) na brzim, magistralnim i regionalnim putevima, koji su predmet ugovora, izvoa je obavezan da opasno mjesto odmah osigura i oznai sa odgovarajuom prometnom signalizacijom. Ako postojee prilike dozvoljavaju, izvoa moe put oistiti i uspostaviti prohodnost pod uslovom da je obezbijeena sigurnost izvoaa radova. O elementarnoj nepogodi izvoa mora, po telefonu, faksu ili pismenim putem obavijestiti naruioca i nadzornog ininjera redovnog odravanja. U koliko nadzorni ininjer izda pismena upustva vezana za nastale dogaaje, izvoa mora ta upustva potovati. U sluaju zatvaranja ceste, mora obavijestiti i AMD i lokalne vlasti. U roku od 24 sata voa odravanja izvoaa mora sastaviti izvjetaj o svim dogaanjima s ocjenom trokova i to: - ocjenu trokova za uspostavljanje prohodnosti - ocjenu trokova za trajnu sanaciju Trokovi, koji nastanu pri elementarnim nepogodama, po pravilu nisu predmet ovog ugovora, osim u sluajevima manjih trokova za uspostavljanje prohodnosti. Ako je potrebno zatvaranje ceste, tada izvoa mora u roku 24 sata dostaviti Sektoru za prometnu sigurnost i tehniko ureenje prometa Direkcije na ovjeru situacije o zatvaranju koju je izveo. U izuzetnim sluajevima kada se radi o veim oteenjima izvoa mora dostaviti naruiocu detaljni izvjetaj s ocenom trokova za uspostavljanje prohodnosti najkasnije u roku 3 dana, a u roku 24 sata kratak izvjetaj o svim dogaanjima. U sluaju prometne nesree, kada je izvoa pozvan da odkloni posljedice prometne nesree ili drugog dogotka (grupa za intervencije), tada je duan da u okviru mogunosti prikupi sve podatke o licu koje je prouzrokovalo tetu (registarski broj vozila itd.), obezbijedi fotodokumetnaciju dogotka te evidentira oteenja na cesti odnosno opremi ceste. U roku od max. 3 dana po dogaanju izvoa mora pismeno obavijestiti naruioca sa svim navodima iz prethodnog stavka i fotodokumentacijom. Osim toga je duan da pismeno obavijesti naruioca o nastalim oteenjima i tetama za sluaj kada nije bio prisutan pri samom nastanku, odnosno kada je dogaaj ustanovio u toku obilaska puta.
Nadzor puteva
Pismeno obavjetenje mora poslati u roku 3 dana. Izvoa radova se obavezuje da preuzete radove obavi u skladu sa Uredbom o obezbjeenju sigurnosti i zdravlja pri radu na privremenim i pokretnim gradilitima te sigurnosnim planom koji je sastavni dio ugovora. U sluaju da radove izvoditi sa vie izvoaa, tada mora zakljuiti pismeni dogovor o izvoenju radova, terminskom usklaivanju radova te izvoenju sigurnosnih mjera za obezbjeenje imovine naruioca i pod-izvoaa. 11.2.2.18 Zimska sluba Vie puta dnevno deurni radnik obavlja kontrolu ceste (po potrebi). U toku obilaska mora provjeriti stanje kolovoza na kritinim mjestima (u toku dobrog vremena najmanje jednom izmeu 4 5 sati ujutro) ako je slabo vrijeme (ledena kia, snijeg) preglede obavljaju vozai posipaa i istoa koji moraju na odgovarajui nain intervenisati. Nadzorni organ na terenu kontinuirano slijedi obavljanje radova te kontrolie kvalitet i blagovremenost izvedenih radova. U kancelariji nadzorni organ provjerava ispravnost unesenih podataka u kompjuterski program te ukupnu koliinu izvedenih radova. Mora provjeriti izvjetaje strojeva, tahografe, prevoznice, deurnu knjigu i druge podatke koji slue pri obraunu radova. Zahtjevano stanje: Visina snijega na cestama I. razreda ne prelazi 10 cm. Visina snijega na cestama II. do V. razreda ne prelazi 15 cm. Ceste IV. i V. razreda u zimskom vremenu mogu biti zatvorena (po planu). ienje snijega se izvodi u vremenu izmeu 5 i 22 sata. ienje se mora izvesti tako, da su ivice asfalta i bankine oiene u irini koja spreava prelijevanje vode preko kolovoza kada nastupi topljenje snijega. Snijeni koci, palisade i dopunjena prometna signalizacija trebaju se postaviti blagovremeno i sigurno. Po zavrenom padanju snijega treba oistiti sve objekte (vei propusti, mostovi). 11.2.2.19 Zatita ivotne sredine Kod izvoenja radova redovnog odravanja pojavljuju se razni odpaci koji su tetni za okolinu. Pijesak za posipanje treba pomesti po zavrenom zimskom periodu i odvesti ga na komunalnu deponiju. Ostatke ugraenog betona i ruevine betonskih proizvoda treba odvesti na deponiju graevinskog odpada. Sva armatura se takoe mora odvesti na predvienu deponiju. Ostatke asfalta i ruenja asfaltnih kolovoza treba odvesti na deponiju graevinskog materijala. Mogu se odvesti u asfaltne baze gdje se melju i recikliraju u novu asfaltnu masu (doda se novoj asfaltnoj mjeavini). Na isti raun se odvozi i reciklira asfalt koji se dobiva na samoj cesti pri frezanju gornjih slojeva kolovoza. Posebno poglavlje prestavljaju kemijska sredstva za razgraivanje tekuina koje ostanu na cesti u sluaju prometnih nesrea. Povrine mrlja (ulje, tekuine iz hladnjaka, kiselina iz akumulatora) pospe se sa kemijskim absorbcijskim srestvima. Kada srestvo upije odpadne koliine onda se mora pomesti i uvati u odgovarajuoj zatvorenoj posudi. Te posude treba predati preduzeima koja se brinu o unitenju takvih odpadaka (spaljivanje u peima). Kada doe do intervencije pri prometnim nesreama koje prestavljaju veu opasnost za okoliju (prevrtanja cisterna sa opasnim tekuinama) potrebno je o tome obavijestiti vatrogasce koji e zatititi podruje, pristupiti sanaciji podruja i brinuti se za opasne odpatke i zatrovanu zemlju.
11.2.3
Zakanjenja izvoaa i ugovorna kazna za zakanjenje odnosno neispunjavanje uslova
Izvoa dolazi u zakanjenje, ako do roka koji je odreen i potvren mjesenim

Nadzor puteva
programom radova, ne izvode sve predviene radove, odnosno ako naruiocu nije blagovremeno dostavio izvjetaje, obrazce i druge dokumente koji su odreeni kao obaveza izvoaa prema potpisanom ugovoru. Ako izvoa kasni odnosno prekorai rok za izvrenje radova koji su odreeni u potvrenom mjesenom programu radova za odravanje i zimsku slubu, tada Naruioc ima pravo obraunati ugovorenu kaznu. Ugovorena kazna iznosi dva (2) promila od iznosa ovjerene situacije za mjesec u kome je dolo do zakanjenja i to za svaki dan kanjenja. Ukupna ugovorena kazna za zakanjenje ne smije prelaziti 10 % iznosa potvrene mjesene situacije. Naruilac zadrava pravo da od izvoaa zahtjeva nadoknadu nastale tete bez obzira na obraunatu kaznu, ako je teta nastala po krivici izvoaa radi neispunjavanja odredbi iz ugovora.
11.3
NADZOR INVESTICIJSKOG ODRAVANJA PUTEVA
Organizacija nadzora investicijskoga odravanja putova odredjena je zakonom o javnim putevima, zakonom o graenju i zakonom o javnim narudbama. Detajlni graevinski nadzor se obavlja po uputama Optih i Posebnih tehnikih uslova.
strana 86 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Ureenje gradilita i postupanje graevinskim otpadom
Knjiga IV: NADZOR

PRILOG P1: UREENJE GRADILITA I POSTUPANJE GRAEVINSKIM OTPADOM
knjiga IV
strana 87 od 263
Nadzor puteva
12 PRILOG P1: UREENJE GRADILITA I POSTUPANJE GRAEVINSKIM OTPADOM

Ove smjernice su sastavljene na osnovu Direktiva Savjeta EU i europskih standarda. Kao referentne tehnike specifikacije navodimo i neke meunarodne i nacionalne standarde:
12.1
DIREKTIVE EU
DIREKTIVA SAVJETA 92/57/EGS o obezbjeivanju minimalnih zahtijeva za bezbjednost i zatitu zdravlja na privremenim i pokretnim gradilitima (8. individualna direktiva u smislu 16. lana direktive 89/391/EEC ) Direktiva Savjeta 92/58/EEC o minimalnim zahtjevima za znake, koji se odnose na bezbjednost i/ili zatitu zdravlja na radu (9. individualna direktiva u smislu 16. lana direktive 89/391/EEC) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 16. juna 1975 o odstranjivanju otpadnih ulja (75/439/EGS) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 15. jula 1975 o otpacima (75/442/EGS) ZAKLJUAK KOMISIJE sa dne 21. aprila 1976 o ustanovljavanju Odbora za postupanje sa otpacima (76/431/EGS) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 22. decembra 1986 o promjeni Direktive 75/439/EGS o odstranjivanju otpadnih ulja (87/101/EGS) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 8. juna 1989 o sprjeavanju zagaivanja zraka iz novih spalionica komunalnih otpadaka (89/369/EGS) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 18. marta 1991 o promjeni Direktive 75/442/EGS o otpacima (91/156/EGS) DIREKTIVA SAVJETA sa dne 12. decembra 1991 o opasnim otpacima (91/689/EGS) DIREKTIVA SAVJETA 94/31/ES sa dne 27. juna 1994 o promjeni Direktive 91/689/EGS o opasnim otpacima) DIREKTIVA SAVJETA 94/67/ES sa dne 16. decembra 1994 o spaljivanju opasnih otpadaka) DIREKTIVA SAVJETA 1999/31/ES sa dne 26. aprila 1999 o odlaganju otpadaka na odlagalitima ODLUKA KOMISIJE sa dne 3. maja 2000 o nadomjetanju Odluke 94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka u skladu sa lanom 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EGS o otpadcima i Odluke Savjeta 94/904/ES o oblikovanju spiska opasnih otpadaka u skladu sa lanom 1(4) Direktive Savjeta 91/689/EGS o opasnim otpacima (notificirana pod dokumentnim brojem K(2000) 1147) (Tekst vai za EGP) (2000/532/ES) DIREKTIVA 2000/76/ES EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA sa dne 4. decembra 2000 o spaljivanju ODLUKA KOMISIJE sa dne 16. januara 2001 o promjeni Odluke 2000/532/ES u donosu na spisak otpadaka (notificirana pod dokumentnim brojem K(2001) 108) (Tekst vai za EGP) (2001/118/ES) ODLUKA KOMISIJE sa dne 22. januara 2001 o promjeni Odluke 2000/532/ES, koja nadomjeta Odluku 94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka na osnovu lana 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EGS o otpacima, te Odluku Savjeta 94/904/ES o oblikovanju spiska opasnih otpadaka na osnovu lana 1(4) Direktive Savjeta 91/689/EGS o opasnim otpacima (notificirana pod dokumentnim brojem K (2001) 106) (Tekst vai za EGP) (2001/119/ES) ODLUKA SAVJETA sa dne 23. jula 2001 o promjeni Odluke Komisije 2000/532/ES u odnosu na spisak otpadaka (2001/573/ES)
strana 88 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
12.2
TEHNIKE SPECIFIKACIJE
Separatori lakih tekuina (npr. ulja, benzina) 2. dio: Izbor najmanje veliine, ugradnja, djelovanje i odravanje EN 858-2: Separator systems for light liquids (e.g. oil and petrol) Part 2: Selection of normal size, installation, operation and maintenance EN 752-1 Drain and sewer systems outside buildings Part 1: Generalities and definitions DIN 38404-4:1976
Zatita zdravlja i okoline

EN 858-2:2003
EN 752-1:1996
Sistemi za odvod otpadne vode i kanalizaciju van graevina 1. dio: Opte i definicije
DIN 38404-4:2000
Njemake standardne metode za ispitivanje vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i fizikalno-kemijski parametri (skupina C) Odreivanje temperature (C 4) Njemake standardne metode za ispitivanje vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i fizikalno-kemijski parametri (skupina C) Odreivanje redoks potencijala (C 6) Kvaliteta vode Odreivanje pH Kvaliteta vode Odreivanje elektrine provodljivosti (ISO 7888:1985) Kvaliteta vode Ustanovljavanje rastopljenoga kiseonika Elektrokemijska metoda (ISO 5814:1990) Kvaliteta vode Ustanovljavanje mutnosti (ISO 7027:1999 Kvaliteta vode Istraivanje i odreivanje boje Kvaliteta vode Smjernice za odreivanje ukupnog organskoga ugljika (TOC) i rastopljenog organskog ugljika (DOC)
DIN 38404-6:2000
DIN 38404-6:1984
ISO 10523:1996 EN 27888:1998
ISO 10523 Water quality Determination of pH ISO 7888:1985 Water quality Determination of electrical conductivity ISO 5814:1990 Water quality Determination of dissolved oxygen Electrochemical probe method ISO 7027:1999 Water quality Determination of turbidity ISO 7887 Water quality Examination and determination of color Water quality Guidelines for the determination of total organic carbon (TOC) and dissolved organic carbon (DOC)
EN 25814:1996
EN ISO 7027:2000
EN ISO 7887:1996
ISO 8245:2000
DIN 30787(1 do 6) E VDI 3840-2002-09 DIN 45669 EN ISO 8041:2005
Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch dynamischen Belastungen Schwingungstechnische Berechnungen Messung von Schwingungsimmissionen Reakcija ljudi na vibracije instrumenti za mjerenje (ISO 8041:2005)
knjiga IV
strana 89 od 263
Nadzor puteva
EN ISO 9562:2005
Kvaliteta vode Odreivanje organsko vezanih halogena, sposobnih za adsorpciju (AOX)(ISO 9562:2004) Kvaliteta vode Odreivanje amonijaka 1. dio: Runa spektrofotometrijska metoda
Water quality Determination of absorbable organically bound halogens (AOX)(ISO 9562:2004) Water quality Determination of ammonium Part 1: Manual spectrometric method DIN 38406 -13, 14, 29, 30. Water quality Determination of calcium content EDTA titrimetric method Water quality Determination of the sum of calcium and magnesium EDTA titrimetric method Water quality Determination of iron Spectrometric method using 1,10phenanthroline ISO 9963-1 Water quality Determination of alkalinity Part 1: Determination of total and composite alkalinity ISO 9963-2 Water quality Determination of alkalinity Part 2: Determination of carbonate alkalinity ISO 10304-1:1992 Water quality Determination of dissolved fluoride, chloride, nitrite, orthophosphate, bromide, nitrate and sulphate ions, using liquid chromatography of ions Part 1: Method for water with low contamination ISO 9390 Water quality Determination of borate Spectrometric method using azomethine-H ISO 6468:1996 Water quality Determination of certain organochlorine insecticides, polychlorinated biphenyls and chlorobenzenes Gas chromatographic method after liquid extraction SW-846 Test Methods, for Evaluating Solid Waste; US Environmental Protection Agency
ISO 7150-1:1996
DIN 38406 ISO 6058:1996
Deutsche Einheitsverfahren zur Wasser, Abwasser- und Schlammuntersuchung Kvaliteta vode Odreivanje sadraja kalcija Titrimetrijska metoda z EDTA Kvaliteta vode Odreivanje sume kalcija in magnezija Titrimetrijska metoda EDTA Kvaliteta vode Odreivanje eljeza Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu 1,10 fenantrolina Kvaliteta vode Odreivanje alkalitete 1. dio: Odreivanje ukupne i sadrajne alkalitete (hidroksilne i djelomino karbonatne) (ISO 9963-1:1994)
ISO 6059:1996
ISO 6332:1996
EN ISO 9963-1:1998
EN ISO 9963-2:1998
Kvaliteta vode Odreivanje alkalitete 2. dio: Odreivanje karbonatne alkalitete (ISO 9963-2:1994) -
EN ISO 10304-1:1998
Kvaliteta vode Odreivanje rastopljenih fluoridnih, hloridnih, nitritnih, ortofosfatnih, bromidnih, nitratnih i sulfatnih iona sa upotrebom ionske hromatografije 1. dio: Metoda za malo optereene vode (ISO 10304-1:1992)
ISO 9390:1996
Kvaliteta vode Odreivanje borata Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu azometina-H Kvaliteta vode Odreivanje nekih organohlornih insekticida, polihloriranih bifenilov i hlorobenzenov Plinska kromatografska metoda po tekuinskoj ekstrakciji (ISO 6468:1996)
EN ISO 6468:1998
EPA 8040 do 8043
Odreivanje sadrajnosti hloriranih fenola
strana 90 od 263
knjiga IV
RS-FBiH/3CS DDC 433/04
Nadzor puteva
ISO 7981-2:2005
Kvaliteta vode odreivanje policiklinih aromatskih hidrokarbonata (PAH) Dio 2: Odreivanje est PAH pomou visoko osjetljive hromatografije tenosti sa fluorescentnom detekcijom nakon ekstrakcije tenosti
ISO/DIS 7981-2
ISO 11369:1997
Kvaliteta vode odreivanje izabranih pesticide metoda upotrebe visoko osjetljive hromatografije pomou UV detekcije nakon ekstrakcije tekuina tvrdi materijal Kvaliteta vode Odreivanje izabranih fenoksialkalnih herbicida ukljuujui I bentazon i hidroksibenzonitrile pomou gasne hromatografije I spektrometrije masa nakon faze ekstrakcije tvrdih materijala I derivatizacije Kvaliteta vode Odreivanje lako isparljivih halogeniranih ugljikovodonika Metoda plinske hromatografije (ISO 10301:1997) Kvaliteta vode Odreivanje benzena i nekih derivata 1. dio: Plinska hromatografska metoda sa tehnikom head-space
ISO/FDIS 11369
ISO 15913:2000
ISO/DIS 15913
EN ISO 10301:1998
ISO 10301:1997 Water quality Determination of highly volatile halogenated hydrocarbons Gaschromatographic methods ISO 11423-1 Water quality Determination of benzene and some derivatives Part 1: Head-space gas chromatographic method ISO 11423-2 Water quality Determination of benzene and some derivatives Part 2: Method using extraction and gas chromatography ISO 5667-1:1980 - Water quality - Sampling - Part 1: Guidance on the design of sampling programmes ISO 5667-2:1991 - Water quality - Sampling - Part 2: Guidance on sampling techniques
ISO 11423-1:1998
ISO 11423-2:1998
Kvaliteta vode Odreivanje benzena i nekih derivata 2. dio: Metoda uz upotrebu ekstrakcije i plinske hromatografije
EN 25667-1:1996
Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo za planiranje programa uzorkovanja Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo o tehnikama uzorkovanja
EN 25667-2:1996
CR 12349:2000
Mehanike vibracije vodi za zdravstveni uticaj vibracija na ljudsko tijelo DARS 9.1.1995 DARS maj 1999 DARS mart 1999
Uputstvo projektantima za izradu tehnike dokumentacije odvodnjavanje meteornih voda sa autoputnih povrina Uputstvo projektantima za izradu tehnike dokumentacije odvodnjavanje meteornih voda sa autoputnih povrina Smjernice za odreivanje naina zatite podzemne vode na podruju autoputa (postupci odreivanja naina zatite podzemne vode u zavisnosti od stepena osjetljivosti vodonosaa sa tehnikim zahvatima
knjiga IV
strana 91 od 263
Nadzor puteva
Pravilnik o bezbjednosti pri utovaru i istovaru teretnih motornih vozila Pravilnik o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i pretakanju zapaljivih tekuina Pravilnik o opim intervencijama i normativima za bezbjednost pri radu sa dizalicama Pravilnik o opremi i postupku za prvu pomo i o organiziranju spasilake slube u sluaju nesree na radu Pravilnik o obezbjeenju boravka i prehrane odn. provoza radnika od mjesta stanovanja, do mjesta gdje rade i nazad Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske objekte, namijenjene za radne i pomone prostore Pravilnik o higijenskoj besprijekornosti pitke vode Pravilnik o bezbjednosti pri odravanju motornih vozila i provozu sa motornim vozilima EN 1263-1:2002 Zatitne mree 1. dio: Zatitni zahtjevi, probne metode Zatitne mree 2. dio: Zatitni zahtjevi za namjetanje zatitnih mrea Elektrine instalacije graevina 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili lokacije . odjeljak 704: Gradilita (IEC 60364-7704:1989, promijenjen)
Sl.l. SFRJ, br. 17/1966 Sl.l. SFRJ, br. 20/1971 (23/1971 popr.), SRS, br. 18/1977, RS, br. 114/2004 Sl. list SFRJ, br. 30/69 Sl.l. SFRJ, br. 21/1971 Sl. l. SFRJ br. 41/68 Sl. l. SFRJ br. 27/67 Sl.l. SFRJ br. 33/87 Slubeni list SFRJ, br. 55/65 EN 1263-1: Safety nets Part 1: Safety requirements, test methods EN 1263-2: Safety nets Part 2: Safety requirements for the positioning limits Electrical installations of buildings Part 7: Requirements for special installations or locations Section 704: Construction and demolition site installations (IEC 60364-7-704:1989, modified) Service and working scaffolds made of prefabricated elements Materials, dimensions, design loads and safety requirements Couplers, loose spigots and base-plates for use in working scaffolds and falsework made of steel tubes - Requirements and test procedures Ladders - Terminology, types, functional sizes Ladders - Terms, types, functional sizes Ladders - Requirements, testing, marking Ladders - Requirements, testing, marking
EN 1263-2:2002
HD 384.7.704 S1:2001
HD 1000:2000
Radne skele iz prefabriciranih tipskih elemenata ( sistemske skele) Materijali, mjere, optereenja i zatitni zahtjevi
EN 74:2000
Cijevne spojnice, vezne centrine spojnice i bazne ploe za radne i nosive skele iz elinih cijevi - Zahtjevi i postupci ispitivanja Ljestve - Terminologija, tipovi, funkcionalne veliine Ljestve Terminologija(termini), tipovi, funkcionalne veliine Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje
EN 131-1:1996 EN 131-1: 1996/AC:2001 EN 131-2:1996 EN 131-2: 1996/AC:2001
strana 92 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
prEN 131-3:2004 HD 1004:2000
Ljestve 3. dio: Informacija za korisnika Pomine radne skele na tokovima iz prefabriciranih tipskih elemenata Materijali, mjere, optereenja i zatitni zahtjevi eline cijevi za nosive i radne skele Zahtijevi, probe elini teleskopski graevinski potpornici Specifikacije proizvoda, dimenzioniranje i dokazivanje nosivosti sa proraunom i sa probama Pokretne radne skele na tokovima Pravila i smjernice za pripremu uputstva za montau i upotrebu Zatitni zahtjevi za visee sprave za dizanje - Konstrukcijski izrauni, kriteriji stabilnosti, izvedbe Probe Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje 4. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS)
Ladders - Part 3: User information Mobile access and working towers made of prefabricated elements - Materials, dimensions, design loads and safety requirements Steel tubes for falsework and working scaffolds Requirements, tests Adjustable telescopic steel props - Product specifications, design and assessment by calculation and tests Mobile access and working towers - Rules and guidelines for the preparation of an instruction manual Safety requirements on suspended access equipment - Design calculations, stability criteria, construction - Tests Low-voltage switchgear and controlgear assemblies - Part 4: Particular requirements for assemblies for construction sites (ACS) (IEC 439-4:1990) Withdrawal of Austrian Adeviation regarding sub clauses 9.1.3d, 9.3.3 and 9.5.2 of EN
HD 1039:2000
EN 1065:2000
EN 1298:2000
EN 1808:2000
EN 60439-4:1995.
EN 604394:1995/A11:2004
EN 604394:1995/A1:2000
Sastavi niskonaponskih prekidaa i sprava za upravljanje 4. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS) Dopuna A1:
Low-voltage switchgear and controlgear assemblies Part 4: Particular requirements for assemblies for construction sites (ACS) - Amendment A1 (IEC 60439-4:1990/A1:1995) Amendment A2:1999 to EN 60439-4:1991 Low-voltage switchgear and control gear assemblies Part 4: Particular requirements for assemblies for construction sites (ACS) Rubber insulated cables of rated voltages up to and including 450/750 V - Part 4: Cords and flexible cables (IEC 245-4:1994, modified)
EN 604394:1995/A2:2000 EN 60439-4:2005
Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje 4. dio: Posebni zahtjevi za gradilita (ACS) Dopuna A2 Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za upravljanje 4. dio: Posebni zahtjevi za sastave na gradilitima (ACS)
HD 22.4 S3:1998
knjiga IV
strana 93 od 263
Nadzor puteva
HD 22.4 S3:1998/A1:1999
Rubber insulated cables of rated voltages up to and including 450/750 V Part 4: Cords and flexible cables Amendment A1 Cables of rated voltages up to and including 450/750 V and having cross-linked insulation - Part 4: Cords and flexible cables Kablovi sa gumenom izolacijom za oznaene napone do ukljueno 450/750 V 4. dio: Trake(uad) i fleksibilni kablovi Cables of rated voltages up to and including 450/750 V and having cross linked insulation Part 4: Cords and flexible cables Luminaries - Part 2: Particular requirements - Section 8: Hand lamps (IEC 60598-22:1996, modified) Dopuna A1:2000 k EN 60598-2-8:1998 Dobro vidljiva upozoravajua odjea za profesionalnu upotrebu Probne metode i zahtjevi Zatita od poara rjenici Amendment A1:2000 to EN 60598-2-8:1997 High-visibility warning clothing for professional use Test methods and requirements
HD 22.4 S3:1998/A2:2003
HD 22.4 S4:2004
EN 60 598-2-8:1998
EN 60598-28:1998/A1:2000 EN 471:2003
Serija standarda ISO 8421-(1 do 8)
1. ISO 8421-(1 to 8) Fire
protection Vocabularies
Zatitna oprema: Oprema za zatitu udisajnih puteva: EN: 132 do 145; 148, 149; 269 do 271; 371, 372, 402 do 405; 1146, 1827, 1835, 12083, 12419, 12941, 12942, 13274, 13794, EN: 250, 13949, 13949, EN: 165 do 172, 174, 175, 208 EN: 340, 343, 348, 367 do 369; 373, 381, 463 do 471; 530, 531, 533, 702, 863, 943, 1073, 1149, 1999, 1486, 50286, 50321, 60895; EN ISO 6942;13997, 13998, 14877, 15025
Oprema za disanje Lina zatita oiju Zatitna odjea
Lina zatitna oprema za zatitu od padova EN: 341, 353 do 355, 358, 360 do 365; sa visine 795, 813, 1868, 1891, Zatitna i radna obua za profesionalnu EN: 344 do 347; upotrebu Zatita sluha Zatitne rukavice EN: 352, 458, 13819, 24869, 24869; EN ISO 4869-2, EN: 374, 388, 407, 420 do 421; 659, 1082, 12477, 50237, 60903,
strana 94 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
Samozatamnujui filteri (naoale za varenje)
EN: 379,
Prsluci za spaavanje i lina pomagala za EN: 340, 393 do 396; 399 plivanje Industrijske zatitne kacige Vatrogasne kacige titnici za oi Mehanike vibracije i udarci EN: 397, 812, 13087, 50365, EN: 443, EN: 1731, EN ISO 10819
12.3
KOORDINACIJA MJERA BEZBJEDNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA NA RADU
Kada radove izvode ili je predvieno, da e radove na gradilitu izvoditi dva ili vie izvoaa, moraju Investitor ili Inenjer imenovati jednoga ili vie koordinatora za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. Investitor/Inenjer mora imenovati koordinatora(e) posebno za fazu pripreme projekta i posebno za fazu izvoenja projekta. Za koordinatora u fazi pripreme projekta imenovana osoba mora imati najmanje viu strunu spremu tehnikog smjera, struni ispit odreen propisom, koji ureuje graenje ili struni ispit odreen propisom, koji ureuje bezbjednost i zatitu zdravlja na radu, obavljeno osposobljavanje prema programu za koordinatore za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu i najmanje tri godine radnog iskustva pri projektiranju ili izvoenju graevinskih radova. Za koordinatora u fazi izvoenja imenovana osoba mora imati najmanje viu strunu spremu tehnikog smjera, struni ispit odreen propisom, koji ureuje bezbjednost i zatitu zdravlja na radu, obavljeno osposobljavanje prema programu za koordinatore za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu i najmanje tri godine radnog iskustva pri projektiranju ili izvoenju graevinskih radova. Za koordinatora u fazi izvoenja ne moe biti imenovana osoba, koja je zaposlena u kod jednoj od izvoaa.
12.3.1
Zadaci koordinatora u fazi pripreme plana zatite
Koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja u pripremnoj fazi obavlja sljedee zadatke: izradi ili obezbjeuje/usklauje, da se plan zatite izradi u skladu sa pravilima, koja se odnose na gradilite, uzimajui u obzir prema potrebi i proizvodne aktivnosti na gradilitu; taj nacrt mora da sadri i posebne mjere koje se odnose na radove koji spadaju u jednu ili vie kategorija posebno opasnih radova; pripremi dokumentaciju, koja odgovara karakteristikama projekta, i koja sadri odgovarajue bezbjedonosne i zdravstvenozatitne podatke, koje je potrebno uzimati u obzir pri svakom sljedeem radu (u fazama upotrebe, odravanja, ruenja itd.)
12.3.2
Zadaci koordinatora u fazi izvoenja projekta
U fazi izvoenja projekta ima koordinator posebno odreene sljedee zadatke: a) usklauje izvoenje temeljnih naela bezbjednosti i zatite zdravlja na radu: - pri prihvaanju odluka o tehnikim i/ili organizacijskim vidicima pri planiranju pojedinih faza rada; - pri odreivanju rokova, koji su potrebni za sigurno zavravanje pojedinih faza rada, koje se izvode odjednom ili jedna za drugom; b) usklauje izvoenje odreenih odluka, da bi obezbjedio, da poslodavci samozaposlene osobe: - dosljedno potuju temeljna naela zatite; - se ravnaju prema planu zatite;
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga IV
strana 95 od 263
Nadzor puteva
c) izradi ili obezbjedi, da se izradi potrebno usklaivanje nacrta zatite i dokumentacije sa promjenama na gradilitu; d) obezbjeuje suradnju i meusobno obavjetavanje izvoaa radova, koji skupa ili jedan za drugim rade na gradilitu i njihovih radnikih predstavnika, sa ciljem sprjeavanja povreda ili zdravstvenih smetnji na radu; e) provjerava bezbjedno izvoenje radnih postupaka i usklauje planirane aktivnosti; f) obezbjeuje, da na gradilite ulaze samo osobe, koje su na gradilitu zaposlene, i osobe, koje imaju dozvolu za ulazak na gradilite.
12.3.3
Obaveze investitora, nadzora i izvoaa
Imenovanje koordinatora ne razrjeava naruilaca a ili nadzornog inenjera od obaveze, koju imaju pri obezbjeivanju bezbjednosti i zatite zdravlja radnika na gradilitu. Zadaci, koje obavljaju koordinatori ne utiu na obaveze izvoaa u odnosu na obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika na gradilitu u skladu sa propisom, koji ureuje bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. Izvoai moraju potovati uputstva koordinatora.
12.4
PLAN ZATITE ZA GRADNJU INENJERSKIH OBJEKATA
U ovim smjernicama dajemo prijedlog sadraja plana zatite, koji obuhvata i opis mjera kod gradnje inenjerskih objekata.
12.4.1
1. 2. 3. 4.
Sadraj
Uvod Spisak propisa Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarnih vorova i objekata za boravak na gradilitu. - Prostori za odmor i/ili prostori za stanovanje. - Komunalna i sanitarno higijenska ureenja - Prevoz na posao - Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie. - Prozraivanje i rasvjeta. 5 Ureenje elektrinih i telekomunikacionih instalacija 6 Ureenje saobraajnih komunikacija, puteva u sluaju nude i izlaza - Transportni putevi na/uz gradilit(u)e - Evakuacijski putevi i izlazi u nudi - Saobraajni putevi na opasnim podrujima - Vrata i ulazi - Skladina mjesta i rampe 7 Razmjetaj i uvanje graevinskog materijala - Prostori za uvanje opasnih materijala - Spisak opasnih i ekoloko sumnjivih materijala i proizvoda 8 Oprema za dizanje i prenoenje 9 Vozila i maine za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala 10 Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu - Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama na gradilitu - Pranje i odravanje vozila na gradilitu - Parkiranje vozila i mehanizacije, te odravanje
strana 96 od 263 knjiga IV RS-FBiH/3CS DDC 433/04
Nadzor puteva
11 Ureenje radnih mjesta - Posebno opasni radovi i zatitna oprema - Prva pomo - Uticaji stabilnosti i vrstoe na sigurnost pri radu - Zemljani radovi, podzemni objekti, te radovi u ogranienom prostoru (uslovima). - Ruenja i demontaa - Rad uz saobraaj - Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi - Rad na krovu - Radna mjesta na visini - Radovi na odravanju 12 Instalacije, radne sprave i njihova oprema 13 Radni podovi, ljestve i skele 14 Zatita od poara na gradilitu 15 Opis izabranih/upotrebljenih tehnologija gradnje 16 Uticaj izvoenja graevinskih radova na optereenje postojeih puteva sa dodatnim saobraajem. 17 Terminski plan usklaivanja zahvata za bezbjednost i zatitu zdravlja sa tokom gradnje 18 Zajednike mjere za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na radu. 19 Meusobno obavjetavanje voa pojedinih radova o toku radova 20 Red na gradilitu 21 Spisak radova sa ocjenom trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu. 22 Uticaji na okolinu i zahvati za ublaavanje - Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i zahvati za ublaavanje. - Plan monitoringa buke u toku gradnje. - Uticaji gradnje na zrak i zahvati za ublaavanje prekomjernih emisija. - Plan monitoringa zraka u toku gradnje. - Uticaj gradnje na povrinske vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja. - Plan monitoringa povrinskih voda u toku gradnje. - Uticaj gradnje na podzemne vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja. - Plan monitoringa podzemnih voda - Uticaji gradnje na zemljita, biljke i ivotinje - Plan monitoringa zemljita i biljaka - Uticaj miniranja i drugih dinamikih uinaka izvoenja radova na ljude i objekte - Ureenje podruja gradilita po zavretku radova 23 Postupanje sa otpacima, koji nastanu pri graevinskim radovima - Plan gazdovanja sa graevinskim otpacima - Izvjetaj o gazdovanju sa graevinskim otpacima - Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova - Sakupljanje otpadaka - Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka - Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest - Nadzor nad postupcima sa otpacima
Nadzor puteva
24 Grafiki prilozi - Pregledna situacija u M 1:5000 sa graevinskim objektima. - Plan ureenja prostora za rad i boravak, te sanitarija i menze u M 1:100. - Plan snabdevanja elektrinom energijom - Plan telekomunikacija - Vodovod i kanalizacija - Situacija saobraajnog ureenja za vrijeme gradnje za javne puteve i puteve na gradilitu sa saobraajnom signalizacijom u M 1:5000. - Situacija dizalica sa ucrtanom manipulacijskom povrinom - Situacija, za pojedina podruja ureenja sa komunalnim vodovima i za napajanje sa energijom. M 1:1000. - Idejne skice rjeenja pojedinih objekata i sprava za zatitu okoline po tom projektu: - ureenje skladita za opasne materije. - parkiralita. - radni platoi za servisiranje maina i vozila. - deponije materijala. - drugo. 25 Katastar sa spiskom parcela i vlasnika, ako je zahvat u zemljita koja su izvan podruja iskljuivog koritenja prema Uredbi o lokacijskom nacrtu (LN).
12.4.2
Uputstva za izradu plana zatite (PZ)
12.4.2.1 Uvod Plan zatite je potrebno izraditi u skladu sa podzakonskim aktima Zakona o graenju. U okviru PZ se zahtijeva takoer i izrada studije za postupanje sa otpacima. Takva studija obuhvata :opis graevinskih otpadaka i njihovih koliina, opis privremenog deponiranja i opis konanog postupka upravljanja sa graevinskim otpacima. Zahtijeva za izradu projekta ekolokog ureenja gradilita je obino dat u Uredbama o LN, prije svega za takve odsjeke, gdje trasa tee po podrujima, koja su zatiena kao prirodno naslijee, podruja sa podzemnom i povrinskom vodom, i drugim odlukama lokalnih skupnosti ili dravnih organa, jer bi zahvat u ta podruja, bez odgovarajuih preventivnih mjera za njihovu zatitu ugrozio prirodnu ravnoteu. U uvodnom (ili opem) dijelu PZ moraju biti opisane karakteristike zahvata u okolinu (gradnje puteva ili drugih objekata), koji se odnose na obim predvienih radova i njihove karakteristike. Isto tako se navedu podaci o geolokim, hidrolokim, pedolokim i biolokim karakteristikama lokacije zahvata, u odnosu na stanje prije zahvata. Podaci se nalaze iz Izvjetaja o ocjeni uticaja na okolinu - PUO ( ako je izraen odn. je bila njegova izrada obavezna), koji je izraen u okviru LN. Taj izvjetaj je za gradnju puteva zahtijevan u Zakonu o zatiti okoline. Zakon odreuje, da je optereenje okoline svaki zahvat odn. posljedica zahvata u okolinu, koji prouzrokuje ili je ve prouzrokovao zagaivanje okoline, devalviranje okoline, rizikovanje za okolinu ili oteenje okoline. Svaki zahvat u okolinu mora biti planiran tako, da izazove to manju promjenu okoline i to manje rizikovanjenje za okolinu. Za praenje stanja je potrebno pripremiti program monitoringa uticaja na okolinu i treba ga izvoditi i u fazi izvoenja radova. U PZ je potrebno odrediti i ocijeniti rizik ekoloke nesree kao izuzetnog dogaaja, koji nastane zbog nekontroliranog dogaaja i koji bi mogao da ima za posljedicu ugroavanje zdravlja ili ivota ljudi, unitenje, oteenje ili kritino optereenje okoline. U tom smislu, je potrebno u PZ opisati : - vrste, koliine i karakteristike opasnih materija i predvieno postupanje sa njima;
Nadzor puteva
postupke pri njihovoj upotrebi, skladitenjem, prevozom i odstranjivanjem; mogue i predviene zahvate za smanjivanje rizikovanja ekoloke nesree; scenarij ekoloke nesree, koja bi mogla da nastane, ukljuujui i navoenje vjerojatnosti i povrine zahvaenog podruja i posljedica za zdravlje ljudi i zahvaenog podruja; - potrebne interventne zahvate za smanjenje ili sprjeavanje posljedica. PZ mora razmatrati sve radove, koji se izvode u obimu , kojeg obuhvata LN i PGD. U koliko je na gradilitu vie izvoaa, potrebno je izraditi vie planova, koji moraju biti meusobno usklaeni ili jedan plan za sve izvoae, koji mora da sadri sve elemente i zahvate(mjere), koje takav PZ mora da ima. Odgovornost za izvoenje projektom predvienih zahvata, mora biti navedena u PZ sa navoenjem odgovorne osobe (ili osoba). Ta osoba brine za izvoenje projektom odreenih zahvata i sa drugim zakonskim odredbama odreenih zahvata. Ta osoba predlae odgovornom voi radova dodatne zahvate, ako su oni potrebni, za otklanjanje posljedica zahvata u okolinu, obezbjeuje naelo javnosti prema Zakonu o zatiti okoline i surauje sa odgovornim dravnim organima i organima mjesnih zajednica u stvarima koje se tiu zatite okoline i zdravlja ljudi. U graevinski dnevnik je potrebno upisati sve dogaaje, koji se tiu sadraja PZ i s njim predvienih zahvata. -
12.4.3
Organizacija gradilita
12.4.3.1 Obezbjeenje gradilita Obezbjeenje gradilita prema okolini propisuje Zakon o graenju. Plan obezbeenja gradilita je sastavni dio Plana zatite (PZ) Sa planom obezbeenja se predvia : - oznaavanje gradilita (tabla sa podacima o projektu, projektantu, izvoau i investitoru); - obezbjeenje podruja gradilita i pojedinih objekata ( plastine trake, razne vrste ograda,) ; - obezbjeenje objekata, koji su namijenjeni zatiti okoline ; - opis bezbjednostnih mjera u radnom vremenu i van njega; - nain obavjetavanja odgovorne osobe o izvanrednim ekolokim dogaajima: - uputstva za postupke u izvanrednim ekolokim dogaajima van radnog vremena; - drugo, zavisno od prirode gradilita 12.4.3.2 Ureenje gradilita Plan ureenja gradilita izradi izvoa, kojega za to izabere investitor. Plan ureenja gradilita mora biti izraen u skladu sa projektom na osnovu koga je bila za gradnju izdata graevinska dozvola i sastavni je dio PZ, kada je propisan. Mora da sadri sve potrebne podatke o komunikacijskim putevima na gradilitu i prikljucima gradilita na privrednu javnu infrastrukturu, ukljuujui i prikaz dovoza na javne puteve, o skladitima, deponijama, radionicama, kancelariji(uredu) za vodstvo gradilita i inenjera/nadzornog inenjera, garderobama i sanitarnim prostorima za radnike, te druge podatke, koji su vani za siguran i pouzdan rad gradilita. Prije poetka gradnje plan ureenja gradilita mora potvrditi investitor. Nacrt ureenja gradilita ne treba pripremiti za graenje u vlastitoj reiji, te pri graenju manje zahtjevnih i jednostavnih objekata, jedino ako bi se njihova gradnja izvodila na zatienim podrujima ili ako se namjeravaju na istoj lokaciji odnosno graevinskoj parceli odjednom graditi tri ili vie manje zahtjevnih objekata. Ako se gradnja izvodi na dijelu podruja javnog aerodroma, puteva, eljeznice ili luke, koji
Nadzor puteva
rade i moraju zbog toga gradnja i rad takvog objekta privredne javne infrastrukture da se odvijaju istovremeno, potrebno je planom ureenja gradilita obezbjediti takoer i bezbjedno odvijanje avionskog, putnog, eljeznikog odnosno pomorskog saobraaja. Ako se gradilite nalazi neposredno na ili uz saobraajnu komunikaciju ili u prostoru, na kome se izvode druge aktivnosti, mora se pobrinuti i za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika, kao i za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika na gradilitu. Ako se gradnja izvodi na podruju, gdje su postavljeni podzemni ili nadzemni vodovi objekata privredne javne infrastrukture, kao to su kanalizacija, vodovod, elektrina mrea, telekomunikacijska mrea, plinovod, toplovod i drugi komunalni objekti, nacrtom ureenja gradilita treba obezbjediti i njihov nesmetan rad. Prije poetka izvoenja radova na podruju budueg gradilita, mora biti obezbjeeno, da se za vrijeme izvoenja radova sprijee sve opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika, koje mogu nastati na postojeim instalacijama, spravama, objektima i zbog aktivnosti, koje se ili su se odvijale na podruju gradilita. Gradilite mora biti sve vrijeme graenja ureeno tako, da je omogueno nesmetano i bezbjedno izvoenje svih radova, da ne postoje opasnosti za nastanak povreda i zdravstvenih tekoa radnika i drugih osoba. Svi prolazi i pristupi na gradilitu moraju biti slobodni, dovoljno iroki, redovno ieni i odravani, te odgovarajue osvijetljeni. Iz tla ili sa stropa viree uspravne palice i druge prepreke moraju biti zakrivljene ili zatiene i oznaene, da ne moe da doe do povrede radnika. Red(pravila) na gradilitu mora biti objeen na vidljivim mjestima na svim ulazima na gradilite, u trpezariji i u svim garderobama radnika. Pomoni radovi na gradilitu, kao to su tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, moraju ostati u pravilu van opasnih zona. Ako to nije mogue, za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika mora se pobrinuti na drugi odgovarajui nain, kao to je to predvieno u PZ. Sve mjere, koje treba nuno napraviti za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika zbog okolnosti i dogaanja, koja nisu bila predviena planom zatite, mora koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja pri radu zabiljeiti u knjigu mjera za bezbjedan rad. Knjigu mjera za bezbjedan rad uva koordinator i ona mora biti sve vrijeme graenja na gradilitu na raspolaganju inspekciji za rad i svim izvoaima, koji izvode radove na gradilitu Pri veim radovima investitor moe da zahtijeva, da izvoa izgradi i opremi radne prostore za nadzor. Specifina oprema, koju u svojim radnim prostorima zahtijeva investitor je uobiajeno sljedea: - telekomunikacijska oprema - lini raunar sa programskom opremom - terenska vozila - prostori za odmor radnika samo pri radu u tri smjene (tuneli) Sva oprema mora biti prilagoena odgovarajuim standardima, koji obezbjeuju siguran i zdrav rad odnosno prevoz.
12.4.4
Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarija i stambenih objekata na gradilitu
Do vanosti lokalnih uredbi to podruje mogu ureivati uredbe bive SFRJ: Prostori se mogu urediti u ve postojeim stambenim ili drugim objektima ili u pokretnim smjetajima graevinskim kontejnerima. Prema uslovima konkursa mora izvoa prostore redovno odravati i istiti.
strana 100 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
12.4.4.1 Prostori za odmor i/ili prostori za boravak Na gradilitima inenjerskih gradnji, gdje spadaju gradnja puteva i drugih infrastrukturnih objekata u sklopu gradnje puteva, su mogui razliiti pristupi i naini za smjetaj svih zaposlenih, koji na gradilitu rade stalno ili privremeno. Te mogunosti zavise od: - obima radova i predvienog broja zaposlenih; - lokacije gradnje; - postojeih smjetajnih kapaciteta na podruju izvoenja radova; - vremena trajanja radova; U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri smjetaja radne snage: - na gradilitu se organizira potpuni smjetaj kompletne radne snage (privremeni montani (drveni) objekti , kontejneri za smjetaj); - na gradilitu se ne organizira smjetaj dijela radne snage; - radna snaga ili dio, se smjesti u postojee objekte za noenje ili iznajmljene objekte za stanovanje; - radna snaga boravi u svojim domovima; - drugi primjeri u zavisnosti od lokalnih razmjera i uslova, te obima posla. U PZ mora biti prikazan: - broj radnika, koji su stalno smjeteni u objektima gradilita; - broj dnevnih migranta; - nain smjetaja i oblici rjeenja; - struktura radne snage prema kvalifikaciji; - nain snabdijevanja sa sanitarnom vodom. Prostori za odmor i/ili prostori za smjetaj moraju biti dovoljno veliki i opremljeni sa odgovarajuim brojem stolova i sjedita sa naslonima za sve radnike na gradilitu. Ako nema posebnih prostora za odmor, moraju biti na raspolaganju drugi prostori, gdje se radnici mogu zadravati za vrijeme kada ne rade. Stalni prostori za smjetaj moraju imati dovoljno sanitarne opreme, prostor za odmor i prostor za provoenje slobodnog vremena, osim ako se upotrebljavaju samo u izuzetnim primjerima. Opremljeni moraju biti sa posteljama, ormarima, stolovima i stolicama sa naslonima, uzimajui u obzir broj radnika, te ureeni tako, da su, gdje je to potrebno, odvojeni za mukarce i ene. U prostorima za odmor i/ili prostorima za smjetaj potrebno je izvesti odgovarajue mjere, da bi se obezbjedila zatita nepuaa od neugodnosti, koje prouzrokuje dim od cigareta. Ako je to potrebno, moraju biti prostori za odmor i/ili smjetaj puaa odvojeni. Trudnice i majke koje doje moraju imati mogunost, da u odgovarajuim uslovima legnu i odmore se. Ako je potrebno, moraju biti radna mjesta organizovana tako, da su uzete u obzir potrebe invalidnih radnika. Potrebe iz prvog stavka se odnose posebno na vrata, prilaze, stepenita, tueve, umivaonike i klozete, koje invalidni radnici neposredno upotrebljavaju, i radilita na kojima rade. 12.4.4.2 Komunalna i sanitarno higijenska ureenja
12.4.4.2.1 Komunalno ureenje

Za potrebe izvoaa i nadzora, mora biti obezbjeeno snabdijevanje sa: - elektrinom energijom ;
knjiga IV
strana 101 od 263
Nadzor puteva
tekuom, hladnom i toplom vodom ili rezervoarom za vodu ; telefonskim prikljukom i beinim telefonima; sakupljaima otpadnih voda, njihovim ienjem i/ili odvozom na spravu za ienje; - rezervoarom za tekui naftni plin sa razvodnicima (za grijanje, ako je to predvieno); - drugim izvorima, zavisno od potrebe gradilita; Obim potrebnih komunalnih prikljuaka je zavisan od veliine graevinskih radova, broja zaposlenih i naina smjetaja i prehrane. Ta ocjena je zavisna od tehnologije izvoenja radova i iz nje nastalih potreba. PZ sadri: - nain snabdijevanja sa potrebnom koliinom vode za pie i gaenje poara, te tehnoloke vode, ako je ona potrebna u radnom procesu i izraun koliina, te izvora snabdijevanja sa vodom; - prikaz dovoda energije i lokaciju izvora; - prikaz skupljanja i odvoenja otpadnih voda na gradilitu; - nain postupanja sa zagaenom i otpadnom vodom, koju je potrebno prethodno adekvatno oistiti prije isputanja u vodotok ili poniruu vodu, tako da budu dostignuti jo uvijek dozvoljeni parametri opasnih materija odn. obezbjediti njeno sakupljanje i odvoz na komunalnu spravu za ienje. Zahvati su zavisni od zagaenosti tih voda i od osjetljivosti okoline odn. povrinskih i podzemnih voda; - kartu ureenja gradilita sa ucrtanim komunalnim i energetskim vodovima u M 1:5000 ili 1:1000.. -
12.4.4.2.2 Sanitarno higijensko ureenje

Sanitarni uslovi za zaposlene, su zavisni od naina smjetaja u objektima za boravak i ureenja na samom gradilitu. Na gradilitu treba obezbjediti garderobe za radnike. Garderobe moraju da zadovolje broj radnika, koji garderobe trebaju, tako da svakom radniku pripada min. 0,45 m2 povrine. U sluaju rada u smjenama, mora biti obezbjeena dvostruka povrina. Na samom gradilitu je potrebno obezbjediti : - garderobe za preoblaenje ; - vodu za umivanje i tuiranje ; - sanitarije (toalete) . Nain izvedbe potrebnih zahvata je u velikoj mjeri zavisan od : - predvienog broja zaposlenih; - ekoloke osjetljivosti podruja, na kojem je gradilite; - strukture zaposlenih prema spolnoj strukturi; - prirode posla. U sluaju manje osjetljivog prirodnog podruja gradilita, je mogue ureenje toaleta sa septikom jamom. Septika jama moe biti za : - suhe klozete, kapaciteta min. 50 l/osobi odn. 3000 l volumena, dvoprostorna bez ispusta; - septika jama za toalete sa vodom za ispiranje, kapaciteta min. 50 l/osobi, odn. 3000 l volumena, dvoprostorna ; - septika jama sa vie pregrada , kapaciteta 2000 l/osobu odn. min. 6000 l., sa ispumpavanjem, ako je koristi vie od 10 osoba, mada ne vie od 60 osoba;
Nadzor puteva
ako je stalno zaposlenih vie od 60 osoba, potrebno je obezbjediti (privremeno) spravu za ienje biolokih otpadnih voda. Za izvedbu toaleta sa septikom jamom, potrebno je izraditi projekt i prirunik za upotrebljavanje. Prirunik mora odgovarati uputstvima o ureenju ubrita i septikih jama. On odreuje, da je potrebno prazniti septike jame najmanje jednom godinje, inae pa, ako je napunjeno 2/3 kapaciteta. Pri pranjenju je potrebno ostaviti 1/6 kapaciteta, da bi se omogui razmjena materije(raspadanje). U priruniku je potrebno odrediti deponije za izmet nakon pranjenja. U odnosu na lokalne uslove, potrebno je odgovarajue odrediti i deponiju. Sanitarni kontejner na gradilitu omoguava kombinaciju toaleta i tua i trenutno je najraireniji u praksi. Na podrujima, gdje je okolina osjetljiva (podzemne vode), izrada i upotreba toaleta sa septikim jamama nije dozvoljena. U takvim sluajevima potrebno je umjesto toaleta sa ispiranjem, uporabiti kemijske toalete, za koje je takoer potrebno izraditi prirunik za upravljanje i odravanje. U PZ je treba prikazati: - objekte za noenje sanitarije u skici objekta (A.1); - prostor za garderobe i broj garderobnih ormaria (duplih) ; - broj toaleta u odnosu na broj zaposlenih prema spolu ; - nain ureenja, u odnosu na uslove za zatitu okoline ; - prikaz lokacija toaleta i vode za umivanje na situaciji M 1:1000 ; - nacrt toaleta sa septikom jamom; - prirunik za rukovanje i odravanje sanitarija; - nacrt kemijskog toaleta i prirunik za koritenje i voenje dnevnika za upotrebu. -
12.4.4.2.3 Garderobe
Ako radnici moraju nositi posebna radnu odjeu i ako se iz zdravstvenih razloga ili zbog javnog morala ne moe oekivati, da se presvlae u drugim prostorima, moraju imati na raspolaganju odgovarajue garderobe. Garderobni prostori moraju biti opremljeni sa ormariima za uvanje line garderobe, koji se mogu zakljuati. Svaki radnik mora imati na volju bar jedan ormari, a kada radi u izuzetno prljavoj, agresivnoj ili vruoj atmosferi, poslodavac mu mora obezbjediti odvojene ormarie za prljavu i za istu odjeu. Garderobe nisu potrebne, ako se radi o izvoenju kratkotrajnih radova ili kada su one radnicima na volju u prostorima, koji su udaljeni od gradilita manje od 30 km, te poslodavac obezbjedi redovan prevoz radnika do tih prostora. U tom sluaju radnicima mora biti na raspolaganju prostor, gdje mogu da zakljuaju svoju odjeu i line stvari. Garderobe moraju biti lako pristupane, dovoljno prostrane i opremljene sa sjeditima. Ako je potrebno (na primjer pri radu sa opasnim materijama, u vlagi, prljavtini i sl.), radnici moraju imati na raspolaganju prostore, gdje uvaju radnu odjeu odvojeno od line odjee i linih stvari. Potrebno je odvojiti muke i enske garderobe ili obezbjediti odvojenu upotrebu za mukarce i za ene.
12.4.4.2.4 Tuevi i umivaonici

Ako je to zbog vrste posla ili iz zdravstvenih razloga potrebno, mora biti na raspolaganju odgovarajui broj tueva. Tuevi za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.
Nadzor puteva
Kupaonice sa tuevima moraju biti dovoljno velike, da se moe svaki radnik bez uzdrljivosti umivati u uslovima, koji odgovaraju higijenskom standardu. Tuevi moraju imati vruu i hladnu tekuu vodu. Kada tuevi nisu potrebni, mora biti u blizini radilita i garderobi obezbjeen dovoljan broj odgovarajuih umivaonika sa tekuom vodom (sa vruom vodom, ako je to potrebno). Umivaonici za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba. Kada su prostori sa tuevima ili umivaonicima odvojeni od garderoba, mora biti meu tim prostorima neposredna povezanost.
12.4.4.2.5 Toalete
U blizini radilita, prostora za odmor, garderoba i prostora sa tuevima i umivaonicima moraju biti na raspolaganju posebni prostori sa odgovarajuim brojem toaleta i umivaonika. Na svakih 30 radnika mora biti po jedna sanitarna kabina. U neposrednoj blizini sanitarija mora postojati mogunost umivanja. Za svakih 10 radnika, koji istovremeno zavre sa poslom, mora biti na volju 1 umivaonik sa sapunom i papirnim brisaima Toalete za mukarce i ene moraju biti odvojene ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba. 12.4.4.3 Prevoz na posao U koliko je to potrebno radnici moraju imati organizovan prevoz na posao sa tehniki besprijekornim sredstvima prevoza. Prevoz radnika mora biti obezbjeen od strane izvoaa, ako je kraj boravka udaljen vie od 5 km. Na gradilitima inenjerskih gradnji, kao graenje puteva i drugih infrastrukturnih objekata su mogui razliiti pristupi kod prevoza zaposlenih koji na gradilitu rade stalno ili privremeno. Te mogunosti su zavisne od : - broja radnika, koji nemaju vlastito provozno sredstvo; - broja radnika ; - mogunosti za javni prevoz - lokacije gradnje; - postojeih stambenih mogunosti na podruju izvoenja radova. U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri prevoza radne snage: - koriste se vlastita provozna sredstva; - koriste se sredstva javnog prevoza (autobusi, voz,..); - organiziran prevoz poduzea, koje izvodi radove; - drugi primjeri zavisni od lokalnih razmjera i uslova i obima posla U praksi nastaju esto kombinacije, o emu je potrebno voditi rauna pri planiranju i izradi PZ. Zato je taj dio projekta u velikoj mjeri zavisan od izabranoga izvoaa radova i njegove lokacije. U PZ mora biti prikazan odn. naveden: - broj radnika, koji su stalno nastanjeni u objektima gradilita; - broj dnevnih migrantov; - nain izvedbe prevoza; - provozna sredstva; - dokaz skladnosti sa propisima. 12.4.4.4 Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie Radnicima moraju biti na raspolaganju:
Nadzor puteva
prostori, koji im omoguavaju, da se hrane u odgovarajuim uslovima, pomagala, koja im omoguavaju pripremu obroka hrane u odgovarajuim uslovima, kada je to potrebno. Nain snabdijevanja sa hranom i vodom je isti kao i pri smjetaju zavisan od: - obima radova i predvienog broja zaposlenih; - lokacije gradnje; - postojeih ugostiteljskih kapaciteta na podruju izvoenja radova; - vremena trajanja radova. U zavisnosti od gore navedenih zahtijeva i uslova, su za snabdijevanje sa hranom i vodom mogua sljedea rjeenja: - na gradilitu se organizira prehrana iz vlastite kuhinje izvoaa ; - na gradilitu se organizira prehrana iz kuhinje, koja je u vlasnitvu zakupca; - hrana se dovozi na gradilite iz kuhinje koja je van gradilita; - snabdijevanje sa hranom je u gostionici (restoranu) koji je u blizini ; - druga rjeenja, zavisno od okolnosti. Bez obzira na nain pripreme, potrebno je obezbjediti u toku rada jedan topli obrok svim zaposlenim. Na gradilitu je u sluaju, da se hrana dovozi iz kuhinja van gradilita, potrebno obezbjediti prostore, gdje se hrana dijeli i konzumira trpezarije. U pretprostoru trpezarije moraju biti namjeteni umivaonici. Prostori moraju imati mogunost grijanja i biti odgovarajue prozraeni. Povrina prostora je zavisna od broja radnika i od toga dali se hrana dijeli u jednoj ili u dvije smjene. Snabdijevanje sa tekuinom (vodom ili sa drugim bezalkoholnim piima), mora biti obezbjeeno u odnosu na prethodne uslove. Na gradilitu treba obezbjediti dovoljan broj odgovarajuih mjesta za dovod vode za pie i za dostavu drugih vrsta pia za vrijeme dnevnog obroka. Higijenske slavine za vodu za pie moraju biti razporeene tako, da od radnog mjesta nisu udaljene vie od 100 m. Jednu slavinu moe da upotrebljava najvie 60 radnika. U PZ mora biti prikazan: - opis rjeenja, koja se tiu snabdijevanja sa hranom i vodom za pie; - potrebne koliine, u donosu na broj zaposlenih; - obezbjeivanje zdravstvene besprijekornosti i kontrole vode za pie; - grafika skica sa prikazom ureenja objekata i sprava za snabdijevanje sa hranom i vodom za pie. 12.4.4.5 Prozraivanje i osvjetljenje
12.4.4.5.1 Prozraivanje
Radnicima je potrebno u odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja obezbjediti dovoljno svjeega zraka. Ako se upotrebljava sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje, je potrebno obezbjediti njegovo pravilno funkcioniranje. Pri tome radnici ne smiju biti izloeni tetnom propuhu. Sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje mora biti opremljen sa signalizacijom za javljanje kvarova. Bilokakve odloene predmete (stvari) ili prljavtinu, koja bi zagaivanjem zraka prouzrokovala opasnost po zdravlje radnika, je potrebno odmah odstraniti.
12.4.4.5.2 Temperatura
U odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja pri radu, mora biti u toku radnog vremena temperatura radne okoline primjerena za ljudski organizam.
Nadzor puteva
Temperatura u prostorima za odmor, prostorima za osoblje, koje je trenutno na poslu, u sanitarnim prostorima, trpezarijama i prostorima za pruanje prve pomoi mora odgovarati namjeni takvih prostora. Krovni ili plafonski prozori i staklene pregrade moraju sprijeiti prekomjerni uinak sunevog zraenja u odnosu na vrstu rada i upotrebu prostora.
12.4.4.5.3 Prirodno i umjetno osvjetljavanje radilita, prostora i saobraajnih puteva na gradilitu

