Prof.
dr.
Safer MI.:DEDOVIl"
Mr.
Esad
;\,1ASUC"
Prof.
dr.
RiCa!
HAD7.1SELIMOVI(
BIOLOGIJA
ZA II RAZRED GIMNAZIJE OPCEG SMJERA
FEDBRACUA BOSNE I HERCEGOvtNE
I
IP
"SVJETLOSY'
0.0.
Ministarstvoobrazovanja,nauke. kulture
i
sporta Zavod
ZjI
udibenike
i
nastavna
$tedstva
SARAJEVO, 1998.
!zdavilci:
Uredllici:Reccnze'tlli:Leklot:Koreklor.Naslovna
!01Iana:
lehnic!'ki urednik:
DTP:
Stampa:
Za !;Iampariju:
11ra1:Fcd.:rat:ija
!JellOn
I
I krt;
...
~ovint;
Mini).\M.~t\"
\ l I " l 1 " i I ; t < > , " ; l I ~ ; I .
Ik\\I\.:
•
\':uhut\:
i
.''fIOI'ln
,
II'
"SVJETLOST"
d.t!.
S:najcvt\
Z:l\"\\(l
;(;1
Ild:l.h
nikc
i
\1~x!a\'n~
~I\.'(I.-:tva
I~rnf.
dr. FJlilrudin RIZ\·
\NI~Hi('VI(:
~cnk
ZU!'('EVf(:
Ismet
K H
NIt'
Mr, [SilU
MASU(
Nadlja
HADtIMUI?\·il:.D/\(jIt~
Ilalil
KEKI(:
Nadija
JAnUt
AR
L..:jla
MESANOVIC
Mersija
CEHtCOizajn
"TRIO"
Strucni
konsuhanl:
Salim
OBRALtC
Vlalka DIZDAREVICKenan KREPONICTarik
GALUASEVIC
"Svjctlost"-
Fojnica
Schzija BUUINA
5.000
primjeraka
CIP -Ka!.lliogizacija u puhJikaciji
Naciotla\na
i
univen:itctska
hibliot~k~
Bosne
i
HerceJ!.odl\e.
Sarajevo
UDK
5741578(075.3}
MEDEOOVIC,Safer
Biologija :
Z&
II.
tazred
gili'illllzije
opecg
smjcral
Sarer
Mededovit,
Esad
Mas-lie,
Rifat
HadziseJimoviC
•
Sarajevo;
Svjctlost [etc.}, 1997
.
224 sIr. :
ilustr,;
24 emISBN 99'S8-!O..ooS-S
•
ISBN
9958·1\·00)·2
I.
MASLIC.
Esad
2. HAOtlSELlMQV1C,
Rilll.l
Federalno minislat'Stvo obrazovanja. nauke, kuhure
i
sporta Vlade Federacije
Bosnc
i
Hercegovine
Rjeknjem
braj
UP-I-l)3-6S-4572-67f97 odobrilo
je
ovaj
udfbenik
za upotrebu.
Sttogo
je
zabranjeno
svako
ummttavanje
i
preMampavanje
ovog
udfbenika bez
odobrenja
izdava~a.
NeovlaSteno
kopitanje.
umnotavanje
i
pmtampavan:je
predstavlja
krivil!no djelo
iz
~lana
100.
Zakona
0 autorskom
pravu
(51.
list
RBiH
br.
2/92.
i
13194.).
ISBN 9958--10.008-8
UYOD U 1310llEMIJU
J
FIZIOLOC!.lU
~
Po!oZaj
biohcmije
i
fiziologije U
iSfemu
o~novnih
biok,skih
nauka
• Definicija
i
podjela
biohclnije
-Definicija
i
podjehl
fiziologije
¥
Odnos izmedu grade
i
funkcije zivih sistema-Zivorne
aktiv[Josti
i
bioheillijsko-fizioloski
procesiU sustini.
2.ivot
je
osobeno
organizirnni
~
funkcionalni sustav prometa
materije
i
cnergije.
Drugim rijeeima,
zivor
je
~
neprekid
ni
metabolizarn,
Pl'Olnet
materije
i
energije
u
organizmu.
odnosno
dvosmjeme
matetijalne
i
energetske
veze izmedu
organizma
i
nje
goye
Zivotnesredine omoguCavaju
i
objedinjuju
sve
zivotne funkcije (lat
fungi
=:
vcliti,
djelovati),
Poste
zivot
IUOie
opstati
sarno
kao
aktivna
~
dinamicna
pojava,
zivl
sistemi
primamo
se prepoznaju
po
svojoj
aktivnosti(radljivosti).
