Rijadu Salihin

Izbor hadisa iz djela
RIJADU - S - SALIHIN
Jahija ibn [eref en - Nevevi (631. - 676. H.G.) izbor: dr. prof. dr. Muhammed Mustafa el - Eazami
Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.
Naslov originala Naslov prijevoda Autor: Izbor: S arapskog preveli: [erijatski recenzent: Likovno - tehni~ki urednik Lektori: DTP: Tira`: Peto izdanje Izdava~:
EHADIS MUHTARE MIN RIJADUS - S - SALIHIN IZBOR HADISA IZ RIJADU-S-SALIHINA Jahija Ibu [eref en - Nevevi prof. dr. Muhammed Mustafa el-Eazami .uad Sedi}, Husein Omerspahi}, Ibrahim Husi}, [ukrija Rami}, Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi}, .uad Sedi} Nedad Kazi}, .atih .arhat Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 2 BESPLATAN PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar Kralj .ahd u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA DVA HRAMA KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 an - NAWAWI, Yaliya [arat Rijadu - s - salihin: izbor hadisa iz djela / Jahija ibn [ereten - Nevevi; izbor Muhammed Mustafa el - Eazami; preveli .uad Sedi}... (et al.). - 5. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 315 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 2) Prijevod djela: Emdis muhtare min rijadus - salihin. ISBN 9958 - 880 - 04 - 0 COBISS - ID 450566
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu koji pou~ava peru, koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drìte idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde. Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: Dìne i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,
povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ensku. Svako od njih moe zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboruavaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed
NAPOMENA: U ovom izdanju dodali smo 133 hadisa koji su preuzeti iz izdanja Organizacije islamskih vakufa nakon korekcije njihovog prevoda. Radi lak{eg raspoznavanja dopunjenih hadisa, ispred rednog broja svakog od ovih hadisa stavili smo sljede}i znak: (*). Na kraju svakog hadisa dodali smo ime zbirke iz koje prenosi se i njegov stepen. Redni brojevi ostali su podudarni originalu kojeg je pregledao ~uveni muhaddis [uaje el - Arnaut, tako da se veoma lahko mogu provjeriti. Allaha, d`.{., molimo da na{a djela budu isklju~ivo radi Njega, i da ova knjiga bude od koristi islamu i muslimanima. Izdava~
UMJESTO PREDGOVORA
Hvaljen neka je Uzvi{eni Allah, Koji nas je na pravi put izveo! Mi ne bismo na pravom putu bili da nas Allah nije uputio. I neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s., svjedoka i donosioca radosne vijesti, onoga koji opominje i upu}uje da se u Allaha i Poslanika Njegova vjeruje. Autor Rijadus-salihina, Ebu-Zekerija Jahja b. [eref en-Nevevi, jedan od najve}ih hadiskih stru~njaka, ro|en je 631. godine, po hid`ri, u mjestu Neva, ju`no od Damaska. Kao mladi}, do{ao je u Damask, gdje se posve}uje studijama tefsira, hadisa i fikha. Napisao je vi{e djela iz navedenih znanosti, od kojih izdvajamo Komentar Muslimova Sahiha, El-esmau vellugat, Revdatut-talibin, El-ezkar, Et-tibjan fi adabi hameletil-Kuran i Rijadus-salihin. Svoje epohalno fikhsko djelo, El-med`mu, u kojem se neposredno koristi dokazima iz Kurana i hadisa, upore|uje mi{ljenja mezheba i u~enjaka i odabire najispravniji stav na osnovu svog vlastitog id`tihada, nije uspio zavr{iti. U tome ga je pretekla smrt, u 45. godini ìvota, 676. godine, po hid`ri. Umro je u rodnom mjestu Nevi. Bio je izuzetno obljubljen u narodu, a njegova djela su svesrdno prihva}ena i ocijenjena kao veoma korisna i zna~ajna. Rijadus-salihin (Vrtovi pobo`njaka) Nevevijevo je remek-djelo, za koje Mahmud etTahan, u svojoj knjizi Usulut-tahrid`, isti~e da bi ga trebala posjedovati svaka muslimanska ku}a. Na~in i postupak u izboru hadisa u ovom djelu, Nevevi je objasnio u uvodnom poglavlju, rekav{i: Odlu~io sam sa~initi izbor vjerodostojnih hadisa koji }e obuhvatiti sve {to je potrebno ~ovjeku na putu prema ahiretu i {to }e mu priskrbiti lijepe odlike, unutra{nje i vanjske. Izbor }e se sastojati od poglavlja o divnim obe}anjima i stra{nim prijetnjama, te raznovrsnim adabima (na~inima ìvljenja) pobo`njaka: o asketizmu, du{evnim vje`bama, usavr{avanju morala, ~i{}enju i lije~enju srca, ~uvanju i vra}anju sa stranputice ruku i nogu i ostalih
dijelova tijela (za{tita od grijeha), kao i mnoga druga uputstva pravim vjernicima. Obavezao sam se da u ovom djelu spominjem samo vjerodostojne i jasne hadise, uz obavezno citiranje poznatih zbirki vjerodostojnih hadisa u kojima se svaki hadis nalazi. Poglavlja }u otpo~injati ~asnim ajetima iz Kurani-kerima, a onome {to je potrebno vokalizirati ili objasniti neko nejasno zna~enje, dodat }u najbitnije upozorenje. Kad na kraju nekog hadisa kaèm: Muttefekun alejhi, to zna~i da ga prenose Buharija i Muslim. Prema navedenom citatu, svi hadisi koji se nalaze u Rijadus-salihinu vjerodostojni su (prihvatljivi), {to predstavlja posebnu vrijednost ovog djela, naro~ito ako se ima u vidu spremnost mnogih koji se koriste hadisima da se pozovu na njih, ne obra}aju}i pa`nju na njihovu vjerodostojnost, ili ih ocjenjuju}i po svom zdravom razumu, bez minimalne stru~nosti za ocjenu vjerodostojnosti. Nerijetko se zna desiti da se odre|eni hadis prihvati ili odbije, samo zato {to se nekome svi|a ili ne svi|a njegovo zna~enje, ili potvr|uje, ili negira ne~iji stav. Pri tom se zanemaruju èstoke Poslanikove prijetnje onima koji izmi{ljaju (la`ne) hadise, ili ih prenose znaju}i da su la`ni. U tom smislu, treba naglasiti da Rijadus-salihin predstavlja bogatu riznicu vjerodostojnih hadisa, koji tretiraju izuzetno {irok tematski dijapazon i na koje se, po pitanju vjerodostojnosti, uvijek moè osloniti. Imaju}i u vidu izuzetan zna~aj ovog djela i nu`nost da se ono na|e u svakoj muslimanskoj ku}i, jedan od najve}ih ìvih muhaddisa, El-Eazami, zamislio je projekat izdavanja Rijadussalihina na dvadeset pet svjetskih jezika, me|u koje je uvrstio i bosanski jezik. Za ovaj projekat koristio je izdanje ovog djela u recenziji [uajba Arnauta i pridràvao se njegovih rednih brojeva kod numeriranja hadisa. Izostavio je odre|eni broj hadisa koji se ponavljaju, kao i neka poglavlja koja vi{e uop}e nisu aktuelna (npr. propisi o osloba|anju robova, itd). Me|utim, i pored toga, djelo nije izgubilo ni{ta od svog stvarnog sadràja i svoje vrijednosti, uz napomenu da su redni brojevi ostali onako kako su bili u recenziji [uajba Arnauta, iz ~ega je uo~ljivo koji su hadisi izostavljeni i iz kojih su poglavlja. Molimo Uzvi{enog Allaha, d`.{., da da ovom djelu prijem me|u na{im bosanskim muslimanima, kakav je doìvjelo diljem islamskog svijeta. Hasan ef. Maki}, prof.
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Iskrenost u nijjetu i neophodnost njegove prisutnosti u svim djelima i rije~ima i svim stanjima - javnim ili tajnim
Allah, dèlle{anahu, kaè: Nare|eno im je samo to da oboàvaju Allaha, iskreno ispovijedaju}i ~istu vjeru, kao pravi vjernici, i da klanjaju namaz, i dijele zekat, a to je istinska prava vjera. (El-Bejjine, 5) Do Allaha ne}e sti}i njihovo meso ni njihova krv, nego }e do Njega sti}i va{a bogobojaznost. (El-Had`, 37) Reci: Ako vi skrivate ono {to je u va{im prsima (u vama), ili pokazujete javno, Allah }e to doznati. (Ali - Imran, 29) 1. Prenosi se od vladara pravovjernih, Ebu- Hafsa Omera sina Hattaba ibn Nufejla ibn Abduluzza ibn Rijaha ibn Abdullaha ibn Kurta ibn Rezah ibn Adijja ibn Kaba ibn Luejja ibn Galiba el-Kure{ija el-Adevija, r.a., da je rekao : ûo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je kazao: Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista }e svaki ~ovjek dobiti ono {to je naumio svojim djelom, pa ko bude hid`ru u~inio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova je hid`ra hid`ra Allahu i Poslaniku; a ko bude hid`ru u~inio zbog materijalne dobiti, ili zbog ène da bi se njom oènio, njegova hid`ra je za ono za {ta ju je naumio. (Muttefekun alejhi) 4. Prenosi se od Ebu-Abdullaha Dàbira ibn Abdullaha - Allah s njima bio zadovoljan - da je rekao: Bili smo uz Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, u jednoj bitki, kada je rekao: Zaista u Medini ima ljudi koji su cijelo vrijeme sa vama (po nagradi), kud god vi makli i koliko god dolina prokrstarili, jer ih je samo bolest omela da stvarno budu sa vama. A u drugom rivajetu stoji: Oni imaju nagradu zajedno sa vama. (Muslim) Isti ovaj hadis prenosi i Buhari, od Enesa, r.a.: Bili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, na povratku iz Bitke na Tebuku, kada je rekao: Zaista je u Medini iza nas ostalo ljudi koji su, kud god mi pro{li, kroz bilo koju dolinu, ili preko bilo koje uzbrdice, stalno sa nama (u nagradi kod Allaha, d`.{.), jer ih je bolest sprije~ila da po|u.
12
Rijadu-s-salihin
5. Prenosi se od Ebu-Jezida Mana ibn Jezida ibn Ahnesa, r.a., (Man, njegov otac i njegov djed bili su ashabi): Jedne prilike je moj otac Jezid izdvojio da podijeli kao sadaku nekoliko zlatnika, te ih je stavio pored jednog ~ovjeka u dàmiji, a ja sam ih uzeo i do{ao ku}i. On mi re~e: Tako mi Allaha, nisam ih imao namjeru tebi dati, na {to sam se ja poàlio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, a on re~e: Tebi, o Jezidu, pripada ono {to si naumio, a tebi, Mane, ono {to si uzeo. (Buhari) 7. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, Allah ne gleda u va{a tijela, niti u va{e likove, nego gleda u va{a srca i va{a djela. (Muslim) 8. Prenosi se da je Ebu-Musa el-E{ari rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, upitan je o ~ovjeku koji se bori da bi pokazao hrabrost, koji se bori radi slave svoga plemena, koji se bori da bi ga drugi vidjeli - ko je od njih na Allahovom putu? Na to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: Ko se bude borio za to da Allahova Rije~ (Zakon) bude iznad svega taj je na Allahovom putu. (Muttefekun alejhi) 9. Ebu-Bekre Nufej ibn Haris es-Sekafi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada se sukobe dva muslimana svojim sabljama, i ubica i ubijeni }e u Dèhennem. Tada sam ja rekao (veli Ebu-Bekr): Allahov Poslani~e, za ubicu nam je jasno, ali za{to ubijeni? Poslanik tada re~e: Jer je i on nastojao ubiti onog drugog. (Muttefekun alejhi) 10. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ôvjekov namaz u dèmaatu vredniji je od njegovog namaza u privatnoj ku}i, ili du}anu u kojem radi, za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog toga {to, kada ~ovjek lijepo uzme abdest i krene u dàmiju, sa isklju~ivom namjerom da klanja namaz u dèmatu, svakim njegovim korakom pove}ava mu se po jedan stepen i bri{e po jedna pogre{ka, sve dok ne u|e u dàmiju, a od momenta kada u nju u|e, on je u namazu sve dok je u dàmiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju dok god se nalazi na mjestu na kome je klanjao, govore}i: Smiluj mu se, Allahu, oprosti mu i primi njegovo kajanje! Meleki to ~ine sve dok ~ovjek na tom mjestu nekog ne uznemiri ili izgubi abdest i time uznemiri meleke. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
13
11. Abdullah Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., odredio je dobra i lo{a djela, zatim to objasnio; pa ko bude odlu~io u~initi dobro djelo, zatim ga ne u~ini (bude sprije~en), Allah mu to djelo u cijelosti upisuje kao da ga je i u~inio, a ako odlu~i u~initi dobro djelo, pa ga i u~ini, Allah mu ga upisuje deset do sedam stotina puta, pa ~ak i vi{e. A ako zaèli u~initi neko lo{e djelo, pa ga ne u~ini, Allah mu upisuje jedno dobro djelo, a ako zaèli u~initi neko lo{e djelo, pa ga i u~ini, Allah mu upisuje samo jedno lo{e djelo. (Muttefekun alejhi) 12. Prenosi se da je Abdullah ibn Umer, r.a., rekao: ûo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je ispri~ao slijede}e: Zaputila se trojica ljudi od prija{njih naroda na dalek put, te ih zate~e no} pored jedne pe}ine, u koju u|o{e da bi u njoj preno}ili. Me|utim, jedna stijena odroni se i potpuno zatvori ulaz u pe}inu. Oni tada jedan drugome reko{e: Jedini na~in da se spasimo iz ove situacije je da zamolimo Allaha, d`.{., da ukloni ovu stijenu zbog na{ih dobrih djela koje smo u~inili. Jedan od njih tada re~e: Allahu dragi, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikad nisam prije njih nahranio niti napojio svoju djecu, niti svoju porodicu i sluge. Jednog dana traìo sam bolju pa{u svome stadu, pa im nisam do{ao na vrijeme, te sam ih, nakon {to sam im namuzao mlijeka i donio, na{ao da spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali i da prije njih nahranim i napojim svoju porodicu i svoje robove, pa sam ~ekao sa sudom u svojoj ruci i gledao kada }e se sami probuditi, i tako stajao sve do zore, a djeca su oko mojih nogu plakala od gladi. Zatim su se probudili i popili svoj dio mlijeka. Dragi Allahu, ako sam ja to u~inio isklju~ivo radi Tebe, a ni radi ~ega drugog, onda nam odmakni ovu stijenu sa vrata ove pe}ine u kojoj smo mi! Stijena se malo maknu, ali ne toliko da bi mogli iza}i pored nje. Drugi od njih re~e: Allahu dragi, ja sam imao jednu bli`nju rodicu, koju voljeh vi{e od cijeloga svijeta, koju voljeh, (kaè se u jednom drugom predanju - tako jako, kako to ljudi samo vole ène), pa sam je poèlio imati, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine, zavladala je jaka glad, te mi ona do|e i zatraì pomo}. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uslovom da mi se dopusti. Ona na to pristade, i kad sam joj se pribliìo (u drugom rivajetu: kad sam je zagrlio, onako kako mu` zagrli svoju ènu u postelji), ona zaplaka i re~e: Boj se Allaha, i ne raskidaj prsten moje nevinosti bespravno! Na to sam se ja odmakao od nje, iako mi je bila najdraà na svijetu, i ostavio joj zlato koje sam joj bio dao. Allahu dragi, ako sam ja to uradio isklju~ivo radi Tebe, spasi nas ove na{e neda}e u kojoj se nalazimo! Stijena se ponovo malo pomjeri, ali ne toliko da bi mogli iza}i. Tre}i od njih re~e: Allahu dragi, ja sam drào najamnike i svima sam odmah zasluènu
14
Rijadu-s-salihin
nagradu pla}ao, osim jednom ~ovjeku, koji je pobjegao s posla i oti{ao prije prijema svoje pla}e. Ja sam tu njegovu pla}u po{teno uloìo, tako da se njegov imetak namnoìo. Nakon izvjesnog vremena mi je do{ao i zatraìo svoju pla}u koja mu je ostala kod mene. Ja sam mu na to odgovorio: Sve {to ispred sebe vidi{ od ovog blaga: deva, stoke, ovaca i robova, tvoje je! On mi tada re~e: Robe Boìji, ne izigravaj se sa mnom! Ne izigravam se sa tobom, rekoh mu ja, na {to je on uzeo sav taj imetak i otjerao ga, a da meni nije ni{ta ostavio. Allahu dragi, ako sam ja to isklju~ivo radi Tebe u~inio, spasi nas ove na{e nevolje u kojoj se nalazimo! Stijena se tada potpuno pomjeri, te oni izi|o{e iz pe}ine i odo{e dalje. (Muttefekun alejhi)
2. Tevba - pokajanje
Sva islamska ulema saglasna je da je pokajanje od svakog u~injenog grijeha stroga du`nost. Ako se u~injeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje se s pravom nekog ~ovjeka, onda tevba ima tri uvjeta. Prvi je da odmah prestane sa ~injenjem tog grijeha, drugi, da se srcem kaje zbog njegovog izvr{enja, i tre}i, da ~vrsto odlu~i da se nikada vi{e ne}e vratiti tom grijehu. Ako jedan od ova tri {arta izostane, tevba nije ispravna. A ako je, pak, grijeh u~injen nekom ~ovjeku, onda tevba ima ~etiri uvjeta: tri gore navedena i da se dug vrati onome kome se du`no. Ako je dug imovinske prirode, onda se o{te}enome mora vratiti njegov dug, a ako je prestup takav da povla~i ve}u sudsku kaznu, kao {to je bi~evanje za potvoru nevinog, onda je duàn omogu}iti ispunjenje kazne nad njim, ili zatraìti oprost od doti~ne osobe, a ako se radi o uvredi jezikom (gibetu), duàn je zatraìti halal od osobe koju je uvrijedio. Pokajanje je stroga du`nost od svih u~injenih grijeha, te ako se pokaje samo od pojedinih grijeha, njegova tevba, kod sunnija (pristalica Pravog puta) vaì za te grijehe, a ostali ostaju na njemu. O obaveznosti pokajanja i klonjenja od grijeha postoje mnogi dokazi u Kuranu, Sunnetu i saglasnosti cjelokupne islamske uleme (id`ma). Allah, d`.{., kaè: ... I pokajte se Allahu svi, o vjernici, da biste bili spa{eni! (En-Nur, 31) I zatraìte oprost od svoga Gospodara, zatim Mu se vratite! (pokajte se) (Hud, 3) O vjernici, iskreno se pokajte Allahu... (Et-Tahrim, 8) 13. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je
Rijadu-s-salihin
15
rekao: Tako mi Allaha, ja zatraìm oprost od Allaha, d`.{., i obratim Mu se tevbom vi{e od sedamdeset puta dnevno. (Buhari) 14. El-Egarr ibn Jesar el-Muzeni, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O ljudi, obra}ajte se Allahu tevbom i traènjem oprosta! Zaista, ja tevbu ~inim stotinu puta na dan. (Muslim) 15. Enes, ibn Malik el-Ensari, omiljeni sluga Poslanikov, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah se vi{e obraduje pokajanju Njegova roba, nego {to bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji bez vode i plodova. (Muttefekun alejhi) U drugom Muslimovom rivajetu, stoji: Allah se vi{e obraduje tevbi Svoga roba, koji se pokaje, nego {to bi to u~inio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona mu pobjegne, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo traìo i, izgubiv{i svaku nadu da }e je prona}i, legao u hlad jednog drveta da se odmori, i u takvom stanju o~aja, odjedanput, ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah sko~io i uhvatio je za povodac i, od silne radosti, uzviknuo: Boè moj, Ti si moj rob, a ja sam tvoj gospodar!, pogre{no se izraziv{i od silne radosti. 16. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, Allah, d`.{., drì Svoju ruku ispruènom tokom cijele no}i, primaju}i pokajanja onih koji su danju grije{ili, a danju pruà ruku, primaju}i pokajanja onih koji su no}u grije{ili, sve dok sunce ne iza|e sa zapada (kao jedan od predznaka kraja ovoga svijeta). (Muslim) 17. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko se pokaje prije nego {to sunce iza|e sa zapada, Allah }e primiti njegovo pokajanje. (Muslim) 18. Abdullah ibn Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, Allah prima pokajanje Svoga roba, sve dok mu du{a ne stigne u njegovo grlo (do posljednjeg daha). (Tirmizi, hasen)
16
Rijadu-s-salihin
20. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Davno prije vas, bio je jedan ~ovjek koji je ubio 99 osoba, pa je upitao za naju~enijeg ~ovjeka na svijetu, te su ga uputili na jednog rahiba (isposnika). On ode do spomenutog rahiba i kaè mu da je ubio 99 osoba, pa ga onda upita, ima li za njega oprosta kod Allaha, d`.{. Na to mu rahib re~e da za njega nema oprosta. ôvjek se na to podiè i ubi i rahiba i napuni stotinu ubijenih. Zatim je ponovo upitao za naju~enijeg ~ovjeka na svijetu, pa ga uputi{e na jednog u~enjaka, kome je on oti{ao i ispri~ao da je ubio 100 osoba, a zatim ga upitao ima li za njega takvog tevbe? U~enjak mu na to re~e: Svakako. Ko te spre~ava da u~ini{ tevbu?! Idi u tu i tu zemlju, u njoj stanuju ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridruì u njihovom robovanju, i nipo{to se ne vra}aj u svoju sredinu, jer je ona pokvarena. ôvjek se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola puta zadesi smrt. Oko njega nastade spor izme|u meleka milosti i meleka kazne. Meleci milosti reko{e: On je do{ao kao pokajnik od grijeha i srcem svojim okrenut prema Allahu! Meleki kazne reko{e: On nikada nije u~inio ni jedno dobro djelo! Tada melecima stiè jedan drugi melek, u ljudskom liku, koga oni uze{e za sudiju da im presudi. Melek-sudija im re~e: Izmjerite rastojanje izme|u jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih bude bliì, njemu i pripada. Meleki izmjeri{e rastojanje i ustanovi{e da je bliì zemlji kojoj je bio krenuo, te ga uze{e meleki milosti. U drugom, Buharijinom rivajetu, stoji: Bio je bliì zemlji dobra samo za jedan pedalj, te je zbog toga postao njen. A u slijede}em od Buharijinih rivajeta, stoji: Pa je Allah, d`.{., naredio zemlji dobra da se pribliì, a zemlji grijeha da se udalji; zatim je naredio melecima da izmjere razdaljinu izme|u njih. Meleki to uradi{e i na|o{e da je bliì zemlji dobra samo za jedan pedalj, te mu Allah, d`.{., oprosti njegove grijehe. A u jednom rivajetu kaè se da se on umiru}i poku{ao pribliìti zemlji dobra, tako {to se posljednjom snagom nageo prema zemlji dobra, te je to bio uzrok da joj je bio bliì. (Muttefekun alejhi) 23. Ibn-Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada bi ~ovjek imao punu dolinu zlata, zaèlio bi da ima dvije doline, a njegova usta ne}e ni{ta napuniti do pra{ina, a Allah prima pokajanje od onog ko se pokaje. (Muttefekun alejhi) 24. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., se smije dvojici ljudi koji se me|usobno bore, pa jedan drugog ubiju, a obojica
Rijadu-s-salihin
17
u|u u Dènnet. Jedan od njih se borio na Allahovom putu i poginuo, pa u{ao u Dènnet, a njegovom se ubici Allah smiluje, pa primi islam; zatim i sam pogine kao {ehid, na Allahovom putu. (Muttefekun alejhi)
3. Sabur - strpljivost
Kaè Allah, d`.{.: O vjernici, budite strpljivi, budite izdr`ljivi... (Ali-Imran, 200) Mi }emo vas svakako dovoditi u isku{enje, malo strahom i gladovanjem, i time {to }ete gubiti imanja i ìvote, i ljetine. A ti obraduj strpljive. (El-Bekara, 155) Samo oni koji budu strpljivi, bit }e bez ra~una nagra|eni. (Ez-Zumer, 10) A onome koji se strpi i oprosti, to mu je zaista poèljno (preporu~ljivo) djelo. (E{-[ura, 43) Traìte sebi pomo}i u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah je doista na strani strpljivih. (El-Bekara, 153) Mi }emo vas provjeravati, sve dok ne ukaèmo na borce i strpljive me|u vama. (Muhammed, 31) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o potrebi sabura i o njegovoj va`nosti. 25. Ebu-Malik el-Haris el-E{ari, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: îstota (tjelesna i moralna) polovica je imana, zahvala Allahu (el-hamdu li llahi) puni vjerniku mjerilo njegovih dobrih djela, veli~anje Allaha (subhanellahi) puni sve izme|u nebesa i Zemlje, namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz (vjere), sabur je sjaj, a Kuran je dokaz za tebe, ili protiv tebe. Svaki ~ovjek, kada osvane, svoju du{u prodaje, pa je otkupi (od kazne), ili je upropasti. (Muslim) 26. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je jedna grupa ensarija, traìla od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, milostinju, pa im je on dao, zatim su ponovo traìli, a on im opet dao {to su traìli, dok im nije sve podijelio {to je imao, a zatim im rekao: Sve {to budem imao od dobra, ja }u vam podijeliti, i ni{ta od vas ne}u sakriti, ali ko traì i èli ~ednost, Allah }e mu je podariti; ako traì i èli neovisnost, Allah }e ga u~initi neovisnim (bogatim). Ko god se puno suzdràva i trpi, Allah }e mu pomo}i da bude strpljiv; nije nikome
18
Rijadu-s-salihin
dat bolji i zna~ajniji dar od sabura.
(Muttefekun alejhi) 27. Suhejb bin Sinan, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ûdan li je primjer vjernika! U svakoj situaciji on dobija a takvo stanje nije ni s kim drugim nego samo sa vjernikom; ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje Allahu, d`.{., {to mu donosi korist, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i {teta, on se strpi i postojano se drì, pa mu i to donosi nagradu od Allaha, d`.{. (Muslim) 28. Enes, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, po~eo osje}ati veoma jake bolove, te je h. .atima, primijetiv{i to na njemu, povikala: O muko o~eva! Alejhisselam joj tada re~e: Tvoj otac poslije ove dana{nje muke vi{e nikad ne}e imati nikakve muke. A kada je Alejhisselam preselio na Ahiret, h. .atima re~e: O moj o~e, koji se odazva pozivu Gospodara svoga, o o~e moj, neka ti u Dènnetu El-.irdevs bude boravi{te, o o~e moj, vijest o tvojoj smrti Dìbrilu prenosimo. A kada je pokopan Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ona je upitala ashabe: Zar ste mogli sebi dopustiti da na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pospete pra{inu? (Buhari) 29. Usame, sin Zejdov, kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kao i njegovog oca, izuzetno volio, pripovijeda: K}er Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, poru~ila je Alejhisselamu da joj je dijete na umoru, te da do|e kod nje. Alejhisselam ju je poselamio i poru~io joj: Zaista Allahu pripada sve {to uzme i sve {to podari, i kod Njega je svakoj stvari rok odre|en, pa neka se strpi imaju}i na umu da }e i za to biti nagra|ena. Zatim je ponovo poslala po njega, zaklinju}i ga da do|e. Tada je Alejhisselam po{ao, a s njime su krenuli Sead ibn Ubade, Muaz ibn Dèbel, Ubejj ibn Kab, Zejd ibn Sabit i jo{ nekoliko ashaba, r.a. Dijete je dato Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, koji ga uze u naru~je dok mu je du{a hroptala i tada Poslanik zaplaka kad ga ugleda u takvom stanju. Sead ibn Ubade mu na to re~e: [ta je to, o Allahov Poslani~e? Ovo je rahmet (samilost) koju je Allah, d`.{., usadio u srca robova Svojih. A po jednom drugom rivajetu: ... u srca onih Svojih robova koje je On odabrao; zaista je Allah milostiv prema onim Svojim robovima koji su samilosni prema drugima. (Muttefekun alejhi) 30. Suhejb, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: @ivio je u davna vremena jedan kralj koji je imao vra~ara. Kada je vra~ar ostario, re~e kralju: Ja sam ostario, zato mi
Rijadu-s-salihin
19
na|i dje~aka da ga pou~im sihru (vra~anju). Poslao mu je dje~aka da ga pou~ava, ali je dje~ak na putu sreo jednog pobo`nog u~enjaka, kod koga je odsjeo i ~uo od njega govor, koji ga je zadivio. Tako je to ~inio uvijek kada bi odlazio vra~aru. Kada bi do{ao kod vra~ara, on bi ga udario, na {to se on àlio u~enjaku, pa mu ovaj re~e: Kada se poboji{ vra~ara, kaì mu da te zadràla porodica, a kada se poboji{ porodice, reci - zadrào me vra~ar. Tako je redovno ~inio dok ne srete na putu veliku ìvotinju koja se isprije~ila da ljudi ne mogu prolaziti, pa re~e: Danas }u znati je li vra~ar bolji ili pobo`njak. Uzeo je kamen i rekao: Allahu moj, ako je u~enjak draì Tebi od vra~ara, ubij ovu ìvotinju kako bi ljudi mogli prolaziti. On se baci na nju i ubi je, a tada ljudi pro|o{e. On ode kod pobo`njaka i obavijesti ga {ta je u~inio, pa mu pobo`njak re~e: Moj sinko, ti si danas bolji od mene. Dostigao si ono {to vidim, ti }e{ zasigurno biti isku{avan, zato ako te budu mu~ili, nemoj me otkriti. Dje~ak je iscjeljivao slijepe i gubave i lije~io svijet od razli~itih bolesti. Za njegovu nadarenost ~uo je kraljev savjetnik, ina~e slijepac, te ode kod njega s brojnim darovima (hedijama) i re~e: Ovo {to je ovdje, tebi pripada ako me izlije~i{. Mladi} re~e: Ja ne lije~im nikoga nego Allah, pa ako povjeruje{ u Uzvi{enog Allaha, uputit }u Mu dovu i izlije~it }e te. Povjerova kraljev savjetnik u Allaha, pa ga Allah izlije~i. Zatim je do{ao kod kralja i sjeo pored njega, kako je to ~inio i ranije, a kralj ga upita: Ko ti povrati vid? Re~e: Moj Gospodar. On upita: Zar ti ima{ gospodara osim mene? Re~e: Moj i tvoj Gospodar je Allah. Potom ga je kralj uhapsio i nije prestao da ga mu~i dok mu nije rekao je za dje~aka. Zatim su dje~aka doveli, pa mu kralj re~e: Sin~i}u, tvoja vje{tina u vra~arstvu (sihru) dostigla je visok nivo. Ti lije~i{ slijepe i gubave i ~ini{ jo{ mnogo toga. Dje~ak re~e: Ja ne lije~im nikoga, nego Uzvi{eni Allah lije~i. Vladar je i njega uhapsio i nije prestao da ga mu~i dok nije otkrio pobo`njaka. Doveden je pobo`njak, pa mu je re~eno: Napusti svoju vjeru, a on odbi, pa vladar zatraì da se donese testera, zatim je stavljena na sredinu njegove glave i on je raspili dok ne pado{e obje polovine. Zatim je doveden kraljev savjetnik i bi mu re~eno: Napusti svoju vjeru, ali i on odbi; i njemu je stavljena testera na sredinu glave i raspili{e je njome dok ne spado{e obje polutke. Zatim je doveden dje~ak i bi mu re~eno: Napusti svoju vjeru, ali on odbi, pa ga predade skupini svojih slugu i kralj re~e: Idite sa njim na to i to brdo i popnite se s njim na vrh. Kad stignete gore, traìte da napusti svoju vjeru. Ako prihvati, u redu je, ali ako odbije, bacite ga s vrha! Oti{li su i popeli se sa njim na brdo, pa dje~ak re~e: Allahu moj, za{titi me od njih ~ime ho}e{. Pod njima se zatrese brdo i popada{e u provaliju. On se vrati kralju, a on ga upita: [ta je bilo s tvojom druìnom? Dje~ak re~e: Allah me za{titio od njih. Predao ga je drugoj grupi i rekao: Idite sa njima i ukrcajte ga u la|u. Otplovite s njim na sred mora. Ako napusti svoju vjeru, dobro i jeste, a ako ne, bacite ga. Otplovili su s njim i on re~e: Allahu moj, za{titi me od njih ~ime ho}e{. Prevrnu se la|a, pa se potopi{e, a on se vrati kralju, pa ga kralj upita: [ta se desilo sa slugama? Re~e: Uzvi{eni Allah me od njih za{titio. Zatim se on obrati kralju: Ti me ne}e{ mo}i ubiti dok ne
20
Rijadu-s-salihin
uradi{ {to }u ti narediti. On upita: [ta je to? Re~e: Skupi ljude u jednu dolinu, zatim me razapni na jedno stablo, potom uzmi strijelu iz mog tobolca, pa stavi strijelu na tetivu i reci: U ime Allaha, Gospodara mladi}a, pa odapni strijelu na mene. Ako tako uradi{, mo}i }e{ me ubiti. Sakupio je ljude u jednu dolinu, razapeo dje~aka na stablo, uzeo strijelu iz njegovog tobolca, zatim je stavi na tetivu i re~e: U ime Allaha, Gospodara mladi}a, i odape strijelu koja ga pogodi u sljepoo~nicu. Dje~ak stavi ruku na svoju sljepoo~nicu i umrije, a ljudi povika{e: Vjerujemo u Gospodara dje~akova. Do{li su kralju i reko{e mu: Vidi{, ono ~ega si se ti pribojavao, tako nam Allaha, desi se. Povjerova narod u Allaha. On naredi da se iskopaju rovovi (jarkovi) du` puta, pa su iskopani. Naloì se u njima vatra, a on re~e: Ko ne odustane od svoje vjere, bacite ga u nju. Pa u~ini{e tako. Kad na red do|e jedna èna sa svojim dje~akom, zastade boje}i se da u vatru padne. Dje~ak joj re~e: Maj~ice, budi strpljiva, jer ti si zaista u pravu. (Muslim) 31. Enes, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nai{ao pored jedne ène koja plaka{e nad ne~ijim mezarom pa joj je rekao: Boj se Allaha i strpi se! Na to mu ona odgovori: Idi od mene, ti nisi pogo|en mojom nesre}om. Ona nije prepoznala Allahovog Poslanika, te je, kada su joj rekli da je to bio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, oti{la do vrata njegove ku}e i, ne zatekav{i nikoga od njegovih vratara, rekla mu, izvinjavaju}i se: Nisam te prepoznala. Pravi sabur je onaj pri prvom udarcu (jer se tada najteè strpiti), odgovori on. (Muttefekun alejhi) A u Muslimovom se rivajetu navodi da je ta èna plakala za svojim umrlim djetetom. 32. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., veli: Nema druge nagrade za Mog roba mumina kojem Ja usmrtim njegovu voljenu osobu na ovome svijetu (njegovo dijete), pa se on - nadaju}i se nagradi - strpi na tom gubitku, osim Dènneta. (Buhari) 33. Ai{a, r.a., pripovijeda da je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, za kugu (koleru), pa joj je on odgovorio da je to Allahova kazna koju On {alje na koga ho}e, a da ju je u~inio rahmetom za mumine. Zato, koji se god rob Allahov zadesi u mjestu u kome se pojavila kolera, te se strpi, nadaju}i se nagradi od Allaha, d`.{., za to, i ostane u njemu, vjeruju}i da ga ne}e zadesiti nego ono {to mu je Allah, d`.{., ve} odredio, a sa time on
Rijadu-s-salihin
21
svakako mora biti zadovoljan, imat }e nagradu {ehida (onoga koji je poginuo bore}i se na Allahovom putu). (Buhari) 34. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je Allah, d`.{., rekao: Ukoliko Ja nekog od Svojih robova isku{am oduzimanjem njegovog vida, pa se strpi (i ne rekne radi toga ni{ta lo{e), to }u mu nadoknaditi Dènnetom. (Buhari) 35. Ata ibn Ebi Rebiah, r.a., pripovijeda da mu je Ibn-Abbas, r.a., rekao: Ho}e{ li da ti pokaèm ènu koja }e u}i u Dènnet? A on mu na to odgovori: Svakako. Ibn-Abbas re~e: Vidi{ li onu crnkinju tamo; do{la je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekla: Ja ponekad dobijem padavicu (epilepsiju), pa se bojim da se nesvjesno otkrijem (svoja stidna mjesta) pred svijetom, pa te molim da uputi{ dovu Allahu, d`.{., da me izlije~i. On joj na to odgovori: Ako ho}e{ strpi se na toj bolesti, dobit }e{ Dènnet, a ako ho}e{, ja }u dovu uputiti Allahu, d`.{., da ozdravi{? Strpit }u se, odgovori ona, samo zamoli Allaha, d`.{., da se ne otkrivam prilikom napada, {to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i u~ini. (Muttefekun alejhi) 36. Abdullah ibn Mesud, r.a., pripovijeda: Kao da sada gledam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako pri~a o jednom od Allahovih poslanika, salavatullahi alejhim, kako ga je njegov narod toliko pretukao da mu je potekla krv niz lice, a on je, bri{u}i krv sa sebe, samo rekao: Allahu dragi, Ti oprosti narodu mome, jer oni zaista ne znaju. (Muttefekun alejhi) 37. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Muslimana (vjernika) ne pogodi nikakva neda}a ili bolest, niti tuga ili àlost, niti bilo kakva nezgoda, ~ak ni obi~ni ubod trna, a da mu zbog toga Allah, d`.{., ne oprosti dio njegovih grijeha. (Muttefekun alejhi) 39. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kome Allah, d`.{., èli dobro, stavi ga na ku{nju (belaj). (Buhari)
22
Rijadu-s-salihin
40. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Neka niko od vas nipo{to ne zaèli smrt zbog nevolje koja ga je pogodila, a ako ve} mora, onda neka kaè: Allahu moj, odrì me na ìvotu dokle god mi je ìvot hairniji, a usmrti me kada mi smrt bude bolja od ìvota. (Muttefekun alejhi) 41. Habbab ibn Erett, r.a., pripovijeda: Mi smo se poàlili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, na progone idolopokolonika, a on bija{e u hladu Kabe, naslonjen na svoj ogrta~, pa mu rekosmo: Zar nam ne}e{ traìti pomo} od Allaha, d`.{., zar za nas ne}e{ u~iti dovu? On nam na to odgovori: Znajte da je me|u narodima prije vas bilo ljudi kojima bi iskopali rupu u zemlji, zatim ga stavili u nju i donijeli pilu kojom bi prepilili njegovu glavu (odozgo) na dva dijela, ili bi mu èljeznim bodljama meso i koù od kostiju odvajali, ali sve to ga ne bi natjeralo da ostavi svoju vjeru. Tako mi Allaha, uistinu }e Allah, d`.{., upotpuniti ovu vjeru dotle da }e konjanik putovati sam iz Sana do Hadremevta (sa kraja do nakraj Arapskog poluotoka), nikog se ne pla{e}i, osim Allaha, d`.{., i od vuka za svoje stado, me|utim, vi to poùrujete (nestrpljivi ste). A po jednom drugom rivajetu: On je mirno leào na svom ogrta~u pod glavom, pored svega {to smo trpili od idolopoklonika. 43. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako Allah, d`.{., èli Svome robu hajr, onda mu poùri sa njegovim kaznama na ovome svijetu. A ako Allah, d`.{., èli Svome robu zlo, onda mu odgodi kaznu za njegove grijehe, kako bi je u potpunosti iskusio na ahiretu. Zatim je rekao: Zaista je veli~ina nagrade prema veli~ini isku{enja, zato Allah, d`.{.,, kada zavoli jedan narod, postavi ga na razne ku{nje, pa ko bude zadovoljan time, Allah bit }e zadovoljan njime, a ko se srdi zbog toga, njemu pripada Allahova srd`ba. (Tirmizi, hasen, Buhari) 45. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nije juna{tvo u hrvanju (dvobojima), nego junak je onaj koji se strpi pri svojoj srd`bi. (Muttefekun alejhi) 46. Sulejman ibn Sured, r.a., pripovijeda: Sjedio sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, a dvojica ljudi su se me|usobno sva|ali. Jedan od njih je bio sav pocrvenjeo, a vratne ìle mu se napele od srd`be. Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, re~e: Zaista ja znam jednu rije~; kada bi je on izgovorio, oti{lo bi od njega ono {to ga je sna{lo. Kada bi
Rijadu-s-salihin
23
rekao: Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana, popustilo bi ga ono {to ga je sna{lo. Prisutni tom ~ovjeku tada reko{e: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ti rekao je da zatraì{ uto~i{te kod Allaha, d`.{., od prokletog {ejtana. (Muttefekun alejhi) 47. Muaz ibn Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko savlada svoju srd`bu i onda kada bude u stanju da je ispolji, Allah, d`.{., }e ga pozvati na kijametskom danu pred cijelim svijetom da sebi izabere koju god ho}e od dènetskih hurija. (Ebu-Davud i Tirmizi, hasen) 48. Ebu-Hurejre, r.a., pri~a da je jedan ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekao: Posavjetuj me, preporu~i mi ne{to! Na to mu on re~e: Nemoj se srditi! ôvjek nekoliko puta ponovi isto pitanje, i svaki put mu je Alejhisselam odgovorio: Nemoj se srditi. (Buhari) 49. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Mumina i muminku ne prestaju poga|ati razne neda}e isku{enja u njima samima, ili njihovoj djeci i imetku, sve dok im se ne izbri{u svi njihovi grijesi, tako da se susretnu sa Allahom, d`.{., bez ijednog grijeha. (Tirmizi, hasen, sahih) 53. Abdullah ibn Ebi-Evfa, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, za vrijeme jedne od bitaka, sa~ekao dok se sunce nagelo ka zapadu, zatim je ustao i rekao prisutnim: O ljudi, nemojte prièljkivati sukob s neprijateljem, i od Allaha traìte selamet, a kada se sukobite s neprijateljem, onda budite strpljivi, i znajte da je Dènnet pod sjenama sablji. Zatim je dodao: Allahu na{, Objavitelju Knjige, Pokreta~u oblaka, Pobjedni~e svih ~eta, porazi ih (na{e neprijatelje) i nama pomozi protiv njih. (Muttefekun alejhi)
4. Iskrenost (sidk)
Allah, d`.{., kaè: O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni. (Et-Tevba, 19) ... i iskrenim mu{karcima i iskrenim ènama.... (El-Ahzab, 35)
24
Rijadu-s-salihin
... bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni. (Muhammed, 21) [to se hadisa na ovu temu ti~e, evo nekih: 54. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Iskrenost vodi dobroti, a dobrota vodi u Dènnet. Zaista, ~ovjek iskreno govori (i radi), sve dok kod Allaha kona~no ne bude upisan siddikom (potpuno iskrenim vjernikom). A la` zaista vodi u pokvarenost, a pokvarenost i grije{enje vode u Dèhennem. ôvjek koji stalno laè, kod Allaha bude upisan te{kim la`ljivcem. (Muttefekun alejhi) 55. Hasan, sin h. Alije, Alejhisselamov unuk, r.a., pripovijeda: Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zapamtio sam slijede}e rije~i: Ostavi sve ono {to ti je sumnjivo (nisi siguran da li je halal ili haram), a drì se onog {to ti nije sumnjivo. Zaista je iskrenost sigurnost, a la` je sumnji~avost. (Tirmizi, sahih) 56. Od Ebu-Sufjana Sahr b. Harba, r.a., prenosi se u dugom hadisu pri~a o Herakliju: Herakle upita: [ta vam nare|uje (tj. Allahov Poslanik, s.a.v.s.)?, kaè Ebu-Sufjan Govori nam: Oboàvajte Allaha, Jednog Jedinog, druge Mu ravnim ne smatrajte, a ostavite ono {to vam govore o~evi va{i. Nare|uje nam namaz, iskrenost, ~ednost, po{tenje i pa`nju prema rodbini. (Muttefekun alejhi) 57. Ebu-Sabit, ili Ebu-Seid, ili Ebu el-Velid (razilaze se u njegovom nadimku), Sehl ibn Hunejf, koji bija{e u~esnik Bitke na Bedru, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko iskreno od Allaha traì {ehadet (da pogine kao {ehid), Allah }e mu podariti stepen {ehida, pa makar umro i u svojoj postelji (a ne na bojnom polju). (Muslim)
59. Ebu-Halid Hakib b. Hizam, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kupac i prodava~ imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i ispolje stvarno stanje (robe), bit }e im bereket u pazaru, a ako zataje i slaù, onda }e im nestati bereketa u onome {to su pazarili. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
25
5. Samokontrola
Allah, d`.{., kaè: Koji te vidi kada ustaje{ (na namaz), i tvoje pregibanje me|u onima koji ~ine sed`du. (E{-[uara, 218-219) On je s vama gdje god vi bili. (El-Hadid, 4) Allahu nije ni{ta tajna ni na Zemlji ni na nebu. (Ali - Imran, 5) Zaista tvoj Gospodar stalno motri. (El-.ed`r, 14) On zna poglede koji kriomice u ono {to je zabranjeno gledaju, a i ono {to grudi kriju. (El-Mumin = El-Gafir, 19) Jo{ je mnogo drugih ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa: 60. Omer ibn Hattab, r.a., pripovijeda: Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, te se iznenada pojavi jedan ~ovjek izuzetno bijele odje}e, jako crne kose, bez ikakvih znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Pribliì se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i sjede pored njega, tako {to je prislonio svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a potom re~e: O Muhammede, obavijesti me o islamu! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e mu: Islam je da posvjedo~i{ da nema drugog boga, osim Allaha, i da je Muhammed Allahov poslanik, da obavlja{ namaz, daje{ zekat, posti{ ramazan i da hodo~asti{ Bejtullah, ako si u mogu}nosti. On tada re~e: Istinu si kazao. Mi smo mu se ~udili (veli Omer); pita ga, zatim mu potvr|uje. ôvjek ponovo re~e: Obavijesti me o imanu! Alejhisselam kaza: Iman je da vjeruje{ Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje{ da je sve odre|eno, bilo dobro, bilo zlo. ôvjek opet re~e: Istinu si kazao. Zatim re~e: Obavijesti me o ihsanu (savr{enstvu u vjeri)! Alejhisselam mu kaza: Ihsan je da robuje{ Allahu kao da ga vidi{, jer ako ti Njega ne vidi{, On tebe, zaista, vidi. Zatim re~e: Obavijesti me o Kijamteskom danu? Alejhisselam odgovori: Upitani o tome ne zna ni{ta vi{e od onoga koji ga je upitao. Obavijesti me o njegovim predznacima, re~e ~ovjek. Alejhisselam re~e: Da robinja rodi sebi gospodaricu, da vidi{ gole i bose ~obane, ~uvare stada kako se nadme}u u gradnji visokih pala~a. Poslije toga je onaj ~ovjek oti{ao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, mi re~e: O Omere, zna{ li ko je bio onaj ~ovjek? Ja mu odgovorih: Allah
26
Rijadu-s-salihin
i Njegov Poslanik najbolje znaju. On mi tada re~e: To je bio Dìbril, do{ao je da vas podu~i va{oj vjeri. (Muslim) O zna~enju Poslanikovih rije~i da }e robinja roditi sebi gospodaricu ima vi{e mi{ljenja. Jedno od njih je da }e se svijet toliko pokvariti da }e djeca postupati sa svojim roditeljima, kao {to gospodar postupa sa svojim robom. (Muslim) 61. Ebu-Zerr Dùndub ibn Dùnade i Muaz ibn Dèbel, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Boj se Allaha, d`.{., gdje god se nalazio; ukoliko uradi{ lo{e djelo, obavezno iza njega u~ini dobro koje }e ga izbrisati, i lijepo se pona{aj prema ljudima. (Tirmizi, hasen) 62. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je jednoga dana sjedio iza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i da mu je rekao: Mladi}u, ja }u te pou~iti nekoliko veoma bitnih rije~i: pazi na Allaha, i On }e na tebe paziti, pazi na Allaha, pa }e{ Ga na}i uvijek u svojoj blizini (kako te pomaè). Ako bude{ od koga ne{to traìo, traì samo od Allaha, a ako traì{ pomo}, onda je samo od Allaha traì. Znaj da, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti koristi ne~im, ne}e ti koristiti nimalo vi{e nego {to ti je Allah ve} propisao i odredio, a isto tako kada bi se sakupili da ti ne~im naude, ne bi ti naudili ni{ta vi{e nego {to ti je Allah ve} bio propisao i odredio; pera (za pisanje odredbi) podignuta su, a tinta se osu{ila (odre|eno se vi{e ne mijenja). (Tirmizi, hasen, sahih) A po rivajetu drugih: Pazi na Allaha, na}i }e{ Ga uvijek uz sebe (na pomo}i), ne zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te ne}e zaboraviti u siroma{tvu, i znaj da, {to god te mimoi|e, nije ni moglo da te zadesi (bilo od dobra ili zla), a {to god te zadesi, nikako te nije ni moglo mimoi}i, i znaj da je uspjeh sa saburom, da je olak{anje poslije tegobe, i da je s te{ko}om i olak{ica. 63. Prenosi se da je Enes, r.a., rekao: Vi, zaista, radite poslove koji su u va{im o~ima (po va{em mi{ljenju) manji od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, smatrali upropa{}uju}im (velikim) grijesima. (Buhari)
Rijadu-s-salihin
27
64. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, Uzvi{eni Allah ni u ~emu ne trpi drugoga. Ovo se ogleda u onome {to ~ovjek radi od zabranjenih (haram) stvari. (Jer tada ~ovjek upore|uje èlju Allahovih stvorenja sa èljom Allaha, a ta uporedba nije dozvoljena.) (Muttefekun alejhi) 65. Ebu-Hurejre, r.a., pri~a da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Allah, d`.{., htio je da isku{a trojicu ljudi od Benu-Israila (Izrael}ana); jedan je bio gubavac, drugi bez kose, a tre}i slijep, pa im je posao jednog meleka. Melek je do{ao gubavcu i upitao ga: [ta bi ti najvi{e èlio? Najvi{e bih èlio imati lijepu boju koè, i da se oslobodim ovog zbog ~ega se svijet zgraàva na mene, odgovori on. Melek pre|e rukom preko njegova tijela, te sa njega sva guba spade, i dobi lijepu boju koè. Zatim ga melek upita: Kakav ti je imetak najdraì? Deve ili krave (prenosilac se ne sje}a ta~no), re~e on. Allah mu tada dade jednu lijepu devu, koja je u stomaku nosila mladun~e, a melek mu re~e: Allah ti dao beri}eta u njoj! Zatim je melek do{ao onome bez kose i upitao ga: [ta bi ti najvi{e volio? Lijepu kosu, i da se oslobodim ovog zbog ~ega se svijet zgraà na mene, odgovorio je on. Melek ga pomilova po glavi, te mu bolest pro|e i dobi lijepu kosu. Melek ga upita: Kakav bi imetak najvi{e volio? Krave, odgovori on. Allah mu tada dade jednu lijepu steonu kravu, a melek mu re~e: Allah ti dao beri}eta u njoj! Zatim melek do|e slijepcu i re~e mu: [ta bi ti najvi{e èlio imati? Da mi Allah vrati moj vid, kako bih ljude mogao gledati, odgovori on. Melek ga pomilova po o~ima i Allah mu vrati vid. Zatim ga upita: Kakav bi imetak najvi{e volio? Ovce, odgovori on. Allah mu dade jednu ovcu.U sve trojice se mal plodio i mnoìo, pa je biv{i gubavac imao punu dolinu deva, biv{i }elavac punu dolinu krava, a biv{i slijepac punu dolinu ovaca. Zatim melek do|e gubavcu u njegovom prija{njem liku i obliku te mu re~e: Ja sam ~ovjek bijednik, i jedino mi ti, poslije Allaha, moè{ pomo}i, zato te molim, tako ti Onoga Koji ti je dao tako lijepu boju koè i Koji ti je dao tolike deve, da mi dadne{ jednu devu, kako bih mogao nastaviti put. On mu na to re~e: Ja imam mnogo obaveza. Melek mu re~e: Kao da te ja odnekud znam, da ti nisi bio onaj gubavac {to se svijet zgraàvao na njegov izgled i bijedu, pa ti je Allah podario (zdravlje i bogatstvo)?! On mu tada odgovori: Naprotiv, ja sam ovo naslijedio od svojih predaka. Melek mu tada re~e: Ako si mi slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio. Zatim je melek do{ao }elavcu u njegovom prija{njem liku i obliku, i rekao kao {to rekao je gubavcu, a ovaj mu uzvratio kao i prvi. Melek mu re~e: Ako si mi slagao, neka te Allah vrati u ono stanje u kom si bio.
28
Rijadu-s-salihin
Potom je do{ao slijepcu u njegovom prija{njem liku i obliku, i rekao mu: Ja sam siroma{an ~ovjek i na putu sam. Meni danas ne moè niko poslije Allaha pomo}i do ti, pa te molim Onim Koji ti je podario tvoj vid da mi da{ jednu ovcu, kako bih se njom pomogao na svome putu. On mu odgovori: I ja sam bio slijep, pa mi je Allah, d`.{., povratio vid; uzmi koliko ho}e{, a ostavi koliko ho}e{. Tako mi Allaha, ni{ta ti ne}u danas zabraniti da uzme{, radi Mo}nog i Velikog Allaha. Melek mu tada re~e: Zadrì sav svoj imetak, vi ste bili samo isku{ani. Allah je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva druga. (Muttefekun alejhi) U Buhariji, umjesto rije~i: Ne}u te sprije~iti da danas uzme{ {to god ho}e{, u ime Velikog Allaha, stoji: Ne}u ti zahvaliti ako i{ta ostavi{ {to ti treba! 66. [eddad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pametan je onaj koji strogo vodi ra~una o svojim postupcima, i radi za ìvot poslije smrti, a slabi} je onaj koji slijedi svoje strasti i bezrazlo`no se nada i pouzdava u Allaha. (Tirmizi, hasen) 67. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Od ljepote islama - vjere jednog ~ovjeka jeste da se kloni onoga {to ga se ne ti~e. (Tirmizi, hasen)
6. Takvaluk (bogobojaznost)
Allah, d`.{., kaè: O vjernici! Bojte se Allaha istinskom bogobojazno{}u. (Ali-Imran, 102) Allaha se bojte koliko god moète. (Et-Tegabun, 16) O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. (El-Ahzab, 70) Onome koji se Allaha boji, On }e izlaz na}i i opskrbit }e ga odakle se i ne nada. (Et-Talak, 2-3) Ako se budete Allaha bojali, On }e vam sposobnost darovati, pa }ete istinu od neistine mo}i rastaviti, i preko ru`nih postupaka va{ih }e pre}i i oprostiti vam. A Allahova dobrota je neizmjerna. (El-Enfal, 29) Ovo su samo neki od mnogih ajeta koji upu}uju na bogobojaznosti. [to se hadisa ti~e, evo nekih: 69. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da su upitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
Rijadu-s-salihin
29
selleme,: Ko je naj~asniji ~ovjek? Alejhisselam re~e: Naj~asniji je onaj ko je najbogobojazniji. Prisutni reko{e: Nismo te o tome pitali! Alejhisselam re~e: Onda (naj~asniji ~ovjek je) Jusuf, sin Allahovog poslanika, koji je isto tako sin Allahovog poslanika, koji je sin Allahovog prijatelja (halila). Prisutni ponovo reko{e: Nismo te o tome pitali. On tada re~e: Onda me pitate o porijeklu Arapa i njihovim rodovima. Oni koji su bili najbolji od njih u dàhilijetu, oni su najbolji i u islamu, samo ako se podu~e vjerskim propisima. (Muttefekun alejhi) 70. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista je ovaj svijet sladak i privla~an, i zaista vas je Allah postavio namjesnicima na njemu, samo da bi vidio kako }ete postupati. Zato se bojte dunjaluka i bojte se èna, jer je prvi nered (fitneluk) me|u Izraeli}anima bio zbog ène. (Muslim) 71. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, imao obi~aj ~esto u~iti slijede}u dovu: Allahu dragi, ja Te molim da mi podari{ pravu uputu, istinsku bogobojaznost, pravu ~ednost i neovisnost od tvojih robova! (Muslim) 72. Adijj ibn Hatim et-Tai, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko se zakune da }e ne{to uraditi, zatim poslije uvidi ne{to {to je bogobojaznije (ispravnije od toga), neka uradi ono {to je bogobojaznije. (Muslim) 73. Ebu-Umame el-Bahili, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako je za vrijeme hutbe (vaza), na Oprosnom hadù, rekao: Bojte se Allaha, klanjajte pet dnevnih namaza, postite mjesec dana, dajite zekat na svoj imetak, pokoravajte se va{im zapovjednicima, pa }ete u}i u Dènnet va{eg Gospodara. (Tirmizi, hasen, sahih)
7. ^vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul)