Radilita, prostori i saobraajni putevi moraju imati to vie prirodne svjetlosti. Nou i onda kada prirodna dnevna svjetlost nije dovoljna, potrebno se je pobrinuti za odgovarajuu i dovoljnu vjetaku rasvjetu. Tamo gdje je to potrebno, treba upotrebljavati pokretne izvore svjetla, koji su osigurani od negativnih uticanja. Boja upotrebljene vjetake svjetlosti ne smije promijeniti raspoznavanja sigurnosnih natpisa i znakova. Instalacije za rasvjetu prostora, radilita i saobraajnih puteva moraju biti postavljene tako, da ne predstavljaju opasnosti. Prostori, radilita i saobraajni putevi, koji su osvijetljeni sa umjetnom rasvjetom, a u kojima radnici obavljaju opasne poslove, moraju biti opremljeni sa rasvjetom u sluaju nude primjerene jaine.
12.4.4.5.4 Podovi, zidovi, stropovi i krovovi prostora

Podovi u radnim prostorima ne smiju imati opasna izboenja, rupe, ili nagibe; moraju biti vrsti, stabilni i ne smiju biti klizavi. Povrine podova, zidova i stropova u prostorima moraju biti takve, da se lako iste ili drugaije odravaju na primjerenom higijenskom nivou. Prozirni ili providni zidovi, posebno pregrade, koje su u cjelini iz stakla, u prostorima, u blizini radilita ili saobraajnih puteva, moraju biti jasno oznaene i napravljene iz sigurnih materijala ili moraju biti u takvim prostorima ili uz saobraajne puteve, zatiene tako, da se radnici ne mogu povrijediti, ako bi se te razbile. Prozori moraju biti takvi, da ih radnici mogu otvarati, zatvarati, namjetati ili zakljuavati na siguran nain. Kada su otvoreni, ne smiju biti u takvim poloajima, da predstavljaju opasnost za radnike. Zidni ili stropni prozori moraju biti planirani skupa sa opremom ili biti drugaije opremljeni sa spravama, koje omoguavaju ienje bez opasnosti za radnike, koji obavljaju taj posao, kao i za radnike, koji se tamo nalaze.
12.4.4.5.5 Uticaji vremenskih pojava

Radnike je potrebno zatititi od onih uticaja vremena, koji mogu biti tetni za njihovo zdravlje i sigurnost.
12.4.5
Elektrine i telekomunikacijske instalacije
Instalacije je potrebno planirati, instalirati i upotrebljavati tako, da ne predstavljaju opasnost za poar ili eksploziju. Sve osobe moraju biti zatiene od opasnosti elektrine struje zbog posrednog ili neposrednog dodira s njim. Instalacije za distribuciju energije na gradilitu, posebno takve, koje su izloene vanjskim uticanjima, potrebno je redovno pregledati i odravati. Elektrine instalacije smiju izvoditi, popravljati, odravati i odstranjivati samo struno osposobljeni radnici elektrotehnike struke. Prije poetka rada na gradilitu je potrebno identificirati postojee instalacije, pregledati ih i jasno ih oznaiti. Elektrine vodove koji vise u zraku je potrebno, ako je to mogue, premjestiti izvan gradilita ili prekinuti elektrini tok.
Nadzor puteva
Ako to nije mogue, potrebno je postaviti zatitne pregrade, koje obezbjeuju, da vozila i instalacije ne dou u dodir sa elektrinim vodovima koji vise u zraku. Kada vozila moraju voziti ispod elektrinih vodova, potrebno je postaviti odgovarajue upozoravajue znake i visee zatitne table. Pri planiranju, instaliranju i izboru opreme i sigurnosnih sprava je potrebno uzimati u obzir vrstu i jainu instalirane energije, vanjske uslove i osposobljenost osoba, koje imaju pristup do dijelova instalacija. Elektrine instalacije i oprema na gradilitu mora odgovarati vaeim propisima i zahtjevima standarda HD 384.7.704 S1:2001. Elektrine instalacije i oprema moraju biti osigurane od vremenskih uticanja (zatita bar IP 43). Fiksne naprave in instalacija gradilita kao i alata, oprema te prekidaa i sprave za upravljanje moraju imati zatitu od prakastih djelia i vode u izvedbi u bar IP 44 Razvoai kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda EN 60439-4. Postavljeni moraju biti stabilno na dostupnom mjestu i moraju biti zatvoreni. Opremljeni moraju biti sa zatitnom spravom na diferentni tok (FI prekida), koji ne prelazi nazivnu vrijednost 30 mA. Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti instalirani tako, da nema opasnosti mehanikog oteenja. Slobodno na zemlji poloeni mogu biti samo kablovi tipa HO 7 RN F, koji moraju biti mehaniki zatieni ili smjeteni na propisanoj visini na svim prolazima za vozila i podrujima, gdje se obavlja rad sa tekom graevinskom mehanizacijom. Produni kablovi za snabdijevanje elektrinih pominih i prenosnih alata i naprava na gradilitu moraju biti savitljivi. Kablovi kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda HD 22.4, u izvedbi bar HO 5 RN F i primjerno mehaniki zatieni ili postavljeni na odgovarajuoj visini u skladu sa posebnim propisima. Na gradilitima se mogu upotrebljavati samo kablovski koluti (bubnjevi), koji su opremljeni sa utinicama pokrivenim sa poklopcima protiv pricanja vode, termikim osiguraem protiv pregrijavanja kabla i tekim gumi kablom tipa HO 7 RN F. Prije svake upotrebe kablovskih produetaka je potrebno obaviti vizualni pregled. Kada su vidljiva oteenja na izolaciji, uvodnicama, utikau, utinici, termikom osigurau ili je kabl iupan iz utinice ili utikaa, produetka nije ga vie dozvoljeno upotrebljavati. Krpljenje izolacije sa izolirnim trakama nije dozvoljeno. Prikljuivanje elektrinih sprava na mreu je dozvoljeno samo preko elektrinih razvoaa, dodatno osiguranih sa zatitnom spravom na diferentni tok, koji ne prelazi nazivnu vrijednost od 30 mA. Neposredno prikljuivanje elektrinih sprava na utinice kunih instalacija nije dozvoljeno. Na gradilitu se mogu upotrebljavati samo utikai i utinice sa zatitnim polom ili industrijske utinice. Zabranjena je upotreba razvodnih utinica. Industrijske trofazne utinice moraju biti petopolne, veza u njima pa desnozasuna. Opa osvijetljenost gradilita (uz izvoenje radova ponoi i u prirodno neosvijetljenim prostorima) mora iznositi bar 50 luxa, lokalna osvijetljenost na radnim mjestima uz maine, te na krajevima, gdje se obavlja privezivanje i odvezivanje tereta pa najmanje 150 luxa. Svjetiljke kupljene nakon 1. 1. 2003 moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 60 598-2-8 u izvedbi bar IP 23, te zatiena protiv oteenja sa zatitnom mreicom, ili biti namjetena na visini bar 2,5 metra od zemlje i mora uvijek da bude ista. U mokrim, te u vlanim prostorijama se mogu upotrijebiti samo sprave, koje je dozvoljeno upotrebljavati u tijesnim i skuenim prostorijama. Elektrine instalacije, sprave i opremu na gradilitu je dozvoljeno upotrebljavati tek, kada je mjerenjima utvreno, da su besprijekorne. Periodine probe(testiranja) instalacija je
Nadzor puteva
potrebno obavljati bar dva puta godinje (u ljeto i u zimu). Vizualne preglede moraju redovno dnevno obavljati za to naueni radnici na gradilitu, mjeseno pa struno osposobljeni radnici elektrotehnike struke. O mjerenjima i o mjesenim pregledima je potrebno izraditi zapisnik i voditi o tome evidenciju do zakljuka gradnje.
12.4.6
Saobraajne komunikacije, putevi u nudi i izlazi
Problematika je zavisna od sljedeih faktora: - razvijenosti postojee putne mree, bilo da je ta dravna ili lokalna - kvaliteta postojee putne mree - obima tereta, koji e se iz razliitih vanjskih lokacija dovesti na gradilite - vrste tereta - transportnih sredstava i njihovih karakteristika (broj osovina i osovinsko optereenje) - gustoe saobraaja na tim putevima - toka puteva (van naselja ili/i po naselju) - nosivosti mostova i drugo. Izvoa, koji izvodi radove ili naruilac radova, mora sa elaboratom ustanoviti mogue poveanje optereenja javnih puteva, po kojima e obavljati transporte, te izvesti graevinske zahvate za ogranienje uticaja na te puteve i objekte uz njih i negativne uticaje na zdravlje i sigurnost stanovnitva, ako transportni putevi teku kroz naselja. Transportni putevi, stepenice i prolazne rampe moraju biti planirani, locirani i izvedeni tako, da obezbjeuju siguran prolaz ili prevoz te da saobraaj po njima ne ugroava radnike, koji rade na radilitima u neposrednoj blizini. Povrina koja je namijenjena vozilima i povrina koja je namijenjena prolazu pjeaka moraju biti razmaknute ili odvojene ogradom. Vrata se ne smiju otvarati u podruje povrine, koja je namijenjena za prolaz. Prilazi na radna mjesta na visini (ili u dubini) mogu biti izvedeni samo kao rampe ili stepenice. U PZ se mora: - ustanoviti broj vozila sa nosivou 10 i vie tona na postojeoj putevi sa najmanje 4-rostrukim brojanjem saobraaja na ciljno-polaznoj lokaciji; - izraunati optereenja puteva sa gradilinim saobraajem uzimajui u obzir, terminski plan i transportne puteve, sa vozilima nosivosti 10 tona i vie; - odrediti postotak poveanog optereenja puteva; - postojee puteve ojaati i proiriti u skladu sa poveanim optereenjima, po metodama za dimenzioniranje kolovozne konstrukcije; - izvesti zahvate(mjere) za bezbjednost pjeaka i biciklista; - postaviti dodatnu saobraajnu i upozoravajuu signalizaciju; - na izvozu za vozila, koja su zablaena, iz gradilita na javni put je potrebno urediti mjesta za ienje sa vodom, gdje e se vozilo oistiti od blata. Ti bazeni, moraju biti vodozaptivni i sa kanalizacijom odvodnjavani u odvodnik ili jarak, nakon prethodnog ienja otpadne vode, dovedene preko lovca ulja; - ojaanje mostova 12.4.6.1 Transportni putevi na i uz gradilite PZ mora obuhvatiti potrebne podatke o transportima po vrsti materijala i koliini unutranjeg transporta, transportnim sredstvima, te dinamici izvoenja. Sastavni dio elaborata o privremenom saobraajnom ureenju je situacija sa ucrtanim transportnim putevima u M 1:5000.
Nadzor puteva
Vano je, da su ti putevi ureeni tako, da ne prouzrokuju negativno uticanje na okolinu. To znai: - da ne ugroavaju vodne izvore povrinskih vodotoka; - da ne prouzrokuju slabljenje zraka sa emisijom prainastih djelia i drugih elemenata; - da ne prouzrokuju prekomjernu buku; - da ne prouzrokuju vibracije na objekte i drugo; - da teku u najveoj moguoj mjeri samo po zemljitu gradilita. Sa PZ je treba predvidjeti: - transportne puteve po gradilitu; - ureenje graevinskih puteva i njihovu irinu; - odravanje tih puteva - saobraajni reim (brzine, smjerove koji imaju prednost,); - upozorenja koja se odnose na zatiena podruja; - frekvenciju vozila (saobraaja); - radno vrijeme; - oznaiti radilite na javnom putu ili pristup do njega. Saobraaj po gradilitu se mora odvijati po istim pravilima, kao i na javnim putevima. U koliko je frekvencija saobraaja velika, potrebno je sa saobraajnom signalizacijom urediti reim saobraaja (Plan privremenog saobraajnog ureenja). U tom primjeru vae odredbe propisa, koji razmatra saobraaj na nekategoriziranim putevima. Ukrtanje gradilinog puta sa kategorizovanim javnim putem mora biti oznaeno sa propisanom saobraajnom signalizacijom. Sa projektom transporta se odredi takoer i brzina transportnih sredstava, koja smije biti Marx. 40 km/sat na otvorenoj trasi, odn. 5 km/sat u blizini radnih mjesta, gdje su radnici i graevinski objekti. U koliko doe pri izlasku na javni put do zablaenja zbog prevoza teretnih vozila ili maina, potrebno je obezbjediti redovno ienje. Saobraajne komunikacije moraju biti uvijek slobodne, provozne i redovno odravane. Minimalna irina transportnog puta mora biti min. 3m sa potrebnim svijetlim profilom. Uz deponije i pomone objekte mora biti izgraen obostrani prolaz za pjeake irine min 80cm. Saobraajni putevi moraju biti min 1m udaljeni od rubova iskopa i deponija. Materijal na deponiji mora biti sloen tako, da nije mogue ruenje deponije na saobraajne puteve. Vozai teretnih vozila i graevinskih maina su duni prije poetka vonje pregledati stanje tereta i obezbjediti, da teret u toku transporta nee ugroavati zaposlene i druge uesnike u saobraaju. 12.4.6.2 Evakuacijski putevi i izlazi u nudi Evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i moraju voditi do sigurnog podruja po najkraoj putanji. U sluaju opasnosti radnicima mora biti omoguena hitna i to bolje sigurna evakuacija sa radilita. Broj, razmjetaj i veliina evakuacijskih puteva i izlaza u nudi su zavisni od upotrebe, opreme i veliine gradilita, te od prostora i najveeg broja osoba, koje mogu biti prisutne na gradilitu. Posebni evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti oznaeni sa bezbjednosnim znacima u skladu sa propisima.
Nadzor puteva
Znaci moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima. Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, te saobraajni putevi i vrata, koja omoguavaju dostup do njih, moraju biti lako dostupni i bez prepreka, tako da je u svakom trenutku mogua nesmetana upotreba. Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, za koje je potrebna rasvjeta, moraju imati sigurnosnu rasvjetu primjerne jaine, ako doe do ispada ope rasvjete. Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su obezbjeena oprema ili sredstva, koja omoguavaju siguran pristup. Vrata na izlazima u nudi se moraju otvarati prema vani. Vrata ne smiju biti zakljuana ili na drugi nain blokirana, tako da ih bilokoja osoba u nudi sa lakoom i moe odmah otvoriti. Klizea ili okretljiva vrata nije dozvoljeno upotrebljavati kao izlaze u nudi. 12.4.6.3 Saobraajni putevi na opasnim podrujima Opasna mjesta na gradilitu ( prelazi preko vodotoka, gradilita mostova, Darkovi.) moraju biti osigurana i opremljena sa signalizacijom, tako da su osigurana i u primjeru ekolokih nesrea. Saobraajni putevi, ukljuujui sa stepenicama, pritvrenim ljestvama i utovarnim mjestima, te rampama moraju biti tako planirani i razmjeteni (i sa mogunou premjetanja), da se obezbjedi jednostavan, siguran i primjeren pristup na nain, koji radnike, koji rade u blizini tih saobraajnih puteva, ne izlae opasnostima. Putevi za pjeake i/ili prevoz robe, ukljuujui sa putevima, koji se upotrebljavaju za utovar ili istovar, moraju biti dimenzionirani u donosu na broj predvienih korisnika i vrstu aktivnosti pri radu. Ako se na saobraajnim putevima upotrebljavaju prevozna sredstva, potrebno je za druge korisnike na gradilitu obezbjediti dovoljno prostora za njihovo kretanje ili ih odvojiti ogradom. Putevi moraju biti jasno oznaeni, redovno pregledani i pravilno odravani. Izmeu saobraajnih puteva za vozila i vrata, ulaza, prolaza za pjeake, hodnika i stepenita je potrebno obezbjediti dovoljno prostora. Ako su na gradilitu podruja, na kojima je pristup ogranien, takva podruja moraju biti opremljena sa spravama, koje sprjeavaju pristup neovlatenim osobama. Za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika, koji su ovlateni za dostup do opasnih podruja, potrebno je izvesti odgovarajue mjere. Opasna podruja moraju biti vidljivo oznaena. 12.4.6.4 Vrata i ulazi Klizea vrata moraju biti osigurana od iskakanja iz voica ili od pada. Vrata i ulazi, koji se otvaraju prema gore, moraju biti opremljeni sa mehanizmom, koji sprjeava, da se nehotice zatvore. Vrata i ulaze du puteva za spaavanje u nudi je potrebno odgovarajue oznaiti. U neposrednoj blizini ulaza, koji su namijenjeni prije svega saobraaju vozila, moraju biti vrata za prolaz pjeaka, osim ako je prolaz za pjeake ionako osiguran. Takva vrata moraju biti jasno oznaena i uvijek dostupna. Vrata na mehanizirani pogon moraju djelovati tako, da radnici nisu izloeni opasnosti od povrede. Vrata moraju biti opremljena sa spravama za zaustavljanje u nudi, koje su jednostavno prepoznatljive i dostupne, omogueno mora biti njihovo runo otvaranje, osim ako se u sluaju prekida elektrinog toka ne otvore automatski.
strana 110 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
12.4.6.5 Mjesta za utovar i rampe Nagib rampi ne smije prelaziti 40 % osim u sluajevima, kada za postavljanje prolaza sa zahtijevanim nagibom nema dovoljno prostora. U sluajevima, kada je kosi pod rampe dignut vie od 100 cm od tla, mora biti na prolazima i rampama na obojici strana namjetena vrsta zatitna ograda, visoka najmanje 100 cm. Rampe te prelazi moraju biti izgraeni iz tvrdog i zdravog drveta ili drugog nosivog materijala. Upotreba ploa za oblaganje za izradu rampi i prelaza nije dozvoljena. Odupiranje rampi te prelaza na nestabilne elemente objekta u gradnji ili na hrpe materijala nije dozvoljeno. Na gornjoj povrini moraju imati drvene rampe, te kosi prelazi, koji su strmiji od 10% privrene letvice dimenzija 2,4 cm x 4,8 cm u jednakim, najvie 35 cm-arskim razmacima. Povrine rampi iz drugih materijala moraju biti izraene tako, da je sprijeeno otklizavanje radnika. Rampe te prelazi, koji su sastavljeni iz vie elemenata, moraju djelovati kao cjelina i moraju biti poduprti tako, da se ne ugibaju, odnosno prekomjerno ljuljaju. Smatra se, da se elementi poda ne ugibaju prekomjerno, kada ugib pod predvienim optereenjem ne prelazi 1/100 razdaljine izmeu potpora. Prije upotrebe i u toku rada je potrebno rampe i prelaze redovno pregledavati i odravati u dobrom stanju i sa njih istiti rastreseni materijal. Upotreba oteenih i nedovrenih stepenita i rampi nije dozvoljena, to poslodavac mora sprijeiti sa fizikom zaprekom ili oznaivanjem sa odgovarajuim znakom. Uslovi: - Utovarna mjesta i rampe moraju odgovarati dimenzijama tereta, koji se prevozi. - Utovarna mjesta moraju imati bar jedan dostup. - Utovarne rampe moraju biti osigurane tako, da radnici sa njih ne mogu pasti. - Rampe, te drugi kosi prilazi i prelazi za prenoenje materijala moraju biti iroki najmanje 60 cm.
12.4.7
Razmjetanje i deponiranje graevinskog materijala
Pri razmjetanju materijala je potrebno uzimati u obzir dinamiku izvoenja radova i tehnologiju gradnje. Na gradilite se materijali dovoze samo u takvim koliinama, koje su potrebne za tekue ugraivanje i ne predstavljaju prepreku za izvoenje drugih radova i transporta. Mjesta deponija moraju biti razvidna iz organizacijskih shema razmjetanja materijala. Uobiajeno se na gradilitu privremeno deponira: - humus, koji se upotrebi pri humuziranju padina nasipa i ukopa - kameniti materijali iz iskopa pijeska i drobionica - betonske i plastine cijevi - armatura - drvo i drvenini poluproizvodi - elementi za oblaganje - montane skele Skladitenje materijala mora biti ureeno tako, da nisu ugroeni sigurnost i zdravlje radnika. Slaganje mora odgovarati osobinama materijala, sprijeeno mora biti nehotino pomicanje. Najvia dozvoljena visina runo sloenih mjesta skladitenja je 2 m uz izuzetak slaganja lakih komada materijala. Uskladiteni materijali moraju biti zatieni od vanjskog uticanja (uticaji saobraaja po gradilitu, izvoenje radova). 12.4.7.1 Prostori za uvanje opasnih materijala Opasni materijali moraju biti na gradilitu uvani u prostorima, koji su odvojeni od drugih i oznaeni, te ureeni namjenski u skladu sa osobinama materijala i uputstvima iz sigurnosnih uputa. Pretakanje opasnih tekuina u posude namijenjene za uvanje hrane ili napitaka, te druge posude, koje po namjeni ne odgovaraju, je zabranjeno.
knjiga IV
strana 111 od 263
Nadzor puteva
Na gradilitu se uobiajeno upotrebljavaju sljedee opasne materije (i nastaju opasni otpaci): - goriva i maziva pogonskih motora graevinske mehanizacije - tehniki plinovi (hlaenje, zavarivanje, rezanje, plameno zagrijavanje) - bitumen, katran i drugi izolacijski materijali na bazi ugljikovodonika - boje, lakovi, ljepila - dinamit (amonal) - ulje za oplatu - drugo Neposredno na radnim mjestima na gradilitu je dozvoljeno uvati opasne materije samo u onoj koliini, koja je nuna za jednodnevni rad i to u originalnoj ambalai. Skladita gdje se uvaju vee koliine opasnih materija moraju biti odvojena od ostalih objekata i udaljena bar 15m od javne puteve i 50m od prostora za boravak. Materije koje meusobno reaguju, je potrebno prostorno odvojiti. Skladite ne smije imati ispuste na podu, koji bi omoguavali izlivanje tekuina u javnu kanalizacijsku mreu. Krov mora biti iz lake konstrukcije i mora imati otvore za prozraivanje. Skladite mora biti opremljeno sa odgovarajuim znacima za upozoravanje. U neposrednoj blizini uvanja opasnih materija moraju biti uvijek na volju odgovarajua sredstva i oprema za pruanje prve pomoi, u sluaju uvanja zapaljivih ili eksplozivnih materija pa takoer i oprema za gaenje. U neposrednoj blizini moraju biti takoer i kopije sigurnosnih dokumenata. Odvoz ambalae opasnih materija i opasnih otpadaka treba organizirati na propisan nain i sa propisanom evidencijskom dokumentacijom, koju zahtijevaju propisi o upravljanju otpacima, koji nastanu pri graevinskim radovima. U sluaju, da se pri gradnji upotrebljavaju eksplozivna sredstva, se ta dovoze na gradilite i neposredno se nakon zavrenog nastreljivanja odvoze u propisno ureeno skladite. Na gradilitu se eksplozivna sredstva ne uvaju. Pri radu sa eksplozivima je potrebno uzimati u obzir uputstva za siguran rad pri upotrebi eksplozivnih sredstava pojedinih proizvoaa. 12.4.7.2 Spisak opasnih i ekoloko spornih materijala i proizvoda Svi materijali, koji se ugrauju u tijelo puta i druge objekte i sprave, moraju biti ekoloko neosporni. Svi materijali moraju imati odgovarajue ateste, sa kojima se dokae njihova neospornost odn. kakve opasne posljedice ima takva ugradnja na okolinu. Posebna panja mora biti dana upotrebi materijala za nasipe, gdje lako dolazi do ispiranja opasnih materija u tla i pod zemlju. Posebno, ako se upotrebljavaju materijali, koji su produkt kemijskih ili metalurkih procesa. U projektu moraju biti navedeni materijali, koji mogu biti ekoloko sporni i za koje je potrebna analiza njihovog sastava. Program monitoringa, ako je potreban u donosu na vrstu materijala, mora obuhvaati vrstu proizvoda, koliinu materijala i vrstu i uestalost ispitivanja. U PZ je potrebno odrediti: - nain transporta i mjesto deponovanja opasnih materijala - predvidjeti provjeru sadrajnosti opasnih materija u materijalima, namijenjenim za ugradnju, njihov sastav i mogue posljedice na okolinu; - na osnovu ocjene opasnosti za okolinu, predvidjeti tehnoloke postupke, sa kojima nee biti pri upotrebi po sadrini za okolinu opasnih materija ugroena okolina, niti za vrijeme izvoenja radova, niti za vrijeme eksploatacije;
strana 112 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
u koliko je potreban privremeni monitoring, predvidjeti program monitoringa i nain praenja skladitenja i ugraivanja materijala i navedbu institucije, koja e to obavljati; - druge mjere, zavisno od upotrebljenih materijala i tehnolokih postupaka. Opasne materije se mogu dati u promet samo, ako su oznaene u skladu sa zahtjevima 7. take priloga VI Direktive 67/548/EGS. Na svakoj ambalanoj jedinici opasne materije moraju biti jasno, itljivo i neizbrisivo navedeni sljedei podaci: a) kemijski naziv opasne materije, b) ime, puna adresa i telefon pravne ili fizike osobe, koja daje opasnu materiju u promet,, c) grafiki znak (simbol) za opasnost, znak slovima za opasnost (koji nije obavezan, ali je preporuljiv), natpis za upozorenje na opasnost, ) standardna upozorenja R (stavke R), d) standardna obavjetenja S (stavke S), e) materiji pripadajui EC broj i tekst, oznaeno po EC, ako je materija navedena u prilogu I Direktive 67/548/EGS i oznaena u skladu sa navedenim prilogom, f) nominalna koliina materije u pakiranju, ako je namijenjena opoj upotrebi. Materije, koje jo nisu potpuno isprobane, se smiju davati u promet samo izuzetno i moraju imati na ambalai i u uputstvu za upotrebu dobro vidljiv i neizbrisiv natpis: Panja materija jo nije potpuno isprobana. Takve materije se smiju davati u promet samo pod posebnim uslovima, odreenim u propisu o prijavi nove materije. Klasifikacijski broj opasnog materijala ili proizvoda je u spisku oznaen sa zvjezdicom (asteriksom). -
12.4.8
Oprema za dizanje i prenoenje
Sve sprave i pomagala za dizanje i prenoenje, ukljuujui sa sastavnim dijelovima, dodaci, sidra i potpornici moraju biti: - odgovarajue planirani i sastavljeni, te dovoljno vrsti u odnosu na namjenu, - pravilno namjeteni i upotrebljeni, - odravani u dobrom radnom stanju, - pregledani i redovno isprobani te kontrolirani u skladu sa vaeim propisima, - upravljati ih smiju samo adekvatno osposobljeni radnici. Na svim spravama i pomagalima za dizanje i prenoenje mora biti jasno oznaena najvea dozvoljena nosivost. Opremu i pomagala za dizanje se ne smije upotrebljavati za druge namijene, za koje nisu predviena.
12.4.9
Vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala
Sva vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevozi materijala moraju biti: - odgovarajue planirani izraeni, pri emu je potrebno uzimati u obziri ergonomska naela, - odravani u dobrom radnom i voznom stanju, - pravilno upotrebljeni. Vozai i upravljai vozila i strojeva za iskopavanje i premjetanje materijala moraju biti posebno osposobljeni za takve poslove. Sa mjerama zatite mora biti obezbjeeno, da vozila i strojevi za iskopavanje i premjetanje materijala ne padnu u gradbene jame ili u vodu. Strojevi za iskopavanje i premjetanje materijala moraju biti opremljeni sa zatitnim
Nadzor puteva
konstrukcijama, koje vozaa tite, da stroj ako se prevrne ne prouzrokuje povrijede, te ga titi i od padajuih predmeta, kada je to potrebno.
12.4.10 Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu

Sve sprave i objekti na gradilitu moraju biti planirani, izvedeni i upotrebljeni na nain, koji obezbjeuje njihov rad u skladu sa propisima o zatiti okoline. Vrsta i koliina mehanizacije na gradilitu je zavisna od vrste radova i njihovog obima. Nain odravanja i mjere za zatitu okoline, su zavisni od stepena osjetljivosti okoline, moguih posljedica, koje bi nastale zbog nepotovanja preventivnih zatitnih mjera ili slabog odravanja objekata i mehanizacije. Opasnosti koje mogu nastupiti za okolinu su: - pronicanje naftnih derivata u tla i podzemne vode - zagaivanje sa mazivima i drugim otpacima, koji nastaju pri odravanju - sipanje goriva u rezervoare strojeva i vozila - nepravilno skladitenje naftnih derivata i drugih opasnih materija, te posljedice za okolinu To podruje ureuju brojni propisi izdati na osnovu Zakona o zatiti okoline i to propisi koji ureuju zatitu voda, zemljita, postupanje sa otpacima, i koji se tiu opasnih materija i zatite zraka. Sa PZ je potrebno predvidjeti sve potrebne mjere, koje obezbjeuju u zavisnosti od osjetljivosti okoline, zatitu podzemnih i povrinskih voda, te drugih prirodnih dobara od zagaivanja sa otpadnim uljima, naftnim derivatima, te otpacima, koji nastaju pri odravanju vozila i maina. Za servisiranje i radove na odravanju vozila i mehanizacije, mora biti u PZ predvien odgovarajue velik prostor (pokriven ili otvoren), ija veliina je zavisna od broja vozila i strojeva na gradilitu. Povrina prostora za jednu jedinicu mora biti veliine min. 4,00x 10,00 m. Prostor mora imati pod iz betona sa nagibom prema otonom kanalu sa hvataem za ulje. Sa PZ i sa poslovnikom odn. internim propisom, mora biti odreena odgovorna institucija za izvoenje monitoringa, a isto tako moraju biti izraena uputstva, sa kojima moraju biti obavijeteni svi upravljai vozila, strojeva i sprava. 12.4.10.1 Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama na gradilitu Graevinska mehanizacija, vozila i druge sprave na gradilitu, zahtijevaju redovno snabdijevanje sa naftnim derivatima i mazivima za pogon i odravanje. Pored tih materija mogu je nastanak drugih, za okolinu opasnih materija, koje se upotrebljavaju za tehnoloke operacije pri izvoenju radova (kemijski proizvodi za beton i sanacijski radovi, ulja pri oblaganju itd.). Sve te materije su u odreenoj mjeri opasne za okolinu i za zdravlje ljudi, ako njihova upotreba i manipulacija kao i skladitenje nisu ureeni u skladu sa uputstvima. U dananjim uslovima najei nain snabdijevanja je dovoz sa cisternom za prevoze naftnih derivata iz skladita do pojedinih korisnika. Pored toga je pri manjim potrebama mogue jo i snabdijevanje iz rezervoara na gradilitu ili se vozila pune na malo udaljenim javnim benzinskim pumpama. Nain snabdijevanja je zavisan od lokacije gradilita u odnosu na javnu benzinsku pumpu i koliinu upotrebe, te vlasnitva mehanizacije i vozila. Na ekoloko osjetljivim podrujima potrebno je pobrinuti se za jedinstven i kontroliran nain snabdijevanja. Za upotrebu opasnih materija u PZ treba predvidjeti: - Nain skladitenja opasnih materija koje se upotrebljavaju u tehnolokom procesu.
Nadzor puteva
Da ti objekti i transportne sprave moraju biti u odnosu na vrstu materijala, izradu, korozijsku zatitu i opremu, graeni i postavljeni tako, da ne prouzrokuju zagaivanje vode, zraka i zemljita i slabljenje njihovih osobina. Detaljnija uputstva i zahtjevi su dati u propisima o tome, kako moraju biti izgraena i opremljena skladita, te transportne sprave za opasne i tetne materije. Ako se na gradilitu upotrebljava tekui naftni plin, vae odredbe propisa za rezervoare, skladitenje limenki ( na otvorenom ili u objektima), upotrebu plina, pretakanje plina, zatitne udaljenosti, regulacije, cjevovode, potroae, prikljuke potroaa, odvod dimnih plinova i druge tehnike detalje, koji moraju biti uzeti u obzir u PZ. Ako se na veim gradilitima postavi vlastita pumpa za goriva, potrebno je uzimati u obzir odredbe propisa o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i pretakanju zapaljivih tekuina, koji se tiu gradnje stanice, pripreme za snabdijevanje motornih vozila sa gorivom, cjevovode, pretakanje goriva, poarnu zatitu. Potrebno je odrediti transportni put za prevoze goriva i potovati druge odredbe propisa o prevozu opasne robe, koji se tiu vozila, provoza i manipulacije sa opasnim materijama. Uz to je potrebno voditi i zapisnik o nadzoru provoza opasne robe. Za svaki primjer je potrebno u PZ predvidjeti nain snabdijevanja i mjere za zatitu okoline od zagaivanja koje nastaje isticanjem goriva i drugih opasnih materija. Predvidjeti treba i nain kontrole izvoenja preventivnih mjera i navesti odgovornu instituciju za izvoenje odredbi PZ; U sluaju ekoloke nesree predvidjeti zahvate za njeno ublaenje i sanaciju. 12.4.10.2 Pranje i odravanje vozila na gradilitu Vozila, koja rade na gradilitu i voze graevinskim putevima su zbog prirode posla esto blatnjava ili na drugi nain prljava(zagaena). Da ne bi izazvala prljanje(zagaivanje) javnih puteva, na koje uvoze iz gradilita, potrebno je vozila oistiti od blata i drugih materija, koje su opasne za okolinu. Propisi odreuju da uesnici u saobraaju ne smiju na puteve ili uz njih isputati, ostavljati, odlagati, bacati, nita to bi ugrozilo bezbjednost saobraaja, tetilo zdravlju ljudi, ivotinja, biljki ili prouzrokovalo zagaivanje okoline. Sa PZ treba predvidjeti: - nain obezbjeivanja, da vozila ne budu prljala(zagaivala) javne puteve ; - plan mjera u vezi sa vozilima, koja voze na javnoj putnoj mrei; - nacrt plana za pranje vozila i odvoda otpadne vode; - deponiranje blata sa platoa; - uputstva za vozae i ime odgovorne osobe. Izvedba platoa za pranje vozila, mora odgovarati sljedeim uslovima: - tla moraju biti nepropusna, platforma mora biti obrubljena sa ivinjacima, - pristup vozila je sa blagom rampom, - odvod vode je ureen sa prelivom u kanalizaciju i lovcem ulja sa koalescentnim filterom, - oprema za dovod vode i cijev za prskanje vode. 12.4.10.3 Parkiranje i odravanje vozila i mehanizacije Parkiranje vozila i druge mehanizacije i sprava, sa neodgovarajuim ureenjem moe da prouzrokuje zagaivanje okoline, prije svega zemljita i podzemnih voda, kao i povrinskih voda, nakon veeg izlivanja naftnih derivata. Zbog toga je potrebno, zavisno od osjetljivosti okoline, predvidjeti odgovarajue mjere tehnikog znaaja, sa kojima sprjeavamo mogunost zagaivanja okoline. Isto tako sa uputstvima vozaima i upravljaima strojeva pobrinuti se da e se uputstva, koja se odnose na parkiranje vozila izvoditi. Opasnosti za okolinu, koje mogu nastati su:
Nadzor puteva
- izlijevanje goriva iz vozila ili strojeva, kao posljedica kvara; - zagaivanje sa uljima iz motora, mjenjaa, diferencijala; - zamjena ulja i njihovo skladitenje ; Propisi o minimalnim tehnikim i drugim uslovima za parkiralita i mjesta za odravanje vozila odreuje da : - parkiralita i druge povrine parkiralita moraju biti nepropusne za vodu i naftne derivate - povrine moraju biti opasane sa ivinjacima ; - meteorne vode iz parkiralita moraju biti sa kanalizacijom uvedene u lovce ulja ; - parkirna mjesta za vozila, koja prevoze tekue opasne materije, moraju biti odvojena od ostalih parkiralita ; - parkirna mjesta moraju biti oznaena sa talnom i vertikalnom signalizacijom ; - na parkirnim mjestima se ne smije prati, odravati ili popravljati; dozvoljeni su samo dnevni pregledi vozila; - za popravke i pranje vozila mora biti odvojeno radno mjesto, gdje je obezbjeena zatita okoline; - podovi radionica za popravak vozila i strojeva, moraju biti nepropusni za vodu i naftne derivate i obezbjeeno mora biti odvoenje otplaka preko odgovarajue dimenzioniranog lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom. Sa PZ je potrebno : - obezbjediti pripremu odgovarajueg broja parkirnih mjesta, u odnosu na broj vozila, koja parkiraju na gradilitu ili na drugim lokacijama, prema gore navedenim zahtjevima - izraditi graevinski plan ureenja parkiralita; - izraditi nacrt lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom i prirunik za odravanje; - izraditi uputstva za korisnike parkiralita i odravae strojeva - navesti odgovornu osobu, koja se brine za odravanje parkiralita, radnog platoa za popravke i lovca(hvataa) ulja.
12.4.11 Ureenje radnih mjesta

Radna mjesta moraju biti uvijek ureena i dostupna tako, da odgovaraju: - vrsti gradnje - promjenama stanja na gradilitu - vremenskim uticanjima - vrsti radova i moraju obezbjeivati bezbjedno izvoenje radova. Radni prostori moraju imati dovoljnu povrinu i visinu, da bi radnici mogli obavljati svoj rad, a da ne bi bili pri tome ugroena njihova bezbjednost, zdravlje ili dobar osjeaj. Povrina zemljita na radilitu mora biti takva, da radnicima omoguava slobodno kretanje pri obavljanju posla. Pri odreivanju povrine za slobodno kretanje je potrebno uzimati u obzir prisustvo opreme ili sprava. 12.4.11.1 Naroito opasni poslovi i zatitna oprema
12.4.11.1.1 Okvirni spisak posebno opasnih poslova

Okviran spisak posebno opasnih poslova: - Radovi u iskopima dubljim od 5 m ili u sipkom ili movarnom terenu, na visini vie od 10 m;
Nadzor puteva
radovi sa kemijskim ili biolokim materijama, koje posebno ugroavaju bezbjednost i zdravlje radnika ili pri kojima je prema propisima potreban zdravstveni nadzor; radovi u podruju ioniziranog zraenja; radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona; radovi pri kojima prijeti opasnost od utapljanja; radovi pri kopanju, ienju ili popravci bunara, pod zemljom i u tunelima; radovi pri potapljanju uz upotrebu zraka pod pritiskom; radovi u kesonu sa atmosferom sa stisnutim zrakom; radovi sa eksplozivnim i lako zapaljivim materijama; radovi pri montai ili demontai tekih dijelova i/ili sklopova; radovi uz tekui saobraaj na putevama i eljeznici; radovi pri napinjanju kablova u prednapregnutim betonskim i drugim konstrukcijama; radovi pri betoniranju, rezanju i obradi povrina sa spravama pod visokim pritiskom
12.4.11.1.2 Osnovni zahtjevi za bezbjedan rad

Radnici ne smiju biti ispostavljeni tetnom nivou buke, plinova, isparenja ili praha. Ako radnici moraju stupiti u zatvoreno podruje, gdje se u atmosferi moe nalaziti otrovna ili tetna materija, ili takva atmosfera ne sadri dovoljno kiseonika ili je zapaljiva, mora biti atmosfera u takvom podruju kontrolirana i uvedene moraju biti odgovarajue mjere za sprjeavanje opasnosti. Ako u zatvorenom prostoru u radnom postupku nastaju tetni plinovi, mora biti obezbjeeno prisilno(vjetako) prozraivanje i kontrola plinova, te uspostavljen em alarmiranja. Prah in plinovi, koji nastaju u postupku rada, moraju biti isisavani to blie mjestu nastanka Radnik ni u kakvom sluaju ne smije biti ispostavljen visokom stepenu rizika u zatvorenoj atmosferi, ako nije sve vrijeme trajanja rada nadziran tako, da mu je u svakom trenutku mogue priskoiti u pomo. Radna mjesta u zatvorenim, tijesnim (cjevovodi, silosi) i podzemnim prostorima (tuneli, bunari ahtovi) moraju biti tako prozraivana, da je obezbjeena prisutnost kiseonika u zraku bar 19 %; dozvoljene koncentracije opasnih plinova i praha u zraku, nisu prekoraene; nije mogu nastanak eksplozije. Kada radnici na gradilitu izvode radove u jako zapraenoj atmosferi, pod uticanjem otrova, nadraujuih materija ili sa materijama, koje su opasne za infekciju, ili prave vruinu u prostoru, mora biti na gradilitu na svakih 10 radnika po jedan tu sa toplom i hladnom tekuom vodom, sapunom, zatitnom kremom i sredstvom za dezinfekciju. Kada na gradilitu pod takvim uslovima radove izvodi vie od 10 radnika due od 14 dana, moraju biti ureene i kupaonice. Temperatura tih prostora u periodu od 15. oktobra do 30. aprila ne smije biti nia od 21oC Kada je predvieno da se izvode radovi na gradilitu na otvorenom ili u otvorenim prostorima, je potrebno obezbjediti i prostor za odmor, suenje odjee i grijanje radnika. Slobodna povrina tog prostora mora iznositi bar 0,75 m2 na radnika, mada ne smije biti manji od 4 m2; visina prostora pa mora biti bar 205 cm. Obezbjeena temperatura u prostoru mora biti u vremenu od 15. oktobra do 30. aprila bar 20o C. Kao prostor za zadravanje i grijanje se moe upotrijebiti i prostor za garderobe ili prostori za smjetaj, ako ispunjavaju gore opisane zahtjeve. Takve prostorije nije potrebno urediti samo na
knjiga IV
strana 117 od 263
Nadzor puteva
gradilitima, gdje radi najvie pet radnika manje od sedam dana, ve se mora pobrinuti i za to, da se radnici mogu posuiti i ugrijati. Na gradilitu mora biti ureen ist prostor opremljen sa stolovima, koji radnicima slui kao trpezarija. Uz stolove moraju biti i stolice. Prostor mora biti opremljen sa vjealicama za odlaganje gornje odjee, a u blizini mora postojati takoer i mogunost za pranje ruka, te hladna voda za pie ili drugi ohlaeni bezalkoholni napitci. U zimskom vremenu mora biti prostor primjereno zagrijavan. Trpezarije nisu potrebne, kada poslodavac organizira prehranu radnika na drugi adekvatan nain (u javnim restoranima ili gostionicama u blizini gradilita)
12.4.11.1.3 Zatitna oprema

Propisana lina zatitna oprema, odreena u PZ i u drugim propisima, mora biti izraena u skladu sa propisima i standardima, upotrijebljena namjenski, te odravana i pregledana prije upotrebe. Oteenu, iskoritenu, slabo odravanu linu zatitnu opremu i opremu, kojoj je istekao rok upotrebe, nije dozvoljeno upotrebljavati. Radnik, koji bez obzira na upozorenje odgovornog voe radova ne upotrebljava propisanu linu zatitnu opremu, te sa takvim postupkom ugroava svoju sigurnost i sigurnost drugih radnika se odstrani sa radnog mjesta. Sve osobe, koje se iz bilo kojeg razloga nau na gradilitu, gdje postoji mogunost pada predmeta na glavu, pada u dubinu veu od 1 m ili udarca u glavu od prepreka u prostoru, ili je u planu zatite ustanovljena mogunost za povredu glave zbog drugih uzroka, moraju nositi zatitnu kacigu. Znak, koji odreuje obavezno noenje kacige, mora biti postavljen na svim pristupima na gradilite i na izlazima iz objekata na gradilite. Kada postoji opasnost za povrede glave samo na dijelu gradilita, koordinator za sigurnost i zatitu zdravlja moe bez obzira na odredbu iz prvog stavka ove take odrediti, da se mora zatitna kaciga nositi samo na tom dijelu gradilita. Ugroeni prostor se posebno oznaava, na svim pristupima u to podruje i postave se odgovarajui znaci za obaveznost noenja kacige. Kada radnici od samo jednog poslodavaca obavljaju rad u zatvorenim prostorima gradilita, za koje koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da nema opasnosti iz prvog stavka toga lana, u toku rad ne treba da nose kacigu. Moraju je imati pri sebi i upotrijebiti pri kretanju po ostalom dijelu gradilita. Ta olakica vai samo, ako je upisana u knjizi mjera za siguran rad. Na gradilitu mora biti za posjetioce na raspolaganju toliko kaciga, koliki je najvie dozvoljen broj moguih posjetilaca odjednom, to mora biti odreeno u planu zatite za to gradilite. Kada koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da vie nema opasnosti za povredu glave, se znaci za obaveznu upotrebu zatitne kacige odstrane, mjera pa se upie u knjigu mjera za bezbjedan rad. 12.4.11.2 Prva pomo Organizaciju slube prve pomoi u sluaju nesree ili povrede na radu mora obezbjediti izvoa, koji izvodi radove na gradilitu. Nain i veliina potrebnih mjera je zavisan od : - lokacije gradilita, u odnosu na lokaciju zdravstvene stanice ; - broja zaposlenih ; - opasnosti radnih operacija i obima posla. Za velika gradilita sa velikim brojem radnika, mora biti predviena ambulanta i to u prizemnom prostoru, te sa takvim ulazom, do kojeg se nesmetano doveze sanitetno vozilo. Vrata moraju biti tako iroka, da omoguavaju prenose odn. prevoze bolesnika. Mogua je i izvedba u kontejneru, ako taj odgovara odredbama kao to su i navedene.
Nadzor puteva
U PZ je potrebno predvidjeti: - organizaciju prve pomoi u skladu sa zakonom i pravilnicima; - prostore za pruanje prve pomoi koji su oznaeni u skladu sa posebnim propisima. - osoblje odgovorno za organizaciju i pruanje prve pomoi; - dovoljan broj radnika osposobljenih za pruanje prve pomoi; - opremu za pruanje prve pomoi (ormarie) - obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda u zdravstvenoj organizaciji i voenje evidencije zaposlenih; - voenje evidencije o povredama na radu. Postupke i opremu za pruanje prve pomoi u nesreama na radu odreuju odgovarajui propisi i standardi. Meunarodna klasifikacija za standarde iz toga podruja je: 11.xxx.yy i pored drugih razvrstava standarde za: 11.020 Medicinske discipline i pomagala za zatitu zdravlja uope 11.040 Medicinska oprema 11.080 Sterilizacija i dezinfekcija 11.160 Prva pomo (medicinska vozila i oprema) 11.180 Pomagala za invalide i funkcionalno ograniene osobe 12.4.11.3 Uslovi stabilnosti i vrstoe Materijali, oprema i svaki dio, koji moe u toku bilokakvog pomicanja uticati na sigurnosti zdravlje radnika, moraju biti na primjeran i siguran nain privreni. Konstrukcija i stabilnost objekata moraju odgovarati vrsti njihove upotrebe. Za nosive dijelove graevina, skela i graevinske opreme treba izvesti odgovarajuu stabilnostnu, zatitnu i procjenu na vrstou, posebno nakon svake promjene visine ili dubine na radilitu. Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su obezbjeeni oprema ili sredstva, koja omoguavaju sigurno izvoenje posla. Pokretna ili nepokretna radilita na visini ili na tlu moraju biti vrsta i stabilna, pri emu treba uzeti u obzir: - broj radnika na radilitima, - najvee nosivosti i raspored optereenja, - vanjske uticaje, kojima mogu biti izloena. Ako potporna konstrukcija i drugi dijelovi konstrukcije radilita sami po sebi nisu stabilni, potrebno je njihovu stabilnost obezbjediti sa odgovarajuim i sigurnim nainima privrivanja, da bi izbjegli bilokakav nehotini ili spontani pomak cijelog prostora radilita ili njegovih pojedinih dijelova. 12.4.11.4 Zemljani i podzemni radovi te radovi u stijenjenim uslovima U graevinskim jamama, bunarima, gradilitima ispod zemlje, cjevovodima ili tunelima je potrebno uzimati u obzir sljedee zatitne mjere: - upotrebiti odgovarajue potporne konstrukcije ili nasip, - sprijeiti opasnost od pada ljudi, materijala ili predmeta, ili poplavljivanje, - obezbjediti dovoljno prozraivanje na svim radilitima za obezbjeivanje takvog zraka za disanje, koji nije opasan ili tetan za zdravlje, - omoguiti radnicima, da se sklone na sigurno podruje u sluaju poara ili prodora vode ili materijala.
knjiga IV
strana 119 od 263
Nadzor puteva
12.4.11.4.1 Zemljani radovi

Prije poetka iskopavanja je potrebno usvojiti mjere za odreivanje i to vee smanjenje bilokojih opasnosti, do kojih moe doi zbog podzemnih kablova i drugih instalacija. Za dostup u/iz graevinske jame je potrebno obezbjediti sigurne pristupe. Gomile zemlje, materijali i vozila koja se kreu moraju biti na odgovarajuoj udaljenosti od graevinskih jama. Ako je potrebno, treba postaviti odgovarajue pregrade. Prije poetka izvoenja zemljanih radova potrebno je izvesti zakolienje postojeih instalacija i sprava te po mogunosti iskljuiti opasnosti, koje proizlaze zbog njih (sa premjetanjem ili privremenim iskljuenjem elektrinog napajanja, zatvaranjem i pranjenjem cjevovoda i rezervoara ili slino). U sluaju iskopavanja na podruju, gdje se nalaze plinske, elektrine, vodovodne, kanalizacijske ili druge instalacije, sprave ili objekti, potrebno je radove obavljati prema uputstvima i pod nadzorom strune osobe, koju sporazumno odreuju vlasnik sprave ili s njegove strane ovlateni odrava i izvoa radova. Dogovor treba zapisati u knjigu mjera za bezbjedan rad. Ako u toku iskopavanja radnici neoekivano naiu na gore spomenute sprave, moraju radove zaustaviti za toliko vremena, dok se ne obezbjedi nadzor iz prvoga stavka ove take. Pri iskopavanju ili ienju zemljom zasutih jama, bunara, kanala i slino, potrebno je prethodno ustanoviti eventualnu prisutnost ugljinog monoksida i drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Iskop u dubinu vie od 100 cm je potrebno obavezno izvodititi uz izvoenje zatitnih mjera, koje sprjeavaju ruenje zemljanih slojeva sa bonih strana i usipanje iskopanog materijala (sa zidovima za podupiranje, rairivanjem ili ureenjem padina pod uglom unutranjeg trenja zemlje). Uz gornji rub iskopa obavezno treba obezbjediti najmanje 100 cm irokog slobodnog pojasa (prostora), na kojem nije dozvoljeno odlaganje materijala ili ga upotrebljavati za transportne puteve. Iskop kao i podupiranje padina je potrebno izvoditi struno, prema odgovarajuim normativima i statikim proraunima pod neposrednim voenjem voe pojedinih radova. Pri tome uzimati u obzir i mogunost prodora vode i poveanog pritiska u iskopanim zidovima ili poduprtim nasipima. Uz povrine po kojima se odvija saobraaj, mora biti obezbjeenje i stabilnost padina prethodno dokazana uzimajui u obzir oekivana optereenja. Graevinske jame i iskopi, koji su dublji od 2 metra i imaju padine ureene pod uglom veim od 45 (strmije), moraju imati najmanje 100 cm od gornjeg ruba postavljenu zatitnu ogradu ili ureeno osiguranje opasnog podruja iskopa. Otkopavanje zemlje mora tei od gore prema dole. Potkopavanje nije dozvoljeno. Pri mainskom kopanju nije dozvoljeno zadravanje radnom podruju maine. Runi radovi radnici smiju obavljati samo onda kada stroj miruje. Jarke i druge iskope je potrebno kopati u dovoljnoj irini, koja omoguava nesmetan rad radnika u njima tako, da ostaje nakon prorjeivanja i postavljanja cjevovoda ili druge sprave (obloge, zida) u iskopu najmanje 60 cm prostora za kretanje radnika. Pri mainskom kopanju iskopa potrebno je paziti na stabilnost maine. Iskopanu zemlju je potrebno odlagati tako, da nije ugroena stabilnost bonih strana iskopa. Rubovi iskopa (i 100 cm pojas uz njih) se smiju optereivati sa mainama ili drugim tekim spravama samo ako je odgovarajuim mjerama obezbjeeno, da se zbog dodatnih optereenja oni ne mogu sruiti. Obloga za podupiranje bonih strana iskopa mora biti najmanje 20 cm iznad nivoa terena. Za podupiranje bonih strana iskopa je potrebno upotrebljavati drvo odnosno drugi materijal, te opremu odgovarajue tvrdoe i veliine. Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova potpornika (klinovi, okovi, arafi, ekseri, ica i
Nadzor puteva
slino) moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Prazan prostor izmeu oplate i bone strane iskopa je potrebno ispuniti i utvrditi. Obloga se mora po cijeloj duini iskopa prilei dnu iskopa. Odstranjivanje obloga pri zasipanju iskopa je potrebno obaviti prema uputstvu i pod nadzorom voe pojedinih radova. Ako bi odstranjivanje obloge moglo da prouzrokuje opasnost za radnike, potrebno je oblogu ostaviti u iskopu. Za silazak radnika u iskop ili vraanje iz iskopa dubljeg od 100 cm, moraju biti obezbjeene ljestve odgovarajue duine, tako da je dra za ruke najmanje 100 cm iznad ruba iskopa. Ljestve mogu da nadomjeste i odgovarajue stepenice ili rampe, ako je na taj nain pobrinuto za sigurno kretanje radnika i kada su padavine. Prije poetka radova pri iskopu zemlje i uvijek nakon neugodnih vremenskih pojava, mraza ili topljenju snijega i ledu, mora voa pojedinih radova (zemljanih radova) obaviti pregled iskopa i prema potrebi odgovarajue intervenirati (za obezbjeenje od uruenih dijelova bonih strana iskopa). Putevi i rampe za odvoenje materijala iz iskopa moraju odgovarati tvrdoi terena i karakteristikama transportnih vozila. Njihov nagib ne smije biti vei od 40 %. Utovarivanje materijala sa utovarivaem ili drugim mehanikim sredstvom na teretno vozilo preko njegove kabine nije dozvoljeno, ako kabina nije zatiena od mehanikih oteenja. Materijal, koji je potreban za gradnju i montani radova u iskopima (temelji, kanali, instalacijski vodovi, rovovi i slino), nije dozvoljeno odlagati na ivice iskopa ili na krajeve, gdje bi se mogao sruiti odnosno predstavljati opasnost za radnike u iskopu. Za sputanje materijala u iskope je potrebno upotrebljavati sprave (ljebove, lijevke) ili transportna sredstva, koja odgovaraju vrsti, obliku i teini materijala. Sputanje teih graevinskih elemenata se moe obavljati samo sa odgovarajuom radnom opremom i sa radnicima, koji su naviknuti na takav rad, pod nadzorom voe pojedinih radova (instalaterskih, tesarskih)
12.4.11.4.2 Podzemni objekti

Za sve radove pri gradnji podzemnih objekata mora biti izraena odgovarajua tehnika dokumentacija. Upotrebljeni materijali i konstrukcije moraju biti izraeni u skladu sa propisima i odgovarati monta-geolokim uslovima na mjestu gradnje. Pri planiranju radova u podzemnim objektima kroz padine, gdje je na osnovu obavljenih geolokih istraivanja mogue oekivati pojave metana, potrebno je u planu zatite odrediti posebne mjere za odvoenje eventualnih opasnih plinova. Te mjere moraju obuhvaati i: - sistem ustanovljavanja i kontrole metana; - mjere za bezbjednost osoblja. U sluaju pojave koncentracije metana iznad 0,5 % je obavezno odmah isklopiti maine i sprave. Radovi pod zemljom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici pod stalnim i neposrednim nadzorom voe pojedinih radova. Radnici moraju biti podueni o opasnostima kojim su ispostavljeni i zahvatima(mjerama), koje moraju u takvim primjerima izvesti. Uz izvoenje iskopa, podupiranja i izradi osnovne podgradnje je potrebno potovati propise, koji vae za rudarske radove. Izvoa, koji gradi pod zemljom, mora voditi tonu evidenciju o ulasku i izlasku osoba u podzemni objekt. Podgradnju je potrebno redovno kontrolirati i u primjeru da se ustanovi nepravilnost
Nadzor puteva
odmah odgovarajue intervenirati. Transportne puteve je potrebno adekvatno osigurati na mjestima otvora, padinama, te nie leeih prostora. Ako su za odvoenje materijala iz potkopa izraeni ahtovi, koji vode u donji potkop, moraju biti otvori ahtova odgovarajue osigurani. Radna mjesta u podzemnim objektima moraju biti dobro prozraivana sa prisilnom ventilacijom. sistem ozraenija mora odgovarati lokaciji i duini prostora, te vrsti tetnih materija, koje nastaju pri radu (plinovi, prah i drugo). Isisavanje praha mora biti obezbjeeno neposredno na mjestu nastanka. U tunelima, rovovima i potkopima, gdje se moe oekivati pojava metana, je zabranjeno puenje i unoenje ibica. Pri prvoj pojavi koncentracije metana iznad 0,5 % mora izvoa radova o tome hitno obavijestiti inspektorat za rad. Instalacije za elektriku, tehnoloku vodu, stisnuti zrak i druge instalacije moraju biti poloene tako, da nisu ispostavljene mehanikim oteenjima. Elektrine instalacije i oprema moraju biti izvedene kao to je to propisano za tijesne i vodljive prostore, i potrebno ih je provjeravati redovno bar jedanput mjeseno, te nakon svakog premjetanja, udora vode ili drugih promjena. Maine, koje se upotrebljavaju pri podzemnoj gradnji, moraju biti besprijekorni, mainisti pa posebno osposobljeni za rad sa njima. Strojevi sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem se mogu upotrebljavati samo ako su motori na dizelski pogon, i ako su opremljeni sa istaima ispunih plinova. Vozila za provoz materijala moraju biti opremljena sa odgovarajuom svjetlosnom i zvunom signalizacijom, koja se u sluaju vonje unazad automatski ukljui. Radno mjesto upravljaa maine mora biti osigurano sa zatitnom konstrukcijom. Maine i vozila moraju imati pored obavezne opreme takoer i priruni aparat za gaenje. Preglede radne opreme je potrebno napraviti prije svakog premjetanja na novo gradilite i najmanje jedanput godinje. Pri upotrebi kemikalija, koje se dodaju betonu za bre stvrdnjavanje, potrebno je uzimat u obziri propise i uputstva za rad sa opasnim materijama i upotrebljavati odgovarajua zatitna sredstva.
12.4.11.4.3 Stijenjeni radni prostori, ahtovi i cjevovodi

Radovi u stijenjenim prostorijama obavljati mogu samo punoljetni, zdravstveno sposobni, te struno osposobljeni radnici, koji su bili prethodno podueni o opasnostima i mjerama za bezbjedan rad u stijenjenim prostorima. Prije poetka izvoenja radova mora voa pojedinih radova provjeriti stanje u cjevovodu (kontrola prisutnih plinova, vizualni pregled) i izvesti potrebne preventivne mjere za obezbjeenje sigurnosti i zdravlja radnika. Svi radovi u cjevovodima se mogu obavljati samo pod neposrednom kontrolom voe pojedinih radova. Zatita radnika u cjevovodima mora biti obezbjeena sa povrine pri svim otvorenim pristupima. Izmeu radnika u cjevovodu i odgovornom osobom izvan mora biti obezbjeen siguran nain sporazumijevanja. Voa radova mora imati pri sebi telefon, da moe zvati na pomo spasilaku slubu. Uz ulaze u cjevovod, mora biti toliki broj osposobljenih radnika i odgovarajue opreme, da je mogue odmah pristupiti rjeavanju radnika iz cjevovoda. Svaki radnik u cjevovodu mora imati baterijsku li elektrinu prenosnu svjetiljku. Sputanje i dizanje radnika po ljestvama u vertikalnom cjevovodu (ili ahtu), koji je vii od 5 m, je dozvoljeno samo uz upotrebu line zatitne opreme za zatitu od pada u dubinu. Ljestve za izlazak moraju biti smjetene sve vrijeme rada u cjevovodu. Radnici mogu obavljati radove samo u cjevovodima, iji je promjer vei od 1000 mm.
Nadzor puteva
Radovi u cjevovodima promjera od 600 mm do 1000 mm radnici mogu izvoditi samo u izuzetnim sluajevima, ako je : - prethodno provjereno, da je obavljanje radova mogue bez opasnosti za ruenje cijevi, eksploziju, udavljenje, guenje ili trovanje radnika; - obezbjeeno, da se radnici kreu po cjevovodu samo na spravama, koje su povezane i voene sa uadi ili stupovima od ulaznog otvora u cjevovod ili izvana; - da je radnik pod stalnim vizualnim nadzorom. Ulaz radnika u cjevovod promjera ispod 600 mm je zabranjen. Izuzetno se smije u cjevovodima sa slobodnim nivoom (u kojima nema popianog pritiska) promjera iznad 1000 mm izvoditi radove i u sluaju, kada nije mogue izvesti potpuno pranjenje cjevovoda. U takvim sluajevima mora poslodavac obezbjediti posebna uputstva za izvoenje radova i izvoenje mjera za zatitu radnika od utapanja i pred drugim opasnostima. Elektrine instalacije, strojevi i sprave, koji se upotrebljavaju pri radu u cjevovodima moraju odgovarati propisima za tijesne i vodljive prostore. Pri varenju, piljenju i srodnim postupcima u cjevovodima je potrebno uzimati u obzir odgovarajue propise za rad u stijenjenim prostorima. U cjevovodima je zabranjena upotreba tekueg plina te radne opreme sa pogonom na unutranje sagorijevanje. Ako u radnom postupku nastaju tetni plinovi ili prah, mora biti obezbjeeno prisilno zraenje. Prah, koji nastaje u postupku rada u cjevovodu, mora biti odstranjen ili isisan to blie mjestu nastanka. Radnici moraju odmah napustiti cjevovod u sluaju prodora vode, pojava tetnih plinova, ispada elektrine energije ili zaustavljanja djelovanja sistema za prozraivanje. Sa radovima u cjevovodu se moe nastaviti tek, kada voa radova provjeri, da nema vie opasnosti.
12.4.11.4.4 Bunari i kesoni