Za
razliku
od
nezive prirode,
oni
se
nepr~no
mijenjaju,
zaddavajuei
svoju organizacionu
i
funkcionalnu cjelovi
tost.Karla
se
mijenja,
neiivi sistem prestaje
biti
OUO
sto
je
ranije
bio. Zivi
sistem.
pak,da
bi
bio
ono
~to
jeste, stalno se mijenja;
kada
to
prestane, prelazi u svijet neiive prirode
(umire), Biohemija
i
flziologija
one
su
osnovne bioloske nauke
koje
najneposredni
je ulaze u sarnu
bit
razlika
izrnedu fivih
i
neiivih
sistema,
tj.
u
najfiniju strukturu fivesupstance, njenih promjena
i
nacina
funkcioniranja u procesima
ostVarivanja tih
temeljnih osobenosti
Zivih
bie..Biohemija je
"bemija
Zivota"
-
llllUka
k~a
istraZuje
i obj.snjava
hemijskusttuktu
ru
nve
tvari
i
njene promjene na kojima
3
poeiva]u
iivotnc pojavc
i
proccsi. Sve
do
otrkicn mogucnosli
vjdtacke
sinteze
o1'gan
skih spoje\'u
(u
prvoj polovini
XIX
stoljeCa),
podmcje njenog zl1unstvenog djelovanja
bile,
je
ukljuceno
II
organsl.."U
hemiju.
Nakon
toga, organska hemija primarno
5e
razvija
II
pravcu
proucavaJ~a
prirodnih
i
umjetnihspojcv:\
ugljika,
dok biohetnija
izrasta
u
opseznu znanosl,
koja prouCava
ne
sarno
organske nego
i
neorgallske sastojke
zivih
biea,
te
promjene
till
komponenti
tokom
iivolnih procesa. ISlrafivanja
i
opis
hemij~
skog
sastava
xive
matenje
obuhvata
deskripth'TI3 biohcmija (lat.
describere
=
opisati),
koja
je posebno obiljeZila poeetne
faze
razvoja biohemije. U sredistu njenoginteresiranja
je
grada proteina, ugljikohidra
ta,
masti
i
ostalih sastojaka
:Dve
supstance.kao
i
bemizam pojedinih struktura
i
organelafive celije.
bioloSkih
tecnosti,
izluCevina
i
sL
Na temeljima opisne biohemije. u
novije
vrijeme buran razvoj
dozivljava
dinamicka
biohcmija -koja
prouCava
tokove.
prirodu
i
bioloske
posljedice hemijskih promjena
u
fivoj
teliji,
te
njihovih moouodnosa u
pro
cesima
metabolizma
(grC.
dynamis
=
sila,
snaga -mijenjanje
pod
uticajem djelujucihsila).
bnajuci u
vidu
cinjenicli da
objaSnjava
temeljne procese zivotnih funkcija, ovo
podrucje biohemije
ponekad se oznaeava
i
kao
fizioloska biohemija.
sto na
svojstven
nacin
ilustrira i jedan dio
opCeg
jedinstva
ukupne
naul« 0
Zivotu
(bioJogije).
Na
osnovu izloienog.
moze
se
uociti
da
je.
medu
prirodnim
znanostima. biohemija
najneposrednije vezana
za hemiju (fizicku
i
organsku)
i
fIziku
(biofiziku).
U
sistemu
bioloskih nauka,
u siozeno isprepletenim
poljima
zajednickog interesiranja, posebno
se
dodiruje
i
proiima sa
odgovarajllCim
podrutjirna genetike,
fizioJogije
i
cilologije.Ran'oj dinamicke biohemije
naroCho
je
bio
potaknut
otkricem
i
upoznavanjel.J1
hemijske
prirode
i
bioloske
funkcije
biokataliL,1tora
~
honnona,
enzima
i
vitamina,
ti.
tvan
koje
su
U
organizmu
prisutne
u veorna maiimkoiitinama. a
izazivaju,
stimuliraju
i
uSl11je~
ravaj\J
najbitnije
hemijske reakcije u iivim
siSlemima.
Natemeljima rezu!tata
biohemij~
skih
i
generickih istrazivanja u oblasti
medusobnih
Veza
strukture
i
funkcije
nukleinskih
kiselina
(DNK
i
RNK)
i
proteina,
kao najkarakteristicnijib (makro) molekula
iivih
biea,
u
novije \Tijeme, uz
nesluceno
ubrzanje, razvija
se
molekulska (molcku
lama)
bioJogija.
To
je
modema
bioJoska
znanost
0
zivotnim
pojavama
i
procesimn
na
nivou
molekula. koja
TIe
prouCava
(sarno)oblike
njibovog ispoljavanja nego
ih
i
spoz
naje
i
objasnjava sugiasno
osnovilim
prin
cipima
hemije
i
fizike.
