Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
13Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
biologija_2_razred

biologija_2_razred

Ratings: (0)|Views: 884 |Likes:
Published by Amir Salkic

More info:

Published by: Amir Salkic on Jun 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/09/2013

pdf

text

original

 
Prof.
dr.
Safer MI.:DEDOVIl"
Mr.
Esad
;\,1ASUC"
Prof.
dr.
RiCa!
HAD7.1SELIMOVI(
BIOLOGIJA
ZA II RAZRED GIMNAZIJE OPCEG SMJERA
FEDBRACUA BOSNE I HERCEGOvtNE
I
IP
"SVJETLOSY'
0.0.
Ministarstvoobrazovanja,nauke. kulture
i
sporta Zavod
ZjI
udibenike
i
nastavna
$tedstva
SARAJEVO, 1998.
 
!zdavilci:
Uredllici:Reccnze'tlli:Leklot:Koreklor.Naslovna
!01Iana:
lehnic!'ki urednik:
DTP:
Stampa:
Za !;Iampariju:
11ra1:Fcd.:rat:ija
!JellOn
I
I krt;
...
~ovint;
Mini).\M.~t\"
\ l I " l 1 " i I ; t < > , " ; l I ~ ; I . 
Ik\\I\.:
\':uhut\:
i
.''fIOI'ln
,
II'
"SVJETLOST"
d.t!.
S:najcvt\
Z:l\"\\(l
;(;1
Ild:l.h
nikc
i
\1~x!a\'n~
~I\.'(I.-:tva
I~rnf.
dr. FJlilrudin RIZ\·
\NI~Hi('VI(:
~cnk
ZU!'('EVf(:
Ismet
K H
NIt'
Mr, [SilU
MASU(
Nadlja
HADtIMUI?\·il:.D/\(jIt~
Ilalil
KEKI(:
Nadija
JAnUt
AR
L..:jla
MESANOVIC
Mersija
CEHtCOizajn
"TRIO"
Strucni
konsuhanl:
Salim
OBRALtC
Vlalka DIZDAREVICKenan KREPONICTarik
GALUASEVIC
"Svjctlost"-
Fojnica
Schzija BUUINA
5.000
primjeraka
CIP -Ka!.lliogizacija u puhJikaciji
Naciotla\na
i
univen:itctska
hibliot~k~
Bosne
i
HerceJ!.odl\e.
Sarajevo
UDK
5741578(075.3}
MEDEOOVIC,Safer
Biologija :
Z&
II.
tazred
gili'illllzije
opecg
smjcral
Sarer
Mededovit,
Esad
Mas-lie,
Rifat
HadziseJimoviC
Sarajevo;
Svjctlost [etc.}, 1997
.
224 sIr. :
ilustr,;
24 emISBN 99'S8-!O..ooS-S
ISBN
9958·1\·00)·2
I.
MASLIC.
Esad
2. HAOtlSELlMQV1C,
Rilll.l
Federalno minislat'Stvo obrazovanja. nauke, kuhure
i
sporta Vlade Federacije
Bosnc
i
Hercegovine
Rjeknjem
braj
UP-I-l)3-6S-4572-67f97 odobrilo
je
ovaj
udfbenik
za upotrebu.
Sttogo
je
zabranjeno
svako
ummttavanje
i
preMampavanje
ovog
udfbenika bez
odobrenja
izdava~a.
NeovlaSteno
kopitanje.
umnotavanje
i
pmtampavan:je
predstavlja
krivil!no djelo
iz
~lana
100.
Zakona
0 autorskom
pravu
(51.
list
RBiH
br.
2/92.
i
13194.).
ISBN 9958--10.008-8
UYOD U 1310llEMIJU
J
FIZIOLOC!.lU
~
Po!oZaj
biohcmije
i
fiziologije U
iSfemu
o~novnih
biok,skih
nauka
• Definicija
i
podjela
biohclnije
-Definicija
i
podjehl
fiziologije
¥
Odnos izmedu grade
i
funkcije zivih sistema-Zivorne
aktiv[Josti
i
bioheillijsko-fizioloski