Sva podvodna zvona i kesoni moraju biti izgraeni iz primjerenih materijala odgovarajue tvrdoe, primjereno opremljeni, da bi se radnici u primjeru udora vode ili materijala mogli skloniti na sigurno mjesto. Gradnja, montaa, mijenjanje ili demontaa podvodnog zvona ili kesona se moe obavljati samo pod nadzorom strune osobe. Sva podvodna zvona i kesone mora pregledati struna osoba u odgovarajuim intervalima.
12.4.11.4.5 Opasnost od utapljanja

Kada pri izvoenju radova postoji opasnost od utapljanja, potrebno se je pobrinuti za: - primjerno ureenje radilita, te odgovarajuu opremu za siguran rad; - propisanu spasilaku opremu i sredstva za rjeavanje (kao to to vai za ureena kupalita); - bar jednog osposobljenog spasioca iz vode; - osposobljenost radnika za samo-spaavanje iz vode (znanje plivanja); - neometan dostup za spasioce i spasilaku opremu; - druge propisane zahvate. Pri izvoenju radova nad/uz rijeke i vodene pregrade sa velikim protokom moraju radnici usprkos izvoenja drugih mjera za sigurnost i zdravlje pri radu nositi jo i spasilake prsluke. Na dotocima u elektrane i drugim mjestima, gdje voda stvara usisni uinak, prije poetka izvoenja radova je potrebno zatvoriti brane ili izvesti druge odgovarajue mjere za sprjeavanje otplavljivanja ili potonua radnika.
Nadzor puteva
Na radilitima, gdje postoji opasnost utapanja radnika zbog brzog naratajna nivoa vode potrebno je predvidjeti mjere (nadzor, signalizacija, nain i putevi umicanja) i obezbjediti opremu za brzo spaavanje odnosno sklanjanje radnika iz opasnog podruja. Na vodama, po kojima se odvija promet, je potrebno obezbjediti i mjere za zatitu radilita od opasnosti koje nastaju zbog prometa po vodi. Na radilitima na plovnim objektima (platformama, brodovima, amcima, pontonima) moraju biti na raspolaganju spasilaki prsluci za sve radnike i eventualne posjetioce na objektu. Plovei objekti moraju imati dozvolu za plovidbu u skladu sa posebnim propisima i biti (u toku izvoenja radova sa njih) vrsto privezani ili usidreni, te imati ureen siguran dostup sa kopna i sa povrine vode. Podruja na ploveim objektima gdje postoji mogunost pada u vodu, moraju biti osigurana sa vrstom i stabilnom zatitnom ogradom. Otvori u podovima ploveih objekata moraju biti uz izuzee vremena, kada su u upotrebi, stalno zatvoreni ili osigurani sa zatitnom ogradom. 12.4.11.5 Radovi na ruenju i demontaa U sluaju ruenja ili demontae objekta ili njegovog dijela mora biti, bez obzira na nain ruenja (runo, strojevima ili sa miniranjem) prethodno izraen program radova i plan zatite. U planu zatite mora biti izriito naveden nain kontrole prisutnosti zaostalih opasnih plinova, tekuina ili drugih opasnih materija u prostorima, udubljenjima, rezervoarima, ahtovima, instalacijama, opremi i konstrukciji objekta, te mjere za sprjeavanje opasnosti u vezi s tim. Na objektu, koji je predvien za ruenje, mora biti prije poetka radova iskljuen elektrini napon i ispranjene sve druge instalacije, rezervoari i drugi prostori. Prije poetka ruenja je potrebno sa sondaama na znaajnim mjestima provjeriti dali je u materijalu prisutan azbest. U sluaju, da izvoa radova ustanovi prisutnost azbesta ili mogunost nastanka opasnog praha, mora izvesti sve mjere, koje su propisane za postupanje sa azbestom. Ruenje objekta smiju izvoditi samo radnici, koji su primili pismena uputstva za bezbjedan rad i koji su osposobljeni za taj rad. Posao se moe izvoditi samo pod neposrednim i stalnim nadzorom voe pojedinih (poslova ruenja) radova. Pri radu je obavezna upotreba line zatitne opreme za zatitu udisajnih puteva i druge odgovarajue line zatitne opreme. Prije poetka ruenja je potrebno ugroeno podruje ograditi sa zatitnom ogradom ili ga na drugaije odgovarajui nain obezbjediti. Obezbjeivanje ugroenog podruja mora trajati, dokle se ruenje ne zavri. Runo ruenje objekta je potrebno izvoditi postepeno od gore prema dole. Ruenje meuplafonske odnosno plafonske konstrukcije se smije poeti tek, kada su porueni i odstranjeni svi dijelovi iznad njegove ravni. Runo ruenje slobodnostojeeg zida (pregradni zid, ograda, stup i slino) je dozvoljeno samo sa odgovarajuim radnim skelama. Pri radovima na demontai moraju na istom mjestu ili u istom prostoru raditi najmanje dva radnika. Kada to nije izvodljivo, se mora druga osoba nalaziti u vidnoj ili slunoj udaljenosti od radnika. Ruenje zidova potkopavanjem nije dozvoljeno. Pri ruenju viespratnih objekata nije dozvoljeno skupljanje poruenog materijala na pojedinim spratovima. Svi elementi, koji su predvieni za demontiranje, moraju biti prije oslobaanja veza sa odvijaenjem, piljenjem, autogenim rezanjem ili na drugi nain sigurno poduprti ili objeeni tako, da nakon oslobaanja veza ne mogu ugroavati bezbjednost radnika. Demontirane grede, nosae i druge teke ili velike konstrukcijske dijelove je dozvoljeno
Nadzor puteva
odstranjivati sa objekta sa odgovarajuom radnom opremom. Slobodno sputanje odnosno bacanje elemenata i materijala sa objekta je zabranjeno. Sipak i prainast materijal je dozvoljeno odstranjivati sa objekta samo po potpuno pokrivenim koritima ili cijevima ili na drugi nain tako, da je sprijeeno irenje praha. U sluaju strojnog ruenja (s traktorom gusjeniarom i slino), mora biti stroj udaljen najmanje za 1,5-puta veu razdaljinu, koliko iznosi visina objekta odnosno dijela, koji se rui. vrstoa trganja elinog ueta, sa kojom se prenosi vuna sila, koja je potrebna za ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od vune sile stroja. Vunu silu stroja je potrebno prenositi na povrinu objekta odnosno njegovog dijela, koji se rui (zid, stup i drugo), jednolino sa podlonim daskama, gredama i slino. Zasute betonske stupove, eline nosae i druge dijelove objekta nije dozvoljeno vui iz ruevina sa mainama, ako ne bi bile prije toga ruevine odstranjene. Ruenje ili vlaenje tekih dijelova iz graevinskog objekta nije dozvoljeno traktorima sa kotaima. Pri ruenju pojedinih dijelova ili itavog graevinskog objekta miniranjem je potrebno uzimati u obzir propise o postupanju sa eksplozivnim sredstvima i miniranju. 12.4.11.6 Rad uz saobraaj Pri izvoenju radova na putevama, po kojima u toku rada saobraaj nije zaustavljen, je potrebno obezbjediti zatitu radilita u skladu sa elaboratom privremenog saobraajnog ureenja. Pored propisane saobraajne signalizacije se pri oznaavanju i obezbjeivanju radova upotrebljavaju jo horizontalne i vertikalne table za zatvaranje, stoeri, signalne trake, signalne prizme itd. Radove nije dozvoljeno izvoditi pri jako smanjenoj vidljivosti (u magli, tami) osim, ako je radilite primjerno osvijetljeno sa vjetakom rasvjetom. Rasvjeta mora biti izraena tako, da to manje privlai none insekte. U toku noi i za vrijeme smanjene vidljivosti (magla) mora biti sva saobraajna signalizacija osvijetljena. Na mjestima usmjeravanja saobraaja moraju svjetiljke treptati u smjeru vonje. Radnici, koji izvode bilokakve radove uz tekui saobraaj, moraju nositi signalizacijsku odjeu sa tracima koji odbijaju svjetlost, koja je izraena u skladu sa standardom EN 471. To vai i za radnike, koji obavljaju svakodnevno rad u komunalnim djelatnostima (odvoz smea, metenje puteva i plonika, izmjera terena). Kada zatvaranje vozne trake nije izvedeno, radovi se mogu obavljati samo tako, da od strane poslodavca voa pojedinih radova nadzire bezbjedan rad radnika. Prije poetka radova moraju biti radnicima dana jasna uputstva za rad. 12.4.11.7 Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi Metalni ili betonski okviri i njihovi elementi, obloge, montani elementi ili privremene potporne konstrukcije, te potpornici se smiju postaviti ili odstraniti samo pod nadzorom strune osobe. Za zatitu radnika od opasnosti, koju predstavljaju privremeno mala vrstoa ili nestabilnost konstrukcije, moraju biti uvedene posebne zatitne mjere. Obloge, privremene potporne konstrukcije i potpornike je potrebno planirati i oblikovati, te montirati i odravati tako, da bez opasnosti prenesu bilokakva optereenja ili napetosti, sa kojim mogu biti optereeni. Sa betoniranjem, zidanjem svodova i drugih dijelova na nosivoj skeli je dozvoljeno poeti tek kad osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom provjeri, da li je nosiva skela izraena prema projektu, obezbjeena sa zatitnom ogradom i da li su obavljeni svi prethodno potrebni radovi, te se to zapie u knjigu mjera za siguran rad. Radovi se mogu izvoditi samo pod neposrednim kontrolom voe pojedinih radova.
Nadzor puteva
Prije poetka radova na skeli je potrebno sve otre vrhove i rubove sredstava, koja spajaju pojedine dijelove (avlima, spone, ice i drugo), i trlje(vire) iz oplate in drugih dijelova drvene konstrukcije nosive skele, zakriviti ili pokriti. Betonski radovi veeg obima na visinama i u dubinama (visoke zgrade, hidro centrale, brane, i drugo) se mogu izvoditi samo po prethodno izraenom programu, sa struno osposobljenim i zdravstveno sposobnim radnicima, koji su upoznati sa opasnostima pri takvim radovima. Pri betoniranju uz pomo pumpe moraju transportnu cijev za beton na mjestu izlivanja betona drati dva radnika. Nasilno skidanje oplate sa spravama za dizanje ili drugim spravama nije dozvoljeno. Pri klizeem pomicanju i skidanju oplate sa vitlovima (ili runo) nije dozvoljeno stajati na spravi, koja prihvata oplatu (sanke i slino). Betoniranje i obradu betona sa spravama sa visokim pritiskom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici. Podruje, gdje se takvi radovi izvode, je potrebno na primjerenoj udaljenosti obezbjediti, te oznaiti sa upozoravajuom trakom, znakom zabrane pristupa i znakom za opu opasnost. Radnici, koji obavljaju te radove, moraju u toku rada upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu lica, udisajnih puteva i itavog tijela. Montana gradnja je dozvoljena samo u skladu sa programom montae, koja mora da sadri: - nacrte montanih elemenata sa podacima o njihovoj teini, oznaci, mjestima podupiranja u toku provoza i na skladitu, te detaljima sidrita za prenose, - opis potrebnih sredstava za podizanje i nacrt pomonih sredstava za prenose, - nacrt skladitenja na gradilitu, opis postupka montae (redoslijed izrade i transporta pojedinih montanih dijelova, nain i redoslijed dizanja, namjetanja i utvrivanja montanih elemenata, - zatitne mjere za sve radove, koji ine montanu gradnju. Sastavljanje i pritvrivanje montanih elemenata, te druge montane radove na objektu smiju obavljati samo punoljetne osobe, koje su zdravstveno sposobne za rad na visini i osposobljene za bezbjednu montau uz neposredni nadzor voe pojedinih (montanih) radova. Svaki montani element mora biti u skladu sa programom montane gradnje na odgovarajui nain vidljivo i primjerno obiljeen. Pored tog oznaavanja moraju biti na elementu oznaeni i datum izrade kao i teina elementa u kilogramima. Pored dijelova za ugraivanje i privrivanje elementa na objekt mora svaki element imati takoer pomona metalna sidra, koja omoguavaju siguran prenos i ugradnju elementa na mjestu montae. Montana gradnja je dozvoljena samo uz upotrebu odgovarajue radne opreme za prevoz i dizanje, te za takav rad prilagoenih pomonih sredstava. Izvoenje montanih radova na visini je dozvoljeno samo sa namjenske opreme za rad na visini (sa skela, opreme za dizanje osoba). Hodanje i rad na elementima, koji nisu stabilno poloeni, nije dozvoljeno. Montani elementi na gradilitu moraju biti pravilno i prema nacrtu montae sloeni na odreenom mjestu tako, da ih je mogue bez zastoja i sigurno pomicati i ugraivati u objekt. Prikopavanje montanih elemenata na kuku i njihovo otkopavanje sa sprave za dizanje pri utovarivanju na motorna i druga vozila, te pri istovarivanju sa vozila je potrebno obavljati u pravilu bez penjanja radnika na vozilo odnosno na elemente. U toku sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo sa spravom za dizanje voza ne smije biti u kabini vozila.
Nadzor puteva
Montau elemenata vieg sprata na objektu nije dozvoljeno poeti prije obezbjeivanja sigurnog pristupa na taj sprat. Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, greda i drugog) je dozvoljeno samo nakon prethodne pripreme pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i utvrivanje elemenata na objektu (jarmovi, prenosni okviri i drugo). Pomona sredstva moraju biti prije upotrebe pregledana i isprobana u odnosu na predvieno optereenje. Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekt moraju signalist i upravlja dizalice paljivo pratiti put montanog elementa do mjesta ugradnje i rad montera, koji element postavljaju i uvruju. Monter mora sa posebnim znacima javiti signalistu, odnosno radniku na dizalici, da je operacija prenosa i ugradnje elementa u objekt zavrena. Dijelove armature, koji stre iz elementa nakon montae i koji bi mogli prouzrokovati da bi radnik na njih zapeo i povrijedio se, je potrebno na primjeren nain odstraniti ili osigurati (odrezati, saviti i slino).
12.4.11.7.1 Radovi pri napinjanju kablova

Radove pri (pred)naprezanju mogu izvoditi samo struno osposobljeni radnici, koji su upoznati sa opasnostima i zatitnim mjerama koje je potrebno potovati pri radu. U neposrednoj blizini radilita moraju biti uputstva za bezbjedan rad i zatitne mjere, te dokumenti o radnoj opremi. Radovi se odvijaju u tri faze:
12.4.11.7.2 Sastavljanje i montaa kabla

Sidrena glava mora biti namjetena tono u osovini kabla. Zatitne rebraste cijevi je potrebno sastavljati i namjetati prema uputstvima proizvoaa. Ugraivati se mogu samo neoteene cijevi, spojnice i cijevi za injektiranje. Prije umetanja kablova je potrebno provjeriti rad opreme za protiskanje pramenova i vlaenje ueta. Radnici se ne smiju zadravati na izlaznim mjestima pramenova. Svi runi zahvati u pogonske ili mjerne kotae su zabranjeni.
12.4.11.7.3 Napinjanje
Napinje se pomou sprave za napinjanje. U toku napinjanja ne smije niko od radnika stajati iza ili ispod sprave za napinjanje. Sprava za napinjanje mora biti mehaniki osigurana za ublaenje udarca pri trganju kabla. Hvatai mehanizam pramenova ili uadi moraju biti u besprijekornom stanju. Strogo je zabranjeno odstranjivanje zatitnih sprava na radnoj opremi. Cijevi hidraulinog mehanizma moraju biti poloene bez otrih zavoja, pregledno i ne preko otrih predmeta. Runi zahvati meu gibljive elemente ili dijelove strojne opreme nisu dozvoljeni.
12.4.11.7.4 Injektiranje
Cijevi za injektiranje moraju biti pouzdano pritvrene na injektirne kape. Prije poetka injektiranja je potrebno provjeriti prohodnost cijevi sa uloenim kablovima. Mijealica injektirne mase i pumpa se mogu dizati na odgovarajue mjesto samo sa propisanom spravom za dizanje. Injektiranje mora nadzirati voa injektiranja. 12.4.11.8 Radovi pri betoniranju sa spravama pod pritiskom Radnim spravama, koje rade pod pritiskom pri betoniranju ili torkretiranju mogu upravljati samo struno osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni i upoznati sa zatitnim mjerama pri radu. Radilite je potrebno osigurati i primjereno oznaiti. U koliko se mjestom izliva betona ne upravlja strojno, moraju cijev za beton drati dva radnika, koji stoje na stabilnoj i vrstoj podlozi. Obavezna je zatitna oprema lica, udisajnih puteva i itavog tijela.
Nadzor puteva
12.4.11.9 Radna mjesta na visini
12.4.11.9.1 Rad na krovu

Ako je visina vea od 2 m ili nagib prelazi 30, poslodavac mora uvesti kolektivne zatitne mjere za sprjeavanje padova radnika, alata i drugih predmeta ili materijala. Ako radnici rade na krovu, u njegovoj blizini ili na bilokoji drugoj povrini, koja je napravljena iz lomljivih materijala, kroz koju se moe pasti, poslodavac mora uvesti zatitne mjere, da se obezbjedi, da radnici ne hodaju nepaljivo po takvoj povrini ili da ne padnu na zemlju. Radove na povrinama u nagibu veem od 450 i krovovima mogu izvoditi samo radnici, koji su zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini. Radovi se mogu izvoditi samo u povoljnim vremenski uslovima uz obezbjeenje mjera za sprjeavanje sklizanja i padova radnika u dubinu. Mjere za sprjeavanje sklizanja i padova u dubinu je potrebno izvesti u zavisnosti od: - visine radnog mjesta, - nagiba povrine (strmine), - vrste i nosivosti pokrova (ili druge povrine), - trajanja i vrste radova (odnosno opasnosti koje nastaju pri takvim radovima). U zavisnosti od visine i naklona povrine vai, da su odgovarajue mjere na povrinama sa naklonom do 200 postavljanje zatitnih ograda na viseim rubovima krovova (ili na radnim skelama uz strehu) ili postavljanje oznake opasnog podruja na udaljenosti najmanje 2 m od viseeg ruba samo kada ne postoji opasnost klizanja po povrini (povrina nije gladak lim ili materijal sa slinim osobinama): Na povrinama sa nagibom od 200 do 450 treba postavljati zatitne ograde ili lovee skele ili mree na viseim rubovima krovova na takvom razmaku, da je duina klizanja manja od 5 m; Na povrinama sa nagibom od 450 do 600 je potrebno pored postavljanja zatitnih ograda ili loveih skela ili mrea kao to je to zahtijevano u prijanjoj alineji, obavezno takoer i osiguranje (privezivanje) radnika sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u dubinu; Na povrinama z nagibom veim od 600 je potrebno pored, u prijanjoj alineji opisanih mjera obezbjediti i sigurne dostupe (stabilno poloene ljestve) za penjanje po povrini i na svakih 2 m visine postaviti takoer vodoravne radne podove sa kojih radnici obavljaju rad (opremljene sa zatitnim ogradama). Zatitne ograde moraju biti najmanje toliko visoke, da je gornji rub mjereno pravougaono na povrinu u nagibu bar 100 cm iznad te povrine. Ako je nagib povrine vei od 450 mora biti donji (puni) zatitni rub u ogradi visine bar 50 cm, ili ograda mora biti zatiena sa mreom, koja sprjeava padanje materijala u dubinu. Prije poetka radova na postojeim krovovima odgovorna osoba, koja je odreena od strane poslodavca, mora provjeriti stanje nosive krovne konstrukcije i krova (letve, pokrova) i prema potrebi uiniti sve to je potrebno, da ne doe do povreda radnika ili drugih osoba. U toku radova se na krovu u prostoru neposredno ispod konstrukcije krova ne smije zadravati niko. Opasno podruje je potrebno obezbjediti i oznaiti sa postavljanjem odgovarajuih zatitnih znakova. Na krovovima koji su pokriveni sa vlaknasto cementnim ploama, tankim limom ili slinim pokrovom (industrijski krovovi), koji ne mogu nositi vea optereenja (teinu radnika, materijala i alata), je potrebno prije poetka radova izraditi sigurne prelaze i radne platforme za siguran rad. Podruja, po kojima se radnici mogu sigurno kretati, moraju biti jasno oznaena. Pri ienju snijega i odravanju krova pri svjetlosnim oknima i prozorima, te drugim
Nadzor puteva
lomljivim povrinama mora se poslodavac pobrinuti za odgovarajue obezbjeenje tih povrina (prekrivanje sa loveim mreama). Svjetlosna okna i prozor sa staklenim pokrivaem moraju biti podignuti iznad ravnine krova. Svi industrijski krovovi bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrova moraju imati sigurne pristupe do tih mjesta. Pristupi, prelazi i radne platforme moraju biti iroki najmanje 60 cm, prema potrebi pa moraju imati i vrstu zatitnu ogradu. Radnici u sluaju kratkotrajnih radova na krovu, koji zahtijevaju puno kretanja, protiv klizanja i od pada u dubinu mogu biti osigurani samo sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u dubinu. Opasno podruje oko objekta mora biti osigurano od padajuih materijala.
12.4.11.9.2 Padajui predmeti:

Radnici moraju biti od padajuih predmeta zatieni sa kolektivnim mjerama, kadgod je to tehniki izvodljivo. Materijale i radnu opremu je potrebno sloiti ili razmjestiti tako, da se ne mogu sruiti ili prevrnuti. Kada je potrebno, moraju biti na gradilitu napravljeni pokriveni prelazi ili mora biti sprijeen dostup na opasna podruja. Radna mjesta, sa kojih postoji moguost padova u dubinu, moraju biti osigurana od pada u dubinu, i to: neovisno od visine radnog mjesta na prelaznima i putevima iznad, te uz vodu i materijalima, u kojima postoji mogunost utapljanja; iznad visine 1 metra od tla na stepenitima, rampama, prelaznima i radnim mjestima uz strojeve; iznad visine 2 metra od tla na svim drugim radnim mjestima; na svim otvorima i udubljenjima u zemlji, meuetanim konstrukcijama, na krovovima. Bez obzira na odluku iz prvog stavka ove take obezbjeenje nije potrebno napraviti kada su radnici zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini i obavljaju sljedee radove: - na visini do 5 metara pri izradi nosivih skela meuetanih ploa, koje su nagnute najvie 20; - na vanjskoj (odnosno suprotnoj) strani pri zidanju ili betoniranju zida do visine 7 metara iznad terena ili poda. Takvo radno mjesto na kojem radnik stoji i radi je osigurano od pada u dubinu iza njegovih lea. Izvoenje radova iznad radnih mjesta je dozvoljeno samo uz izvedbu odgovarajuih mjera za zatitu svih radnika. 12.4.11.10 Osiguravanje radnih mjesta na visini Padove sa visine je potrebno fiziki sprijeiti tako, da su sva radna mjesta na visini ograena sa dovoljno visokom i vrstom ogradom, koja ima ispod rubnu dasku i koljeninu preku. Preka za prihvaanje mora biti dovoljno vrsta. Ograde mogu biti napravljene i na drugaiji odgovarajui nain. Rad na visini se smije obavljati samo sa odgovarajuom opremom ili uz upotrebu zatitnih sprava, kao to su ograde, platforme i lovee mree. Ako upotreba te opreme, odnosno sprava nije mogua zbog prirode posla, potrebno je sa drugim metodama i sredstvima obezbjediti odgovarajuu sigurnost. Obezbjeivanje radnih mjesta na visini protiv pada u dubinu je mogue izvesti sa zatitnom ogradom prema opisu: Zatitna ograda mora biti visoka 100 cm sa tolerancijom 5 cm, mjereno od poda radne povrine. Napravljena mora biti iz zdravog i neoteenog drveta ili drugog primjerenog materijala. Razmak i veliina stupia, te drugih elemenata ograde moraju na gornjem rubu (hvatitu) odgovarati vodoravnom optereenju najmanje 300 N/m. Razmak izmeu horizontalnih elemenata punjenja zatitne ograde ne smije biti vei od 47 cm. Pri dnu
Nadzor puteva
zatitne ograde mora biti na unutranjoj strani vertikalnih stupia pun zatitni rub (daska), visok najmanje 15 cm. Donji zatitni rub nije potreban u ogradi na stepenitima, rampama i kosim prolazima. Umjesto uzdunog punjenja od daski (zatita koljena) je mogua upotreba mree sa otvorima najvie 2 cm x 2 cm po cijeloj visini ograde. Pri zatitnim ogradama veih duina i veih optereenja (uz saobraaj) te ograda na velikim visinama moraju biti prethodno izraeni odgovarajui nacrti i statini prorauni. Zatitna ograda se smatra sigurnom i onda ako je izraena drugaije, u skladu sa standardima i je to dokazano sa odgovarajuom dokumentacijom. Ako je potrebno zbog prirode posla zatitnu ogradu odstraniti sa ispostavljenog ruba, moraju biti radnici na takvim radnim mjestima osigurani sa zatitnim pojasom, rad je potrebno obavljati pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu. Takvo podruje je potrebno u udaljenosti od 1 do 3 m od ispostavljenog ruba usporedno osigurati sa nadomjesnom ogradom. U koliko povrina nije nagnuta vie od 20%, se na udaljenosti bar 2 m od viseeg ruba moe namjestiti i signalna traka ili lanac sa dobro vidljivim zastavicama, koje su postavljene u razmacima do 1 metra. Signalna traka mora biti postavljena na visini od 1,0 do 1,3 m od zemlje, te privrena na stupie ili druge potpore tako, da se optereenje iz jedenog polja ne moe prenositi u drugo polje. Stupii se pri optereenju 70 N na visini 1,0 m ne smiju prevrnuti ili pomaknuti po podlozi. Na svim dolaznim in drugim mjestima uz trake na meusobnoj razdaljini najvie 20 metara moraju biti postavljeni i znaci upozorenja za zabranu pristupa, za opasnost pada u dubinu i znaci za obaveznu upotrebu zatitnog pojasa. Kada zatitne ograde iz tehnolokih razloga nije mogue napraviti, nezatieno radno mjesto na visini potrebno je osigurati sa loveim mreama, loveim platformama ili bezbjednost radnika osigurati na drugaiji nain (sa linom zatitnom opremom), u skladu sa odredbama odgovarajueg standarda. Lovee mree moraju biti izraene i namjetene u skladu sa standardom EN 1263. Hodanje radnika ispod mree mora biti ogranieno ili zabranjeno, ako je opasnost, da bi padajui materijal mreu probio (osiguravanje opasnog podruja ispod mree, postavljanje znakova za zatitu). Primjerenost postavljanja loveih mrea i osiguranja opasnog podruja mora prije poetka radova provjeriti voa pojedinih radova. Otvori u zidovima, koji su na visini vie od 2 m iznad terena i pri kojima je visina parapeta nia od 85 cm, moraju biti do visine 100 cm iznad tla osigurani sa zatitnom ogradom. Otvori i prolazi u podovima, meuetanih konstrukcija ili krovova moraju biti osigurani bez obzira na dimenziju otvora ili dubinu mogueg pada, sa vrstim pokrovima, koji su tako uvreni, da je onemogueno njihovo pomicanje. Umjesto sa pokrovom otvor moe biti osiguran i sa zatitnom ogradom. Uz izvoenje radova na otvorima u zidovima, koji su vie od 2 metra iznad terena, moraju biti radnici osigurani od pada u dubinu privezivanjem, sa linom zatitnom opremom. 12.4.11.11 Radovi kada se koriste kancerogene ili mutagene materije Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2004/37/ES od dana 29. aprila 2004 o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama pri radu (UL L, br. 229 sa dne 29. 6. 2004, str. 23), (Council Directive 2004/37/EC of 29 April 2004 on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work) kodificirana verzija, odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatite zdravlja radnika od rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama, te obavezne granine vrijednosti za profesionalnu izloenost. Radovi sa kancerogenim ili mutagenim materijama su sve aktivnosti, pri kojima su radnici izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, i to pri upotrebi, proizvodnji, skladitenju, obradi, preradi, pretakanju, mijeanju, odstranjivanju, unitavanju takvih materija, i pri slinim aktivnostima. U takve radove spadaju i aktivnosti,
Nadzor puteva
pri kojima se, zbog uslova postupaka oslobaaju ili nastaju kancerogene ili mutagene materije. Kancerogene i mutagene materije, preparati i procesi su faktori, koji odreuju kriterije za razvrstavanje materija, preparata i procesa u propisu o razvrstavanju, pakovanju i oznaavanju opasnih materija i: - Proizvodnja auramina. - Rad, koji ukljuuje izloenost policiklinim aromatskim ugljikovodonicima, koji su prisutni u aima uglja, katranu ili u smoli. - Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini), dimu, isparenjima ili aerosolima, koji nastaju pri prenju i elektrolitskoj rafinaciji bakar-niklovih spojeva. - Jako kiseli postupak proizvodnje izopropil alkohola. - Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini) tvrdog drveta. Na podruju gradnje puteva u toku su istraivanja rizika zbog izloenosti radnika kancerogenim ili mutagenim materijama pri proizvodnji i ugraivanju asfaltnih smjesa. (European Asphalt Pavement Association; Health, Safety & Environment Committee). Pri izvoenju radova, pri kojima postoji rizik za izloenost radnika kancerogenim ili mutagenim materijama, poslodavac mora ustanoviti prirodu(nain), stepen i trajanje izloenosti radnika, da bi mogao ocijeniti rizik za bezbjednost i zdravlje radnika i na osnovu te ocjene odrediti potrebne mjere bezbjednosti(zatite). Pri ocjenjivanju rizika se moraju uzimati u obzir svi putevi(naini) izloenosti, a posebna panja se mora dati kancerogenim ili mutagenim materijama, koji imaju osobinu da lake prolaze kroz kou, pri emu moe doi do apsorpcije kancerogene ili mutagene materije u kou i/ili kroz kou. Poslodavac mora sa posebnom panjom obaviti ocjenu rizika za mlade radnike, trudnice i dojilje, koje bi mogle doi u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama i pri tome uzimati u obzir mogunost rasporeivanja takvih skupina radnika na takva radna mjesta, gdje nee dolaziti u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama. Poslodavac mora izvoditi zdravstveni nadzor radnika koji dolaze u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama. Poslodavac mora u roku od 15 dana prije poetka upotrebe kancerogene ili mutagene materije o tome pismeno obavijestiti odgovorni organ. Poslodavac se mora pobrinuti za smanjenje izloenosti radnika i to: 1. Poslodavac mora zamijeniti i nadomjestiti kancerogenu ili mutagenu materiju na radnom mjestu sa takvom materijom, preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni ili su manje opasni za bezbjednost i zdravlje radnika ukoliko je to tehniki mogue. 2. Kada kancerogene ili mutagene materije tehniki nije mogue nadomjestiti sa materijom, preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni ili su manje opasni za bezbjednost i zdravlje radnika, poslodavac mora obezbjediti da se kancerogene ili mutagene materije proizvode ili upotrebljavaju u zatvorenom sistemu. 3. Poslodavac mora obezbjediti, da radnici ne budu izloeni koncentracijama kancerogenih ili mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, koje su vee od graninih vrijednosti. Poslodavac mora za sve radove, pri kojima nije mogue izbjei upotrebu kancerogenih ili mutagenih materije, usvojiti i izvoditi sljedee mjere: 1. smanjiti koliine kancerogenih ili mutagenih materija na radnom mjestu na najmanju moguu mjeru; 2. smanjiti broj radnika, koji su izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, na najnii mogui broj;
Nadzor puteva
3. planirati radne postupke i tehnike kontrolne mjere tako, da e oslobaanje kancerogenih ili mutagenih materija u zrak na radnom mjestu biti sprijeeno ili smanjeno na najmanju moguu mjeru; 4. odstranjivati kancerogene ili mutagene materije pri izvoru, sa uvoenjem lokalnog ili opeg sistema za prozraivanje pri emu moraju biti svi naini odstranjivanja primjereni i kompatibilni sa naelima zatite zdravlja ljudi i okoline; 5. upotrebljavati odgovarajue i dokazane postupke za mjerenje koncentracija kancerogenih ili mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, a posebno za rano otkrivanje neuobiajene(iznenadne) izloenosti zbog nepredvienog dogaaja ili nesree; 6. upotrebljavati odgovarajue radne postupke i metode rada; 7. izvoditi kolektivne zatitne mjere i/ili izvoditi line zatitne mjere 8. izvoditi higijenske mjere kao to su redovno ienje podova, zidova i drugih povrina; 9. obavjetavati radnike; 10. oznaivati opasna podruja sa odgovarajuim upozoravajuim i zatitnim znacima, ukljuujui znake zabranjeno puenje i zabranjeno konzumirane hrane i pia na podrujima gdje su radnici izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama; 11. priprema planova za interveniranje u izvanrednim sluajevima, koji su posljedica neuobiajeno visokog stepena izloenosti; 12. obezbjediti odgovarajuu opremu za bezbjedno uvanje, postupanje i prevoz kancerogenih ili mutagenih materija a posebno mora obezbjediti upotrebu zapeaenih i jasno, te vidljivo oznaenih sadraja rakotvoreih ili mutagenih materija; 13. obezbjediti sredstva, sa kojima mogu radnici bezbjedno sakupljati, uvati i odstranjivati otpatke, te obezbjediti zapeaene i jasno, te vidljivo oznaene sadraje kancerogenih ili mutagenih materija, koje se moraju pri radu uporabljati. Ako doe pri radu do nepredvienog dogaaja ili nesree, koja moe da prouzrokuje do neuobiajene(iznenadne) izloenosti radnika kancerogenim ili mutagenim materijama, mora poslodavac o tome odmah obavijestiti radnike. Dok se ponovo ne uspostavi normalno stanje i dok se ne odstrane uzroci za neuobiajenu(iznenadnu) ispostavljenost, poslodavac mora: a) obezbjediti, da na ugroenom podruju rade samo oni radnici koji su neophodno potrebni za izvoenje popravka i drugih potrebnih radova; b) obezbjediti radnicima, koji rade na ugroenom podruju zatitnu odjeu linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva te obezbjediti, da je radnici i upotrebljavaju; c) za svakog radnika posebno obezbjediti, da njegova izloenost kancerogenim ili mutagenim materijama ne bude stalna i da bude ograniena na najkrae mogue vrijeme; d) nezatienim radnicima zabraniti rad na ugroenom podruju. Pri izvoenju odreenih radova kao to su odravanje, sanacija, ruenje, kontrola, popravci na strojevima, spravama, pripremama i objektima, za koje se predvia znatno poveana izloenost radnika i za koja su ve bile izvedene sve tehnike preventivne mjere za smanjenje izloenosti, poslodavac mora nakon savjetovanja sa radnicima ili sa njihovim predstavnicima odrediti zatitne mjere, za smanjenje trajanja izloenosti radnika na najmanju moguu mjeru i obezbjediti bezbjednost i zatitu zdravlja radnika u toku obavljanja takvih poslova. U skladu sa odredbom prijanjeg stavka mora poslodavac svim radnicima koji su izloeni uticanjima obezbjediti zatitnu odjeu i linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva,
Nadzor puteva
koju radnici moraju upotrebljavati sve vrijeme trajanja izloenosti. Vrijeme izloenosti svakog radnika mora biti ogranieno na najkrae mogue vrijeme. Poslodavac mora obezbjediti, da je pristup do podruja izvoenja gore navedenih radova dozvoljen samo odgovarajue osposobljenim i ovlatenim osobama. Ta podruja moraju biti od ostalih podruja jasno odvojena (razgraniena) i odgovarajue oznaena. 12.4.11.12 Radovi u podruju ionizirajueg zraenja Direktiva Savjeta 2003/122/EURATOM sa dne 22. decembra 2003 o nadzoru visoko aktivnih zatvoreni radioaktivnih izvora i izvora nepoznatog porijekla. (Directive 2004/37/EC of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work (Sixth individual Directive within the meaning of Article 16(1) of Council Directive 89/391/EEC) (codified version) (Text with EEA relevance); Corrected by.. 304L0037R(01) odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatitu. Pored radioaktivnosti u okolini radnici su izloeni opasnosti od zraenja pri zemljanim i rudarskim radovima te mjerenjima gustine i vlage kolovozne konstrukcije.
12.4.11.12.1 Radioaktivnost u okolini

Prirodnom zraenju smo izloeni zbog radioaktivnih stijena na Zemlji i zbog zraenja koje dolazi iz svemira (svemirski zraci). Iz postojeih podataka o vanjskom zraenju te o koncentracijama radona u stanovima i na otvorenom je vidljivo da najvie zraenja, priblino 50 %, dolazi od unutranjeg zraenja, koje je posljedica inhalacije (udisanja) radona i njegovih potomaka (1,21,5 mSv godinje) u stambenim graevinama. Na unoenje radioaktivnosti hranom i vodom otpada oko 0,4 mSv godinje doze. Godinja efektivna doza vanjskog zraenja koja potie iz radioaktivnosti zemljita, graevinskog materijala u graevinama i od svemirskog zraenja u Sloveniji iznosi ukupno od 0,8-1,1 mSv.
12.4.11.12.2 Zemljani i rudarski radovi

Nadzorna mjerenja radioaktivnosti obuhvaaju pored emisija radona i tekuih radioaktivnih ispusta jo mjerenja specifinih aktivnosti radionukleida uran-radijumove raspadne vrste u okolini ukljuujui sa mjerenjima radona i njegovih kratkoivuih potomaka u zraku te mjerenje vanjskog zraenja. Kada se radi o mjerenju radionukleida prirodnog porijekla, se za ocjenjivanje uticanja nekadanjeg rudarenja (to je za ocjenu poveanja radioaktivnosti u okolini) izvode i referentna mjerenja na mjestima koja nisu pod uticanjem rudnikih emisija.
12.4.11.12.3 Objekti i sprave

Nadzire se takoer i svaka upotreba(rad) objekata i sprava, koje isputaju radioaktivne materije u okolinu. Mjerenja radioaktivnosti u okolini teku ve prije redovnog rada, u toku rada i jo odreeni period nakon prestanka rada. Ustanovljava se, da li su bile aktivnosti isputanja u dozvoljenim granicama i koncentracije radioaktivnosti u okolini u okviru propisanih granica.
12.4.11.12.4 Mjerenja gustine i vlage na gradilitu

Mjerenja gustine i vlage kolovozne konstrukcije se izvode sa izotopskim mjeraima gustoe i vlage, sa ugraenim zatvorenim izvorima zraenja. Mjerai se upotrebljavaju pri kontroli izvoenja zakljunih slojeva kolovoza (asfaltiranju) i potrebno ih je takoer i premjetati na pojedina mjesta za mjerenje. Zraenju je izloena okolina u neposrednoj blizini mjeraa. Opisano podruje predstavlja krug poluprenika 5m oko sprave za mjerenje. Za vrijeme mjerenja je strogo zabranjen pristup u opasno podruje. U sluaju oteenja sprave za mjerenje ili kvara je potrebno ustanoviti sa detektorom da li je dolo do nekontroliranog poveanja zraenja. Ukoliko doe do nekontroliranog zraenja
Nadzor puteva
je potrebno snop koji zrai okrenuti prema zemlji, mjesto fiziki ograditi i pozvati ovlatenu slubu za intervencijski zahvat. 12.4.11.13 Radovi na odravanju Radovi na odravanju na objektima se obavljaju u skladu sa nacrtom odravanja, koji je dio Projekta izvedenih radova. Kada radnici obavljaju manje radove na odravanju ili ienje na vanjskoj strani visokog objekta tako, da vise na konopcima, takvi poslovi spadaju meu posebno opasne, zato ih smiju obavljati samo osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni za radove na visini. Te radove nije dozvoljeno izvoditi u neugodnim vremenskim prilikama. U toku rada je obavezna upotreba kombiniranog zatitno-pozicijskog radnog pojasa izraenog u skladu sa zahtjevima propisa, a radnici moraju biti privezani sa pozicijskim konopcem, te osigurani sa zatitnim konopcem. Svaki konopac mora biti uvren na svoje vrsto sidrite. U koliko se radovi izvode neposredno iznad ili uz saobraajnu komunikaciju ili prostoru, na kojem se izvode druge aktivnosti, mora biti pobrinuto za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika. Prostor ispod radilita je potrebno oznaiti sa upozoravajuim trakom i odgovarajuim znacima.
12.4.12 Radne sprave i oprema

Strojevi i oprema, ukljuujui i runi alat, na mehaniziran pogon ili bez njega, moraju biti: - primjereno planirani i izraeni, a pri tome je potrebno uzimati u obzir ergonomska naela, - odravani u dobrom radnom stanju, - upotrebljavani iskljuivo za rad, za kojeg su namijenjeni, - upravljati ih smiju samo odgovarajue osposobljeni radnici. Sprave i opremu pod pritiskom je potrebno redovno pregledavati i isprobavati u skladu sa vaeim standardima. Sva radna oprema mora biti prije premjetanja na radilite (gradilite) pregledana, isprobana i biti besprijekorna. Strojevima mogu upravljati samo radnici, koji su struno osposobljeni u skladu sa propisima, te ako su bili prethodno podueni i isprobani za bezbjedan rad. Poslodavac mora za pravilno i struno postavljanje i odravanje radne opreme na gradilitu, te za demontiranje i prevoze na drugo gradilite odrediti odgovornu osobu, odnosno vou pojedinih radova. Sprave za dizanje i prenoenje slobodno viseih tereta (kablovske dizalice, graevinska stupna dizalica, kripci i drugo) i sva pomona nosiva sredstva moraju odgovarati propisanim zahtjevima. Graevinska stupna dizalica i dizaline pruge se postavljaju prema uputstvima za montau i demontau proizvoaa i pod nadzorom geomehanika. Dokumentacija sprave za dizanje i prenoenje tereta mora biti na raspolaganju na gradilitu i treba je uvati dok sprava ne bude demontirana. Sprave mora pregledati voa pojedinih radova: - prije nego to se ponu upotrebljavati, - kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno - po bilo kojoj modifikaciji, nakon dueg vremena neupotrebe, nakon ispostavljenosti slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla da utie na stabilnost i vrstou sprave. Sva zapaanja i zakljuci se upisuju u kontrolni list sprave, kojeg potpiu odgovorni voa radova, geomehanik i koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu.
Nadzor puteva
Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno izvjebani radnici, koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i pod neposrednim nadzorom voe pojedinih radova (odgovorna osoba). Na gradilitu, na kojem se upotrebljavaju za dizanje i prenoenje tereta pomine sprave za dizanje sa kukama i drugim spravama za hvatanje, koje vise na elinoj uadi, poslodavac se mora pobrinuti za bezbjednost tereta i radnika koji rade na ugroenom podruju. Transportne sprave u obliku posuda je dozvoljeno puniti samo do dvije treine zapremine ili do visine, koja je oznaena na posudi. Ugroeni prostor na mjestu dizanja tereta mora biti ograen ili oznaen sa upozoravajuim znakom za visei teret i zabranjen pristup. Pristup u ugroeni prostor ispod teretne platforme dizalice je dozvoljen samo radnicima koji utovaruju i istovaruju materijal. Podruje utovara i istovara tereta kod dizalica u pojedinim spratovima mora biti odgovarajue osigurano za sprjeavanje padova radnika sa sprata. U sluaju dizanja tereta je potrebno po cijeloj visini graevinskog objekta odstraniti trljee dijelove ili postaviti vodila, koja sprjeavaju zapinjanje tereta. Prevozi osoba sa spravama za dizanje i za prevoze tereta nije dozvoljen, osim u izuzetnim sluajevima: - kada postavljanje, upotreba ili demontaa namjenskih sredstava za dostup do radilita, kao to su to stepenita, lino dizalo, ljestve, diua platforma ili slina sprava, zbog konfiguracije gradilita nije mogua ili penjanje/sputanje po/sa njom predstavlja za radnike veu opasnost; - kada se radi o izvoenju kratkotrajnih radova. Uz to mora biti obezbjeeno: - da se osoba sputa i die samo u posebno namjensko izraenoj opremi za prevoze osoba (korpa), - da je pobrinuto za siguran ulazak i izlazak. Korpa mora biti stabilno postavljena na dovoljno veliku, zatienu i nosivu povrinu, da nema opasnosti za pad radnika u dubinu, - da je brzina pomicanja korpe manja od 0,5 m/s i da je pomicanje bez udara u bilo kojem smjeru. U toku dizanja/sputanja radnika u korpi ne smije biti otrih ili iljastih predmeta, - da so izraena pismena uputstva za siguran prevoze osoba i o tome poueni upravlja dizalice i korisnici dizalice. Odjednom se smije u korpi dizati/sputati najvie 4 osobe. U korpi koja je privrena na spravi za prenose betona moe biti samo 1 osoba. Rad iz koare je dozvoljeno obavljati samo tako, da je radnik sa sigurnosnim pojasom privezan na stabilni dio korpe. Pri jaem vjetru (udari vjetra vei od 5 m/s) se sa dizanjem/sputanjem ne smije poeti, a poeto dizanje se mora zaustaviti i korpu sa radnicima smanjenom brzinom spustiti na tlo. Izmeu upravljaa dizala(lifta) i osobama u korpi mora biti uspostavljena komunikacija. Prije poetka provoza osoba spravama za dizanje i prevoze tereta poslodavac mora o tome obavijestiti inspektorat za rad. Dizalo(lift), s kojim se smije dizati/sputati radnike u korpi, mora ispunjavati sljedee uslove: Postavljeno mora biti na vrstoj i ravnoj podlozi, iji nagib ne prelazi 1 %. Probe i pregledi dizala(lifta) moraju biti napravljeni prije poetka provoza osoba. Poslodavac mora obezbjediti periodine preglede, koje dnevno izvodi upravlja dizala(lifta), redovno mjeseno pa ovlateni radnici poslodavca za obavljanje pregleda.
Nadzor puteva
U sluaju ustanovljenih oteenja ili nedostatka poslodavac mora odmah zaustaviti prevoze osoba i nakon otklanjanja nedostatka obaviti ponovan pregled sprave. Optereenje dizala(lifta) sa korpom i sa najveim dozvoljenim brojem osoba ne smije biti vei od polovine dozvoljenog u itavom podruju predvienog manevra. Ako su dva dizala tako blizu, da se njihovo manevarsko podruje prekriva, mora jedno od dizala u toku dizanja/sputanja radnika u korpi mirovati, sa ruicom okrenutom van skupnog radnog podruja, tako da su oba upravljaa sve vrijeme u dizalu. Sputanje teretne kuke mora biti izvedeno sa motornim pogonom. Sputanje gravitacionom silom i manevriranje brzine samo uz upotrebu konice nije dozvoljeno. Korpa mora biti izraena u skladu sa propisima i mora biti prethodno isprobana, te redovno mjeseno pregledana, poslodavac o tome mora uvati dokumentaciju na gradilitu. U korpi mora biti ue, koje slui za dizanje ljestve od ueta ili ue za spaavanje, za sluaj nepredvienog zastoja dizala. Njegova duina mora biti tolika, da pri najviem moguem dizanju korpe dosee do zemlje, a na kraju je optereeno sa utezima. Ue mora imati vrstou na trganje najmanje 10 kN. Dok za korpu za prevoze osoba nema posebnog propisa, moraju biti ispunjeni sljedei uslovi: - Korpa mora biti planirana i izraena za petostruko predvieno optereenje i prije upotrebe pregledana. - Na njoj mora biti neizbrisivo oznaeno: ime proizvoaa godina izrade tip tvorniki broj vlastita teina dozvoljeno optereenje i broj osoba Ograda korpe mora biti vrsta, visoka najmanje 110 cm, izmjereno od poda. Nad podom mora biti pun zatitni rub do visine najmanje 15 cm, zatvorena mora biti sa elinom mreom ili slinim, pri emu otvori nisu vei od 2 cm x 2 cm. Na visini 1 m od poda mora biti okrugli hvata. U kabini ne smije biti nikakvih otrih rubova i iljastih dijelova konstrukcije. Ulaz u korpu/platformu/kabinu se u toku dizanja/sputanja ne smije otvoriti prema vani. Sa odgovarajuim mjerama mora biti onemogueno nehotino otvaranje vrata u toku dizanja i sputanja. Krov korpe mora biti dovoljno vrst, da su radnici u njoj zatieni od padajuih predmeta. Pod krovom mora biti dovoljno prostora, da radnici stoje. Na korpi za prenose betona sa pratnjom radnika krov na korpi nije potreban. Pri jednostranom optereenju korpe sa 1,5-puta korisnim optereenjem na duine korpe nagib korpe ne smije biti vei od 2%. U korpi mora biti obezbjeeno sidrite, na koje se sidri uad u sluaju evakuacije radnika (zbog zastoja rada sprave za dizanje).
12.4.13 Radni podovi, ljestve i skele

12.4.13.1 Radni pod (platforma) Radni pod (platforma), sa koga se izvode radovi na visini, mora biti stabilan i vrst. Izraen mora biti iz elemenata, koji odgovaraju predvienom optereenju za pod radne skele kao to to odreuje standard HD 1000. U sluaju, kada se za radni pod upotrebljavaju daske, one moraju biti debljine bar 4,8 cm
Nadzor puteva
(plohe) i irine najmanje 20 cm, poduprte na razdaljini manjoj od 250 cm. Moraju biti iz zdravog i neoteenog drveta oiene od avla i drugih prepreka. Plohe se moraju dodirivati i biti poloene vodoravno na vrste nosae. Ako plohe nisu poloene u istoj ravni, ve jedna na drugu, potrebno je na dodiru privrstiti trokutastu letvicu, koja omoguava prevoze sa kolicima i sprjeava zapinjanje. Plohe ne smiju biti manje od 20 cm i ne vie od 30 cm preko krajnje potpore i moraju biti osigurane od pomicanja. Upotreba ploa za oblaganje za izradu radnog poda nije dozvoljena. irina radnog dijela poda mora biti prilagoena prirodi posla, koji se na njemu obavlja, mada ne manja od 60 cm, ako se rad obavlja na podu bez slaganja ili pripremanja materijala. Ako se na radnom podu odlae, priprema materijal ili ako se postavljaju pomoni elementi, njegova irina mora biti tolika, da omoguava radniku najmanje 30 cm slobodnog prostora za kretanje. Ako je radni pod uz zid objekta u visini veoj od 100 cm od zemlje ili poda prostora, njegov rub moe biti udaljen od zida najvie 30 cm. Ako je udaljenost vea ili ako su u zidu objekta vei otvori, za bezbjednost radnika se mora pobrinuti u skladu sa mjerama za obezbjeivanje radnih mjesta na visini ili drugaije. Elementi poda na skeli (daske, limovi i drugo) moraju biti prije upotrebe paljivo pregledani. Oteene odnosno istroene elemente nije dozvoljeno ugraivati. Pri prenoenju, prevaanju i slaganju graevinskog materijala i teih graevinskih elemenata na radnim podovima(platformama) potrebno je paljivo postupati. Materijal mora biti na radnom podu pravilno sloen i rasporeen tako, da ne prelazi predviena optereenja poda. Radni pod mora biti redovno pregledavan i odravan, a otpadni materijal svaki puti odstranjen. 12.4.13.2 Ljestve Ljestve moraju biti dovoljno vrste i odgovarajue odravane. Upotrebljavati se moraju pravilno, na primjerenim mjestima i u skladu sa njihovom namjenom. Ljestve se mogu upotrebljavati za pristup na radno mjesto na visini samo ako visinska razlika izmeu nivoa, kada ih premjetamo iznosi manje od 5 m: - ako je potreban pristup samo za obavljanje kratkotrajnih poslova; - za pristup na fasadnu radnu skelu i ljestve su ugraene unutar konstrukcije skela; - za pristup u iskope i ahtove kada iz tehnikih razloga nije mogue izraditi rampe ili stepenita Prenosne ljestve moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 131 te prije upotrebe pregledane i besprijekorne. Ljestve moraju biti pri upotrebi postavljene stabilno, tako da ne mogu skliznuti, slomiti se ili prevrnuti. Prenosne naslanjajue (jednokrake) ljestve, koje radnici upotrebljavaju za pristup na rubove zida, skele, u otvore u zemlji, jame, jarke i slino, moraju biti odgovarajue duine, tako da prelaze najmanje 1 m preko mjesta naslanjanja. Ugao naslanjanja mora iznositi izmeu 65 i 75. Naslanjanje ljestava na klinove (na uglove graevina ili stupova) nije dozvoljeno. Sa ljestvama se mogu izvoditi samo kratkotrajni radovi pri kojima nije potreban vei napor radnika, te se upotrebljava samo laki runi alat i manja koliina materijala, koja ne moe prouzrokovati dodatne opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika. Radnik mora pri tome sa obje noge stajati na istoj preki. Bez zatite od pada radnika u dubinu (bez privezivanja radnika) je dozvoljeno izvoditi radove samo na visini do 3 metra. Najvea dozvoljena
Nadzor puteva
duina prenosnih ljestava za naslanjanje, sa kojih se moe obavljati posao je 8 m, duina dvokrakih (A) ljestava 3 metra. 12.4.13.3 Skele Skele su pomone konstrukcije namijenjene obavljanju graevinskih radova na visini. Skele moraju biti izraene i postavljene prema nacrtima, koji sadre: - veliinu skele i svih njenih sastavnih elemenata, - sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, - nain privrivanja skele na objekt odnosno na zemlju, - najvee dozvoljeno optereenje, - vrste materijala i njihovu kvalitetu, - statiki proraun nosivih elemenata, te - uputstvo za montau i demontau. Pri planiranju skele potrebno je uzimati u obzir zahtjeve standarda HD 1000. Za tipske skele sa izjavom o skladnosti skele sa zahtjevima standarda HD 1000 je potrebna odgovarajua dokumentacija prema zahtjevima standarda, iz koje je vidljiv nain postavljanja elemenata, sidrenje ili podupiranje zbog zatite od prevrtanja, dozvoljeno optereenje, te nain montae i demontae. Dokumentacija skele mora biti na raspolaganju na gradilitu i potrebno ju je uvati dok se skela ne demontira. Skele mora pregledati voa pojedinih radova - prije nego to se ponu upotrebljavati, - kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno - nakon bilo koje modifikacije, nakon dueg neupotrebljavanja, nakon ispostavljenosti slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla uticati na stabilnost i vrstou skele. Sva zapaanja se upisuju u kontrolni list skele, kojeg potpisuju odgovorni voa radova i koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno osposobljeni radnici, koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i uz neposredni nadzor voe pojedinih radova. Ako su postavljanju skele na putu neizolirani elektrini vodovi ili druge prepreke, sa postavljanjem skele se ne smije poeti dok nije iskljuena opasnost elektrinog toka i dok nisu odstranjene druge prepreke. Radni pod skele mora biti izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove(platforme). Pod skele ne smije biti odmaknut od zida objekta vie od 30 cm, osim kada je to potrebno zbog tehnologije rada i kada je obezbjeena zatita radnika od pada u dubinu izmeu objekta i skele na drugi nain (sa zatitnom ogradom, sa najvie 3 metra nanie namjetenom loveom skelom do zida, vezanjem radnika ili drugaije). Elementi poda moraju potpuno popunjavati prostor meu nosivim stupovima skele. Zatitne ograde na skelama moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima za ograde. Do svakog sprata skele mora voditi siguran pristup odnosno istup. Ako se za pristupe na skeli upotrebljavaju ljestve, one moraju biti na gornjem kraju privrene. Visinu radnog mjesta na skeli koje je ue od 100 cm nije dozvoljeno poviavati postavljanjem skela na kozama(nogarima) ili ljestvi, ili drugih pomonih konstrukcija na radni pod skele. U sluaju kada je skela postavljena uz komunikaciju ili na susjednom objektu, mora biti izvedeno osiguranje u skladu sa zahtjevima za postavljanje skela uz komunikaciju ili susjedni objekt. Ako je osiguranje skele izvedeno sa zatitnom mreom koja je
Nadzor puteva
namjetena na skeli, upotrebljeni materijal zavjese ne smije prouzrokovati opasnost prevrtanja ili ruenja skele i moe biti samo iz samo-gasivog materijala. Nepropusne ponjave se mogu upotrebljavati za zatitu skele samo kada je to prijeko potrebno zbog prirode posla (odstranjivanje azbestnog materijala), stabilnost takve skele (i ponjave) mora biti raunski dokazana. Ponjave takoer moraju biti iz samo-gasivog materijala.
12.4.13.3.1 Skele na kozama

Izvoenje radova je dozvoljeno takoer i sa skelama na kozama(nogarima) do visine od 2 m. Na kozama(nogarima) mora biti namjeten radni pod irine bar 80 cm izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove. Na tim skelama nije potrebno namjestiti zatitnu ogradu niti obezbjediti dokumentaciju skela, osim uputstva za izradu. Prije upotrebe skele na kozama(nogarima) adekvatnost izvedbe skele mora pregledati voa pojedinih radova ili druga odgovorna osoba poslodavca. Koze, na koje je postavljen radni pod, moraju biti izraene tako, da izdre predviena vertikalna i vodoravna optereenja. Noge koza nije dozvoljeno produavati, a nije dozvoljeno niti poveavati visinu koza podlaganjem graevinskog materijala. Razmak meu kozama ne smije biti vei od 200 cm. Koze smiju biti postavljene samo na vrstu i vodoravnu podlogu. Nepravilno izraenih ili oteenih koza nije dozvoljeno upotrebljavati. Skele na kozama nije dozvoljeno postavljati na radni pod drugih skela. Na radni pod skele na kozama nije dozvoljeno postavljati sprave za dizanje ili druge teke sprave, ako nije statikim proraunom i projektom drugaije dokazano.
12.4.13.3.2 Metalne skele

Cijevi metalnih skela moraju po obliku, veliini i kvalitetu materijala odgovarati zahtjevima standarda EN 1039, a vezni i potporni elementi standardu EN 74. Za sastavljanje metalnih skela je dozvoljeno upotrebljavati samo sigurne i neoteene eline cijevi, palice i druge elemente. Sastavni dijelovi metalnih skela (eline palice, cijevi, vezni elementi i drugo) moraju biti meusobno vrsto povezani u stabilnu i jedinstvenu konstrukcijsku cjelinu. Uspravne nosive palice metalne skele moraju biti postavljene u vertikalu na posebne elemente (podupore, cokule), a te na ravnu podlogu (gredice, betonske ploe i drugo). Pri sastavljanju spojnica sa vijcima je potrebno vijke privijati sa momentnim kljuevima prema uputi proizvoaa. Samostojee metalne skele i metalne skele koje su vie od objekta u gradnji ili nekog drugog objekta u svojoj neposrednoj blizini, moraju biti uzemljene prema vaeim propisima.
12.4.13.3.3 Skele na drvenim stupovima

Skele na drvenim stupovima su dozvoljene samo za izvoenje lakih radova na visini do 10 metara mjereno od zemlje. Promjer okruglog drvenog stuba na tanjem dijelu ne smije biti manji od 8 cm. Podloga stupova mora onemoguavati njihovo vodoravno i uspravno pomicanje. Produavanje stupova nije dozvoljeno. Pri sastavu dva stuba na uglu graevinskog objekta mora biti ugaoni stup na vanjskoj strani skele dvostruk i prema potrebi ukopan u zemlju. Svi vertikalni stupovi moraju biti meusobno povezani takoer i sa dijagonalnim vezama. Razmak izmeu vertikalnih stupova skele ne smije biti vei od 250 cm i mora odgovarati veliini stupova i predvienom optereenju skele. Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove i na njih dobro privrene. Spojna mjesta produetaka i veze uzdunih greda mogu biti samo iznad stupova ili na nosaima, koji su poloeni preko stupova. Popreni nosai skela moraju imati isti presjek i biti poloeni na uzdune nosae
Nadzor puteva
u istim razmacima. Umjesto poprenih nosaa nije dozvoljeno upotrebljavati daske.
12.4.13.3.4 Lovee zatitne skele

Lovee skele se mogu upotrebljavati za obezbjeenje radnika od padova u dubinu samo, kada na radnim mjestima nije mogue obezbjediti postavljanje zatitne ograde. Namjetene moraju biti to blie mjestu rada, odnosno viseoj ivici, mada ne nie od 3 metra. irina lovee skele je zavisna od vertikalne udaljenosti meu viseim rubom i skelom i mora iznositi za razmake do 200 cm najmanje 130 cm, za razmake do 300 cm najmanje 150 cm. Donji zatitni rub u zatitnoj ogradi lovee skele mora biti pun i visok bar 50 cm.
12.4.13.3.5 Konzolne skele