Fizllogiju
je
nauka
0
funkcijmna orga
nizma
i
njegovih
organsl).ih
sistema, organa,
tkiva
i
telija.
lstraiuje. opisuje
i
objasnjava
procese
svojstvene zivim organizmima
i
uzroCno-posljedicne
veze
i
odnose
funkcijakoje
omogucava.ju preiivljavanjc u
mogucim
uvjetima spoljne
i
unut311jclestlc
sredine.Fiziologija,
dakle.
iSlrazuje tlinamicku
-
funkcionalnu
prirodu
(xki;avanja
i
mijenjanja
Zivih
sistema,
ti.
l.Izroke,
tokove
i
posljedice
zivotnih
proces."l
koji se u
njima
deSavaju.
Sarno
ime ove
znanosti potice
joS
iz
antitkih vremcna,
kada
je
imalo
sasvimdrugi
smisao (fiziolozima
su
oznaeavani
filozofi koji
se
bave
pnrodomstvan,
ti.
prirodnim silama
i
zakonitostima u najsirem
smisl\!;
grC.
physis
=
prirocia,
logos
==
ucenje,
naukll).
Tek
u XVI sloljeeu naziv
'~fizioJogi-
ja" najprije
se povczuje
sa bioloskom
prirodom funkcije Ijudskog
organizma. a u
XIX
::;toljeCu
njena
oblast konaeno se
izdva
ja
iz
anatomije
i
razvijll
kao posebnn
biolosku nauka.
Otalia fizilogija ubrzano
sirikmg
s\'og
intercsir.mja
nn
sva ttva bica
i
u
potpllnosti
poplima danasnje znatenje.
Poial'.cci
od
ograniecnih
ll1ogucnosti
sveobuh\'3tnog
j
istovremenog protlcavanjaiivotnih
pojava
i
procesa,
fiziologija same
izprak!icnih razloga moze
se ildvojiti
iz
cje
line
ostalih bioloskih
nauka.
Njenc
ncposrcdnc veze
najoeitije
su
sa
biohemi
jom,
citologijom, genelikom. histologijom,anatomijom.
morfologijol11
i
ekoJogijom.Izmedll
ovih
i
ost~l!ih
bioloskih
nallkanajeesce
je ncmoguce
lIoeili
jasnu
grnnicu,
stu
se
ogledll
i
\I
pojavi njihovih
interdiscj~
plinnmih
(mostovnih) podrutja,
kao
sto
Sll
(vee
spomenuta)
tizioJoska
biohemija,
fizioloska
gcnctika,
citvfiziologija, histofizioIogi.ja.
anatolUska
fizio!ogijn
iii
fimkcionalnaanmomija,
ekofiziologija
i
dr.
Kadajerijeeo
vezama fiziuJogijc
S.I
dmgim
(nebioloskjm)
prirOOllim
nnuknmn,
onda
treba, posebno
istaCi
tin
vccinu svujih 7Jlilnstvcnih
proble
ma
Qna
rjes.1\·a
plimjcnom razlicitih ckspe
rimenlalnih metodn
jz
oblasti hemije
i
fizike(sa
kojima
j..:
vezu
biohemijn
i
biofizika).
Prcma rnzlicilim
kriterijima,
fiziologija
se
nn
vise
nnCina
moze
podijeliti
nn
mnostvo
uzih
oblasti.
Nnjccsl:iI
jc njena podjela
na
opeu, spccij;lInu
i
\lporc:dnu
fizioIO<,Jiju.
OpC.l
fiziulogiju proucava one pojavc
i
pro.cese
koji
su
u osnovi funkeioniranja veeineoblika zivota, bez obzira
nn
stupanj
slo~enosti
tjelesne organizacije.
Budu6i
dase takve funkcije primamo
odvijaju
na
celij
skoj razini,
oVO
podrueje
flZioJogije
obiono
se poistovjeeuje
sa
citofizioJogijom.Specijalna
fIZiologija bavi se
fizioloSkim
osobenostima pojed:nih
sinn
i
uZih
biosistematskih
skupina. Na
toj
osnovi,
y.
prema"predmen.t proucavanja. uobicajeno
je
cia
se fiziologija
dijeli
na fizioJogiju
biljaka.fiziologiju zivotinja
i
fiziologiju
tovjeka(unatoc savremenim
..;
nauCno
prihvatljivijim kJasifikacijama tivog svijeta). Unutar
svake
cd
ovih
posebnih oblasti, moguee
je
izdvojiti
jos "specijalnije"
(uzc)
cjeHne
t
kao
sto
su
flziologija
algi, fiziologija
cvjetnica
i
dr.