procesiU sustini.
2.ivot
je
osobeno
organizirnni
~
funkcionalni sustav prometa
materije
i
cnergije.
Drugim rijeeima,
zivor
je
~
neprekid
ni
metabolizarn,
Pl'Olnet
materije
i
energije
u
organizmu.
odnosno
dvosmjeme
matetijalne
i
energetske
veze izmedu
organizma
i
nje
goye
Zivotnesredine omoguCavaju
i
objedinjuju
sve
zivotne funkcije (lat
fungi
=:
vcliti,
djelovati),
Poste
zivot
IUOie
opstati
sarno
kao
aktivna
~
dinamicna
pojava,
zivl
sistemi
primamo
se prepoznaju
po
svojoj
aktivnosti(radljivosti).
Za
razliku
od
nezive prirode,
oni
se
nepr~no
mijenjaju,
zaddavajuei
svoju organizacionu
i
funkcionalnu cjelovi
tost.Karla
se
mijenja,
neiivi sistem prestaje
biti
OUO
sto
je
ranije
bio. Zivi
sistem.
pak,da
bi
bio
ono
~to
jeste, stalno se mijenja;
kada
to
prestane, prelazi u svijet neiive prirode
(umire), Biohemija
i
flziologija
one
su
osnovne bioloske nauke
koje
najneposredni
je ulaze u sarnu
bit
razlika
izrnedu fivih
i
neiivih
sistema,
tj.
u
najfiniju strukturu fivesupstance, njenih promjena
i
nacina
funkcioniranja u procesima
ostVarivanja tih
temeljnih osobenosti
Zivih
bie..Biohemija je
"bemija
Zivota"
-
llllUka
k~a
istraZuje
i obj.snjava
hemijskusttuktu
ru
nve
tvari
i
njene promjene na kojima
3
poeiva]u
iivotnc pojavc
i
proccsi. Sve
do
otrkicn mogucnosli
vjdtacke
sinteze
o1'gan
skih spoje\'u
(u
prvoj polovini
XIX
stoljeCa),
podmcje njenog zl1unstvenog djelovanja
bile,
je
ukljuceno
II
organsl.."U
hemiju.
Nakon
toga, organska hemija primarno
5e
razvija
II
pravcu
proucavaJ~a
prirodnih
i
umjetnihspojcv:\
ugljika,
dok biohetnija
izrasta
u
opseznu znanosl,
koja prouCava
ne
sarno
organske nego
i
neorgallske sastojke
zivih
biea,
te
promjene
till
komponenti
tokom
iivolnih procesa. ISlrafivanja
i
opis
hemij~
skog
sastava
xive
matenje
obuhvata
deskripth'TI3 biohcmija (lat.
describere
=
opisati),
koja
je posebno obiljeZila poeetne
faze
razvoja biohemije. U sredistu njenoginteresiranja
je
grada proteina, ugljikohidra
ta,
masti
i
ostalih sastojaka
:Dve
supstance.kao
i
bemizam pojedinih struktura
i
organelafive celije.
bioloSkih
tecnosti,
izluCevina
i
sL
Na temeljima opisne biohemije. u
novije
vrijeme buran razvoj
dozivljava
dinamicka
biohcmija -koja
prouCava
tokove.
prirodu
i
bioloske
posljedice hemijskih promjena
u
fivoj
teliji,
te
njihovih moouodnosa u
pro
cesima
metabolizma
(grC.
dynamis
=
sila,
snaga -mijenjanje
pod
uticajem djelujucihsila).
 