Konzolne skele je dozvoljeno postavljati samo za lake graevinske radove, ako je dana mogunost sigurnog privrenja skele na objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to sa crteima i raunima dokazano. Maksimalni previs konzolne skele, koja se upotrebljava kao radna skela, moe biti 150 cm. Konzolne skele sa previsom do 3 m se mogu upotrebljavati samo kao zatitne konstrukcije za lovljenje materijala iznad ulaza i prolaza u objekt. Sidrenje konzolne skele je dozvoljeno samo u nosive armiranobetonske elemente (plou, zid, stuba). Za sidrenje se mogu upotrebljavati samo standardizirani elini elementi za sidrenje. Samo u izuzetnim sluajevima je dozvoljeno sidrenje sa dvostrukim omama iz elinih armaturnih palica presjeka bar osam milimetara. Upotreba dasaka (ploha) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.
12.4.13.3.6 Pomine skele

Pomine (provozne) skele se mogu upotrebljavati samo na nosivoj i vodoravnoj podlozi bez neravnina. Izraene moraju biti u skladu sa zahtjevima standarda HD 1004. Uputstva za montau i upotrebu skela moraju biti izraena prema zahtjevima standarda EN 1298 i moraju biti na raspolaganju na gradilitu sve vrijeme upotrebe skela. Skela mora biti sastavljena i upotrebljavana u cjelini u skladu sa uputama tako, da je onemogueno nepoeljno pomicanje, ruenje ili prevrtanje. Na pominu skelu se smiju radnici popeti i raditi samo, kada je skela osigurana od pomicanja. Ako se za penjanje upotrebljavaju ljestve ugraene u stranicu skele, radnici se po njima penju samo po unutranjoj strani skele. Upotreba pominih naslanjajuih ljestvi za pristup na skelu je zabranjena. U toku pomicanja na skeli ne smiju biti niti ljudi, niti materijal ili radna oprema.
12.4.13.3.7 Zatitne nadstrenice

Ulazi, prolazi i putevi oko objekta u gradnji moraju biti zatieni od materijala, koji bi mogao pasti s visine sa zatitnim nadstrenicama. Izraene moraju biti tako, da mogu zadrati padajui materijal i sprijeiti, da se doletjeli materijal ne odbije i rastrese po okolini. Zatitne nadstrenice na gradilitu ne smiju biti namjetene manje od 220 cm i ne vie od 600 cm od zemlje. Drvena zatitna konstrukcija (streha) nadstrenice, koja nije tipski izraena, mora biti sastavljena i dva meusobno pravougaona sloja dasaka, a uz rubove mora imati punu vertikalnu zatitu visine bar 50 cm. Sa zatitne skele naletjeli materijal je potrebno odmah odstranjivati.
12.4.13.3.8 Nosive skele i oplate

Nosive skele slue za izvoenje betonskih, armiranobetonskih i slinih masivnih konstrukcija (skele za noenje oplate). Potpornici nosivih skela moraju biti metalni. Kvaliteta materijala, upotrebljenog za izradu nosivih skela, mora odgovarati standardima i odlukama ovog propisa. Teleskopski potpornici sa prilagodljivom duinom i zatitnim
strana 140 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
elementima za fiksiranje namjetene duine elementa moraju biti izraeni kao to odreuje standard EN 1065. Bez obzira na odluku iz prethodne take mogu se upotrebljavati izuzetno za podupiranje do visine 3 m takoer i drveni potpornici. Moraju biti iz jedenog dijela zdravog drveta, najmanji presjek pa bar 8 cm x 8 cm. Prije upotrebe moraju biti pregledani. Na oba kraja moraju biti vrsto povezane tako, da je sprijeeno nepoeljno pomicanje. Potpornici se mogu podlagati najvie do visine 10 cm samo sa drvenim ili elinim elementima. Prije poetka postavljanja nosivih skela mora se provjeriti nosivost zemljita. Postavljene skele prije poetka upotrebe mora pregledati osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom, a meu optereivanjem i izvoenjem radova ih mora pregledavati od strane poslodavca odreeni voa pojedinih radova. Bez pismenog naloga osobe, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom, nije dozvoljeno odstranjivati oplatu i demontirati nosivu skelu. Demontau nosive skele treba izvoditi prema uputama proizvoaa. Pri demontai drvenih nosivih potpornika oplate potrebno je postaviti zatitne potpornike za osiguranje od eventualnih ruenja, kao to je to odreeno u projektu skele.
12.4.13.3.9 Visee skele

Visee skele se mogu upotrebljavati u skladu sa propisima i navodima proizvoaa, ukoliko su izraene, sastavljene, isprobane i pregledane prema zahtjevima standarda EN 1808. Radnici u toku rada na viseim skelama moraju biti privezani za skelu sa linom zatitnom opremom protiv pada u dubinu.
12.4.14 Zatita od poara na gradilitu

12.4.14.1 Uvod Poarnu bezbjednost na gradilitima posredno ili neposredno razmatraju Direktiva savjeta 92/57/EGS (osma posebna direktiva u smislu lana 16(1) Direktive 89/391/EGS) te standardi, koje izdaju evropski i meunarodni tehniki odbori: CEN/TC 72 (O), CEN/TC 191 (O), ISO/TC 21 (O), ISO/TC 21/SC 8 (O), CEN/TC 127 (O), CEN/TC 166, ISO/TC 92 (O), ISO/TC 92/SC 1 (O), ISO/TC 92/SC 2 (O), ISO/TC 92/SC 3 (O), ISO/TC 92/SC 4 (O) Meunarodna klasifikacija standarda: 13.220 Zatita od poara 13.220.01 Zatita od poara ope 13.220.10 Gaenje poara 13.220.20 Poarna zatita 13.220.40 Sposobnost zapaljivanja i ponaanje materijala i proizvoda kod gorenja 13.220.50 Poarna otpornost graevinskih materijala i elemenata 13.220.99 Drugi standardi u vezi sa zatitom od poara 12.4.14.2 Studija poarne zatite na gradilitu
12.4.14.2.1 Ocjena poarne opasnosti

Osnova poarne za opredjeljenje potrebnih poarno zatitnih mjera na gradilitima je ocjena opasnosti. Faktori, koji povisuju poarnu opasnost su: osobine i koliina gorljivih graevinskih materijala, osobine i koliina drugih gorljivih materija (zapaljive tekuine, plinovi i lako gorljive vrste materije), improvizirano skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i lako gorljivih vrstih materija, improvizirano izvedene instalacije,
Nadzor puteva
improvizirano izvedeni privremeni objekti i prostori, improvizirano izvedeni radovi i radni postupci, izvedeni i neizvedeni zahvati za zatitu od poara, kao to su to evakuacijski putevi, poarna razdvajanja, sprave za poarno javljanje i alarmiranje, sprave za poetno gaenje (aparati za gaenje, unutranji hidranti), automatske sprave za gaenje, snabdijevanje sa vodom, vanjski hidranti i dovozni putevi za vatrogasna intervencijska vozila itd. stalna prisutnost veeg broja radnika i drugih posjetilaca, koji ne poznaju dovoljno dobro samo gradilite i planirane zatitne mjere.
12.4.14.2.2 Poarno opasne materije i poarno opasni radovi

Na gradilitima se uobiajeno nalaze vee ili manje koliine poarno opasnih materija, kao to su: - lako gorljive vrste materije (graevinski materijali: strugotine, drvo, plastika, pjenasti izolacijski materijali (stiropor, PU pjena), ambalani materijali: karton, folija, drvene palete i elementi unutranje opreme itd.), - zapaljive tekuine (pogonska goriva, boje, razreivai, topiva, sredstva za ienje), - zapaljivi plinovi (acetilen za varenje, UNP, mjesni plin za grijanje itd.), Meu poarno opasne poslove spadaju: - vrui radovi, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih elemenata. - skladitenje i pretakanje zapaljivih plinova, zapaljivih tekuina i lako zapaljivih vrstih materijala, - ienje sa organskim razrjeivaima, - bojenje i lakiranje, - polaganje zapaljive toplotne izolacije i krovnog pokrova, - upotreba elektrinih i plinskih sprava u privremenim objektima i improviziranim uvjetima - drugi poarno opasni radovi.
12.4.14.2.3 Potencijalni izvori zapaljivanja

Mogui su sljedei izvori zapaljivanja zbog: - vruih radova, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih elemenata. - greaka na elektrinim instalacijama i spravama, - nepotovanja poarnog reda, - puenja odn. pepela od cigareta, - namjernog paljenja. Treba uzeti u obzir i mogunost zapaljenja zbog: - poara na susjednim zgradama - zraenje, letei djelii, - poara u opasnoj okolini. 12.4.14.3 Mjere za poarnu zatitu
12.4.14.3.1 Graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu

Meu graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu na gradilitu spadaju: - evakuacijski putevi - podjela gradilita na poarne sektore - zatita elinih konstrukcijskih elemenata
Nadzor puteva
sprave za zatitu od groma sprave za automatsko javljanje poara snabdijevanje vodom priklopi na javnu vodovodnu mreu ili bazeni unutranji hidranti vanjska hidrantna mrea i vanjski hidranti sprave za automatsko gaenje neometan i siguran pristup za gaenje i spaavanje, pristupi za vatrogasna intervencijska vozila
12.4.14.3.2 Oprema za gaenje

U odnosu na karakteristike gradilita, veliinu i upotrebu prostora, opreme na gradilitu, fizikalnih i kemijskih osobina prisutnih materija i najveeg mogueg broja prisutnih osoba, mora biti pobrinuto za dovoljan broj sprava za gaenje poara i, kada je to potrebno, sprava za javljanje poara. Sprave za gaenje poara, sprave za javljanje poara i alarmne sisteme je potrebno redovno pregledavati i odravati. U propisanim rokovima je potrebno izvoditi preglede i probe sprava i prvog stavka, kao i osposobljavanje radnika. Oprema za gaenje poara, koja nije ugraena, mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu(rukovanje). Oprema iz prvog stavka mora biti oznaena u skladu sa propisom. Znaci/oznake moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima. Oprema i njeno razmjetanje mora biti u skladu sa ocjenom poarne opasnosti i odredbama vaeih pravilnika, standarda i smjernica za namjetanje sprava za gaenje.
12.4.14.3.3 Zatita pred namjernim paljenjem

Na svim gradilitima moraju biti izvedeni zahvati, koji sprjeavaju namjerno paljenje. Meu mjere, za sprjeavanje mogunosti namjernog paljenja, spadaju: - osvjetljavanje gradilita, - upotreba video nadzora sa kamerama - stalna 24-satna kontrola obezbjeenja Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu mogunosti za namjerno paljenje i odredbe smjernica za sprjeavanje namjernih paljenja.
12.4.14.3.4 Namjetenje i izvedba privremenih objekata

Za gradilita je potrebno odrediti namjetenje i izvedbu privremenih objekata, u kojima su postavljene sprave za grijanje, kuhanje i drugi poarno opasni poslovi. Posebnu panju treba posvetiti: - odmaku od gradilita, - izvedbi poarnih otpornosti vanjskih zidova i plafona tih privremenih objekata, - izvedbi instalacija, - izvedbi elektrinih i plinskih sprava u tim privremenim objektima, - 24-satnom nadzoru privremenih objekata. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti i odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu.
12.4.14.3.5 Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova

Za gradilita je potrebno odrediti nain i izvedbu privremenog skladitenja: - zapaljivih tekuina: dizel gorivo, ulje za grijanje, boje, lakovi, otapala, razrjeivai, sredstva za ienje
Nadzor puteva
- zapaljivih plinova: UNP, acetilen i sl. - lako zapaljivih vrstih materijala: karton, folija, pjenasti izolacijski materijali i sl. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine poarno i eksplozijsko opasnih materija te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za skladitenje, pretakanje i upotrebu zapaljivih tekuina, plinova i vrstih materija.
12.4.14.3.6 Izvedba elektrinog snabdijevanja te elektrinih i plinskih instalacija

Za gradilita je potrebno odrediti izvedbu: - elektrinih instalacija i sprava - plinskih instalacija i sprava Pri zahtjevima treba uzimati u obzor rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu na opasnosti zapaljenja i zona eksplozijske opasnosti, te odluke vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu, te elektrine i plinske instalacije.
12.4.14.3.7 Izvoenje vruih radova

Za gradilita treba odrediti nain i postupke za vrue radove, kao to su: - varenje, - lemljenje, - rezanje i bruenje metalnih materijala, - zagrijavanje i zagrijavanje sa vrstim, tekuim i tvrdim gorivima, - loita i spaljivanje, - drugi vrui radovi Pri zahtjevima treba uzimati u obzir planirane izvoake radove, planirane graevinske materijale, rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za izvoenje vruih radova.
12.4.14.3.8 Postupanje sa zapaljivim otpacima

Za gradilita treba odrediti nain skupljanja, odlaganja i odvoza otpadaka, koji nastaju pri gradnji. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine oekivanih otpadaka, rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu sigurnost i zatitu okoline.
12.4.14.3.9 Postupci u sluaju poara

Za gradilita treba odrediti: - odgovornu osobu za poarnu bezbjednost na gradilitu, - aktivnosti i postupke za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu, - aktivnosti i postupke u sluaju poara na gradilitu, - plan gaenja u sluaju poara na gradilitu. - nadzor uticanja poara na okolinu Pri izvedbi navedenih zadataka potrebno je uzimati u obzir: rezultate ocjene opasnosti od poara i eksplozijske opasnosti, oekivani poarni scenarij, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica.
12.4.14.3.10 Poarni red

Izvod iz poarnog reda je izraen na osnovu Pravilnika o poarnom redu. Predlaemo slijedei minimalnisadraj: 1. ORGANIZACIJA PROTIVPOARNE ZATITE Direktor poduzea, odnosno s njegove strane ovlatena osoba PPZ, brine i odgovorna je za organizaciju protivpoarne zatite i stvara uslove za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu objekta.
Nadzor puteva
Zaposleni i svi koji se nalaze na gradilitu su duni potovati i izvoditi odredbe tog poarnog reda, ostalih propisa, uputstava i zahtijeva za zatitu od poara. Gosti i posjetioci su duni u sluaju izbijanja poara potovati pored odredaba ovog poarnog reda takoer i uputstva zaposlenih te spasilaca! 2. ZAHVATI KOD ZATITE OD POARA - Na gradilitu se mogu zadravati samo zaposleni, posjetioci i gosti ali samo uz suglasnost zaposlene osobe. - U sluaju nastanka, odnosno pri dojavi o poaru, neka postupa prema strunim uputstvima odnosno prema izvodima iz poarnog reda. - Puenje na gradilitu je dozvoljeno samo za na tu namjenu odreenim mjestima. - Na gradilite se ne smiju unositi i nenamjensko upotrebljavati elektrine naprave, tijela za grijanje, zapaljive materijale i gorljive materije. - U sluaju upotrebe otvorenog plamena, pri kojem postoji mogunost prouzrokovanja poara, se od strane odgovorne osobe, koja je zaduena za izvoenje zahvata pri zatiti od poara, moe dobiti pismena dozvola za rad sa predvienim zahvatima zatite od poara. - Za odlaganje gorljivih otpadaka i papira su postavljene metalne posude sa poklopcem. - Za gaenje poara su postavljeni aparati za gaenje na vidljivim i uvijek dostupnim mjestima. - Po zavretku posla potrebno je provjeriti kakva je situacija na gradilitu i iskljuiti sve korisnike elektrine energije osim onih, koji su u funkciji stalnog rada. - Odravati se moraju red i istoa. - Zidovi objekta ne smiju biti zatrpani materijalom i graevinskom opremom. Isto vai i za hidrante.
Ukoliko zapazite izostavljanje i nepravilnosti prilikom izvoenja zahtijeva iz zatite od poara, morate o tome odmah obavijestiti odgovornu osobu.
3. UPUTSTVA ZA POSTUPKE U SLUAJU NASTANKA POARA Ko zapazi da prijeti neposredna opasnost od poara ili eksplozije, odnosno ko zapazi poar, mora opasnost da odstrani, odnosno da ugasi poar, ako to moe da uradi bez opasnosti za sebe ili za druge. Ako to ne moe sam da napravi, mora odmah obavijestiti najbliu vatrogasnu jedinicu, centar za obavjetavanje ili policijsku stanicu. Pri tome mu mora pomagati svako ko raspolae sa sredstvom veze ili sa prevoznim sredstvom. Uputstvo za javljanje poara: 1) Upozori okolinu sa jasnim povikom POAR 2) Isklopi elektrini tok u objektu i na gradilitu 3) Sprijei paniku odn. umiri osobe i otprati ih na sigurno 4) Ako su ljudi u neposrednoj opasnosti poni sa spaavanjem 5) Poni sa gaenjem poara sa odgovarajuim vatrogasnim sredstvima 6) Ako ocijeni da poar ne moe da ugasi, odmah napusti objekt i pozovi Centar za obavjetavanje na telefonski broj XXX ili Policiju na telefonski broj YYY i posreduj sljedee podatke: - Ko zove? - Gdje gori, to gori, obim gorenja? - Jesu li ljudi u neposrednoj opasnosti?
knjiga IV
strana 145 od 263
Nadzor puteva
12.4.15 Opis izabranih tehnologija gradnje

Projektant mora u svim fazama planiranja i pripreme projekta potovati temeljna naela bezbjednosti i zatite zdravlja pri radu iz zakona o bezbjednosti i zatite zdravlja na radu, a posebno: - kad odluuje o arhitektonskim, tehnikim, tehnolokim i/ili organizacijskim vidicima, da bi mogao planirati razliite postavke ili faze radova, koje je potrebno izvoditi odjednom ili u redoslijedu; - kad odreuje vrijeme, potrebno za dovrenje takvih radova ili faza radova.
12.4.16 Dodatni saobraaj i interakcije sa industrijskim aktivnostima u okolini gradilita

Gradnja novih saobraajnica i prateih objekata prouzrokuje dodatna optereenja na postojeoj putnoj mrei. Poveani promet znai negativno uticanje na okolinu i zdravlje ljudi i na bezbjednost korisnika puteva. Zakon o javnim putevima odreuje, da se za vanredne prevoze i prekomjernu upotrebu javnih puteva, pored godinje takse, plaa dodatni povrat sredstava. Prekomjerna upotreba javne puteve nastaje u sluaju, kada privremeno ili trajno optereenje, koje je posljedica izvoenja investicijskih radova, prelazi 50%-ni udio svih obavljenih provoza po njoj. Vrijednost udjela provoza se ustanovljava u prosjenom dnevnom godinjem prometu teretnih vozila sa nosivou veom od 10 tona. Prekomjerni korisnik puteve je pravna ili fizika osoba, koja izvodi investicijske radove, zbog kojeg dolazi do prekomjernih optereenja. Za ustanovljavanje uticanja na puteve, koje su prekomjerno optereeni, je potrebno sa posebnom studijom ustanoviti i zatim izvesti potrebne fizike zahvate. Obaveza izvoaa radova je prethodno obavjetavanje javnosti u medijima o vremenskim terminima izvoenja pojedinih faza radova, preusmjerenima, vrsti prepreka i o provozanosti u zimskom vremenu. Ako gradnja zahvata u podruje javne i zasebne infrastrukture (distribucija elektrike, vode, plina, telekomunikacije) je potrebno sa upravljaima i vlasnicima terminski uskladiti faze radova. O svakom prekidu infrastrukture je potrebno obavjetavati upravljae i vlasnike i urediti plaanje odtete. Prema uslovima raspisa je izvoa upravlja svih puteva koje teku po gradilitu i na njima tee saobraaj. Izvoa je za vrijeme gradnje duan izvoditi cjelogodinje i zimsko odravanje. Za ustanovljavanje negativnih uticanja na okolinu, koji su posljedica poveanoga prometa, je potrebno u PZ ustanoviti: - kapacitet poveanog prometa i vremensku dinamiku; - uticaj na buku, prije svega u naseljima; - uticaj na povrinske i podzemne vode; - uticaj na kvalitetu zraka, prije svega u naseljima; - uticaj na biljke i ivotinje; - uticaj na bezbjednost ljudi. U skladu sa rezultatima studije negativnih uticaja na okolinu i zdravlje ljudi zbog poveanog prometa na postojeoj putnoj mrei, je potrebno predvidjeti aktivne ili pasivne zatitne zahvate za smanjenje negativnih uticaja. Pri tome je mogue potovati odredbe Zakona o zatiti okoline, koji za povremena prekomjerna optereenja okoline omoguava poveano optereenje uz suglasnost MOP i uz znanje mjesne zajednice. Ukoliko se u tim sluajevima radi o podrujima zatite prirodnog bogatstva ili ugroavanja zdravlja ljudi, se takva dozvola izdaje samo uz suglasnost odgovornog ministarstva. Takvu dozvolu nije mogue dobiti, ako optereenje okoline prouzrokuje kritino optereenje okoline. Za smanjenje negativnih uticaja na zdravlje i ivot ljudi zbog poveanog prometa su mogui sljedei zahvati:
Nadzor puteva
aktivna ili pasivna zatita od buke; ureenje kolovoza sa novom asfaltnom prevlakom ; ureenje plonika i biciklistikih staza u naseljima ; upotreba vozila sa manjim uticanjem ispunih plinova na zrak; postavljanje odgovarajue saobraajne signalizacije.
12.4.17 Plan graenja i plan mjera zatite

Terminski plan graevinskih radova sa navodom radova/mjera za zatitu zdravlja upotrebljavaju:projektant, nadzorni inenjer i koordinator mjera za: - usklaivanje i kontrolu izvoenja temeljnih naela bezbjednosti i zatite zdravlja na radu meu poslodavcem, samostalnim poduzetnicima industrijskih disciplina na podruju, unutar koga ili u blizini koga je gradilite; - donoenje odluka o tehnikim i/organizacijskim vidicima pri planiranju pojedinih faza posla; - pri odreivanju rokova, koji su potrebni za sigurno zavrenje pojedinih faza posla, koje se izvode odjednom ili jedna za drugom; - prilagoavanje stvarnog vremena odvijanja radova na gradilitu, upotrebljenog za razliite vrste radova ili radnih faza odmah kada se pokae potreba - savjetovanje i sudjelovanja radnicima
12.4.18 Zajednike mjere bezbjednosti i zatite zdravlja na radu

Prije poetka izvoenja radova izabrani izvoai sklope ugovor o zajednikim mjerama bezbjednosti na radu. O zajednikim mjerama su duni obavijestiti sve podizvoae i radnike. Investitor je duan odrediti odgovornog koordinatora za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu. U sluaju istovremenog izvoenja radova mogue su zajednike mjere kod sljedeih radova: - Izrada elaborata privremenog saobraajnog ureenja i postavljanje privremene saobraajne opreme - Imenovanje koordinatora u fazi pripreme gradnje i u fazi izvoenja radova - Dopune plana zatite - Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini - Ureenje ulaska na gradilite - Graenje, oprema i odravanje komunalnih, smjetajnih i sanitarnih objekata na gradilitu - Ureenje transportnih puteva - Montaa i zajednika upotreba radnih skela i sprava - Postavljanje zatitnih ograda, loveih skela i drugih mjera - Namjetenje i odravanje zatitne opreme radnih sprava - Elektrine instalacije i osvjetljavanje gradilita - Izvedba oznaka na gradilitu za upozoravanje (rad na visini, obaveznost noenja zatitne kacige) - Prostori i oprema za pruanje prve pomoi - Nabavka i montaa aparata za gaenje i organiziranje poarne zatite - Obavljanje pregleda i proba radne opreme, te elektromjerenja prije poetka radova - Postupanje sa komunalnim, graevinskim i opasnim otpacima - Organiziranje prehrane i snabdijevanja vodom
Nadzor puteva
- Ureenje prostora za inenjera, odnosno nadzornika - Trokovi objava u medijima - Trokovi fizike zatite gradilita Zajednike mjere zatite se unesu u gradilini red.
12.4.19 Meusobno obavjetavanje

Poslodavci (izvoai i podizvoai) su prije poetka radova duni pregledati plan zatite. Sve prijedloge o promjeni prije i u toku izvoenja radova moraju uskladiti sa koordinatorom radova. Odgovorni voa gradilita mora podizvoae odnosno kooperante prije poetkom radova uvesti u rad. O svim mjerama za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja moraju biti upoznati i radnici. Odgovorne osobe izvoaa na gradilitu su se dune dnevno, pa takoer i u toku rada dogovarati o nainu izvoenja radova i zatitnim mjerama i upisati ih u kontrolnu knjigu mjera. Kontrolnu knjigu mjera postavi ovlateni koordinator naruilac radova za usklaivanje i izvoenje bezbjednog rada i poarne zatite na gradilitu. Knjiga mjera predstavlja ujedno registar svih dogovora izmeu poslodavaca na gradilitu. Izvoai pojedinih radova/tehnolokih faza moraju potovati zajedniki terminski plan radova. Izvoai su duni potovati uputstva koordinatora. Voa gradilita i koordinator mogu: - zahtijevati izvjetaje od odgovornih osoba izvoaa radova o izvedenim zatitnim i poarno-zatitnim mjerama. - zahtijevati od odgovornih osoba izvoaa, da upisuju dogovorene zatitne mjere u knjigu mjera i da je potpisuju. - zaustaviti radove, ako radnici odreenog poslodavca ne ispunjavaju mjere i takvo postupanje bi moglo biti opasno za zdravlje i ivot radnika, odnosno bi s tim mogla biti prouzrokovana materijalna teta. - pregledavati planove zatite poslodavaca na gradilitu. - izvoditi nadzor nad izvoenjem mjera i uputstva. Propisana dokumentacija, koju mora imati na gradilitu svaki poslodavac je sljedea: podaci o radnicima: - odluka o zaposlenju sa podacima o strunoj spremi - potvrda ljekara o sposobnosti obavljanja odreenog posla. - potvrda o obavljenom ispitu znanja iz zatite na radu i zatite od poara podaci o poslodavcima (izvoaima) - kooperantski ugovor - potpisan dogovor o zajednikim zatitnim i poarno-zatitnim mjerama - zanatska dozvola ili registracija poduzea - ugovori o zaposlenju - potvrda o zdravstvenom i invalidskom osiguranju - za strane dravljane radna i dozvola za bivanje podaci o radnim spravama - izvjetaji o ispitivanju i pregledima radnih sprava - potvrda o bezbjednosti ili izjava uvoznika za uvezene sprave.
strana 148 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
12.4.20 Red na gradilitu

12.4.20.1 Red na gradilitu Red na gradilitu je saetak mjera i pravila za bezbjednost i zatiti zdravlja na gradilitu. Namijenjen je prije svega zaposlenom osoblju. Minimalni sadraj reda na gradilitu je sljedei: 1. NASLOV:Navede se: Uredba o obezbjeivanju i zatiti zdravlja radnika na radu na privremenim i pokretnim gradilitima (Sl. List xxxxxx) 2. DOSTUP NA GRADILITE Dostup na gradilite je dozvoljen samo zaposlenim radnicima i osobama sa dozvolom vodstva gradilita; nezaposlene osobe mogu ui na gradilite uz pratnju ovlatene osobe Dostup na ue podruje gradilita je mogu samo u za tu namjenu odraenim mjestima; 3. BEZBJEDAN RAD NA GRADILITU OPTI ZAHVATI Radnik mora biti struno osposobljen za rad kojeg obavlja, zdravstveno sposoban i osposobljen za bezbjedan rad Radnik ne smije raditi pod uticajem alkohola ili drugih narkotikih sredstava Radnik mora na radu obavezno upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu od opasnosti odnosno tetnih uticaja koji mu prijete pri njegovom radu Ukoliko u startu rednici ne nose odjeu u narandastoj boji sa odsjevajuim trakama, moraju obavezno upotrebljavati signalne prsluke Sigurnosna kaciga se upotrebljava samo kod radova gdje postoji mogunost povrede glave (odreuje koordinator odnosno voa radova) Radnik je duan kod rada potovati uputstva za bezbjedan rad i bezbjednosne zahvate, te obavljati rad na bezbjedan nain tako da ne ugroava svoje, odnosno zdravlje svojih suradnika Radnik smije obavljati samo poslove za koje je osposobljen i ovlaten Radnik se ne smije zadravati na ugroenom podruju osim tada kada priroda posla to zahtijeva i kada su poduzeti propisani bezbjednosni zahvati 4. PONAANJE U SUAJU USTANOVLJENE OPASNOSTI ODNOSNO TETNIH UTICAJA Radnik je prije poetka rada duan provjeriti da li su na gradilitu obezbjeeni svi uslovi za bezbjednan rad, i u sluaju da nije tako, po slubenoj dunosti je obavezan zahtjev posredovati rukovodiocu radova Ako radnik ustanovi kvar ili nepravilan rad na opremi sa kojom rukuje, prije poetka rada je duan, ukoliko je za to osposobljen, problem otkloniti, a ako to nije mogue o tome obavijestiti rukovodioca odnosno drugu nadreenu osobu U toku rada radne opreme je zabranjeno odstranjivanje bezbjednosnih sprava, ulazak u podruje opasnosti kao i bilo kakvo popravljanje, ienje ili mazanje 5. PONAANJE U SLUAJU NESREE ILI POARA Svaku nezgodu na radu je radnik duan odmah prijaviti svojem neposrednom rukovodiocu, koji se pobrine da se radniku ukoliko je potrebno obezbjedi prva pomo ili ljekarska usluga Neposredni nadreeni povrijeenog se mora pobrinuti da se ispuni obrazac o prijavi nesree na radu i nezgodu adekvatno evidentirati U sluaju vee nesree je potrebno o nesrei obavijestiti Republiki inspektorat za rad U sluaju izbijanja manjeg poara je radnik duan poar ugasiti sam, a u sluaju poara veih razmjera na pomo poziva vatrogasce i brine za spaavanje ljudi;
Nadzor puteva
ukoliko je mogue prije dolaska vatrogasaca radnik isklopi elektrini tok i odstrani opasne materije i energente koji mogu da pospjee poar. 6. ZAHVATI PRI ZAVRETKU POSLA Nakon zavretka posla je potrebno na gradilitu isklopiti sve energetske izvore osim onih koji su aktualni i u fazi neizvoenja radova (svjetlosna saobraajna signalizacija, i sl.); Na gradilitu je potrebno dnevno odravati red i obezbjeivati sigurnu prohodnost odnosno provozanost; Sve dostupe na gradilitu je potrebno na kraju radnog dana zagraditi (ograda, table za zatvaranje, ...). 7. VANIJI TELEFONSKI BROJEVI Poziv u nudi xxx Centar za obavjetavanje (hitna pomo, vatrogasci) yyy Policija sss
12.4.21 Popis i predraun radova za izvoenje mjera bezbjednosti i zatite zdravlja

Popis radova i ocjena trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu slue izvoau-ponuau, da pravilno i korektno uzima u obzir trokove u ponudi. Uobiajeno naruilac u uputstvima ponuaima zahtjeva, gdje i kako bi se morali trokovi uzimati u obzir. Pomou ocjene trokova izvoai mogu, kada ih je vie na gradilitu, pravedno razdijeliti trokove ureenja gradilita i zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu.
strana 150 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
12.5
12.5.1
UTICAJI GRADILITA NA IVOTNU SREDINU I OKOLINU I MJERE ZA UBLAAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA

Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i mjere za ublaavanje
U Projektu ureenja gradilita treba predvidjeti: - karakteristike strojeva i buke, koju prouzrokuju pri punom optereenju motora, odvojeno ili ako rade u grupi; - upotrebu takve mehanizacije, koja e to manje optereivati okolinu bukom; - rad samo po danu, ako su nivoi buke prekoraeni nou; - upotrebu komunikacija za dovoz i odvoz prije svega van naselja; - potrebne pasivne zatitne mjere na pogoenim objektima; - potrebne aktivne zatitne mjere (po mogunosti u kombinaciji sa zavrnim mjerama za saobraaj ako su takve mjere predviene): 12.5.1.1 Projekt monitoringa buke u toku gradnje Kao izvor buke u prirodnoj i ivotnoj sredini moe biti otvoreno ili prekriveno gradilite. Projekt monitoringa buke u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee podatke i priloge: - Stepen ili stepene osjetljivosti podruja; - granine vrijednosti nivoa buke u odnosu na podruja; - podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema potrebno je izvedbu takvih mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline; - lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenost, koje e biti predmet monitoringa; - vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. - nain izvoenja mjerenja; - priprema izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija; - grafiki prilog situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene izofonske linije nultog stanja, objekti koji e biti predmet monitoringa i trasa puteve odn. putno tijelo; - Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao to je navedeno u propisu; - naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odluka projekta monitoringa; - druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Plan monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Izvjetaj o mjerenjima buke u toku graenja mora sadrati slijedee podatke: - izvoau mjerenja, - obavezaniku i njegovoj djelatnosti, - glavnim tehnikim karakteristikama izvora buke, - radnom stanju izvora buke za vrijeme mjerenja, - upotrebljenim mjerilima buke, - meteorolokih uslovima za vrijeme mjerenja,
Nadzor puteva
- mjestu imisije i vremenu mjerenja, - nainu mjerenja i izraunu ekvivalentnog nivoa buke - mjerenju dnevnog, nonog i nivoa buke u pici te nivou pozadine - vrijednosti mjerenja buke u odnosu na propisane granine vrijednosti. Osoba, koja je prema projektu odgovorna za izvedbu monitoringa u toku gradnje , mora na osnovu zakljuaka izvjetaja o izvedenih mjerenjima, intervenirati u cilju smanjenja emisije buke na gradilitu. Projekt monitoringa i izvjetaj sa rezultatima mjerenja, moraju biti dostavljeni: - Ministarstvu za okolinu i prostor, - Inspektoratu za zatitu okoline - Zdravstvenom inspektoratu
12.5.2
Uticaji graenja na zrak i mjere za ublaavanje prekomjernih emisija
Sa projektom ureenja gradilita je potrebno predvidjeti potrebne mjere za smanjenje negativnih uticaja gradnje na okolinu. Te proizlaze iz upotrebljene mehanizacije i transportnih sredstava i iz sprava ugraenih u privremene graevinske objekte. Mogue mjere su navedene u opem dijelu ovog poglavlja, a odvisne su od razmjera u toku gradnje i prirode posla. Dovoljan je tekstualni opis mjera i uslova za njihovo izvoenje uz navedbu odgovornih osoba. 12.5.2.1 Projekt monitoringa zraka u toku gradnje Projekt monitoringa zagaenosti zraka u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo sljedee podatke i priloge : - podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema, potrebno je ta mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline. - lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenosti, koji e biti predmet monitoringa. - vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. - nain izvoenja mjerenja; metodologija sa naim propisima nije odreena. - priprava izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija - grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije mjesta za mjerenja nultog stanja, objekti, koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putnog tijela. Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao: - naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa. - druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Projekt monitoringa i izvjetaj o mjerenjima moraju biti dostavljeni Ministarstvu za okolinu i prostor
12.5.3
Uticaji gradnje na povrinske vode
U PZ je potrebno analizirati opasnosti, koje bi mogle negativno uticati na kvalitetu vodotoka i njegovu erozijsku stabilnost i koje su spomenute u opem dijelu, te predvidjeti potrebne mjere za smanjenje tih negativnih uticaja. Misli se prije svega o tehnikim
Nadzor puteva
zahvatima koji smanjuju opasnost mehanikog, kemijskog i bakteriolokog zagaenja vode. Posebna panja mora biti posveena onim aktivnostima, koje su potencijalni zagaivai (prevozi i sipanje goriva, skladitenje opasnih materija i mineralnih ulja, parkirni prostori za mehanizaciju i vozila, rad iznad vode na mostovima itd). Ukoliko je otpadna voda zagaena preko graninih vrijednosti parametara za otpadne vode za odvoenje neposredno u vodotoke ili u kanalizaciju je sa tehnikim ili kemijskim zahvatima potrebno vodu prije isputanja u vodotok oistiti do zahtijevanog stepena (zadrivai). Uzimati treba u obzir i ogranienja, koja proizlaze za pojedina podruja iz lokalnih (optinskih) odluka o zatitnim pojasevima vode za pie. 12.5.3.1 Projekt monitoringa povrinskih voda Projekta monitoringa zagaenosti povrinskih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo sljedee podatke i priloge : - podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PVO. Ako ih nema potrebno je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka. - naziv lokacije pojedinih vodotoka i njihov kvalitetni razred, koji e biti predmet monitoringa - mjesta uzimanja uzoraka vode na vodotocima - vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova. - nain izvoenja mjerenja uzorkovanje i naziv standarda. - priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija - grafiki prilog - situacijo M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenje nultog stanja vodotoka koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putno tijelo. - hidrauline karakteristike vodotoka ( podaci o visokoj vodi, srednje niskoj vodi i niskoj vodi) - naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba plana monitoringa. - druge podatke i odredbe koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa. Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje Ministarstva za okolinu. Vodu iz povrinskih vodotoka uzorkujemo nizvodno od lokacije gdje se izvode graevinski radovi. Vodu zahvaamo u homogenem dijelu toka vodne. Uzimanje uzoraka i istraivanje moraju biti izvedeni prema odredbama ovlatene institucije Ministarstva za okolinu i prostor. Pri uzorkovanju je potrebno uzimati u obzir odredbe sljedeih standarda : EN 25667-1:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo za planiranje programa uzorkovanja (ISO 5667-1:1980) EN 25667-2 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 2. dio: Uputstvo o tehnikama uzorkovanja (ISO 5667-2:1991) EN 25667-3 uputstvo za uvanje i postupanje sa uzorcima EN 25667-6 uputstvo za uzorkovanje rijeka i vodenih tokova
Nadzor puteva
EN 25667-12- uputstvo za uzorkovanje sedimenta Plan monitoringa obuhvata parametre, koji se odreuju u odnosu na vrstu radova i mogua zagaivanja. Plan monitoringa i izvjetaji moraju biti dostavljeni: - Ministarstvu za okolinu i prostor - Inspektoratu za zatitu okoline - Zdravstvenom inspektoratu
12.5.4
Uticaji gradnje na podzemne vode i mjere za ublaavanje negativnih uticaja
U PZ se odrede potrebne mjere za zatitu vodenih izvora na osnovu prethodnih hidrogeolokih studija. Zbog toga nije mogue dati jedinstveni nain zatite, jer je taj zavisan od mnogih faktora i samog vodnoga izvora. Preteno su za to objekti za zadravanje tetnih materija u otpadnoj vodi Za primjer izvanrednog dogaaja (izlivanje opasne materije u teren ili vodotok, ili drugih primjera), koji bi ugrozio vodene izvore ili samu podzemnu vodu, je potrebno izraditi u okviru PZ Uputstva za postupanje u sluaju izvanrednog dogaaja. Ta uputstva obuhvaaju : - nain obavjetavanja i institucije, koje je potrebno obavijestiti i njihov redoslijed; - nain obavjetavanja o izvanrednom dogaaju u okviru gradilita; - odgovornu osobu izvoaa radova i - mjere za sprjeavanje odn. ublaavanje posljedica izvanrednog dogaaja. U sluaju veih nesrea mjere odredi ovlatena inspekcijska sluba. 12.5.4.1 Projekt monitoringa podzemnih voda Projekta monitoringa zagaenosti podzemnih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee podatke i priloge: - podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedene u sklopu PZO. Ako tih nema potrebno je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odredi u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka; - naziv lokacije pojedinih piezometara ili bunara, koji e biti predmet monitoringa i mjesta za uzimanje uzoraka vode; - vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova; - nain izvoenja mjerenja i potovani propisi; - naziv parametara koji se istrauju i granine vrijednosti; - priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija; - grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenja nultog stanja, vodotoka, koji e biti predmet monitoringa i trasa puta odn. putno tijelo; - naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa; - druge podatke i odredbe, koje su vane za pravilnost izvedbe monitoringa. Izvedba monitoringa podzemnih voda obuhvata: - mjerenja nivoa podzemnih voda i dubine buotine za posmatranje; - crpanje vode iz buotine;
strana 154 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
mjerenje temperature zraka, vode, elektroprovodnosti, pH vrijednosti, sadraja kiseonika, mutnosti i redoks potencijala na lokaciji buotine; - uzorkovanje podzemnih voda i pripremu uzorka; - analizu uzorka podzemnih voda; - izraun i ocjenjivanje promjene indikativnih parametara; - izradu izvjetaja o obavljenih mjerenjima i analizama; Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kat to su navedeni u Pravilniku o monitoringu, i to: - naziv izvoaa monitoringa - naziv obavezanika monitoringa - vrsta mjerenja i obim osnovnih i indikativnih parametara podzemnih voda - o mjestu, vremenu i nainu uzorkovanja - nainu predcrpanja i izmjerenim vrijednostima osnovnih parametara - upotrebljenim metodama mjerenja i mjernoj opremi - rezultate svakog pojedinog mjerenja i izraun promjena indikativnih parametara - ocjenjivanje promjene indikativnih parametara u donosu na upozoravajue promjene tih parametara Projekt izvoenja monitoringa i izvjetaj moraju biti dostavljeni: - Ministarstvu za okolinu i prostor - Inspektoratu za okolinu - Zdravstvenom inspektoratu -
12.5.5
Uticaji gradnje na tla, biljke i ivotinje
U PZ treba analizirati mogue posljedice gradnje na tla, biljke i ivotinje i predvidjeti potrebne mjere za ublaavanje negativnih posljedica. Konkretne mjere su zavisne od stepena ugroenosti i stanja okoline to se tie zemljita, biljke i ivotinje. Osim toka trase preko zatienih podruja prirodnog i ivotinjskog svijeta, posebne mjere obino nisu potrebne. Tamo gdje trasa puteva tee preko zatienih podruja, pa su potrebne mjere koje su odreene uobiajeno ve u Uredbi o LN na osnovu studija, koje su za te primjere izraene, a ako ih nema vae odredbe Zakona o ouvanju prirode. U projektu je na osnovu zahtjeva danih u Uredbi o LN potrebno predvidjeti konkretne mjere za smanjenje negativnih uticaja. Ti moraju biti takvi, da su zahtjevi iz Uredbe o LN u potpunosti zadovoljeni. Eventualne tete na ekosistemima i prirodnim vrijednostima moraju biti sanirane na nain, kao to je za takav scenarij predvieno u planu. 12.5.5.1 Projekt monitoringa zemljita i biljaka Projekta monitoringa obuhvata: - uzorkovanje zemljita, blata sprava za ienje i pripremu uzoraka - mjerenje parametara ; - ocjenjivanje emisije i godinje koliine opasnih materija; - izradu izvjetaja o obavljenim mjerenjima. U PZ je odrediti nain uzimanja uzoraka, metode za uzimanje i pripremu uzoraka to treba predvidjeti u projektu monitoringa. Isto tako treba predvidjeti lokacije uzimanja uzoraka. Granine vrijednosti su navedene u propisima. Izvjetaj o izvedenom monitoringu obuhvata: - naziv izvoaa monitoringa; - obavezanika za monitoring; - glavnih karakteristika podruja;
Nadzor puteva
glavnih karakteristika zahvata u rijenom koritu u sluaju da se mjere parametri mulja; - namjena i vrste mjerenja, te obima osnovnih i dodatnih parametara; - mjesta (parc. broj) i vremena uzorkovanja, te mjerenje zemljita ili mulja iz talonika; - upotrebljenih metoda i mjernih tehnika; - rezultata mjerenja za svaki parametar; - ocjenjivanja rezultata u odnosu na propisane granine vrijednosti; Obavezanik mora izvjetaj predloiti: - Ministarstvu za okolinu i prostor; - Ministarstvu za poljoprivredu. -
12.5.6
Uticaj miniranja i drugih vibracija od izvoenja radova na ljude i objekte
Pored lokalnih propisa, koji ureuju zatitu i uvanje okoline, to podruje ureuju i propisi o bezbjednosti i zatiti zdravlja na radu i: Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2002/49/ES sa dne 25. juni 2002 o ocjenjivanju i vladanju bukom u okolini (UL L t. 189 sa dne 18.7.2002, str. 12-26 DIN 30787 - (1 do 6) Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch -dynamischen Belastungen E VDI 3840-2002-09 Schwingungstechnische Berechnungen DIN 45669 Messung von Schwingungsimmissionen EN ISO 8041:2005 Human response to vibration - Measuring instrumentation (ISO 8041:2005) CR 12349:2000 - Mechanical vibration - Guide to the health effects of vibration on the human body Sa projektom ureenja je potrebno ustanoviti: - kakvi e biti dinamiki uticaji odvijanja saobraaja i izvoenja graevinskih radova na objekte za bivanje i druge objekte i mogue posljedice; - kakvi e biti zdravstveni uticaji vibracija na stanovnitvo. U zavisnosti od gore navedenih karakteristika je potrebno u projektu: - ustanoviti dinamike uticaje, koji se oekuju - odrediti vrijeme i lokaciju tih uticaja na okolinu - predvidjeti mjere za smanjenje dinamikih uticaja - izvriti pregled stanja objekata, koji bi mogli biti oteeni zbog dinamikih uticaja gradnje i dokumentirati sa opisom, slikom ili filmskim snimkom. - skupiti takve tehnoloke postupke izvoenja radova, koji prouzrokuju to manje dinamikih uticaja - transportni putevi neka budu odmaknuti od objekata - izvoditi radove samo popodne - izvesti mjerenja dinamikih uticaja gradnje pri osposobljenoj i ovlatenoj instituciji prema programu, koji se odredi u planu. Sastavni dio projekta je: - situacija M 1:5000 sa prikazom objekata i sprava, koji su u uticajnom podruju gradilita; - dokumentacija o stanju objekata uticajnom podruju (slike, izvjetaji o pregledu); - tehnoloki postupci i mjere za smanjenje dinamikih uticaja; - program opaanja objekata i mjerna odn. mjesta opaanja.
Nadzor puteva
12.6
12.6.1
POSTUPANJE SA GRAEVINSKIM OTPACIMA

Sadraj smjernice
U tim uputstvima je opisano obavezno postupanje sa otpacima, koji nastaju pri graevinskim radovima zbog gradnje, rekonstrukcije, adaptacije, obnove ili odstranjivanja objekta (u daljnjem tekstu: graevinski otpaci). Smjernice vae za otpatke iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskog spiska otpadaka. Smjernice ne vae za zemljani iskop, ako se sa zemljanim iskopom postupa prema propisu, koji ureuje optereivanje zemljita sa unoenjem otpadaka. Ako graevinski otpaci sadre azbest, potrebno je uzimati u obzir i odredbe propisa, koji ureuje postupanje sa otpacima, koji sadre azbest, i propisa, koji ureuje uslove, pod kojima se mogu pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanju na objektima, instalacijama li spravama odstranjivati materijali, koji sadre azbest.
12.6.2
Plan postupanja sa graevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava odstraniti objekt, mora uz projekt za dobivanje graevinske dozvole priloiti nacrt postupanja sa graevinskim otpacima, ako iz projektne dokumentacije odstranjivanja objekta slijedi, da je povrina tlocrta vanjskog oboda objekta vea od 100 m2. Plan postupanja sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka mora u donosu na vrstu i koliinu graevinskih otpadaka sadravati sve podatke o: - odstranjivanju opasnih graevinskih otpadaka prije ruenja objekta, - odvojenom sakupljanju graevinskih otpadaka, prije svega opasnih, na samom gradilitu, - preradi graevinskih otpadaka na mjestu nastanka, - postupanju sa zemljanim iskopom, prije svega zagaenim, - koliinama i vrstama graevinskih otpadaka, koje treba dati u preradu ili na odstranjivanje, - predvienim nainima prerade i odstranjivanja graevinskih otpadaka. Plan postupanja sa graevinskim otpacima mora u vezi sa predvienim nainima, te koliinama prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima. Investitor mora obezbjedititi narudbu za preuzimanje graevinskih otpadaka ili njihove prevoze u preradu ili odstranjivanje, te njihovu preradu i/ili odstranjivanje prije nego to se ponu izvoditi graevinski radovi. Ako pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekta nije mogue sprijeiti mijeanja graevinskih otpadaka, mora investitor obezbjediti, da se prije ruenja objekta odstrane svi opasni graevinski otpaci iz grupe otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17. Investitor mora za itavo gradilite ovlastiti jednog od izvoaa radova, koji e u njegovo ime emitirati graevinske otpatke u preradu ili odstranjivanje i uz emisiju svake poiljke otpadaka ispuniti evidencijski list, odreen propisom, koji ureuje postupanje sa otpacima. Investitor moe sam da obezbjedi preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka tako, da obezbjedi predaju graevinskih otpadaka neposredno preraivau ili odstranjivau otpadaka. Ako se radi o odstranjivanju graevinskih otpadaka, mora biti u narudbi za odstranjivanje graevinskih otpadaka razvidna i adresa i ime izvoaa ocjene otpadaka, koju mora obezbjediti investitor prema propisu, koji ureuje odlaganje ili spaljivanje otpadaka. Investitor prije poetka radova ne treba naruiti preuzimanje od sakupljaa graevinskih
Nadzor puteva
otpadaka ili predaje graevinskih otpadaka neposredno u preradu ili odstranjivanje ako nastaju graevinski otpadci na gradilitu zbog radova za koje ne treba dobiti dozvolu prema propisima o gradnji, a koliina graevinskih otpadaka za sve vrijeme izvoenja graevinskih radova ne prelazi najmanju koliinu iz sljedee tabele:
Vrsta otpadaka beton, cigla, ploice, keramika i materijali na osnovu sadre graevinski materijali na osnovu azbesta drvo, staklo, plastika asfalt, katran i katranirani proizvodi metal zemljani iskop izolirni materijali min. kol. 5 0,5 5 0,5 20 500 1 m3 m3 m3 m3 dm3 m3 m3
Investitor mora za navedene graevinske otpatke sam obezbjediti odvoz i predaju u sabirni centar. Investitor moe graevinske otpatke ponovo upotrijebiti ili odstraniti sam, ako ima dozvolu za preradu ili odstranjivanje tih otpadaka prema propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima. Investitor moe sam upotrijebiti graevinske otpatke, a ne mora za to dobiti dozvolu za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka, ako graevinske otpatke upotrebi na mjestu nastanka i unutar gradilita a radi se o betonu, cigli, ploicama, keramici i graevinskim materijalima na osnovu sadre ili mjeavini tih graevinskih otpadaka sa zemljanim iskopom, koliine pa ne prelaze najvee koliine iz gornje tabele.
12.6.3
Izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava dobiti upotrebnu dozvolu, mora kao sastavni dio projekta izvedenih radova (PIR) odgovornom upravnom organu priloiti Izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima, iz koga su vidljivi sljedei podaci: - koliina graevinskih otpadaka, danih sakupljaima graevinskih otpadaka, - koliina graevinskih otpadaka, danih neposredno na preradu ili odstranjivanje, - koliina opasnih otpadaka, danih sakupljaima ili neposredno na preradu ili odstranjivanje, - koliina preraenih graevinskih otpadaka na mjestu nastanka, - koliina graevinskih otpadaka, koje je preradio samostalno na gradilitu, - koliina zemljanog iskopa, prije svega zagaenog, koji je bio odstranjen sa gradilita, - firme i sjedita sakupljaa, preraivaa ili odstranjivaa graevinskih otpadaka, kojima je predao graevinske i opasne otpatke. - pregled propisanih evidencijskih listova, koje su sakupljai graevinskih i opasnih otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantuje predaju otpadaka sakupljaima otpadaka, - pregled propisanih evidencijskih listova, koje su preraivai i odstranjivai graevinskih ili opasnih otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantira predaju otpadaka neposredno preraivaima ili odstranjivaima otpadaka. Izvjetaji o postupanju sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka ne treba izraditi, ako koliine pojedinih vrsta pri gradnji nastalih graevinskih otpadaka ne prelaze najmanje koliine iz tabele. Za gradnje, pri kojima koliine nastalih graevinskih otpadaka prelaze najmanje koliine iz tabele se smatra, da je zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole nepotpun, ako projekt izvedenih radova ne sadri izvjetaje o postupanju sa graevinskim otpacima.
Nadzor puteva
Ako je u okviru gradnje, za koju je uloen zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, izvedeno i odstranjivanje objekta, se moraju podaci o vrstama i koliinama otpadaka, nastalih zbog odstranjivanja objekta, u izvjetaju o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka ovog lana slagati sa podacima o vrstama i koliinama otpadaka iz nacrta postupanja sa graevinskim otpacima. Ako za gradnju, u okviru koje je izvedeno odstranjivanje objekta ne treba dobiti upotrebnu dozvolu, mora investitor predati izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka ovog lana zajedno sa kopijom nacrta postupanja sa graevinskim otpacima najkasnije trideset dana nakon zavretka gradnje, ovlatenom inspektoru za zatitu okoline.
12.6.4
Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova
Investitor, koji narui gradnju objekta ili je sam izvodi, mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova na gradilitu uvaju ili privremeno skladite otpatke, koji nastaju pri graevinskim radovima, odvojeno po vrstama graevinskih otpadaka iz klasifikacijskog spiska otpadaka. Ako zbog prirode graevinskih radova nije mogue sprijeiti mijeanja pojedinih vrsta opasnih graevinskih otpadaka meusobno ili sa drugim graevinskim otpacima, mora investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova odvojeno od drugih otpadaka uvaju ili skladite opasne graevinske otpatke, a ako to nije izvodljivo da njih predaju odvojeno prema pojedinim vrstama neposredno sakupljau, preraivau ili odstranjivau graevinskih otpadaka. Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke uvaju ili privremeno skladite na gradilitu tako, da ne zagauju okolinu i da je sakupljau ili prevozniku graevinskih otpadaka omoguen pristup za njihovo preuzimanje i otpremanje preraivau ili odstranjivau graevinskih otpadaka. Ako uvanje ili privremeno skladitenje graevinskih otpadaka nije mogue na gradilitu, mora investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke odlau neposredno nakon nastanka u sanduke, koji su smjeteni na gradilitu ili uz gradilite i ureeni su za odvoz graevinskih otpadaka bez njihovog pretovarivanja. Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke predaju sakupljau graevinskih otpadaka. Iz potvrda o narudbi preuzimanja graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta graevinskih otpadaka, predviena koliina nastajanja graevinskih otpadaka, te adresa gradilita sa brojem pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi preuzimanje graevinskih otpadaka. Iz dokaza o narudbi prerade ili odstranjivanja, te prevoza graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta otpadaka, predviena koliina prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka, mjesto prerade ili odstranjivanja, te adresa gradilita sa navedbom pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi prerada ili odstranjivanje graevinskih otpadaka.
12.6.5
Sakupljanje otpadaka
Sakuplja graevinskih otpadaka moe poeti sa sakupljanjem, kada dobije dozvolu ministarstva, ovlatenog za zatitu okoline po propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima. Ministarstvo izdaja dozvolu iz prijanjeg stavka osobi, koja: - je privredno drutvo ili samostalni poduzetnik pojedinac, registriran za obavljanje djelatnosti sakupljanja i odvoza otpadaka po propisima o klasifikaciji djelatnosti, - ima sredstva i opremu, te objekte i sprave za sakupljanje graevinskih otpadaka, koji ispunjavaju tehnike i druge propisane uslove, i - ima obezbjeene mogunosti ponovne upotrebe ili odstranjivanja sakupljenih graevinskih otpadaka.
Nadzor puteva
Zahtjevima za dozvolu ministarstva mora biti priloen plan sakupljanja graevinskih otpadaka, te obezbjeivanja njihove ponovne upotrebe ili odstranjivanja. Plan sakupljanja graevinskih otpadaka iz prethodnog stavka mora sadravati podatke o: - podruju sakupljanja graevinskih otpadaka, - vrstama graevinskih otpadaka, za koje obezbjeuje sakupljanje, - broju i lokacijama sabirnih centara, - predvienoj ukupnoj godinjoj koliini graevinskih otpadaka i godinje preuzetih koliina odvojeno, po nainu ponovne upotrebe ili odstranjivanja, kojeg obezbjeuje, - vrsti i kapacitetu sredstava i opreme za sakupljanje i prevoenje, - kapacitete sabirnih centara, te o nainu privremenog skladitenja i razvrstavanja ili drugim aktivnostima u vezi sa graevinskim otpacima i - mjerama za zatitu okoline za sprjeavanje nekontroliranih uticanja na okolinu pri postupanju sa graevinskim otpacima. Plan sakupljanja otpadaka mora u vezi sa predvienim nainima ponovne upotrebe ili odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima. U dozvoli ministarstvo sakupljau graevinskih otpadaka moe odrediti podruja, gdje mora urediti sabirni centar ili podruja gdje mora obavezno obezbjeivati preuzimanje graevinskih otpadaka. Sakuplja graevinskih otpadaka mora imati najmanje jedan sabirni centar za najmanje jednu vrstu graevinskih otpadaka iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskoga spiska otpadaka, odreenog u propisu o postupanju sa otpacima. Sabirni centar mora biti ureen tako, da pri primanju, privremenom skladitenju ili razvrstavanju skupljenih graevinskih otpadaka ili pri njihovoj predaji na preradu ili odstranjivanje ne dolazi do zagaivanja okoline. Sakuplja graevinskih otpadaka mora za graevinske otpatke, koje sakupi, obezbjediti ponovnu upotrebu ili odstranjivanje. Sakuplja graevinskih otpadaka mora voditi evidenciju o: - sabranim koliinama graevinskih otpadaka po investitorima i sabirnim centrima, - ukupno sabranoj koliini graevinskih otpadaka u odnosu na vrstu graevinskih otpadaka i u odnosu na nain ponovne upotrebe ili odstranjivanja, - predanim koliinama graevinskih otpadaka u ponovnu upotrebu ili odstranjivanje po izvoaima graevinskih radova i - ukupnoj koliini predanih graevinskih otpadaka. Sastavni dio evidencije iz prethodnog stavka su propisani evidencijski listovi koje sakuplja graevinskih otpadaka primi kod preuzimanja graevinskih otpadaka i propisanoj evidencijskoj listi koju sakupljau graevinskih otpadaka vrate izvoai ponovne upotrebe ili odstranjivai graevinskih otpadaka. Sakuplja graevinskih otpadaka mora ministarstvu u skladu sa propisom, koji ureuje postupanje sa otpacima dostaviti izvjetaj o sabranim graevinskim otpacima i postupanju sa njima za proteklu kalendarsku godinu.
12.6.6
Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka
Preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka mogu izvoditi samo osobe, koje imaju propisanu dozvolu za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka prema propisima, koji ureuju postupanje sa otpacima. Ako je preraiva ili odstranjiva graevinskih otpadaka ujedno ii sakuplja graevinskih otpadaka, se u dozvoli iz prethodnog stavka utvrdi i ispunjenje slova za sakupljanje graevinskih otpadaka.
Nadzor puteva
Iz plana postupanja sa otpacima, koga treba priloiti zahtjevu za dobivanje dozvole za preradu graevinskih otpadaka i za dobivanje dozvole za odstranjivanje graevinskih otpadaka, mora biti pored uslova iz propisa, koji ureuje postupanje sa otpacima, vidljivo i sljedee: - vrste i koliine graevinskih otpadaka, za koje se obezbjeuje recikliranje, - predvieni nain upotrebe graevinskih materijala, dobivenih sa recikliranjem graevinskih otpadaka, - razloge za odstranjivanje graevinskih otpadaka ako se odstranjuju neposredno bez prerade, - nain te mjesto odstranjivanja preostataka graevinskih otpadaka i - usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima u vezi sa predvienim nainima te koliinama prerade. Ministarstvo odobri neposredno odstranjivanje graevinskih otpadaka bez prethodne prerade, ako je iz plana postupanja sa otpacima vidljivo, da za preradu te vrste graevinskih otpadaka ne postoje tehnike moguosti ili da su trokovi ponovne upotrebe nerazmjerno vii od trokova njihovog odstranjivanja.
12.6.7
Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest
12.6.7.1 Ope Azbest je zajedniko ime za niz prirodnih mineralnih vlakana. Otporan je na kiselinu, luila i visoku temperaturu. Zbog spomenutih osobina su ga u prolosti u velikoj mjeri upotrebljavali u industriji i graevinarstvu. Poznatih je priblino 3000 proizvoda, koji sadre azbest. U industriji su se upotrebljavali isti azbest te materijali u kojima je bio azbest pomijean drugim materijama, koje su bile kao vezivo za azbestna vlakna. Postoje dvije vrste azbestnih materijala: U prvu skupinu spada isti azbest i materijali koji se zbog svoje strukture s lakoom drobe i vlaknaju, zato kaemo, da su to materijali, koji sadre slabo vezan azbest. Najei proizvodi koji sadre slabo vezani azbest, su: proizvod mogua lokacija ugradnje
indra iz krovne ljepenke pricani malteri runo naneseni malteri izolacione ploe graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest: zaptivne mase, smole, ljepila zaptivna i izolacijska masa azbestno platno valovita ljepenka iz azbesta papirni i valjani papirni trakovi ljepenka kitovi i paste prskana i runo nanesena izolacija tkanina krov krovovi, zidovi, eline graevinske skele stropovi(plafoni), zidovi zidovi podovi, zidovi kotlovi, grijai, posude pod pritiskom cijevi toplovodne cijevi loita, parni ventili, elektrine instalacije ventili premazi na dodirima vodovodnih i toplovodnih cijevi rezervoari za gorivo, rezervoari u petrokemiji odjea i pokrivai, klobuina(filc), ponjave, uad, trakovi, prea, zavjese, materijal za ovijanje cijevi, idr
U drugu skupinu spadaju materijali, u kojima je azbest primijean materijama, koje se ponaaju kao vezivo za azbestna vlakna. Najee upotrebljena veziva su bili cement, vinilhlorid ili asfalt. U toj skupini su proizvodi iz azbest-cementa (iz tih proizvoda se, ako
knjiga IV
strana 161 od 263
Nadzor puteva
nisu oteeni ili ako se ne obrauju (bui, ree, pila, brusi), azbest ne oslobaa), i drugi azbestni proizvodi. Graevinski proizvodi iz azbest-cementa drugi azbestni proizvodi
ploe velikog formata (ravne ili valovite) krovne ploe malog formata fasadne ploe, zidovi i stropovi(plafoni) vodovodne i kanalizacijske cijevi i koljena graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest: zaptivne mase, smole, ljepila vodeni sakupljai vinilne podne azbestne obloge asfaltne talne azbestne obloge veziva, punila, kitovi, paste, boje i premazi zaptivci podovi, zidovi kone obloge i spojnice idr. korita za cvijee idr.
12.6.7.2 Opasnosti kod upotrebe azbesta Azbest ima vlaknastu grau. Vlakna se veoma rado lome uzduno, pri emu nastaju tanja, iglama slina vlakna. Zato to su tako mala, ak nevidljiva, a takoer su i bez mirisa, moemo ih udisati, a da toga nismo niti svjesni. Pri udisanju vlakna mogu doi duboko u plua i prouzrokovati bolesti kao to su to azbestoza i rak plua (mezoteliom - rijetki oblik raka poplunice ili trbune maramice kojeg skoro u svim primjerima prouzrokuje azbest). Izmeu prve ispostavljenosti i pojava znakova bolesti moe proi i do 40 godina. Azbest, koji se nalazi u zgradama, postaje opasan, kada materijal dotraje, kada se oteti ili pa se zbog neprimjernog postupanja s njim poinju azbestna vlakna oslobaati u zrak i na taj nain predstavljaju opasnost za zdravlje. Opasni su znai prije svega takvi proizvodi, koji kada ih upotrebljavamo ili se drobe ili se pretvaraju u prah. Drobljivi azbest moemo drobiti rukama, nedrobljivi azbest je pretvrd za runo drobljenje. Zato je najbolje, da proizvode iz azbesta, koji nisu dotrajali ili oteeni, ostavimo na miru i po mogunosti ih po povrini jo zatitimo. Njihovo ivotno doba je od trideset do etrdeset godina. Neki proizvodi, koji sadre slabo vezani azbest, su trajno ugraeni u objekte. To su: pricani malteri, izolacijska sredstva, ljepila ili izolacijske mase. Sa azbestom doemo u dodir preteno tek kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest. 12.6.7.3 Sanacija krovova i fasadnih ploa iz azbest-cementa U vrsto vezane azbestne otpatke se ubrajaju graevinski materijali iz azbest-cementa, kao to su ploe velikog formata, ravne ili valovite, fasadne i krovne ploe malog formata, upotrebni proizvodi, kao to su posude za biljke, pepeljare, korita za cvijee i slino, te cijevi za zgrade i inenjerske gradnje iz azbest-cementa. Da bi se sprijeila odnosno smanjila emisija azbestnih vlakana u okolinu su propisane obavezne mjere pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanjima na objektima, instalacijama ili spravama, kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest. Obaveze kod postupanja sa azbestom su zavisne od toga, da li se izvode radovi veeg obima ili radovi manjeg obima. Radovi manjeg obima, ukljuujui sa dodatnim radovima koji su potrebni na podruju odstranjivanja, su radovi koje do zakljuka radnog postupka obave najvie dva radnika i ne traju vie od etiri sata kod: - odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda ili - odstranjivanju malih koliina materijala, koji sadre slabo vezani azbest, kao na primjer odstranjivanje azbestnih kartona ispod prozorskih polica, - odstranjivanju zaptivki na gorionicima ili vratima, ili
strana 162 od 263
knjiga IV
Nadzor puteva
odravanju azbestnih proizvoda, kao to je preslojavanje mjesta zatvaranja pri zranim i dimnim kanalima ili kablovskim vodovima ili preslojavanje slabo vezanih azbestnih ploa u dobrom stanju, osim fasadnih, sa valjkom, ili - odstranjivanje fasadnih obloga, krovnih pokrova i cjevovoda iz azbest-cementa, ako su radovi na otvorenom a skupna povrina azbest-cementnih ploa ne prelazi 1.000 m2 odnosno ukupna duina azbest-cementnih cijevi ne prelazi 300 m. Pri tom je odreeno, to obuhvata pojam svi radovi, t.j. svi radovi do zakljuka radnog postupka, - ulaenje u prostore, koji su zagaeni sa azbestom; - uzimanje uzoraka zraka za mjerenje koncentracija azbestnih vlakana u zraku; - pranjenje prostora, koji su zagaeni sa azbestom; - ienje prostora i predmeta, koji su zagaeni sa azbestom - prevozi po gradilitu, te - privremeno skladitenje odstranjenih materijala, koji sadre azbest. Radove manjeg obima moe da izvodi svako. Ne trai se dozvola ili sprava za odstranjivanje azbesta iz objekata. 12.6.7.4 Obaveze investitora prije poetka odstranjivanja krovnih ploa Investitor mora obezbjediti, da se prije poetka projektiranja rekonstrukcije ili odstranjivanja objekta i radova na odravanju ustanovi, dali e radnici pri izvoenju radova biti ispostavljeni azbestnoj praini ili praini materijala, koji sadre azbest. Ako postoji sumnja da su u objektu odnosno u instalacijama ili u spravi ugraeni materijali, koji sadre azbest, potrebno je uzorak materijala dati na istragu strunoj organizaciji, koja je za takva istraivanja osposobljena. 12.6.7.5 Postupci pri odstranjivanju azbestno-cementnih pokrova 1. Prije nego to se pone sa odstranjivanjem azbestno-cementnih ploa se moraju ploe prije rada na njima ili prije pomicanja smoiti. Namakanje se izvodi sa rasprivanjem ili kropljenjem sa rasprivaima sa niskim pritiskom. Nikada se voda ne smije pricati pod visokim pritiskom. Azbestna vlakna, koja su se nakupila u vodenim odtocima, se moraju smoiti sa vodom, tako da nastane gusta smjesa, koja se odstrani sa lopaticom u PE kesu. Vrea se mora nepropusno zatvoriti ili zalijepiti. 2. Ploa se mora pri odstranjivanju podii a ne iupati ili lomiti. Kuke, vijci ili avli, sa kojima su bile ploe privrene, se moraju odstraniti tako, da se ploa pri tome ne oteti. Kada se odstrane elementi za privrivanje ploa se mora osigurati od otklizavanja. Pri demontai se ne smiju upotrebljavati svrdla, pile ili alat za trganje sa velikom brzinom. Ako se ploa ne moe odstraniti bez upotrebe alata, vano je da se iskljuivo upotrebljava runi alat ili mehanika pomagala za obradu azbest-cementa sa ugraenim usisavaima koji imaju HEPA filtre. Ploa se ne smije vui preko rubova i preko drugih proizvoda. 3. Odstranjene ploe se ne smiju bacati sa krova. Na zemlju se sputaju sa primjernom dizalicom. 4. Ploe se na zemlji ponovno namoe sa obje strane, i tek zatim se sloe u skladite na drvenu paletu. Paleta se zatim ovije sa polietilenskom folijom, koja se nepropusno zalijepi sa ljepljivom trakom. Materijali koji su odstranjeni, zbog nastojanja da bi se smanjila zapremina otpadaka, se ne smiju drobiti. 5. Podruje, na kome su se odstranjivale ploe, se dobro pregleda, da ne bi gdje leali otpaci. Krovna konstrukcija, letve, rogovi, obloga se moraju nakon odstranjivanja ploa paljivo oistiti, tako da se usisaju sa usisivaem, koji ima HEPA filtar. Ukoliko izvoa radova takvog usisivaa nema, se potkrovlje obrie sa mokrom krpom.
Nadzor puteva
Upotrebljene krpe se nakon obavljenog posla odloe u PE vreu. Vodu posuda, u kojima se ispiraju krpe, se mora nakon obavljenog ienja izliti u odtok, tako da se preko odtoka poloi mokra krpa kao filtar. Krpa se zatim odloi u PE vreu. 6. Na zemlji se svaka vrea sa otpadcima stavi u jo jednu PE vreu koja se nepropusno zalijepi i oznai sa naljepnicom "Azbestni otpadak". 12.6.7.6 Skladitenje i prevoenje azbestno-cementnih proizvoda vrsto vezani azbestni otpaci moraju biti zapakovani u nepropusno zatvorenim vreama tako, da su dodiri tkanine, odnosno folije zavareni ili zalijepljeni. Prevoz vrsto vezanih azbestnih otpadaka na mjesto odstranjivanja je dozvoljen u zatvorenim sanducima ili vreama ili u pokrivenim vozilima za prevoz tereta tako, da je u najveoj moguoj mjeri sprijeena emisija azbestnih vlakana u okolinu. Utovar i istovar azbestnih otpadaka na ili sa utovarnih povrina vozila za prevoz tereta treba izvesti paljivo, tako da se ti ne bacaju ili stresaju. Sanduci ili vree, u kojima se uvaju azbestni otpaci u privremenim skladitima, moraju biti na dobro vidljivim mjestima i oznaeni sa natpisom Azbestni otpadak. 12.6.7.7 Odlagalita vrsto vezani azbestni otpaci se odlau na odlagalite inertnih (ali opasnih!) otpadaka. Investitor mora od upravnika odlagalita za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka na odlagalite. Ako je azbestne otpadke na odlagalite predao izvoa graevinskih radova, mora potvreni evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o predaji azbestnih otpadaka u odlaganje i od izvoaa graevinskih radova, ako on ima dozvolu za sakupljanje graevinskih otpadaka. 12.6.7.8 Obaveze upravnika odlagalita Upravnik odlagalita mora obezbjediti, da se azbestni otpaci odlau na unaprijed odreeno polje za odlaganje azbesta, koje mora biti vidljivo oznaeno i namijenjeno samo za odlaganje azbestnih otpadaka. Dovoz do polja za odlaganje za azbestne otpadke mora biti tako ureen, da se otpaci mogu odloiti neposredno sa teretnog vozila u jamu ili jarak, gdje se odlau azbestni otpaci. Ako se azbestni otpaci stresaju u jamu ili jarak sa njegovog ruba, treba obezbjediti, da se otpaci ne rastresaju. Otpadke treba nakon odlaganja prekriti. Preko odloenih azbestnih otpadaka, koji nisu prekriveni zemljom ili slinim inertnim materijalom se ne smije voziti sa teretnim vozilima i radnim mainama. Upravnik odlagalita mora pri voenju propisanog radnog dnevnika obezbjediti, da se redovno upisuju koliina, vrsta i nain obrade odloenih azbestnih otpadaka, te lokacija polja za odlaganje. 12.6.7.9 Predaja i sakupljanje graevinskih otpadaka Investitor moe azbestno-cementne otpadke prepustiti za daljnju manipulaciju sakupljau graevinskih otpadaka, koji je upisan u evidenciju sakupljaa graevinskih otpadaka. Investitor mora od sakupljaa graevinskih otpadaka za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka sakupljau. Ako je azbestno-cementne otpadke predao sakupljau izvoa graevinskih radova, mora potvreni evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o predaji azbestno-cementnih otpadaka na sakupljanje i od samog izvoaa graevinskih radova, ako taj ima dozvolu za sakupljanje graevinskih otpadaka. Pri odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda se preporuuje upotreba line zatitne
Nadzor puteva
opreme, bar za zatitu udisajnih puteva. (poluobrazne/etvrtinske maske sa P2 filterom ili poluobrazne maske FFP2 sa filtracijom elia ili maske sa provjetrivaem i filterom za djelie TM1P)
12.6.8
Klasifikacijski spisak otpadaka
12.6.8.1 Ope Otpaci su klasificirani pomou brojane kode koja ima est mjesta. Za oznaku spiska vrsta otpadaka se upotrebljavaju prva etiri mjesta. Opasni otpaci su klasificirani sa brojem od est mjesta i dodatno oznaeni sa asteriksom (zvjezdicom), koji znai opasni otpadak 12.6.8.2 Klasifikacija grupa otpadaka 01 Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina 02 Otpaci iz poljoprivrede, vrtlarstva, lova, ribolova, ribogojstva i proizvodnje hrane 03 Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke, vlaknastih tkanina, ploa i namjetaja 04 Otpaci pri proizvodnji koe, krzna i tekstila 05 Otpaci pri rafinaciji nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja 06 Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa 07 Otpaci iz organskih kemijskih procesa 08 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova, emajla), ljepila, zaptivnih masa i tamparskih boja 09 Otpaci pri fotografskim djelatnostima 10 Otpaci iz termikih procesa 11 Anorganski, otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i hidrometalurgije obojenih metala 12 Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike 13 Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koji su obuhvaeni u 05, 12 i 19) 14 Otpaci iz upotrebe organskih topiva, hladila i potisnih plinova (osim 07 i 08) 15 Otpadna ambalaa, absorbenti, istae krpe, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koji nisu navedeni drugdje 16 Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku 17 Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui sa iskopanom zemljom iz zagaenih mjesta) 18 Otpaci iz zdravstva i veterinarstva, te s njima povezanih istraivanja (bez otpadaka iz kuhinja i restorana, koji ne potiu iz neposredne zdravstvene njege) 19 Otpaci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za snabdijevanje vode za pie i tehnoloke vode 20 Komunalni otpaci i njima slini otpadci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti, ukljuujui i odvojeno sabrane frakcije 12.6.8.3 Otpaci, koji nastaju pri gradnji inenjerskih objekata i proizvodnji graevinskih proizvoda 01 Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina 01 01 02 Otpaci pri dobivanju nemetalnih mineralnih sirovina
01 04
Otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina

otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina, koje sadre opasne materije otpadni ljunak i sitne, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07
01 04 07* 01 04 08
Nadzor puteva
01 01 01 01
04 04 04 04
09 10 11 12
01 04 13 01 04 99
otpadni pijesci i gline prainasti i prakasti otpaci, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 otpaci pri preradi kalijeve i kamene soli, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 jalovina i drugi otpaci pri pranju i odabiranju(sortiranju) mineralnih sirovina, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 i 01 04 11 otpaci pri rezanju i piljenju kamena, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07 drugi otpaci te vrste
01 05
01 01 01 01 05 05 05 05
Muljevi, gusti i blato, te drugi otpaci pri buenju

04 05* 06* 07
muljevi, gusti i blato, te otpaci od vodenog buenja muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre ulja muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre opasne materije muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre barit i nisu obuhvaeni u 01 05 05 i 01 05 06 01 05 08 muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre kloride i nisu obuhvaeni u 01 05 05 i 01 05 06 01 05 99 drugi otpaci te vrste 03 Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke, vlaknastih tkanina, ploa i namjetaja
03 01
Otpaci iz obrade i prerade drveta, te proizvodnje ploa i namjetaja

otpadna kora (lika) i pluta pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji sadre opasne materije pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji nisu obuhvaeni u 03 01 04 drugi otpaci te vrste
03 01 01 03 01 04* 03 01 05 03 01 99
03 02
03 02 03 02 03 02 03 02 03 02 03 02 05
Otpadna sredstva za zatitu drveta

01* nehalogenirana organska sredstva za zatitu drveta 02* klorirana organska sredstva za zatitu drveta 03* organo-metalna sredstva za zatitu drveta 04* anorganska sredstva za zatitu drveta 05* druga sredstva za zatitu drveta, koja sadre opasne materije 99 druga sredstva za zatitu drveta Otpaci od rafinacije nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja
05 01
Uljni muljevi, gusti i blato, ter vrsti otpaci
05 01 17 asfalt 06 Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa
06 05
Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode

Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji sadre opasne materije Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji nisu obuhvaeni u 06 05 02
06 05 02* 06 05 03
06 13
06 13 06 13 06 13 06 13 06 13 06 13 07
Otpaci iz ostalih anorganskih kemijskih procesa

01* anorganski pesticidi, biocidi i sredstva za zatitu drveta 02* iskoriteni aktivni ugalj (osim 06 07 02) 03 a(katran) 04* otpaci iz prerade azbesta 05* a 99 drugi otpaci te vrste Otpaci iz organskih kemijskih procesa
knjiga IV RS-FBiH/3CS DDC 433/04
strana 166 od 263
Nadzor puteva
07 02
07 07 07 07 07 02 02 02 02 02
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi plastike, sintetike gume i umjetnih vlakana
13 14* 15 16* 99 otpadna plastika otpadni aditivi, koji sadre opasne materije otpadni aditivi, koji nisu obuhvaeni u 07 02 14 otpaci, koji sadre silikone drugi otpaci te vrste
07 03
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih boja i pigmenata (osim 06 11)
organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice
07 03 03* 07 03 04*
07 04
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih pesticida (osim 02 01 08 i 02 01 09) sredstava za zatitu drveta (osim 03 02) i drugih biocida
07 04 03* organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 04 04* druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice 07 04 13* vrsti otpaci, koji sadre opasne materije 08 Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova, emajla), ljepila, zaptivnih masa i tamparskih boja
08 01
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci, upotrebi i odstranjivanju boja i lakova

otpadne boje i lakovi, koji sadre organska topiva ili druge opasne materije otpadne boje i lakovi, koji nisu obuhvaeni u 08 01 11 otpaci od odstranjivanja boja i lakova, koji sadre organska topiva ili opasne materije otpaci iz odstranjivanja boja i lakova, koji nisu obuhvaeni u 08 01 17 vodene suspenzije boja i lakova, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije vodene suspenzije boja i lakova, koje nisu obuhvaene u 08 01 19 otpaci sredstava za odstranjivanje boja i lakova drugi otpaci te vrste
08 01 11* 08 01 12 08 01 17* 08 01 18 08 01 19* 08 01 20 08 01 21* 08 01 99
08 04
Otpaci pri dobivanju, pripremi, nabavci i upotrebi ljepila i zaptivnih masa

otpadna ljepila i zaptivne mase, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije 10 otpadna ljepila i zaptivne mase, koje nisu obuhvaene u 08 04 09 15* vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koja sadre organska topiva ili druge opasne materije 16 vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koje nisu obuhvaene u 08 04 15 17* ulja smola (kolofonije) 99 drugi otpaci te vrste Otpaci iz termikih procesa
08 04 09* 08 04 08 04 08 04 08 04 08 04 10
10 01
10 10 10 10 10 10 10 01 01 01 01 01 01 01
Otpaci iz termoenergetskih objekata i drugih sprava za loenje (osim 19)

01 02 03 04* 09* 13* 20* pepeo, ljaka i kotlovski prah (osim kotlovskog praha iz 10 01 04) elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na ugalj elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na treset i drvo elektrofilterski pepeo i kotlovski prah i sprava za loenje na ulja sumporna kislina elektrofilterski pepeo iz spaljivanja emulzija ugljikovodonika muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i sadre opasne materije
Nadzor puteva
10 01 21
muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i nisu obuhvaeni u 10 01 20
10 12
10 10 10 10 10 10 12 12 12 12 12 12 01 03 05 06 07 08
Otpaci iz proizvodnje keramikih proizvoda, cigle, ploica i graevinskih proizvoda

otpadna smjesa prije peenja drugi djelii i prah muljevi, gusti i blato i filtarske pogae od ienja otpadnih plinova odbijene(odbaene) forme iskoritene obloge i vatrostalni materijali otpadna keramika, cigle, ploice i graevinski proizvodi (nakon termike obrade) vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 12 10 otpaci iz glaziranja, koji sadre teke metale otpaci iz glaziranja, koji nisu obuhvaeni u 10 12 11 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadne vode na mjestu nastanka drugi otpaci te vrste
10 12 09* 10 12 10 10 12 11* 10 12 12 10 12 13 10 12 99
10 13
10 10 10 10 10 10 10 13 13 13 13 13 13 13
Otpaci iz proizvodnje cementa, krea, gipsa i njihovih proizvoda

01 04 06 07 09* 10 11 otpadna smjesa prije peenja otpaci iz kalcinacije i hidratacije krea drugi djelii i prah muljevi, gusti i blato i filetrske pogae od ienja otpadnih plinova otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji sadre azbest otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji nisu obuhvaeni u 10 13 09 otpaci iz proizvodnje sastavljenih materijala (kompozita) na cementnoj osnovi, koji nisu obuhvaeni u 10 13 09 i 10 13 10 12* vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije 13 vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 13 12 14 otpadni beton i otpadni muljevi iz betona 99 drugi otpaci te vrste Anorganski otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i hidrometalurgije obojenih metala
10 13 10 13 10 13 10 13 11
11 05
11 05 11 05 11 05 11 05 11 05 12
Otpaci iz procesa galvaniziranja

01 sirovi cink 02 cinkov pepeo 03* vrsti otpaci iz ienja otpadnih plinova 04* iskoritene tekuine 99 drugi otpaci te vrste Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike
12 01
12 12 12 12 01 01 01 01 01 02 03 04
Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike

opiljci i ostruci eljeza drugi djelii eljeza opiljci i ostruci obojenih metala drugi djelii obojenih metala
strana 168 od 263
Nadzor puteva
12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12
01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01
05 06* 07* 08* 09* 10* 11* 12* 13 14* 15 16* 17 18*
12 01 12 01 12 01 12 01 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 01 01 01 01 01 01 01 01 02 02 02 02 02
djelii plastike iskoritena mainska ulja, koja sadre halogene (osim emulzija) iskoritena mainska ulja, koji ne sadre halogene (osim emulzija) iskoritene strojne emulzije, koje sadre halogene iskoritene strojne emulzije, koje ne sadre halogene sintetika mainska ulja uljni muljevi iz strojeva za obradu istroeni voskovi i masti otpaci pri varenju strojni muljevi, koji sadre opasne materije strojni muljevi, koji nisu obuhvaeni u 12 01 14 otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i sadre opasne materije otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i nisu obuhvaeni u 12 01 16 metalni muljevi, koji nastaju pri bruenju(poliranje), honanju i lepanju i sadre ulja 19* lako biorazgradljiva strojna ulja 20* iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji sadre opasne materije 21 iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji nisu obuhvaeni u 12 01 20 99 drugi otpaci te vrste Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koja su obuhvaena u 05, 12 i 19) hidraulina ulja, koja sadre PCB hlorirane emulzije nehlorirane emulzije hlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja nehlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja sintetika hidravulina ulja lako biorazgradljiva hidraulina ulja druga hidravulina ulja hlorirana motorna, strojna i uja za mazanje na osnovu mineralnih ulja nehlorirana motorna, strojna i ulja za mazanje na osnovu mineralnih ulja sintetika motorna, strojna i ulja za mazanje lako biorazgradljiva motorna, strojna i ulja za mazanje druga motorna, strojna i ulja za mazanje ulja za izolaciju ili prenos toplote, koja sadre PCB ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja, koja nisu obuhvaena u 13 03 01 nehlorirana ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja sintetika ulja za izolaciju ili prenos toplote lako biorazgradljiva ulja za izolaciju ili prenos toplote druga ulja za izolaciju ili prenos toplote brodska (kaljuna) ulja iz unutranjeg brodskog prometa brodska (kaljuna) ulja iz odtonih kanala na privezima brodska (kaljuna) ulja iz drugog brodskog prometa vrste materije iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 01 Otpadna hidraulina ulja

01* 04* 05* 09* 10* 11* 12* 13* 04* 05* 06* 07* 08*
13 02
Otpadna motorna, strojna i ulja za mazanje
13 03
Otpadna ulja i druge tekuine za izolaciju ili prenose toplote
13 03 01* 13 03 06* 13 13 13 13 03 03 03 03 07* 08* 09* 10*
13 04
Brodska (kaljuna) ulja
13 04 01* 13 04 02* 13 04 03*
13 05
Sadrina iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 05 01*
Nadzor puteva
13 13 13 13 13
05 05 05 05 05
02* 03* 06* 07* 08*
muljevi iz sprava za razdvajanje ulja i vode muljevi iz lovaca ulja ulja iz sprava za razdvajanje ulja i vode voda koja je zagaena uljem iz sprava za razdvajanje ulja i vode mjeavina otpadaka iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 07
Otpaci tekuih goriva
13 07 01* ulje za loenje i dizel ulje 13 07 02* benzin 13 07 03* druga goriva ukljuujui i mjeavine 15 Otpadna ambalaa, apsorbenti, krpe za ienje, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koje nisu navedene drugdje
15 01
15 15 15 15 15 15 15 15 15 01 01 01 01 01 01 01 01 01
Ambalaa, ukljuujui i odvojeno sakupljenu ambalau, koja je komunalni otpadak

01 02 03 04 05 06 07 09 10* papirna i kartonska ambalaa plastina ambalaa drvena ambalaa metalna ambalaa sastavljena (kompozitna) ambalaa mijeana ambalaa staklena ambalaa ambalaa iz tekstila ambalaa, koja sadri ostatke opasnih materija ili je zagaena sa opasnim materijama metalna ambalaa, koja sadri opasni vrsti oklop (na primjer iz azbesta), ukljuujui sa praznim tlanim posudama
15 01 11*
15 02
Apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea
15 02 02*
apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje, zatitna odjea, zagaeni sa opasnim materijama 15 02 03 apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea, koji nisu obuhvaeni u 15 02 02 16 Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku
16 01
Iskoritena motorna vozila ukljuujui i necestovna transportna sredstva i otpaci, koji nastaju pri rastavljanju iskoritenih vozila i odravanju vozila (osim otpadaka, koji su obuhvaeni u 13, 14, 16 06 i 16 08)
iskoritene automobilske gume iskoritena motorna vozila iskoritena motorna vozila, iz kojih su odstranjene tekuine i drugi opasni sastojci uljni filtri sastojci, koji sadre ivu sastojci koji sadre PCB eksplozivni sastojci (na primjer iz zranih jastuka) koione obloge, koje sadre azbest koione obloge, koje nisu obuhvaene u 16 01 11 koione tekuine tekuine protiv smrzavanja, koje sadre opasne materije tekuine protiv smrzavanja, koje nisu obuhvaene u 16 01 14 rezervoari za tekui plin metali eljeza
16 01 03 16 01 04* 16 01 06 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 01 07* 08* 09* 10* 11* 12 13* 14* 15 16 17
strana 170 od 263
Nadzor puteva
16 16 16 16
01 01 01 01
18 19 20 21*
16 01 22 16 01 99
obojeni metali plastika staklo opasni sastojci koji nisu obuhvaeni u 16 01 07 do 16 01 11 i u 16 01 13 te 16 01 14 drugi sastojci te vrste drugi otpaci te vrste transformatori i kondenzatori, koji sadre PCB odbaena oprema, koja sadri ili je zagaena sa PCB i nije obuhvaena 16 02 09 odbaena oprema, koja sadri hlorofluorougljenike, HCFC i HFC odbaena oprema, koja sadri slobodni azbest odbaena oprema, koja sadri opasne sastojke (2) i nije obuhvaena u 16 02 09 do 16 02 12 odbaena oprema, koja nije obuhvaena u 16 02 09 do 16 02 13 opasni sastojci, odstranjene i odbaene opreme sastojci, odstranjene i odbaene opreme, koji nisu obuhvaeni u 16 02 15 anorganski otpaci, koji sadre opasne materije anorganski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 03 organski otpaci, koji sadre opasne materije organski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 05 otpadna municija otpadni proizvodi za vatromet drugi otpadni eksplozivi plinovi u tlanim posudama (ukljuujui i halone), koji sadre opasne materije plinovi u tlanim posudama, koji nisu obuhvaeni u 16 05 04 laboratorijske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije, ukljuujui i mjeavine laboratorijskih kemikalija odbaene anorganske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije odbaene organske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije odbaene kemikalije, koje nisu obuhvaene u16 05 06, 16 05 07 ili 16 05 08 olovne baterije nikl-kadmijeve baterije baterije, koje sadre ivu alkalne baterije (osim 16 06 03) druge baterije i akumulatori elektroliti iz baterija i akumulatora otpaci, koji sadre ulja otpaci, koji sadre opasne materije
16 02
Otpaci iz elektrine i elektronske opreme
16 02 09* 16 02 10* 16 02 11* 16 02 12* 16 02 13* 16 02 14 16 02 15* 16 02 16
16 03
16 16 16 16 03 03 03 03
Neuspjene proizvodne serije i neupotrebljavani proizvodi

03* 04 05* 06
16 04
Otpadni eksplozivi
16 04 01* 16 04 02* 16 04 03*
16 05
Odbaene kemikalije i plinovi u posudama
16 05 04* 16 05 05 16 05 06* 16 05 07* 16 05 08* 16 05 09
16 06
16 16 16 16 16 16 06 06 06 06 06 06
Baterije i akumulatori
01* 02* 03* 04 05 06*
16 07
Otpaci pri ienju transportnih i skladinih rezervoara (osim 05 i 13)
16 07 08* 16 07 09*
Nadzor puteva
16 07 99
drugi otpaci te vrste
16 09
16 09 16 09 16 09 16 09 17
Oksidativne materije
01* permanganati, kao to je kalijev permanganat 02* hromati, kao to je kalijev hromat ili natrijev dihromat 03* peroksidi, kao to je vodikov peroksid 04* druge istovrsne oksidativne materije Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta)
17 01
17 17 17 17 01 01 01 01
Beton, cigla, ploice i keramika

01 02 03 06* beton cigla ploice, keramika i krovni cijepovi mjeavine ili odvojene frakcije betona, cigle, ploica i keramike, koje sadre opasne materije mjeanice betona, cigle, ploica i keramike, koje nisu obuhvaene u 17 01 06 drvo staklo plastika staklo, plastika i drvo, koji su zagaeni sa opasnim materijama ili sadre opasne materije bitumenske mjeavine, koje sadre ugljeni katran bitumenske mjeavine, koje nisu obuhvaene u 17 03 01 ugljeni katran i katranski proizvodi bakar, bronza, mesing aluminij olovo cink eljezo i elik kalaj mijeani metali metalni otpaci, koji su zagaeni sa opasnim materijama kablovi, koji sadre ulja, ugljeni katran i druge opasne materije kablovi, koji nisu obuhvaeni u 17 04 10
17 01 07
17 02
17 17 17 17 02 02 02 02
Drvo, staklo i plastika

01 02 03 04*
17 03
Bitumenske mjeavine, ugljeni katran i katranski proizvodi
17 03 01* 17 03 02 17 03 03*
17 04
17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04
Metali (ukljuujui sa legurama)

01 02 03 04 05 06 07 09* 10* 11
17 05
17 17 17 17 17 17 05 05 05 05 05 05 03* 04 05* 06 07* 08
zemlja (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta), kamenje i zemljani iskopi

zemlja i kamenje, koji sadre opasne materije zemlja i kamenje, koji nisu obuhvaeni u 17 05 03 zemljani iskopi, koji sadre opasne materije zemljani iskopi, koji nisu obuhvaeni u 17 05 05 tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji sadri opasne materije tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji nije obuhvaen u17 05 07 izolirni materijali, koji sadre azbest drugi izolirni materijali, koji su sastavljeni iz ili pa sadre opasne materije izolirni materijali, koji nisu obuhvaeni u 17 06 01 i 17 06 03
17 06
Izolirni materijali i graevinski materijali, koji sadre azbest
17 06 01* 17 06 03* 17 06 04
strana 172 od 263
Nadzor puteva
17 06 05*
graevinski materijali, koji sadre azbest graevinski materijali na osnovu gipsa, koji su zagaeni sa opasnim materijama graevinski materijali na osnovu gipsa, koji nisu obuhvaeni u 17 08 01
17 08
Graevinski materijali na osnovu gipsa
17 08 01* 17 08 02
17 09
Drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata
17 09 01* 17 09 02*
graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre ivu graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre PCB (na primjer: zaptivci, koji sadre PCB; tlakovci na osnovu smola, koji sadre PCB, kondenzatori, koji sadre PCB) 17 09 03* drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata (ukljuujui i mijeane otpadke), koji sadre opasne materije 17 09 04 mijeani graevinski otpadci i otpaci pri ruenju objekata, koji nisu obuhvaeni u 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03 19 Otpadci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za snabdijevanje vodom za pie i tehnoloke vode
19 07
Izcjedne vode iz odlagalita

izcjedne vode iz odlagalita, koje sadre opasne materije izcjedne vode iz odlagalita, koje nisu obuhvaene u19 07 02 otpaci iz pjeskolovov muljevi iz sprava za ienje komunalnih otpadnih voda zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjaa rastopine i muljevi iz regeneracije ionskih izmjenjaa otpaci iz membranskih sistema ienja, koji sadre opasne materije masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koji sadre jestiva ulja i masti masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koje nisu obuhvaene u 19 08 09 muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne materije muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni u 10 08 11 muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne materije muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni u 10 08 13 drugi otpaci te vrste
19 07 02* 19 07 03
19 08
19 19 19 19 19 19 08 08 08 08 08 08
Otpaci iz sprava za ienje otpadne vode, koji nisu navedeni drugdje

02 05 06* 07* 08* 09*
19 08 10* 19 08 11* 19 08 12 19 08 13* 19 08 14 19 08 99
19 12
19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12
Otpaci iz mehanike obrade otpadaka (kao to je sortiranje, drobljenje, kompaktiranje, peletiranje), koji nisu obuhvaeni drugdje
01 02 03 04 05 06* 07 08 09 10 papir i karton metali eljeza obojeni metali plastika i gume staklo drvo koje sadri opasne materije drvo koje nije obuhvaeno u 19 12 06 tekstil minerali, kao to je kamenje gorljivi otpaci (iz otpadaka dobiveno gorivo)
Nadzor puteva
19 12 11* 19 12 12
drugi otpaci (ukljuujui mehanikoj obradi otpadaka drugi otpaci (ukljuujui mehanikoj obradi otpadaka
i mjeavine materijala), koji nastaju pri i sadre opasne materije i mjeavine materijala), koji nastaju pri i nisu obuhvaeni u 19 12 11
19 13
Otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i podzemne vode

vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne materije 02 vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19 13 01 03* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne materije 04 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19 13 03 05* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i sadre opasne materije 06 muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i nisu obuhvaeni u 19 13 05 07* otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i sadre opasne materije 08 otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i nisu obuhvaeni u 19 13 07 Komunalni otpaci i njima slini otpaci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti, ukljuujui sa odvojeno sakupljenim frakcijama
19 13 01* 19 13 19 13 19 13 19 13 19 13 19 13 19 13 20
20 03
20 20 20 20 20 03 03 03 03 03 03 04 06 07 99
Drugi komunalni otpaci

otpaci pri ienju puteva septiki muljevi,, blato i gusti otpaci, koji nastaju pri ienju komunalnih otpadnih voda otpaci u komadima drugi otpaci te vrste
12.6.8.4
Graevinski otpaci koje je dozvoljeno odlagati na odlagalite za inertne otpadke Na odlagalite za inertne otpadke je dozvoljeno odlagati sljedee graevinske otpadke:
beton i ojaani cementni beton silikatni beton porobeton zidanci od cigle i drugi zidanci malta i malteri ljunak pijesak asfalt, asfaltni beton, pjeani asfalt bitumenska sitne bitumenski beton staklo - vlaknasti cement - azbest-cement - klinker - keramike ploice - pjear - prirodno kamenje - lomljeni prirodni minerali - zidanci od cigle na bazi sadre - tukaturni material - fajansa - kaminsko kamenje i amoti iz domainstva - ciglasti, betonski i drugi mineralni cijepovi
Graevinski otpaci iz tabele ne smiju biti zagaeni sa opasnim materijama i mogu da sadre najvie 10% sljedeih sastojaka: Drveta i produkata, koji sadre drvene djelie odnosno sastojke kao to su iveri, ostruci, strugotine, obresci, drvena vlakna, drveno brano ili celulozna vlakna, kao npr.:
Nadzor puteva
vezane ploe(ljepenke), vrsto vezane vlaknene ploe, lake ugradne ploe iz drvene vune, drvenu vunu, cementom vezane ploe na bazi celuloze, kamene obloge, obloge za zatitu od buke sa mineralno vezanim drvenim vlaknima iz starog papira izraene materijale za zatitu od buke, gipsano - kartonskih ploa ili ploa iz gipsa, tapeta, pluta,
kore, slame, prozorskih okvira iz PVC, ploa, folija ili traka iz umjetnih masa, talnih obloga, cijevi, armatura ili krovnih ljebova, izolacija za ice i kablove, stvrdnutih fugirnih masa, ili izolacijskih ploa.
knjiga IV
strana 175 od 263
Smjernice za nadzor na putevima
Ugovor o graenju
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P2: UGOVOR O GRAENJU - PRIMJER
knjiga IV
strana 177 od 263
Ugovor o graenju
13 PRILOG P2: UGOVOR O GRAENJU - PRIMJER
Poslodavac br: ................................ izmeu: Izvoa br:. ...................................
POSLODAVCA: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
kojeg zastupa .. Registracioni broj: Identifikacioni broj za PDV: Potvrda da je pravno lice registrovano za PDV pod registracionim brojem: ifra xxxxxxxxxxxx i datumxxxxxxx Broj rauna za novane transakcije.:xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
IZVOAA:
..................................................................................................
kojeg zastupa... Registracioni broj: Identifikacioni broj za PDV: .
Potvrda da je pravno lice registrovano za PDV pod registracionim brojem: ifra ..datum . Broj rauna za novane transakcije na koji Poslodavac moe da uplauje iznose za izvedene radove u .
IZVOA: (popunjava ponua ukoliko je strano pravno lice)

Sjedite (u zemlji ponuaa) . kojeg zastupa...... Registracioni broj (u zemlji ponuaa) Poreski broj (u zemlji ponuaa) ....... Broj rauna za novane transakcije na koji Poslodavac usmjerava plaanja za izvedene radove .......... u ..................................
UVODNE ODREDBE lan 1

Ugovorne strane potvruju: da je Poslodavac.u Slubenom Glasniku (Slubenim Novinama) brojobjavio javni tender za odabir izvoaa, u skladu sa otvorenim postupkom, a za izgradnju: na osnovu kojeg je gore imenovani Izvoa odabran kao najpovoljniji ponua.
PREDMET UGOVORA lan 2

Potpisivanjem ovog Ugovora, Poslodavac ustupa a Izvoa prihvata izvoenje sljedeih radova:
(navodi se radove
(Detaljan program radova naveden je u odjeljku 1 Instrukcije za ponuae, stavka...)
knjiga IV
strana 179 od 263
Ugovor o graenju
UGOVORNA VRIJEDNOST RADOVA lan 3

Ugovorna vrijednost radova iz lana 1 je odreena na osnovu Izvoaeve ponude br.: .......................... od ............................... kao i na osnovu odobrene i prihvaene ocjene trokova od strane Poslodavca, i iznosi: bez PDV ........................................................................................................................ KM iznos PDV ...................................................................................................................... KM Ugovorna vrijednost ukljuujui PDV iznosi: ..................................................................................................................................... KM slovima: ........................................................................................................................ KM Izvoaeva ponuda kao i svi dodaci na ponudu predstavljaju sastavni dio ovog Ugovora.
NAIN OBRAUNAVANJA IZVEDENIH RADOVA lan 4

Izvedene radove (radove definisane u lanu 1.1 Instrukcija za ponuae), obraunava Izvoa u skladu sa ponudom, kao i prema postupku (klju u ruke-sa fiksnom cijenom). Izuzetak predstavljaa duboko fundiranje i ankerisanje zidova na ipovima. Navedeni radovi e se obraunavati prema jedininim cijenama iz Predmjera i predrauna i stvarno izvedenim koliinama koje su upisane u graevinsku knjigu i odobrene. Za sve radove koje Poslodavac dodatno narui, a koji e biti upisani u graevinski dnevnik i odobreni od strane Nadzora, dvije ugovorne strane treba, prije isplate sredstava po ovom Ugovoru ili po zahtjevu Poslodavca, da potpiu Aneks na ovaj ugovor. U navedenom Aneksu e biti utvrena cijena dodatnih radova na osnovu meusobno dogovorenih obraunskih osnova. Nakon odobrenja zahtjeva Izvoaa od strane Nadzora, a u skladu sa odredbama pod-lanova 13.2 Optih uslova, koji se podnosi u skladu sa odredbama pod-lanova 13.1 Optih uslova Ugovora, kao i po dobijanju posebne dozvole od strane Poslodavca, u skladu sa odredbama podlana 3.1 Posebnih uslova ugovora, pristupa se pripremi Aneksa Ugovora. Izvoa fakturie izvedene radove i Poslodavcu ispostavlja privremene mjesene situacije za protekli mjesec, koje Poslodavac ovjerava do 5-tog u mjesecu. Nacrt okonane situacije se predaje u roku od 56 dana od datuma zavretka radova, kao i po izdavanju bankovne garancije za produeni garantni period, u skladu sa odredbama Optih uslova Ugovora, Instrukcija za ponuae za pripremu ponude i Posebnih uslova ugovora. Prilagoavanje cijena se vri u skladu sa "Instrukcijama za ponuae" i Posebnim uslovima ugovora" a na osnovu prethodno potpisanog Aneksa. Vrijednost mjesenih situacija za ugovorene radove po principu " klju u ruke-sa fiksnom cijenom " se iskazuje kao procenat ugovorne cijene u skladu sa principom klju u ruke-sa fiksnom cijenom. Procenat izvedenih radova se odreuje u skladu sa graevinskom knjigom.
NAIN PLAANJA lan 5

Poslodavac za izvedene radove plaa Izvoau na osnovu privremenih mjesenih situacija. Izvoa je obavezan da dostavi situaciju u roku od 5 dana obraunskog perioda (kraj mjeseca), tj. do 5-tog narednog mjeseca za prethodni mjesec. Poslodavac ovjerava situaciju u roku od 8 dana od dana prijema, te u narednih 20 dana vri uplatu po privremenoj situaciji.
strana 180 od 263
knjiga IV
Ugovor o graenju
Ukoliko Poslodavac zakasni sa plaanjem ovjerene situacije, Izvoa ima pravo na kamatu na sva svoja potraivanja od Poslodavca, koja e se obraunavati od datuma ostvarivanja prava Izvoaa na navedenu uplatu, a u skladu sa ovim Ugovorom. Izvoa se obavezuje, kao strana koja preuzima radove javne nabavke, da povue svoje zahtijeve za plaanje prema Poslodavcu u korist dobavljaa robe, saradnika i pod-izvoaa, koji imaju zahtjeve za plaanje prema Izvoau radova. Izvoa se obavezuje da primjenjuje iste rokove plaanja za izmirivanje svojih obaveza prema dobavljaima, saradnicima i pod-izvoaima, kao to su navedeni u Ugovoru o prihvatanju radova koji je sklopljen sa Poslodavcem, a koji se odnosi na izvoenje ustupljenih radova. Izvoa se obavezuje da prihvati, obrauna i plati dobavljaima, saradnicima i pod-izvoaima sve obaveze kao i kamate za kanjenje za svaki dan kanjenja uplate odobrenih sredstava, na osnovu faktura za usluge pod-izvoaa i saradnika, kao i za robu koju su dostavili dobavljai.
lan 6
Izvoa se obavezuje da najkasnije u roku od 28 dana od dana potpisivanja ugovora pripremi detaljan Dinamiki plan i raspored trokova po mjesecima, koje odobrava Nadzor.
lan 7
Prije izdavanja potvrde o poetku garantnog perioda Izvoa treba da dostavi garanciju za produeni garantni period koja iznosi 5% od vrijednosti radova po ugovoru. Navedena vrijednost garancije se prilagoava nakon ovjere okonane situacije, te se ukoliko je potrebno dopunjava. Sve do izdavanja garancije za produeni garantni period i potvrde o poetku garantnog perioda, Izvoa zadrava vaeu garanciju za dobro izvrenje posla, koja je izdata u skladu sa ugovornim obavezama. Ukoliko je garancija za dobro izvrenje posla istekla, Poslodavac e, do prijema garancije za produeni garantni period, a na osnovu vrijednosti izvedenih radova, zadrati kao garanciju 10 procenata od vrijednosti radova. Ukoliko do izdavanja potvrde o poetku garantnog perioda Izvoa ne obezbijedi garanciju za produeni garantni period, Poslodavac ima pravo da realizuje garanciju za dobro izvrenje posla na nivou definisanom za garancije, za otklanjanje nedostataka nastalih u toku produenog garantnog perioda.
OBAVEZE POSLODAVCA lan 8

Prije poetka izvoenja radova Poslodavac je obavezan da Izvoau dostavi sljedee: Dvije kopije crtea u skladu sa kojim e se izvoditi radovi. Jedna kopija treba da bude ovjerena od strane organa za upravljanje, ukoliko Izvoa nije obavezan da sam pripremi navedene crtee, Gradilite ili dio gradilita, potrebno za izvoenje graevinskih radova koji su predmet ovog Ugovora, Podatke za iskolavanje, Graevinsku dozvolu, izuzev u sluaju da je dozvolu potrebno dobiti na osnovu crtea koje priprema Izvoa,
Usklaenost sa drugim obavezama, u skladu sa odredbama ovog Ugovora i njegovih sastavnih

dijelova, koje se odnose na poetak izvoenja radova.
OBAVEZE IZVOAA lan 9

Izvoa se obavezuje da prije poetka izvoenja radova dostavi Poslodavcu ili nadzornom organu koji je imenovan od strane Poslodavca, svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosi na izvoenje radova po ovom Ugovoru, te koja je navedena u Optim i posebnim uslovima ugovora. Pored Izvoaa, u izvoenju radova e uestvovati sljedei pod-izvoai:. .
knjiga IV
strana 181 od 263
Ugovor o graenju
U svrhu osiguranja svojih odgovornosti koje proizilaze iz plaanja pod-izvoaima, Izvoa je obavezan da u roku od 10 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora Poslodavcu dostaviti Garanciju za dobro izvrenje posla, koja e takoe da obuhvata potvrene obaveze Izvoaa prema svojim pod-izvoaima, utvrene pod-ugovorom, koje Izvoa iz bilo kojeg razloga nije platio do odreenog datuma. U sluaju da je garancija za dobro izvrenje posla unovena, Izvoa je obavezan da Poslodavcu odmah dostavi drugu garanciju.
lan 10
U vezi sa izvoenjem radova po ovom Ugovoru, Izvoa se obavezuje da e: obezbijediti visok kvalitet izvoenja radova, u skladu sa Odjeljkom 4 (Opti tehniki uslovi i Posebni tehniki uslovi sa dodacima i Tehnike specifikacije); Poslodavcu dostaviti sve dokaze o ugraenim materijalima i konstrukcijama; izvriti iskolavanje; pripremiti crtee, kako je zahtijevano u stavci XXX Instrukcija za ponuae za pripremu ponude; voditi graevinski dnevnik i saraivati prilikom voenja graevinske knjige za izvedene radove, tako to e iste izvoditi u skladu sa Posebnim uslovima i uputstvima Nadzornog organa; u roku od 10 dana od dana zakljuivanja Ugovora o izvoenju radova, dostaviti Poslodavcu garanciju za dobro izvrenje posla, u formi garancije, na iznos od 10% ugovorene cijene, a u skladu sa uslovima navedenim u Ugovoru i njegovim sastavnim dijelovima (lan 20); prije plaanja okonane situacije, dostaviti Poslodavcu popunjene obrasce VC-2 i VK 01, ukljuujui podatke o izvedenim radovima za bazu podataka o putevima; u sluaju da se na gradilitu nalazi nekoliko Izvoaa, potpisati sa ostalim Izvoaima pismeni sporazum o izvoenju radova, kooridinaciji dinamikih planova, primjeni mjera bezbjednosti na gradilitu, primjeni mjera za zatitu vlasnitva Poslodavca i drugih Izvoaa, kao i o odravanju pristupnih puteva u podruju gradilita i pristupnih puteva do samog gradilita; izvesti radove u skladu sa crteima (projektima) koji su odobreni od strane Poslodavca i za koje je dobijena graevinska dozvola; pripremiti Projekat izvedenog stanja i geodetski plan nove situacije zemljine parcele po zavretku izgradnje, te ih dostaviti Poslodavcu prije izdavanja potvrde o preuzimanju objekta: pripremiti projekat odravanja kao i odrediti sva proceduralna pravila za upotrebu i odravanje objekata prije izdavanja potvrde o preuzimanju objekta: potovati i ponaati se u skladu sa optim odredbama Poslodavca kao i odredbama drave (BiH), ukoliko drugaije nije odreeno tenderskim uslovima; u roku od 28 dana od dana prijema obavjetenja o otpoinjanju radova, pripremiti i Poslodavcu dostaviti tehnoloke izvjetaje o izvoenju radova koji su predmet ovog Ugovora. Dinamike planove i Dinamiku priliva sredstava (Cash Flow) treba pripremiti upotrebom aplikacijskog softvera MS; izvoditi radove u toku cijelog svijetlog perioda dana i svim radnim danima u sedmici.
ROKOVI ZA ZAVRETAK IZVOENJA RADOVA lan 11

Izvoa se obavezuje da otpone sa izvoenjem radova odmah po ispunjenu odredbi pod-lana 8.1 Posebnih uslova ugovora i po ispunjeno obaveza Poslodavca koje su navedene pod lanom 8 istih uslova, te da ih zavri u sljedeem vremenskom periodu: .. ili u skladu sa dinamikom priliva sredstava (Cash Flow), pod-lan XX Posebnih uslova ugovora.
UGOVORNA KAZNA lan 12

Ukoliko Izvoa zbog svoje greke ne ispuni ugovorne obaveze u okviru dogovorenog ili, na osnovu obostranog sporazuma, produenog vremenskog roka, obavezan je da Poslodavcu plati ugovornu kaznu od 5 (pet promila) od konane vrijednosti ugovorenih radova po svakom danu zakanjenja. Ukupan iznos ugovorne kazne ne smije prei 5% (pet procenata) od konane vrijednosti ugovorenih radova.
Ugovor o graenju
lan 13
Konana vrijednost ugovorenih radova, u skladu sa prethodnim lanom, se odreuje na osnovu okonane situacije. Ugovorna kazna se obraunava na osnovu okonane situacije. Poslodavac i Izvoa su ovim sporazumni da se pravo na zaraunavanje ugovorne kazne ne primjenjuje na bilo koju tetu koju je Poslodavac pretrpio. Poslodavac e za drugu vrstu tete koju je pretrpio traiti nadoknadu, u skladu sa optim pravilima koja se primjenjuju na odgovornost za tetu, bez obzira na primjenu ugovorne kazne.
lan 14
Izvoa e u skladu sa Optim uslovima ugovora i Instrukcijama za ponuae za pripremu ponude, kao i u skladu sa Posebnim uslovima (Dio II), pripremiti potrebne crtee i izvesti sve aktivnosti potrebne za njihovu pripremu.
PRODUENI GARANTNI PERIOD lan 15

Izvoa je odgovoran Poslodavcu za sve mogue nedostatke ili kvarove, koji se jave u toku produenog garantnog perioda, u trajanju od 10 godina za sve objekte, u funkcionisanju objekata i naprava, koji su predmet ovog Ugovora u skladu sa lanom 11.3 Posebnih uslova Ugovora.
lan 16
Po preuzimanju objekta i izdavanju Certifikata o preuzimanju objekta, Poslodavac e ispitati izvedene radove, u skladu sa odredbama Optih uslova Ugovora, kao i u skladu sa Posebnim tehnikim uslovima. Izvoa je obavezan da u roku od 365 dana otkloni sve uoene nedostatke. Po otklanjanju navedenih nedostataka Nadzorni organ izdaje Certifikat o otklanjanju nedostataka.
lan 17
Izvoa je obavezan da otkloni sve nedostatke koji mogu da se jave u toku produenog garantnog perioda. Ukoliko Izvoa u dogovorenom vremenskom periodu ne otkloni nedostatke, Poslodavac je ovlaten da ih otkloni na troak Izvoaa, u skladu sa naelom dobre poslovne prakse.
UPRAVLJANJE IZGRADNJOM I PREDSTAVNIK POSLODAVCA lan 18

U skladu sa Optim uslovima Ugovora, Poslodavac ovim za Nadzornog inenjera imenuje:........... Nadzor ovim za svog Direktora projekta (Projekt Menadera) imenuje:. Izvoa ovim za svog predstavnika imenuje:...
SADRAJ UGOVORNE DOKUMENTACIJE lan 19

Ugovorne strane su ovim saglasne da pored Izvoaeve ponude, navedene u lanu 3, sljedei dokumenti, koji e se tumaiti dole navedenim redoslijedom, predstavljaju sastavni dio ovog Ugovora: 1. Ugovor 2. Pismo prihvatanja ponude 3. Ponuda i Apendiks A na ponudu 4. Posebni uslovi Ugovora 5. Opti uslovi Ugovora 6. Opti tehniki uslovi sa dodacima 7. Crtei (Projekti) 8. Predmjer i predraun radova 9. Dinamiki plan i plan priliva sredstava (Cash Flow) Ostala dokumentacija koja predstavlja sastavni dio ovog Ugovora
Ugovor o graenju
KONANE ODREDBE lan 20

Ugovorne strane su saglasne da se ovaj Ugovor sklapa sa odloenom realizacijom, te da e biti na snazi tek po podnoenju Garancije za dobro izvrenje posla, kojom je potrebno obuhvatiti osiguranje odgovornosti Izvoaa koje proizilaze iz plaanja pod-izvoaima. Izvoa je obavezan da u roku od 10 dana od dana potpisivanja Ugovora Poslodavcu dostavi bankovnu garanciju. Prava i obaveze po ovom Ugovoru postaju pravosnani po ispunjenu uslova iz prethodnog paragrafa ovog lana.
lan 21
Ugovorne strane treba mirnim putem da rijee svaki mogui spor koji moe proizai iz realizacije ovog Ugovora. U sluaju da ugovorne strane ne mogu spor rijeiti mirnim putem, za razjeenje spora nadlean je sud u...........................................
lan 22
Ovaj Ugovor je sainjen u est istovjetnih kopija i sklopljen na dan potpisivanja svih ugovornih strana; Ugovor stupa na snagu po ispunjavanju uslova iz lana 20 ovog Ugovora. Svaka od ugovornih strana zadrava po tri kopije Ugovora. Datumom zakljuenja Ugovora smatra se datum potpisivanja druge ugovorne strane
Potpis: _________________ IZVOA:
Potpis: ___________________ POSLODAVAC:
strana 184 od 263
knjiga IV
Obrazci graevinskog dnevnika i knjige
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P3: OBRAZCI GRAEVINSKOG DNEVNIKA I KNJIGE PRIMJER
knjiga IV
strana 185 od 263
14 PRILOG P3: OBRAZCI GRAEVINSKOG DNEVNIKA I KNJIGE - PRIMJER

GRAEVINSKI DNEVNIK Sadraj uvodnih i dnevnih obrazaca iz graevinskog dnevnika:
Obrazac uvodne naslovne strane:

1.
Podaci o objektu: naziv objekta ..... lokacija ... vrste radova .. Podaci o Investitoru: naziv, adresa sjedita. Podaci o izvoau(izvoaima): naziv i adresa sjedita . naziv i adresa sjedita . naziv i adresa sjedita . odgovorni izvoa radova: graevinski radovi. mainske instalacije. elektro instalacije.. telekomunikacije tehnologija iskopi i osnovni podzemni radovi....
(ime i prezime, stepen obrazovanja)
2.
3.
odgovorni direktor gradilita (ukoliko je imenovan) ..

odgovorni izvoa pojedinih radova: graevinski radovi. mainske instalacije. elektro instalacije.. telekomunikacije iskopi i osnovni podzemni radovi.
4.
Podaci o projektu za dobijanje graevinske dozvole i podaci o projektantu: naziv i adresa sjedita projektanta ref. br.: odgovorni voa projekta
(ime i prezime, stepen obrazovanja, identifikacioni broj)
odgovorni projektant: Arhitektonskog projekta . Arhitektonskog projekta vanjskog ureenja. Projekta konstrukcije i drugih graevinskih projekata. Projekta elektro instalacija i opreme.................. Projekta mainskih instalacija i postojenja.................................................................. Projekta telekomunikacija... Tehnolokog projekta .. Projekta iskopa i ostalih podzemnih radova... Projekta geodezije .. Ostalih projekata ..
5.
Podaci o graevinskoj dozvoli: naziv relevantnog upravnog organa:. ref. br. i datum izdavanja
(original, mogue izmjene i usklaivanja)
knjiga IV
strana 187 od 263
(druga strana) 6.
Podaci o revidentu (za zahtjevne objekte): naziv i adresa sjedita revidenta odgovorni revidenti: Arhitektonskog projekta Arhitektonskog projekta vanjskog ureenja. Projekta konstrukcije i drugih graevinskih projekata. Projekta elektro instalacija i opreme Projekta mainskih instalacija i postojenja....................................................................... Projekta telekomunikacija... Tehnolokog projekta . Projekta iskopa i ostalih podzemnih radova. Projekta geodezije .. Ostalih projekata ..
7.
Podaci o izvoakom projektu i projektantu: naziv i adresa sjedita projektanta ref. br.: odgovorni voa projekta
odgovorni projektant: Arhitektonskog projekta Arhitektonskog projekta vanjskog ureenja Projekta konstrukcije i drugih graevinskih projekata. Projekta elektro instalacija i opreme Projekta mainskih instalacija i postojenja....................................................................... Projekta telekomunikacija... Tehnolokog projekta .. Projekta iskopa i ostalih podzemnih radova. Projekta geodezije .. Ostalih projekata ..
8.
Podaci o nadzornom organu: naziv i adresa sjedita nadzornog organa odgovorni nadzorni organ . odgovorni nadzorni organ za pojedine radove: graevinski radovi . mainske instalacije. elektro instalacije.. telekomunikacije iskope i osnovne podzemne radove.
9.
U sluaju da se izvodi rekonstrukcija zgrade koja je zatiena propisima o ouvanju kulturnog nasljea ili izgradnja na podruju arheolokih iskopina naziv i sjedite nadlene uprave za zatitu kulturnih spomenika. podaci o odgovornom kustosu ili arheologu.
10. 11.
Predaja projekta za dobijanje graevinske dozvole Izvoau: opis i sadraj ref. br., datum, potpisi Lice odgovorno za voenje: - graevinskog dnevnika: . - graevinske knjige.
12.
Mjere za zatitu zdravlja, bezbjednost i zatitu od poara: ref. br. plana bezbjednosti odgovorni izvoa realizacije plana bezbjednosti i ureenja gradilita. koordinator bezbjednosti na gradilitu.
strana 188 od 263
knjiga IV
Obrazac stranica koje se popunjavaju svakodnevno

naslovna strana Izvoa:(logo) Objekat:.. Poslodavac:..
strana.
Dnevni izvjetaj br.:. na dan: Radno vrijeme: oddo Vremenski uslovi u ..asova: vrijeme temperatura vazduha C koliina padavina nivo vode brzina vjetra (m/s) u smjeru: ostali uslovi Radnici na gradilitu Izvoaevi radnici unajmljeni radnici podizvoai, saradnici Maine i oprema Izvoaa ostalo
uprava graevinski radnici zanatlije instalateri ostali radnici ukupno
Opis rada (1) zapoeti radovi: zavreni radovi: Napomene, izjave, uputstva, pregledi, primjedbe, itd. (2) . . (6)
Sastavio:
Odgovorni nadzorni inenjer (nadzorni inenjer za pojedine radove):
Odgovorni izvoa radova (odgovorni voa gradilita ukoliko je imenovan)
(ime i prezime, potpis, peat)
......
knjiga IV
strana 189 od 263
druga strana DNEVNI OBRAZAC zavretak Strana broj:. . 6. Dodatne izjave, uputstva, podaci i napomene, pregledi:
Napomena: Ova strana mora biti u mrei rastera 1 mm sa 1 mm
6.a Primjedbe i uputstva odgovornog kustosa ili arheologa

(U sluaju rekonstrukcije zgrade koja je zatiena propisima o ouvanju kulturnog nasljea ili izgradnja na podruju arheolokih iskopina)
7. Izjava Izvoaa razlozi kanjenja, koliine nabavljenih graevinskih proizvoda i osnovnih materijala i opreme
Uputstvo za popunjavanje dnevnog obrasca graevinskog dnevnika

1. Graevinski dnevnik mora biti popunjen i potpisan: - u sluaju zahtjevnih objekata: svakog radnog dana - u sluaju manje zahtjevnih objekata: dva puta sedmino - u sluaju jednostavnih objekata: na kraju radne sedmice. 2. Rubriku Vremenske prilike treba popuniti navodei vremenske uslove rano ujutro, ujutro i poslijepodne, ukoliko doe do izmjene uslova. Vremenski uslovi mogu biti veoma znaajni za objanjavanje razloga kanjenja. 3 U rubriku Opis rada treba navesti tehniki opis radova izvedenih odreenog dana: - oznaka (1) oznaava ugovorene radove (ugovor i aneksi) - oznaka (2) oznaava dodatne radove, koji nisu predvieni predmjerom i predraunom. - oznaka (3) oznaava izmjene u koliinama ugovorenih radova - oznaka (4) oznaava izmjene radova koje su prouzrokovane izmjenama u projektu. - oznaka (5) oznaava ukupne trokove potrebne za uspjean zavretak izgradnje - oznaka (6) oznaava ostale radove 4 Ukoliko je za navoenje podataka potrebno vie strana, potrebno ih je numerisati istim brojem ali sa pod-oznakom.
strana 190 od 263
knjiga IV
GRAEVINSKA KNJIGA Sadraj uvodnog i obraunskih obrazaca graevinske knjige
Obrazac uvodne strane

Naziv objekta: .. Investitor: Izvoa: ..
Predmjer i predraun broj: Ugovor Aneks Datum Datum U periodu od ...do... Ukupan iznos Ukupan iznos Potpis
Odgovorni nadzorni inenjer ili odgovorni nadzorni inenjer za pojedine radove Odgovorni izvoa radova
U periodu od ...do...
Potpis
Sastavio:
U periodu od ....do...
Potpis
Knjiga sadri: . .stranica .. . dodataka . planova
Datum poetka voenja: Datum zavretka voenja: . Odgovorni izvoa radova ili Odgovorni direktor gradilita odgovorni nadzorni inenjer ili odgovorni nadzorni inenjer za pojedine radove

(ime i prezime, potpis, peat) (ime i prezime, potpis, peat)
U sluaju rekonstrukcije zgrade koja je zatiena propisima o ouvanju kulturnog nasljea ili izgradnja na podruju arheolokih iskopina Odgovorni kustos:
knjiga IV
strana 191 od 263
Spisak dodatih stranica

dijelovi rada
Broj dodatih stranica na kraju obraunskog perioda
Ukupan broj po zavretku izvoenja radova
Ukupn o
Izvoa: ....
strana 192 od 263
knjiga IV
List graevinske knjige
br.: .. list br: .

