Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Seminar Kant!!!!!!!!

Seminar Kant!!!!!!!!

Ratings: (0)|Views: 27 |Likes:
Published by Ivan Dželalija

More info:

Published by: Ivan Dželalija on Jun 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/16/2012

pdf

text

original

 
SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK: FILOZOFIJAKOLEGIJ: NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA II
IMMANUEL KANT
KRITIKA ČISTOG UMA
( ČETIRI ANTINOMIJE)
Studentica: Jelena Dželalija Prof.dr.sc. Pavo Barišić
 
Akademska godina 2010. /2011.
IMMANUEL KANT
Kant u 80 godina života nije napuštao rodni grad, a sugrađanima je bio poznat po preciznosti,tako da su po njegovu prolaženju kontrolirali točnost satova. No, to je samo anegdota o inačeduhovitom i veselom čovjeku širokih interesa. On je, primjerice, utemeljio teoriju svemira, onuKant-Laplaceovu. Najpoznatiji je ipak po sintezi dotad dominantnih filozofijskih pravacaracionalizma i empirizma, po revolucionarnom, kopernikanskom obratu kojim je u središteljudskog spoznavanja, na mjesto predmeta, došao subjekt kao središte oko kojeg se okrećespoznaja. Napisao je tri velike kritike:
 Kritiku čistog uma
,
 Kritiku praktičkoga uma
i
 Kritikurasudne snage
. Njegove rasprave su pokušaj odgovora na četiri velika pitanja:Što mogu znati, što moram raditi, čemu se mogu nadati, i naposljetku, što je čovjek? Priodgovoru na prvo, pokazao je granice razumske svijesti, ustvrdivši da čovjek može spoznavatisamo ono što mu se kao pojava nadaje putem osjetnih oblika prostora i vremena, dok sama stvar ostaje nespoznatljiva. Pitanje što trebam činiti, odnosno, činiti da budem čovjek, tema jeKantove etike. Unutar nje vrijedno je spomenuti Kantovo rješenje problema ljudske slobode.Čovjek je odgovoran za svoju djelatnost samo ako je slobodan, a to je, kad je vezan uz moralnizakon koji je obvezan. Kant je bio mislilac širokih vizija. Više od stoljeća i pol prije osnutkaUjedinjenih naroda on govori o
 savezu naroda
kao organizaciji koja može sačuvati narode odstalnih prijetnji ratom.
KRITIKA ČISTOG UMA
Kant se, dakle, pita o značenju i ulozi metafizike - može li nam metafizika nešto reći o svijetu; proširuje li nam ona znanje o svijetu?Glavna metafizička pitanja za Kanta jesu pitanja o Bogu, slobodi i besmrtnosti. Ako nammetafizika može pružiti sigurnu spoznaju o naravi Boga, slobode i o egzistenciji spiritualneduše, onda je ona kao znanost moguća. Metafizička spoznaja mora, dakle, biti samo a priori, pase prema tome prvo pitanje svodi na slijedeće: kako naš um može spoznavati a priori, tj. mimosvakog iskustva? Treba napomenuti da Kanta ne zanimaju psihološka pitanja i psihološkeanalize našeg uma. Zato on svoje istraživanje zove «transcendentalnim». Taj termin on tumačiovako: «Ja nazivam transcendentalnim svaku spoznaju koja se ne bavi predmetima, već našom2
 
spoznajom predmeta ukoliko ona treba da je moguća a priori» (A 11, B 25). Prema tome, Kantistražuje «čiste» uvjete naše ljudske spoznaje kao takve, tj. formalne elemente čiste svijesti.Kad govorimo o apriornoj spoznaji kod Kanta, ne smijemo misliti da on zastupa urođene ideje. Naprotiv, on se slaže s empiristima i kaže da svaka naša spoznaja počinje s iskustvom, no to neznači da se svaka naša spoznaja mora dati svesti na iskustvo. n se slaže s Humeom da namiskustvo ne može dati nužnu i striktno univerzalnu spoznaju. Da bismo razumjeli Kantovotumačenje apriorne spoznaje, moramo svratiti pozornost na njegovo razlikovanje različitih vrstasudova. Najprije on razlikuje analitičke i sintetičke sudove. U analitičkim je sudovima predikatveć, barem implicitno, sadržan u subjektu. Takvi su sudovi samo eksplikativni i ne daju namnikakve informacije o svijetu. Kantov primjer takvog suda je: «Sva su tijela protežna».Sintetički sudovi, naprotiv, predikatom pridaju subjektu nešto što u njemu još nije uključeno.Takvi sudovi doista proširuju naše znanje o svijetu i Kant ih zove «Erweiterungsurteile».Kantov primjer: «Sva su tijela teška». Veza između subjekta i predikata u sintetičkom sudusamo je slučajna i temelji se na iskustvu. Sintetički su sudovi, dakle, aposteriorni. U takvimaposteriornim sudovima nema striktne univerzalnosti. No, Kant drži da postoji još jedna vrstasintetičkih sudova u kojima je veza između subjekta i predikata nužna i univerzalna premda sene može pokazati samo analizom subjekta. Takve sudove Kant zove sintetičkim sudovima a priori. Kantov primjer takva suda jest: «Sve što nastaje ima svoj uzrok».Prema Kantu, ljudska spoznaja raste iz dva korijena: iz osjetilnosti i iz razuma. Pomoćuosjetnosti predmeti su nam dani, a razumom se oni zamišljaju. osjetnost nam «daje» predmeteveć podvrgnute apriornim formama osjetnosti (prostora i vremena), a razum ih supsumira podsvoje čiste pojmove (kategorije). Tako i osjetnost i razum surađuju konstituirajući našeiskustvo. I osjetnost i razum, dakle, pružaju apriorne elemente po kojima je spoznaja moguća ikojima se moraju predmeti spoznaje podvrgnuti. Za te apriorne elemente Kant upotrebljavariječ «forma» (oblik). To su apriorne forme osjetnosti i apriorne forme mišljenja. Te apriorneforme koje stoje u temelju svake spoznaje čine «transcendentalnu filozofiju». To je nauka omogućnosti ljudske spoznaje ukoliko se predmeti takve spoznaje ostvaruju na temeljusubjektivnih apriornih formi ljudskog duha. «Transcendentalno» gleda zakonitost ljudskogduha, ukoliko je on spoznajna moć.
Opća građa kritike čistoga uma
3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->