Allah, d`.{., kaè: A kada su vjernici saveznike ugledali, rekli su: Ovo je ono {to su nam Allah i Poslanik Njegov obe}ali; i Allah i Poslanik Njegov su istinu govorili! - i to im
30
Rijadu-s-salihin
je samo u~vrstilo vjerovanje i predanost. (El-Ahzab, 22) One, kojima je, kad su ljudi rekli: Neprijatelji se okupljaju zbog vas, trebate ih se pri~uvati!, to u~vrstilo vjerovanje, pa su rekli: Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar! I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem; nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan, a Allah je neizmjerno dobar. (Ali-Imran, 173-174) Ti se pouzdaj u @ivog, Koji ne umire. (El-.urkan, 58) I samo u Allaha neka se pouzdaju vjernici! (Ali-Imran, 160) A kada se odlu~i{, onda se pouzdaj u Allaha. (Ali-Imran, 159) Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta (niko mu drugi ne treba). (EtTalak, 3) Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene, a kad im se ajeti Njegovi u~e, vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. [to se ti~e hadisa u vezi s ovom temom, evo nekih: 74. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., koji kaè: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Predo~eni su mi narodi pa sam vidio Poslanika i sa njim grupicu sljedbenika (reht. grupa od 3-10) i vidio sam Poslanika i sa njim jednog ~ovjeka ili dva i Poslanika sa kojim nema niko. Zatim mi bi predo~ena brojna skupina, pa pomislih da je to moj ummet. Tad mi bi re~eno: Ovo je Musa i njegov narod, ali pogledaj na taj kraj, pa pogledah i vidjeh ogromnu skupinu, pa mi bi re~eno: Pogledaj na drugi kraj, kad tamo opet velika skupina i bi mi re~eno: Ovo je tvoj ummet i sa njima sedamdeset hiljada, koji }e u}i u Dènnet bez polaganja ra~una i bez prethodne kazne. Potom je ustao i oti{ao u svoj stan, a ljudi po~e{e razgovarati o onima koji }e u}i u Dènnet bez obra~una i isku{ane kazne jedni s drugima. Reko{e: Mo`da su to ashabi Poslanika, s.a.v.s. Neki reko{e: Mo`da su to oni koji su ro|eni u islamu i nisu ~inili Allahu {irk, a spominjali su i druge, pa im je iza{ao Poslanik, s.a.v.s., i upitao ih: Oko ~ega se to raspravljate? Obavijesti{e ga, a on re~e: To su oni koji ne budu (~inili rukje) lije~ili od bolesti u~enjem ajeta i dova i ne budu traìli da se njima to ~ini. To su oni koji nisu sujevjerni, a na svoga se Gospodara oslanjaju. Ustao je Uka{e b. Muhsin i rekao: Moli Allaha da me u~ini jednim od njih. Na {to mu re~e Resullullah, a.s.: Ti si jedan od njih. Iza njega ustade drugi ~ovjek i re~e: Moli Allaha da i mene u~ini jednim od njih. Poslanik mu re~e: Pretekao te u tome Uka{. (Muttefekun alejhi) 75. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, imao
Rijadu-s-salihin
31
obi~aj u~iti slijede}u dovu: Allahu dragi, Tebi se pokoravam, Tebe vjerujem, u Tebe se uzdam, Tebi se smjerno obra}am i samo se u ime Tvoje borim i parni~im (prepirem). Allahu moj, utje~em se Tvome dostojanstvu, nema drugog boga osim Tebe, da me sa~uva{ od zablude; Ti si vje~no @ivi, Besmrtni, a svi dìni i ljudi (nevidljiva i vidljiva stvorenja) jesu smrtnici. (Muttefekun alejhi) 76. Prenosi se da je Ibn-Abbas, r.a., rekao: Allah nam je dosta, i divan li je On Gospodar. (Hasbunallahu ve nime-l-vekil) re~enica je koju je Ibrahim, alejhisselam, izgovorio kad je ba~en u vatru, a i Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, kad su mu rekli: Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se pri~uvate, pa im je to u~vrstilo vjerovanje, te su rekli: Dovoljan je nama Allah; divan je On Gospodar. U jednom drugom Buharijinom rivajetu stoji da je to bila posljednja rije~ koju je izgovorio Ibrahim, a.s., prije nego {to je ba~en u vatru. (Buhari) 77. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: U}i }e u Dènnet ljudi ~ija su srca poput pti~jih srca (Muslim). (Zna~enje: oslanjaju se na Allaha, a kaè se: srca su im nje`na i mehka.) (Muslim) 78. Dàbir, r.a., pripovijeda, da je iza{ao u borbu sa Poslanikom, s.a.v.s., prema Ned`du, pa kada se vratio Poslanik, s.a.v.s., vratio se on sa njima. Popodnevni odmor ih zadesi u dolini Kaktusove {ume. Zaustavi se tu Poslanik, s.a.v.s., ljudi se razi|o{e po hladovini kaktusa, a Resullullah se smjesti pod hlad drveta (semura), objesiv{i o njega svoju sablju. Svi nakratko zaspasmo. Tada nas probudi Poslanik, s.a.v.s. Kraj njega je bio neki beduin. Re~e nam: Ovaj ovdje je zgrabio moju sablju dok sam spavao. Ja se probudih, a ona u njegovoj ruci, isukana. Upita me: Ko }e te odbraniti od mene? Rekoh: Allah, i to tri puta ponovih. Resullullah, a.s., ga nije kaznio i beduin je sjeo. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju kazuje Dàbir, r.a.: Bili smo sa Poslanikom, s.a.v.s., u Bitki Zaturrikai (noge su im bile izbodene trnjem pa su ih smotali krpama), gdje smo na{li jedno kro{njasto stablo, te smo ga ostavili za Poslanika, s.a.v.s. U me|uvremenu je do{ao mu{rik, a Poslanikova sablja bila je obje{ena na drvo. Mu{rik je zgrabi i re~e: Boji{ li me se? Re~e: Ne. Re~e: Ko }e te odbraniti od mene. Re~e: Allah. A u rivajetu Ebu- Bekr el-Ismailija u
32
Rijadu-s-salihin
njegovom sahihu: re~e: Ko }e te odbraniti od mene. Re~e: Allah, pa ispade sablja iz njegove ruke, pa je Poslanik, s.a.v.s., uze i re~e: Ko }e tebe odbraniti od mene? Re~e: Postupi dobro. Re~e: Svjedo~i{ li da nema boga sem Allaha i da sam ja Allahov Poslanik? Re~e: Ne, ali ti obe}avam da se ne}u boriti protiv tebe niti biti sa narodom, koji se bude protiv tebe borio, na {to ga pusti. Mu{rik se vrati svom narodu pa re~e: Dolazim Vam od najboljeg ~ovjeka. 79. Omer, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Kada biste se vi istinski uzdali i oslanjali na Allaha, d`.{., On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice.Ujutru krenu letjeti praznih stomaka, a vra}aju se punih. (Tirmizi, hasen) 80. Bera ibn Azib, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O, ~ovje~e, kada legne{ u svoju postelju reci: Allahu moj, predajem Tebi du{u svoju, okre}em Tebi lice svoje, prepu{tam Tebi probleme svoje, pa na Tebe se oslanjam, nadaju}i se Tebi i strahuju}i od Tebe; nema sigurnog skloni{ta i pribjeì{ta osim Tebe. Ja vjerujem u Tvoju Knjigu koju Si objavio, i Tvog Poslanika kojeg si poslao. Ako to prou~i{ i te no}i umre{, umro si u potpunoj ~isto}i (fitretu), a ako osvane{,uradio si hajr - dobro. (Muttefekun alejhi) U jednom drugom rivajetu, stoji: Kada bude{ po{ao na spavanje, uzmi abdest, kao {to ga uzima{ za namaz, zatim lezi na svoju desnu stranu i to reci... I neka ti to budu zadnje rije~i pred spavanje. 81. Prenosi se od Ebu-Bekra es-Sidika, r.a., da je rekao: Pogledao sam u stopala mu{rika kad smo bili u pe}ini. Oni su bili nama nad glavama, pa upitah: O Allahov Poslani~e, da neko od njih pogleda pod svoja stopala, vidio bi nas. On mi re~e: [ta misli{, o EbuBekre, o dvojici sa kojima je Allah tre}i? (Muttefekun alejhi) 82. Majka pravovjernih, Ummu Seleme, r.a., pripovijeda da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kad bi izlazio iz ku}e, govorio: U ime Allaha, u Allaha se uzdam i na Njega se oslanjam. Allahu dragi, ja se Tebi utje~em od svoje li~ne zablude, i da me neko drugi u zabludu ne zavede, da ne zgrije{im i da me drugi na grijeh ne navede, da kome zlo ne u~inim, ili da ko meni ne u~ini zlo, da iz neznanja pogrije{im, ili da me neko drugi zbog svoga
Rijadu-s-salihin
33
(Tirmizi, hasen, sahih) 83. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko pri izlasku iz svoje ku}e rekne: U ime Allaha, u Allaha se uzdam i na Njega se oslanjam, nema nikakve mo}i niti snage, osim sa Allahom, d`.{., njemu se rekne: Upu}en si, za{ti}en si, sa~uvan si, i od njega se {ejtan udalji. (Ebu- Davud, Nesai, Tirmizi, hasen, sahih) Ebu-Davud dodaje: Jedan {ejtan govori drugom: Kako }e{ sa ~ovjekom koji je upu}en, za{ti}en i sa~uvan? 84. Prenosi se od Enesa, r.a., da je rekao: Bila su dva brata, u doba Poslanika, s.a.v.s. Jedan bi dolazio kod Poslanika, s.a.v.s., a drugi bi privre|ivao. Tuìo se ovaj {to privre|uje Poslaniku, s.a.v.s., na svoga brata, pa mu Poslanik, s.a.v.s., re~e: Mo`da ti zbog njega stiè opskrba. (Tirmizi sa sahih senedom)
neznanja u grijeh ne odvede.
8. Istrajnost na pravom putu - istikame

