Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
1
Sebstvo
Ron McComb
1998
 
S engleskog preveo:Nino Roso
 
2S obzirom da je ljudski organizam dinami
č
an sistem skupa fizi
č
ki i psihi
č
ki, tada,po definiciji, evoluira prema ve
ćoj
kompleksnosti. S obzirom da naš psihološki 'makeup'ima organsku bazu, ljudski mozak, tada
će
naš psihološki razvoj biti zavisan oneurološkom razvoju. Dakle, s obzirom da je spiritualno stanje svjesnosti kvalitetaljudske psihe, tada
ć
e imati neurološku bazu kao i svi drugi psihološki procesi. Dalje, sa
 povećanim
neuralnim mrežnim razvojem dolazi pove
ćanje
u
organizacijskojkom
p
leksnosti
sa neuralnom strukturom i
sa povećanjem
u organizacijskoj kompleksnostidolazi poboljšano procesuiranje (Schroeder, 1967). Najkompleksnije forme ljudskogmozgovnog procesuiranja su intelektualne i spiritualne u prirodi. S obzirom da su nagoniza izvršavanje
specifič
nih aktova ljudskog ponašanja asocirani sa specifi
č
nim neuralnimsubstratima koji variraju u svojim levelima kompleksnosti te su proporcionalni naprocesuiraju
ći
level, tada kako se level kompleksnosti neuralnog substrata pove
ćava
 
tako
se i kompleksnost ponašanja i stupanj svrsishodnosti akta u relaciji na Self i Svemir. (Self = Sebstvo). Zbog
 povećane
neurološke kompleksnosti organski mozak sazrijeva i saovom organskom maturacijom metafizi
č
ki self 
takođe
sazrijeva.Svaki individualan akt ponašanja može biti vi
đen
svojim utjecajem sa specifi
č
nimneurološkim razvojem koji je rezultat dominantnosti jednog od
četiriju
razli
č
ita uma kojazasjedaju u ljudskom mozgu.
Četi
ri uma su: fi
zič
ki, emocionalni, intelektualni, ispiritualni. Individualan self je kompozit
č
etiri uma i svojih sinerg
istič
kih kvaliteta
četiriju
uma. Evolucija selfa je progresivni unidirekcionalni vektor koji po
č
injetranzicijski proces prema samo-realizaciji i spiritualnoj svjesnosti sa starijim umom –fi
zič
kim. Normalan rast selfa tada nastavlja kroz emocionalne i intelektualne umove tekulminira u spiritualom umu. Evolucionarni red prva tri uma je produkt triunemozgovnog modela (MacClean, 1973). Stavljaju
ći
razvoj intelektualnog uma prijespiritualnog uma jest
uč
injeno zbog nekoliko razloga. Mnoge religije uzimajuvjerovanje da individua mora prvo dose
ći
stanje intelektualne perfekcije prije negospiritualna perfekcija može biti postignuta (Letvik and Senzie, 1986, Wilber, 1986,Chirban, 1986) i rad Maslowa (1971) i Kohlberga (1976) tvrdi da se intelekt razvijaprije spiritualnog.
Mozak i Asocirana Ponašanja
Ljudski se mozak sastoji od 3-mozga-u-1 (MacClean, 1973). Triune mozak jekomponiran od tri neuralna substrata (pod-sloja) koja su reprezentirana s reptilskimmozgom, paleomamalijskim mozgom, i neomamalijskim mozgom i svaki je mozakpovezan na druge. Svaki mozak funkcionira zasebno od druga dva te je bio-kompjuterkoji ima svoje vlastito jedinstveno geneti
čko
programiranje, svoj vlastiti precizni tipproblem-rješavanja inteligencije, svoje vlastito sh
vaćanje
sebe u svemiru, svoj vlastitismisao kontroliranja kako se najbolje ponašati, svoje vlastito zna
č
enje za biti živ, svojuvlastitu memoriju o tome kako najbolje preživjeti, svoje vlastite specijalne akcije za sebe-izražavanje, i svoj vlastiti mod življenja života.Svi aktovi ljudskog ponašanja su specifi
č
ni postoci precizno identificiranih reptilskih,paleomamalijskih, i neomamalijskih mozgovnih mapiranja koje radu u paraleli premarezoluciji problem stanja.Reptilski mozak komputira agresivna ponašanja, borbe, bijega, selektiranja vo
đa,
 