bnajuci u
vidu
cinjenicli da
objaSnjava
temeljne procese zivotnih funkcija, ovo
podrucje biohemije
ponekad se oznaeava
i
kao
fizioloska biohemija.
sto na
svojstven
nacin
ilustrira i jedan dio
opCeg
jedinstva
ukupne
naul« 0
Zivotu
(bioJogije).
Na
osnovu izloienog.
moze
se
uociti
da
je.
medu
prirodnim
znanostima. biohemija
najneposrednije vezana
za hemiju (fizicku
i
organsku)
i
fIziku
(biofiziku).
U
sistemu
bioloskih nauka,
u siozeno isprepletenim
poljima
zajednickog interesiranja, posebno
se
dodiruje
i
proiima sa
odgovarajllCim
podrutjirna genetike,
fizioJogije
i
cilologije.Ran'oj dinamicke biohemije
naroCho
je
bio
potaknut
otkricem
i
upoznavanjel.J1
hemijske
prirode
i
bioloske
funkcije
biokataliL,1tora
~
honnona,
enzima
i
vitamina,
ti.
tvan
koje
su
U
organizmu
prisutne
u veorna maiimkoiitinama. a
izazivaju,
stimuliraju
i
uSl11je~
ravaj\J
najbitnije
hemijske reakcije u iivim
siSlemima.
Natemeljima rezu!tata
biohemij~
skih
i
generickih istrazivanja u oblasti
medusobnih
Veza
strukture
i
funkcije
nukleinskih
kiselina
(DNK
i
RNK)
i
proteina,
kao najkarakteristicnijib (makro) molekula
iivih
biea,
u
novije \Tijeme, uz
nesluceno
ubrzanje, razvija
se
molekulska (molcku
lama)
bioJogija.
To
je
modema
bioJoska
znanost
0
zivotnim
pojavama
i
procesimn
na
nivou
molekula. koja
TIe
prouCava
(sarno)oblike
njibovog ispoljavanja nego
ih
i
spoz
naje
i
objasnjava sugiasno
osnovilim
prin
cipima
hemije
i
fizike.
Fizllogiju
je
nauka
0
funkcijmna orga
nizma
i
njegovih
organsl).ih
sistema, organa,
tkiva
i
telija.
lstraiuje. opisuje
i
objasnjava
procese
svojstvene zivim organizmima
i
uzroCno-posljedicne
veze
i
odnose
funkcijakoje
omogucava.ju preiivljavanjc u
mogucim
uvjetima spoljne
i
unut311jclestlc
sredine.Fiziologija,
dakle.
iSlrazuje tlinamicku
-
funkcionalnu
prirodu
(xki;avanja
i
mijenjanja
Zivih
sistema,
ti.
l.Izroke,
tokove
i
posljedice
zivotnih
proces."l
koji se u
njima
deSavaju.
Sarno
ime ove
znanosti potice
joS
iz
antitkih vremcna,
kada
je
imalo
sasvimdrugi
smisao (fiziolozima
su
oznaeavani
filozofi koji
se
bave
pnrodomstvan,
ti.
prirodnim silama
i
zakonitostima u najsirem
smisl\!;
grC.
physis
=
prirocia,
logos
==
ucenje,
naukll).
Tek
u XVI sloljeeu naziv
'~fizioJogi-
ja" najprije
se povczuje
sa bioloskom
prirodom funkcije Ijudskog
organizma. a u
XIX
::;toljeCu
njena
oblast konaeno se
izdva
ja
iz
anatomije
i
razvijll
kao posebnn
biolosku nauka.
Otalia fizilogija ubrzano
sirikmg
s\'og
intercsir.mja
nn
sva ttva bica
i
u
potpllnosti
poplima danasnje znatenje.
Poial'.cci
od
ograniecnih
ll1ogucnosti
sveobuh\'3tnog
j
istovremenog protlcavanjaiivotnih
pojava
i
procesa,
fiziologija same
izprak!icnih razloga moze
se ildvojiti
iz
cje
line
ostalih bioloskih
nauka.
Njenc
ncposrcdnc veze
najoeitije
su
sa
biohemi
jom,
citologijom, genelikom. histologijom,anatomijom.
morfologijol11
i
ekoJogijom.Izmedll
ovih
i
ost~l!ih
bioloskih
nallkanajeesce
je ncmoguce
lIoeili
jasnu
grnnicu,
stu
se
ogledll
i
\I
pojavi njihovih
interdiscj~
plinnmih
(mostovnih) podrutja,
kao
sto
Sll
(vee
spomenuta)
tizioJoska
biohemija,
fizioloska
gcnctika,
citvfiziologija, histofizioIogi.ja.
anatolUska
fizio!ogijn
iii
fimkcionalnaanmomija,
ekofiziologija
i
dr.
Kadajerijeeo
vezama fiziuJogijc
S.I
dmgim
(nebioloskjm)
prirOOllim
nnuknmn,
onda
treba, posebno
istaCi
tin
vccinu svujih 7Jlilnstvcnih
proble
ma
Qna
rjes.1\·a
plimjcnom razlicitih ckspe
rimenlalnih metodn
jz
oblasti hemije
i
fizike(sa
kojima
j..:
vezu
biohemijn
i
biofizika).
Prcma rnzlicilim
kriterijima,
fiziologija
se
nn
vise
nnCina
moze
podijeliti
nn
mnostvo
uzih
oblasti.
Nnjccsl:iI
jc njena podjela
na
opeu, spccij;lInu
i
\lporc:dnu
fizioIO<,Jiju.
OpC.l
fiziulogiju proucava one pojavc
i
pro.cese
koji
su
u osnovi funkeioniranja veeineoblika zivota, bez obzira
nn
stupanj
slo~enosti
tjelesne organizacije.
Budu6i