Allah, d`.{., kaè: Ti idi pravim putem, kao {to ti je nare|eno. (Hud, 112) Onima koji govore: Gospodar na{ je Allah, pa poslije ostanu pri tome, dolaze meleki: Ne bojte se i ne àlostite se, i radujte se Dènnetu koji vam je obe}an. Mi smo za{titnici va{i u ìvotu na ovome svijetu, a i na onom; u njemu }ete imati sve ono {to du{e va{e zaèle, i {to god zatraìte imat }ete, bit }ete po~a{}eni od Onoga Koji pra{ta i koji je Milostiv. (.ussilet, 30-32) Oni koji govore: Na{ Gospodar je Allah! - i istraju na pravom putu, neka se ni~eg ne boje i ni za ~im nek ne tuguju! Oni }e stanovnici Dènneta biti, u njemu }e vje~no boraviti, i to }e im biti nagrada za ono {to su uradili. (ElAhkaaf, 13-14) 85. Sufjan ibn Abdullah, r.a., kaè da je rekao: O Allahov Poslani~e, reci mi ne{to o islamu, da poslije tebe vi{e nikog ne pitam. Alejhisselam re~e: Reci: Ja vjerujem u Allaha, i na tome ~vrsto ustraj. (Muslim)
34
Rijadu-s-salihin
10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja

Allah, d`.{., kaè: A vi se potrudite da druge, ~ine}i dobra djela, prete~ete! (El-Bekara, 148) Poùrite prema opro{tenju va{eg Gospodara i Dènnetu, ~ija je {irina kao nebesa i Zemlja, pripremljenom za bogobojazne. (Ali-Imran, 133) 87. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Poùrite sa dobrim djelima, jer }e se pojavljivati smutnje koje }e nastupati kao dijelovi mrkle no}i; ~ovjek }e osvanuti kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, ili }e omrknuti kao vjernik, a osvanuti kao nevjernik - prodavat }e svoju vjeru za dunjalu~ke stvari. (Muslim) 88. Prenosi se od Ukbet Ibn el-Harisa, r.a., da je rekao: Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. ikindiju u Medini pa predade selam, a zatim ùrno ustade, pa izme|u svijeta ode u sobu jedne od njegovih èna. Ljudi su se prepali zbog njegove ùrbe. Po{to on iza|e, primijeti da su se ljudi za~udili njegovoj ùrbi i re~e: Sjetio sam se da imam ne{to zlata kod ku}e, pa nisam èlio da budem okupiran njime, pa sam poùrio da naredim njegovu diobu. (Buhari) U drugom rivajetu ovaj hadis citira se ovako: Ostavio sam u ku}i ne{to zlata od sadake, pa ne èlim da obno}i kod mene. 89. Prenosi se od Dàbira, r.a., koji kaè: Pitao je neki ~ovjek, na dan Uhuda Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: [ta misli{ ako ja poginem, gdje }u? Re~e: U Dènnet, pa on baci hurme koje je drào u ruci, a zatim stupi u borbu protiv neprijatelja dok ne poginu. (Muttefekun alejhi) 90. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je jedan ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i upitao: O Boìji Poslani~e, za koju sadaku ~ovjek ima najve}u nagradu? Alejhisselam odgovori: Da udijeli{ sadaku kada si zdrav i {krt, boje}i se siroma{tva, a nadaju}i se bogatstvu. I nemoj odugovla~iti (sa sadakom) dok ti do|e du{a u grlo, pa da onda povi~e{: Podajte tome toliko, a tome toliko, kad je to ve} postalo njihovo. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
35
91. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan Uhuda, uzeo jednu sablju i upitao: Ko }e ovo uzeti od mene? Svi su ljudi pruìli ruke i svaki je govorio: Ja, ja. Poslanik, s.a.v.s., upita: A ko je u stanju da se oduì za nju? Odusta{e ljudi, a EbuDudànet, r.a., re~e: Ja }u je oduìti. On je uzeo i njome sjekao glave nevjernika. (Muslim) 92. Prenosi se od Zubejra b. Adijja da je rekao: Do{li smo kod Enesa b. Malika, r.a., i àlili se njemu na ono {to nas je sna{lo od Hadàdà, pa re~e: Strpite se, jer, uistinu, ne}e do}i ni jedno vrijeme a da ono poslije njega nije gore od njega. Sve bit }e tako dok ne sretnete svoga Gospodara. To sam ~uo od va{eg Poslanika, s.a.v.s. (Buhari) 93. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Poùrite s dobrim djelima da preteknete sedam stvari! Zar o~ekujete i{ta drugo osim: velikog siroma{tva, ili zablu|uju}eg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili upropa{}uju}e starosti, ili iznenadne smrti, ili prokletog Dedàla, a on je najstra{nije {to o~ekujete; ili Kijametski dan, koji je jo{ è{}i i gori. (Tirmizi, hasen) 94. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao na dan Hajbera: Ovu }u zastavu zasigurno predati ~ovjeku koji voli Allaha i Njegovog Poslanika. S njegovim rukama }e Allah, d`.{., dati pobjedu. Omer, r.a., veli: Nisam poèlio biti predvodnik do tada. Stao sam o~ekuju}i da me pozove i da meni preda zastavu. Allahov Poslanik pozva Aliju, sina Ebu-Talibova, pa mu predade zastavu i re~e: Idi i ne osvr}i se, dok ti Allah ne dadne pobjedu. Alija je krenuo malo, a zatim ne obaziru}i se, uzviknu: Allahov Poslani~e, dokle i za{to }u se boriti protiv neprijatelja. Allahov Poslanik mu tada re~e: Bori se protiv njih sve dotle dok ne posvjedo~e da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik, pa kada to u~ine, onda ti je zabranjena njihova krv i imetak, osim kada to bude obavezno (kisar i zekat), a ra~un }e polagati pred Allahom. (Muslim)
11. Borba sa samim sobom (svojim strastima)

Allah, d`.{., kaè: One koji se budu zbog nas borili, Mi }emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela ~ine! (Ankebut,
36
Rijadu-s-salihin
69) I sve dok si ìv, Gospodaru svome se klanjaj! (El-Hid`r, 99) I spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti.(ElMuzzemmil, 8) Onaj ko bude uradio koliko trun dobra, vidjet }e ga. (Ez-Zelzela, 7) A dobro koje za sebe unaprijed osigurate, na}i }ete kod Allaha jo{ ve}im i dobit }ete jo{ ve}u nagradu. (El-Muzzemmil, 20) A ono {to od imetka drugima date, Allah, sigurno, za to zna. (El-Bekara, 273) Mnogo je ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa: 95. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., kaè: Ko se neprijateljski pona{a prema Mome evliji (pravom robu), Ja }u mu najaviti rat. Najdraè ~ime Mi se Moj rob pribliàva jeste ono ~ime sam ga zaduìo (farzovi), a zatim Mi se on pribliàva nafilama sve dok ga ne zavolim, a kad ga zavolim, onda Ja budem njegov sluh, kojim on slu{a, njegov vid, kojim on gleda, njegove ruke, kojima on radi, njegove noge; kojima on putuje (u svemu tome pazi da se ne ogrije{i o Allahov Zakon). Ako {ta zatraì, to mu dadnem, a ako zatraì Moju za{titu, Ja ga odmah za{titim. (Buhari) 96. Enes, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako prenosi od Allaha, d`.{., slijede}e: Kada se Moj rob Meni pribliì za jedan pedalj, Ja se njemu pribliìm za jedan ar{in (podlakticu), a ako se on Meni pribliì za jedan ar{in, Ja se njemu pribliìm za jedan ru~ni hvat (ra{irenih ruku), a kad on Meni ide hodom, Ja njemu idem tr~e}i. (Buhari) 97. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dvije blagodati (Allahove) neiskori{tene su od ve}ine ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme. (Buhari) 98. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, toliko dugo stajao na no}nom (nafila) namazu, da bi mu noge znale ote}i, pa mu je ona rekla: Za{to to ~ini{, Boìji Poslani~e, kad ti je Allah oprostio sve pro{le, a i budu}e grijehe? On joj na to odgovori: Zar ne treba da se trudim i budem zahvalan rob? (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
37
99. Ai{a, r.a., veli: Kada bi nastupilo zadnjih deset dana ramazana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, te bi no}i provodio u ibadetu, ~eljad bi svoju budio na namaz, neobi~no bi se trudio u ibadetu i klonio bi se bra~nog odnosa (posve}uju}i se isklju~ivo ibadetu). (Muttefekun alejhi) 100. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Jak vjernik bolji je i Allahu draì od nejaka vjernika, a u obojici je hajr (dokle god su vjernici). @udi za onim {to }e ti koristiti, od Allaha pomo} traì i nemoj biti kukavica. Ako te {ta neprijatno zadesi, nemoj re}i: Da sam uradio druga~ije, ne bi do ovoga do{lo, nego reci: Allah je odredio ono {to je htio, i to i uradio, jer rije~ da (sam) otvara {ejtanska vrata. (Muslim) 101. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dèhennem je opkoljen (ogra|en) (ovosvjetskim) uìcima, a Dènnet je opkoljen (ogra|en) neprijatnostima. (Muttefekun alejhi) 102. Prenosi se od Ebu-Abdi Huzejfe b.el-Jamana, r.a., da je rekao: Klanjao sam jedne no}i sa Poslanikom, s.a.v.s. On otpo~e namaz u~enjem sure el-Bekare, pa rekoh (pomislih u sebi) u~init }e ruku poslije sto ajeta, ali nastavi, pa rekoh, klanjat }e prvi rekat sa ElBekara, ali nastavi, pa rekoh obavit }e ruku na kraju, ali zatim zapo~e sa u~enjem sure EnNisa i prou~i je, pa zapo~e sa u~enjem sure Ali - Imran i prou~i je, a u~io je razgovjetno. I kada bi u~io ajet u kome je tesbih (slavljenje Allaha, d`.{.), slavio bi Ga, govore}i Subhanellah. Kada bi nai{ao na ajet u kome se spominje molba Allahu, molio bi, a kada bi nai{ao na ajet u kome se spominje utjecanje Allaha od ne~ega, utjecao bi se. Poslije toga je oti{ao na ruku i govorio subhane Rabbijel azim. Tako mu je ruku potrajao koliko i stajanje, potom re~e: semiallahu limen hamideh, Rabbena rekel hamd i ostade da stoji dugo, pribli`no koliko je bio na rukuu. Zatim je u~inio sed`du, govore}i: subhane Rabbijele ala, pa mu je bila sed`da duga pribli`no stajanju. (Muslim) 103. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., jedne no}i, pa je oduljio kijam, stajanje u namazu, pa sam pomislio ne{to lo{e. Prisutni mu reko{e: A {ta si to pomislio? Pomislio sam da sjednem i da ga ostavim sama na Kijamu. (Muttefekun alejhi)
38
Rijadu-s-salihin
104. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Mejjita (mrtvaca) prati troje: njegova porodica, njegov imetak i njegova djela. Dvoje se vra}a, a jedno ostaje s njim. Vra}aju se njegova porodica i njegov imetak, a sa njim ostaju njegova djela. (Muttefekun alejhi) 105. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista je Dènnet svakome od vas bliì od (sveze) njegove obu}e, a i Dèhennem isto tako. (Buhari) 106. Prenosi se od Ebu- .irasa Rebia b. Kaba el-Eslemija, r.a., sluge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je bio pripadao siroma{noj skupini sufa Poslanikove dàmije, da je rekao: Zano}io sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Donosio sam mu vodu za abdest, i druge usluge mu ~inio, pa mi re~e: Traì od mene {to ho}e{. Rekoh: Traìm da budem u tvom dru{tvu u Dènnetu, pa re~e: A osim toga? Rekoh: Samo to. Re~e: Pomozi me u tome, ~estim padanjem na sed`du pred Allaha. (Muslim) 107. Sevban, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Preporu~ujem ti da ~esto sed`du ~ini{, jer ti Allah za svaku sed`du pove}a jednu deredù i izbri{e jedan od tvojih grijeha. (Muslim) 108. Abdullah ibn Busr el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji ~ovjek je onaj koji dugo ìvi i stalno dobra djela radi. (Tirmizi, hasen) 109. Enes, r.a., prenosi: Moj amidà, Enes, b. Nadr, r.a., nije prisustvovao Bici na Bedru, pa je rekao: Allahov Poslani~e, izostao sam od prve borbe u kojoj si se borio protiv mu{rika. Ako mi Allah omogu}i izlazak na bojno polje protiv mu{rika, zaista }e pokazati Allah ljudima {ta mogu u~initi. Po{to je do{ao dan Uhuda (Bitka na Uhudu), muslimani su se pokolebali, a on re~e: Allahu moj, izvinjavam Ti se zbog ~ina ovih (tj. muslimana), a perem se i odri~em od djela onih (mu{rika), a zatim je krenuo naprijed. Sreo ga je Sad b. Muaz pa
Rijadu-s-salihin
39
mu on re~e: O Sad ibn Muaze, Dènnet èlim. Gospodara mi Kabe, ja osje}am njegov miris mimo Uhuda. Sad pri~a: O Allahov Poslani~e, ja ne bih mogao u~initi ono {to je on u~inio. Enes, r.a., dalje veli: Na{li smo ga sa osamdeset i nekoliko rana od sablje, proboda kopljem i rana od strijela. Na{li smo ga poginulog, mu{rici su ga svega unakazili da ga niko nije mogao poznati osim njegove sestre. Poznala ga je po vrhovima jagodica na prstima. Enes, r.a., veli: Mislili smo i pretpostavljali da je o njemu objavljen ajet koji glasi: Me|u muminima, ima ljudi koji su iskreni na onom {to su Allahu obe}ali, pa do kraja ajeta. (Muttefekun alejhi) 110. Ukbe ibn Amr el-Ensari, r.a., pripovijeda: Kada je objavljen ajet kojim se nare|uje dijeljenje sadake, mnogi od nas je zara|ivao nose}i na svojim le|ima, da bi udijelio sadaku. Jedan ~ovjek do|e i podijeli dosta imetka kao sadaku, na {to neki (munafici) reko{e: Ho}e samo da se pokaè! Zatim je do{ao drugi ~ovjek i dao za sadaku samo nekoliko pregr{ta (p{enice), na{to opet neki reko{e: Zaista je Allah neovisan od ovakve sadake! To je bio povod objave ajeta: One koji vjernike ogovaraju, zato {to sadaku daju, a rugaju se i onima koji je s mukom daju - Allah }e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih ~eka patnja nesnosna. (Tevba, 79) (Muttefekun alejhi) 111. Ebu-Zerr Dùndub ibn Dùnade, r.a., pripovijeda da je ~uo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, slijede}i hadis - kudsi: O Moji robovi, Ja sam Sebi zabranio nasilje (zulum), a i vama sam ga u~inio zabranjenim, pa nemojte jedan drugom nepravdu ~initi! O robovi Moji, svako koga Ja nisam uputio je u zabludi, pa od Mene uputu traìte, a Ja }u vas uputiti! O robovi Moji, svi ste vi gladni, dok vas Ja ne nahranim, pa traìte od Mene hranu da bih vas nahranio! O robovi Moji, svi ste vi neodjeveni, dok vas Ja ne obu~em, pa traìte od mene odje}u, kako bih vas obukao! O robovi Moji, vi grije{ite no}u i danju, a Ja opra{tam sve grijehe, pa traìte od Mene oprost da bih vam Ja oprostio! O robovi Moji, {ta god vi uradili, niste u stanju Meni {tetu nanijeti, niti mi kakvu korist u~initi! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dìni, od prvog do posljednjeg, bili toliko pobo`ni kao {to je najbogobojazniji me|u vama, sve to nimalo ne bi uveli~alo Allahovo carstvo! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dìni, od prvog do posljednjeg, bili toliko pokvareni, kao {to je najpokvareniji me|u vama, to ni{ta ne bi umanjilo Allahovu vlast! O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i dìni, od prvog do posljednjeg, iskupili na jednom mjestu, i od Mene zatraìli sve {to èle, zatim Ja svakom od njih dao ono {to je traìo, to ne
40
Rijadu-s-salihin
bi umanjilo ono {to Ja posjedujem ni onoliko koliko bi umo~ena igla u more umanjila vodu! O robovi Moji, samo se radi o va{im djelima; Ja }u ih sva zabiljeìti, a zatim }u svakom dati ono {to je zasluìo, pa ko na|e dobro (hajr), neka bude zahvalan Allahu, d`.{., a ko na|e lo{e ({err), neka ne kori nikog drugog, osim sebe. (Muslim)
12. Podsticanje na pove}anje dobrih djela pri kraju ìvota

Allah, d`.{., kaè: A zar vas nismo ostavili da ìvite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebao da razmisli, imao vremena da razmisli, a bio vam je do{ao i onaj koji opominje. (.atir, 37) Muslimanska ulema razi{la se o broju godina spomenutih u ovom ajetu; jedni kaù 18, drugi 40, tre}i 60, a za ovaj posljednji navode jedan hadis koji spominje 60 godina. Kaù da bi Medinlije (stanovnici Medine), kada bi neko od njih napunio 40 godina, potpuno se posvetio ibadetu. [to se ti~e hadisa o ovoj temi, evo nekih: 112. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nikakva opravdanja kod Allaha ne}e imati onaj kog je Allah, d`.{., poìvio 60 godina. (Ne}e mo}i kazati: Da sam jo{ koju godinu ìvio, ja bih radio bolje, jer je ìvot dug 60 godina dovoljan za svako pokajanje.) (Buhari) 113. Ob Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: Uvodio me Omer, r.a., u krug odgovornih prvaka Bedra. Kao da se neki nelagodno osje}a{e, a jedan re~e: Za{to ovaj ulazi me|u nas, mlad je. Mi imamo sinove kao {to je on. Na to re~e Omer, r.a.: On je kao {to vam je poznato iz ku}e poslanstva, izvor je znanja i ispravnog mi{ljenja. Jednog dana me pozvao i uveo kod njih, tako da mi je bilo jasno da me pozvao kako bi im pokazao. Re~e: [ta vi mislite za Allahove rije~i: - Kada Allahova pomo} i pobjeda do|e. - Reko{e neki: Nare|eno nam je da slavimo Allaha i traìmo oprost i kada nam da pomo} i pobjedu. Ostali su {utjeli ni{ta ne govore}i. Zatim re~e meni: Je li i ti tako misli{, Ibn Abbase? Rekoh: Ne. Nego {ta kaè{? Rekoh: To je edèl (vrijeme smrti) Allahova Poslanika, s.a.v.s., o kome ga je Allah obavijestio govore}i: Ti veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti. On je uvijek pokajanje primao. Re~e Omer, r.a.: Ne znam ni ja drugo zna~enje ove sure, osim koje si rekao. (Buhari)
Rijadu-s-salihin
41
114. Ai{a, r.a., pripovijeda: Poslije objave sure (Iza dàe nasrullahi ve-l-feth) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije klanjao ni jedan namaz, a da u njemu nije rekao je: Slava Tebi, na{ Gospodaru, i neka ti je hvala, Allahu dragi, Ti mi oprosti moje grijehe! (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu Buharije i Muslima, navodi se da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, te rije~i (subhanekellahumme rabbena ve bi hamdik, Allahummagfir li) puno ponavljao na rukuu i sed`di, postupaju}i kako mu je Kuran naredio: I Gospodara svoga veli~aj, Njemu se zahvaljuj i od Njega oprost traì! A po jednom od Muslimovih rivajeta, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ~esto je ove rije~i izgovarao u posljednjim danima svoga ìvota, pa ga je Ai{a, r.a., upitala za{to ponavlja ove rije~i tako ~esto, a prije to nije radio? On joj odgovori: Allah mi je dao jedan znak u mome Ummetu koji kada do|e, trebam {to vi{e izgovarati ove rije~i, a taj znak sam ja vidio u suri Iza dàe, Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u..., a pobjeda spomenuta u ovoj suri odnosi se na pobjedu muslimana prilikom osvajanja Meke (nakon koje je veliki dio arapskih plemena grupno u{ao u islam). ... i vidi{ ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze ti veli~aj Gospodara svoga, hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao. 116. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svaki }e ~ovjek biti proìvljen u stanju u kome je i preselio, umro. (Muslim)
13. Mno{tvo (raznovrsnost) na~ina ~injenja dobra