(u
tizioJogiji biljaka)
iii
fiziologijabcskicmenjaka
i
fiziologija kicmenjaka
(ufiziologiji
zivotinja).
Pojedinc oblasti
speci
jalne fizilogije definiraju
se
i
prema
dlllgim,
vcoma
raznovrsnim
kritelijilThl
(dljevima,
prouCavanim
funkcijama,
primjeni
i
sl.).
U
tom
smislu
posebno
su
razvijene
npr.
medi
cillska
i
vetennarska fiziologija. neurologija,
endokrinologija, fiziologija prehrane,fizjologija
razvica.
te
fiziologija roda
i
sparta. Izrazito
uske
i
prakticnollsln.ierene
su
npr.
podmorska.
nvijaticarska
i
kosmicka
fiziologija.
Poznavanje
fiziologije
pojedinihvrsta
i
sicupina
(eovjeka. damacih zi\'otinja
i
biljaka, riba,
insekata,
nlekusaca. rakova.
a!gi,
gljiva. mikroorganiznma
j
dr.).
uz
opecbiolesko
Z!laccnje.
predstavljn jcdan odnajhitnijih temcljnih
elemena!'l
Z<I
usr.ieStluprimjenl1
bioJoskih
naub
U
7":1$.I1ti
7.dravljn,
proizvodnji
hrnne
i
dmgill1l~jdatnostima.
Upon'llnll
(porcdbcnu.
komfJ11f'utivna)
fiziologija
iZUCaVl.l
slicnosti
i
ffil.likc.
ufl1llkcioniranju pojcdinih tki"n. organa,
orgnnskih
sistema
i
org..niztllna
u ukupnomzivom
:-.vijetll.
Prcma poscbnilll
ki·ih...'fijima.
unutar
fiziologije
(i
opec
i specijalne
i
uporedne),
izdvajaju
se
patofiziaiogija (fiziologija
oboljelih organizama),
paJeoflZioJogija
(fizi
ologija fivog svijeta
minulih
geoloskihepoha), evolucijska fiziologija (nauka
0
povijesnom
razvoju
fizioloskih
proces.a
-
cdprapoeetnih
do
suvremenih
i
buducih oblikazivota)
i
dr.
Fiziologija se
pojaviIa
i
razvijala u
kriIu
113uka
koje
proucavajl.l
oblik,
gradu
i
struk~
turu
zivih
biCa,
a svoje
najznacajn.ije
poeetnedomete dostigla je
oa
temeljima
anatom.ije,
dlologije
i
biohemije. Zato
je
po
prirodi
svog
interesiranja
savremena
fiziJogija
u
'prvom redu usmjereoa
na
proucavanje
zivotnih procesa
koji se
oJvijaju
U
organiz
mu,
dok se strukturom
i
gradom
bay!
U
Qnoj
mjeri koja
je
neophodna
zarazumijeva,nje
odredenih cjelina
i
sistema.
Pritom
je
lleophodno
imati na
umu
da organizacija
i
funkcija live
tvan
cine jedinstvenu
ejeHnu,
uoblicenu
U
organizam,
te
da
je
odrZav~je
pojedinih zivih struktura moguee sarno
pri
kontinuiranom odvijanju
Zivotnih
funkcija.One
SU,
opel,
mogl.lce same
u
specijalnoorganizirnnim -zivim strukturama. Smrtsvakc jedinke,
tj.
potpuni
prestanak
Zivotnihfunkcija,
oznacava
poeet<1k
razgradnje
tib
struktura
i
postupnog izjednacavanja nekada .
iivih
sistema sa svojom neiivom
okoJinom
-
prerv3rarUa
organske supstapce
U
Djene
neorganske sastojke
(ad
kojih
je
postaJa).
U
tom
smislu,
Zivot
se
moze
definirati
i
lola
jedinstvo organizacije (grade. strukture)
i
funkcijc.
Ako
su uni'lerzaine
i
mybitnije
osobeno-
5ti
svih
oblikn
iivota
njiho\'a
autonomnas,t,
autoregulacija
i
autoreprodukcija,
onda
$!
i
cjelokupna
djeJatnost fiziologije
U
suStini
moze
svesti
na
proucnvanjezivotnib
fimkcijakoje
omogue.'waju
ejelovitost
i
samostaJnost
ofg<lOizma.
samopode.savanje
u trajno promjcnljivim
nvjetimn i:ivotne
sredine
i
spo:soIr
.1
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
biologija_2_razred
1.9K
Reads
11
Readcasts
8
Embed Views
Get Scribd Mobile
To get Scribd mobile enter your number and we'll send you a link to the Scribd app for iPhone & Android.We've sent a link to the Scribd app. If you didn't receive it, try again.
We'll never share your phone number.
Recommended
Notes
Load more