Objekat:
Obraun nacrta br:
Taan opis rada:
Stavka iz predrauna br.
Norma: Jedinica mjere Ugovorena koliina Jedinina cijena Izvrena koliina Mjeseno Ukupno
Priloga:
Prenos sa lista br: mjerenja, obrauni: nacrti
Sastavio:
(ime i prezime, potpies, peat)
Ukupno za prenos: Predstavnik Investitora: Izvoa: Nadzorni inenjer: Odgovorni voa:

(ime i prezime, potpies, peat) (ime i prezime, potpies, peat)
U sluaju rekonstrukcije zgrade koja je zatiena propisima o ouvanju kulturnog nasljea ili izgradnja na podruju arheolokih iskopina Odgovorni kustos:
Uputstva za popunjavanje graevinske knjige

1. Podatke u graevinsku knjigu upisuje ovlateno lice Izvoaa. 2. Broj listova mora da odgovara broju stavki iz Predmjera radova. Listovi se slau prema redoslijedu stavki iz Predmjera radova. Ukoliko odreeni radovi nisu izvedeni, list se prilae bez navedene koliine, uz napomenu :Ovi radovi nisu izvedeni zbog:.... 3. Potpis odgovornog predstavnika Investitora predstavlja potvrdu da su koliine ovjerenih radova izvedene.
knjiga IV
strana 193 od 263
Projekat izvedenog stanja
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P4: PROJEKAT IZVEDENOG STANJA - SADRAJ
knjiga IV
strana 195 od 263
15 PRILOG P4: PROJEKAT IZVEDENOG STANJA - SADRAJ

Primjer izjave nadzora i voe projekta izvedenog stanja:
NADZOR I VOA PROJEKTA IZVEDENOG STANJA .....................

(ime i prezime)
......................
(ime i prezime)
POTVRUJU
1. da su sve izmjene do kojih je dolo za vrijeme izgradnje upisane u projekat izvedenog stanja 2. da su sve izmjene do kojih je dolo za vrijeme izgradnje, a koje su upisane u projekat izvedenog stanja u skladu sa projektom za dobijanje graevinske dozvole i graevinskom dozvolom(dozvolama) br.:............................ i br:...................... 3. da je projekat izvedenog stanja u skladu sa lokalnim zakonodavstvom 4. da su sva rjeenja projekta izvedenog stanja meusobno usklaena 5. da su sve zabiljeene izmjene u toku izgradnje izvedene u skladu sa osnovnim zahtjevima, to potvruje odgovorni projektant svojim potpisom na pojedinim nacrtima.
Nadzorni inenjer:
.................................................................................................. (ime i prezime, stepen obrazovanja, registarski broj) ............................................................................. (peat, potpis)
Odgovorni voa projekta izvedenog stanja:

................................................................................................. (ime i prezime, stepen obrazovanja, registarski broj) ............................................................................. (peat, potpis) .............................................................. (evid. br. projekta) .............................................................. (mjesto i datum)
knjiga IV
strana 197 od 263
Primjer obrazca naslovne strane uvodne mape:
INVESTITOR:
...................................................................................................................................... (ime i prezime investitora, naziv kompanije, adresa sjedita)
OBJEKAT:
...................................................................................................................................... (naziv objekta koji e da se gradi)
VRSTA TEHNIKE DOKUMENTACIJE

(projekat izvedenog stanja, projekat odravanja i upravljanja objektom, projekat za upis u slubene evidencije) ......................................................................................................................................
VRSTA RADOVA: ...............................................................................................................................................

(novogradnja, horizontalno ili vertikalno proirenje, rekonstrukcija, uklanjanje, izmjena predviene upotrebe, zamjena)
PROJEKTANT*: ...............................................................................................................................................
(naziv, adresa, ime i potpis odgovornog lica, peat)
ODGOVORNI VOA PROJEKTA*: ...............................................................................................................................................

(ime odgovornog voe projekta, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis)
BROJ PROJEKTA I KOPIJE, MJESTO I DATUM IZRADE PROJEKTA: ...............................................................................................................................................

(broj projekta, evidentiran od strane projektanta, mjesto i datum izrade projekta)
* U sluaju da se radi o Projektu odravanja i upravljanja objektom i Projektu za upis u slubene evidencije, izostavljaju se podaci o projektantu; za odgovornog vou projekta navesti podatke o osobi koja je sastavila tehniku dokumenatciju
strana 198 od 263
knjiga IV
Primjer sadraja tehnike dokumentacije: 0 Uvodna mapa 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 Naslovna strana vodee mape tehnike dokumenatcije Sadraj projekta Opte informacije o objektu Izjava nadzora i voe projekta izvedenog stanja Verifikaciona dokumentacija
Nacrti 1 Nacrt (plan) br.................................... 1.1. Naslovna strana 1.2. Sadraj nacrta 1.3. Sadraj projekta 1.4. Crtei
2 Nacrt (plan) br.................................... 1.1. Naslovna strana 1.2. Sadraj nacrta 1.3. Sadraj projekta 1.4. Crtei
3 Nacrt (plan) br.................................... 1.1. Naslovna strana 1.2. Sadraj nacrta 1.3. Sadraj projekta 1.4. Crtei 4. ......
itd
knjiga IV
strana 199 od 263
Opte informacije o izvedenoj izgradnji
Vrsta radova: .........................................................................................

(opis vrste izgradnje ili radova: novogradnja, horizontalno ili vertikalno proirenje, rekonstrukcija, uklanjanje, izmjena predviene upotrebe, zamjena)
Naziv objekta na koji se predviena izgradnja odnosi: ..............................................................................................................................................

(naznaiti naziv objekta na koji se ovaj dokaz odnosi)
Klasifikacija objekta: ...............................................................................................................

(navesti oznaku klasifikacije u skladu sa relevantnim propisom, ukoliko postoji; ukoliko je predviena izgradnja vienamjenskog objekta potrebno je navesti dijelove upotrebne povrine cijelog objekta koje zauzimaju pojedini dijelovi objekta sa istom namjenom)
Druge klasifikacije.............................................................................................................
(navesti klasifikaciju u skladu sa drugim propisima)
Sloenost objekta: ................................................................................................................

(naznaiti sloenost objekta: jednostavan, manje zahtjevan, zahtjevan)
Lokacija: ................................................................................................................................. ...............................................................................................................................................

(naznaiti lokaciju, brojeve parcela, i katastarske optine u kojima je predviena izgradnja, kao i identifikacione brojeve iz katastra zgrada za zgrade i katastra javne infrastrukture za objekte javne infrastrukture)
Dimenzije zgrade ili dimenzije/kapacitet graevinskog inenjerskog objekta: ...............................................................................................................................................

(dimenzije zgrade ili dimenzije/kapacitet graevinskog inenjerskog objekta)
Prikaz vrijednosti objekta............................................................................................

(navesti ocjenu trokova gradnje, iz projektne dokumentacije i ocjenu stvarnih trokova gradnje, iz tehnike dokumentacije, tj. projekta izvedenog stanja)
(izostaviti ili dodati ako je potrebno)

Napomene: a. Ukoliko se projekat odnosi na vie predvienih izgradnji, potrebno je unijeti podatke za svaku od navedenih izgradnji b. Podaci iz projekta o dimenzijama i kapacitetu objekta treba da budu: - izraunati, procijenjeni ili izmjereni za objekte u skladu sa standardom ISO 9836, te treba najmanje da obuhvate povrinu predviene izgradnje, bruto povrinu osnove, neto povrinu osnove, bruto zapreminu i neto zapreminu. - navedeni za graevinske inenjerske objekte; pored toga potrebno je navesti ostale osobine navedenih objekata.
strana 200 od 263
knjiga IV
Podaci o projektantima i odgovornim projektantima:
Grafiki prikaz uklapanja u prostor:
Projektant: Odgovorni projektant:
(naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) ((ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis, ukoliko je primjenljivo za odreenog autora) (ime i prezime, adresa autora i/ili naziv i adresa preduzea) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis) (naziv, adresa, telefon, e-mail) (ime i prezime, struno obrazovanje, identifikacioni broj, lini peat, potpis)
Arhitektonski nacrt:
Arhitektonski nacrt vanjskog ureenja:
Nacrt konstrukcije:
Nacrt elektrinih instalacija i opreme:
Nacrt mainskih instalacija i opreme:
Nacrt telekomunikacionih instalacija:
Tehnoloki nacrt:
Nacrt iskopa, miniranja i geotehnikih konstrukcija:
Ostali graevinski nacrti
Elaborat Ostala tehnika dokumentacija: Geodetski nacrt:
Autor(i): Autor(i): Geodetsko preduzee: Odgovorni geometar:
Odgovorni voa projekta:
Projektant: Odgovorni voa projekta:
knjiga IV
strana 201 od 263
Projekat za upis u slubene evidencije
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P5: PROJEKAT ZA UPIS U SLUBENE EVIDENCIJE
knjiga IV
strana 203 od 263
16 PRILOG P5: PROJEKAT ZA UPIS U SLUBENE EVIDENCIJE

Sadraji i obrazci:
16.1.1 Elaborat za upis u katastarski registar Definicije:

Zapisnik oznaava dokument koji sadri sve injenice i izjave znaajne za sprovoenje upravnog postupka u geodetskom smislu. Nacrt sadri sljedee podatke: granice zemljine parcele ukljuujui koordinate zemljinih katastarskih taaka i orijentira, podatke o zemljinim katastarskim takama: o broj iz evidencije i koordinate, o kotu o nain odreivanja horizontalnih kooridnata o tanost odreivanja koordinata o podlogu o administrativni broj postupka odreivanja ili izmjene take o datum upisa u katastarski registar broj zemljine parcele iz evidencije, topografski prikaz utvrivanja granica, udaljenost izmeu taaka, orijentira i drugih fiksnih taaka u prirodi, poloaj geodetskih taaka i podatke o vlasnicima zemljinih parcela koje su u postupku. upravnika zemljita, u sluaju da je rije o dravnoj upravi zemljine parcele, firmu nadlenu za upravljanje parcelom; namjenu nekretnina. Spisak koordinata sadri: spisak geodetskih taaka u dravnom koordinatnom sistemu (broj iz evidencije, x, y koordinate, kota ako je odreena) i spisak novih, izmjenjenih ili dodjeljenih osobina takama. Katastarski plan sa izmjenama podrazumijeva katastarskog registra i stanje poslije izmjena. originalni grafiki snimak iz
Povrina podrazumijeva osnovnu povrinu parcele i povrinu nakon izmjene. Digitalni podaci za evidentiranje izmjena podrazumijevaju kompjuterske fajlove iz katastarskog registra koji sadre podatke o izmjenama. Navedeni podaci se dostavljaju nadlenoj geodetskoj firmi istovremeno sa zavretkom Projekta za upis u katastarski registar. Naslovna strana dokumentacije, koju priprema geodetska firma, sadri sljedee opte informacije: vrstu elaborata naziv i adresu geodetske firme koja je pripremila elaborat ime i prezime odgovornog geodete i ifra pod kojom je registrovan ime i prezime pomonog geodete koji je uestvovao u pripremi elaborata broj katastarske optine i zemljine parcele u evidenciji, koji se navodi u postupku, sadraj dokumentacije, digitalni planovi kao dokaz izmjena zemljinog registra ostali dodaci Postoje razliiti elaborati sa sljedeim sadrajem: Elaborat o utvrivanju granica: zapisnik,
nacrt za utvrivanje granica, spisak koordinata, katastarski plan sa ucrtanim izmjenama i povrinu zemljine parcele(parcela). Elaborat o parcelisanju: nacrt parcelisanja sa podacima za obiljeavanje orijentira, spisak koordinata, katastarski plan sa ucrtanim izmjenama i povrinu zemljine parcele(parcela). Elaborat o granicama eksproprijacije: sporazum sa vlasnicima o eksproprijaciji i zapisnik sa izjavama u vezi toga, nacrt koji sadri prethodni snimak granica parcela i datum postavljanja orjentira spisak koordinata, katastarski plan sa ucrtanim izmjenama i povrinu zemljine parcele (parcela), ukljuujui razliku u povrini prije i poslije kompenzacije Elaborat o ugovorenoj eksproprijaciji: nacrt eksproprijacijom utvrenih novih granica parcela spisak koordinata, katastarski plan sa ucrtanim izmjenama i povrinu zemljine parcele(parcela). Spisak uporednih podataka o ponuenim i dobijenim povrinama unutar teritorije za eksproprijaciju, za svakog vlasnika. Elaborat o utvrivanju granica upravnog reima 1: zapisnik o utvrivanju granice upravnog zakona, baza podataka koja je koritena u postupku, nacrt utvrivanja granice obiljeavanja zemljita, spisak koordinata i grafike planove izmjene sa obimom upravnog zakona prije i poslije postupka. Elaborat o izmjeni namjene: zapisnik koji sadri izjavu o namjeni zemljita, nacrt, ukoliko je promijenjeno podruje sa izmjenjenom namjenom, spisak koordinata zemljinih katastarskih taaka, katastarski plan sa izmjenama povrina dijelova zemljinih parcela. Dokaz o vrsti namjene je potrebno obezbjediti kada je to potrebno za katastarsku evidenciju
16.1.2 Elaborat za upis u registar zgrada Definicije:

Elaborat o prvom upisu u registar zgrada podrazumijeva razliite obrasce koje je potrebno popuniti, a to su: naslovna strana: obrazac br. 1 veza sa katastarskim registrom i registrom prostornih jedinica: obrazac br. 2 poloaj i geometrija zgrade: obrazac br. 3 crtei, obrazac br. 4 crtei elementa zgrade: obrazac br. 5 izmjenjeni podaci o elementima zgrade: obrazac br. 6
Upravni reim je pravilnik ili civilni zakon, kojim se regulie plasiranje nekretnina na trite kao i njihovo vlasnitvo.
strana 206 od 263
knjiga IV
Projekat za upis moe pripremiti samo ovlatena geodetska firma.
Obrasci:
Obrazac 1 Naslovna strana Upis u registar zgrada
Naziv katastarske optine ifra katastarske optine Broj zgrade u evidenciji
Obrazac 2 Veza sa katastarskim registrom registrom prostornih jedinica: Datum:

Vrsta projekta Geodetska firma Naziv firme Broj firme u evidenciji Ukupan broj strana ................ Podaci o zemljinim parcelama ifra katastarske optine Naziv katastarske optine Broj zemljine evidenciji parcele u
Veza zgrade i parcele
Odgovorni geodeta Ime i prezime Datum Peat Potpis
Adresa Naselje Ulica Broj kue
Obrazac 3 Poloaj i geometrija zgrade:

Datum:
Osnova zgrade Razmjera 1: __________
Koordinate taaka u osnovi (m) Br.: X Y Br.: X Y
Visina zgrade Nadmorska visina (m) Kota terena Gornja kota Kota nadmorske visine Broj spratova Godina izgradnje RS-FB&H/3CS DDC 433/04 H1 H2 H3
Vertikalni popreni presjek
Godina posljednje rekonstrukcije knjiga IV strana 207 od 263
Komunalna infrastruktura zgrade Materijal nosee konstrukcije
vodosnabdijevanje kanalizacioni sistem postrojenje preiavanje cigla beton, armirani beton za
elektro instalacije instalacije plina grijanje sa daljinskim upravljanjem drvo kamen
telefon kablovska TV grijanje sa upravljanjem iz kue mijeani materijali ostali materijali
Obrazac 4 Crtei zgrade ili njenih dijelova

Datum:
Elementi zgrade
br. elementa u evidenciji povrina m2 br. sprata u evidenciji broj soba stvarna namjena elementa broj kue adresa kupatilo
naselje
kuhinja
toalet
Povrina zgrade (m2)

Stambena nestambena za optu upotrebu ukupna povrina
Vlasnici/upravitelji jedinicama zgrade

br. elementa u evidenciji ime, prezime, (firma) vlasnik, upravitelj registarski broj
Obrazac 5 Crte elementa zgrade

Naziv katastarske optine ifra katastarske optine Broj zgrade u evidenciji Broj sprata u evidenciji Broj jedinice u evidenciji
ulica
Datum:
strana 208 od 263
knjiga IV
Obrazac 6 Crte elementa zgrade

Datum:
Elementi zgrade
Poetno stanje broj zgrade u evidenciji: broj elementa u evidenciji: Novo stanje broj sprata u evidenciji: broj elementa u evidenciji: stvarna namjena elementa: broj soba broj kue adresa Povrina (m2) kupatilo Opis
naselje
kuhinja
toalet
Vlasnici/upravitelji elementa
br. elementa u evidenciji ime, prezime, (firma) vlasnik, upravitelj registarski broj
Obrazac 7 Upis u registar podataka

ulica
Datum:
Podaci o zemljinim parcelama:

ifra katastarske optine Naziv katastarske optine Broj parcele Veza zgrade i zemljine parcele
Podaci o broju kue

Naselje Ulica Broj kue
Osnova zgrade Razmjera __________
1:
knjiga IV
strana 209 od 263
Projekat za upis u slubene evidencije Koordinate taaka u osnovi br.: X Y br.: X
Obrazac 8 Upis u registar

Naselje Ulica Broj kue
U svojstvu vlasnika zgrade/vlasnika elementa jedinice zgrade/zakupca zgrade elementa-jedinice/upravnika zgrade/Investitora zgrade/ podnosim zahtjev za upis podataka o zgradi i njenim dijelovima.
Adresa zgrade Katastarske optina, broj parcele Godina zavretka izgradnje
Komunalna infrastruktura zgrade Materijal nosee konstrukcije vodosnabdijevanje kanalizacioni sistem postrojenje preiavanje cigla beton, armirani beton za
Godina posljednje rekonstrukcije

elektro instalacije instalacije plina grijanje sa daljinskim upravljanjem drvo kamen telefon kablovska TV grijanje sa upravljanjem iz kue mijeani materijali ostali materijali
Elementi zgrade br. elementa u evidenciji br. sprata u evidenciji stvarna namjena elementa broj soba broj kue
povrina m2
kupatilo
naselje
kuhinja
toalet
Vlasnici/upravitelji elementima-jedinicama zgrade

br. elementa u evidenciji ime, prezime, (firma) vlasnik, upravitelj registarski broj adresa
Datum:
strana 210 od 263 knjiga IV
Potpis:
ulica
16.1.3
Elaborat za upis u registar objekata javne infrastrukture
Upravljanje bazom podataka o javnim objektima i objektima javne infrastrukture (katastar) je regulisano Zakonom o upravljanju prostorom i njegovim pod-propisima. Za upravljanje bazom podataka nadlena je uprava optine ili ministarstva.
16.1.4
ifra 1000
ifre stavbi i objekata javne infrastrukture

Definicija Opis
OBJEKTI SAOBRAAJNE INFRSTRUKTURE putevi eljeznica aerodromi sa prateom infrastrukturom, ureaji i sistemi za navigaciju vazdunog saobraaja luke ENERGETIKA elektrina energija prirodni plin toplotna energija nafta i naftni derivati KOMUNALNA INFRASTRUKTURA vodosnabdijevanje kanalizacioni sistem upravljanje otpadom VODENA INFRASTRUKTURA SREDSTVA ZA UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA I ZATITU OKOLINE OSTALI OBJEKTI I JAVNA INFRASTRUKTURA telekomunikacije glavni, primarni, sekundarni i tercijarni cjevovodi sa objektima glavni, primarni, sekundarni i tercijarni kanalizacioni sistem sa objektima postrojenja i objekti za preradu otpada objekti, postrojenja i sredstva za upravljanje vodama, kao i za monitoring voda objekti, postrojenja i sredstva za upravljanje prirodnim resursima i zatitu ivotne sredine mrea i postrojenja za prenos i raspodjelu elektrine energije mrea i postrojenja za prenos i raspodjelu plina toplovodi, para i kompresovani vazduh, infrastruktura cjevovodi, infrastruktura auto-putevi, magistralni putevi, regionalni putevi, lokalni putevi, javne staze, umski putevi, putna infrastruktura glavne pruge, regionalne pruge, eljeznika infrastruktura
1100 1200
1300
infrastruktura, ureaji i usluna sredstva infrastruktura i navigacione linije
1400 2000 2100 2200 2300 2400 3000 3100 3200 3300 4000
5000
6000 6100
telekomunikacioni sistemi i objekti za prenos i raspodjelu
16.1.5
ifra 1000
Vrste namjene zemljita

Namjena Seosko zemljite Opis
- Obradivo seosko zemljite: polja, vrtovi, staklenici, livade, vonjaci, vinogradi, maslinjaci, polja hmelja, plantae pod umom i bunjem, plantae industrijskog drveta - Neobradivo seosko zemljite: panjaci, zemljite ispod i oko stonih farmi, poljski putevi, ive ograde, zemljite obraslo travom i niskim grmljem.
knjiga IV
strana 211 od 263
Projekat za upis u slubene evidencije ifra 2000
Namjena uma
Opis
- crnogorine ume . vie od 75% crnogorinih stabala drvea
3000
Vodeno podruje
4000
Stambene povrine
5000
Neplodno tlo
- mijeana uma - bjelogorine ume vie od 75% bjelogorinih stabala drvea - ume sa niskim drveem i bunjem - umski putevi Dno: - vodotoka - stajae ili tekue vode - mora - periodino plavljenog korita - ljunkare u sluaju periodinog plavljenja - prudova koji se izdiu iz stajae ili tekue vode - ostrva u stajaoj ili tekuoj vodi - movare - retardacionih bazena - rezervoara - boatne vode Plan osnove: - zemljita za izgradnju kue, - komercijalne i druge poslovne zgrade, zgrade za pruanje usluga i rekreaciju, restorane (kampovi nisu ukljueni), - zgrada za proizvodnju, postrojenja, rezervoara, silosa, skladita i nestambenih poljoprivrednih objekata, - obrazovnih zgrada i institute za istraivanje, zgrada za pruanje zdravstvenih usluga, muzeja, biblioteka, zgrada za zabavu, radionica i kulturnih centara, arheolokih lokacija i spomenika, - groblja, - sportskih terena i terena za zabavu, javnih parkova, - saobraajne i telekomunikacione infrastrukture i objekata, - energetskih objekata, - otpada - rudarske industrije - vojne infrastrukture Neplodno zemljite je zemljite koje nije klasifikovano kao seosko zemljite, kao uma, vodeno podruje ili stambena povrina.
16.1.6
ELABORAT ZA IZMJENU UPISA U REGISTAR OBJEKATA JAVNE INFRASTRUKTURE
Izmjene su dopuna, brisanje i izmjena podataka o lokaciji i uslovima podruja. Sadri: originalne i izmjenjene podatke o lokaciji infrastrukture, ifru dokaza, ukoliko postoji, nove geometrijske podatke podatke o upravniku ili o administratoru
strana 212 od 263
knjiga IV
Preuzimanje graevinskih proizvoda
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P6: PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA
knjiga IV
strana 213 od 263
17 PRILOG P6: PREUZIMANJE GRAEVINSKIH PROIZVODA

17.1 PREDMET SMJERNICE
U bliskoj budunosti, evropskim tehnikim specifikacijama e se regulisati trite veine graevinskih proizvoda, a naroito usvojenim evropskim standardima (EN) i evropskim tehnikim saglasnostima (ETA). Putem EN i ETA, a u skladu sa Direktivom o graevinskim proizvodima zakonom ili uredbom propisae se sistem potvrivanja usklaenosti u BiH. Do datuma primanja tehnikih specifikacija EN postojee tehnike specifikacije za javne puteve obavezne su za procjenu i potvrivanje usklaenosti graevinskih proizvoda koji su predvieni za upotrebu prilikom izvoenja radova na putevima ili za primjenu prilikom odravanja puteva u BiH. Zapravo, zahtjevi i postupci za procjenu upotrebe proizvoda, koji su prikladni za upotrebu prilikom izvoenja radova na javnim putevima, reguliu se raznim tehnikim specifikacijama. Postoje razliiti sistemi za procjenu i potvrivanje usklaenosti proizvoda sa tehnikim specifikacijama. Neka od tih podruja su trenutno regulisana: - Pravosnanim dekretima o obaveznom atestiranju proizvoda, koji su objavljeni u skladu sa Zakonom o standardizaciji koji je usvojen u bivoj SFRJ, - Zakonom o javnim putevima - Zakonom o graenju - Zakonom o standardizaciji Nadzor nad primjenom graevinskih ili drugih proizvoda, instalacija, postrojenja i opreme koji su prikladni za upotrebu na konstrukcijama predstavlja dio tehnikog nadzora, koji je regulisan odredbama Zakona o graenju
17.2
17.2.1
PRIJEM GRAEVINSKIH PROIZVODA DOPREMLJENIH NA GRADILITE

Graevinski proizvodi iji prijem treba da bude izvren po dopremanju na gradilite
Proizvodi, iji prijem treba da bude izvren po dopremanju na gradilite ili postrojenje, a koji su spremni za upotrebu su: - Mjeavine kamenih agregata, - Veziva: - bitumen i bitumenska emulzija, - cement, - epoksidna smola, - Aditivi za beton, prskani beton, malter i cementni malter za injektiranje, - Vrui asfalt, - Mjeavine cement betona, - elik za armaturu i prednaprezanje (armaturne ipke i zavarena armatura, iane ipke i ica, zatege, ankeri .....), - Hidroizolacioni proizvodi (bitumenske trake, materijali za premazivanje, bitumensko vezivo i vezivne mjeavine), - Geotekstil, - Proizvodi od cement betona i prefabrikovani betonski proizvodi - Dijelovi drenanog i telekomunikacionog sistema (cijevi, ahtovi, fitinzi ...), - Dijelovi ureaja za smanjenje saobraajne buke na putevima (proizvodi izraeni od drveta, betona, metala, sintetikih materijala ...), - Proizvodi koji spadaju u putnu opremu (saobraajni znakovi, materijal za
oznaavanje puteva, premaz za tunele ...), Proizvodi koji spadaju u mostovsku opremu (leita konstrukcije, dilatacione spojnice, ograda mosta i odbojna ograda), Ostali proizvodi i materijali ije osobine moraju ispuniti osnovne zahtjeve za trajnu ugradnju u graevinske objekte.
17.2.2
Procedura prijema
Procedura prijema proizvoda obuhvata: - Prethodno ispitivanje dokaza o usklaenosti proizvoda. Izvoa (proizvoa) je obavezan da dokaz podnese prilikom prve, i ako je potrebno, za svaku narednu dostavu proizvoda i - Sprovoenje kontrolnog ispitivanja, koje je definisano planom kontrole fabrike proizvodnje ili planom kontrole tree strane. Dokaz gore navedenih procjena predstavlja dio plana detaljne razrade radova, ukoliko se vri za dio radova, a ukoliko ne, onda mora da se dostavi Nadzoru na gradilitu. Institucija koju je odabrao i imenovao investitor, putem procedure javne nabavke za dio radova, ukljuuje se prije prve ugradnje proizvoda, a naroito u toku sprovoenja ispitivanja identiteta i u sluaju kada se zahtijeva procjena usklaenosti, validnosti i potpunost dokaza o usklaenosti. Posebna tehnika procjena nacionalnih tehnikih saglasnosti mora biti izvedena s obzirom na nacionalne propise.
17.3
17.3.1
KONTROLA UGRADNJE I PRIJEM UGRAENIH GRAEVINSKIH PROIZVODA

Graevinski proizvodi iji prijem treba da bude izvren za vrijeme ugradnje
zemljane materiale i druge nevezane materijale koji se ugrauju u toku izvoenja zemljanih radova i izrade tijela puta, beton i cementni malter za injektiranje, koji su ugraeni u armirane, prednapregnute ili ankerisane konstrukcije, habajue i zatvarajue slojeve puta, bitumenske mjeavine ugraene u habajue i zatvarajue slojeve.
Kontrola ugradnje i prijem proizvoda nakon ugradnje obavezni su za: -
17.3.2
Procedura prijema
Procedura prijema ugraenih proizvoda obuhvata: - Kontrolna ispitivanja dokaza o usklaenosti nabavljenog proizvoda ili poluproizvoda koji se ugrauje, kao to su: pripremljene mjeavine cementnog betona, pripremljene asfaltne mjeavine ili mjeavine nevezanih agregata, - Kontrolna ispitivanja izjava koje se odnose na kontrolu proizvodnje u fabrici (postrojenju) i reviziona ispitivanja u toku ugradnje, - Procjenu usklaenosti u skladu sa pravilima odgovarajuih tehnikih specifikacija Izvoa (proizvoa) je obavezan da izvri kontrolu proizvodnje u fabrici (postrojenju), ali Institucija, koju je imenovao Investitor, sprovodi reviziona ispitivanja. Institucija priprema privremene izvjetaje o izvedenoj kontroli ugradnje proizvoda i procjene usklaenosti proizvoda, u pogledu koliine ugraenih proizvoda ili u pogledu perioda ugradnje. Na kraju izvoenja radova, Institucija sainjava konaan izvjetaj o usklaenosti svih ugraenih proizvoda koji su prikladni za upotrebu u toku izvoenja radova, U poglavlju 17.5 dat je detaljan opis rada Institucije koja vri spoljanju kontrolu ugradnje betonskih mjeavina, hidroizolacionih proizvoda, bitumenskih mjeavina za bito-nosive slojeve i mjeavina nevezanih kamenih agregata.
U poglavlju 17.5 dati su i propisi i druga uputstva koje je potrebno uzeti u obzir u toku procesa ugradnje i unutranje kontrole proizvodnje sljedeih proizvoda: - cementni beton za konstrukcije, - cementni beton za habajui sloj puteva, - prskani beton, - hidroizolacioni proizvodi, - asfaltne mjeavine za habajui sloj puta, - proizvodi od stabilizovanih materijala, - nevezani kameni agregati.
knjiga IV
strana 217 od 263
17.4
TEHNIKE SPECIFIKACIJE KOJE SE ODNOSE NA ATESTIRANJE USKLAENOSTI
Napomena: Obaveznu upotrebu BAS EN standarda moe regulisati Zakon o standardizaciji ili Odredbe o obaveznoj upotrebi. Investitor ima pravo da propie izvoau obaveznost upotrebe standarda kao dio ugovornih obaveza o kvaliteti proizvoda i radova.
17.4.1
Usklaeni (harmonizirani) evropski standardi HEN

Proizvod (BAS) EN EN EN EN EN EN EN EN EN EN 197:2001 934-2:2002 934-4:2002 13249-13257:2001 1343:2002 12839:2002 1917:2003 1916:2003 1433:1996 Sistem atestiranja usklaenosti 1+ 2+ 2+ 2+ 4 4 4 4 3 2+ 2+ 2+ 2+ 2+ 1 1 4 1 ili 3 4
strana 218 od 263
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
Cement Aditivi za beton Aditivi za cementni malter za injektiranje ica za prednaprezanje Geotekstili i proizvodi koji su vezani za geotekstil Ivinjaci od prirodnog kamena za vanjsko poploavanje Prefabrikovani betonski proizvodi- elementi za ograde Betonski ahtovi i reviziona okna, nearmirani, od elinih vlakana i armirani Betonske cijevi i fitinzi, nearmirani, od elinih vlakana i armirani Drenani kanali za saobraajne i pjeake zone Agregati za bitumenske mjeavine i povrinsku obradu puteva, aerodroma i drugih saobraajnih podruja Agregati za nevezane i hidrauliki vezane materijale za upotrebu u izvoenju graevinskih radova i u izgradnji puteva Agregati za beton Agregati za malter Laki agregati Dio 1: Laki agregati za beton, malter i cementni malter za injektiranje Rasvjetni stubovi Dio 5: Zahtjevi koji se odnose na eline rasvjetne stubove Rasvjetni stubovi Dio 6: Specifikacija i zahtjevi koji se odnose na aluminijske rasvjetne stubove Cijevi od betona sa elinim vlaknima za drenane kanale i kanalizaciju Dio 2: ahtovi i reviziona okna Leita konstrukcije Dio 7: Sferna i cilindrina PTFE leita Ploe od prirodnog kamena za vanjsko poploavanje Zahtjevi i metode ispitivanja
knjiga IV
Potreban EC certifikat ili PpL EC-CSP EC-CKP EC-CKP EC-CKP
PpL EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CSP EC-CSP
EN 13043:2002 EN 13242:2003 EN 12620:2002 EN 13139:2002 EN 13055-1:2002 EN 40-5:2002 EN 40-6:2002 EN 40-6:2001 EN 588-2:2002 EN 1337-7:2001 EN 1341:2002
EC-CSP ili PpL
20 21
Blokovi prirodnog kamena za vanjsko poploavanje - Zahtjevi i metode ispitivanja Kamen za obloge dio 1: Specifikacija Kamen za obloge dio 2: Metode ispitivanja
EN 1342:2002 EN 13383-1:2002 EN 13383-2:2002
4 2+ EC-CSP
17.4.2
Evropska tehnika saglasnost (ETAG)

Proizvod ETAG ETAG ETAG ETAG ETAG ETAG ETAG 001-1 001-2 001-3 001-4 001-5 013 Sistem atestiranja usklaenosti 1 1 1 1 1 1+ Potreban EC certifikat ili PpL EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CKP EC-CKP
1 2 3 4 5 6
Metalni ankeri za upotrebu u betonu dio 1: Ankeri uopte Metalni ankeri za upotrebu u betonu dio 2: Torziono kontrolisani ekspanzijski ankeri Metalni ankeri za upotrebu u betonu dio 3: Podsjeeni ankeri Metalni ankeri za upotrebu u betonu dio 4: Deformaciono kontrolisani expanzijski ankeri Metalni ankeri za upotrebu u betonu dio 5: Uvezani ankeri Oprema za naknadno prednaprezanje konstrukcija
17.4.3
Naredbe o obaveznom certificiranju

Proizvod Tehnika specifkacija Sl. list SFRJ br. 34/85 Sl. list SFRJ br. 41/87 Sl. list SFRJ br. 46/87 Potreban EC certifikat ili PpL CSP CSP CSP Specifikacija, koja se upotrebljava posle prestanka vaenja JUS BAS EN 1916:2003 BAS EN 12620:2002 i BAS EN 13043:2002 Odgovarajui BAS hEN
1 2 3
Betonske cijevi (i fitinzi, nearmirani, od elinih vlakana i armirani), dui od 1m Granulirani kameni agregati za beton i bitumenske mjeavine Bitumenizirani proizvodi i savitljivi limovi za hidroizolaciju
17.4.4
Ne-harmonizirani evropski standardi EN

Proizvod BAS ili BAS EN EN 1008 EN 446; EN 447 EN 124:1996 EN 13282 EN 12591 pr EN 14023
knjiga IV
1 2 3 4 5 6
Voda za spravljanje betona Cementni malter za injektiranje, za ice za prednaprezanje Gornja povrina slivnika i ahta za pjeake i saobraajne zone Hidraulini binderi za puteve Bitumen i bitumenski binderi Bitumen modifikovan polimerom
Sistem atestiranja usklaenosti 1+ 1+ (A) 2+ (B) 2+ (B) 2+ (B)
Potreban EC certifikat ili PpL
PSP PKP PKP PKP

strana 219 od 263
7 8 9 10 11 12
Dodaci za prskani beton Pepeo za spravljanje betona Isparenja silicijum dioksida za beton Proizvodi i sistemi za zatitu i popravku betonskih konstrukcija Hidraulini binderi za puteve Daktil eljezne cijevi, fitinzi, pribor i njihove spojnice za vodovode Proizvod Proizvedene bitumenske mjeavine: za stabilizovani donji nosei sloj za stabilizovani tampon za bito-nosei sloj: za asfalt beton za ljunak sa mastiks asfaltom za drenani asfalt za lijevani asfalt za mikro asfalt za povrinsku obradu puta za hladne asfaltne mjeavine Ureaji za smanjenje saobraajne buke na putevima Mineralna veziva za izgradnju javnih puteva Teni proizvodi za ouvanje svjeeg betona
SIST 934-5 pr EN 450 pr EN 13263-1 EN 1504:1-10 pr EN 13282-1 pr EN 545:2002 BAS ili BAS EN EN 13108
2+ 1+ 1+ 2+ 1+ 1+
(B) (A) (A) (B) (A) (A)
PSP PSP PSP PKP PSP PSP Certifikati o usklaenosti PSP PSP PSP PSP PSP PSP PSP PSP PSP PSP
Sistem atestiranja usklaenosti B B B B B B B B B
2 3 4
EN 1317, EN 1793, EN 1794 JUS JUS
17.4.5
1 2 3
Razliite tehnike specifikacije

Proizvod elik za armaturu i elik za prednaprezanje Izvoenje posebnih geotehnikih radova Trajni prednapregnuti geotehniki ankeri elina vlakna JUS SIA V 191 Tehnika specifikacija Napomene o predvienom EN ili ETAG EN 10080 EN 10138 EN 1537
strana 220 od 263
knjiga IV
4 5 6 7
10
Bitumenska emulzija za puteve Epoksidne smole elini proizvodi: ipke, navrtke i svodne ploe za ankere tunela luni nosai limovi Rezano drvo Hidroizolacioni proizvodi: bitumenske mjeavine za premazivanje (emulzije, rastvori), ljepkovi bitumenska veziva i smjese za zalijevanje spojnica ljepljiva traka prskani vodonepropusni premazi teni polimeri/smole Dijelovi drenanog i telekomunikacionog sistema: - Sistemi plastinih cjevovoda - eline cijevi i lijevano eljezne cijevi i fitinzi - Plastini ahtovi Betonski ivinjaci Betonske ploe za vanjsko poploavanje Betonske rigole i jarkovi Betonske pjeake staze Proizvodi putne opreme: Odbojne ograde Sistemi za spreavanje zasjenjivanja od farova vozila na putevima eline odbojne ograde Sigurnosne ograde/iane mree Boje za oznaavanje puteva
N B 3503 TP-BEL-EP DIN 21544, DIN 21545 EN 10027
ZTV BEL B 1,2/87 ZTV BEL B 3/95 DIN 52130, DIN 52131, DIN 52132, DIN 52133 DIN 52143 DIN 4262 DIN EN 877
ETAG 025
EN EN EN EN
1115, EN 1401, 13476, EN 12666, EN 1852 877 13598
JUS
EN 1340 EN 1339 EN 1338 EN 1317 EN 1871 EN 12676 ETAG broj 023
JUS
knjiga IV
strana 221 od 263
11
12 13 14 15 16 17
Proizvodi mostovske opreme: eline ograde Dilatacione spojnice Metalni ahtovi Konstruktivna leita PVC hidroizolacione folije za tunele Oprema za naknadno prednaprezanje konstrukcija elini omotai za icu za prednaprezanje i polietilenski omotai za icu za prednaprezanje Zajedniki filteri za lake tenosti (npr. ulje i gorivo) Bentonit filc Izgradnja i ispitivanje drenanih i kanalizacionih sistema koji se nalaze ispod i na povrini zemlje Prirodni asfalti
RVS 15.45 i dodatni njemaki propisi ZTV-ING dio 8 i TL/TP-F 92 Tenderski uslovi za tunele
EN 1337-1 ETAG broj 020
N B 2503
ETAG broj 013 EN 523:2003 pr EN 12201 EN 858 EN 12127 i EN 29073 EN 1610:2001 EN 1427:1999, EN 1426:2000, EN 12593:1999, EN 933-1:1997, EN 126971:2001, EN 12697-1:2002
Skraenice: ISP Izjava o usklaenosti proizvoda EC-CSP-EC-Certifikat o usklaenosti EC-CKP-EC-Certifikat o kontroli fabrike proizvodnje PpL Izvjetaj imenovane laboratorije ISP podnosi proizvoa. EC-CSP u EC-CKP izdaje imenovani organ za izdavanje certifikata. PpL izdaje imenovana laboratorija za ispitivanje. CSP u CKP izdaje ovlaeni organ za izdavanje certifikata.
CSP Certifikat o usklaenosti CKP Certifikat o kontroli fabrike proizvodnje PL Izvjetaj ovlaene laboratorije PSP Atestiranje usklaenosti proizvoda PKP Atestiranje kontrole fabrike proizvodnje PSP u PKP izdaje Institucija. PL izdaje ovlaena laboratorija.
strana 222 od 263
knjiga IV
17.5
17.5.1
-
RAD INSTITUCIJE TREE STRANE KOJA SPROVODI KONTROLU UGRADNJE

Betonski radovi
Pregled i odobrenje tehnolokog projekta cement betona, ukljuujui ispitivanje usklaenosti. Nadzor unutranje kontrole Izvoaa mjeseno ili po zahtjevu Nadzora ukljuujui uzimanje uzoraka i sprovoenje provjere ispitivanja usklaenosti. Srednje pritisne vrstoe moraju se ispitati na 10% do 15% predvienih rutinski ispitanih uzoraka svih vrsta cement betona koji je predvien za ugradnju u konstrukciju. Broj ostalih ispitivanja usklaenosti je utvren planom procjene usklaenosti za dio radova. Procjena usklaenosti unutranje kontrole jednom godinje ili po uvoenju nove tehnologije, Procjena i atestiranje procjene usklaenosti za predviene vrste cement betona, Reviziono ispitivanje i atestiranje traenih osobina stvrdnutog cement betona, u skladu sa vaeim tehnikim specifikacijama i Izdavanje privremenih (ukoliko su zahtijevani) i konanih izvjetaja o procjeni usklaenosti stvrdnutog cement betona, u skladu sa odredbama lana 277 PBAB, koji se zasniva na ustanovljenim i procjenjenim rezultatima ispitivanja, koji su navedeni u paragrafima 3 i 4, i na vizuelnom pregledu gotove konstrukcije, prije pokrivanja betonske povrine.
Rad Institucije
17.5.2
-
Asfaltne mjeavine i asfaltni radovi

Pregled i odobrenje Vruih asfaltnih mjeavina i Procjena usklaenosti i dinamika procjene, Ispitivanje usklaenosti komponenti graevinskih proizvoda (kameni agregati i bitumensko vezivo) u skladu sa odredbama tehnikih propisa, Pregled i procjena ispitivanja poetnog tipa i ugradnja proizvoda, ukljuujui usklaenost deponija, naina prevoza i graevinske opreme, Nadzor unutranje kontrole Izvoaa jednom godinje ili po uvoenju nove tehnologije, Ispitivanja vrue i ugraene asfaltne mjeavine, s obzirom na odredbe vaeih tehnikih propisa, ukljuujui procjenu usklaenosti i procjenu rezultata ispitivanja i atestiranje usklaenosti, i Izdavanje privremenih (ukoliko su zahtijevani) i konanih izvjetaja o procjeni usklaenosti ugraenih asfaltnih mjeavina, uzimajui u obzir rezultate unutranje i vanjske kontrole, a na osnovu procjene ispitivanja navedenih u paragrafu 5 i dinamici ispitivanja usklaenosti i u skladu sa zahtjevima tekuih tehnikih propisa.
Rad Institucije:
17.5.3
-
Hidroizolacioni proizvodi i radovi

Pregled dokaza usklaenosti za ugradnju hidroizolacionih proizvoda, Redni nadzor kotrole ugraivanja i ugraenih hidroizolacionih proizvoda, ukljuujui: Procjenu unutranje kontrole u toku gradnje s obzirom na program procjene usklaenosti i vaeih tehnikih propisa,
Rad Institucije:
Procjenu dobivenih rezultata ispitivanja i mjerenja i Uzimanje uzoraka, u skladu sa dinamikom kontrole usklaenosti. Institucija se bavi izdavanjem: Privremenih izvjetaja o izvoenju hidroizolacionih radova (ukoliko je potrebno) i Konanih izvjetaja o usklaenosti kvalitete hidroizolacionih radova.
17.5.4
-
Nevezani kameni agregati

Pregled i procjena izvoenja poetnog testnog polja kojim se ukazuje na uinkovitost opreme za komprimaciju, kada je testno polje predvieno, ukljuujui procjenu usklaenosti proizvoda za ugradnju, Kontrolna ispitivanja usklaenosti materiala i mjerenja izvedenih radova, u skladu sa dinamikom kontrole usklaenosti i Izdavanje privremenih (ukoliko su zahtijevani) i konanih izvjetaja o procjeni usklaenosti radova.
Rad Institucije:
17.6
17.6.1
DIREKTIVA O GRAEVINSKIM PROIZVODIMA

Uvod
Direktiva Vijea 89/106/EEC od 21. decembra 1988 (CPD) o (ne)usaglaenosti zakona, propisa i administrativnih odredbi Zemalja lanica je osnova pravne prakse za graevinske produkte. Dosljedno razmatranje CPD i dopunskih direktiva, kao i tumaenja i uputstava za njenu implementaciju je obavezno u procesu izgradnje javnih puteva u EU ali je potrebno obezbjeenje dodatnih dokumenata. U sluaju da se ne obezbjede, CPD odredbe nisu provedive. Odredbe CPD e trajno biti poboljane. CPD je direktiva novog pristupa kojom se uspostavlja odnos izmeu traenih osobina konstrukcija (objekata) i graevinskih proizvoda i kojom se omoguava usklaenost tehnikih propisa u oblasti graevinskih proizvoda. Zemlje lanice EU su slobodne da reguliu ili da ne reguliu graevinske objekte. Nacionalno zakonodavstvo propisuje pravila za projektovanje i proces graenja, s obzirom na usvojene ali ne usklaene evropske standarde, kao to su EUROKODI za projektovanje. CPD je pripremljena za sve uesnike u procesu izgradnje konstrukcija javnih puteva, koji su angaovani na razmatranju evropske tehniko pravne prakse i izvoenja, te na osnovu toga izvedenih tehnikih propisa za oblast graevinskih proizvoda. Uesnici u procesu izgradnje konstrukcija javnih puteva: - Projektanti, koji odreuju zahtjeve koji se odnose na proizvode prikladne za upotrebu prilikom izvoenja radova u oblasti visokogradnje i niskogradnje. - Korisnici graevinskih proizvoda ili usluga, koji uzimajui u obzir zahtjeve koji se odnose na nabavljene graevinske proizvode, vre procjenu usklaenosti i upotrebljivosti, i prijem. - Proizvoai graevinskih proizvoda, koji projektuju i proizvode graevinske proizvode, vre kontrolu fabrike proizvodnje i obavljaju druge aktivnosti koje se odnose na atestiranje usklaenosti, i - Organi za atestiranje usklaenosti, koji vre atestiranje usklaenosti tree strane.
strana 224 od 263
knjiga IV
17.6.2
Direktiva o graevinskim proizvodima
S obzirom na Sporazum o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, a posebno na lan 100a navedenog Sporazuma, S obzirom na prijedlog Komisije (1), U saradnji sa evropskim Parlamentom (2), S obzirom na miljenje ekonomskog i socijalnog Komiteta (3), Gdje su Zemlje lanice odgovorne da se projektovanje i izvoenje objekata iz oblasti visokogradnje i niskogradnje, na njihovoj teritoriji, izvodi na nain kojim se ne ugroava bezbjednost ljudi, domaih ivotinja i vlasnitva, te da se potuju i drugi osnovni zahtjevi koji su u interesu opte dobrobiti; Gdje Zemlje lanice imaju odredbe, ukljuujui zahtjeve, koji se odnose ne samo na bezbjednost graenja, ve i na zdravlje, trajnost, utedu energije, zatitu ivotne sredine, ekonomske aspekte, kao i druge aspekte koji su od javnog interesa; Gdje ovi zahtjevi, koji su esto predmet nacionalnih odredbi propisanih zakonom, zatim propisi ili administrativne radnje, imaju direktan uticaj na prirodu graevinskih proizvoda koji su u upotrebi, te se odraavaju u standardima nacionalnih proizvoda, tehnikim saglasnostima i drugim tehnikim specifikacijama i odredbama, koji zbog svoje nejednakosti onemoguavaju trgovinu unutar Zajednice; Gdje se u paragrafu 71 zvaninog Vladinog izvjetaja o upotpunjavanju domaeg trita, odobrenom od strane evropskog Vijea u junu 1985, navodi da e se u sklopu opte politike poseban naglasak staviti na odreene sektore, ukljuujui graevinarstvo; gdje uklanjanje tehnikih prepreka u oblasti graevinarstva, do obima u kojem ne mogu biti uklonjene meusobnim priznanjem meu svim Zemljama lanicama, treba da prati novi pristup koji je utvren rezolucijom Vijea od 7. maja 1985 (4), kojim se zahtijeva definisanje osnovnih zahtjeva koji se odnose na bezbjednost i druge aspekte koji su vani za optu dobrobiti, bez smanjenja postojeih i opravdanih nivoa zatite Zemalja lanica; Gdje osnovni zahtjevi sainjavaju i opte i posebne kriterijume sa kojima graevinski objekti moraju biti u skladu; gdje se takvi zahtjevi moraju smatrati zahtjevom da navedeni objekti budu, uz odgovarajui stepen pouzdanosti, u skladu sa jednim, nekim ili svim od ovih zahtjeva, kada i tamo gdje ovo bude odreeno odgovarajuim propisima; Gdje e, kao osnova za usklaene standarde ili druge tehnike specifikacije na evropskom nivou i za sainjavanje ili dodjeljivanje evropske tehnike saglasnosti biti uspostavljeni dokumenti koji slue za tumaenje, kako bi se dao konkretan oblik osnovnim zahtjevima na tehnikom nivou. Gdje ovi osnovni zahtjevi predstavljaju osnovu za pripremu usklaenih standarda na evropskom nivou za graevinske proizvode, kako bi se postigla najvea mogua prednost za pojedinana domaa trita. Da bi se omoguio pristup na to trite za to je mogue vie proizvoaa, da bi se obezbijedio najvei mogui stepen transparentnosti i da bi se stvorili uslovi za usklaeni sistem optih pravila u graevinskoj industriji, potrebno je, to je prije i bre mogue, uspostaviti usklaene standarde; Gdje su ovi standardi sainjeni od strane privatnih tijela i moraju ostati neobavezni tekstovi; gdje, za tu svrhu, Evropski Komitet za standardizaciju (CEN) i Evropski Komitet za elektro-tehniku standardizaciju (Cenelec) su priznati kao nadleni organi za usvajanje usklaenih standarda u skladu sa optim smjernicama za saradnju izmeu Komisije i ta dva organa, koje su potpisane 13. novembra 1984. godine; gdje je, usklaeni standard, u svrhu ove Direktive, usvojen kao tehnika specifikacija (evropski standard ili usklaeni dokument) od strane jednog ili oba ova organa prema nalogu datom od strane Komisije, a u skladu sa odredbama Direktive Vijea 83/189/EEC od 28. marta 1983, kojom se propisuje postupak za obezbjeivanje informacija iz oblasti tehnikih standarda i propisa (5); Gdje posebna priroda graevinskih proizvoda zahtijeva tano formulisanje ovih usklaenih standarda; gdje je stoga neophodno sainiti dokumente koji slue za tumaenje, kako bi se uspostavile veze izmeu obaveznih standarda i osnovnih zahtjeva; gdje usklaeni standardi, iskazani to je vie mogue u smislu ponaanja proizvoda, uzimaju u obzir dokumente koji slue za tumaenje, koji treba da budu sainjeni u saradnji sa Zemljama lanicama; Gdje nivoi karakteristika i zahtjeva koje proizvodi treba da ispune u budunosti treba da budu klasifikovani i propisani u dokumentima za tumaenje i u usklaenim tehnikim specifikacijama, kako bi se uzeli u obzir razliiti nivoi osnovnih zahtjeva za odreene radove, te razliiti uslovi koji preovladavaju u Zemljama lanicama;
Gdje usklaeni standardi treba da obuhvate klasifikacije kojima se graevinskim proizvodima, koji ispunjavaju osnovne zahtjeve, te koji su legalno proizvedeni i koji se upotrebljavaju u skladu sa tehnikim obiajima opravdanim lokalnim klimatolokim i drugim uslovima, odobrava dalje plasiranje na tritu; Gdje se proizvod smatra prikladnim za upotrebu ukoliko je u skladu sa usklaenim standardom, evropskim tehnikim saglasnostima ili neusklaenom tehnikom specifikacijom koja je priznata na nivou Zajednice; gdje, u sluajevima kada su proizvodi od male vanosti u pogledu osnovnih zahtjeva i ukoliko odstupaju od postojeih tehnikih specifikacija, njihova prikladnost za upotrebu moe da bude potvrena obraanjem priznatom organu; Gdje su proizvodi, koji se na taj nain smatraju prikladnim za upotrebu, lako prepoznatljivi po EC oznaci; gdje im mora biti dozvoljeno slobodno kretanje i slobodna upotreba, za predviene svrhe, kroz Zajednicu; Gdje u sluaju proizvoda kod kojih se evropski standardi ne mogu pripremiti niti predvidjeti u prihvatljivom vremenskom periodu, ili u sluaju proizvoda koji znatno odstupaju od standarda, prikladnost za upotrebu moe da bude dokazana upuivanjem prigovora na evropske tehnike saglasnosti na osnovu optih uputstava; gdje e opta uputstva za dobijanje evropskih tehnikih saglasnosti biti usvojena na osnovu dokumenata za tumaenje; Gdje, u odsustvu usklaenih standarda i evropskih tehnikih saglasnosti, nacionalne ili druge neusklaene tehnike specifikacije mogu biti priznate kao one koje obezbjeuju odgovarajuu osnovu za pretpostavku da su ispunjeni osnovni zahtjevi; Gdje je neophodno obezbjediti usklaenost proizvoda sa usklaenim standardima i sa neusklaenim tehnikim specifikacijama, koji su priznati na evropskom nivou, putem postupaka kontrole proizvodnje od strane proizvoaa i putem nadzora, procjene ispitivanja i izdavanja certifikata od strane kvalifikovanih nezavisnih treih strana, ili od strane samog proizvoaa. Gdje je potrebno obezbijediti poseban postupak, kao privremenu mjeru za proizvode, u sluajevima kada standardi ili tehnika saglasnost, priznati na evropskom nivou, jo ne postoje; gdje ova procedura treba da olaka priznavanje rezultata ispitivanja koja su izvedena u drugoj Zemlji lanici, u skladu sa tehnikim zahtjevima Zemlje lanice odredita. Gdje stalni Komitet za graevinarstvo, treba da bude sastavljen od strunjaka koje odreuju Zemlje lanice, kako bi pomogao Komisiji u rjeavanju pitanja koja proizilaze iz implementacije i praktine primjene ove Direktive. Gdje odgovornost Zemalja lanica za bezbjednost, zdravlje i ostala pitanja koja su obuhvaena osnovnim zahtjevima na njihovoj teritoriji treba da bude priznata u lanu koji se odnosi na bezbjednost, te da su njime predviene i odgovarajue zatitne mjere. usvaja ovu direktivu:
POGLAVLJE 1: Podruje primjene Definicije Zahtjevi Tehnike specifikacije Slobodan promet robe
lan 1 1. Ova Direktiva e se primjenjivati za graevinske proizvode u mjeri u kojoj se osnovni zahtjevi u pogledu graevinskih objekata, pod lanom 3 (1) odnose na njih. 2. U svrhu ove Direktive, graevinski proizvod oznaava bilo koji proizvod koji je proizveden za trajnu ugradnju u graevinskie objekte, to ukljuuje i visokogradnju i niskogradnju. Graevinski proizvodi - dalje u tekstu proizvodi; graevinski objekti, ukljuujui visokogradnju i niskogradnju dalje u tekstu objekti lan 2 1. Zemlje lanice treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi obezbijedile da proizvodi, koji su navedeni u lanu 1, a koji su predvieni za upotrebu u objektima, mogu biti plasirani na trite samo ukoliko su prikladni za predvienu upotrebu, to znai da treba da posjeduju takve osobine da objekti u koje treba da budu ugraeni, montirani, primjenjeni ili postavljeni mogu da, ukoliko su ispravno projektovani i izvedeni, ispune osnovne zahtjeve koji su navedeni u lanu 3, u sluaju da su objekti predmet propisa koji sadre takve zahtjeve. 2. (a) U sluaju da su proizvodi predmet drugih Direktiva, s obzirom na druge aspekte, i kojima se predvia stavljanje oznake za CE usklaenost, kao to je navedeno u lanu 4 (2), ovim drugim se oznaava da su proizvodi predvieni da budu u skladu sa odredbama tih drugih Direktiva.
(b) Meutim, u sluaju da se jednom ili vie ovih Direktiva dozvoljava proizvoau da, za vrijeme prelaznog perioda, vri odabir saglasnosti koje e primjenjivati, CE oznaka e oznaavati samo usklaenost sa Direktivama koje primjenjuje proizvoa. U ovom sluaju, pojedinosti primjenjenih Direktiva, koje su objavljene u Slubenom Listu Evropske Zajednice, moraju biti navedene u dokumentima, obavjetenjima ili uputstvima koji su prema Direktivama obavezni, te moraju da se nalaze uz te proizvode. 3. U sluaju da se budua direktiva bavi uglavnom drugim aspektima, a samo u manjoj mjeri osnovnim zahtjevima ove Direktive, ta sljedea direktiva e sadravati odredbe kojim se takoe obuhvataju zahtjevi ove Direktive. 4. Ova Direktiva nee uticati na pravo Zemalja lanica da naznae uz duno potovanje odredbi Sporazuma zahtjeve koje smatraju neophodnim za obezbjeenje zatite radnika prilikom upotrebe proizvoda, s tim da to ne znai da su proizvodi izmjenjeni na nain koji nije naznaen u ovoj Direktivi. lan 3 1. Osnovni zahtjevi koji se primjenjuju za objekte, a koji mogu da utiu na tehnike karakteristike proizvoda, navedeni su u vidu ciljeva u Dodatku I. Jedan, nekoliko ili svi od ovih zahtjeva mogu da budu primjenjeni; oni e biti ispunjeni za vrijeme ekonomski prihvatljivog radnog vijeka. 2. Da bi se uzele u obzir mogue razlike u geografskim i klimatskim uslovima ili u nainima ivota, kao i razliiti nivoi zatite koji mogu da preovlauju na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou, svaki osnovni zahtjev moe da pokrene uspostavljanje klasa u dokumentima koji su navedeni u paragrafu 3 i tehnikim specifikacijama, koje su navedene u lanu 4 za zahtjev koji treba da se ispotuje. 3. Osnovni zahtjevi treba da budu navedeni u konkretnom obliku, u dokumentima (dokumenti koji slue za tumaenje) u svrhu stvaranja neophodnih veza izmeu osnovnih zahtjeva koji su postavljeni u paragrafu 1 i naloga za standardizaciju, naloga za smjernice za izdavanje evropske tehnike saglasnosti ili priznavanje drugih tehnikih specifikacija u smislu znaenja lanova 4 i 5. lan 4 1. Standardi i tehnike saglasnosti e, u svrhu ove Direktive, dalje u tekstu biti oznaeni kao tehnike specifikacije. U svrhu ove Direktive usklaeni standardi e biti tehnike specifikacije koje su usvojene od strane CEN, Cenelec ili oba, o obavezama datim od strane Komisije, u skladu sa Direktivom 83/189/EEC na osnovu miljenja koje je dao Komitet, a koje je navedeno u lanu 19 i u skladu sa optim odredbama koje se odnose na saradnju izmeu Komisije i ova dva organa to je potpisano 13. novembra 1984. godine. 2. Zemlje lanice e pretpostaviti da su proizvodi prikladni za upotrebu ukoliko omoguavaju izvoenje objekata, u koje se ugrauju, s tim da objekti moraju biti pravilno projektovani i izvedeni, kako bi ispunili osnovne zahtjeve koji su navedeni u lanu 3, gdje takvi proizvodi imaju oznaku CE kojom se oznaava da ispunjavaju sve odredbe ove Direktive, ukljuujui postupke procjene usklaenosti, koji su propisani u Poglavlju V i postupke propisane u Poglavlju III. CE oznaka treba da oznaava: (a) da su u skladu sa odgovarajuim nacionalnim standardima kojim se transponiraju usklaeni standardi, to je objavljeno u Slubenom Listu Evropske Zajednice. Zemlje lanice e objaviti reference o ovim nacionalnim standardima; (b) da su u skladu sa evropskom tehnikom saglasnou, koja je izdata na osnovu postupka navedenog u Poglavlju III, ili (c) da su u skladu sa nacionalnim tehnikim specifikacijama koje su navedene u paragrafu 3, s obzirom da usklaene specifikacije ne postoje; spisak ovih nacionalnih specifikacija treba da bude sainjen u skladu sa procedurom navedenom u lanu 5 (2). 3. Zemlje lanice mogu da dostave Komisiji tekstove svojih nacionalnih tehnikih specifikacija, za koje smatraju da su u skladu sa osnovnim zahtjevima, kako je navedeno u lanu 3. Komisija e ove nacionalne tehnike specifikacije odmah uputiti ostalim Zemljama lanicama. U skladu sa postupkom koji je naveden u lanu 5 (2), obavijestie Zemlje lanice o nacionalnim tehnikim specifikacijama, u pogledu kojih postoji pretpostavka o njihovoj usklaenosti sa osnovnim zahtjevima navedenim u lanu 3. Komisija e pokrenuti i upravljati ovim postupkom, uz savjetovanje sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19.
Zemlje lanice e objaviti reference za ove tehnike specifikacije. Komisija e ih takoe objaviti u Slubenom Listu Evropske Zajednice. 4. U sluaju da proizvoa, ili njegov agent, koji su uspostavljeni u Zajednici, nisu primjenili, ili su samo djelimino primjenili postojee tehnike specifikacije navedene u paragrafu 2, kojim se zahtjeva, u skladu sa kriterijumima navedenim u lanu 13 (4) da proizvod bude dostavljen za dobijanje izjave o usklaenosti kako je definisano u Dodatku III (2) (ii), druga i trea mogunost, odgovarajue odluke u skladu sa lanom 13 (4) i Dodatkom III e se primjenjivati, a prikladnost za upotrebu takvog proizvoda, u smislu znaenja lana 2 (1) e biti odreena u skladu sa postupkom navedenim u Dodatku III (2) (ii), druga mogunost. 5. Komisija e, uz savjetovanje sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, sainiti i periodino ispravljati listu proizvoda, koji imaju neznatnu ulogu u pogledu zdravlja i bezbjednosti, i u pogledu kojih e se izjavom o usklaenosti sa priznatim pravilom tehnologije, koju izdaje proizvoa dozvoliti plasiranje takvih proizvoda na trite. 6. CE oznakom se oznaava da proizvod ispunjava zahtjeve navedene u paragrafima 2 i 4 ovog lana. Proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik, koji su uspostavljeni u Zajednici, treba da preuzmu odgovornost za stavljanje CE oznake na sam proizvod, ili na naljepnicu zalijepljenu na proizvod, na pakovanje ili na pratee komercijalne dokumente. Model CE oznake i uslovi njene upotrebe dati su u Dodatku III. Proizvodi navedeni u paragrafu 5 nee imati CE oznaku. lan 5 1. U sluaju da Zemlja lanica ili Komisija smatra da usklaeni standardi ili evropske tehnike saglasnosti, koji su navedeni u lanu 4 (2), take (a) i (b), ili nalozi koji su navedeni u Poglavlju 11, ne ispunjavaju odredbe lanova 2 i 3, ta Zemlja lanica ili Komisija e o tome obavijestiti Komitet, koji je naveden u lanu 19, navodei svoje razloge. Komitet treba hitno da iznese svoje miljenje o tome. Na osnovu miljenja Komiteta i nakon savjetovanja sa Komitetom koji je sastavljen u skladu sa Direktivom 83/189/EEC, koja se odnosi na usklaene standarde, Komisija e obavijestiti Zemlju lanicu ukoliko je potrebno povui navedene standarde ili saglasnosti iz publikacija koje su navedene u lanu 7 (3). 2. Po prijemu obavjetenja, kako je navedeno u lanu 4 (3), Komisija e konsultovati komitet, kako je navedeno u lanu 19. Na osnovu miljenja komiteta, Komisija e obavijestiti Zemlju lanicu da li e tehnika specifikacija o kojoj je rije imati koristi od pretpostavke o usklaenosti, i ukoliko hoe, objavie referencu o istoj u Slubenom Listu Evropske Zajednice. U sluaju da Komisija ili Zemlja lanica smatra da tehnika specifikacija vie ne ispunjava potrebne uslove, za davanje pretpostavke o usklaenosti sa odredbama lanova 2 i 3, Komisija e konsultovati komitet, naveden u lanu 19. Na osnovu miljenja navedenog komiteta, Komisija e obavijestiti Zemlje lanice da li nacionalna tehnika specifikacija o kojoj je rije treba i dalje da ima korist od pretpostavke o usklaenosti, a ukoliko ne treba, da li referenca o istoj, kako je navedeno u lanu 4 (3) treba da bude povuena. lan 6 1. Zemlje lanice nee sprijeiti slobodno kretanje, plasiranje na trite ili upotrebu na svojoj teritoriji proizvoda koji ispunjavaju odredbe ove Direktive. Zemlje lanice e obezbijediti da upotreba takvih proizvoda, u svrhu za koju su namijenjeni, ne bude sprijeena pravilima ili uslovima koji su nametnuti od strane javnih tijela ili privatnih tijela, koja nastupaju kao javna preduzea ili kao javna tijela na osnovu monopolske pozicije. 2. Zemlje lanice e, meutim, dozvoliti da proizvodi koji nisu obuhvaeni lanom 4 (2) budu plasirani na trite na njihovoj teritoriji, ukoliko zadovoljavaju nacionalne odredbe koje su u skladu sa Sporazumom, sve dok evropskim tehnikim specifikacijama, navedenim u Poglavljima II i III ne odredi drugaije. Komisija i komitet, koji su navedeni u lanu 19 e nadgledati i ocijeniti razvoj evropskih tehnikih specifikacija na regularnoj osnovi. 3. Ukoliko se relevantne evropske tehnike specifikacije, bilo same ili na osnovu dokumenata za tumaenje, koji su navedeni u lanu 3 (3), razlikuju izmeu razliitih klasa koje odgovaraju razliitim nivoima osobina, zemlje lanice mogu da odrede nivoe osobina kojih se treba pridravati na datoj teritoriji samo u sklopu klasifikacija koje su usvojene na nivou Zajednice i koje su predmet upotrebe svih ili nekih klasa ili samo jedne klase.
POGLAVLJE II: Usklaeni standardi