Allah, d`.{., kaè: A za dobro koje u~inite, Allah sigurno zna. (El-Bekara, 215) A za dobro koje u~inite, Allah zna. (El-Bekara, 197) Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet }e ga. (Ez-Zelzele, 7) Onaj koji ~ini dobro sebi ga ~ini. (El-Dàsije, 15) Jo{ je mnogo ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa: 117. Dùndub ibn Dùnade Ebu-Zerr, r.a., pripovijeda da je rekao: O Allahov Poslani~e, koji je posao najbolji? On mi re~e: Vjerovanje Allaha i borba na Njegovom putu. Zatim sam ga upitao: Kakav (koji) je rob najbolji? (za kojeg bih imao najve}u nagradu ako ga oslobodim.) Najbolji rob je onaj koji je najcjenjeniji kod svoga gospodara i najskuplji po procjeni, odgovori on. Zatim sam mu rekao: A ako ne uradim (ni{ta od toga)? Onda pomozi drugoga u
42
Rijadu-s-salihin
njegovom poslu, ili uradi onome koji nije u stanju uraditi {to je zapo~eo, re~e on. Zatim mu rekoh: O Allahov Poslani~e, {ta ako ja ne mognem ni neki posao obaviti? On mi re~e: ûvaj se da nekome zlo ne u~ini{, pa }e ti se i to ra~unati kao sadaka od tebe. (Muttefekun alejhi) 118. Ebu-Zerr, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svaki dan ~ovjek osvane duàn podijeliti sadaku za svaki zglob i svaku kost svoga tijela: svaki tesbih (izgovor rije~i subhanallah) jeste sadaka, svako izgovoreno elhamdulillah je sadaka, svako la ilahe illallah je sadaka, svaki tekbir je sadaka, nare|ivanje na dobro je sadaka i spre~avanje zla je sadaka. Sve to nadokna|uje klanjanje dva rekata duha namaza (nafila-namaz, koji se klanja nakon {to sunce odsko~i, pa do pred podne na izvjesno vrijeme). (Muslim) 119. Ebu-Zerr, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Meni su izloèna djela mojih sljedbenika, dobra i lo{a, pa sam vidio da u njihova dobra djela spada i uklanjanje s puta onoga {to smeta prolaznicima, a da u njihova lo{a djela spada i neuklonjena pljuva~ka iz mesdìda. (Muslim) 120. Ebu-Zerr, r.a., tako|er pripovijeda da su neki ljudi rekli: O Allahov Poslani~e, imu}ni ljudi odneso{e (Allahove) nagrade, klanjaju se kao i mi, poste kao i mi, i pored toga od vi{ka svoga imetka udjeljuju sadaku. On im tada re~e: Zar Allah, d`.{., nije i vama omogu}io da sadaku djelite? Svaki tesbih je sadaka, svaki tekbir je sadaka, svako elhamdu lillahi je sadaka, svaki izgovoren {ehadet je sadaka, nare|ivanje na dobro je sadaka i spre~avanje zla je sadaka, pa ~ak i bra~ni odnos je sadaka. Oni tada reko{e: Allahov Poslani~e, zar i za zadovoljavanje svoje strasti ~ovjek ima nagradu? Alejhisselam re~e: [ta mislite, kada bi tu svoju strast ~ovjek udovoljio na nedozvoljen na~in, bi li zasluìo kaznu? Isto tako, ako to uradi na dozvoljen (halal) na~in, zasluùje nagradu. (Muslim) 121. Ebu-Zerr, r.a., tako|er pripovijeda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nipo{to ne potcjenjuj (ne omalovaàvaj) ni{ta od dobrih djela, pa i da se sretne{ radosna lica sa svojim bratom (prijateljem). (Muslim)
Rijadu-s-salihin
43
122. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svakog dana je ~ovjek duàn podijeliti sadaku za svaki djeli} svoga tijela: da pravedno presudi{ izme|u dvojice je sadaka, pomo}i ~ovjeku da se uspne na konja, ili pomo}i mu da na njega natovari teret je sadaka, lijepa rije~ je sadaka, svaki korak prema dàmiji ti je sadaka i uklanjanje sa puta onoga {to smeta prolaznicima je sadaka. (Muttefekun alejhi) Ovaj hadis Muslim biljeì i od Ai{e, r.a., u slijede}em obliku: Svaki ~ovjek je stvoren tako da u svom tijelu ima 360 zglobova (dijelova), pa ko tekbir izgovori, Allahu se zahvali, {ehadet donese, kaè subhanallahi, zatraì oprost od Allaha, ukloni kamen, ili trn, ili kost sa puta kojim ljudi prolaze, ili naredi na dobro, ili odvrati od zla ukupno 360 puta toga dana, taj je sebe sa~uvao od Dèhennema tog dana. 123. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko god ode u dàmiju (radi namaza) i vrati se iz nje, Allah mu za svaki njegov odlazak i dolazak pripremi do~ek u Dènnetu. (Muttefekun alejhi) 124. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O ène muslimanke, neka ni jedna od vas ne potcjenjuje ono {to joj donese njena kom{inka, pa makar to bila obi~na ko{~ica s veoma malo mesa! (noga ovce). (Muttefekun alejhi) 125. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili {ezdeset i nekoliko dijelova. Najbolji njegov dio je izgovoriti la ilahe illallah, a najmanji je uklanjanje sa puta ne~ega {to smeta prolaznicima, a i stid je jedan dio imana. (Muttefekun alejhi) 126. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Neki ~ovjek je putovao, pa je jako oèdnio. Na putu je nai{ao na bunar te se spustio i napio se vode. Kada je iza{ao iz bunara, ugledao je jednog psa kako plazi jezik i jede blato od è|i. ôvjek tada re~e: Ovog psa je sna{la è| kao {to je i mene bila sna{la. Zatim je ponovo si{ao u bunar i zagrabio vode svojom mestvom (obu}om), koju je drào u zubima, dok se ponovo popeo i napojio psa. Allah, d`.{., mu je, zahvaljuju}i tome, oprostio njegove grijehe. Ashabi tada upita{e: Allahov Poslani~e, zar mi i u usluzi ìvotinjama imamo nagradu? U svemu {to ima ìvu jetru je nagrada. U jednom Buharijinom rivajetu stoji: Allah, d`.{., mu je, zahvaljuju}i tome, oprostio njegove grijehe i u Dènnet ga uveo. A po jednom drugom
44
Rijadu-s-salihin
rivajetu, Buharije i Muslima: Jednog dana je jedan pas kruìo oko bunara, è| ga je bila gotovo usmrtila. Kada ga je ugledala jedna bludnica od Beni - Israila (Izraeli}ana), skinula je svoju cipelu, njome zagrabila vode i napojila psa, na {to joj Allah, d`.{., oprosti njene grijehe. (Muttefekun alejhi) 127. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Uistinu sam vidio jednog ~ovjeka kako {etka po Dènnetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima. (Muslim) U drugom rivajetu stoji: Jedan ~ovjek nai{ao je putem i ugledao granu velikog drveta kako se preprije~ila preko puta te je rekao: Tako mi Allaha, ja }u ovu granu skloniti s puta, da ne smeta prolaznicima, pa ga zbog toga Allah, d`.{., uvede u Dènnet.U drugom rivajetu, opet, stoji: Jedan je ~ovjek i{ao putem, i nai{ao na jednu trnovu granu, te je uklonio s puta, pa mu se Allah, d`.{., zahvalio tako {to mu je oprostio njegove grijehe. 128. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko god propisno i lijepo uzme abdest, zatim ode na dùma-namaz, i {ute}i saslu{a hutbu, opro{teni su mu grijesi izme|u dvije dùme (za sedmicu dana) i jo{ plus tri dana, ali ko samo obi~ni kamen~i} bez potrebe dotakne (za vrijeme hutbe), obezvrijedio je dùmansku nagradu. (Muslim) 129. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada ~ovjek-musliman, ili mumin, uzima abdest pa opere svoje lice, spadnu sa njega svi grijesi njegovih o~iju, zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode; a kada sapere svoje ruke, s njih spadnu svi njegovi grijesi koje je svojim rukama po~inio, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode; a kada opere svoje noge, s njih spadnu svi grijesi koje je po~inio hodaju}i na njima, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode, tako da ostane posve ~ist od grijeha. (Muslim) 130. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pet namaza, dùma do dùme i ramazan do ramazana iskupnici su grijeha izme|u njih, ako se izuzmu veliki grijesi. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
45
131. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Pitao je Poslanik, s.a.v.s.: Ho}ete li da vas uputim na ono ~ime }e vam Allah izbrisati grijehe i pove}ati va{ stupanj? Reko{e: Ho}emo, o Allahov Poslani~e. On re~e: Temeljno uzimanje abdesta u najteìm uslovima, mnogo koraka do mesdìda i i{~ekivanje namaza poslije namaza, vam je kao pripravnost za dìhad. (Muslim) 132. Od Ebu-Musa el-E{arija r.a., prenosi se da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Ko klanja sabah i ikindiju (berdejn) u}i }e u Dènnet. (Muttefekun alejhi) 133. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako se ~ovjek (musliman) razboli, ili bude na putu, njemu se pi{e nagrada za sve ono {to je radio dok je bio zdrav i kod svoje ku}e (zato {to bi on to i dalje radio, ali je sprije~en). (Buhari) 134. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svako dobro djelo je sadaka. (Buhari) 135. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nijedan musliman ne zasadi nijednu sadnicu, a da sve {to se sa nje pojede njemu ne bude sadaka; i ono {to se sa nje ukrade je njemu sadaka, i ono {to se od nje odlomi je njemu sadaka. (Muslim) U drugom njegovom rivajetu stoji: Nijedan musliman ne zasadi sadnicu, sa koje pojede ~ovjek, ili ìvotinja, ili ptica, a da to njemu ne bude sadaka, sve do Kijametskog dana. A u jednom rivajetu stoji: Nijedan musliman ne posadi sadnicu niti posije ìtaricu, sa koje pojede ~ovjek, ili ìvotinja, ili bilo {ta, a da to njemu ne bude sadaka. Ovaj hadis obojica prenose i od Enesa, r.a. 136. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Htjelo je pleme Benu-Seleme (medinsko pleme) da se preseli u blizinu mesdìda, pa je to ~uo Poslanik, s.a.v.s., i rekao im: Obavije{ten sam da se èlite preseliti u blizinu mesdìda. Reko{e: Da, Poslani~e, htjeli smo to, pa on
46
Rijadu-s-salihin
re~e: Benu-Seleme, ostanite u va{im ku}ama,za va{e pje{a~enje do dàmije pisat }e vam se nagrada. U drugom predanju stoji: Za svaki korak (do mesdìda) bit }ete odlikovani. (Muslim) 137. Od Ebu-Munzira Ubejja b. Kab, r.a., prenosi se: Bio je jedan ~ovjek, nisam znao da iko stanuje dalje od mesdìda od njega. Nikada nije izostavio namaz (dèmata), pa mu je kazano, ili sam mu kazao: [ta misli{ da kupi{ magarca pa da ga ja{e{ po mraku i po vrelom danu. On re~e: Ne volim da mi je ku}a blizu mesdìda. Ja èlim da mi se pi{u sevapi hoda u odlasku do dàmije i u povratku porodici. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Allah ti je sve to dodijelio. (Muslim) A u drugom predanju stoji: Zaista }e{ dobiti onako kako vjeruje{. 139. Adijj ibn Hatim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Za{titite se od (dèhenemske) vatre, pa makar sa pola hurme (koju udijelite). (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu stoji: Nema nikog od vas a da mu se njegov Gospodar ne}e direktno, bez posrednika, obratiti pitanjem o njegovim grijesima, pa }e pogledati desno do sebe, i ne}e ni{ta drugo vidjeti osim svojih djela; zatim }e pogledati lijevo do sebe i opet ne}e ugledati ni{ta drugo osim svojih djela; zatim }e pogledati ispred sebe i ne}e vidjeti ni{ta osim vatre usmjerene prema njemu. Zato se ~uvajte vatre, pa makar dijele}i pola hurme, a ko ne na|e ni to, onda lijepom rije~ju. 140. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista je Allah, d`.{., zadovoljan ~ovjekom koji, kada ne{to pojede, zahvali Allahu, d`.{., na tome ili kada ne{to (od dozvoljenih pi}a) popije, zahvali Allahu, d`.{., na tome. (Muslim) 141. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svaki je musliman duàn podijeliti sadaku. Neko re~e: A {ta ako je nema? Zara|ivat }e svojim rukama, i tako sebi privre|ivati, a i sadaku dijeliti, odgovori on. A {ta ako ne bude mogao? Pomo}i }e nevoljniku koji je u nu`di. A {ta ako ne bude mogao? Nare|ivat }e na dobro i korisno. A {ta ako ni to ne bude radio? Suzdràvat }e se od zla, jer mu je i to sadaka. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
47
14. Umjerenost u ibadetima

Allah, d`.{., kaè: Taha, ne objavljujemo ti Kuran da se mu~i{. (Taha, 1-2) Allah èli da vam olak{a, a ne da pote{ko}e imate. (El-Bekara, 185) 142. Ai{a, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne prilike u{ao u njenu ku}u i kod nje zatekao jednu ènu, te je upitao: Ko je ova èna? Ona mu je na to odgovorila da je ovo ta i ta èna pa je pomenula kako ona puno klanja (nafilu) namaz. On tada re~e: Neka svako od vas obavlja nafilu onoliko koliko je u stanju (da ustraje u njoj). Tako mi Allaha, Allahu ne}e dosaditi dok vama samima ne dosadi, a Allahu su najdraà djela u kojima ~ovjek ustraje. (Muttefekun alejhi) Izraz: Allahu ne}e dosaditi zna~i: Allah vas ne}e prestati nagra|ivati za va{a djela, i to mu ne}e dosaditi, sve dok vama ne dosadi, pa prestanete s ibadetom. Zato trebate uzeti samo onoliko vanrednih ibadeta koliko ste u stanju stalno i bez prestanka obavljati, kako bi vam bila trajna nagrada od Allaha. (Muttefekun alejhi) 143. Enes, r.a., pripovijeda da su do{la tri ~ovjeka ku}i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i kod njegovih èna (majki svih vjernika) raspitivali se o njegovim ibadetima. Dobiv{i od njih odgovor, u~ini im se kao da ono {to oni rade nije dovoljno, te reko{e: Gdje smo mi u odnosu na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme? Njemu su opro{teni svi njegovi grijesi, pro{li i budu}i. Jedan od njih re~e: [to se mene ti~e, ja }u od sada cijele no}i provoditi u ibadetu. Drugi re~e: A ja }u od sada svaki dan postiti, i nikako ne}u mrsiti. Tre}i re~e: A ja }u se kloniti èna i nikako se vi{e ne}u èniti. Zatim im je do{ao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i rekao: Vi ste oni {to su rekli to i to? Tako mi Allaha, ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas, ali ja postim i mrsim, klanjam i spavam, a ìvim bra~nim ìvotom! Ko god se udalji od mog sunneta (na~ina ìvota i rada), on ne pripada meni. (Muttefekun alejhi) 144. Ibn Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Propali i stradali su cjepidlake! (Oni koji bez razloga sebi i drugima oteàvaju poslove i ibadete.) Rekao je to tri puta. (Muslim)
48
Rijadu-s-salihin
145. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista je vjera lagana, bez tegoba. Ko god u vjeri navaljuje s dodacima, vjera ga savlada. Zato se drìte umjerenosti (sredine), a ako neko od vas ne bude u stanju neki posao obaviti u potpunosti, neka ga bar pribli`no obavi. Budite radosni, i pomaìte se jutrom, krajem dana i jednim dijelom no}i. (Buhari) U jednom drugom njegovom rivajetu stoji: Budite umjereni, budite umjereni, ~inite ibadet jutrom i ve~eri i krajem no}i, posti}i }ete ciljeve. Op}e zna~enje ovog hadisa: Olak{ajte sebi obavljanje (vanrednih) ibadeta i dobrih djela, tako {to }ete ih obavljati u vremenu kad ste raspoloèni i za njih horni, tako da vam budu dragi i ugodni, a ne te{ki i odvratni, da biste postigli va{ cilj. Budite kao iskusni putnik koji koristi vrijeme svoje aktivnosti (rano ujutro, kraj dana i jedan dio no}i) za putovanje, a ostali dio vremena provodi u odmaranju, zajedno sa svojom jahalicom, i tako stiè do cilja, bez puno umora. 146. Enes, r.a., pripovijeda da je jednog dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao u dàmiju i ugledao uè zategnuto izme|u dva stupa, pa je upitao: Kakvo je ovo uè? Prisutni reko{e: Ovo je uè Zejnebe; kada klanja, pa se umori, pridrì se za njega. Sklonite ga, neka svako od vas klanja dok je odmoran, a kada se umori, neka ostavi namaz i legne da se odmori, odgovori on. (Muttefekun alejhi) 147. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako se nekome od vas zadrijema za vrijeme (nafile) namaza, neka odspava dok ga drijem ne pro|e. Jer, uistinu, taj nije siguran da ne}e umjesto traènja oprosta sam sebe grditi. (Ne znaju}i {ta radi, zbog nesanice.) (Muttefekun alejhi) 149. Ebu-Dùhajfe Vehb ibn Abdullah, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, pobratio Selmana i Ebu-Derdaa, r.a., pa je Selman posjetio Ebu-Derdaa i vidio njegovu ènu neurednu (slabo odjevenu i nesre|enu), te joj rekao: [to si takva? Ona mu odgovori: Tvoj brat Ebu- Derda nema nikakve èlje za dunjalukom! Zatim do|e EbuDerda, nose}i mu hranu i re~e: Ti jedi, a ja postim. On mu na to odgovori: Ja ne}u jesti sve dok i ti ne bude{ jeo sa mnom, pa su obojica jeli. Kada je do{la no}, Ebu-Derda je htio klanjati (nafilu), pa mu je Selman rekao: Spavaj, te je on legao spavati, zatim nakon kra}eg
Rijadu-s-salihin
49
vremena ustao je, a Selman mu ponovo re~e: Spavaj. Kada je do{la zadnja tre}ina no}i, Selman mu re~e: Sada ustani na namaz, pa su zajedno klanjali, a nakon toga mu Selman re~e: Ti, uistinu, ima{ obaveze prema svome Gospodaru, prema samome sebi i prema svojoj èni i djeci. Zato prema svakome od njih izvr{avaj svoje obaveze, nikoga ne zapostavljaju}i. Ebu-Derda sutradan je oti{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i to mu ispri~ao, a Alajhisselam mu kaza: Selman je istinu rekao. (On je u pravu.) (Buhari) 151. Jedan od pisara Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po imenu Hanzale ibn er-Rebi el-Esedi, r.a., pripovijeda da ga je jedne prilike sreo Ebu-Bekr, r.a., i upitao: Kako si, o Hanzale? Ja mu tada rekoh: Hanzala je dvoli~njak (postao munafik)! EbuBekr re~e: Subhanallah, {ta govori{?! Rekoh mu: Kada smo kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i slu{amo kako nam pri~a o Dènnetu i Dèhennemu, toliko nam je sve jasno kao da sve to gledamo svojim o~ima, ali kada odemo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i pozabavimo se svojom porodicom i svojim imecima, ve}inu toga zaboravimo! Ebu- Bekr re~e: Tako mi Allaha, i ja osje}am isto tako! Zatim smo se nas dvojica uputili do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa ja opet rekoh: O Allahov Poslani~e, Hanzala je postao munafik! Alejhisselam upita: A kako to? Ja mu rekoh: Allahov Poslani~e, dok smo kod tebe i dok te slu{amo kako nam pri~a{ o Dènnetu i Dèhennemu, to na nas uti~e kao da sve to gledamo svojim o~ima. Ali kad odemo od tebe i pozabavimo se svojim porodicama i imecima, zaboravimo ve}inu od toga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, tada re~e: Tako mi Onoga u ~ijoj ruci je moja du{a, kada biste vi stalno bili u stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, prisje}aju}i se svega, meleci bi se s vama rukovali u va{im ku}ama i ~ak na putevima kojima prolazite. Ali, o Hanzala, ~as po ~as! (âs za ibadet, a ~as za dunjalu~ke potrebe.) Ovu je rije~ izgovorio tri puta. (Muslim) 152. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Dok nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, hutbu kazivao, ugledao je jednog ~ovjeka kako stoji, pa je upitao za njega, a prisutni mu odgovori{e: To je Ebu-Israil, zavjetovao se da }e stajati na suncu i da ne}e nikako sjesti, niti }e se skloniti u hlad, niti }e govoriti, a da }e postiti! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Naredite mu da govori, da se sklanja u hladovinu, da sjedi, a i da dopuni svoj post! (Buhari)
50
Rijadu-s-salihin
15. ûvanje djela (ustrajnost pri njima)

153. Omer b. Hattab, r.a., prenosi i kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko zaspi i ne prou~i svoje u~enje koje praktikuje svaku ve~er ili samo jednog njegovog dijela, pa ga prou~i izme|u sabaha i podne-namaza, pi{e mu se kao da ga je prou~io no}u. (Muslim) 154. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Abdullahu, Allahov robe, nemoj biti kao onaj koji po~ne klanjati no}ni namaz (salatul-lejl), pa ga ostavi. (Muttefekun alejhi) 155. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., propustio no}ni namaz zbog bolesti ili zbog ~ega drugog, onda bi u danu klanjao za to dvanaest rekata namaza. (Muslim)
16. Obaveza (~uvanja) sunneta

Allah, d`.{., kaè: Ono {to vam Poslanik da, to uzmite, a ono {to vam zabrani, ostavite! (ElHa{r, 7) On ne govori po hiru svome, to je samo objava koja mu se objavljuje! (EnNed`m, 3-4) Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! - a Allah pra{ta, i milostiv je. (Ali-Imran, 31) Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu. (El-Ahzab, 21)I tako mi Gospodara tvoga, oni ne}e biti pravi vjernici, dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda, zbog presude tvoje, u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim tebi ne pokore. (En-Nisa, 65) A ako se u ne~emu ne slaète, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet! (En-Nisa, 59) (tj, obratite se Kuranu i sunnetu.) Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu! (En-Nisa, 80) A ti zaista upu}uje{ na pravi put, na put Allahov! (E{-[ura, 52-53)
Rijadu-s-salihin
51
Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Njegovu, da ih isku{enje kakvo ne stigne, ili da ih patnja bolna ne sna|e! (En-Nur, 63) I spominjite Allahove ajete i mudrost, koji se u~e u domovima va{im. (ElAhzab, 34) (tj. spominjite Allahove ajete i sunnet Poslanika.) 156. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ne pitajte me dok vam ja sam ne reknem. Zaista je one prije vas upropastilo njihovo prekomjerno zapitkivanje i razmimoilaènje s njihovim poslanicima! Pa ako vam ne{to zabranim, to ostavite, a ako vam ne{to naredim, uradite to, koliko ste u mogu}nosti. (Muttefekun alejhi) 157. Ebu- Nedìh el-Irbad b. Sarija, r.a., prenosi i kaè: Odrào nam je Poslanik, s.a.v.s., rje~it vaz od koga su srca zatreperila, a o~i zasuzile, pa rekosmo: Allahov Poslani~e, kao da je ovo opro{tajni govor. Daj nam oporuku. On re~e: Oporu~ujem vam bogobojaznost i pokornost, makar vam bio zapovjednik rob-Abesinac. Onaj ko poìvi od vas, vidjet }e mnoga razmimoilaènja. Du`nost vam je slijediti moj sunnet i tradiciju mojih upu}enih, ispravnih halifa. Drìte se sunneta maksimalno (zubima zagrizite) i nikako ne slijedite novotarije, jer je svaka novotarija zabluda. (Ebu- Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 158. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svi moji sljedbenici }e u}i u Dènnet, osim onih koji ne htjednu. Neko re~e: A ko }e odbiti da u|e u Dènnet, Allahov Poslani~e? Ko mi se bude pokoravao, taj }e u}i u Dènnet, a ko mi se suprotstavi, odbit }e!, odgovori on. (Buhari) 159. Od Ebu-Muslima, r.a., ili od Ebu-Iljasa el-Ekve, r.a., prenosi se da je jedan ~ovjek jeo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., lijevom rukom, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedi desnom. On re~e: Ne mogu, a Poslanik mu re~e: Ne}e{ ni mo}i, a nije ga sprije~ilo ni{ta da to u~ini, osim oholosti, i nije je (ruku) vi{e ni digao do usta. (Muslim) 160. Od Ebu-Abdullaha en-Numana b. Be{ira, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Zaista, ili }ete poravnati va{e safove ili }e Allah va{a srca razjediniti. (Muttefekun alejhi)
52
Rijadu-s-salihin
A u Muslimovom predanju stoji: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnao je na{e safove kao da ispravlja strijelu, dok ne bi vidio da smo od njega nau~ili (bitnost i potrebu ravnanja safova). Tako je jednog dana istupio i skoro da u~ini tekbir kad primjeti ~ovjeka isturenih prsa i re~e: Allahovi robovi zasigurno, ili }ete poravnati svoje safove, ili }e Allah va{a srca razjediniti. 161. Ebu-Musa, r.a., pripovijeda: Izgorjela jedna ku}a u Medini i s njom i njen vlasnik i njegova porodica, no}u, pa kada je to ~uo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Zaista je vatra va{ neprijatelj, pa kada htjednete spavati, ugasite je! 163. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Primjer mene i vas je kao primjer ~ovjeka koji je zapalio vatru pa leptiri i skakavci ulije}u u nju, a on ih tjera od nje. Ja isto tako vas odbijam od vatre, drè}i vas za va{e ogrta~e, ali se vi izmi~ete iz mojih ruku. (Muslim) 164. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio oblizivanje prsta i posude nakon jela, i rekao: Zaista vi ne znate u ~emu je beri}et. U drugom rivajetu stoji: Ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga uzme i odstrani eventualnu ne~isto}u, i neka ga pojede, ne ostavljaju}i ga {ejtanu, i neka ne bri{e ruke maramicom prije nego {to prste obliè, jer, uistinu, on ne zna u kom dijelu hrane mu je beri}et. U tre}em rivajetu stoji: Zaista {ejtan prisustvuje svakom va{em poslu, pa ~ak i prilikom va{eg objedovanja; zato, ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga podigne i otkloni s njega prljav{tinu ako je bila na njemu i neka ga pojede, a ne ostavlja {ejtanu. 165. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne je prilike stao izme|u nas, savjetuju}i nas, pa je rekao: O ljudi, vi }ete se zaista sakupiti kod Allaha goli, bosi i neobrezani! Onako kao {to smo po~eli prvo stvaranje, tako }emo ga povratiti, to je obe}anje na{e, zaista }emo mi to uraditi. (El-Enbija, 104) A prvi ~ovjek koji bit }e obu~en na Sudnjem danu je Ibrahim, a.s. Zaista }e neki od mojih sljedbenika biti dovedeni na Sudnji dan, pa }e ih uzeti meleki u pravcu Dèhennema, pa }u ja re}i: Gospodaru, ovo su moji drugovi!, pa }e se meni re}i: Ti zaista ne zna{ {to su oni ~inili poslije tebe! A ja }u tada re}i ono {to rekao je dobri rob Allahov, Isa, a.s.: I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio, a kad si mi Ti du{u uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdi{. Ako ih kazni{, robovi su Tvoji, a ako im oprosti{,
Rijadu-s-salihin
53
Silan i Mudar Ti si. A zatim }e se meni re}i: Oni su se odmetnuli, odmah nakon tvoje smrti. (Muttefekun alejhi)
18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bidata) i postupaka u vezi s njima u vjeri

Allah, d`.{., kaè: Zar poslije istine ima i{ta osim zablude? (Junus, 32) U Knjizi Mi nismo ni{ta izostavili. (El-Enam, 38) A ako se u ne~emu ne slaète, obratite se Allahu i Poslaniku! (Tj. Kuranu i Sunnetu) (En-Nisa, 59) I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova. (El-Enam, 153) Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti. (Ali-Imran, 31) 169. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko ne{to novo uvede u vjeru (ovu na{u stvar), {to nije od nje, to se odbija. (Muttefekun alejhi) U drugom, Muslimovom, rivajetu stoji: Ko uradi neki posao koji ne spada u na{u vjeru, to se ne prihvata. 170. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi drào hutbu, o~i bi mu pocrvenile, podigao bi svoj glas i poja~ao bi srd`bu kao da upozorava na neprijatelja, pa bi rekao: Neprijatelj }e vas iznenaditi ujutro ili uve~e. Zatim bi rekao: Ja sam poslat, a izme|u mene i Sudnjeg dana je koliko izme|u ova dva prsta!, uperio bi kaìprst i srednji prst, pa bi rekao: Nakon navedenog, znajte da je Allahova Knjiga najbolji govor, a najbolja uputa je uputa Muhammeda, s.a.v.s. Najgore stvari su novotarije, a svaka novotarija je zabluda. Zatim je rekao: Ja sam pre~i svakom muminu od njega samoga sebi. Ko od vjernika ostavlja imetak, neka ga ostavi svojoj porodici, a ko umre, a ostane mu dug ili djeca, neka ih ostavi meni i i ja }u se za njih brinuti. (Muslim)
54
Rijadu-s-salihin
19. Onaj ko uvede lijepu ili ru`nu naviku

Allah, d`.{., kaè: I oni koji govore: Gospodaru na{, podari nam u ènama na{im i djeci na{oj radost i u~ini da se ~estiti na nas ugledaju! (El-.urkan, 74) I u~inismo ih vjerovjesnicima, da upu}uju prema zapovijedi Na{oj. (ElEnbija, 73) 171. Od Ebu-Amr Dèrir b. Abdullaha prenosi se da je rekao: U sred bijela dana bili smo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa mu do|e jedna grupa ljudi golih i ogrnutih vunenim ogrta~ima ili sa abama od prugastog vunenog platna i sa obje{enim sabljama; bili su ve}inom, odnosno svi iz plemena Mudar. Lice Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izmijeni se kada vidje njihovu neima{tinu, on zatim u|e, pa iza|e, pa onda naredi Bilalu da prou~i ezan. Zatim klanja, pa ustade da odrì govor-hutbu i re~e: O ljudi, bojte se va{eg Gospodara koji vas je stvorio od jednog ~ovjeka i od njega je stvorio bra~nog mu druga i od njih dvoje mnoge mu{karce i ène razmnoìo. Bojte se Allaha sa ~ijim imenom jedni druge zaklinjete i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah vas, zaista, osmatra i stalno nad vama bdi. (Nisa, 1) A zatim je prou~io ajet iz sure Ha{r-18: O vjernici, bojte se Allaha, nek svaka osoba osmotri {ta je spremila za sutra. Neka dijeli ~ovjek od svojih dinara (zlatnika) i dirhema (srebrenjaka), od svoje odje}e, od saa (mjere) p{enice, od jednog saa svojih hurmi, pa re~e: makar i polovinu hurme. Do|e jedan ~ovjek od ensarija sa zave`ljajem toliko te{kim da su mu ruke iznemogle. Ljudi su dolazili i donosili darove, tako da sam vidio dvije hrpe hrane i odje}e. Lice Allahova Poslanika, s.a.v.s., zbog toga je tako zasjalo kao da je pozla}eno. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Ko uvede jedan lijep obi~aj u islam, imat }e za to nagradu, a i nagradu za sve one koji poslije njega to budu radili, a da se ne umanji njihova nagrada. A ko uvede u islam jedan ruàn obi~aj, bit }e mu teret i teret svih onih koji ga ~ine poslije njega, bez umanjenja njihovog tereta. (Muslim) 172. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nijedna osoba ne bude nepravedno ubijena, a da Ademovu prvom sinu (Kabilu) ne bude udio u njegovoj krvi, jer je on prvi po~inio ubistvo. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
55
20. Upu}ivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu

173. Ebu-Mesud Ukbe ibn Amr, Ensari i Bedri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko ukaè i povede nekog na dobro djelo, ima nagradu kao i izvr{ilac. (Muslim) 174. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko poziva na pravi put (ko propagira uputu), ima nagradu za to kolika je nagrada onoga ko ga slijedi, bez smanjenja njihove nagrade, a isto tako, tko god poziva zabludi, krivom putu, grije{an je isto onoliko koliko iznose grijesi onih koji ga slijede, a da to ne}e nimalo umanjiti njihove grijehe. (Muslim) 175. Od Ebu-Abbas Sehl b. Sad Sadij, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao na dan Hajbera: Ovu zastavu }u, svakako, sutra dati ~ovjeku preko ~ijih ruku }e Allah dati pobjedu. Taj voli Allaha i Njegova Poslanika, a Allah njega voli i Njegov Poslanik. Ljudi su preno}ili razmi{ljaju}i kome }e dati zastavu. Kad je osvanulo, do{li su Poslaniku, s.a.v.s., rano, nadaju}i se da }e svaki od njih dobiti zastavu. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Gdje je Alija, sin Ebu-Taliba? Prisutni reko{e: Allahov Poslani~e, bole ga o~i. Poslanik re~e: Po{aljite po njega nekog. Dovedo{e ga, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., potra mu o~i pljuva~kom i prou~i dovu. On odmah ozdravi kao da ga o~i nisu ni boljele. Dade mu zastavu, na{to re~e Alija, r.a.: Allahov Poslani~e, ho}u li se sa njima boriti dok ne budu kao i mi (muslimani)? Poslanik, s.a.v.s., re~e: Idi polahko dok ne do|e{ do predgra|a njihova, a onda ih pozovi u islam i izvijesti ih {ta su du`ni od prava Allahovih da izvr{avaju; tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog ~ovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga. (Muttefekun alejhi)
21. Me|usobno potpomaganje u dobru i pobo`nosti

Allah, d`.{., kaè: Jedni drugima pomaìte u dobro~instvu, bogobojaznosti i ~estitosti! (ElMaida, 2) Tako mi vremena - ~ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra
56
Rijadu-s-salihin
djela ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje. (El-Asr) Imam [afija, r.a, rekao je: Zaista, ve}ina ljudi ne razmi{lja o zna~enju ove sure. 177. Zejd ibn Halid El-Dùheni, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko opremi ratnom opremom (osigura) borca na Allahovom putu, kao da se i on borio. Ko zbrine porodicu borca, kao da se i on li~no borio. (Muttefekun alejhi) 179. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, susreo u Revhi jednu grupu jaha~a i rekao im: Ko ste vi? Oni reko{e: Muslimani! Zatim ga upita{e: A ko si ti? On im odgovori: Allahov Poslanik. Tada jedna èna podiè svoje dijete prema njemu i re~e: Ima li za ovog hadà? Alejhisselam joj re~e: Ima, a tebi je nagrada. (Muslim) 180. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Blagajnik (rizni~ar) musliman i pouzdan, koji izvr{ava {to mu se naredi i u punoj mjeri ispla}uje onome kome mu je nare|eno, dragovoljno (bez srd`be), i sam je jedan od dobrotvora (davalaca sadake). (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu stoji: Blagajnik, koji ispla}uje ta~no onako kako mu se naredi...
22. Savjetovanje (nasihat)

Allah, d`.{., kaè: Zaista su vjernici bra}a! (El-Hudùrat, 10) Nuh, a.s., govorio je svome narodu: ... i savjetujem vas. (El-Araf, 62) A Hud, a.s.: ... i ja sam vam iskren savjetnik. (El-Araf, 68) 181. Temim ibn Evs ed-Dari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Vjera (din) je nasihat (dobronamjeran savjet). A mi rekosmo: Kome? Alejhisselam odgovori: Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, rukovodiocima (vladarima) muslimana i svim muslimanima op}enito. (Allahu - ~vrsto i ispravno samo Njega vjeruju}i, Knjizi - po njoj rade}i, Poslaniku - po njegovim nare|enjima postupaju}i...) (Muslim)
Rijadu-s-salihin
57
183. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nijedan od vas ne}e biti pravi vjernik, sve dok ne bude èlio svome bratu (prijatelju, muslimanu) ono {to èli sam sebi. (Muttefekun alejhi)
23. Nare|ivanje dobra i odvra}anje od zla

Allah, d`.{., kaè: I neka me|u vama bude onih koji }e na dobro pozivati i traìti da se ~ini dobro, a od zla odvra}ati - oni bit }e spa{eni. (Ali-Imran, 104) Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio: traìte da se ~ine dobra djela, a od nevaljalih odvra}ate, i u Allaha vjerujete... (Ali-Imran, 110) Ti sa svakim lijepo postupaj, i traì da se ~ine dobra djela, a neznalica se kloni. (El-Araf, 199) A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima, traè da se ~ine dobra djela, a od nevaljalih odvra}aju. (Et-Tevba, 71) Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israailovih, koji nisu vjerovali - zato {to su se bunili i uvijek granice zla prelazili, jedni druge nisu odvra}ali od grije{nih postupaka koje su radili. Ru`no li je, zaista, to kako su postupali. (El-Maida, 78-79) I reci: Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e, neka vjeruje; a ko ne}e, neka ne vjeruje! (El-Kehf, 29) Ti javno ispovijedaj ono {to ti se nare|uje. (El-Hid`r, 94) Mi izbavismo one koji su od nevaljalih djela odvra}ali, a te{kom kaznom kaznismo grje{nike, zato {to su stalno u grijehu bili. (El-Araf, 165) Jo{ je mnogo ajeta o ovoj temi, a evo i nekoliko hadisa: 184. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., veli da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Ko od vas vidi neko lo{e djelo, neka ga izmijeni (ukloni) svojom rukom (prisilno), a ako ne bude u stanju, neka to uradi rije~ima (neka naredi da se ukloni), a ako ni to ne bude u stanju, neka ga bar srcem svojim prezre, a to je najslabiji ~in imana. (Muslim) 185. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nijedan Poslanik, kojeg je Allah poslao prije mene, nije bio a da nije imao od svoga naroda
58
Rijadu-s-salihin
drugove i pomaga~e (ashabe), koji su se dràli njegovih sunneta, i slijedili njegova nare|enja i uputstva. Zatim su poslije njih dolazile nove generacije ljudi koji nisu ~inili ono {to su govorili, a ~inili su ono {to im nije nare|eno. Pa ko se protiv takvih bude borio svojim rukama, taj je mumin, i onaj ko se protiv njih bude borio preziru}i ih svojih srcem, mumin je, i onaj ko se protiv njih bude borio jezikom (rije~ju), mumin je, a ko ne bude ni{ta od toga troga ~inio taj nema imana ni koliko je trunka. (Muslim) 186. Ubade ibn es-Samit, r.a., pripovijeda: Mi smo dali zavjet (zakletvu) Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, za poslu{nost i pokornost u muci i lahko}i, u volji i nevolji, za prednost njegovu nad nama u svemu, i da se ne}emo sva|ati i osporavati zapovjedni{tvo emirima (vladarima), osim ako bismo pri njima vidjeli otvoren kufr, za koji imamo dokaz od Allaha, i dali smo zavjet da }emo govoriti samo istinu, gdje god bili, i da se ne}emo bojati ni~ijeg ukora i kritike u vezi sa Allahom (Njegovim odredbama). (Muttefekun alejhi) 188. Majka vjernika, Ummu Seleme Hind bint Ebi-Umejje, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista }e vam se nametnuti za vladare pojedini emiri (zapovjednici), pa }ete neke njihove postupke odobravati, a mnoge od njih }ete i osu|ivati. Ko bude njihovo zlo mrzio srcem svojim, ~ist je od grijeha, a ko ih bude otvoreno kritikovao, taj se osigurao od grijeha, me|utim, ko im bude odobravao i pridruìo im se... (taj je grije{an zajedno sa njima) Ashabi reko{e: Zar se ne}emo boriti protiv njih, Allahov Poslani~e? Ne, sve dok sa vama budu obavljali namaz. (Muslim) 190. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ûvajte se sjedenja po putevima (ulicama). Ashabi reko{e: Allahov Poslani~e, mi se moramo sastajati, kako bismo me|usobno porazgovarali! Alejhisselam re~e: Ako ve} morate, onda po{tujte prava puta. Oni reko{e: A kakva su prava puta, Allahov Poslani~e? Obaranje pogleda, ustezanje od uvreda, primanje selama, ukazivanje na dobra i odvra}anje od zlih djela. (Muttefekun alejhi) 191. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ugledao zlatan prsten na ruci jednog ~ovjeka, te ga skinuo s njegove ruke i bacio, a zatim
Rijadu-s-salihin
59
rekao: Pojedini od vas upu}uju se prema èravici vatrenoj, pa je sebi stavljaju na ruke! Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, oti{ao, neko tom ~ovjeku re~e: Uzmi svoj prsten, i okoristi se njime! ôvjek re~e: Ne, tako mi Allaha, ja ga nikada ne}u uzeti, njega je bacio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. (Muslim) 193. Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tako mi Onoga u ~ijoj ruci je moja du{a (tako mi Allaha), vi }ete nare|ivati na dobro i odvra}ati od zla, ili }e Allah uskoro poslati Svoju kaznu na vas, pa }ete Ga poslije toga moliti, a On vam se ne}e odazvati. (Tirmizi) 195. Tarik ibn [ihab el-Bedèli, r.a., pripovijeda da je jedan ~ovjek, koji je ve} bio stavio nogu u uzengije, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Koji je dìhad najbolji? Alejhisselam mu re~e: Istinita rije~ u lice vladaru - nasilniku. (Nesai sahih) 196. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Prvi nedostatak koji se pojavio me|u Izrael}anima je taj {to bi jedan od njih susreo drugoga, pa bi mu rekao: Boj se Allaha, i ostavi to {to radi{, jer je to haram! Zatim bi sutradan susreo tog istog ~ovjeka, u istom stanju, i to ga ne bi sprije~ilo da i on s njim jede, pije i sjedi. Po{to su oni tako postupili, Allah, d`.{., je njihova srca sastavio (istim ih u~inio). Zatim je Alejhisselam prou~io: Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali zato {to su se bunili i uvijek granice zla prelazili. Jedni druge nisu odvra}ali od grije{nih postupaka koje su radili. Ru`no li je, zaista, to kako su postupali! Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. Ru`no je, zaista, ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje, oni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi su do njih gre{nici. (ElMaida, 78-81) Zatim je rekao: Tako mi Allaha, vi }ete nare|ivati dobro i odvra}ati od zla, i za ruku uzeti zulum~ara i silom ga natjerati na istinu i samo ga na nju ograni~iti, ili }e Allah, d`.{., sastaviti va{a srca (postat }ete jednaki), a zatim }e vas prokleti, kao {to je prokleo Izrael}ane. (Tirmizi, Ebu-Davud, hasen li gajrihi)
60
Rijadu-s-salihin
Tirmizijev rivajet glasi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: Kada su se me|u Izrael}anima ra{irili grijesi, njihova ulema ih je odvra}ala od njih, ali ih se oni nisu kanili. Zatim im se i ulema pridruìla, pa su zajedno s njima sjedili, jeli i pili. Zatim je Allah njihova srca istim u~inio i jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleo ih, zbog toga {to su bili gre{nici i prijestupnici. Alejhisselam se uspravio, jer je bio naslonjen, i rekao: Ne, tako mi Allaha, sve dok god vi njih ne privolite na istinu (ispravan put). 197. Prenosi se da je Ebu-Bekr es-Siddik, r.a., rekao: O ljudi, zaista vi pogre{no razumijevate ajet! (O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, ne}e vam nauditi onaj ko je zalutao.) (El-Maida, 105) Ja sam ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Zaista, ljude koji kada vide zalima (zlo~inca) i ne sprije~e ga u njegovim djelima, sve njih ~eka skora kazna od Allaha. (Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai-sahih)
24. Te{ka kazna za one koji nare|uju dobro i odvra}aju od zla, a njihovi postupci suprotni su onome {to govore
Allah, d`.{., kaè: Zar da od drugih traìte da dobra djela ~ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu u~ite? Zar se opametiti ne}ete? (El-Bekara, 44) O vjernici, za{to jedno govorite, a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kad govorite rije~i koje djela ne prate! (Es-Saff, 2-3) Allah, d`.{., izvje{tava nas o [uajbu, da je rekao : Ja ne èlim ~initi ono {to vama zabranjujem. (Hud, 88) 198. Usame ibn Zejd ibn Harise, r.a., veli: ûo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Na Sudnjem danu }e se dovesti ~ovjek i baciti u vatru, pa }e mu crijeva iz stomaka ispasti, te }e on oko njih kruìti, kao {to magarac kruì u mlinskoj okretaljci. Stanovnici Dèhennema }e se oko njega iskupiti i re}i mu: [ta to bi s tobom, ~ovje~e? Zar nisi nare|ivao dobro i odvra}ao od zla? On }e im tada odgovoriti: Jesam, nare|ivao sam na dobro, a sam ga nisam ~inio, odvra}ao sam od zla, a sam sam ga ~inio. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
61
25. Nare|enje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta)

Allah, d`.{., kaè: Allah vam nare|uje da predajete emanete (stvari od povjerenja) onima kojima pripadaju. (En-Nisa, 58) Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali ponijeti, ali ga je preuzeo ~ovjek , a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen. (El-Ahzab, 72) 199. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tri su glavna obilje`ja munafika (licemjera): kad govori, laè; kad obe}a, iznevjeri; kad mu se ne{to povjeri, on to pronevjeri. U drugom rivajetu dodaje se:... pa makar klanjao i postio, i tvrdio da je musliman. 200. Od Huzejfe b. el-Jeman prenosi se da je rekao: Saop}io nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dvije vijesti, jednu sam ve} ~uo, a drugu o~ekujem. Saop}io nam je da je emanet spu{ten sred ljudskog srca, zatim je objavljen Kur an, pa su oni saznali za njega iz Kur ana i iz sunneta. Zatim nam je govorio o dizanju emaneta, pa je rekao: ôvjek }e zaspati jednim snom, pa }e se emanet povu}i iz njegova srca i ostaviti neznatan mali trag. On }e ponovo zaspati i emanet }e se povu}i iz njegova srca ostavljaju}i iza sebe trag poput ùlja, kao kad ì{ku valja{ nogom pa sko~i pri{t, napuhan, a prazan, u njemu ni{ta. Zatim je Allahov Poslanik uzeo jedan kamen~i} pa ga je valjao svojom nogom. A onda }e dolaziti ljudi i jedan drugome }e davati obavezu, a gotovo je niko ne}e ispunjavati, dok se ne po~ne pripovijedati da u tom i tom selu ima povjerljiva osoba, dok se ne rekne za tog ~ovjeka: - O, kako je jak i ~vrst, kako je draèstan i pametan, kako je mudar i razuman, a u srcu mu ne}e imati ni koliko goru{icino zrno imana. Ve} je pro{lo vrijeme kada se ja nisam brinuo kome }u od vas dati obavezu. Ako je bio musliman, on je zasigurno ispunio obavezu radi vjere, a ako je kr{}anin ili ìdov, on je zasigurno obavio svoj zadatak koji mu je dat u zaduènje. A {to se ti~e sada{njeg stanja, danas se ne mogu pouzdati na vas, osim u pojedinca, poput tog i tog. (Muttefekun alejhi)
62
Rijadu-s-salihin
26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog spre~avanja

Allah, d`.{., kaè: ... kada nasilnici ni prisna prijatelja ni posrednika ne}e imati koji }e usli{an biti. (El-Gafir, 18) A nasilnicima (nevjernicima) niko ne}e pomo}i. (El-Had`, 71) 203. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Bojte se nasilja (nepravde), jer je nasilje tama i muka Sudnjega dana. ûvajte se {krtosti i pohlepe, jer su {krtost i pohlepa upropastili narode prije vas, to ih je natjeralo na me|usobno krvoproli}e, da halalom u~ine i rade ono {to im je bilo haram. (Muslim) 206. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko u~ini nasilje koliko za jedan pedalj zemlje, sva zemlja tog pedlja kroz dubinu sedam zemalja bit }e mu natovarena oko vrata (na Sudnjem danu). (Muttefekun alejhi) 207. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., odga|a kaznu nasilniku, ali kad mu kazna do|e, ne}e ga pomilovati. Zatim je prou~io: Eto, tako Gospodar tvoj ka`njava kad ka`njava sela i gradove koji su nasilje ~inili. Ka`njavanje Njegovo zaista je bolno i stra{no. (Hud, 102) (Muttefekun alejhi) 208. Muaz, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poslao me je (u Jemen) i rekao mi: Ti odlazi{ narodu od ehli-kitaba (hri{}anima i jevrejima), pa ih pozovi na svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov Poslanik. Ako se oni tome odazovu, onda ih obavijesti da ih je Allah zaduìo sa pet namaza u toku jedne no}i i dana. Ako i to prihvate, onda ih obavijesti da im je Allah propisao sadaku (zekat) koja se uzima od njihovih bogata{a i daje njihovim siromasima. Ako i to prihvate, ~uvaj se dragocjenog imetka njihovog (kod uzimanja zekata), i ~uvaj se dove (kletve) mazluma (obespravljenog), jer izme|u nje i Allaha nema nikakve prepreke. (Muttefekun alejhi) 209. Abdurrahman ibn Sead es-Saidi, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poslao je jednog ~ovjeka iz plemena Ezd kome bija{e ime Ibn-Lutbijje -
Rijadu-s-salihin
63
kao sakuplja~a zekata. Kada se vratio sa zadatka, rekao je: Ovo je va{e, a ovo je moje, {to sam dobio kao hediju! Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ustade, uspe se na mimber, zahvali se Allahu, d`.{., i re~e: Zaista, ja odredim nekog od vas za posao za koji me je Allah ovlastio, a on do|e pa rekne: - Ovo je va{e, a ovo je hedija meni poklonjena! [to nije sjedio u ku}i svoga oca ili majke i ~ekao da mu do|e njegova hedija, ako je iskren? Tako mi Allaha, niko do vas ne}e uzeti tu|i hak, a da ga ne}e li~no sobom donijeti pred Allaha, na Kijametskom danu! Zato, neka niko od vas sutra ne do|e pred Allaha nose}i sa sobom devu koja ri~e (obznanjuje da je tu|i hak), ili kravu koja ri~e, ili ovcu koja ble~i. Zatim je visoko podigao svoje ruke, tako da smo mu ugledali bjelinu koè ispod pazuha i rekao: Allahu dragi, jesam li dostavio i objelodanio nare|eno? (Muttefekun alejhi) 210. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko je bespravno o{tetio svoga brata u njegovoj ~asti, ili bilo ~emu drugom, neka od njega zatraì halala (oprosta) odmah danas, prije nego {to dinari i dirhemi ne}e imati vrijednosti, niti }e ih biti, nego, ako imadne dobrih djela, njima }e se naplatiti njegovo nasilje i nepravda, a ako ne bude imao dobrih djela, onda }e mu se dati od grijeha o{te}enog, prema {teti koju mu je na~inio. (Buhari) 211. Abdullah ibn Amr ibn As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pravi musliman jeste onaj od ~ijih ruku i jezika su mirni drugi muslimani, a (pravi) je muhadìr onaj koji napusti sve ono {to je Allah zabranio. (Muttefekun alejhi) 214. Ijas ibn Salebe el-Harisi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko uskrati, ili uzurpira pravo nekog ~ovjeka muslimana svojom (krivom) zakletvom, Allah mu je osigurao Dèhennem, a zabranio mu je Dènnet. Neki ~ovjek re~e: âk ako to bude i ne{to bezna~ajno, Allahov Poslani~e! Makar to bila gran~ica misvaka (drveta), odgovori on. (Muslim) 218. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Znate li vi ko je muflis (propali, bankrot)? Ashabi odgovori{e: Muflis je kod nas onaj koji nema ni novca ni robe. Alejhisselam re~e: Muflis moga ummeta je onaj ko do|e na Sudnji dan s namazom, postom i zekatom, ali je psovao onog, potvorio ovog, u imetku
64
Rijadu-s-salihin
zakinuo onog, prolio krv (ranio) ovog, udario onog... Pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego {to se svima oduì, onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega, pa }e se onda, zajedno s njima, strovaliti u vatru. (Muslim) 219. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista sam ja samo ~ovjek, a vi se u svojim sporovima meni obra}ate. Mogu}e je da jedan od vas bude uvjerljiviji u svom dokazu od drugoga, pa da ja zbog toga presudim u njegovu korist. Ko se tako postavi, pa ja presudim u njegovu korist, na {tetu njegovog brata parni~ara, neka zna da sam mu time dodijelio jedan dio dèhenemske vatre. (Muttefekun alejhi) 220. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Mumin je trajno u prostranstvu svoje vjere (dina), sve dok nedozvoljeno ne prolije krv. (Buhari) 221. Havla bint Amir el-Ensarije, supruga h. Hamze, r.a., veli: ûla sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Zaista, pojedini ljudi nepravilno postupaju sa dru{tvenim (Allahovim) imetkom (koriste}i ga u svoju li~nu korist), te ih zbog toga ~eka dèhenemska vatra na Sudnjem danu. (Buhari)
27. Me|usobno po{tivanje i uvaàvanje muslimana, njihove du`nosti, ljubav i samilost jednih prema drugima
Allah, d`.{., kaè: A ko po{tuje Allahove svetinje (zapovijedi), uìvat }e milost Gospodara svoga (El-Had`, 30) Pa ko po{tuje Allahove propise - znak je ~ista srca. (El-Had`, 32) A prema vjernicima budi ponizan. (blag) (El-Hid`r, 88) Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ~ini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se ne~iji ìvot sa~uva - kao da je svim ljudima ìvot sa~uvao. (El-Maida, 32) 222. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Mumin prema muminu je kao dijelovi jedne zgrade, jedan drugog u~vr{}uje. I tada, on svoje prste ispreplete. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
65
223. Isti prenosilac prenosi i ovaj hadis. Ko bude prolazio kroz dàmiju ili kroz pijacu (~ar{iju), a sa sobom bude nosio koplje (oru|e ili oru`je), neka ga dobro pri~uva, ili neka svojom rukom prekrije njegov (o{tri) vrh, da ne bi njime ozlijedio nekog od muslimana. (Muttefekun alejhi) 224. Numan ibn Be{ir, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Primjer vjernika u me|usobnoj pa`nji, milosr|u i saosje}anju primjer je jednog tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi odazovu mu se i pridruè u bolu sa nesanicom i temperaturom. (Muttefekun alejhi) 225. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poljubio Hasana, sina Alijinog r.a., a kod njega bio Akra ibn Habis, pa rekao je (Akra): Ja imam desetero djece, a jo{ nikada nisam nijedno poljubio! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, pogleda ga, pa re~e: Ko nije milostiv, ne}e ni njemu biti ukazana milost. (Muttefekun alejhi) 226. Ai{a, r.a., pripovijeda: Do{li su neki ljudi (beduini) Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i upitali: Ljubite li vi svoju djecu? Da, odgovori on. Oni reko{e: Ali mi ih, tako nam Allaha, ne ljubimo. Alejhisselam re~e: [ta vam ja mogu, ako vam je Allah, d`.{., i{~upao milost iz va{ih srca! (Muttefekun alejhi) 228. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako neko od vas rukovodi (imami) ljudima u namazu, neka bude umjeren, neka im olak{a, jer me|u njima ima slabih, bolesnih i starih. A kad klanja sam, neka odulji koliko ho}e. U jednom rivajetu dodaje se: Me|u njima, mo`da, ima i neko sa kakvom nu`dom (potrebom). (Muttefekun alejhi) 231. Ebu- Katade Haris ibn Rubijj, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, ja stupim u namaz i poèlim da dugo ostanem u njemu, pa za~ujem pla~ djeteta i skratim namaz, kako ne bih oteào njegovoj majci. (Buhari)
66
Rijadu-s-salihin
233. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Musliman je brat muslimanu; on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na cjedilu (ne predaje ga drugom). Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah }e njemu pomo}i u njegovoj nevolji. Ko otkloni neda}u jednog muslimana, Allah }e njemu otkloniti jednu od njegovih neda}a na Sudnjem danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah }e prikriti njegove na Sudnjem danu. (Muttefekun alejhi) 235. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ne zavidite jedan drugom, ne podiìte cijenu robe (ne èle}i je kupiti) jedan drugom, ne mrzite se me|usobno, ne okre}ite jedan drugom le|a (ne sva|ajte se), ne name}ite se u kupovini, nego budite prava bra}a, Allahovi iskreni robovi. Musliman je muslimanu brat; on ga ne}e o{tetiti, niti potcijeniti, niti ga na cjedilu ostaviti. Takvaluk je ovdje, i pokaza na svoje grudi, tri puta. Dosta je ~ovjeku zla da omalovaàva svoga brata muslimana. Sve {to je vezano za muslimana haram je drugom muslimanu: njegova krv, njegov imetak i njegova ~ast. (Muslim) 236. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nijedan od vas ne}e biti pravi vjernik, dok ne bude èlio svome bratu (prijatelju) isto ono {to sam sebi èli. (Muttefekun alejhi) 237. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pomozi svoga brata, zalima i mazluma (nepravednika, i onoga nad kime je nepravda u~injena)! Jedan od ashaba re~e: Allahov Poslani~e, pomo}i }u ga ako je mazlum, ali kako da ga pomognem kad je zalim? Alejhisselam re~e: Da ga sprije~i{ da nasilje u~ini, to mu je zaista pomo}. (Buhari) 238. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Musliman je duàn prema svome bratu muslimanu petero: primiti mu selam, obi}i ga kad se razboli, dènazu mu ispratiti, odazvati mu se na poziv i kada kihne re}i mu jerhamukellah (Allah ti se smilovao). (Muttefekun alejhi) A po Muslimovom rivajetu: Musliman je duàn prema svome bratu muslimanu {estero: ako ga sretne{, nazovi mu selam, ako te pozove, odazovi mu se, ako ti zatraì savjet, posavjetuj ga, ako kihne i kaè elhamdu lillah, reci mu jerhamukellah, ako se razboli, obi|i ga i ako umre, isprati ga.
Rijadu-s-salihin
67
239. Bera ibn Azib r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio nam je sedmero, a zabranio sedmoro. Naredio nam je obilazak bolesnika, ispra}aj dènaza, islamsko nazdravljanje onome koji kihne, udovoljiti onome ko te zakune da mu ne{to uradi{, pomaganje obespravljenog, odazivanje onome ko pozove i nazivanje selama. A zabranio nam je zlatno prstenje, pijenje iz srebrnih ~a{a, upotrebljavanje svilenih jastuka, no{enje svilenih ko{ulja ispro{ivanih lanenim {arama i no{enje bilo kakve svilene odje}e. Po jednom rivajetu, me|u prvih sedmero je i vra}anje izgubljenih ìvotinja vlasniku. (Muttefekun alejhi)
28. Pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana i zabrana njihovog otkrivanja i {irenja bez potrebe
Allah, d`.{., kaè: One koji vole da se o vjernicima {ire bestidne glasine, ~eka te{ka kazna i na ovom i na onom svijetu. (En-Nur, 19) 240. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ôvjek (rob) ne}e sakriti mane ~ovjeka na dunjaluku, a da ne}e njegove Allah sakriti na Kijametskom danu. (Muslim) 241. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svi }e moji sljedbenici biti sa~uvani od jezika drugih ljudi (ogovaranja), osim onih koji javno i otvoreno grije{e, a od javnih grijeha je i kada ~ovjek ne{to no}u uradi, a zatim osvane, a da niko osim Allaha ne zna za njegov grijeh, pa onda rekne svome drugu: Ja sam sino} uradio to i to. Allah ga je bio sakrio, a on osvanuo i objelodanjuje ono {to je Allah ve} bio sakrio. (Muttefekun alejhi) 243. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, doveden jedan ~ovjek koji je pio alkohol, pa je rekao: Udrite ga. Mi smo ga udarali ~ime je ko stigao, neko rukom, neko obu}om, a neko ~ak i svojom odje}om, veli Ebu-Hurejre. A kada je to sve bilo zavr{eno i ~ovjek se udaljio, neko re~e: Allah te posramio! Alejhisselam re~e: Ne govorite tako, ne pomaìte {ejtanu protiv njega. (Buhari)
68
Rijadu-s-salihin
29. Ispunjenje potreba muslimana

Allah, d`.{., kaè: ... i dobra djela ~inite, da biste postigli ono {to èlite. (El-Had`, 77) 244. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Musliman je brat muslimanu; ne}e mu nasilje u~initi niti }e dozvoliti da drugi nad njime nasilje ~ini. Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah }e njemu pomo}i u njegovoj nevolji. Ko otkloni neda}u jednog muslimana, Allah }e njemu otkloniti jednu od njegovih neda}a na Sudnjem danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah }e prikriti njegove na Sudnjem danu. (Muttefekun alejhi) 245. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjalu~kih nevolja, Allah }e otkloniti jednu od njegovih neda}a na Sudnjem danu. Ko olak{a svome du`niku (time {to }e mu odgoditi rok, ili mu posve oprostiti), Allah }e njemu olak{ati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko pokrije (nevaljal{tine) jednog muslimana, Allah }e njega pokriti na ovom i na budu}em svijetu. Allah je u pomo}i Svome robu, sve dok je on u pomo}i svome bratu. Ko krene na put traè}i nauku, Allah }e mu tim njegovim putem olak{ati put u Dènnet. Kad god se sakupe ljudi u ku}i Allahovoj (dàmiji), radi u~enja Kurana, i njegovog zajedni~kog prou~avanja, Allah na njih spusti smirenost i prekrije ih svojim rahmetom, meleki ih okruè i Allah ih spominje, ponose}i se njima, me|u svojim najbliìm (najodabranijim) stvorenjima. A onoga koji zakaè u svojim djelima, ne}e spasiti njegovo porijeklo. (Muslim)
30. Zauzimanje i zalaganje za drugog

Allah, d`.{., kaè: Onaj ko se bude za dobro zalagao, bit }e i njemu udio u nagradi. (En-Nisa, 85) 246. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, imao je obi~aj, kad mu do|e neko sa nekakvim zahtjevom (molbom), okrenuti se prisutnima i kazati: Zauzimajte se za njega, jer }ete za to biti nagra|eni, a Allah }e presuditi ono {to On ho}e, jezikom Svoga Poslanika. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
69
31. Uspostavljanje reda i mira me|u ljudima