3kompulzije, teritorijalnosti, repeticije, rituala, reprodukcije, konformiteta, uspostavljanjasocijalnih hijerarhija, i regulaciju fiz
ič
kih
 proč
iš
ćavajuć
ih dužnosti (MacClean, 1973).Paleomamalijski mozak i njegove dominantne komponente, limbi
ć
ki sistem, suodgovorni za kreiranje pletore emocija, mnogih od koje su zabrinute za formaciju iprezervaciju obitelji i društva. Takva ponašanja uklju
č
uju: pohlepu, proždrljivost,sebi
č
nost, ljubomoru, reakcionarne emocije, socijalna povezivnanja, tribalizam, strah,ljubav, mržnju, užitak – posebno seksualni, i ponekad paranoju. Individua
čiji
je životdominiran paleomamalijskim mozgom je obi
č
no osupnuta sa raznim adikcijama i tražiužitak (Letvik i Senzee, 1986). O
čito,
u industrijskom društvu su ponašanja kojaasociraju na dva niža mozgovna centra kontinualno poja
čavana.
Mnogo važnije, atributikonzum
eristić
ke
pohlepe/proždrljivosti/s
ebič
nosti,
i f 
ašistič
kog tribalizma mapiraju napaleomamalijski mozak. Konzekventno, Mašina je ovisna o svojim
članovi
ma
koji će da
 koriste paleomamalijski mozak—što defektnije da oni koriste paleomamalijski mozak tada
će
i biti vrjedniji Mašini. Neki mogu ustvrditi da Mašina ne podu
č
ava emocije. Bašsuprotno, Mašina podu
č
ava emocije koje sprovode svoje vlastite ciljeve konsumpcije i
″rata″
ali Mašina ne podu
č
ava emocije koje su provodljive individualnoj
sreći,
samo-rastu, i udruzi baziranoj na pravoj ljubavi.Neomamalijski mozak, koji je primarno komponiran od frontalnih režnjeva, jeresponzibilan za mnoge višeg reda kognitivnih vještina koje
će
biti diskusirane kasnije.Frontalni režnjevi su sjedište dvaju kvaliteta selfa—intelektualna i spiritualna
mi
sao.
Č
etiri
uma mogu biti vi
đena
da mapiraju
specifič
ne neuralne substrate (mozgove) triunemozga. Ove su:
fizič
ki – reptilski, emocionalni – paleomamalijski, intelektualni –neomamalijski, i spiritualni – neomamalijski. Prema Maslowu samo-realizacija posjedujemnoge spiritualne kvalitete i self-realizacija evolvira nakon intelekta i prijeestetskog/spiritualnog. Prema tome, može biti deducirano da samo-realizacija mapiraneomamalijski mozak.Svaki neuralni substrat, u kojem su umovi uskladišteni jest kompozicija neuralnihmreža koje mogu ili ne moraju inervirati sa drugim neuralnim substratima. Neuralnihmreža inervacija dozvoljava komunikaciju s mozgovnim sistemom. Komu
nikacijaegzistira
izm
eđu
komponenata koji sadrže specifi
č
ni neuralni substrat i/ili izme
đu
komponenata koje egzistiraju izvan (Nauta i Feritag, 1978). Neuralni putovi emaniraju odhippocampusa i amygdale (oboje s kojima je sadržan paleomamalijski mozak) loop(komuniciraju) na oboje neomamalijski prednji-mozak i reptilski retikularni aktiviraju
ći
sistem. Amygdala je odgovorna za ubrizgavanje energije naprijed u neomamalijskimozak i prema tome krei
rajući
 
″kindling
 
efekt″
(Wada, 1976) ili unazad u
reptilski mozak 
 (Lingo, 1987) te igra važnu ulogu u memoriji (Mishkin i Appenzeller, 1987). Ovaj
″kindling
ef 
ekt″
je asociran sa raznim stanjima spiritualne svjesnosti – nirvana, kundalini,frontal režnjeva iskustvo, itd. (Lingo,
1987). Više specifič
no, amigdala je klik
sklopkakoja
gura svjesnost naprijed i inducira
″frontal
režnjeva iskustvo
″.
S obzirom da
često
 puta individualni aktovi ponašanja su odgovori na inpute okruženja koji su asocirani sprošlim memorijskim iskustvima producirani similarnim inputima u
rezolucijispecifi
č
nog problem stanja, tada može biti deducirano da je amygdala servo mehanizamkoji vodi individualne aktove ponašanja. Konzekventno,
zaviseći
o tipu memorija i/iliponašanja templatima uku
č
i
šć
enim s individualnim mozgom, amygdala
će
gurnutisvjesnost u neurološke substrate koji mogu najbolje ispuniti potrebe i/ili želje generiraneindividuinim memorijama. Na primjer, ako je individua podu
č
ena njegovim njenim
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more