lan 7 1. Da bi se obezbijedio kvalitet usklaenih standarda za proizvode, evropske organizacije za standarde treba da uspostave standarde na osnovu naloga datih od strane Komisije, u skladu sa postupkom koji je propisan Direktivom 83/189/EEC, te nakon konsultovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, u skladu sa optim odredbama koje se odnose na saradnju izmeu Komisije i tih tijela, a koje su potpisane 13. novembra 1984. godine. 2. Uspostavljeni standardi treba da budu iskazani, u mjeri u kojoj je to izvodljivo, upotrebom izraza koji se odnose na osobine proizvoda, imajui u vidu dokumente koji slue za tumaenje. 3. Jednom kada evropska organizacija za standarde uspostavi navedene standarde, Komisija e objaviti reference o standardima u C seriji Slubenog Lista Evropske Zajednice.
POGLAVLJE III: Evropska tehnika saglasnost

lan 8 1. Evropska tehnika saglasnost je pogodna tehnika saglasnost i pogodna tehnika procjena prikladnosti proizvoda za upotrebu u predviene svrhe, koja se zasniva na ispunjenju osnovnih zahtjeva za graevinske objekte, za koje se proizvod upotrebljava. 2. Evropska tehnika saglasnost moe biti dodijeljena: a) proizvodima za koje ne postoji ni usklaeni standard, ni priznati nacionalni standard, niti nalog za usklaeni standard, i za koje Komisija, nakon konsultovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, smatra da standard ne moe, ili jo ne moe biti razraen; i b) proizvodima koji se znatno razlikuju od usklaenih ili priznatih nacionalnih standarda. ak i u sluaju kada je objavljen nalog za usklaeni standard, odredbama navedenim u (a) ne iskljuuje se dodjeljivanje evropske tehnike saglasnosti za proizvode za koje postoji smjernica za izdavanje takve saglasnosti. Ovo e da se primjenjuje sve dok usklaeni standard ne stupi na snagu u Zemljama lanicama. 3. U posebnim sluajevima, Komisija moe, odstupajui od paragrafa 2 (a), odobriti izdavanje evropske tehnike saglasnosti, nakon to se konsultuje sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, za proizvode za koje postoji nalog za usklaeni standard, ili za koje je Komisija utvrdila da usklaeni standard moe biti razraen. Saglasnosti e biti vaee za utvreni period. 4. Evropsko tehniko odbrenje e se u principu izdavati na period od pet godina. Ovaj period moe biti produen. lan 9 1. Evropska tehnika saglasnost za proizvode e se zasnivati na ispitivanjima, testovima i procjeni, na osnovu dokumenata koji slue za tumaenje, kako je navedeno u lanu 3 (3) i na osnovu smjernica, kako je navedeno u lanu 11 za ovaj proizvod ili odgovarajuu grupu proizvoda. 2. Ukoliko uputstva navedena u lanu 11 uopte ne postoje ili jo ne postoje, evropska tehnika saglasnost moe biti izdata na osnovu upuivanja na relevantne osnovne zahtjeve i dokumente koji slue za tumaenje, u sluaju kada je procjena proizvoda usvojena od strane organa koji izdaju saglasnosti i koji nastupaju zdrueno u organizaciji, kako je navedeno u Dodatku II. Ukoliko se organi koji izdaju saglasnosti ne mogu dogovoriti, ovo pitanje treba da bude upueno komitetu, kako je navedeno u lanu 19. 3. Evropska tehnika saglasnost za proizvod treba da bude izdata u zemlji lanici, u skladu sa postupkom koji je propisan u Dodatku II, a na zahtjev proizvoaa ili njegovog agenta, koji su uspostavljeni u Zajednici. lan 10 1. Svaka Zemlja lanica treba da obavijesti ostale Zemlje lanice i Komisiju o nazivima i adresama organa koje je ovlastila za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti. 2. Organi koji izdaju saglasnosti moraju da ispune zahtjeve ove Direktive i naroito moraju biti sposobni da: izvre procjenu prikladnosti novih proizvoda za upotrebu, na osnovu naunog i praktinog znanja,
knjiga IV
strana 229 od 263
donesu nepristrasne odluke koje se odnose na proizvoae o kojima je rije, ili njihove agente, i uporede doprinose svih zainteresovanih strana u uravnoteenoj procjeni. 3. Spisak organa koji izdaju saglasnosti i koji su kompetentni za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti, kao i bilo kakve dopune tog spiska, e biti objavljeni u seriji C Slubenog Lista Evropske Zajednice. lan 11 1. Komisija e, nakon savjetovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, izdati organizaciji organa za izdavanje saglasnosti, imenovanoj od strane Zemalja lanica, naloge za uspostavljanje smjernica za izdavanje evropske tehnike saglasnosti za proizvod ili grupu proizvoda. 2. Smjernice za izdavanje evropske tehnike saglasnosti za proizvod ili grupu proizvoda treba da sadre sljedee: a) spisak relevantnih dokumenata koji slue za tumaenje, a koji su navedeni u lanu 3 (3); b) posebne zahtjeve za proizvode, u smislu osnovnih zahtjeva, kako je navedeno u lanu 3 (1); c) postupke ispitivanja; d) metod procjene i prosuivanja rezultata ispitivanja; e) pregled i postupke usklaenosti koji moraju odgovarati lanovima 13, 14 i 15; f) period validnosti evropske tehnike saglasnosti. 3. Zemlje lanice e nakon savjetovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, objaviti smjernice za izdavanje evropske tehnike saglasnosti, na njihovom slubenom jeziku ili jezicima.
POGLAVLJE IV: Dokumenti koji slue za tumaenje

lan 12 1. Komisija e, nakon savjetovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, dati uputstva tehnikim komitetima da u zemljama u kojima uestvuju saine dokumente koji slue za tumaenje, kako je navedeno u lanu 3 (3). 2. Dokumenti koji slue za tumaenje e: a) dati konkretnu formu osnovnim zahtjevima koji su propisani u lanu 3 i u Dodatku 1, usklaivanjem terminologije i tehnikih osnova i naznaavanjem klasa ili nivoa za svaki zahtjev, gdje je neophodno i gdje stanje naunog i tehnikog znanja to doputa; b) naznaiti metode dovoenja ovih klasa ili nivoa zahtjeva u uzajaman odnos sa tehnikim specifikacijama, kako je navedeno u lanu 4, na primjer, metode kalkulacije i dokazivanja, tehnika pravila za projektovanje, itd; c) sluiti kao referenca za uspostavljanje usklaenih standarda i smjernica za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti i za priznavanje nacionalnih tehnikih specifikacija, u skladu sa lanom 4 (3). 3. Nakon to zatrai miljenje komiteta, kako je navedeno u lanu 19, Komisija e objaviti dokumente koji slue za tumaenje u seriji C Slubenog Lista Evropske Zajednice.
POGLAVLJE V: Atestiranje usklaenosti

lan 13 1. Proizvoa, ili njegov agent, koji su uspostavljeni u Zajednici e biti odgovorni za atestiranje da su proizvodi u skladu sa zahtjevima tehnikih specifikacija, u smislu znaenja lana 4. 2. Proizvodi koji su predmet atestiranja usklaenosti e imati koristi od pretpostavke o usklaenosti sa tehnikim specifikacijama, u smislu znaenja lana 4. Usklaenost treba da bude uspostavljena putem ispitivanja ili na osnovu drugih dokaza koji se zasnivaju na tehnikim specifikacijama, u skladu sa Dodatkom III. 3. Atestiranje usklaenosti proizvoda je u zavisnosti od: a) toga da li proizvoa posjeduje sistem kontrole fabrike proizvodnje, kojim se obezbjeuje da je proizvodnja u skladu sa relevantnim tehnikim specifikacijama; ili
strana 230 od 263
knjiga IV
b) pored sistema kontrole fabrike proizvodnje, priznatog organa za izdavanje certifikata koji je ukljuen u procjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samog proizvoda, to se odnosi na odreene proizvode koji su naznaeni u relevantnim tehnikim specifikacijama. 4. Komisija e, nakon savjetovanja sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, naznaiti izbor postupka, u smislu znaenja paragrafa 3, za dati proizvod ili grupu proizvoda, u skladu sa: a) vanou uloge koju ima proizvod, u pogledu osnovnih zahtjeva, a naroito onih koji se odnose na zdravlje i bezbjednost; b) prirodom proizvoda; c) uticajem promjenljivosti karakteristika proizvoda na njegovu upotrebljivost; d) podlonou za oteenja u proizvodnji proizvoda; u skladu sa pojedinostima koje su istaknute u Dodatku III. U svakom sluaju, bie izabran najmanje komplikovan mogui postupak koji je u skladu sa sistemom bezbjednosti. Tako odreen postupak e biti naznaen u nalogu, u tehnikim specifikacijama ili u publikaciji. 5. U sluaju pojedinane (a ne serijske) proizvodnje, izjava o usklaenosti u skladu sa Dodatkom III (2) (ii), trea mogunost, e biti dovoljna, ukoliko nije drugaije odreeno tehnikim specifikacijama za proizvode, koji imaju naroito vaan uticaj na zdravlje i bezbjednost. lan 14 1. U skladu sa Dodatkom III, opisani postupci e dovesti do: a) davanja izjave o usklaenosti za proizvod od strane proizvoaa ili njegovog agenta koji su uspostavljeni u Zajednici, u sluaju lana 13 (3) (a); ili b) izdavanja certifikata o usklaenosti za sistem kontrole proizvodnje i nadzor ili za sam proizvod, od strane priznatog organa za izdavanje certifikata, u sluaju lana 13 (3) (b). Detaljna pravila za implementaciju postupaka atestiranja usklaenosti su data u Dodatku III. 2. Na osnovu proizvoaeve izjave o usklaenosti ili certifikata o usklaenosti, proizvoa ili njegov agent koji su uspostavljeni u Zajednici, e imati pravo da stavljaju odgovarajuu CE oznaku na sam proizvod, na zakaenu etiketu, na pakovanje ili na prateu komercijalnu dokumentaciju. Model CE oznake i pravila za njenu upotrebu, u pogledu svakog postupka atestiranja usklaenosti, dati su u Dodatku III. lan 15 1. Zemlje lanice treba da osiguraju da se CE oznaka upotrebljava na ispravan nain. 2. Bez prava korienja na sudu lana 21: (a) ukoliko zemlja lanica utvrdi da je CE oznaka nepropisno privrena, proizvoa ili njegov agent koji su uspostavljeni u Zajednici su obavezni da usklade proizvod sa odredbama koje se odnose na CE oznaavanje i da prekinu naruavanje istih u skladu sa uslovima koje je odredila zemlja lanica; (b) ukoliko se neusklaenost nastavi, zemlja lanica mora da preduzme sve odgovarajue mjere kako bi ograniila ili zabranila plasiranje na trite datog proizvoda ili kako bi obezbjedila povlaenje istog sa trita, u skladu sa procedurama koje su propisane u lanu 21. 3. Zemlje lanice e preduzeti sve neophodne mjere kako bi zabranile privrivanje na proizvode ili na njihovo pakovanje oznaka, koje imaju znaenje i oblik CE oznaka a kojima bi se trea strana mogla zavarati. Bilo koja druga oznaka moe biti privrena na graevinske proizvode, tj. na naljepnicu koja je privrena na pakovanje proizvoda ili na pratee komercijalne dokumente, ukoliko se vidljivost i itljivost CE oznake ovim ne smanjuje.
POGLAVLJE VI: Posebni postupci

lan 16 1. Ukoliko ne postoje tehnike specifikacije, kako je definisano u lanu 4, za bilo koji dati proizvod, zemlja lanica koja je odredite e na zahtjev, u pojedinanim sluajevima, razmotriti da li je proizvod u skladu sa nacionalnim odredbama koje su na snazi, ukoliko proizvodi ispunjavaju uslove ispitivanja i pregleda koji su izvreni od strane priznatog organa u zemlji lanici koja je proizvoa, u skladu sa metodama koje su na snazi u zemlji lanici koja je odredite ili koja je priznata od strane te Zemlje lanice kao ekvivalentna.
knjiga IV
strana 231 od 263
2. Zemlja lanica koja je proizvoa e obavijestiti zemlju lanicu koja je odredite, u skladu sa ijim odredbama treba da se izvode ispitivanja i pregledi, koji organ namjerava da prizna u ovu svrhu. Zemlja lanica koja je odredite i zemlja lanica koja je proizvoa e prenositi jedna drugoj sve neophodne informacije. Kao zakljuak ove razmjene informacija, zemlja lanica koja je proizvoa e odobriti organ koji je na taj nain imenovan. Ukoliko zemlja lanica ima nekih nesigurnosti treba da potvrdi svoj poloaj i obavijesti Komisiju. 3. Zemlje lanice treba da obezbijede da imenovani organi pruaju jedan drugom svu potrebnu pomo. 4. Ukoliko zemlja lanica utvrdi da priznati organ ne izvodi ispitivanja i preglede na ispravan nain i u skladu sa nacionalnim odredbama, treba da obavijesti zemlju lanicu u kojoj je navedeni organ odobren. U prihvatljivom vremenskom roku zemlja lanica e obavijestiti zemlju lanicu koja je izvrila prijavu o preduzetim aktivnostima. Ukoliko zemlja lanica koja je izvrila prijavu smatra da preduzeta aktivnost nije dovoljna, moe da zabrani plasiranje na trite i upotrebu datog proizvoda ili moe da uini ovaj sluaj predmetom posebnih uslova. O tome e zatim obavijestiti zemlju lanicu i Komisiju. lan 17 Zemlja lanica koja je odredite e pridati istu vrijednost izvjetajima i atestiranju o usklaenosti koji su objavljeni u zemlji lanici koja je proizvoa, a u skladu sa procedurom koja je navedena u lanu 16, kao to pridaju svojim vlastitim odgovarajuim nacionalnim dokumentima.
POGLAVLJE VII: Priznati organi

lan 18 1. Zemlje lanice e obavijestiti Komisiju i ostale zemlje lanice o organima koji su zadueni za preglede i izdavanje certifikata, kao i laboratorijama za ispitivanja, koje su imenovali za zadatke koji moraju biti izvreni u svrhu dobijanja tehnike saglasnosti, certifikata o usklaenosti, pregleda i ispitivanja, a u skladu sa ovom Direktivom, zajedno sa njihovim imenima, adresama, identifikacionim brojevima koje im je ranije dodijelila Komisija. Komisija e u Slubenom Listu Evropske Zajednice objaviti spisak imenovanih organa i laboratorija zajedno sa identifikacionim brojevima, zadacima i proizvodima za koje su imenovani. Komisija e obezbijediti auriranje ovog spiska. 2. Organi za izdavanje certifikata, organi za vrenje pregleda i laboratorije za ispitivanja treba da budu u skladu sa kriterijumima koji su navedeni u Dodatku IV. 3. Zemlje lanice treba da naznae koji proizvodi spadaju u nadlenost organa i laboratorija koji su navedeni u paragrafu 1, kao i prirodu zadataka koji e im biti dodijeljeni.
POGLAVLJE VIII: Stalni Komitet za graevinarstvo

lan 19 1. Ovim se osniva Stalni Komitet za graevinarstvo. 2. Komitet e sainjavati predstavnici koji su imenovani od strane zemalja lanica. Komitetom e predsjedavati predstavnik Komisije. Svaka zemlja lanica treba da imenuje dva predstavnika. Strunjaci mogu da budu u pratnji predstavnika. 3. Komitet e ustanoviti svoja vlasitita pravila postupka. lan 20 1. Komitet, kako je navedeno u lanu 19, moe po zahtjevu svog predsjedavajueg ili Zemlje lanice, vriti preglede i ispitivanja koja se nameu usljed implementacije i praktine primjene ove Direktive. 2. Odredbe neophodne za: a) uspostavljanje klasa zahtjeva, ukoliko nisu obuhvaeni dokumentima koji slue za tumaenje i uspostavljanje postupaka za atestiranje usklaenosti za standarde, u skladu sa lanom 7 (1) i smjernicama za izdavanje saglasnosti u skladu sa lanom 11 (1); b) davanje uputstava za sainjavanje dokumenata koji slue za tumaenje, u skladu sa lanom 12 (1) i donoenje odluka o dokumentima koji slue za tumaenje, u skladu sa lanom 12 (3);
strana 232 od 263
knjiga IV
c) priznavanje nacionalnih tehnikih specifikacija, u skladu sa lanom 4 (3); treba da bude usvojeno u skladu sa procedurom koja je propisana paragrafima 3 i 4. 3. Predstavnik Komisije treba komitetu da podnese nacrt mjera koje je potrebno preduzeti. Komitet e se izjasniti o nacrtu, u odreenom vremenskom periodu, koji utvruje predsjedavajui prema hitnosti stvari. Miljenje treba da bude dostavljeno od strane veine, kako je propisano u lanu 148 (2) Sporazuma, u sluaju donoenja odluke koju je Vijee obavezno da usvoji po prijedlogu Komisije. Glasovi predstavnika zemalja lanica u sklopu komiteta e se mjeriti prema nainu koji je propisan navedenim lanom. Predsjedavajui nema pravo glasa. 4. Komisija e usvojiti predviene mjere, ukoliko su u skladu sa miljenjem komiteta. Ukoliko predviene mjere nisu u skladu sa miljenjem komiteta, ili ukoliko nikakvo miljenje nije dato, Komisija e, bez odlaganja Vijeu podnijeti ponudu koja se odnosi na mjere koje je potrebno preduzeti. Vijee e postupati prema odluci kvalifikovane veine. Ukoliko u roku od tri mjeseca nakon podnoenja ponude Vijee nita ne preduzme, Komisija e usvojiti predloene mjere.
POGLAVLJE IX: lan koji se odnosi na bezbjednost

lan 21 1. U sluaju da zemlja lanica utvrdi da proizvod koji je proglaen da je u skladu sa uslovima ove Direktive nije u skladu sa lanovima 2 i 3, potrebno je da preduzme odgovarajue mjere za povlaenje takvih proizvoda sa trita, zabranu plasiranja istih na trite ili ogranienje slobodnog kretanja istih. Zemlja lanica o kojoj je rije treba odmah da obavijesti Komisiju o bilo kojoj mjeri te vrste, navodei razloge za donoenje takve odluke, i naroito navodei da li je razlog neusklaenosti: a) neuspjeh da se postigne usklaenost sa lanovima 2 i 3, u sluaju da proizvod ne ispunjava tehnike specifikacije, kako je navedeno u lanu 4; b) nepravilna primjena tehnikih specifikacija, kako je navedeno u lanu 4; c) nedostaci u tehnikim specifikacijama, kako je navedeno u lanu 4 istih. 2. Komisija e odrati konsultacije sa svim stranama, to je prije mogue. U sluaju da nakon ovih konsultacija Komisija utvrdi da je djelovanje opravdano, odmah e o tome obavijestiti zemlju lanicu koja je preduzela djelovanje kao i ostale zemlje lanice. 3. Ukoliko se odluka, kako je navedeno u paragrafu 1, pripisuje nedostacima u standardima ili tehnikim specifikacijama, Komisija e nakon savjetovanja sa stranama iznijeti ovo pitanje komitetu, kako je navedeno u lanu 19, kao i komitetu koji je osnovan po Direktivi 83/189/EEC u sluaju nedostataka u usklaenim standardima, u roku od dva mjeseca, ukoliko zemlja lanica, koja je preduzela mjere, namjerava da ih potvrdi i otpone procedure koje su navedene u lanu 5 (2): 4. Zemlja lanica, na koju se ovo odnosi, e preduzeti odgovarajue radnje protiv bilo koga ko je sainio izjavu o usklaenosti i o tome e obavijestiti Komisiju i ostale zemlje lanice. 5. Komisija e obezbijediti da su zemlje lanice stalno obavijetene o napretku i ishodu ovog postupka.
POGLAVLJE X: Zavrne odredbe

lan 22 1. U zemljama lanicama e na snagu stupiti zakoni, propisi i administrativne odredbe, koji su neophodni za usklaivanje sa odredbama ove Direktive, u roku od 30 mjeseci od njenog objavljivanja (1). Komisija e odmah biti obavijetena o istom. (1) Ova Direktiva je objavljena u zemljama lanicama 27. decembra 1988. godine. 2. Zemlje lanice e Komisiji dostaviti tekstove odredbi nacionalnog zakona, koje su usvojile na podruju koje je regulisano ovom Direktivom. lan 23 Najkasnije do 31. decembra 1993. godine, Komisija e, uz konsultacije sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19, ponovno ispitati sprovodljivost procedura koje su propisane ovom Direktivom, i tamo gdje je neophodno, uputie prijedloge za odgovarajue ispravke.
knjiga IV
strana 233 od 263
lan 24 Ova Direktiva je upuena zemljama lanicama. Sainjena je u Briselu, 21. decembra 1988. godine. Za Vijee Predsjednik: V. PAPANDREOU
DODATAK 1: OSNOVNI ZAHTJEVI

Proizvodi moraju biti prikladni za graevinske objekte (u cjelini ili pojedinim dijelovima) koji odgovaraju namjeni za koju su proizvodi predvieni. U ovom sluaju u obzir treba biti uzet i ekonomski aspekt, te proizvodi treba da zadovolje sljedee osnovne zahtjeve, u sluaju kada su objekti predmet propisa koji sadre takve zahtjeve. Ukoliko se vri redovno odravanje, takvi zahtjevi moraju biti ispunjeni tokom ekonomski prihvatljivog radnog vijeka. Zahtjevi se uglavnom odnose na aktivnosti koje su predvidive. 1. Mehaniki otpor i stabilnost Graevinski objekti moraju biti projektovani i izvedeni na nain da optereenja kojima su podloni za vrijeme izgradnje i upotrebe nee dovesti do sljedeeg: a) ruenje cjelokupnog ili dijela objekta; b) velike deformacije nedopustivog stepena; c) oteenje drugih dijelova objekta ili postavljene opreme, kao rezultat velikih deformacija na noseoj konstrukciji; d) oteenje usljed nekog dogaaja do stepena koji je nesrazmjeran originalnom uzroku 2. Bezbjednost u sluaju poara Graevinski objekti moraju biti projektovani i izvedeni na nain da u sluaju izbijanja poara: nosivi kapacitet konstrukcije moe da se predvidi za odreeni vremenski period, izbijanje i irenje poara i dima su ogranieni u objektu, irenje poara na susjedne objekte je ogranieno, stanari mogu da napuste objekat ili da budu spaeni na drugi nain, bezbjednost timova za spaavanje je uzeta u obzir. 3. Higijena, zdravlje i ivotna sredina Graevinski objekti moraju biti projektovani i izvedeni na nain da ne predstavljaju prijetnju za higijenu ili zdravlje stanara ili susjeda, naroito kao rezultat sljedeeg: isparavanja toksinih gasova, prisustva opasnih estica ili gasova u vazduhu, emisije opasnog zraenja, zagaenja ili zatrovanja vode ili tla, pogrenog uklanjanja otpadnih voda, dima vrstog ili tenog otpada, prisustva vlage u dijelovima objekta ili na povrinama objekta. 4. Bezbjednost tokom upotrebe Graevinski objekti moraju biti projektovani i izvedeni na nain da ne predstavljaju neprihvatljiv rizik od nezgoda u toku odravanja ili upotrebe, kao to su klizanje, padanje, sudari, poari, strujni udari, povrede nastale usljed eksplozije. 5. Zatita od buke Graevinski objekti moraju biti projektovani i izvedeni na nain da se buka koju opaaju stanari ili ljudi u susjedstvu odrava na nivou koji ne ugroava njihovo zdravlje i kojim im se omoguava da spavaju, da se odmaraju i rade u zadovoljavajuim uslovima. 6. Uteda energije i zadravanje toplote Graevinski objekti, kao i instalacije grijanja, hlaenja i ventilacije u njima moraju biti projektovani i izgraeni na nain da koliina potrebne energije tokom upotrebe bude niska, imajui u vidu klimatske uslove lokacije, kao i stanare.
DODATAK II: EVROPSKA TEHNIKA SAGLASNOST

1. Zahtjev za izdavanje saglasnosti moe da uputi proizvoa, ili njegov agent koji su uspostavljeni u Zajednici, samo jednom organu koji je ovlaten u ovu svrhu. 2. Organi za izdavanje saglasnosti, koji su imenovani od strane zemalja lanica sainjavaju organizaciju. Prilikom obavljanja svojih dunosti ova organizacija je obavezna da blisko sarauje sa Komisijom, koja e o vanim pitanjima da se konsultuje sa komitetom, kako je navedeno u lanu 19 Direktive. U sluaju da je zemlja lanica imenovala vie od jednog organa za izdavanje saglasnosti, navedena zemlja lanica e biti odgovorna za koordinaciju tih organa; takoe e biti imenovati organ koji e biti port-parol u organizaciji. 3. Organizacija koja obuhvata sve imenovane organe za izdavanje saglasnosti je zaduena za sainjavanje uobiajenih proceduralnih pravila za pripremu zahtjeva kao i pripremu i dodjelu saglasnosti. Na osnovu miljenja komiteta, a u skladu sa lanom 20 Komisija usvaja uobiajena proceduralna pravila. 4. U okviru organizacije iji su lanovi, svi organi za izdavanje saglasnosti treba da pruaju jedan drugom svu potrebnu podrku. Ova organizacija je takoe zaduena za koordinaciju u sluaju posebnih pitanja koja se odnose na izdavanje tehnikih saglasnosti. Ukoliko je neophodno, organizacija e u ovu svrhu uspostaviti pod-grupe. 5. Organi za izdavanje saglasnosti izdaju evropske tehnike saglasnosti, te o tome obavjetavaju sve ostale priznate organe. Na zahtjev ovlatenog organa za izdavanje saglasnosti prosljeuje mu se itav komplet potkrepljujue dokumentacije za izdavanje saglasnosti, koji su slui za informaciju. 6. Trokove nastale u toku postupka izdavanja evropske tehnike saglasnosti snosi podnosilac zahtjeva, u skladu sa nacionalnim pravilima.
DODATAK III: ATESTIRANJE USKLAENOSTI SA TEHNIKIM SPECIFIKACIJAMA

1. METODE KONTROLE USKLAENOSTI Nakon to su utvrene procedure za atestiranje usklaenosti proizvoda sa tehnikim specifikacijama, u skladu sa lanom 13, koristie se sljedee metode kontrole usklaenosti; izbor i kombinacija metoda za bilo koji dati sistem zavisie od zahtjeva koji se odnose na odreeni proizvod ili grupu proizvoda, u skladu sa kriterijumima koji su naznaeni u lanu 13 (3) i (4): a) poetni tip ispitivanja proizvoda od strane proizvoaa ili priznatog organa; b) ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, u skladu sa planom ispitivanja koji je propisan od strane proizvoaa ili priznatog organa; c) reviziono ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, na otvorenom tritu ili na gradilitu, koje vri proizvoa ili priznati organ; d) ispitivanje uzoraka iz serije koja je spremna za isporuku, ili koja je ve isporuena, koje vri proizvoa ili priznati organ; e) kontrola fabrike proizvodnje; (f) poetna inspekcija fabrike i kontrole fabrike proizvodnje koju vri priznati organ; f) neprekidan nadzor, ocjenjivanje i procjenivanje kontrole fabrike proizvodnje od strane priznatog organa. U Direktivi, kontrola fabrike proizvodnje oznaava stalnu unutranju kontrolu proizvodnje koju sprovodi proizvoa. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koji su usvojeni od strane proizvoaa, treba da budu sistematino dokumentovani i to u vidu pisanih dokumenata i procedura. Na osnovu ove dokumentacije sistema za kontrolu proizvodnje omoguava se opte razumijevanje obezbjeenja kvaliteta, te se omoguava provjera postizanja traenih karakteristika kao i efektivnog djelovanja sistema za kontrolu proizvodnje. 2. SISTEMI ATESTIRANJA USKLAENOSTI Prednost se daje primjeni sljedeih sistema atestiranja usklaenosti. (i) Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda, od strane priznatog organa za izdavanje certifikata, na osnovu sljedeeg: a) (zadataka proizvoaa) 1. kontrola fabrike proizvodnje;
2. dalje ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, koje vri proizvoa, u skladu sa propisanim planom ispitivanja; b) (zadataka priznatog organa) 3. poetni tip ispitivanja proizvoda; 4. poetna inspekcija fabrike i kontrole fabrike proizvodnje; 5. stalni nadzor, procjena i odobravanje kontrole fabrike proizvodnje; 6. eventualno, reviziono ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, na tritu ili na gradilitu. (ii) Izjava proizvoaa o usklaenosti proizvoda, na osnovu sljedeeg: Prva mogunost: a) (zadaci proizvoaa) 1. poetni tip ispitivanja proizvoda; 2. kontrola fabrike proizvodnje; 3. eventualno, ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, u skladu sa propisanim planom ispitivanja; b) (zadaci priznatog organa) 4. izdavanje certifikata kontrole fabrike proizvodnje na osnovu: poetne inspekcije fabrike i kontrole fabrike proizvodnje, eventualni, stalni nadzor, procjena i odobravanje kontrole fabrike proizvodnje. Druga mogunost: 1. poetni tip ispitivanja proizvoda od strane priznate laboratorije; 2. kontrola fabrike proizvodnje; Trea mogunost: 1. poetni tip ispitivanja proizvoda od strane proizvoaa; 2. kontrola fabrike proizvodnje; 3. ORGANI KOJI SU UKLJUENI U ATESTIRANJE USKLAENOSTI U pogledu funkcije koju vre organi ukljueni u proces atestiranja usklaenosti, potrebno je napraviti razliku izmeu: (i) Organa za izdavanje certifikata, to podrazumijeva nepristrasan organ, vladin ili nevladin, koji posjeduje neophodnu sposobnost i odgovornost za izdavanje certifikata o usklaenosti, u skladu sa datim pravilima postupka i upravljanja; (ii) Organ za vrenje inspekcije, to podrazumijeva nepristrasan organ koji ima svoju organizaciju, osoblje, sposobnost i integritet za izvrenje, u skladu sa navedenim kriterijumima, funkcija kao to su procjenjivanje, preporuivanje za prihvatanje i naknadnu reviziju proizvoaevih operacija za kontrolu kvaliteta, i odabir i procjenu proizvoda na gradilitu ili u fabrikama, ili negdje drugo, u skladu sa posebnim kriterijumima; (iii) Laboratorija za ispitivanja, to podrazumijeva laboratoriju koja mjeri, ispituje, testira, izraunava ili na drugi nain odreuje karakteristike ili ponaanje materijala ili proizvoda. U sluaju (i) i (ii) (prva mogunost) paragrafa 2, tri funkcije 3 (i) do (iii) moe da vri jedan isti organ ili razliiti organi, te u tom sluaju organ za vrenje inspekcije i/ili laboratorija za ispitivanja, koji su ukljueni u postupak atestiranja usklaenosti, vre svoje funkcije u ime organa za izdavanje certifikata. U Aneksu IV navedeni su kriterijumi koji se odnose na sposobnost, nepristrasnost i integritet organa za izdavanje certifikata, organa za vrenje inspekcije, te laboratorija za ispitivanja. 4. EC OZNAKA USKLAENOSTI, EC CERTIFIKAT O USKLAENOSTI, EC IZJAVA O USKLAENOSTI 4.1 CE oznaka usklaenosti CE oznaka usklaenosti treba da se sastoji od inicijala CE, koji imaju sljedei oblik:
strana 236 od 263
knjiga IV
Ukoliko se CE oznaka smanjuje ili poveava potrebno je zadrati razmjere koje su date na gore navedenom podijeljenom crteu. Razliite komponente CE oznake moraju imati iste vertikane dimenzije, koje ne mogu biti manje od 5 mm. Identifikacioni broj organa koji je angaovan u fazi kontrole proizvodnje treba da stoji uz CE oznaku. Dodatne informacije Uz CE oznaku treba da stoji ime i identifikaciona oznaka proizvoaa, zadnje dvije brojke godine u kojoj je oznaka zalijepljena, i tamo gdje je primjenljivo, broj CE certifikata o usklaenosti, kao i znakovi za utvrivanje karakteristika proizvoda na osnovu tehnikih specifikacija. 4.2 EC certifikat o usklaenosti EC certifikat o usklaenosti treba da sadri: ime i adresu organa za izdavanje certifikata, ime i adresu proizvoaa ili njegovog agenta koji su uspostavljeni u Zajednici, opis proizvoda (tip, identifikacija, upotreba ....), odredbe sa kojima je proizvod usklaen, posebne uslove koji se primjenjuju za upotrebu proizvoda, broj certifikata, uslove i period validnosti certifikata, ukoliko je primjenljivo, ime i poloaj koji ima lice koje je ovlateno za potpisivanje certifikata. 4.3 EC izjava o usklaenosti EC izjava o usklaenosti treba da sadri: ime i adresu proizvoaa ili njegovog agenta koji su uspostavljeni u Zajednici, opis proizvoda (tip, identifikacija, upotreba ....), posebne uslove koji se primjenjuju za upotrebu proizvoda, ime i adresu priznatog organa, ukoliko je primjenljivo, ime i poloaj koji ima lice koje je ovlateno za potpisivanje certifikata u ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog zastupnika. 4.4 Certifikat i izjava o usklaenosti treba da budu sainjeni na slubenom jeziku ili jezicima Zemlje lanice u kojoj e se proizvod upotrebljavati.
DODATAK IV: SAGLASNOST LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE, ORGANA KOJI VRE INSPEKCIJU I ORGANA ZA IZDAVANJE CERTIFIKATA
Laboratorije za ispitivanje, organi koji vre inspekciju i organi za izdavanje certifikata, koji su imenovani od strane zemalja lanica, moraju ispuniti sljedee minimalne uslove: 1. raspoloivost osoblja i potrebnih sredstava i opreme; 2. tehnika sposobnost i profesionalni integritet osoblja; 3. nepristrasnost, prilikom vrenja ispitivanja, pripreme izvjetaja, izdavanja certifikata i vrenja nadzora, kako je predvieno u Direktivi, nad osobljem i tehnikim osobljem, koji su u vezi sa svim krugovima, grupama ili licima koji se bave, direktno ili indirektno, graevinskim proizvodima; 4. odravanje profesionalne tajnosti od strane osoblja; 5. uplata osiguranja od odgovornosti za tetu, ukoliko navedenu odgovornost ne pokriva drava putem nacionalnog zakona. Provjeru ispunjavanja uslova pod 1 i 2 treba u intervalima da sprovode kompetentni ovlateni organi zemalja lanica.
knjiga IV
strana 237 od 263
17.6.3
Dokumenti za tumaenje Direktive
17.6.3.1 Uvod opte 1 U lanovima 3 i 12 Direktive o graevinskim proizvodima (89/106/EEC) navodi se da dokumenti koji slue za tumaenje daju konkretan oblik osnovnim zahtjevima koji su navedeni u Dodatku I iste Direktive, a koji se tumae u skladu sa predgovorom na taj Dodatak. lanom 12(3) se propisuje da e dokumenti koji slue za tumaenje, nakon to se zatrai miljenje Stalnog Komiteta za graevinarstvo, biti objavljeni u Slubenom Listu Evropske Zajednice, serija C. 2 Osnovni cilj dokumenata koji slue za tumaenje (IDs) je uspostavljanje veze izmeu osnovnih zahtjeva i naloga, koje Komisija daje organima za evropsku standardizaciju da uspostave usklaene standarde, i evropskoj organizaciji za tehnike saglasnosti da odredi uputstva za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti. Kako bi se ovo postiglo potrebno je uzeti u obzir sljedee aspekte: usklaivanje terminologije i osnovnih tehnikih koncepta ili utvrivanje potrebe za navedeno usklaivanje naznaavanje klasa ili nivoa za svaki osnovni zahtjev, koliko je neophodno i mogue naznaavanje metoda korelacije izmeu klasa ili nivoa i tehnikih specifikacija (2) upotreba u svojstvu reference za uspostavljanje usklaenih standarda i uputstava za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti. 3 ak iako su Direktivom o graevinskim proizvodima (CPD) na iscrpan nain propisani osnovni zahtjevi koji se primjenjuju na objekte, zemlje lanice nisu obavezne da ih primjenjuju na objekte; drugim rijeima zemlje lanice su slobodne da reguliu ili da ne reguliu graevinske objekte. Ipak, ukoliko reguliu navedene objekte, a propisi imaju uticaj na graevinske proizvode, zemlje lanice se moraju povinovati odredbama Direktive i, kao posljedica toga, prilagoditi svoje nacionalne propise; stoga zemlje lanice ne mogu nametnuti osnovne zahtjeve koji se primjenjuju na objekte, izuzev onih koji su propisani u Direktivi i ne mogu dozvoliti plasiranje na trite graevinskih proizvoda koje je proizvoa predvidio za ugradnju u objekte, samo ukoliko su prikladni za upotrebu. Graevinski proizvod je prikladan za predvienu upotrebu kada omoguava da objekti u koje se ugrauju ispunjavaju prihvatljive osnovne zahtjeve; pretpostavlja se da je proizvod prikladan za predvienu upotrebu ukoliko ima CE oznaku kojom se potvruje usklaenost graevinskog proizvoda sa tehnikim specifikacijama (usklaeni standardi, evropske tehnike saglasnosti, nacionalne tehnike specifikacije koje su priznate preko procedura Zajednice lan 4(2)(c). Usklaeni standardi za graevinske proizvode i uputstva za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti su uspostavljeni na osnovu naloga koji su dati organizacijama za standarde i EOTA: ovi nalozi su uspostavljeni upuivanjem na dokumente za tumaenje, u kojima je u obzir uzeta vanost osnovnih zahtjeva koji se primjenjuju na objekte u odnosu na proizvode. 4 Sluaj priznavanja nacionalnih tehnikih specifikacija, u toliko to usklaeni standard ne postoji (lanovi 4(2)(c) i 4(3) Direktive o graevinskim proizvodima), nije eksplicitno obraen u strukturi i terminologiji prvog izdanja dokumenata koji slue za tumaenje. Ipak, ukoliko doe do navedenog sluaja, sporazumi sadrani u dokumentima za tumaenje primjenili bi se na priznavanje nacionalnih tehnikih specifikacija pod lanom 12(2)(c) Direktive o graevinskim proizvodima, koliko je njihova primjena relevantna, uzimajui u obzir osnovne zahtjeve, vrstu graevinskog proizvoda o kojem je rije i njegovu predvienu upotrebu. 5 U okviru implementacije Direktive o graevinskim proizvodima, dokumenti za tumaenje
takoe predstavljaju referencu za utvrivanje graevinskog proizvoda u sljedea dva sluaja: lan 4(4) Direktive (procjena prikladnosti za upotrebu od strane priznate laboratorije, u sluaju gdje proizvoa nije primjenio, ili je primjenio samo djelimino postojee tehnike specifikacije) lan 9(2) Direktive (procjena prikladnosti za upotrebu, data u evropskoj tehnikoj saglasnosti, izvedena od strane organa za izdavanje saglasnosti, koji nastupaju zdrueno u sklopu EOTA, u sluajevima gdje uputstva za izdavanje evropskih tehnikih saglasnosti ne postoje uopte, ili jo ne postoje. 6 Dokumenti za tumaenje su razvojne prirode, te su stoga podloni daljem razvoju. Zapravo, zasnivaju se na kombinaciji: osnovnih zahtjeva koji su razraeni u Dodatku I na Direktivu. poznavanja osnovnih nacionalnih propisa koji su primjenljivi za objekte, ukljuujui podruje javne nabavke, uzimajui u obzir mogue razlike u geografskim ili klimatskim uslovima ili u nainu ivota, kao i mogue razliite nivoe zatite (lan 3(2)) koji bi mogli uiniti neophodnim uspostavljanje klasa ili nivoa zahtjeva i/ili osobina. stanje umjetnosti u vezi sa graevinskim proizvodima, u periodu njihovog uspostavljanja predviene upotrebe graevinskih proizvoda Ovi razliiti elementi mogu da se razvijaju. S obzirom da su osnovni zahtjevi iskazani u vidu ciljeva, shvatanje koje je navedeno u dokumentima za tumaenje moe u odreenom trenutku da se razvije, uglavnom usljed tehnolokog razvoja i stanja umjetnosti. Stoga, ovi razvojni elementi mogu opravdati prilagoavanje dokumenata za tumaenje i mogu uticati na razumijevanje osnovnih zahtjeva. Zemlja lanica moe da zatrai reviziju jednog ili vie dokumenata za tumaenje, kako bi se omoguilo prilagoavanje predloenih dodatnih regulatornih zahtjeva za izvoenje graevinskih objekata, a u sklopu osnovnih zahtjeva. Komisija i Stalni komitet e rjeavati takve zahtjeve, kao pitanja od velike vanosti, bez obzira na proces formalnog obavjetavanje prema Direktivi 83/189/EEC (OJ broj L109, 26.4.1983, p8). 7 U sadanjim dokumentima za tumaenje, klase ili nivoi karakteristika su uspostavljeni u dokumentu za tumaenje broj 2 (Bezbjednost u sluaju poara). U Direktivi se propisuje da klase ili nivoi zahtjeva i/ili osobina, ukoliko je neophodno, mogu biti utvreni i izvan dokumenata za tumaenje. U pogledu prisustva opasnih substanci u graevinskim proizvodima, klase i/ili nivoi karakteristika na koje e se odnositi tehnike specifikacije treba da garantuju nivoe zatite obavezne za objekte, uzimajui u obzir svrhu objekata. 8 S obzirom da je svrha Direktive uklanjanje prepreka za trgovinu, koje nastaju usljed postojeih pravnih, regulatornih ili administrativnih odredbi, tehnike specifikacije koje proizilaze iz Direktive treba u potpunosti da uzmu u obzir osnovane tehnike tradicije u zemljama lanicama. Ovo znai da tehnike specifikacije ne bi tebalo da ometaju ili spreavaju upotrebu graevinskih proizvoda, koji omoguavaju da objekti budu u skladu sa osnovnim zahtjevima i koji su u upotrebi u zemljama lanicama. 17.6.3.2 Dokument Dokument Dokument Dokument Sadraj dokumenata za tumaenje: za tumaenje broj 1: Mehaniki otpor i stabilnost za tumaenje broj 2: Bezbjednost u sluaju poara za tumaenje broj 3: Higijena, zdravlje i ivotna sredina za tumaenje broj 4: Bezbjednost tokom upotrebe
Dokument za tumaenje broj 5: Zatita od buke Dokument za tumaenje broj 6: Uteda energije i zadravanje toplote 17.6.3.3 Standardni predmeti dokumenata za tumaenje - Nivoi ili klase za osnovne zahtjeve i za karakteristike proizvoda - Znaenje optih termina koji se koriste u dokumentima za tumaenje - Objanjenje osnovnih zahtjeva - Osnova za provjeru ispunjenja osnovnih zahtjeva - Opte izjave o tehnikim specifikacijama i uputstvima za evropske tehnike saglasnosti - Odredbe o proizvodima i objektima u dokumentima za tumaenje - Proizvodi, karakteristike i atestiranje usklaenosti - Radni vijek i trajnost - Dodaci
17.6.4
Smjernice A do L
17.6.4.1 Uvod U lanu 20 Direktive o graevinskim proizvodima (89/106/EC) navodi se da Stalni Komitet moe, na zahtjev predsjedavajueg ili zemlje lanice ispitati bilo koje pitanje koje se namee usljed implementacije i praktine primjene ove Direktive. Kako bi se u najveoj mjeri postigao obostrani dogovor izmeu Komisije i zemalja lanica, kao i izmeu samih zemalja lanica, o nainu na koji e Direktiva da funkcionie, nadlene slube Komisije, prisvajajui pravo predsjednitva i sekretarijata Stalnog Komiteta, mogu objaviti seriju smjernica koje se bave posebnim pitanjima vezanim za implementaciju, praktinu implementaciju i primjenu Direktive. Ovi dokumenti ne predstavljaju zakonska tumaenja Direktive. Nisu sudski obavezujui i ne mijenjaju ili dopunjavaju Direktivu na bilo koji nain. Ukoliko se radi o procedurama, time se u principu ne iskljuuju druge procedure kojima bi se jednako mogli ispuniti uslovi Direktive. Uglavnom e biti zanimljivi i upotrebljavae ih oni koji omoguavaju djelovanje Direktive, sa pravnog, tehnikog i administrativnog gledita. Dalje mogu biti razraeni, dopunjeni ili povueni putem iste procedure koja se koristi za njihovo izdavanje. 17.6.4.2 Smjernice Smjernica A Imenovanje priznatih organa u oblasti Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica B Definisanje kontrole fabrike proizvodnje u tehnikim specifikacijama za graevinske proizvode Smjernica C Obrada opreme i sistema u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica D CE oznaavanje na osnovu Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica E Nivoi i klase u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica F Trajnost i Direktiva o graevinskim proizvodima. Smjernica G
Evropski klasifikacioni sistem za ponaanje graevinskih proizvoda u sluaju poara Smjernica H Usklaeni pristup koji se odnosi na opasne supstance, u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima Smjernica I Primjena lana 4(4) Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica J Prelazni sporazumi u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima, objavljeni nakon savjetovanja Stalnog komiteta za graevinarstvo, na 49-toj sjednici, odranoj 28/29 marta 2000 godine, kao dokument CONSTRUCT (Graenje) 99/382 Rev. 1, koji je auriran u aprilu 2001 nakon izmjena u postupku objavljivanja. Smjernica K Atestiranje sistema usklaenosti kao i uloga i zadaci imenovanih organa u podruju Direktive o graevinskim proizvodima. Smjernica L PRIMJENA I UPOTREBA EUROKODOVA (objavljena nakon savjetovanja Stalnog Komiteta za graevinarstvo, na 53-oj sjednici koja je odrana 19. decembra 2001 godine i pismene procedure koja je zavrena 25. januara 2002. godine, kao dokument CONSTRUCT (Graenje) 01/483 Rev. 1). Ovu smjernicu pod nazivom Primjena i upotreba Eurokodova pripremile su slube Evropske Komisije u bliskoj saradnji sa ovlatenim predstavnicima zemalja lanica (nacionalni dopisnici Eurokoda). Komisija e nadgledati sva pitanja koja se odnose na ovu smjernicu. Kada bude potrebno, izvrie se recenzija ove smjernice, na osnovu iskustva steenog njenom primjenom. Smjernice su objavljene na Web stranici: http://europa.eu.int/comm/enterprise/construction/internal/guidpap/l.htm 17.6.4.3 Stalni Komitet za graevinarstvo Na osnovu lana 19 Direktive o graevinskim proizvodima, osniva se Stalni Komitet za graevinarstvo kako bi se odredilo bilo kakvo pitanje nametnuto implementacijom i praktinom primjenom Direktive. Komitet sainjavaju predstavnici koje imenuju zemlje lanice. Navedene predstavnike mogu takoe pratiti i strunjaci. Stalni Komitet je izmeu ostalog potrebno konsulovati radi sljedeeg: - uspostavljanja procedura za atestiranje usklaenosti; - uspostavljanja klasa zahtjeva; - donoenja odluka u vezi sa dokumentima za tumaenje; Nacrti odluka Komisije podnose se SCC-u (Stalnom Komitetu za graevinarstvo), a Komisija, putem veine, kako je propisano u lanu 148(2) Sporazuma, usvaja predviene mjere, ukoliko su u skladu sa miljenjem Komiteta. Ukoliko mjere nisu u skladu sa miljenjem Komiteta, prijedlog se podnosi Vijeu, koje postupa po miljenju kvalifikovane veine. Ukoliko Vijee nakon tri mjeseca nita ne preduzme, Komisija usvaja navedene mjere.
17.6.5
Evropski standardi i tehnike saglasnosti
17.6.5.1 Evropski standardi Evropski standard je definisan kao dokument, koji je uspostavljen na osnovu konsenzusa i odobren od strane priznatog organa, u kojem su data pravila, uputstva ili karakteristike aktivnosti ili njihovi rezultati, a za optu i stalnu upotrebu. Njima upravljaju CEN CENELEC (Evropski Komitet za elektro-tehniku standardizaciju) i ETSI (Institut za evropske telekomunikacione standarde). Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) uspostavlja i usklauje meunarodne standarde.
Nakon dugoronog plana, Tehniki komitet (CEN TC) priprema nacrt evropskog standarda u saradnji sa predstavnicima svih zainteresovanih lanova evropskog komiteta za standardizaciju (CEN). Kvalifikovana veina lanova evropskog komiteta za standardizaciju (CEN) zatim usvaja zavreni nacrt standarda. Evropski komitet za standardizaciju (CEN) Tehniki komitet CEN/TC 227 trenutno priprema evropske standarde za proizvode koji se koriste za izgradnju puteva. Neki od dokumenata su blizu ili su ve u fazi odobenja. Oni obuhvataju: - Betonske kolovozne konstrukcije metode ispitivanja Dio 1: Odreivanje debljine betona, prEN 13863-1 - Betonske kolovozne konstrukcije metode ispitivanja Dio 2: Odreivanje zasiene gustine jezgra, prEN 13863-2 - Betonske kolovozne konstrukcije metode ispitivanja Dio 3: Odreivanje veze izmeu dva betonska sloja, prEN 13863-3 - Kolovozni zastor Specifikacije Dio 2: Agregati, prEN 12273-2 - Nevezane i hidrauliki vezane mjeavine Dio 44: Metode ispitivanja aktivnosti bindera Odreivanje alfa koeficijenta ljake u zastakljenoj visokoj pei, prEN 13286-44 - Nevezane i hidrauliki vezane mjeavine Dio 46: Metode ispitivanja za odreivanje kompatibilnosti, vrijednost vlage (MCV), prEN 13286-46 - Nevezane i hidrauliki vezane mjeavine Dio 47: Metode ispitivanja nosivosti, Kalifornijski indeks nosivosti (CBR), trenutni indeks nosivosti (IBI) i linearno irenje, prEN 13286-47 U evropskim standardima za proizvode bie naznaena ispitivanja koja treba sprovesti kao i karakteristike ponaanja proizvoda koje treba postii prije nego to se CE oznaka moe nalijepiti na isti, a u skladu sa zahtjevima Direktive o graevinskim proizvodima. 17.6.5.2 CEN TC, aktivan u oblasti graevinskih proizvoda: CEN/TC 33 Vrata, prozori, kapci, graevinska metalna roba i zid-zavjesa CEN/TC 38 Trajnost drveta i od drveta dobijenih materijala CEN/TC 50 Rasvjetni stubovi i slavine CEN/TC 51 Vezivni i graevinski kre CEN/TC 53 Oprema za privremene objekte CEN/TC 67 Keramike ploice CEN/TC 88 Termo-izolacioni materijal i proizvodi CEN/TC 89 Termike karakteristike graevina i graevinskih komponenti CEN/TC 99 Zidne obloge CEN/TC 104 Betonski proizvodi i proizvodi vezani za beton CEN/TC 112 Drvene ploe CEN/TC 124 Drvene konstrukcije CEN/TC 125 Zidarstvo CEN/TC 126 Akustina svojstva graevinskih proizvoda i graevina CEN/TC 127 Zatita od poara u objektima CEN/TC 128 Proizvodi za krovni pokriva-za isprekidano polaganje i proizvodi za oblaganje zidova CEN/TC 129 Staklo u objektu CEN/TC 134 Podni pokrivai elastini, tekstilni i vieslojni CEN/TC 135 Izrada elinih i aluminijumskih konstrukcija CEN/TC 154 Agregati
CEN/TC 163 CEN/TC 166 CEN/TC 167 CEN/TC 175 CEN/TC 177
Sanitarni ureaji Dimnjaci Leita konstrukcije Okrugla i rezana graa Prefabrikovane armirane komponente upljikavog betona parenog pod visokim pritiskom ili laki agregat beton sa otvorenom konstrukcijom CEN/TC 178 Jedinice za poploavanje i ivinjaci CEN/TC 187 Vatrostalni proizvodi i materijali CEN/TC 189 Geosintetika CEN/TC 217 Povrine za sportske terene CEN/TC 226 Putna oprema CEN/TC 227 Materijali za puteve CEN/TC 229 Prefabrikovani betonski proizvodi CEN/TC 241 Gipsani proizvodi i proizvodi koji se zasnivaju na gipsu CEN/TC 246 Prirodni kamen CEN/TC 247 Automatizacija graenja, kontrola i upravljanje graenjem CEN/TC 250 Strukturalni Eurokodovi CEN/TC 254 Savitljivi limovi za hidroizolaciju CEN/TC 277 Visee tavanice CEN/TC 284 Staklenici CEN/TC 288 Izvoenje posebnih geotehnikih radova CEN/TC 297 Samostojei industrijski dimnjaci CEN/TC 303 Kouljice poda i na licu mjesta lijevani podovi u objektima CEN/TC 315 Objekti za gledaoce CEN/TC 323 Uzdignuti pristupni podovi CEN/TC 325 Spreavanje kriminala urbanistikim planiranjem i projektovanjem CEN/TC 336 Bitumenska veziva CEN/TC 339 Otpornost pjeakih povrina na klizanje Metode procjene CEN/TC 340 Antiseizmiki ureaji CEN/TC 341 Geotehnika istraivanja i ispitivanja CEN/SS B02 Konstrukcije CEN/SS B99 Visokogradnja i niskogradnja neodreeno lanovi evropskog komiteta za standardizaciju su obavezni da implementiraju usvojene standarde u odreeno vrijeme, uglavnom kao nacionalne standarde (npr. SIST EN), tri mjeseca nakon saglasnosti (objavljivanja standarda od strane evropskog komiteta za standardizaciju CEN), te da povuku mogue konfliktne tehnike specifikacije u periodu od est mjeseci.
17.6.6
Evropski standardi (EN) koji su predvieni za proizvoljnu upotrebu
Uzimaju u obzir minimalne zahtjeve koji su prihvaeni od strane kvalifikovane veine evropskog komiteta za standardizaciju Tehnikog komiteta (CEN TC), koji mogu biti u postupku usvajanja, dopunjeni sa nacionalnim uvodom i nacionalnim dodatkom ili uputstvom za implementaciju. Odredbe nacionalnog dodatka mogu biti: - Nacionalne ili strane tehnike specifikacije ili odredbe nacionalnih tehnikih propisa, ukoliko na njih upuuje evropski standard, ali ne postoji primjenljiva meunarodna tehnika specifikacija; - Razliiti nivoi zatite ili mogue razlike u klimatskim i geografskim uslovima u zemlji lanici;
Opta naela evropskih standarda mogu biti razloena, dopunjena ili formulisana u konkretnom obliku; - Razmatranja do tradicionalnih nacionalnih praksi. Podruje standarda bi moglo postati meunarodno obavezno, ukoliko bi se zakljuio sporazum izmeu lanova evropskog komiteta za standardizaciju, administrativni ili pravni dokument ili obavezujui ugovor za zainteresovane partnere zemalja lanica. -
17.6.7
Usklaeni evropski standard EN (hEN)
Se obavezno sprovode u zemljama lanicama Evropske Unije (EU) ili Evropskog ekonomskog podruja (EEA). Oni ne daju pravo izmjene ili utvrivanja stroijih nivoa usklaenih zahtjeva koji su navedeni u normativnom Dodatku Z. Neke odredbe usklaenih standarda ne smiju se smatrati osnovnim zahtjevima. Moe se izvriti kategorizacija nivoa ili klasa. Metod klasifikacije, objavljivanja i CE oznaavanja klasa ili nivoa dat je u Smjernici E.
17.6.8
Dodatna vrijednost proizvoda i proizvoljno izdavanje certifikata
Konani dodatni ili stroiji nivoi usklaenih zahtjeva ili zahtjevan sistem atestiranja usklaenosti, za raspolaganje dodatnom vrijednou proizvoda mogu biti naznaeni: - Na zahtjev proizvoaa koji namjerava da proizvod sa dodatnom vrijednou plasira na trite, na konkurentan nain koji se zasniva na konkurentnim cijenama. - Na zahtjev Investitora, u sluaju kada proizvod mora da ispuni dodatne zahtjeve za predvienu upotrebu, ugovarajui odredbe sa Izvoaem, ukoliko nije predmet javne nabavke. - Ukoliko su predodreeni pravnom nacionalnom odredbom koju je objavio nadleni nacionalni sekretar, u sluaju da je nabavljeni proizvod predmet javne nabavke i da je dodatna vrijednost od javnog znaaja, te da postoje nacionalni propisi koji odreuju nivoe zatite konstrukcije ili klimatske i geografske uslove; takav propis mora da razmatra Komisija CE oznaka odobrava usklaenost sa usklaenim standardima, samo za proizvode koji su plasirani na zajedniko trite. Sistem atestiranja usklaenosti neregulisanog podruja standarda za proizvode je predvien kao proizvoljno izdavanje certifikata. Vremenska ogranienja i faze usvajanja usklaenog evropskog standarda (hEN) od strane evropskog komiteta za standardizaciju navedeni su u Prelaznim sporazumima u sklopu
Direktive o graevinskim proizvodima Smjernica J Prelazni sporazumi u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima.
Evropski standard sadri sljedea obavezna poglavlja: - Prethodni informativni elementi (status, vremenska ogranienja za usvajanje i povlaenje suprotnih standarda (DOW datum povlaenja) - Opti normativni elementi: obim e biti specifian i jasno e biti naznaeno koji proizvod(i), materijal(i), forma(e) (ukoliko je relevantno) i upotreba(e) su obuhvaeni, - Normativne reference: Ovdje su navedeni dokumenti (u veini sluajeva evropski ili meunarodni standard(i), sa nazivima, datumima referenci, godinom raspoloivosti, koji su upueni na tekst na nain koji ih ini neophodnim za primjenu standarda. - Tehniki normativni elementi: Definicije, simboli i skraenice Zahtjevi: Svi relevantni zahtjevi koji se odnose na proizvode treba da budu obuhvaeni ovom klauzulom, bilo da se odnose na direktive ili ne. Svi zahtjevi koji se odnose na karakteristike iz direktiva treba da budu normativni.
Metode ispitivanja, procjene i uzimanja uzoraka Procjena usklaenosti Klasifikacija i odreivanje Oznaavanje, lijepljenje etiketa i pakovanje Normativni dodaci Informativni dodaci Dodatak ZA (koji je dodat na usklaene standarde cjelokupna smjernica koja se odnosi na principe i pripremu dodatka ZA dat je u tekstu BT rezolucije C139/2000 Dodatak ZB (Ostale direktive novog pristupa)
17.6.9
Evropska tehnika saglasnost
Organ za izdavanje saglasnosti Evropskog ekonomskog podruja zemalja lanica, koji je prijavljen u Komisiji Evropske Unije, dodjeljuje evropske tehnike saglasnosti. Ovaj organ mora biti ovlaten za ispitivanje karakteristika, procjenu usklaenosti i nepristrasno atestiranje. Usklaenost proizvoda sa zahtjevima dodijeljene tehnike saglasnosti mora biti procjenjena u skladu sa obaveznim sistemom atestiranja i nadzora. Postoje dva naina dodjele evropske tehnike saglasnosti (ETA): - U podrujima proizvoda gdje postoje smjernice za izdavanje evropske tehnike saglasnosti, evropska organizacija za izdavanje tehnikih saglasnosti dodjeljuje evropsku tehniku saglasnost (ETA), uzimajui u obzir odredbe smjernica za izdavanje evropske tehnike saglasnosti (ETAG) za proizvode vie od jednog proizvoaa. - U podrujima gdje ne postoje smjernice za izdavanje evropske tehnike saglasnosti, evropske tehnike saglasnosti mogu biti dodijeljene na osnovu sporazuma svih organa evropske organizacije za tehnike saglasnosti i Evropske Komisije, putem opteg sporazuma o procedurama procjene, u kojem su navedeni kriterijumi za procjenu proizvoda i njegovu predvienu upotrebu. Radne grupe i podruja rada evropske organizacije za tehnike saglasnosti (EOTA):
Aktivne radne grupe Metalni ankeri za upotrebu u betonu Dio 1: Ankeri uopte Dio 2: Torzijsko kontrolisani expanzijski ankeri Dio 3: Podsjeeni ankeri Dio 4: Deformacijski kontrolisani ankeri Dio 5: Uvezani ankeri Dio 6: Metalni ankeri za upotrebu u betonu za privravanje lakih sistema Plastini ankeri za upotrebu u betonu i kamenu Metalni injektirani ankeri za upotrebu u kamenu Zaptiveni sistemi zastakljivanja konstrukcije Dio 1: Sistemi sa osloncem i sistemi bez oslonca Dio 2: Presvueni aluminijum Dio 3: Termiki prekidi Dio 4: Zastakljivanje neprovidnim staklom Vanjska termo izolacija putem vieslojnih sistema/oprema sa malterisanjem Nenosivi trajni sistemi oplata koji se zasnivaju na upljim blokovima ili na ploama izolacionog materijala i ponekad na betonu Sistemi mainski privrenih, savitljivih krovnih hidroizolacionih membrana Oprema za teno nanoenje krovne hidroizolacije
2 3 4
6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17
18
19
20 21 22 23 24 25 26
Oprema za unutranje pregrade Samostojea providna krovna oprema (osim opreme od stakla) Oprema za montano stepenite Oprema za naknadno prednaprezanje prednapregnutih konstrukcija Laki spregnuti drveni nosai i stubovi Oprema za izradu drvenih okvira Oprema za obradu trupaca Proizvodi za gaenje poara i protivpoarni proizvodi Proizvodi za gaenje poara Protivpoarni proizvodi dio 1: Opte dio 2 dio 3 dio 4: Protivpoarni proizvodi i oprema za table, ploe i temeljne stope Montani drveni nosivi napregnuti paneli Samostojei spregnuti laki paneli dio 1: Opte dio 2: Za upotrebu na krovovima dio 3: Za upotrebu na vanjskim zidovima i pokrivaima zidova dio 4 Dilatacione spojnice za putne mostove Trodimenzionalne ploice za privrivanje Fasade (montani) izolaciona oprema i oprema za oblaganje fasade oprema za oblaganje Oprema za zatitu od odrona Montane graevinske jedinice Teni naneseni sistemi za hidroizolaciju ploe mosta Oprema za betonske i metalne okvire Oprema za betonske okvire Oprema za metalne okvire Hladne skladine prostorije i oprema Oprema za montane hladne skladine prostorije Oprema za montane hladne skladine objekte Modanici za spojnice konstrukcije Vodonepropusne obloge za zidove i podove kupatila Ultra tanki sloj asfalt betona Izolacioni sistemi za obrnute krovne sisteme
27 28 29 30 31
17.6.10 Atestiranje usklaenosti