Allah, d`.{., kaè: Nema nikakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traè da se milostinja udjeljuje, ili da se dobra djela ~ine, ili da se uspostavlja sloga me|u ljudima. (En-Nisa, 114) Izmirenje je najbolje. (En-Nisa, 128) Zato se bojte Allaha i izgladite me|usobne razmirice. (El-Enfal, 1) Vjernici su samo bra}a, zato pomirite va{a dva brata. (El-Hudùrat, 10) 248. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ôvjek je duàn svakoga dana podijeliti sadaku za svaki ~lanak (dio) svoga tijela. Pravilno rije{iti spor izme|u dvojice sadaka je, pomo}i ~ovjeku da zaja{e svoga konja, ili mu pomo}i da ga natovari sadaka je, prijatna i lijepa rije~ sadaka je, svaki korak prema dàmiji radi namaza sadaka je, i uklanjanje sa puta onoga {to smeta sadaka je. (Muttefekun alejhi) 249. Ummu Kulsum bint Ukbe ibn Ebi-Muajt, r.a., veli: ûla sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Nije laàc onaj koji nastoji izmiriti ljude, pa prenese dobro ili kaè dobro (lijepu rije~) od sebe, u cilju njihova izmirenja. (Muttefekun alejhi) U Muslimovom rivajetu navodi se da je jo{ dodala: I nisam ~ula da je dozvolio bilo {ta od laì koje svijet praktikuje, izuzev u tri stvari: u ratu, u pomirenju izme|u ljudi i u pri~i ~ovjeka svojoj èni i ène njemu.
32. Vrijednost nemo}nih i siroma{nih muslimana

Allah, d`.{., kaè: Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru Svome mole ujutro i nave~er, u èlji da naklonost Njegovu zasluè, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem u ìvotu na ovome svijetu. (El-Kehf, 28) 252. Harise ibn Vehb, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Ho}ete li da vas obavijestim o tome ko su stanovnici Dènneta? Dènetlija je
70
Rijadu-s-salihin
svaki nemo}ni, slabi i skru{eni musliman. Kada bi on Allaha za ne{to zakleo, Allah bi mu zasigurno to udovoljio. Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima Dèhennema? To je svaki zadrti, sebi~ni i oholi ~ovjek. (Muttefekun alejhi) 253. Ebu-Abbas b. Sad Sehe es-Sadij, kaè: Pro{ao je neki ~ovjek pored Poslanika, s.a.v.s., pa Poslanik, s.a.v.s., re~e ~ovjeku koji je sjedio pored njega: [ta misli{ o ovome? ôvjek re~e: Jedan od uglednih ljudi (plemi}), mislim, ako on zaprosi djevojku, oènit }e se njome, ako se zauzme za nekog, prihvatit }e mu se zauzimanje. Pa je Poslanik, s.a.v.s., u{utio. Iza toga pro|e drugi ~ovjek, pa Poslanik, s.a.v.s., upita: [ta misli{ o ovome? On odgovori: Allahov Poslani~e, ovo je jedan od siroma{nih muslimana, ovaj mislim, ako zaprosi djevojku, ona se ne}e udati za njega, a ako se zauzme za nekoga ne}e mu se zauzimanje primiti; ako bude govorio niko ne}e slu{ati {ta govori. Na to re~e Poslanik, s.a.v.s.: Ovaj je bolji od svih onakvih na zemlji. (Muteffekun alejhi) 256. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je jedna crnkinja mela (~istila) dàmiju, ili je to bio jedan mladi}, pa je preselila na ahiret, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, po{to je dugo nije vidio, upitao za nju, na {to mu ashabi odgovori{e da je umrla. Alejhisselam tada re~e: Za{to me niste obavijestili o njenoj smrti? Oni kao da joj nisu pridavali neku va`nost, a Alejhisselam re~e: Pokaìte mi njen kabur! Ashabi mu pokaza{e njen kabur, a on, nakon {to joj je klanjao dènazu, re~e: Zaista su ovi kaburi mra~ni svojim stanarima, ali, uistinu, ih Allah njima osvijetli mojim namazom. (Muttefekun alejhi) 258. Usame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Stao sam na vrata Dènneta te primijetih da su ve}ina onih koji su u njega ve} bili u{li, siromasi, a bogata{i jo{ napolju ~ekaju da im se dozvoli ulazak, izuzev {to su dèhenemlije od njih ve} odvedene u Dèhennem. Stao sam i na vrata Dèhennema, i primijetih da su u njemu ve}inom ène. (Muttefekun alejhi) 259. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Samo troje djece progovorilo je u kolijevci: Isa, sin Merjemin, i Dùrejdòv sahibija. Dùrej`d je bio jedan veoma poboàn ~ovjek. Sebi je sagradio sama~ku ku}icu i u njoj ibadet ~inio. Jednoga dana do|e mu majka, a on bija{e u namazu, i po~e ga zvati: O
Rijadu-s-salihin
71
Dùrejd`! On se po~e dvoumiti i pomisli: Gospodaru moj, ili majka moja, ili namaz? On se odlu~i za namaz i nastavi klanjati, a majka mu se vrati ku}i. Sutradan je ponovo do{la i opet ga na{la na namazu i ponovo ga pozvala: O Dùrejd`! On ponovo pomisli: Gospodaru moj, ili majka moja, ili namaz? I ponovo se odlu~i za namaz. Sljede}i dan majka ponovo do|e i opet ga na|e na namazu i pozva, a on joj se ponovno ne odazva, nastavljaju}i sa namazom. Ona tada ljutito re~e: Allahu, ne daj mu smrt dok ne vidi lica prostitutki! Benu-Israil (njegovi sunarodnici) me|usobno su ~esto razgovarali i spominjali Dùrejdà i njegov ibadet. Me|u njima je bila i jedna prostitutka, o ~ijoj se ljepoti nadaleko pripovijedalo, koja im (nakon {to je ~ula kako o Dùrejdù pri~aju) re~e: Ako ho}ete, ja }u ga zavesti. Zatim je oti{la do njega i ponudila mu se, a on se na nju ni ne obazrije. Vidjev{i to, ona do|e jednom ~obaninu koji je ponekad navra}ao kod Dùrejdà i s njim u~ini blud i osta nose}a. Kada je rodila dijete, ona re~e: Ovo dijete je Dùrejdòvo! Oni na to odu do njegove ku}ice i po{to ga zateko{e u njoj, izbace ga vani, ku}u sru{e i po~nu ga nemilice tu}i. On im re~e: [ta vam je? Ti si blud u~inio s ovom nevaljalicom, pa je ona rodila tvoje dijete, reko{e oni. Gdje je dijete?, upita on. Oni ga doneso{e, a on im re~e: Pustite me da klanjam. Kada je zavr{io s namazom, on pri|e djetetu i prstom uprije u njegov stomak i re~e: O dijete, ko je tvoj otac? Dijete odgovori: Moj otac je taj i taj, ~obanin. Oni tada pri|o{e Dùrejdù i po~e{e ga grliti i ljubiti, a onda mu reko{e: Mi }emo ti sagraditi ku}u od zlata. On im re~e: Ne, nego je napravite od blata, onakvom kakva je bila, {to oni i u~ini{e. Jedne prilike, dok je neko dijete njegova majka dojila, pored njih nai|e jedan konjanik na izuzetno skupocjenom i ukra{enom konju, i ona re~e: Allahu, u~ini da ovaj moj sin bude ovakav kad poraste! Dijete pusti sisu, okrenu se prema konjaniku, pogleda ga i re~e: Allahu dragi, ne u~ini me onakvim! Zatim se ponovo okrenu majci i po~e dojiti. Ravija veli: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako, pri~aju}i o dojenju djeteta, stavi svoj kaìprst u usta i po~e ga sisati. Zatim re~e: Poslije toga, pored njih nai|o{e neki ljudi, s jednom robinjom, koju su tukli, vi~u}i: Ti si prostitutka, ti si kradljivica, a ona samo vi~e: Hasbijellahu ve nimelvekil (Allah mi je dosta. Divan li je On za{titnik). Majka djeteta tada re~e: Allahu dragi, nemoj mi u~initi ovo moje dijete da bude kao ova robinja! Dijete tada ponovo prekide dojenje, pa pogleda u robinju i re~e: Allahu dragi, ti me u~ini da budem kao ona! Majka mu, zatim, za~u|eno ga propitivaju}i, re~e: Pro{ao je ~ovjek lijepa izgleda, pa sam ja rekla: Allahu dragi, u~ini da ovo moje dijete bude kao on, a ti si rekao: Allahu, ne u~ini me sli~nim njemu. Zatim su pro{li sa ovom robinjom udaraju}i je i vi~u}i: Prostitutka, kradljivica! Pa sam ja rekla: Allahu dragi, nemoj mi moje dijete u~initi njoj sli~nim, a ti si rekao: Allahu dragi, u~ini me da budem njoj sli~an! On joj na to odgovori: Onaj ~ovjek je bio silnik, pa sam zbog toga rekao: Allahu dragi, nemoj me u~initi njemu sli~nim! A ona
72
Rijadu-s-salihin
robinja, {to su je {ibali i govorili da je prostitutka i kradljivica, ona ni{ta od toga nije bila, pa sam zbog toga rekao: Allahu dragi, u~ini me njoj sli~nim! (Muttefekun alejhi)
33. Ljubazno postupanje i dobro~instvo prema jetimima, k}erima i svim ostalim: slaba{nim, siroma{nim i razo~aranim
Allah, d`.{., kaè: A prema vjernicima blag budi. (El-Hid`r, 88) Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er, u èlji da naklonost Njegovu zasluè, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz èlje za sjajem u ìvotu na ovom svijetu. (El-Kehf, 28) Zato siro~e ne ponizi, a prosjaka ne odbij. (Ed-Duha, 9-10) Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e, i koji da se nahrani siro~e, ne podsti~e. (El-Maun, 1-3) 262. Sehl ibn Sead, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ja i staratelj (za{titnik) jetima smo u Dènnetu ovako (blizu). Pa pokaza kaìprstom i srednjakom. (Buhari) 265. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zbrinjavalac (siroma{ne) udovice i siromaha je kao mudàhid (borac) na Allahovom putu. A mislim (veli ravija), da je jo{ dodao: I kao neprekidni klanja~ koji se ne umara, i kao stalni posta~ koji nikako ne mrsi! (Muttefekun alejhi) 267. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko odgoji dvije k}eri, i o njima se brine dok ne odrastu i udaju se, do}i }e na Sudnjem danu, pa }emo ja i on biti kao ova dva prsta. I sastavio je prste. (Muslim) 268. Ai{a, r.a., pripovijeda: Do{la mi je jedna èna, koja prosi s dvoje ènske djece, a ja nisam imala ni{ta joj dati osim jedne hurme. Ja joj dadoh tu hurmu, a ona je uze, raspolovi i dade svojim k}erima, a ona nimalo ne uze. Zatim je ustala i oti{la. Poslije toga nam je do{ao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i ja mu ispri~ah {to se desilo, a on re~e: Ko
Rijadu-s-salihin
73
bude stavljen na ku{nju sa ma koliko k}eri, pa bude dobar prema njima i lijepo ih odgoji, one }e mu biti {tit od vatre na Sudnjem danu. (Muttefekun alejhi) 270. Ebu-[urejh Huvejlid ibn Amr el-Huzai, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allahu dragi, ja upozoravam i prijetim svakome ko upropasti (zloupotrijebi) pravo ili imetak dvoje bespomo}nih: siro~eta i ène. (Nesai, hasen)
34. Preporuka posebne pa`nje prema ènama

Allah, d`.{., kaè: S njima (ènama) lijepo ìvite! (En-Nisa, 19) Vi ne moète potpuno jednako postupati prema ènama svojim, ma koliko to èljeli, ali ne dopustite sebi takvu naklonost, pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. A ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili, pa, Allah }e zaista oprostiti i samilostan biti. (En-Nisa, 129) 273. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Primite moju oporuku da ènama ~inite dobro! Zaista je èna stvorena od rebra (od ne~eg krivog kao rebro), a najve}a krivina rebra je ba{ njegov najvi{i dio; pa ako ga poku{a{ ispraviti, slomit }e{ ga, a ako ga ostavi{, osta krivo. Zato jedni drugima preporu~ujte da ènama dobro ~ine! (Muttefekun alejhi) A u drugom rivajetu, stoji: @ena je kao rebro, ako ga htjedne{ ispraviti, slomit }e{ ga, a ako se koristi{ njime, ono }e ti koristiti, iako je krivo. (Muttefekun alejhi) U jednom Muslimovom rivajetu, stoji: Zaista je èna stvorena od rebra, i nikada ne}e mo}i da se drì odre|enog pravca (kojeg ti traì{), pa ako odlu~i{ da s njom ìvi{, ìvjet }e{ s njom, a ona }e ostati takva (kriva), a kad je poku{a{ ispraviti, slomit }e{ je, a njen lom je razvod braka. 276. Amr ibn el-Ahvas el-Dù{eni, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je na Oprosnom hadù, nakon {to je u~inio zahvalu i tesbih Allahu, d`.{., rekao: I lijepo sa ènama postupajte, jer su one samo zato~enice kod vas. Ni{ta drugo vi od njih nemate, izuzev ako otvoren zinaluk u~ine. Pa ako to urade, onda ih napustite u postelji (prilikom spavanja), i udarite ih tako da ih ne ozlijedite, a ako
74
Rijadu-s-salihin
vam poslu{ne budu, onda nemojte izmi{ljati neopravdane razloge da ih zbog njih korite. Zaista, vi imate odre|ena prava kod svojih èna, a isto tako i one imaju svoja prava kod vas. Va{e je pravo da im zabranite da dozvole ulazak u va{u ku}u i sjedenje (boravak) u njoj onima koje vi ne èlite, a njihovo je pravo da ih pristojno odijevate i hranite. (Tirmizi, Nesai, sahih, hasen) 277. Muavija ibn Hajde r.a., pripovijeda: Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Kakva prava ima èna jednog od nas kod svoga ~ovjeka? Alejhisselam re~e: Da je nahrani{ kada ti jede{, da joj kupi{ odje}u i obu}u kada to i sebi uradi{, da je ne udara{ po licu, da je ne proklinje{ i da je ne napu{ta{ (u postelji), osim u ku}i. (Ebu-Davud, hasen) 278. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najpotpuniji iman je onog vjernika koji se najljep{e pona{a, a najbolji me|u vama su oni koji su najbolji prema svojim ènama. (Tirmizi, hasen, sahih) 280. Abdullah ibnAmr ibn As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ovaj svijet je samo (prolazan) uìtak, a najbolje u njemu je dobra (~edna i odgojena) èna. (Muslim) Allah, d`.{., kaè: Mu{karci vode brigu o ènama zato {to je Allah dao prednost jednim nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. Zbog toga su ~estite ène poslu{ne i za vrijeme muèvljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih tada {titi. (En-Nisa, 34) 281. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako ~ovjek pozove svoju ènu u postelju, pa ona to odbije, te on zano}i srdit na nju, meleki je kunu i proklinju sve do svanu}a. (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu stoji: Ako èna zano}i van postelje svoga muà, meleki je proklinju sve do svanu}a. U jednom, pak, rivajetu stoji ovo: Tako mi Onoga u îjoj ruci je moja du{a, koji god ~ovjek pozove svoju ènu u postelju, pa ga ona odbije, Onaj Koji je na nebesima
35. Muèvo pravo nad njegovom ènom
Rijadu-s-salihin
75
srdit je na nju, sve dok se njen mu` ne udobrovolji.
(Muttefekun alejhi)
282. Ebu-Hurejre, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: @eni nije dozvoljeno postiti (nafilu) u prisutnosti muà, bez njegove dozvole, niti smije koga pustiti u ku}u, bez njegove dozvole. (Muttefekun alejhi) 283. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svi ste vi pastiri, i svaki pastir bit }e odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ~ovjek je pastir svojoj porodici, èna je pastirica u ku}i svoga muà i njegove djece. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado. (Muttefekun alejhi) 285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada bih ikome naredio da u~ini sed`du drugome, naredio bih èni da u~ini sed`du svome muù. (Tirmizi, Nesai, sahih) 286. Umu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koja god èna umre, a njen mu` bude njome zadovoljan, u}i }e u Dènnet. (Tirmizi, hasen) 287. Muaz b. Dèbel, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ni jedna èna ne moè uznemiriti svoga muà na ovom dunjaluku, a da ne kaè njegova hurija iz Dènneta: Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio. On je kod tebe samo kratko a uskoro }e te ostaviti i do}i kod nas. (Tirmizi-hasen) 289. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nisam ostavio iza sebe teè isku{enje po mu{karca od isku{enja sa ènama. (Muttefekun alejhi) Allah, d`.{., kaè: Otac djece je duàn da ih (prema svojoj mogu}nosti) hrani i odijeva. (EnNisa, 233)
36. O izdràvanju obitelji
76
Rijadu-s-salihin
Neka imu}an prema bogatstvu svome tro{i, a onaj koji je u oskudici prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduùje vi{e nego {to mu je dao. (Et-Talak, 7) [to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi. (Sebe, 39) 289. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Novac koji potro{i{ na Allahovom putu, novac koji potro{i{ za osloba|anje robova, novac koji podijeli{ siromasima i novac koji potro{i{ na svoju obitelj; najve}a je nagrada za onaj novac koji si potro{io za svoju obitelj. (Muslim) 290. Ebu-Abdullah Sevban ibn Bud`dud, r.a., oslobo|eni rob Allahovog Poslanika, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji novac koji ~ovjek potro{i jeste onaj novac koji potro{i za svoju obitelj, novac koji potro{i za izdràvanje svoje (ratne) ìvotinje na Allahovom putu i novac koji potro{i na svoje drugove na Allahovom putu. (Muslim) 292. Sead ibn Ebi Vekkas, r.a., u svome dugom hadisu, koji je naveden na po~etku ove knjige u poglavlju o nijjetu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: I zaista }e{ ti za svaki dinar koji potro{i{, èle}i njime Allahovo zadovoljstvo, biti nagra|en kod Allaha, pa ~ak i za ono {to potro{i{ za ishranu svoje ène. (Muttefekun alejhi) 293. Ebu-Mesud el-Bedri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada ~ovjek utro{i novac za izdràvanje svoje obitelji, èle}i njime posti}i Allahovo zadovoljstvo (znaju}i da mu je to du`nost od Allaha, te je izvr{ava nadaju}i se Njegovoj nagradi), pi{e mu se kao da je podijelio sadaku. (Muttefekun alejhi) 295. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svakoga dana, u kome osvanu Allahovi robovi, si|u dva meleka, te jedan od njih rekne: O Allahu, Ti nadoknadi onome ko dijeli! A drugi veli: O Allahu, Ti uni{ti imetak onoga koji spre~ava njegovo tro{enje u korisne svrhe (ne dijeli)! (Muttefekun alejhi) 296. Ebu-Hurejre, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
Rijadu-s-salihin
77
rekao: Gornja ruka (ona koja dijeli) bolja je od donje ruke (one koja uzima). U dijeljenju po~ni od svojih bli`njih. Najbolja je sadaka ona koja je u~injena iz imu}nog stanja (vi{ka imetka). Ko se bude drào ~ednosti i neposezanja za haramom (drè}i se dostojanstveno bez pro{nje), Allah }e ga pomo}i i u~initi ~ednim, a ko se bori za neovisnost, Allah }e ga u~initi neovisnim. (Buhari)
38. Obaveza nare|ivanja svojoj obitelji, svojoj punoljetnoj djeci i ostalima, za koje se odgovorno da budu pokorni Allahu, d`.{., i izvr{avaju Njegova nare|enja, a klone se onoga {to je zabranio, i poduzimanje odgojnih mjera protiv njih, ukoliko to odbiju
Allah, d`.{., kaè: Naredi ~eljadi svojoj da obavlja namaz i istraj u tome! (Taha, 132) O vi koji vjerujete, sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre, ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti! (Et-Tahrim, 6) 298. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Hasan, sin Alije, r.a., uzeo je jedanput (kao dijete) jednu hurmu od hurmi koje su date za sadaku, pa je stavio u usta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme vidio, je to, te je povikao: Kh, kh, baci to, zar ne zna{ da mi ne jedemo sadaku! (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu stoji: Zaista nam (Poslaniku i njegovoj porodici) nije dozvoljena sadaka! 300. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svi ste vi pastiri, i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Vladar je pastir i odgovoran je za svoje stado, ~ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za nju, èna je pastirica u ku}i svoga muà i odgovorna za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gospodara i odgovoran za njega. Svi ste vi, dakle, pastiri, i svi ste odgovorni za svoje stado. (Muttefekun alejhi) 301. Amr ibn [uajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nare|ujte svojoj djeci klanjanje namaza kad im bude sedam godina, a silom ih nagonite (udrite ih) na namaz kad napune deset godina, i u posteljama ih rastavljajte (mu{ko i ènsko).
78
Rijadu-s-salihin
39. Du`nosti prema kom{iji i Poslanikova oporuka o tome

Allah, d`.{., kaè: I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu. (En-Nisa, 36) 303. Ibn-Umer i Ai{a, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Toliko mi je ~esto Dìbril oporu~ivao susjeda, da sam mislio da }e ga u~initi (zakonitim) nasljednikom. (Muttefekun alejhi) 304. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O Ebu-Zerr, kada bude{ kuhao ~orbu, dospi malo vi{e vode pa po{alji svojim susjedima! (Muslim) U drugom rivajetu stoji: Kada bude{ kuhao ~orbu, naspi vi{e vode, pa pogledaj obitelji svojih susjeda, te i njima podijeli jedan dio! 305. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik! Neko re~e: Ko to, Allahov Poslani~e? Alejhisselam odgovori: Onaj ~iji susjed nije siguran od njegova zla i neprijatnosti od njega! (Muttefekun alejhi) U Muslimovom rivajetu stoji: Ne}e u}i u Dènnet onaj od koga njegov susjed nije siguran (miran) od njegovih zala. 308. Ebu-Hurejre, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ni~im ne uznemirava kom{iju! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori hajr (korisno), ili neka {uti! (Muttefekun alejhi) 311. Abdullah ibn Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji prijatelji kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a najbolje
Rijadu-s-salihin
79
kom{ije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome kom{iji.
(Tirmizi-Nesai)
40. Dobro~instvo prema roditeljima i posebna pa`nja prema rodbini

Allah, dèlle{anuhu, kaè: I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte. A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu. (En-Nisa, 36) I Allaha se bojte s imenom ~ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte... (En-Nisa, 1) ... I oni koji po{tuju ono {to je Allah naredio da se po{tuje... (Er-Rad, 21) Mi smo svakog ~ovjeka zaduìli da bude dobar prema roditeljima svojim... (El-Ankebut, 8) Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doìve, ne reci im ni: Uh! i ne podvikni na njih, i obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali. (El-Isra, 23-24) Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim... (Lukman, 14) 312. Prenosi se da je Ebu-Abdurrahman, Abdullah b. Mesud, r.a., rekao: Pitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, koje je djelo Allahu najdraè? Alejhisselam re~e: Namaz u njegovo pravo vrijeme. Zatim sam upitao: A koje poslije njega? Dobro~instvo svojim roditeljima, odgovori on. Koje poslije njega?, ponovo upitah. Dìhad na Allahovom putu, odgovori on. (Muttefekun alejhi) 313. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ôvjek nije u stanju oduìti se svome roditelju, izuzev da ga na|e u ne~ijem vlasni{tvu (kao roba), zatim ga otkupi, a potom oslobodi. (Muslim)
80
Rijadu-s-salihin
316. Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: Allahovom Poslaniku (sallallahu alejhi ve selleme,) do{ao je jedan ~ovjek i upitao ga: O Allahov Poslani~e! Ko je najpre~i za moje lijepo druènje i pona{anje prema njemu? Alejhisselam re~e: Tvoja majka. ôvjek tada re~e: Ko poslije nje? Tvoja majka, odgovori on. Ko poslije nje?, ponovo upita ~ovjek. Tvoja majka, ponovo odgovori Alejhisselam. ôvjek ponovo upita: Ko poslije nje? Alejhisselam tada re~e: Tvoj otac! (Muttefekun alejhi) A u jednom drugom rivajetu stoji: O Allahov Poslani~e! Ko je najpre~i za moje druènje i lijepo pona{anje prema njemu? Alejhisselam re~e: Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoj otac. 317. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Daleko bio (od Allahove milosti), daleko bio, daleko bio svako onaj ko do~eka starost svojih roditelja, ili jednog od njih, a (zbog njih) ne u|e u Dènnet! (Muslim) 319. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko èli da mu se nafaka uve}a i da mu se ìvot produì, neka pazi i redovno posje}uje svoju rodbinu. (Muttefekun alejhi) 321. Prenosi se da je Abdullah b. Amr b. As, r.a., rekao: Jedan ~ovjek pri{ao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekao: Zavjetujem ti se za hid`ru i dìhad, nadaju}i se nagradi od Allaha, dèlle{anuhu. Alejhisselam mu re~e: Je li ti jedno od roditelja ìvo? Jesu, oboje, odgovori on. Alejhisselam mu tada re~e: Da li ti uistinu èli{ nagradu od Allaha, d`.{.? Da, odgovori on. Onda se vrati svojim roditeljima i pazi na njih i lijepo se pona{aj prema njima, re~e Alejhisselam. (Muttefekun alejhi) Ovo je Muslimov rivajet, a po drugom rivajetu, koji prenosi i Buhari: Do{ao je jedan ~ovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i zatraìo od njega dozvolu da krene u dìhad. Na to ga Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, upita: Jesu li ti ìvi roditelji? Jesu, odgovori on. Alejhisselam mu tada re~e: Idi njima, tvoj dìhad je da sa njima bude{. 322. Isti prenosilac veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se pona{a prema svojoj rodbini onaj koji, kada ga ona zaboravi, ili odbaci, obnavlja vezu sa njom. (Buhari)
Rijadu-s-salihin
81
323. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Rodbinska krvna veza visi o Ar{u i vi~e: Ko mene odràva i po{tuje, i njega }e Allah, d`.{., posje}ivati i po{tivati, a ko mene ne odràva i ne po{tuje, ne}e ni Allah, d`.{., njega posje}ivati niti po{tivati. (Muttefekun alejhi) 325. Prenosi se da je Esma, k}er Ebu-Bekra, r.a., rekla: Do{la mi je moja majka za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ne{to traè}i, a jo{ nije bila primila islam, pa sam upitala Alejhisselama da li da je primim. Alejhisselam mi je odgovorio: Da, svakako, primi svoju majku i usluì je. (Muttefekun alejhi) 331. Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek rekao: O Allahov Poslani~e! Obavijesti me o poslu koji }e me uvesti u Dènnet i udaljiti od Dèhennema. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e mu na to: Ibadet ~ini isklju~ivo Allahu, d`.{., i ne pripisuj Mu druga, namaz redovno obavljaj, daji zekat i pazi i posje}uj svoju rodbinu. (Muttefekun alejhi) 332. Selman b. Amir, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas htjedne iftariti, neka se iftari hurmom, jer je u hurmi beri}et, a ako ne na|e hurmu, onda vodom, jer je ona naj~i{}a. Zatim je rekao: Sadaka u~injena siromahu jeste obi~na sadaka, a sadaka u~injena svojoj rodbini dvostruka je sadaka - sadaka i pa`nja (rodbine). (Tirmizi, hasen) 333. Prenosi se da je sin h. Omera, r.a., rekao: Imao sam jednu ènu koju sam volio, a moj otac Omer je nije podnosio, te mi jednoga dana re~e: Rastavi se s njom! Ja sam to odbio, a Omer je oti{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i ispri~ao mu {ta se desilo. Alejhisselam mi potom re~e: Rastavi se s njom. (Ebu- Davud, Tirmizi , hasen, sahih) 334. Ebu-Derda r.a., pripovijeda da mu je do{ao jedan ~ovjek i rekao: Ja imam ènu, ali meni moja majka nare|uje da se rastavim s njom. Ebu-Derda mu na to re~e: ûo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Roditelji su srednja vrata Dènneta, pa ako ho}e{, pusti ih, a ako ho}e{, sa~uvaj ih. (Tirmizi, Nesai, sahih)
82
Rijadu-s-salihin
41. Stroga zabrana neposlu{nosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine

Allah, dèlle{anuhu, veli: Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti do~epali, nered na Zemlji ~inili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih u~inio. (Muhammed, 22-23) A one koji ne ispunjavaju du`nost prema Allahu, iako su se na to ~vrsto obavezali, i kidaju ono {to je Allah naredio da se po{tuje, i ~ine nered na Zemlji, ~eka prokletstvo i najgore prebivali{te. (Er-Rad, 25) Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doìve, ne reci im ni: Uh! i ne podvikni na njih, i obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan, i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete, njegovali. (El-Isra, 23-24) 336. Ebu-Bekr Nufej b. Haris, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? - tri puta. Mi odgovorismo: Svakako, o Allahov Poslani~e! On tada re~e: Allahu pripisivanje druga i neposlu{nost roditeljima. Bio je naslonjen, zatim se ispravi sjede}i i re~e: Svakako, i laàn govor i la`no svjedo~enje! Zatim je toliko dugo ponavljao ovo dvoje zadnje da smo rekli: Da ho}e u{utjeti! (Muttefekun alejhi) 337. Abdullah b. Amr b. As, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Veliki grijesi su: mnogobo{tvo, neposlu{nost roditeljima, ubistvo i la`na zakletva. (Buhari) 339. Dùbejr b. Mutim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ne}e u}i u Dènnet onaj koji prekine veze sa svojom rodbinom. (Muttefekun alejhi) 340. Mugire b. [ube r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., zabranio vam je neposlu{nost va{im majkama, ne dam, a daj (ne da
Rijadu-s-salihin
83
ono {to mu je du`nost, a uzima ono {to mu nije dozvoljeno) i zakopavanje ìve ènske djece, a pokudio rekla-kazala (da ispri~a sve {to je ~uo-la, ne vode}i ra~una je li to ta~no, pa ~ak ako i sumnja da bi to moglo biti neistinito, a ~ovjeku je, po jednom hadisu, dosta laì da ispri~a sve {to je ~uo), prekomjerno zapitkivanje i nekontrolirano tro{enje imovine. (Muttefekun alejhi)
42. Dobro~instvo prijateljima roditelja, rodbini, èni i ostalima prema kojima se preporu~uje posebna po~ast
341. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najve}e dobro~instvo je da ~ovjek odràva prijateljstvo s prijateljima svoga oca. (Muslim) 344. Ai{a, r.a., pripovijeda: Nisam ni na koju od èna Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, bila ljubomorna, kao na Hatidù, r.a., iako je nikad nisam vidjela, ali ju je Alejhisselam ~esto spominjao; ~ak bi znao zaklati ovcu, zatim je isje}i na komade i poslati Hatidìnim biv{im prijateljicama. Znala sam mu re}i: Kao da na dunjaluku nije bilo druge ène, osim Hatidè? A on bi odgovorio: Ona je bila takva, takva ... sa njom sam imao djecu. (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu stoji: Znao bi zaklati samo jednu ovcu, ali bi slao od nje Hatidìnim prijateljicama koliko bi im bilo dovoljno. U tre}em rivajetu, pak, stoji: Kada bi zaklao ovcu, povikao bi: Po{aljite Hatidìnim prijateljicama! U jednom drugom rivajetu stoji slijede}e: Jedne prilike zatraìla je dozvolu za ulazak kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, Hale bint Huvejlid, sestra Hatidìna, pa je u njenom glasu prepoznao Hatidìn glas i veoma se obradovao tome i rekao: Dragi Allahu, ovo je Hale b. Huvejlid! 345. Prenosi se da je Enes, b. Malik, r.a., rekao: Krenuo sam na put sa Dèrirom b. Abdullahom el-Bedèlijem, r.a., pa on po~e da me sluì (iako je bio stariji), te mu ja rekoh: Nemoj to vi{e ~initi! Na to mi on re~e: Kada sam vidio kako ensarije (Medinelije) postupaju sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, zakleo sam se da se ne}u ni sa kim od njih druìti, a da ga ne budem sluìo. (Muttefekun alejhi)
84
Rijadu-s-salihin
43. Posebna po~ast obitelji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i o njenim fadiletima
Allah, dèlle{anuhu, kaè: Allah èli da od vas, o obitelji Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno o~isti. (Al-Ahzab, 33) Pa ko po{tiva Allahove propise - znak je bogoboja`ljiva srca. (El-Had`, 32) 346. Prenosi se da je Jezid b. Hajjan, rekao: Jednog dana smo ja, Husajn b. Sebre i Amr b. Muslim oti{li Zejdu b. Erkamu, r.a. Nakon {to smo sjeli kod njega, Husajn mu re~e: O Zejde! Uistinu si ti vidio mnogo hajra! Vidio si Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i ~uo njegov govor, sa njim u boj i{ao i za njim klanjao. Zaista si mnogo hajra doìvio! Pri~aj nam ne{to od onoga {to si ~uo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. On tada re~e: Brati}u moj! Tako mi Allaha, ve} sam ostario, davno je to bilo, a pone{to sam i zaboravio od onoga {to sam ~uo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, te primite od mene ono {to vam kaèm, a ne pitajte me za ono {to pre{utim. Zatim re~e: Jednog dana je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ustao i odrào govor na izvoru izme|u Mekke i Medine, koji se zove Humma u kome se zahvalio Allahu, d`.{., tesbih Mu u~inio, govorio i opominjao, a zatim rekao: - O ljudi! Zaista sam ja samo ~ovjek, uskoro }e do}i izaslanik moga Gospodara (melek smrti), te }u mu se ja odazvati, a me|u vama ostavljam dva velika emaneta: prvi je Allahova Knjiga, u kojoj je uputa i nur, te je ~vrsto prihvatite i nje se drìte! - Pa je govorio o Kuranu i nu`nosti njegove primjene u ìvotu, a zatim rekao: - I moja obitelj. Allahom vas opominjem za moju obitelj! Husajn ga zatim upita: A ko je njegova obitelj, o Zejde? Zar nisu njegove ène od njegove obitelji? Njegove ène spadaju u ehli-bejt, ali njegova su obitelj oni kojima je zabranjena sadaka poslije njegove smrti, odgovori on. Husajn re~e: A ko su oni? Oni su: obitelj Alije, obitelj Akila, obitelj Dàfera i obitelj Abbasova, odgovori on. Svima ovima je zabranjeno primanje sadake?, upita Husajn. Da, odgovori on. U drugom rivajetu stoji: Uistinu, ja vama ostavljam dva velika emaneta: jedan od njih je Allahova Knjiga, koja je Njegovo uè; ko ga bude slijedio, bit }e na pravom putu, a ko ga ostavi, bit }e u zabludi. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
85
44. Po{tovanje i uvaàvanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u svemu

Allah, dèlle{anuhu, kaè: Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju, pouku primaju! (Ez-Zumer, 9) 348. Prenosi se da je Ebu-Mesud Ukbe b. Amir el-Bedri el-Ensari, r.a., rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: Neka imam u dèmaatu bude onaj koji najvi{e Kurana zna napamet, a ako u Kuranu budu jednaki, onda naju~eniji u hadisu, a ako budu i u hadisu isti, onda onaj koji je prije hid`ru u~inio, a ako i u hid`ri budu isti, onda onaj koji je stariji po godinama. Neka nipo{to ~ovjek ne staje pred dèmaat u ne~ijoj ku}i, ili sjedne na posebno (odre|eno) mjesto, izuzev nakon dozvole doma}ina. U drugom rivajetu stoji: Onda onaj koji je prije primio islam, umjesto: stariji po godinama. (Muslim) U jednom, pak, rivajetu stoji: Imam je me|u vama onaj koji najvi{e Kurana zna napamet i koji je prije po~eo u~iti Kuran, a ako u Kuranu budu isti, onda neka vam imam bude onaj koji je prije hid`ru u~inio, a ako i u hid`ri budu isti, onda neka vam imam bude onaj koji je stariji po godinama. 349. Od Ebu-Mesuda Ensarija, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik doticao nas je svojim rukama po ramenima pred namaz i govorio: Ujedna~ite se, uravnajte se. Nemoj da budete jedan mimo drugog, pa da va{a srca Allah rastavi i razjedini, nek mi je bliì onaj ko je dostojan i razuman, pa oni koji su iza njih. (Muslim) 350. Abdullah b. Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Neka su bliì meni oni koji su dostojni i razboriti, a zatim oni koji su iza njih (ponovio je to tri puta) i ~uvajte se ~ar{ijskog nereda i galame. (Muslim) 352. Dàbir, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poslije Bitke na Uhudu, stavljao u kabur po dvojicu pitaju}i: Koji je vi{e Kurana napamet znao? Pa
86
Rijadu-s-salihin
kada bi mu pokazali na jednog od njih dvojice, njega bi prvog stavio u kabur. 354. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, u veli~anje Allaha, d`.{., spada i po{tovanje starog (sijedog) muslimana, hafiza Kurana, koji ne pretjeruje u traènju skrivenih propisa u njemu, kako bi ih strogo primijenio, niti je od onih koji rijetko Kuran u~e i slabo se po njemu vladaju, kao i po{tovanje i pravedna vladara. (Ebu-Davud) 355. Amr b. [uajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nije od nas onaj koji nije milostiv prema na{im mla|ima, i koji ne po{tuje na{e starije. (Ebu-Davud i Tirmiz, sahih) U Ebu-Davudovom rivajetu stoji: ...koji ne po{tuje prava na{ih starijih.
45. Posje}ivanje dobrih ljudi, druènje sa njima, po{tivanje i traènje njihove dove; posje}ivanje odabranih mjesta
Uzvi{eni Allah kaè: A kada Musa re~e momku svome: Sve }u i}i dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili }u dugo, dugo i}i! I kada njih dvojica stigo{e do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravi{e na ribu svoju, pa ona u more kliznu. A kada se udalji{e, Musa re~e momku svome: Daj nam uìnu na{u, jer smo se od ovoga na{eg putovanja umorili. Vidi, re~e on, kada smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu. Sam {ejtan je u~inio da je zaboravim, da ti je ne spomenem. Mora da je ona kliznula u more; ba{ ~udnovato! E, to je ono {to traìmo!, re~e Musa, i njih se dvojica vrati{e putem kojim su bili do{li, i na|o{e jednog na{eg roba kojem smo milost na{u darovali, i onome {to samo Mi znamo, nau~ili. Ho}e{ li da te pratim?, upita ga Musa, ali da me onome ~emu si ti ispravno pou~en pou~i{? (El-Kehf, 60-66) Budi ustrajno uz one koji Gospodara svoga dozivaju ujutro i nave~er u èlji da naklonost njegovu zasluè. (El-Kehf, 28) 360. Enes, r.a., kazuje da je Ebu- Bekr rekao Omeru, r.a., nakon smrti Allahovog Poslanika, a.s.: Hajde da posjetimo Ummu Ejmen, r.a., kao {to je to ~inio Allahov Poslanik, a.s. Kada su u{li u ku}u, ona zaplaka i njih dvojica je upita{e: Za{to pla~e{? Zar ne zna{ da je najbolje ono {to je Allah pripremio Allahovom Poslaniku, a.s.?
Rijadu-s-salihin
87
Ne pla~em zato {to ne znam da je ono {to je Allah pripremio Allahovom Poslaniku, a.s., najbolje, nego pla~em zato {to je Objava prestala dolaziti. Tada ona rasplaka i njih dvojicu, te i oni po~e{e plakati s njom. (Muslim) 361. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s.: Neki ~ovjek je krenuo da posjeti brata muslimana u drugom selu, i Allah naredi meleku da ga sa~eka na putu. Kuda ide{?, upita ga melek. Idem da posjetim brata u ovom selu, re~e ~ovjek. Da ne ide{ zato da ti uzvrati na dobro~instvo koji si mu u~inio? Ne. Ho}u da ga posjetim, zato {to ga volim, u ime Allaha. Ja sam izaslanik Allaha - re~e mu melek - da ti kaèm da te je Allah zavolio, kao {to si ti njega zavolio, u ime Allaha! (Muslim) 362. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada neko obi|e bolesnika, ili posjeti brata muslimana, melek ga zovne: Divan si, divno je djelo koje si u~inio, i u Dènnetu si sebi pripremio boravi{te. (Tirmizi, hasen) 363. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dobar sagovornik i lo{ sagovornik su kao prodava~ mirisa i kova~. Prodava~ mirisa }e ti pokloniti miris; ili }e{ ga kupiti, ili }e{ osjetiti lijep miris, a kova~ }e ti zapaliti odje}u ili }e{ od njega osjetiti ruàn miris. 364. Ebu-Hurerje, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: @ene se uzimaju zbog ~etiri stvari: zbog bogatstva, porijekla, ljepote i vjere; pa se oèni vjernicom, blagoslovljen bio! (Muttefekun alejhi) 367. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ôvjek je vjere svoga prijatelja; zato pazite sa kim se druìte! (Ebu- Davud, Tirmizi, hasen) 368. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ôvjek }e biti uz onoga koga voli. (Muttefekun alejhi) 369. Enes, r.a., kazuje da je jedan beduin upitao Allahovog Poslanika, a.s.: Kada }e biti Smak svijeta? A {ta si pripremio za njega?, upita ga. Ljubav prema Allahu i Allahovom
88
Rijadu-s-salihin
Poslaniku, re~e ~ovjek. Ti }e{ biti sa onima koje voli{ - odgovori mu. Drugo predanje glasi: Nisam pripremio mnogo dobrovoljnog posta, ni namaza, ni sadake, ali volim Allaha i Njegovog Poslanika! (Muttefekun alejhi) 371. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi su kao metali, kao zlato i srebro. U islamu su najbolji oni koji su bili najbolji u dàhilijjetu, ako shvate vjeru; a du{e su sakupljena vojska, one koje se upoznaju, zbliè se, a one koje se ne upoznaju, razi|u se. (Muslim)
46. Vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podsticanje na nju. Lijepo je izre}i svoju ljubav onome ko se voli. Kako tada odgovoriti?
Uzvi{eni Allah kaè: Muhammed je Allahov Poslanik, a njegovi su sljedbenici strogi prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom; vidi{ ih kako se klanjaju i licem na tle padaju, èle}i Allahovu nagradu i zadovoljstvo - na licima su im tragovi padanja na sed`du. (El-.eth, 29) I onima koji su Medinu za ìvljenje izabrali i domom prave vjere jo{ prije njih je u~inili; oni vole one koji im se doseljavaju. (El-Ha{r, 9) 375. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Koga budu krasila tri svojstva, osjetit }e slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu draì od svega, da brata muslimana voli samo u ime Allaha, i da mrzi povratak u kufr, nakon {to ga je Allah iz njega izbavio, kao {to ne èli biti ba~en u vatru. (Muttefekun alejhi) 376. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Sedam vrsta ljudi bit }e u Allahovom hladu, na dan kad nikakvoga drugog hlada ne}e biti: praveden vladar; mladi} koji odraste u pokornosti Allahu; ~ovjek ~ije je srce neprestano vezano za dàmiju; prijatelji koji se vole samo u ime Allaha, takvi su kada se sastaju i razi|u; ~ovjek kojeg lijepa i ugledna èna pozove na blud, pa kaè: Ne, ja se bojim Allaha; ~ovjek koji udjeljuje milostinju, tako da mu lijeva ruka ne zna {ta je desna udijelila; i ~ovjek koji se sjeti Allaha u samo}i, pa pusti suze. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
89
377. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu }e Allah re}i: Gdje su oni {to su se voljeli u Moje ime? Danas }u ih uvesti u Moj hlad, kada nema drugog hlada, osim Moga! (Muslim) 378. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha, u îjoj je ruci moja du{a, ne}ete u}i u Dènnet sve dok ne budete vjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete voljeli! Ho}ete li da vas uputim na djelo kojim }ete se, ako ga budete ~inili, zavoljeti? Nazivajte selam jedni drugima! (Muslim) 384. Muaz, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., uzeo me je za ruku i rekao mi: Muaze, volim te, tako mi Allaha! Zato, poslije svakog namaza, prou~i: - Gospodaru moj, pomozi mi da Te se sje}am, da Ti zahvaljujem i da Ti ispravno robujem! (Ebu-Davud, Nesai, sahih)
47. Znaci Allahove ljubavi prema Njegovom robu

Allah, dèlle{anuhu, kaè: Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah zavoljeti i grijehe vam oprostiti! - a Allah pra{ta i milostiv je. (Ali-Imran, 31) O vjernici, ako se neko od vas od vjere svoje odmetne, pa, Allah }e sigurno mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni }e se na Allahovom putu boriti i ne}e se ni~ijeg prijekora bojati. To je Allahov dar, koji On daje kome ho}e, a Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (El-Maida, 54) 386. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah kaè: Objavio sam rat onome ko bude neprijatelj mome prijatelju. Najdraè Meni ~ime Mi se Moj rob moè pribliìti jesu farzovi. Moj rob Mi se pribliùje nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postanem njegov sluh kojim ~uje, njegov vid kojim vidi, njegova ruka kojom prihva}a i njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli, udovoljit }u mu, a ako zatraì Moju za{titu, za{titit }u ga. (Buhari)
90
Rijadu-s-salihin
388. Ai{a, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., poslao jednog ~ovjeka kao zapovjednika izvidnice. ôvjek je na zavr{etku svakog namaza u~io suru (Kul huvallahu ehad), a kada se vrati{e, to spomenu{e Allahovom Poslaniku, a.s. Upitajte ga za{to je to ~inio? - re~e im Allahov Poslanik, a.s. Kada su ga pitali, on im odgovori: Zato {to su u toj suri svojstva Milostivog, i ja volim da je u~im. Recite mu da ga Uzvi{eni Allah voli, re~e Allahov Poslanik, a.s. (Muttefekun alejhi)
49. Su|enje ljudima prema vanjskim djelima, a Allahu }e se odgovarati za ono {to im je u du{ama
Uzvi{eni Allah kaè: A ako se pokaju i namaz budu obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru. (Et-Tevba, 5) 390. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nare|eno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne budu svjedo~ili da je samo Allah Bog i da je Muhammed Allahov Poslanik, klanjali namaz i davali zekat. A kada to u~ine, za{titili su od mene svoje ìvote i imetke, izuzev kada se ogrije{e o propise islama, a Allahu }e polagati ra~un. (Muttefekun alejhi) 391. Ebu- Abdullah Tarik b. U{ejm, r.a., kazuje da je ~uo od Allahovog Poslanika, a.s.: Ko izgovori {ehadet i porekne druga boànstva, osim Allaha, za{titio je svoj imetak i ìvot, a Allahu }e poslije polagati ra~un. (Muslim) 392. Ebu-Mabed Mikdad b. Esved, r.a., kazuje da je pitao Allahovog Poslanika, a.s.: Ako se sukobim s nevjernikom i on mi sabljom odsije~e ruku, a zatim pobjegne na drvo i kaè: Prihvatam islam, smijem li ga ubiti nakon {to to kaè, Allahov Poslani~e? Ne smije{! Ali, Allahov Poslani~e, on mi je odsjekao ruku, a zatim je to rekao po{to ju je odsjekao!? Ne smije{ ga ubiti, jer, ako ga tada ubije{, on bit }e u poloàju u kom si ti bio prije nego {to si ga ubio, a ti }e{ biti u poloàju u kom je on bio prije nego {to je to izgovorio. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
91
50. Strah od Allaha

Uzvi{eni Allah kaè: Samo se Mene bojte! (El-Bekara, 41) Odmazda Gospodara tvoga doista je uàsna! (El-Burud`, 12) Eto, tako Gospodar tvoj ka`njava kada ka`njava sela i gradove koji su nasilje ~inili. Ka`njavanje Njegovo je, zaista, bolno i stra{no. To je pouka za one koji se pla{e patnje na onom svijetu; a to je Dan kada }e svi ljudi biti sabrani i to je Dan kada }e svi biti prisutni, a Mi ga odga|amo samo za neko vrijeme. Onoga dana kad do|e, bez dopu{tenja Njegova niko ne}e izustiti, a me|u njima bit }e nesretnih i sretnih. A nesretni }e u Dèhennem, u njemu }e te{ko izdisati i udisati. (Hud, 102-106) Allah vas opominje Svojom kaznom! (Ali-Imran, 28) Toga Dana }e ~ovjek bjeàti od brata svoga, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge svoje, i sinova svojih; toga dana }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti. (Abese, 34-37) O ljudi, bojte se Gospodara svoga! Zaista }e potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki doga|aj biti! Na dan kad ga doìvite, svaka dojilja }e ono {to doji zaboraviti, a svaka trudnica }e svoj plod pobaciti, i ti }e{ vidjeti ljude pijane, a oni ne}e pijani biti, ve} }e tako izgledati, zato {to }e Allahova kazna stra{na biti. (El-Had`, 1-2) A za onoga ko se stajanja pred Gospodarom svojim bude bojao, bit }e dva perivoja. (Er-Rahman, 46) I obra}at }e se jedni drugima i jedni druge }e pitati: Prije smo me|u svojim strahovali, govorit }e, pa nam je Allah milost Svoju darovao i od patnje u ognju nas sa~uvao; mi smo Mu se prije klanjali, On je, doista, dobro~initelj i milostiv. (Et-Tur, 25-28) 396. Ibn-Mesud, r.a., veli: Pri~ao nam je Allahov Poslanik, a.s., a on je istinoljubiv i istinu govori: ôvjek se stvara u utrobi majke ~etrdeset dana kao sjeme (nutfe). Zatim bude isto toliko vremena zakva~ak (aleka), pa bude isto toliko kao gruda mesa (mudga). Zatim Allah po{alje meleka da mu udahne du{u, i naredi da mu zapi{e ~etiri stvari: nafaku, duìnu ìvota, njegova djela i ho}e li na Ahiretu biti nesretan ili sretan. Tako mi Jedinog Allaha, desi se da ~ovjek radi posao koji vodi u Dènnet sve dok ne bude izme|u njega i Dènneta koliko lakat, pa ga pretekne ono {to mu je zapisano i u~ini
92
Rijadu-s-salihin
djelo koje vodi u vatru, pa u nju bude ba~en! A drugi ~ovjek radi posao koji vodi u vatru, sve dok ne bude izme|u njega i vatre koliko lakat, pa ga pretekne ono {to mu je zapisano i u~ini djelo koje vodi u Dènnet, pa u Dènnet u|e. (Muttefekun alejhi) 405. Adijj b. Hatim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah }e razgovarati sa svakim od vas bez posrednika. ôvjek }e pogledati na desnu stranu i vidjet }e samo svoja djela. Zatim }e pogledati na lijevu stranu i vidjet }e svoja djela, pa }e pogledati ispred sebe i ugledat }e samo vatru! Zato se ~uvajte vatre, pa makar polovinom udjeljene hurme. (Muttefekun alejhi) 407. Ebu-Berze el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Niko se ne}e pomaknuti s mjesta obra~una, dok ga Allah ne upita za: ìvot - u {to ga je proveo, za znanje - je li po njemu radio, za imetak odakle ga je zaradio i u {to ga je potro{io, i za tijelo u {to ga je koristio. (Tirmizi, Nesai-sahih) 410. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko se pla{i, krenut }e prije mraka, ko krene prije mraka, sti}i }e do kona~i{ta. Znajte da je Allahova roba skupa, jer Allahova roba je Dènnet! (Tirmizi)
51. Nada u Allahovu milost