dase takve funkcije primamo
odvijaju
na
celij
skoj razini,
oVO
podrueje
flZioJogije
obiono
se poistovjeeuje
sa
citofizioJogijom.Specijalna
fIZiologija bavi se
fizioloSkim
osobenostima pojed:nih
sinn
i
uZih
biosistematskih
skupina. Na
toj
osnovi,
y.
prema"predmen.t proucavanja. uobicajeno
je
cia
se fiziologija
dijeli
na fizioJogiju
biljaka.fiziologiju zivotinja
i
fiziologiju
tovjeka(unatoc savremenim
..;
nauCno
prihvatljivijim kJasifikacijama tivog svijeta). Unutar
svake
cd
ovih
posebnih oblasti, moguee
je
izdvojiti
jos "specijalnije"
(uzc)
cjeHne
t
kao
sto
su
flziologija
algi, fiziologija
cvjetnica
i
dr.
(u
tizioJogiji biljaka)
iii
fiziologijabcskicmenjaka
i
fiziologija kicmenjaka
(ufiziologiji
zivotinja).
Pojedinc oblasti
speci
jalne fizilogije definiraju
se
i
prema
dlllgim,
vcoma
raznovrsnim
kritelijilThl
(dljevima,
prouCavanim
funkcijama,
primjeni
i
sl.).
U
tom
smislu
posebno
su
razvijene
npr.
medi
cillska
i
vetennarska fiziologija. neurologija,
endokrinologija, fiziologija prehrane,fizjologija
razvica.
te
fiziologija roda
i
sparta. Izrazito
uske
i
prakticnollsln.ierene
su
npr.
podmorska.
nvijaticarska
i
kosmicka
fiziologija.
Poznavanje
fiziologije
pojedinihvrsta
i
sicupina
(eovjeka. damacih zi\'otinja
i
biljaka, riba,
insekata,
nlekusaca. rakova.
a!gi,
gljiva. mikroorganiznma
j
dr.).
uz
opecbiolesko
Z!laccnje.
predstavljn jcdan odnajhitnijih temcljnih
elemena!'l
Z<I
usr.ieStluprimjenl1
bioJoskih
naub
U
7":1$.I1ti
7.dravljn,
proizvodnji
hrnne
i
dmgill1l~jdatnostima.
Upon'llnll
(porcdbcnu.
komfJ11f'utivna)
fiziologija
iZUCaVl.l
slicnosti
i
ffil.likc.
ufl1llkcioniranju pojcdinih tki"n. organa,
orgnnskih
sistema
i
org..niztllna
u ukupnomzivom
:-.vijetll.
Prcma poscbnilll
ki·ih...'fijima.
unutar
fiziologije
(i
opec
i specijalne
i
uporedne),
izdvajaju
se
patofiziaiogija (fiziologija
oboljelih organizama),
paJeoflZioJogija
(fizi
ologija fivog svijeta
minulih
geoloskihepoha), evolucijska fiziologija (nauka
0
povijesnom
razvoju
fizioloskih
proces.a
-
cdprapoeetnih
do
suvremenih
i
buducih oblikazivota)
i
dr.
Fiziologija se
pojaviIa
i
razvijala u
kriIu
113uka
koje
proucavajl.l
oblik,
gradu
i
struk~
turu
zivih
biCa,
a svoje
najznacajn.ije
poeetnedomete dostigla je
oa
temeljima
anatom.ije,
dlologije
i
biohemije. Zato
je
po
prirodi
svog
interesiranja
savremena
fiziJogija
u
'prvom redu usmjereoa
na
proucavanje
zivotnih procesa
koji se
oJvijaju
U
organiz
mu,
dok se strukturom
i
gradom
bay!
U
Qnoj
mjeri koja
je
neophodna
zarazumijeva,nje
odredenih cjelina
i
sistema.
Pritom
je
lleophodno
imati na
umu
da organizacija
i
funkcija live
tvan
cine jedinstvenu
ejeHnu,
uoblicenu
U
organizam,
te
da
je
odrZav~je
pojedinih zivih struktura moguee sarno
pri
kontinuiranom odvijanju
Zivotnih
funkcija.One
SU,
opel,
mogl.lce same
u
specijalnoorganizirnnim -zivim strukturama. Smrtsvakc jedinke,
tj.
potpuni
prestanak
Zivotnihfunkcija,
oznacava
poeet<1k
razgradnje
tib
struktura
i
postupnog izjednacavanja nekada .
iivih
sistema sa svojom neiivom
okoJinom
-
prerv3rarUa
organske supstapce
U
Djene
neorganske sastojke
(ad
kojih
je
postaJa).
U
tom
smislu,
Zivot
se
moze
definirati
i
lola
jedinstvo organizacije (grade. strukture)
i
funkcijc.
Ako
su uni'lerzaine
i
mybitnije
osobeno-
5ti
svih
oblikn
iivota
njiho\'a
autonomnas,t,
autoregulacija
i
autoreprodukcija,
onda
$!
i
cjelokupna
djeJatnost fiziologije
U
suStini
moze
svesti
na
proucnvanjezivotnib
fimkcijakoje
omogue.'waju
ejelovitost
i
samostaJnost
ofg<lOizma.
samopode.savanje
u trajno promjcnljivim
nvjetimn i:ivotne
sredine
i
spo:soIr
.1

Activity (13)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
dule_225061181 liked this
mare56 liked this
Adisa Spahic liked this
Tamara Gojkovic liked this
Ana Dragićević liked this
Hamdija Hamzic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->