Proizvodi koji spadaju u grupu proizvoda za izgradnju puteva, u kontekstu Direktive o graevinskim proizvodima, obuhvataju isti bitumen, polimerom modifikovan bitumen, fluksirani bitumen, fluksirani polimerom modifikovani bitumen, razrijeeni bitumen, emulzije, bitumenske mjeavine, asfalt/bitumen i povrinske obrade. Atestiranje sistema usklaenosti koje se primjenjuje na proizvode za izgradnju puteva je 2+, tj. izdavanje certifikata za kontrolu fabrike proizvodnje sa nadzorom. Od proizvoaa se zahtjeva da rukovodi sistemom kontrole fabrike proizvodnje (FPC) u skladu sa specifikacijom za sistem kontrole fabrike proizvodnje koji je definisan u sklopu
relevantnog usklaenog standarda za evropske proizvode. Procedure atestiranja sistema usklaenosti 2+ podrazumijevaju angaovanje imenovanog organa koji e potvrditi sistem kontrole fabrike proizvodnje, koji sprovodi proizvoa, te izdati CE certifikat o usklaenosti za sistem kontrole fabrike proizvodnje. Pored toga, imenovani organ je obavezan da redovno sprovodi nadzor sistema kontrole fabrike proizvodnje. Za poetno ispitivanje, proizvoa treba da izvri odabir uzoraka od svakog tipa proizvoda iz svakog proizvodnog objekta koji isporuuje proizvode. Zatim je potrebno izvriti ispitivanje ovih uzoraka kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa zahtjevima koji su navedeni u relevantnom standardu za dati proizvod. Prije oznaavanja CE oznakom, proizvoa je obavezan da pripremi izjavu o usklaenosti Evropske zajednice, koja se zasniva na rezultatima poetnog ispitivanja i na usklaenosti sa Direktivom, u svakom pogledu. U Smjernici K navedene su definicije, metode i procedure atestiranja usklaenosti.
17.6.11 Smjernica K Sistemi atestiranja usklaenosti kao i uloga i zadaci imenovanih organa na polju Direktive o graevinskim proizvodima
17.6.11.1 Obim 1. U ovoj smjernici do detalja su razraeni razliiti sistemi atestiranja usklaenosti (AoC), u kontekstu implementacije Direktive Vijea 89/106/EEC (dalje u tekstu Direktiva o graevinskim proizvodima ili CPD), koja je dopunjena Direktivom Vijea 93/68/EC. 2. Takoe, u navedenoj smjernici obraen je i odnos izmeu sistema atestiranja usklaenosti (AoC) i imenovanih organa. Razjanjena je i uloga relevantnog imenovanog organa/imenovanih organa u sklopu razliitih sistema atestiranja usklaenosti (AoC). 3. Smjernica upuuje, naroito, na lanove 13 i 18 kao i na Dodatak III Direktive o graevinskim proizvodima (CPD). Cjelokupan tekst ovih odredbi dostupan je na Internet stranici pod nazivom DG Enterprise construction. 4. Smjernica je namijenjena velikom broju razliitih ljudi, a naroito imenovanim organima i regulatorima, kao i organima za sprovoenje, u okviru evropskog ekonomskog podruja (EEA). Takoe je namijenjen za razmatranje, pored odgovarajuih naloga, piscima tehnikih specifikacija (lanovima CEN/CENELEC i EOTA), kao i proizvoaima i drugim korisnicima u informacione svrhe. 5. Ovim dokumentom date su informacije kojima se dopunjuje smjernica A, s obzirom da se u njemu navodi praktina uloga imenovanih organa. U njemu se ne navode kriterijumi koje treba da koriste zemlje lanice u svrhu ispitivanja organa koji zahtijevaju da budu razmotreni za imenovanje (obuhvaeno smjernicom A). Napomena: Smjernica A: IMENOVANJE ORGANA U OBLASTI DIREKTIVE O GRAEVINSKIM PROIZVODIMA 17.6.11.2 Osnovna naela 1. Direktivom o graevinskim proizvodima CPD utvren je itav komplet sistema atestiranja usklaenosti, ukljuujui sve aktere navedenih sistema kao i njihove uloge i zadatke. Proizvoljni evropski ili meunarodni standardi (ISO 9000 serija, EN 45000 serija), ili dokumenti sainjeni na horizontalnom nivou (CERTIF serija, ukljuujui smjernice za implementaciju Direktiva koje se zasnivaju na novom pristupu i globalnom pristupu (izdanje 2000)) za direktive novog ili globalnog pristupa, u kojima se opisuju radnje sline radnjama u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima, mogu da se upotrijebe kao polazna taka, ukoliko je primjenljivo, iako nisu obavezne. 2. Ovaj dokument je ogranien na aspekte koji se odnose na CE oznaavanje u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima. Proizvoljni aspekti, na koje moe biti upueno u
3.
4.
5.
6.
7.
tehnikim specifikacijama, nisu predmet navedenog dokumenta. Proizvoa je u potpunosti odgovoran za atestiranje da su proizvodi u skladu sa tehnikim specifikacijama. Ukljuenjem tree strane, ak i u sluaju da obezbijedi CE certifikat o usklaenosti, proizvoa se ne oslobaa niti jedne od svojih obaveza. Meutim, u sklopu CPD odgovornost za posebne radnje je data treoj strani za sve sisteme atestiranja usklaenosti (AoC), izuzev sistema 4. Bilo da je trea strana ukljuena u atestiranje usklaenosti ili ne, sva ispitivanja i procedure, koji su obavezni prema Direktivi o graevinskim proizvodima i tehnikim specifikacijama, moraju biti sprovedeni i ispravno dokumentovani. Dokumentacija e biti na raspolaganju svim imenovanim ovlatenim organima kao i nadzornim organima, gdje je primjenljivo. Prilikom propisivanja sistema atestiranja usklaenosti (AoC), utvreno je da znaaj uloge koju ima proizvod, u pogledu osnovnih zahtjeva, nije uvijek isti za svaki ER. Stoga, u sklopu navedenog sistema atestiranja usklaenosti AoC, odreena ispitivanja osobina proizvoda se obino dodjeljuju imenovanim organima, dok se ostatak dodjeljuje proizvoau. Detalji o dodjeljivanju ispitivanja e biti naznaeni u tehnikim specifikacijama, te razraeni na osnovu naloga dobijenih od Komisije. Pored gore navedenog, mnoge odluke Komisije, koje se odnose na atestiranje usklaenosti graevinskih proizvoda, se zasnivaju na zbirnoj proceduri, gdje se razliiti sistemi atestiranja usklaenosti dodjeljuju razliitim moguim upotrebama proizvoda. Vrsta angaovanog imenovanog organa, ukoliko postoji, stoga zavisi od obima predviene upotrebe (predviena upotreba je definisana u sklopu dokumenata za tumaenje, kao upuivanje na ulogu(e) koje e proizvod imati u ispunjenju osnovnih zahtjeva), za koju je proizvoa odabrao da svoj proizvod uini prikladnim. Termin imenovani organ se koristi samo za organizacije imenovane u lanu 18 Direktive o graevinskim proizvodima CPD, kako bi se izbjegla konfuzija sa terminologijom koja se koristi za organizacije koje su imenovane od strane zemalja lanica u lanu 10 Direktive o graevinskim proizvodima CPD (tj. EOTA organi za izdavanje saglasnosti).
17.6.11.3 Metode kontrole usklaenosti
Poetni tip ispitivanja (ITT) proizvoda (od strane proizvoaa ili imenovanog organa), koji se primjenjuje za sve sisteme atestiranja usklaenosti AoC
1. Poetni tip ispitivanja predstavlja kompletan skup testova ili drugih procedura, opisanih u usklaenoj tehnikoj specifikaciji, kojim se utvruju karakteristike uzoraka proizvoda koji su predstavnici odreenih tipova proizvoda. 2. Poetnim tipom ispitivanja se vri provjera da li je proizvod u skladu sa usklaenom tehnikom specifikacijom. Ovim tipom ispitivanja definie se ispoljavanje usklaenih karakteristika koju je potrebno potvrditi. 3. U zavisnosti od ogranienja predvienih upotreba, koje su odabrane od strane proizvoaa, kao i od posebnih trita koje predvia proizvoa, obim poetnog tipa ispitivanja treba da bude ogranien na onaj koji je primjenljiv za predviene upotrebe. 4. Tip proizvoda moe da obuhvati nekoliko verzija proizvoda, ukoliko razlike izmeu verzija ne utiu na nivo bezbjednosti, niti na druge zahtjeve koji se odnose na performansu proizvoda. 5. Poetni tip ispitivanja (ITT) ne predstavlja procjenu prikladnosti za upotrebu proizvoda. Poetni tip ispitivanja je vie utvrivanje ponaanja proizvoda, na osnovu ispitivanja ili drugih postupaka koji su opisani u tehnikim specifikacijama. 6. Poetni tip ispitivanja je samo jedan element kojim se utvruje da li proizvod moe ili ne moe biti atestiran da je u skladu sa tehnikom specifikacijom. Meutim, poetni tip ispitivanja (ITT) ne igra osnovnu ulogu u sklopu Direktive o graevinskim
strana 248 od 263
knjiga IV
proizvodima, s obzirom da se ovim ispitivanjem obezbjeuje referenca za potvreno ponaanje proizvoda.
Reviziono ispitivanje uzoraka koji su uzeti u fabrici, na otvorenom tritu ili na gradilitu, od strane proizvoaa ili imenovanog organa;
1. Prema odlukama Komisije, reviziono ispitivanje koje sprovode imenovani organi, a u sklopu postupaka atestiranja usklaenosti, uglavnom se ograniava na prostorije proizvoaa ili njegovog ovlatenog zastupnika. 2. Ispravnim revizionim ispitivanjem podrazumijeva se sljedee: - Graevinski proizvod je ispitan u skladu sa metodama ispitivanja koje su naznaene u tehnikoj specifikaciji i poetnom tipu ispitivanja. - Rezultati ispitivanja se zatim uporeuju sa potvrenim ponaanjem proizvoda koje je izvedeno iz poetnog tipa ispitivanja. - Izvjetaj o ispitivanju se dalje dostavlja, potvrujui da su dobijeni zakljuci u skladu sa tehnikim specifikacijama, odredbama poetnog tipa ispitivanja i kontrolom fabrike proizvodnje.
Kontrola fabrike proizvodnje

1. U Direktivi o graevinskim proizvodima, kontrola fabrike proizvodnje podrazumijeva stalnu unutranju kontrolu proizvodnje koju vri proizvoa. Naravno, to podrazumijeva i ispitivanja koja sprovodi proizvoa, kako bi se dokazala usklaenost proizvedenih proizvoda sa performansama koje su dokazane poetnim tipom ispitivanja. 2. Vie detalja o kontroli fabrike proizvodnje moe se nai u smjernici B: Definicija kontrole fabrike proizvodnje u tehnikim specifikacijama za graevinske proizvode. 17.6.11.4 Sistemi atestiranja usklaenosti 1. U skladu sa lanom 13 Direktive o graevinskim proizvodima, proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik, koji su uspostavljeni u Zajednici, odgovorni su za atestiranje da su proizvodi u skladu sa zahtjevima tehnike specifikacije, u sklopu znaenja lana 4. Usklaenost e biti uspostavljena putem raznih naina ispitivanja i/ili drugih dokaza na osnovu tehnikih specifikacija, u skladu sa Dodatkom III, gdje se prednost daje primjeni dva postupka atestiranja usklaenosti: (i) Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda od strane priznatog organa za izdavanje certifikata (na osnovu 2 alternativna sistema) (ii) Izjava o usklaenosti proizvoda koju daje proizvoa (na osnovu etiri alternativna sistema) 2. Organ za izdavanje certifikata u postupku (Angaovanjem organa za izdavanje certifikata nije predvieno da se proizvoa oslobodi bilo kakvih odgovornosti, ve da se korisnici i ovlateni organi uvjere da je sve zadovoljavajue.) (i) mora da izvri procjenu usklaenosti proizvoda, i u postupku (ii), prva mogunost, mora da izvri procjenu sposobnosti proizvoaa da procjeni ishode poetnog tipa ispitivanja i kontrole fabrike proizvodnje naspram specifikacija proizvoda, a u sluaju kada je obavezan nadzor, da izvri periodian pregled navedenog. 3. U sklopu postupka (i) i postupka (ii), prva mogunost, imenovani organi (osim organa za izdavanje certifikata) mogu raditi kao pod-izvoai organa za izdavanje certifikata. 4. U sklopu postupka (ii), druga mogunost, ispitivanja koja treba da budu izvrena, u pogledu bilo kojeg osnovnog zahtjeva, moraju biti odgovornost imenovane laboratorije za ispitivanja (vidjeti 4.2.2 (3) ispod). Meutim, laboratorija moe da podugovori posebna ispitivanja sa drugim laboratorijama. 5. U svrhu olakavanja upuivanja na razliite sisteme atestiranja usklaenosti (AoC) u odlukama Komisije o atestiranju usklaenosti i u odgovarajuim nalozima, sistemima su dodijeljeni brojevi. U Dodatku 1 saeto je data ova brojana ema.
Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda od strane imenovanog organa za izdavanje certifikata, na osnovu razliitih zadataka za proizvoae i imenovane organe (Dodatak III.2(i) Direktive o graevinskim proizvodima CPD (Sistemi 1 i 1+)).
1. U sklopu sistema 1 i 1+, odgovornost za izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda (na osnovu zadataka proizvoaa i imenovanog organa) prenesena je na treu stranu. 2. Uobiajena je praksa da pojedinane zadatke, koji su obavezni u postupku izdavanja certifikata za proizvode, izvode razliite strane npr. proizvoa, organ za izdavanje certifikata, organ za sprovoenje inspekcije, laboratorija. Organ za izdavanje certifikata je odgovoran za prikupljanje svih relevantnih informacija, kojim se vri provjera da li su svi zadaci izvedeni u skladu sa tehnikim specifikacijama, te je odgovoran za vrenje procjene i izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda. 3. Izdavanje certifikata za proizvode se stoga moe smatrati optom aktivnou, koja koristi informacije iz razliitih izvora. U sklopu ove sveukupne eme, proizvoa ima znaajnu ulogu, ukljuujui ispitivanje odreenih karakteristika proizvoda, kao dio poetnog tipa ispitivanja (vidjeti paragraf 3.1. gore). Raspored takvih ispitivanja e proizvoau biti naveden u tehnikim specifikacijama i razraen na osnovu naloga dobijenih od Komisije. 4. U skladu sa sistemima 1 i 1+, odgovornost za uzimanje uzoraka za poetni tip ispitivanja, u skladu sa pravilima koja su propisana u tehnikim specifikacijama (u nedostatku pravila za uzimanje uzoraka (i drugi detalji o poetnom tipu ispitivanja ili kontroli fabrike proizvodnje), grupa imenovanih organa e obezbijediti odgovarajua opta uputstva proizvoaima. Ova opta uputstva e zatim biti dostavljena Stalnom Komitetu za graevinarstvo u svrhu dobijanja saglasnosti. Autori specifikacija bi mogli koristiti ova uputstva kao osnovu za naredne izmjene specifikacija, to predstavlja dunost organa za izdavanje certifikata (esto se povjerava organu za vrenje inspekcije), prije nego proizvoaa. 5. Rezultat djelovanja imenovanog organa u skladu sa Direktivom o graevinskim proizvodima CPD Dodatak III.2(i) (Sistemi 1 i 1+) je u svim sluajevima certifikat o usklaenosti proizvoda. Jedina razlika izmeu opte koritenih termina sistem 1 i sistem 1+ su metode koje koriste imenovani organi za procjenu proizvoda (tj. 1+ obuhvata reviziono ispitivanje).
Izjava proizvoaa o usklaenosti proizvoda (Direktiva o graevinskim proizvodima CPD Dodatak III.2(ii))
1. U skladu sa sistemima 2, 2+, 3 i 4, odgovornost za uzimanje uzoraka za poetni tip ispitivanja ITT, u skladu sa pravilima koja su propisana u tehnikim specifikacijama, pripada proizvoau. Ovaj drugi sistem (Dodatak III Direktive o graevinskim proizvodima) dijeli se na 3 mogunosti:
Prva mogunost (Sistemi 2 i 2+)

1. Rezultat djelovanja imenovanog organa u sklopu ove prve mogunosti je u svim sluajevima certifikat o kontroli fabrike proizvodnje. Jedina razlika izmeu opte koritenih termina sistem 2 i sistem 2+ je u tome to oba sistema 2 i 2+ obuhvataju procjenu kontrole fabrike proizvodnje, dok sistem 2+ takoe obuhvata nadzor. 2. Izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje (FPC) odnosi se na procjenu stalne unutranje kontrole proizvodnje koju sprovodi proizvoa (kako bi se omoguila provjera postugnutih obaveznih karakteristika proizvoda). Stoga, i poetna inspekcija i stalni nadzor predstavljaju opte aktivnosti koje se odnose na odreeni proizvodni objekat, kako bi se dokazalo da je kontrola fabrike proizvodnje FPC u skladu sa zahtjevima tehnike specifikacije i Direktive o graevinskim proizvodima CPD. 3. U pogledu navedenih optih karakteristika certifikata o kontroli fabrike proizvodnje,
kod pojedinih karakteristika proizvoda ne postoji odnos jedan na jedan, ak iako neki aspekti ponaanja proizvoda mogu da opravdaju odreenu panju (treba da bude navedeno u tehnikim specifikacijama, ukoliko se o ovom radi). Stoga, dodjeljivanje zadataka imenovanom organu ili proizvoau, na osnovu pojedinih karakteristika proizvoda nema praktinu vrijednost. Procjena kontrole fabrike proizvodnje FPC obuhvata sve elemente, zahtjeve i odredbe koje je usvojio proizvoa kako bi ispunio obaveze u skladu sa Direktivom o graevinskim proizvodima CPD. 4. Izdavanje certifikata kontrole fabrike proizvodnje ne obuhvata procjenu sveukupne usklaenosti proizvoda sa tehnikom specifikacijom ovo ostaje odgovornost proizvoaa.
Druga mogunost (sistem 3)

1. Pod sistemom 3, odgovornost za poetni tip ispitivanja (ITT) se prenosi na treu stranu ili strane, prije nego na proizvoaa. Sve druge odgovornosti snosi proizvoa. 2. Odgovornost za uzimanje uzoraka proizvoda koje treba ispitati, u skladu sa pravilima koja su propisana u tehnikoj specifikaciji, snosi proizvoa. Dunost proizvoaa je da osigura da su uzorci predstavnici proizvoda koji e biti plasirani na trite, te da o tome vodi odgovarajui zapisnik. (tj. kao dio njegove kontrole fabrike proizvodnje). 3. injenica da trea strana (strane) snosi odgovornost za poetni tip ispitivanja ITT ne znai da mora da sprovodi sva ispitivanja koja su obavezna za dati tip proizvoda. Prilino je uobiajeno da proizvoa sam izvede neka od ispitivanja. U tehnikim specifikacijama, razraenim na osnovu naloga dobijenih od Komisije, e biti naznaeno koja od ispitivanja pojedinih karakteristika proizvoda moe da izvede proizvoa, naspram imenovanih laboratorija (u izvjetaju treba uvijek da bude
navedeno ko je izvrio ispitivanje).
4. Za ispitivanja koja treba da izvri trea strana, proizvoa moe da se obrati jednoj ili vie imenovanih laboratorija, premda ispitivanja koja treba izvriti u pogledu bilo kojeg od osnovnih zahtjeva mora izvriti ista laboratorija (tj. maksimalno 6 imenovanih laboratorija moe da se koristi, jedna po osnovnom zahtjevu). Ovakvom praksom e se omoguiti imenovanje visoko specijalizovanih laboratorija (npr. za protivpoarna i akustina ispitivanja) te njihovo okupljanje u sklopu procesa koordinacije grupe imenovanih organa. Proizvoa e obavijestiti svaku imenovanu laboratoriju o identitetu drugih imenovanih laboratorija koje su koritene, te e o tome voditi odgovarajue zapisnike. 5. Sva ispitivanja koja sprovodi sam proizvoa (ili imenovani organi) treba da budu izvedena, te izvjetaji o njima voeni u skladu sa tehnikom specifikacijom (specifikacijama). U izvjetajima o ispitivanjima potrebno je napraviti upuivanje na gore navedene karakteristike uzoraka. 6. Cjelokupan izvjetaj o poetnom tipu ispitivanja ITT, koji je sainio proizvoa, treba da obuhvati sve izvjetaje ispitivanja koja su sprovele imenovane laboratorije i proizvoa. Svaka imenovana laboratorija koja je ukljuena u poetni tip ispitivanja ITT moe da zatrai ispitivanje cjelokupnog izvjetaja poetnog tipa ispitivanja ITT, kako bi utvrdila da li sve karakteristike uzorka odgovaraju onim koje su date za ispitivanje. Ukoliko nisu iz iste serije, identifikacionim ispitivanjem e se omoguiti uporeivanje rezultata sa drugim dijelovima ispitivanja (Ovim se omoguava upotreba rezultata ispitivanja iz razliitih perioda u toku razvoja novih proizvoda).
Trea mogunost (sistem 4)

1. Prilikom atestiranja usklaenosti nije obavezna intervencija tree strane. Ovim se, naravno, ne spreavaju proizvoai da sprovode obavezna ispitivanja u nekoj od vanjskih laboratorija, ukoliko tako odlue (npr. ukoliko imaju nedostatak prostorija ili strunog osoblja za sprovoenje ispitivanja i procedura).
knjiga IV
strana 251 od 263
17.6.11.5 Imenovani organi koji su ukljueni u atestiranje usklaenosti 1. Trenutno, u Zemljama lanicama sistemi atestiranja i nadzora trita su operativni. Mnoge od treih strana koje su ukljuene u ove eme e postati imenovani organi, prema lanu 18 Direktive o graevinskim proizvodima. U svakom nacionalnom sistemu, za ove organe se koristi odreena terminologija. 2. Mnoge odluke Komisije, koje se odnose na atestiranje usklaenosti graevinskih proizvoda, zasnivaju se na kumulativnoj proceduri, u sklopu koje su razliiti sistemi atestiranja usklaenosti AoC dodjeljeni razliitim moguim predvienim upotrebama proizvoda (predviena upotreba je definisana u dokumentima za tumaenje kao upuivanje na ulogu (uloge) za koje je proizvod predvien, u svrhu ispunjavanja osnovnih zahtjeva. Tip imenovanog organa, ukoliko je ukljuen, zavisi od obima predvienih upotreba za koje je proizvoa odluio da svoj proizvod uini prikladnim. 3. Nije relevantno vriti poreenje uloge i zadataka razliitih tipova imenovanih organa u sklopu Direktive o graevinskim proizvodima, sa postojeom terminologijom ili praksom u zemljama lanicama, s obzirom da praksa nije uvijek jednaka tradiciji pod nacionalnim sistemima. 4. Imenovani organi za jedan i isti proizvod (proizvode) ili karakteristike proizvoda (ili tip ispitivanja) treba redovno da razmjenjuju iskustva i informacije neophodne za izvrenje zadataka, na nain da su procedure dosljedne i jasne, te da su dobijeni rezultati takvi da se mogu nanovo dobiti. Ova razmjena treba da se vri u odgovarajuoj sektor grupi grupe imenovanih organa (GNB). Pitanja od opteg interesa treba da budu proslijeena savjetodavnoj grupi grupe imenovanih organa GNB.
Podjela zadataka
1. Iz razliitih razloga imenovani organi mogu imenovati pod-izvoae koji se izvravati zadatke u njihovo ime. U Dodatku 2 detaljno su navedene razliite vrste imenovanih organa, kako je definisano u Dodatku III Direktive o graevinskim proizvodima, kao i njihove uloge u sklopu razliitih sistema atestiranja usklaenosti AoC. 2. Imenovani organ pod-izvoaa ostaje odgovoran za sve aktivnosti koje su obuhvaene imenovanjem. Podugovaranjem se ne zahtijeva prenos ovlatenja ili odgovornosti. Certifikati i izvjetaji se uvijek izdaju na ime i pod odgovornou imenovanog organa pod-izvoaa, ali na njima treba da bude naznaeno ko je izvrio zadatak. Serijsko pod-ugovaranje je zabranjeno kako bi se izbjeglo potkopavanje koherentnosti sistema i povjerenja u isti. 3. Imenovani organ moe podugovoriti strogo ograniene tehnike zadatke (npr. ispitivanja, revizije kontrole fabrike proizvodnje), sve dok isti mogu biti definisani kao bitni i povezani dijelovi tehnike operacije. Dva mehanizma za pod-ugovaranje mogu biti utvrena.
Na osnovu dugoronog odgovora:

1. Podugovaranje je dopustljivo u sluaju gdje organ, koji podnosi zahtjev za imenovanje, tano utvrdi pod-izvoae i uloge koje e oni imati u sistemu atestiranja usklaenosti. 2. Ovoj vrsti pod-izvoaa nije potrebno imenovanje, ali je potrebno da odreenoj Zemlji lanici dokae svoju tehniku sposobnost i nepristrasnost, tako to e ispuniti zahtjeve navedene u Dodatku IV Direktive o graevinskim proizvodima, za zadatke koji su mu ugovorom dati. 3. Imenovani organ mora u svakom sluaju da ima direktnu privatno-zakonsku ugovornu obavezu sa svojim pod-izvoaima kako bi obezbijedio ispunjavanje svojih optih dunosti. 4. Ovakvim mehanizmom obezbjeuje se odgovor u kojem imenovani organi trae rjeenje koje e im omoguiti pruanje kompletne usluge industriji. Odlukom Vijea 93/465/EC (Odluka Vijea 93/465/EC, koja se odnosi na standardne mjere (postupke)
za razliite faze procedura procjene usklaenosti i pravila za privrivanje i upotrebu CE oznake usklaenosti, koji su predvieni za upotrebu u direktivama tehnike usklaenosti) definie se odreen broj uslova pod-ugovaranja. 5. Prilagoavajui ovo posebnom sluaju Direktive o graevinskim proizvodima CPD, moe se rei da e podugovaranje radova biti predmet odreenih uslova kojima se garantuje: sposobnost preduzea, koje djeluje kao pod-izvoa, na osnovu usklaenosti sa zahtjevima Dodatka IV Direktive o graevinskim proizvodima CPD, smjernicom A i odgovarajuom usklaenom tehnikom specifikacijom, kao i sposobnost Zemlje lanice, koja je imenovala organ za podugovaranja, da obezbjedi efektivno nadgledanje takve usklaenosti sposobnost imenovanog organa da sprovodi efektivnu odgovornost za radove koji se izvode u sklopu pod-ugovora.
Pod-ugovaranje sa drugim imenovanim organima

U mnogim sluajevima, imenovani organi e traiti pod-izvoae kako bi rijeili posebne probleme (nedostatak kapaciteta u njihovim laboratorijama, inspekcije postrojenja preko granice ...) Imenovani organi mogu da koriste usluge drugih imenovanih organa (koji su imenovani u odgovarajuem podruju) u svrhu izvrenja zadataka. U certifikatima ili pripremljenim izvjetajima mora jasno da bude naznaeno ko je izvrio odreeni zadatak. Cjelokupna odgovornost ipak ostaje na imenovanom organu pod-izvoaa. Ovaj drugi tip podugovaranja obezbjeuje javnu transparentnost procjene svih organa koje je angaovala odgovarajua Zemlja lanica, obuhvata sve uesnike u evropskoj koordinaciji u sklopu grupe imenovanih organa (GNB) i nudi vie mogunosti za industriju.
17.6.11.6 Oznaavanje uzoraka i priprema izvjetaja
Oznaavanje uzoraka
1. Svi uzorci koji treba da se koriste u svrhu ispitivanja treba da budu na odgovarajui nain oznaeni, kako bi se omoguila naknadna provjera da li je proizvoa ispunio svoje obaveze. Ovim se dokazuje da je proizvoa potovao pravila koja su navedena u usklaenim EN ili ETA, da su sva ispitivanja izvedena na istoj seriji uzoraka, ukoliko je naznaeno, kao i da svi uzorci predstavljaju proizvode koji treba da budu plasirani na trite. 2. Oznaavanje uzoraka treba najmanje da obuhvati: proizvodnu liniju kao i datum i vrijeme uzimanja uzorka. Identitet uzorka e biti zabiljeen u svim izvjetajima sa ispitivanja kako bi se poveala mogunost kasnijeg praenja. 3. Proizvod za koji je proizvoa izjavio da je neispravan treba da bude iskljuen iz uzimanja uzoraka samo ukoliko je odvojen sa strane i oznaen na odgovarajui nain. 4. U sluaju da imenovani organ uzima uzorke, lice koje uzima uzorke treba da pripremi i potpie zapisnik o uzimanju uzoraka koji treba da bude sapotpisan od strane proizvoaa ili njegovog zastupnika (kada je relevantno). Zapisnik treba da obuhvati najmanje sljedee informacije: - Proizvoa i postrojenje za proizvodnju - Mjesto uzimanja uzoraka - Ukoliko je potrebno, koliinu zaliha ili serije (iz koje su uzeti uzorci) - Broj ili koliinu uzoraka - Identifikaciju graevinskog proizvoda, u skladu sa tehnikom specifikacijom - Oznaavanje proizvoda koje vri proizvoa - Oznaavanje proizvoda koje vri lice koje uzima uzorke (kada je relevantno) - Kada je potrebno, svojstva koja treba ispitati
Mjesto i datum Potpise Registracioni broj imenovanog organa
Izvjetaji o ispitivanju
1. Rezultati svakog ispitivanja, bez obzira da li je ovo ispitivanje dio poetnog tipa ispitivanja ili revizionog ispitivanja koje sprovodi proizvoa ili trea strana, treba da budu zapisani u izvjetaju o ispitivanju. Izvjetaj o ispitivanju treba da obuhvati najmanje sljedee informacije: - Proizvoa i postrojenje za proizvodnju - Identifikaciju graevinskog proizvoda, u skladu sa relevantnom tehnikom specifikacijom - Informacije o uzimanju uzoraka datumu ispitivanja angaovanom osoblju primjenjenim metodama ispitivanja u skladu sa relevantnim tehnikim specifikacijama - Identifikaciju organizacije i osoblja koje sprovodi ispitivanje - Mjesto i datum - Rezultate ispitivanja, ukljuujui analize istih, kada je relevantno - Mjesto i datum dostavljanja izvjetaja o ispitivanju - Registracioni broj imenovanog organa (kada je relevantno) - Potpis direktora laboratorije za ispitivanje i peat (kada je relevantno). Izvjetaj o ispitivanju mora da bude u skladu sa relevantnim klauzulama tehnikih specifikacija. Cjelokupan komplet izvjetaja o ispitivanju treba da uva proizvoa i organ za izdavanje certifikata (kada je relevantno), te da bude dostupan na zahtjev organa za vrenje inspekcije (kada je relevantno) i organa za nadzor trita. Laboratorije za ispitivanja e uvati one izvjetaje o ispitivanjima koje su objavili.
Napomena
Ukoliko je mogue, autori specifikacija bi trebalo da pripreme modele izvjetaja kao i modele ostale dokumentacije, koji bi trebalo da budu ukljueni u tehnike specifikacije. Kao privremeno rjeenje, a i da bi se izbjegao dodatni posao za autore specifikacija, izvjetaji ispitivanja mogu da se pojave kao posebni dokumenti koje su pripremile grupe relevantnog sektora i/ili savjetodavna grupa imenovanih organa. Prikladna zajednika prezentacija treba da bude osigurana bliskom saradnjom izmeu autora specifikacija i grupe imenovanih organa (GNB).
Reference
Direktiva o graevinskim proizvodima CONSTRUCT 99/345 REV. 3: INTERVENCIJA TREE STRANE U ATESTIRANJU USKLAENOSTI (AoC) CONSTRUCT 99/342: Diskusija Zemalja lanica o imenovanim organima i odnos prema podugovaranju zadataka od strane imenovanih organa Smjernica A: Imenovanje priznatih organa u podruju Direktive o graevinskim proizvodima Smjernica B: Definicija kontrole fabrike proizvodnje u tehnikim specifikacijama za graevinske proizvode Miljenja radne grupe 1 iz savjetodavne grupe koja pripada grupi imenovanih organa (NB-CPD001/NB-CPD-002 rev4) Smjernica za implementaciju Direktiva koji se zasniva na novom i globalnom pristupu.
strana 254 od 263
knjiga IV
Dodatak 17.1: Sistemi atestiranja usklaenosti

Sist. 4 3 2 Zadaci proizvoaa Poetni tip ispitivanja proizvoda Kontrola fabrike proizvodnje Kontrola fabrike proizvodnje Poetni tip ispitivanja proizvoda Kontrola fabrike proizvodnje Poetni tip ispitivanja proizvoda 2+ Kontrola fabrike proizvodnje Ispitivanje uzoraka u skladu sa propisanim planom ispitivanja Poetni tip ispitivanja proizvoda Izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje na osnovu poetne inspekcije Izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje na osnovu poetne inspekcije neprekidan nadzor procjena i odobrenje kontrole proizvodnje Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda na osnovu zadataka imenovanog organa i zadataka dodjeljenih proizvoau Zadaci imenovanog organa: poetni tip ispitivanja proizvoda; poetna inspekcija fabrike i kontrola fabrike proizvodnje; neprekidan nadzor, procjena i odobrenje kontrole fabrike proizvodnje; Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda na osnovu zadataka imenovanog organa i zadataka dodjeljenih proizvoau Kontrola fabrike proizvodnje 1+ Naredna ispitivanja uzoraka u skladu sa propisanim planom ispitivanja Zadaci imenovanog organa: - poetni tip ispitivanja proizvoda; - poetna inspekcija fabrike i kontrola fabrike proizvodnje; - neprekidan nadzor, procjena i - odobrenje kontrole fabrike proizvodnje; - reviziono ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, na tritu ili na gradilitu Izjava proizvoaa o usklaenosti sa certifikatom o usklaenosti proizvoda Izjava proizvoaa o usklaenosti Zadaci imenovanog organa Osnova za CE oznaavanje
Izjava proizvoaa o usklaenosti + izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje
Kontrola fabrike proizvodnje 1 Naredna ispitivanja uzoraka, u skladu sa propisanim planom ispitivanja
knjiga IV
strana 255 od 263
Dodatak 17.2: Sistemi atestiranja usklaenosti i zadaci imenovanih organa (Dodatak III CPD)
Zadaci Prednost je data primjeni sljedeih sistema atestiranja usklaenosti (a) (zadaci proizvoaa) (1) kontrola fabrike proizvodnje; (2) naredna ispitivanja uzoraka uzetih u fabrici od strane proizvoaa u skladu sa propisanim planom ispitivanja; (b) (zadaci imenovanog organa) (3) poetni tip ispitivanja proizvoda; (4) poetna inspekcija fabrike i kontrola fabrike proizvodnje; (5) neprekidan nadzor, procjena i odobrenje kontrole fabrike proizvodnje; (6) reviziono ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici, na otvorenom tritu ili na gradilitu (ii) Izjava proizvoaa o usklaenosti proizvoda na osnovu sljedeeg: Prva mogunost: (a) (zadaci proizvoaa) (1) poetni tip ispitivanja proizvoda; (2) kontrola fabrike proizvodnje; (3) ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici u skladu sa propisanim planom ispitivanja (*); (b) (zadaci imenovanog organa) (4) izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje na osnovu sljedeeg: poetna inspekcija fabrike i kontrola fabrike proizvodnje, neprekidan nadzor, procjena i odobrenje kontrole fabrike proizvodnje Druga mogunost: (1) poetni tip ispitivanja proizvoda od strane imenovane laboratorije; (2) kontrola fabrike proizvodnje Trea mogunost: (a) poetni tip ispitivanja od strane proizvoaa; (b) kontrola fabrike proizvodnje
strana 256 od 263 knjiga IV
Sistemi atestiranja 1+ 1 2+ 2 3 4
Izdavanje certifikata obavezno
(i) Izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda od strane imenovanog organa za izdavanje certifikata na osnovu sljedeeg: 1 2 3 4 5 6 M M A A A A M M A A A CP CP CP CP
7 8 9
M M M
M M
10 11
A A
CF CF Izvjetaj samo od laboratorije za ispitivanja (L)
12 13 14 15
L M M M
KLJU (vidjeti takoe dodtak 17.3 za ostale definicije): CP organ za izdavanje certifikata obavezan za izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda CF organ za izdavanje certifikata obavezan za izdavanje certifikata o kontroli fabrike proizvodnje A organ za izdavanje certifikata ili, kada nastupa u ime organa za izdavanje certifikata, organ za vrenje inspekcije i/ili laboratorija za ispitivanja. L laboratorija za ispitivanja M proizvoa (*) kada je obavezno
Dodatak 17.3: Organi koji su angaovani u procesu atestiranja usklaenosti i njihove funkcije (Tabela 2) (Dodatak III CPD)
Zadaci ORGANI KOJI SU ANGAOVANI U PROCESU ATESTIRANJA USKLAENOSTI U pogledu funkcija organa koji su angaovani u procesu atestiranja usklaenosti, potrebno je napraviti razliku izmeu sljedeeg: (i) organa za izdavanje certifikata, to podrazumijeva nepristrasan organ, vladin ili nevladin, koji posjeduje potrebnu sposobnost i odgovornost za izdavanje certifikata o usklaenosti proizvoda ili certifikata o kontroli fabrike proizvodnje (FPC), u skladu sa datim pravilima procedure i upravljanja; (ii) organa za vrenje inspekcije, to podrazumijeva nepristrasan organ koji ima svoju organizaciju, osoblje, sposobnost i integritet za izvrenje, u skladu sa navedenim kriterijumima, funkcija kao to su procjenjivanje, preporuivanje za prihvatanje i naknadnu reviziju proizvoaevog sistema kontrole fabrike proizvodnje (iii) Laboratorije za ispitivanja, to podrazumijeva laboratoriju koja mjeri, ispituje, testira, izraunava ili na drugi nain odreuje karakteristike ili ponaanje materijala ili proizvoda. U sluaju (i) i (ii) (prva mogunost) paragrafa 2, tri funkcije od (i) do (iii) moe vriti jedan isti organ ili vie organa, te u tom sluaju organ za vrenje inspekcije i/ili laboratorija za ispitivanja, koja je angaovana u atestiranja usklaenosti, vri svoju funkciju u ime organa za izdavanje certifikata. 3 do 6, 10 i 11 Y Y Y Y 1 1+ Sistemi atestiranja 2 2+ 3 4
4,5,6,10 i 11
3,6 i 12
Napomena: Organi za vrenje inspekcije i laboratorije za ispitivanja mogu da preuzmu zadatke, ali pod sistemima 1, 1+, 2 i 2+ mogu to da uine u ime organa za izdavanje certifikata.
KLJU: Y Organ koji je angaovan za ove zadatke ili za izdavanje certifikata koji se na njima zasnivaju. S Organ moe da preduzme ove zadatke u ime organa za izdavanje certifikata.
knjiga IV
strana 257 od 263
Vatroodpornost graevinskih proizvoda
knjiga IV
strana 258 od 263
Knjiga IV: NADZOR
PRILOG P7: VATROODPORNOST GRAEVINSKIH PROIZVODA
knjiga IV
strana 259 od 263
18 PRILOG P7: VATROODPORNOST GRAEVINSKIH PROIZVODA

18.1 PROPISI I EU ODLUKE
Ovaj prilog obuhvaa propise i sisteme kontrole graevinskih proizvoda s obzirom na njihovu odpornost na poar:
Zakon o vatrogasnim slubama Zakon o zatiti na radu i zatiti zdravlja Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih graevinskih konstrukcija s obzirom na njihovu otpornost na poar i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog rada, ovlaene za atestiranje proizvoda (Slubeni list SFRJ, br. 24/90) 96/603/EC: Odluka Komisije od 4. oktobra 1996, kojom se utvruje spisak proizvoda koji pripadaju klasi A 'Ne doprinose izbijanju i irenju poara' prema Odluci 94/611/EC kojom se realizuje lan 20 Direktive Vijea 89/106/EEC o graevinskim proizvodima (Tekst od znaaja za evropsko ekonomsko podruje-EEA) KORIGENDUM: 96/603/EC: na Odluku Komisije od 4. oktobra 1996, kojom se utvruje spisak proizvoda koji pripadaju klasi A 'Ne doprinose izbijanju i irenju poara' prema Odluci 94/611/EC kojom se realizuje lan 20 Direktive Vijea 89/106/EEC o graevinskim proizvodima (Tekst od znaaja za evropsko ekonomsko podruje-EEA) 2000/605/EC: Odluka Komisije od 26. septembra 2000, kojom se dopunjuje Odluka 96/603/EC, kojom se utvruje spisak proizvoda koji pripadaju klasi A 'Ne doprinose izbijanju i irenju poara' prema Odluci 94/611/EC kojom se realizuje lan 20 Direktive Vijea 89/106/EEC o graevinskim proizvodima (objavljena u dokumentu pod brojem C(2000) 2640) (Tekst od znaaja za EEA) 98/457/EC: Odluka Komisije od 3. jula 1998, koja se odnosi na ispitivanje jednog gorueg predmeta prema Odluci 94/611/EC kojom se realizuje lan 20 Direktive Vijea 89/106/EEC o graevinskim proizvodima (objavljena u dokumentu pod brojem C(1998) 1743) (Tekst od znaaja za EEA) 2000/147/EC: Odluka Komisije od 8. februara 2000, kojom se realizuje Direktiva Vijea 89/106/EEC o klasifikaciji graevinskih proizvoda prema reakcijama poar (objavljena u dokumentu pod brojem C(2000) 133) (Tekst od znaaja za EEA) 2000/367/EC: Odluka Komisije od 3. maja 2000, kojom se realizuje Direktiva Vijea 89/106/EEC o klasifikaciji graevinskih proizvoda, graevinskih objekata i njihovih dijelova prema otpornosti na poar (objavljena u dokumentu pod brojem C(2000) 1001) (Tekst od znaaja za EEA) 2003/43/EC: Odluka Komisije od 17. januara 2003, kojom se utvruju klase reakcija na poar odreenih graevinskih proizvoda (Tekst od znaaja za EEA) (objavljena u dokumentu pod brojem C(2002) 4807) EN 13823:2002: Reakcije graevinskih proizvoda na ispitivanja otpornosti na poar Graevinski proizvodi, iskljuujui podove, se izlau termikom dejstvu jednog gorueg predmeta.
Upotrebljeni simboli
T m tf PCS FIGRA THR600s LFS SMOGRA TSP600s Fs porast temperature gubitak mase trajanje plamena bruto potencijal stvaranja toplote stopa porasta poara ukupno oslobaanje toplote nakon 600 s bono irenje plamena stopa porasta dima ukupno stvaranje dima nakon 600 s brzina irenja plamena
18.2
KLASIFIKACIJA GRAEVINSKIH PROIZVODA PREMA REAKCIJI NA POAR
Ukoliko je konana upotreba graevinskog proizvoda takva da moe da doprinese izbijanju i irenju poara i dima, u okviru podruja nastanka ili izvan njega, proizvod je potrebno klasifikovati na osnovu njegove reakcije na poar, a s obzirom na sistem klasifikacije koji je prikazan u tabelama 1 i 2. Proizvodi se razmatraju prema njihovoj konanoj primjeni. Ukoliko nije mogue primjeniti klasifikaciju, koja se zasniva na standardizovanim testovima i kriterijumima koji su navedeni u tabelama 1 i 2, mogue se pozvati na jedan ili vie referentnih scenarija (tipian test (testovi) kojima se odreuju tipovi dogovorenih opasnih scenarija, u okviru konteksta postupka koji omoguava dodatna ispitivanja.
18.2.1
Klase reakcija graevinskih proizvoda na poar
Klase, definisane i navedene u Odluci Komisije 2000/147/EC (tabela 1 i 2) su: A1, A2, B, C, D, E, i F Potrebno je da materijali i proizvodi pokau otpornost prilikom ispitivanja na poar, te se u tom sluaju klasifikuju kao A1 i A2. Njihove karakteristike su odreene Odlukom Komisije 96/603/EC
18.2.2
Procjena reakcija na otpornost graevinskih proizvoda na poar
S obzirom da se prostorije koje su obuhvaene ovim dokumentom mogu znaajno razlikovati u pogledu veliine i poloaja, tako se i rizik od poara moe znatno razlikovati u zavisnosti od situacije. To je naroito u industrijskim objektima i skladitima, u kojima se izvode razliiti procesi, te se upotrebljavaju i skladite opasne supstance. Stoga je neophodno, da se mjere zatite od poara, koje je potrebno obezbijediti, odrede na osnovu svih relevantnih okolnosti. Potrebno je naglasiti da nije mogue postaviti precizna pravila ili ostale kriterijume koji bi bili adekvatni za jasno odreivanje kategorije rizika u svim sluajevima. Meutim, mogue je, uopteno opisati vrste faktora koje je potrebno razmotriti u cilju odreivanja objekta "visokog rizika". Detalje koji su navedeni u sljedeim paragrafima treba smatrati irim indikatorima. To ne znai da prisustvo (ili odsustvo) jednog od faktora navedenih u opisu kategorije "visokog rizika" neizostavno znai da prostorije ili dijelovi prostorija moraju biti klasifikovani u tu kategoriju. Vjerovatno je da e u mnogim graevinskim objektima postojati mjeavina rizika. Naglaava se potreba za razmatranjem svih faktora. U fazi projektovanja objekta moe biti teko odrediti stvarnu prirodu procesa ili vrstu skladita za koje je dati objekat namjenjen. Meutim, uvijek je potrebno odrediti osnovu za procjenu, kako bi se obezbjedile adekvatne mjere zatite od poara. Skreemo panju na obaveze iz Zakona o vatrogasnim slubama i Zakona o zatiti na radu i zatiti zdravlja. Mjere koje je, u skladu sa graevinskim propisima, potrebno sprovesti, predviene su za uopteno obezbjeenje zatite od poara u objektima, te nisu adekvatne za itav opseg procesa i industrijskih nesrea do kojih moe doi u toku eksploatacije objekta. Stoga je, u skladu sa tim potrebno dopuniti predviene mjere. Procjena visokog rizika Faktori na osnovu kojih se prostorije ili njihovi dijelovi ocjenjuju kao visokorizine obuhvataju sljedee:(a) prisustvo materijala, koji kada se zapale prouzrokuju brzo irenje poara, dima ili gasova. Materijali (proizvodi) mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju, s tim da pored navedenih-uobiajenih stanja mogu da se jave u vidu praine, kapljica, vlage ili pare; (b) prisustvo veoma zapaljivih ili eksplozivnih materijala (ukoliko su prisutni u veim koliinama); (c) postavljanje proizvoda na odreena podruja, koja usljed svoje funkcije, npr. procesi
proizvodnje u kojima se upotrebljavaju visokozapaljive tenosti, mogu da predstavljaju vei rizik od izbijanja i irenja poara nego drugdje; (d) skladite opasnih proizvoda ili materijala i skladite vozila koja sadre opasne proizvode ili materijale; (e) proizvodnja, prerada, popravljanje, ienje, pranje, lomljenje ili druge vrste obrade opasnih proizvoda. Opasni materijali i proizvodi Materijali koji spadaju u sljedee opte opise smatraju se opasnim materijalima: (i) Eksplozivi; (ii) Sabijeni gasovi ili gasovi pretvoreni u tekuinu; (iii) Zapaljive tekuine ija je taka paljenja ispod 65C, ukljuujui viski ili ostala alkoholna sredstva; (iv) Supstance koje postaju opasne u dodiru sa vodom ili vazduhom (v) Korozivne supstance; (vi) Oksidanti; (vii) Samozapaljive supstance; (viii) Supstance koje se prilikom razlaganja ili mijenjanja oslobaaju toplotu; (ix) Zapaljive vrste supstance ija je taka paljenja ispod 120C; (ix) Ostale supstane koje ire poar protiui iz jednog dijela objekta u drugi. Gore navedeni spisak nije konaan. Postoji veliki broj sistema klasifikacije opasnih materijala i proizvoda, kao to su EU, ISO standardi, sistem Odjeljenja za transport U.S. ili sistem koji je pripremila Komisija strunjaka Ujedinjenih Nacija za transport opasnih proizvoda, koji se takoe moe upotrijebiti u ovom sluaju. Sistem klasifikacije rizika u vezi sa usklaenim evropskim standardima U koloni 2 tabele navedene su reakcije na standardna ispitivanja otpornosti na poar, koje su u skladu sa Odlukom Komisije 2000/147/EC od 8/2/2000, kojom se realizuje Direktiva Vijea 89/106/EEC, kojom se, s obzirom na klasifikaciju graevinskih proizvoda prema otpornosti na poar, odreuju klase osnovnog zahtjeva "Bezbjedno u sluaju poara". prEN 13501-1 2000 odreuje reakcije na postupak klasifikacije prema otpornosti na poar svih graevinskih proizvoda u okviru Direktive o graevinskim proizvodima
Kolona 1 Rizik Evropski standardi:
Materijal se klasifikuje kao A1 ukoliko su izvrena ispitivanja u skladu sa EN ISO 1182 i EN ISO 1716; ili Materijal se klasifikuje kao A2 ukoliko su izvrena ispitivanja u skladu sa EN 13823 i EN ISO 1182 ili EN ISO 1716; ili Proizvodi koji su izraeni samo od 1 ili vie materijala koji spadaju u klasu A1, koje nije potrebno ispitivati, kako je definisano odlukom Komisije 96/603/EC od 4/10/1996 (dopuna 26/9/2000) kojom se utvruje spisak proizvoda koji pripadaju klasi A1 "Ne doprinose izbijanju i irenju poara" prema Odluci 94/611/EC kojom se realizuje lan 20 Direktive Vijea 89/106/EEC o graevinskim proizvodima. Nijedan od materijala ne sadri vie od 1.0%, od teine odnosno zapremine (koje god je manje) homogeno rasporeenih organskih materijala. Materijal se klasifikuje kao B ili vie, ukoliko su izvrena ispitivanja u skladu sa EN 13823 i EN ISO 11925-2 Materijal se klasifikuje kao C ili vie, ukoliko su izvrena ispitivanja u skladu sa EN 13823 i EN ISO 11925-2 Materijal se klasifikuje kao D ili vie, ukoliko su izvrena ispitivanja u skladu sa EN 13823 i EN ISO 11925-2 Materijal koji ne ispunjava kriterijume za visoki rizik
Kolona 2
Nizak rizik Srednji rizik Visok rizik Veoma visok
Nezapaljiv
knjiga IV
strana 263 od 263

4 Nadzor Na Cestama

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

4 Nadzor Na Cestama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina

DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo

Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Knjiga IV: NADZOR NA PUTEVIMA

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

POSTUPANJE SA GRAEVINSKIM OTPACIMA ..........................................................157

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Zakon o ustupanju izgradnje investicionih objekata (Sl.list SRBiH br.33/77)

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Zakonodavstvo kojim se regulie oblast zatite okoline:

Zakon o vodama. (Sl. novine FBiH br. 18/98)

Zatita zdravlja i zatita na radu

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

3.1.1 Redoslijed glavnih aktivnosti prilikom realizacije ugovora za izgradnju

3.1.2 Sudionici u graenju

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

4 UPRAVLJANJE I KONTROLA NA PROJEKTIMA IZGRADNJE PUTEVA SREDSTVIMA FEDERALNE POMOI - SAD

KONTROLE: VRSTE I OBIM

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Razmatranje postupka/Ocjenjivanje proizvoda

Kontrole procesa i proizvoda (detajlne kontrole)

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Kontrola odreenih aktivnosti

IZVJETAJ GRAEVINSKE KONTROLE I RASPOLOIVOST INFORMACIJA

Nadzor graenja i odravanja puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Nadzor graenja i odravanja puteva

Izbjegavanje navoenja podataka rekla-kazala. Izvjetaje je potrebno pisati na

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

5 UVJETI UGOVORA ZA IZGRADNJU FIDIC

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Nadzor graenja i odravanja puteva

Obezbjeenje pravne pomoi

Ugovorna i tehnika dokumentacija

Zatita zdravlja i ivotne sredine

Nadzor graenja i odravanja puteva

Zatita ivotne sredine:

Nepredvidivi fiziki uslovi

Geoloke i arheoloke iskopine

Poetak izvoenja radova, dinamiki plan i rok zavretka radova