Uzvi{eni Allah kaè: Reci: O robovi moji koji ste se prema sebi ogrije{ili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On doista mnogo pra{ta i milostiv je. (Ez-Zumer, 53) A da li Mi ka`njavamo ikog drugog, osim nevjernika, nezahvalnika? (Sebe, 17) Nama se objavljuje da }e kazna sigurno sti}i onoga ko ne vjeruje i glavu okrene. (Ta ha, 48) A Moja milost obuhva}a sve! (El-Eraf, 156) 412. Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko posvjedo~i da je samo Allah Bog i da nema druga, da je Muhammed Njegov rob i Poslanik; da je Isa Njegov
Rijadu-s-salihin
93
rob i Poslanik, i Njegova Rije~ koju je Merjemi dostavio, i ìvot mu udahnuo; i da su Dènnet i Dèhennem istina, Allah }e ga uvesti u Dènnet pa {ta god uradi (od grijeha). (Muttefekun alejhi) 413. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah kaè: Ko u~ini dobro djelo, dat }u mu deseterostruku nagradu, ili jo{ vi{e. A ko u~ini grijeh, pa za grijeh je kazna prema zasluzi, ili ga oprostim. Ko Mi se pribliì pedalj, Ja mu se pribliìm lakat; ko Mi se pribliì lakat, Ja se njemu pribliìm za hvat; ko Mi do|e idu}i, Ja mu do|em tr~e}i; a ko Me susretne s grijesima velikim kao Zemlja, a ne bude Mi ni{ta pripisivao kao druga, obasut }u ga sa isto toliko oprosta. (Muslim) 414. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je neki beduin Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O Allahov Poslani~e, koja su to dva obavezuju}a djela (koja za sobom povla~e nagradu, odnosno kaznu na onom svijetu)? On je rekao: Ko umre, a Allahu ne pripisuje druga (ne ~ini {irk), u}i }e u Dènnet, a ko umre, a Allahu pripisuje druga (~ini {irk), u}i }e u vatru. (Muslim) 415. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, dok je Muaz sjedio na jahalici iza njegovih le|a: Muaze! A Muaz se odazvao, rekav{i: Stojim ti na raspolaganju, o Allahov Poslani~e. Tako ga je Poslanik, s.a.v.s., pozvao tri puta, a Muaz mu se na isti na~in odazivao. Zatim je rekao: Nema ni jednog ~ovjeka koji svjedo~i da nema drugog boga, osim Allaha, te da je Muhammed Njegov rob i Poslanik; iskreno iz svoga srca, a da ga Allah ne}e zabraniti vatri. On je upitao: O Allahov Poslani~e, ho}u li ja to kazati svijetu, pa da se raduje, a on mu je odgovorio: Onda }e se svijet na to osloniti (pa }e se zalijeniti i ostaviti posao). To je Muaz saop}io na samrti boje}i se grijeha, tj. boje}i se da ne bude grije{an zbog skrivanja znanja. (Muttefekun alejhi) 416. Od Ebu-Hurejrea, ili od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se (prenosilac nije siguran od kojeg je od njih dvojice ~uo ovaj hadis, ali to ne smeta jer su svi ashabi povjerljivi i pouzdani): Kada je bila Bitka na Tebuku, svijet je pogodila glad, pa su ljudi rekli: O Allahov Poslani~e, kad bi nam dozvolio da zakoljemo na{e deve, pa da jedemo i namaèmo se lojem (zbog vru}ine)? Na to im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: U~inite to! Tada je do{ao
94
Rijadu-s-salihin
Omer, r.a., i rekao: O Allahov Poslani~e, ako to uradi{, smanjit }e se broj jaha}ih deva, nego ti zatraì od njih da sakupe vi{ak hrane od svakog, zatim zamoli Allaha da im da u toj hrani beri}et, pa mo`da }e im Allah u tome dati beri}et! Na to Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Da, tako je! Zatim je zatraìo ko`ni prostira~ i prostro ga, a potom zatraìo da svako donese {to mu je ostalo od hrane. Neko je donosio pregr{t kukuruza, neko pregr{t hurmi, neko komadi} kruha, dok se na prostirci nije sakupilo ne{to malo. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zamolio za beri}et i onda rekao: Uzmite u svoje posude! I oni su uzeli (hranu) u svoje posude tako da u logoru nisu ostavili nijednu posudu a da je nisu napunili, jeli su dok se nisu zasitili i jo{ je hrane ostalo. Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svjedo~im da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam ja Allahov Poslanik. Ne}e ni jedan rob do}i pred Allaha s ovim (rije~ima), ne sumnjaju}i u njih, a da mu bude zabranjen ulazak u Dènnet. (Muslim) 419. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada je Allah stvorio stvorenja napisao je u knjigu (kitab) koja je kod Njega iznad Ar{a: Zaista, Moja milost savla|uje moju srd`bu! (Muttefekun alejhi) U jednom drugom predanju stoji: ... je savladala moju srd`bu. A u jo{ jednom predanju stoji: ... je pretekla moju srd`bu. 420. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Allah je u~inio milost (rahmet) od sto dijelova; kod sebe je zadrào devedeset devet, a na Zemlju je spustio jedan dio. I od tog jednog dijela stvorenja su samilosna jedno prema drugom, tako da i ìvotinja podigne nogu sa svoga mladun~eta, boje}i se da ga ne povrijedi. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju stoji: Zaista, Allah ima sto milosti (rahmeta), od kojih je jednu poslao me|u dìne, ljude, ìvotinje i insekte, pa se oni s tom jednom milo{}u me|usobno paze, i me|usobno su milostivi, tako da je njome i ìvotinja milostiva prema svome mladun~etu! A ostavio je devedeset devet milosti kojima }e se smilovati Svojim robovima na Sudnjem danu. Isti hadis prenio je Muslim od Selmana el-.arisija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista, Uzvi{eni Allah ima sto milosti; jednom od njih su me|usobno milostiva stvorenja me|u sobom, a devedeset i devet je za Sudnji dan.
Rijadu-s-salihin
95
U drugom predanju stoji: Zaista je Allah stvorio, na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju, sto milosti. Svaka milost je koliko izme|u nebesa i Zemlje, pa je poslao jednu milost na Zemlju da njome biva milostiva majka prema svome djetetu, te ìvotinje i ptice jedni prema drugima, pa kada do|e Sudnji dan, on }e ih (tih devedeset devet) upotpuniti s tom jednom milo{}u. 421. On tako|er prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji prenosi od svoga Gospodara Uzvi{enog i Slavljenog, da je rekao: Neki rob je u~inio grijeh i rekao: Allahu moj, oprosti mi moj grijeh! Tada Allah Uzvi{eni i Slavljeni kaè: Moj rob je po~inio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji opra{ta grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e)! Zatim je ponovo po~inio grijeh i onda rekao: O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh! Tada Uzvi{eni i Slavljeni (ponovo) kaè: Moj rob je po~inio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji opra{ta grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e)! Ponovo je po~inio grijeh i rekao: O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh! Tad Uzvi{eni i Slavljeni ponovo kaè: Moj rob je po~inio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji opra{ta grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e). Oprostio sam svom robu, pa neka radi {ta ho}e. (... neka radi {ta ho}e, zna~i: sve dok radi ovako, po~ini grijeh, a zatim traì oprost, opra{tat }u mu, jer zaista tevba (pokajanje) ru{i {to je prije nje po~injeno.) (Muttefekun alejhi) 422. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Tako mi Onoga u ~ijim je rukama moja du{a, kada ne biste grije{ili, Allah bi vas uklonio, a doveo bi narod koji bi grije{io, zatim traìo oprost od Uzvi{enog Allaha, pa bi im On opra{tao! (Muslim) 425. Od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prou~io rije~i Uzvi{enog Allaha o Ibrahimu, s.a.v.s.: Gospodaru oni su (kipovi) odveli u stranputicu mnoge ljude, a onaj ko mene slijedi, on je od mene..., i rije~i Isaa, a.s.: ... ako ih kazni{, pa oni su zaista Tvoji robovi, a ako im oprosti{, pa Ti si zaista Uzvi{en i Mudar, zatim je podigao ruke i rekao: Allahu moj, moj ummet (sljedbenici), moj ummet. Zatim je plakao, pa je Uzvi{eni Allah rekao: O Dìbrilu, idi Muhammedu, a tvoj Gospodar najbolje zna, pitaj ga zbog ~ega pla~e? Pa mu je do{ao Dìbril i Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rekao je {to je kazao, a on to zna. Tada je Uzvi{eni Allah rekao: O Dìbrilu, idi Muhammedu i reci mu: Mi }emo dati da bude{ zadovoljan sa svojim ummetom i ne}emo ti lo{e u~initi. (Muslim) 426. Od Muaza ibn Dèbela, r.a., prenosi se da je rekao: Jahao sam iza Vjerovjesnika,
96
Rijadu-s-salihin
s.a.v.s., pa je rekao: O, Muaze, zna{ li koje je Allahovo pravo (hakk) prema Njegovim robovima, a koje je pravo robova prema Allahu? Rekao sam: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju! On re~e: Zaista je pravo Allahovo prema robovima da ga oboàvaju i da mu ni{ta ne pridruùju (ne ~ine {irk), a pravo robova prema Allahu je da On ne ka`njava onoga koji mu nije {irk ~inio. Rekao sam: O Allahov Poslani~e, ho}u li obveseliti svijet? Rekao je: Nemoj ga obveseljavati, jer bi se u to pouzdao (pa bi ljudi zanemarili rad). (Muttefekun alejhi) 427. El-Bera ibn Azib, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Kada musliman bude upitan u kaburu, izgovorit }e {ehadet, da nema drugog boga, osim Allaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik. Na to upu}uju rije~i Uzvi{enog Allaha: Allah u~vr{}uje one koji vjeruju ~vrstim govorom u dunjalu~kom ìvotu i na ahiretu. (Muttefekun alejhi) 428. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Zaista, kada kafir (nevjernik) u~ini dobro, on za to njega nagradi dunjalu~kim uìtkom, a {to se ti~e vjernika, njemu Allah sakuplja njegova dobra djela za ahiret, a daje mu opskrbu na dunjaluku za njegovu pokornost. U drugom predanju stoji: Zaista, Allah ne}e umanjiti vjerniku nagradu za dobro djelo. Za njega }e dobiti na dunjaluku (nagradu), a bit }e za to nagra|en i na ahiretu, dok }e nevjernik za dobra djela u~injena iz dobronamjernosti biti nagra|en na dunjaluku, pa kada do|e na ahiret, ne}e imati ni jedno dobro djelo za koje bi bio nagra|en. (Muslim) 430. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Koji ~ovjek musliman umre, pa mu klanja dènazu ~etrdeset ljudi, koji ne ~ine {irk, Allah }e primiti njihov {efaat (zauzimanje) za njega. (Muslim) 432. Ebu-Musa el-E{arija, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Na Sudnjem danu }e svakom muslimanu Allah predati po jednog ìdova, ili po jednog kr{}anina, pa }e re}i: Ovo je tvoj oslobodilac od vatre (on }e zauzeti tvoje mjesto u njoj). U drugom njegovom predanju stoji: Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Do}i }e ljudi na sudnjem danu, muslimani, sa grijesima kao brda, pa }e im to Allah oprostiti. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
97
U vezi sa hadisom: Zamijeni svakog muslimana sa po jednim ìdovom i jednim kr{}aninom, te da }e mu se re}i: Ovo je tvoj oslobodilac iz vatre, imamo drugi Poslanikov, s.a.v.s., hadis: Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svaka osoba ima svoje mjesto u Dènnetu i svoje mjesto u Dèhennemu. Pa kad mumin u|e u Dènnet, njega naslijedi kafir u Dèhennemu, jer to on zasluùje zbog svoga kufra. 437. Ebu- Musa prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Zaista, Uzvi{eni Allah pruà Svoju ruku no}u da bi se pokajao onaj koji je zgrije{io po danu, a pruà Svoju ruku po danu da bi se pokajao onaj koji je zgrije{io no}u, sve dok sunce ne iza|e sa zapada (do Kijametskog dana). (Muslim) 438. Ebu-Nedìh Amr b. Abesa es-Sulemi, r.a., prenosi: Ja sam u dàhilijetu smatrao da svijet ìvi u zabludi i da nisu postigli ni{ta, oboàvanjem idola. Tada sam ~uo da u Meki postoji ~ovjek koji pri~a razne vijesti. Pojahao sam svoju jahalicu i oti{ao njemu. Taj ~ovjek je bio Allahov Poslanik. Skrivao se od svojih protivnika koji ga progone. I ja sam, kriju}i se, do{ao njemu u Meku i upitao ga: Ko si ti? On mi re~e: Ja sam Poslanik. Ja rekoh: A {ta je to Poslanik? Poslanik mu re~e: Mene je Allah poslao. Ja rekoh: A sa ~ime te je Allah poslao? On re~e: Poslao me je da pripovijedam potpomaganje rodbine, ru{enje idola (kipova) i ispovijedanje vjere samo Allahu, bez pripisivanja mu druga. Ja rekoh: Pa ko tebe slijedi? Poslanik re~e: I slobodni i robovi. Tada sa njim bijahu Ebu-Bekr i Bilal. Ja tada rekoh: I ja }u biti tvoj sljedbenik. Poslanik re~e: Zaista ti to ne}e{ mo}i sada nikako, zar ne vidi{ moje stanje i stanje mojih sljedbenika, nego se ti vrati svojoj porodici, pa kada ~uje{ da sam oja~ao, onda mi tek do|i. Pa sam se ja vratio svojoj porodici, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio je iz Meke u Medinu. Ja sam se po~eo raspitivati o njegovim vijestima. Tako sam na{ao jednu grupu Medinlija i upitao ih: [ta radi ~ovjek {to je do{ao u Medinu? Reko{e: Svijet mu sa svih strana hrli. Njegov narod (iz Meke) ho}e da ga ubije, ali to nisu u stanju. Tada sam ja krenuo u Medinu i uni{ao Poslaniku, pa rekoh: Allahov Poslani~e, poznaje{ li mene? Poslanik, s.a.v.s., re~e: Da, ti si onaj koji se sa mnom susreo u Meki. Tada sam rekao: O Allahov Poslani~e, reci mi ~emu te Allah podu~io, a {ta ja ne znam. Kaì mi ne{to o namazu. Poslanik re~e: Klanjaj sabah - namaz, a zatim propusti da sunce iza|e i digne se za koplje od horizonta, jer ono izlazi izme|u robova {ejtana i tada mu nevjernici ~ine sed`du. Zatim klanjaj jedan namaz, taj namaz je poznat i mnogi su mu prisutni, dok bude sjena koplja koliko koplje, pa onda prekini sa namazom, jer se tada Dèhennem rasplamsa, pa kad se sjena pove}a, onda klanjaj. Taj namaz je poznat i mnogi
98
Rijadu-s-salihin
su mu prisutni, sve do ikindija - namaza, pa kada klanja{ ikindija - namaz, onda prestani do zalaska sunca. Sunce zalazi izme|u dva {ejtanova roga. Tada suncu kafiri sed`du ~ine. Ravija dalje pri~a: Ja sam tada rekao Poslaniku: - Allahov Poslani~e, podu~i me abdestu. - Kada neko od vas pripremi sebi vodu za abdest i kada obavi ispiranje usta i nosa (sa u{mrkavanjem vode), tada mu spadnu grijesi njegova lica, usta i nosne {upljine, a kada opere svoje lice kako mu je Allah naredio, tada mu spadnu svi grijesi lica, sa vodom koja kapa s krajeva njegove brade, a kada operu ruke iza laktova, tada mu spadnu grijesi ruku preko vrhova njegovih jagodica; kada potare mokrom rukom glavu, tada sa njegove glave spadnu grijesi, sa vodom koja kapa sa kose. Po{to opere noge do ~lanaka, tada mu spadnu grijesi nogu sa vodom koja kapa sa jagodica. Pa ako jo{ ustane i klanja, pa zahvaljuje i slavi Onoga Koji je svega toga dostojan, pa ako jo{ i srce svoje isprazni radi Uzvi{enog Allaha, on je onda oslobo|en svojih grijeha, kao {to je bio bezgrije{an na dan kada ga je majka rodila. Kad je pri~ao ovaj hadis njegov ravija Amr b. Abbas ashab Ebu-Umam mu re~e: O Amre, sine Abbasov, pazi {ta si sve rekao odjednom pred ovim ~ovjekom. Tada mu Amr re~e: O Ebu-Umame, ja sam ve} ostario, moje su kosti oslabile, a moj se edèl pribliìo, a uostalom nemam potrebe da laèm na Allaha, niti na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Da ja ovo nisam ~uo od Allahovog Poslanika jedanput, dvaput, tri puta (~ak je brojao do sedam puta), ja ovaj hadis ne bih nikada saop}io, ali ja sam ga ~uo i vi{e puta od toga. (Muslim)
52. .adilet (koristi) nade (u Allahovu milost)

Uzvi{eni Allah rekao je, obavje{tavaju}i (nas) o dobrom ~ovjeku: ... A ja Allahu prepu{tam svoj slu~aj; Allah, uistinu, robove Svoje vidi. I Allah ga je sa~uvao nevolje koje su mu oni snovali... (El-Mumin = Gafir, 44-45) 440. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Uzvi{eni Allah rekao je: Ja sam kod mi{ljenja Moga roba o Meni, Ja sam sa njim kad Me se sjete. Tako mi Allaha, Allah se vi{e obveseli kada jedan od Njegovih robova do|e do tevbe (pokajanja), nego {to se obveseli neko od vas kada prona|e izgubljenu devu u pustinji. Ko se Meni pribliì za jedan pedalj, Ja se njemu pribliìm za jedan ar{in. Ko se Meni pribliì za jedan ar{in, Ja se njemu pribliìm za jedan hvat. A ko Meni ide hodom, Ja njemu idem trkom. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
99
441. Od Dàbira, ibn Abdullaha, r.a., prenosi se da je on ~uo Allahova Poslanika, s.a.v.s., prije njegove smrti na tri dana, kako kaè: Nemoj da iko od vas umre, a da nema lijepo mi{ljenje o Allahu (da }e mu se On smilovati i oprostiti). (Muslim) 442. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Uzvi{eni je Allah rekao: O sine Ademov, zaista }u ti, sve dok traì{ i nada{ se oprostu, Ja }u ti oprostiti. O sine Ademov, kada bi tvoji grijesi bili veliki kao nebeski oblaci, pa zatim zatraìo Moj oprost, oprostio bih ti. O sine Ademov, kada bi mi do{ao s grijesima kolika je Zemlja, zatim Me susreo, ne ~ine}i mi {irk, dao bih ti isto toliko magfireta (oprosta) kolika je i ona (Zemlja). (Tirmizi, hasen)
53. Prisustvo straha i nade

Uzvi{eni je Allah rekao: ... Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. (ElAraf, 99) ... samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. (Jusuf, 87) ... na Dan kad }e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti. (Ali-Imran, 106) ... Gospodar tvoj je, doista, brz kad ka`njava, a On i opra{ta i samilostan je. (El-Araf, 167) êstiti }e sigurno u Dènnet, a grje{nici }e sigurno u Dèhennem. (El-Infitar, 13-14) Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka, u ugodnom }e ìvotu ìvjeti, a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka, boravi{te }e mu bezdan biti. (ElKaria, 6-9) 443. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada bi vjernik znao koje kazne kod Allaha postoje, ne bi niko o~ekivao Njegov Dènnet, a kada bi nevjernik znao koliko kod Allaha ima rahmeta (milosti), ne bi nikad izgubio nadu u Njegov Dènnet. (Muslim) 444. Od Ebi-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada se spremi dènaza i kada je svijet, tj. ljudi, ponesu na svojim ramenima, ukoliko je
100
Rijadu-s-salihin
dobra, re}i }e: Poùrite sa mnom! A ako ne bude dobra, re}i }e: Te{ko njoj, kuda }ete s njom (Te{ko meni kuda }ete sa mnom)? Njen glas ~uje svako, osim ~ovjeka, a kada bi ga ~uo, pao bi u nesvijest. (Buhari) 445. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao : Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Dènnet je bliì svakom od vas od kai{a na va{oj obu}i, a i Dèhennem isto tako. (Buhari)
54. .adilet plakanja iz straha prema Allahu, d`.{., i ljubavi i pobo`nosti prema Njemu
Uzvi{eni Allah rekao je: I padaju licem na tle pla~u}i i On im uve}ava strahopo{tovanje. (El-Isra, 109) Pa zar se ovom govoru i{~u|avate - i smijete se, a ne pla~ete. (En-Ned`m, 56-60) 447. Enes, r.a., prenosi i kaè: Allahov Poslanik nam je odrào hutbu kakvu nikad nisam ~uo, pa je rekao: Kad biste vi znali ono {to ja znam, zasigurno biste se malo smijali, a sigurno biste mnogo plakali. Enes, re~e: Tada su ashabi pokrili lica svojom odje}om i od pla~a jecali. (Muttefekun alejhi) 448. Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ne}e u}i u Dèhennem ~ovjek koji je plakao iz strahopo{tovanja prema Allahu, kao {to se ne}e mlijeko vratiti u vime. I ne}e se sastati pra{ina sa Allahovog puta (dìhada) i dim Dèhennema. (Tirmizi, hasen, sahih) 449. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Sedmericu }e Allah staviti u Svoj hlad, onoga dana kada ne}e biti drugog hlada, osim Njegovog: pravednog vladara, mladi}a koji je odrastao u oboàvanju Allaha Uzvi{enog, ~ovjeka ~ije je srce vezano za dàmiju, dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha koji se u ime Njegovo sastaju i rastaju; ~ovjeka kojeg je pozvala èna na poloàju (ugledna) i lijepa,
Rijadu-s-salihin
101
pa je on rekao: Ja se bojim Allaha; ~ovjeka koji je dao sadaku, tako da nije znala njegova lijeva ruka {ta je dijelila desna i ~ovjeka koji se u samo}i sjetio Allaha, pa su mu suze potekle iz o~iju. (Muttefekun alejhi)
55. Korist skromnosti (zuhda) na dunjaluku

Uzvi{eni je Allah rekao: @ivot na ovom svijetu sli~an je bilju zemaljskom, na koje Mi spustimo s neba ki{u s kojim se ona izmije{a, ~ime se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, do|e zapovjed Na{a, no}u ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ni~ega nije bilo. Eto, tako Mi potanko izlaèmo dokaze narodu koji ho}e da razmisli. (Junus, 24) Navedi im primjer da je ìvot na ovom svijetu kao bilje, koje poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spu{tamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve moè! Bogatstvo i sinovi ukras su u ìvotu na ovome svijetu, a dobra djela, koja vje~no ostaju, bit }e od Gospodara tvoga bolje nagra|ena i ono u {ta se ~ovjek moè pouzdati. (El-Kehf, 45-46) Znajte da ìvot na ovom svijetu nije ni{ta drugo do igra, i raznoda, i uljep{avanje, i me|usobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava nevjernike; ono zatim buja, ali ga poslije vidi{ poùtjela, da bi se na kraju skr{ilo. A na onom svijetu je te{ka patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; ìvot na ovom svijetu je samo varljivo nasla|ivanje. (El-Hadid, 20) Ljudima se ~ini da je lijepo samo ono za ~im ùde: ène, sinovi, gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su blagodati u ìvotu na ovom svijetu; a najljep{e mjesto povratka je u Allaha. (Ali-Imran, 14) O ljudi, Allahova je prijetnja, zaista, istina, pa neka vas nikako ìvot na ovom svijetu ne zaslijepi i neka vas {ejtan u Allaha ne pokoleba. (.atir, 5) Zaokuplja vas interes da {to imu}niji budete, sve dok grobove ne naselite. A ne valja tako, saznat }ete svakako! I jo{ jednom, ne valja tako, saznat }ete sigurno! Ne valja tako, nek znate pouzdano. (Et-Tekasur, 1-5) @ivot na ovom svijetu nije ni{ta drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je ìvot, kad bi samo oni znali. (El-Ankebut, 64)
102
Rijadu-s-salihin
458. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi i kaè: Sjedio je Allahov Poslanik na mimberu, a mi smo sjedili oko njega, pa on re~e: Bojim se jedne stvari: kad mene vi{e ne bude, {ta bit }e s vama kad vam se otvore dunjalu~ke ljepote i ukrasi njegovi. (Muttefekun alejhi) 461. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Umrlog prate tri stvari: obitelj, imetak, i njegovo djelo, pa se dvoje vrati, a jedno ostane; vrate se njegova obitelj i imetak, a ostane njegovo djelo. (Muttefekun alejhi) 462. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je kazao: Na Sudnjem }e se danu dovesti dèhenemlija, koji je najrasko{nije ìvio na dunjaluku, pa }e se staviti u vatru (za jedan trenutak) i onda }e mu se re}i: - O sine Ademov, jesi li ikada doìvio kakvo dobro, jesi li ikada imao kakvo zadovoljstvo i uìvanje? - On }e odgovoriti: - Tako mi Allaha, ne, o moj Gospodaru! - Zatim }e se dovesti dènetlija koji je ìvio najsiroma{nije na dunjaluku, pa }e se (samo za trenutak) uvesti u Dènnet i onda }e mu se re}i: - O sine Ademov, jesi li ikada vidio siroma{tvo, jesi li ikada bio u pote{ko}i i neprilici? - On }e odgovoriti: - Ne, tako mi Allaha, nikada nisam bio siroma{an, niti sam imao pote{ko}a, niti neprilika. - (Muslim) 463. Od El-Mustevrida ibn [eddada, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Dunjaluk prema ahiretu je kao kad bi jedan od vas stavio prst u more, pa neka pogleda u prst ~ime se vra}a. (Muslim) 464. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao kroz pijacu, dok je svijet stajao sa strana, pa je pro{ao pored krepalog, ~ulavog (s malim u{ima) jareta i uzeo ga za uho, a zatim rekao je: Ko èli ovo kupiti za dirhem? Odgovori{e: Niko za njega ne bi ni{ta dao, i ne znamo {ta bismo s njim radili! Zatim je on ponovo rekao: Pa biste li voljeli da je on va{? Oni odgovori{e: Tako nam Allaha, da je ìv, bilo bi sramota, jer je s malim u{ima, a kamoli jo{ kad je mrtav. On tada re~e: Tako mi Allaha, dunjaluk je bezvrjedniji kod Allaha, nego {to je ovo (jare) kod vas. (Muslim) 467. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Rijadu-s-salihin
103
Gledajte u onoga koji je niì od vas (slabijeg materijalnog stanja), a ne gledajte u onoga koji je iznad vas. To je pre~e, kako ne biste umanjili i omalovaìli Allahovu blagodat prema vama. Ovaj citat je iz Muslimovog predanja, a u predanju Buharije stoji: Kada neko od vas pogleda u onoga koji je bogatiji i sna`niji od njega, neka pogleda i u onoga koji je niì i slabiji od njega. (Muttefekun alejhi) 471. Od Ibn -Umera r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo me za moje rame i rekao: Budi na dunjaluku kao da si stranac ili prolaznik. A Ibn -Umer, r.a., govorio je: Kada zano}i{, nemoj o~ekivati jutra, a kada osvane{, nemoj o~ekivati no}i, iskoristi zdravlje prije bolesti i iskoristi ìvot prije smrti. (Buhari) 472. Od Ebu Abbasa Sehl ibn Sada es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je neki ~ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa je rekao: O Allahov Poslani~e, uputi me na posao, zbog kojeg }e me, kada ga uradim, zavoljeti i Allah i ljudi. On mu je odgovorio: Budi skroman na dunjaluku, zavoljet }e te Allah, i budi skroman prema onome {to je u posjedu svijeta, pa }e te svijet voljeti. (Ibn-Mad`dè, hasen) 477. Od Sehl ibn Sada es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Da dunjaluk vrijedi kod Allaha kao krilce mu{ice, ne bi kafir na njemu popio ni gutljaj vode. (Tirmizi, Hasen-sahih) 478. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Prokleto je na dunjaluku sve {to udaljava od spominjanja Allaha i onoga {to tome vodi, osim u~enjaka i onoga koji u~i. (Tirmizi, hasen) 483. Od Abdullaha ibn e{-[ihira, r.a., prenosi se da je rekao:Do{ao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je u~io (elhaku muttekasur). Onda je rekao: ôvjek govori: Moj imetak, moj imetak! O ~ovje~e, zar ti ima{ od svog imetka i{ta osim ono {to si pojeo, pa uni{tio, i {to si obukao, pa poderao, ili {to si kao sadaku dao, pa }e{ za nju imati nagradu. (Muslim)
104
Rijadu-s-salihin
486. Od Abdullaha ibn Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaspao je na hasuri i kada je ustao, ostao je trag od hasure na strani (na kojoj je leào). Rekli smo: O Allahov Poslani~e, da smo ti uzeli prostirku? On re~e: [ta }e mi to na dunjaluku, ja nisam na dunjaluku ni{ta drugo nego kao putnik koji se sklonio pod hlad drveta, zatim otputovao i ostavio ga. (Tirmizi, hasen, sahih)
56. Korist (fadilet) gladovanja i skromna ìvljenja

Uzvi{eni Allah rekao je: A njih smijeni{e zli potomci, koji molitvu napusti{e i za poùdama po|o{e; oni }e sigurno zlo pro}i; ali oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro ~inili, njima se ne}e nikakva nepravda ~initi. (Merjem, 59-60) I izi|e on pred narod svoj u svom sjaju. Ah, da je i nama ono {to je dato Karunu!, govorili su oni koji su ~eznuli za ìvotom na ovom svijetu, on je, uistinu, presretan. Te{ko vama!, govorili su u~eni , onome koji vjeruje i ~ini dobra djela bolja je Allahova nagrada. (El-Kasas, 79-80) Zatim }ete toga dana za sladak ìvot biti pitani sigurno. (Et-Tekasur, 8) Onome koji èli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo {to ho}emo i kome ho}emo, ali }emo mu poslije Dèhennem pripremiti, u kome }e se, osramo}en i odba~en, pe}i. (El-Isra, 18) 491. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Muhammed, s.a.v.s., je i umro a da se njegova obitelj nije najela dva uzastopna dana kruha od je~ma.U drugom predanju stoji: Muhammed, s.a.v.s., je i umro a da se njegova obitelj, od kako je do{ao u Medinu, nije najela p{eni~ne hrane tri dana uzastopno. (Muttefekun alejhi) 492. Urve prenosi od Ai{e, r.a., da je ona govorila: Moj sestri}u, tako mi Allaha, znali smo do~ekati jedan mla|ak, pa drugi, pa i tre}i; tri mla|aka u dva mjeseca, a da se ni u jednoj ku}i Allahova Poslanika ne naloì vatra. Rekao sam: Tetko, od ~ega ste ìvjeli? Od hurmi i vode, ako se izuzme da je Allahov Poslanik imao kom{ije Ensarije, koje su imale ovce, te su slali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., njihovo mlijeko i on bi nas napojio. (Muttefekun alejhi) 495. Od En-Numana ibn Be{ira, r.a., prenosi se da je rekao: Vidio sam va{eg Poslanika,
Rijadu-s-salihin
105
s.a.v.s., kad nije imao ni lo{ih hurmi kojih bi se najeo. 497. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Jednog dana, ili no}i, iza{ao je Boìji Poslanik, s.a.v.s., i ugledao Ebu-Bekra i Omera, r.a., pa je rekao: [ta vas je istjeralo iz va{ih ku}a u ovo vrijeme? Rekli su mu: Glad, o Allahov Poslani~e! Rekao je: I mene je, tako mi Onoga u ~ijoj je ruci moja du{a, istjeralo ono {to je i vas istjeralo! Ustanite! Njih dvojica su ustali s njim i do{li su jednom ensariji, ali njega nije bilo kod ku}e. Kada ga je vidjela èna, rekla je: Dobro do{ao! Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ju je gdje je doma}in? Odgovorila je: Oti{ao je traìti pitku vodu. U tom je do{ao ensarija, zatim je pogledao u Allahova Poslanika, s.a.v.s., i njegova dva druga i rekao: Elhamdu lillahi, danas nema niko plemenitije goste od mene! Zatim je oti{ao i iznio im granu na kojoj je bilo zelenih, zrelih i so~nih hurmi i rekao im: Jedite! Zatim je uzeo no`, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nemoj one koje se muzu! Pa im je zaklao, pa su jeli od ovce mesa, i sa one grane i pili. Kada su se najeli i napili, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je Ebu- Bekru i Umeru r.a.: Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci moja du{a, bit }ete pitani za ovu blagodat. Iz va{ih ku}a vas je istjerala glad, zatim se niste vratili, dok vas nije zadesila ova blagodat. (Muslim) 498. Od Halida ibn Umera el-Adevija, r.a., prenosi se da je rekao: Drào nam je govor zapovjednik Basre Utbe ibn Gazevan, pa je zahvalio Allahu, izrekao mu pohvalu, a zatim nastavio: Zaista je dunjaluk obznanio prolaznost i nestanak i okrenuo se u drugom pravcu, i od njega nije ni{ta drugo ostalo, osim koliko dr{ka od posude, koju drì njen vlasnik. Vi }ete se sa njega odseliti u ku}u koja nema prolaznosti, pa se preselite sa dobrima koja imate. ûli smo da }e se kamen baciti sa vrha Dèhennema i on }e padati sedamdeset godina, a da ne}e pasti na dno. Tako mi Allaha, on }e se napuniti! Jeste li se za~udili? ûli smo da je izme|u dva dovratka u Dènnetu, koliko putovanje ~etrdeset godina. Do}i }e dan kada }e na njima biti velika gu`va. Vidio sam sebe me|u sedmoricom sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Nismo imali hrane nego li{}e sa drve}a pa su nam i usne znale popucati. Uzeo sam ogrta~, prepolovio ga sa Saad ibn Malikom, pa sam obukao pola, a Saad je obukao pola. Danas nema niko od nas, a da nije postao zapovjednikom u nekom od gradova. Utje~em se Allahu da me sa~uva od toga, da u vlastitim o~ima budem velik, a kod Allaha mali. (Muslim) 499. Od Ebi Musa el-E{arija, r.a., prenosi se da je rekao: Ai{a, r.a., iznijela nam je rublje i ko{ulju, koji bijahu kruti i opori, i rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je umro u ovome. (Muttefekun alejhi)
106
Rijadu-s-salihin
502. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Tako mi Allaha, osim kojeg drugog boga nema, znao sam leàti potrbu{ke od gladi i znao sam vezati kamen za stomak od gladi. Jednog dana sam sjeo na put, kojim svijet prolazi, pa je pro{ao i Vjerovjesnik, s.a.v.s., i nasmije{io se kada me je vidio, spoznav{i {ta je na mom licu i {ta je u mojoj du{i. Zatim je rekao: Ebu-Hirr! Odgovorio sam: Izvoli, Allahov Poslani~e! Rekao je: Po|i za mnom! Krenuo je, a ja sam ga slijedio. Zatim je u{ao u ku}u, dao mi izun, i ja sam u{ao. Na{ao je posudu mlijeka i pitao: Otkuda je ovo mlijeko? Odgovorili su mu: Poklonio ti je taj ili taj! On re~e: Ebu-Hirr! Rekao sam: Izvoli Allahov Poslani~e! On re~e: Idi stanarima dàmijske sofe i pozovi ih! (Stanari sofe su gosti islama; nemaju obitelji, imetka, niti bilo {ta; kada bi do{la sadaka Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on bi je davao njima i ni{ta nije uzimao, a kada bi mu do{ao poklon, pozvao bi ih, i on bi uzeo dio, a dio dao njima.) To mi je palo te{ko i rekao sam (u sebi): [ta je ovo mlijeka za onoliko stanara dàmijske sofe!? Ja sam bio pre~i da popijem to mlijeka, pa da mi se povrati snaga. Kada su oni do{li, naredio mi je da ih ja posluìm i nije bilo nade da }e meni i{ta ostati, a morao sam biti pokoran Allahu i Allahovu Poslaniku. Oti{ao sam im i pozvao ih. Oni su do{li i zatraìli dozvolu da u|u, pa kad im je dozvolio, oni su posjedali na svoja mjesta. Rekao je: Ebu-Hirr! Odgovorio sam: Izvoli, Allahov Poslani~e! Rekao je: Uzmi pa im dadni! (Pri~ao je): Pa sam uzeo posudu i davao je svakom ~ovjeku dok se ne napije. Zatim on meni vrati posudu i ja dadnem drugom i on pije, dok se ne napije, a zatim mi vrati posudu. Tako je sve i{lo, dok nisam do{ao do Vjerovjesnika, s.a.v.s., a svi ostali su se ve} bili napili. Uzeo je posudu i stavio na svoju ruku. Pogledao je u mene, nasmije{io se i rekao: Ebu-Hirr! Rekao sam: Izvoli, Allahov Poslani~e! Rekao je: Ostali smo ja i ti. Rekao sam: Istinu si rekao, Allahov Poslani~e! Rekao je: Sjedi i pij! Pa sam sjeo i pio. On mi opet re~e: Pij! I ja sam pio. I tako mi je govorio, sve dok nisam rekao: Tako mi Onoga Koji te je poslao sa istinom, nema vi{e gdje stati! Rekao je: Daj! Pa sam mu dao posudu i on se zahvalio Uzvi{enom Allahu, rekao Bismillah i popio ostatak. (Buhari) 504. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., umro je, a njegov {tit je bio u zalogu kod jednog ìdova za trideset saa je~ma. (Muttefekun alejhi) 506. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Vidio sam sedamdeset stanara dàmijske sofe, a da ni jedan od njih nije imao ogrta~a, ili je imao samo ve{, ili ko{ulju, koje su zavezali sebi o vrat i koji su dosezale nekom do ispod koljena, a nekom do ~lanaka,
Rijadu-s-salihin
107
pa bi ih skupljao rukama boje}i se da mu se ne ukaè sramotno mjesto.
(Buhari)
508. Od Ibn -Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Sjedili smo sa Allahovim Poslanikom kada je do{ao jedan ensarija i nazvao mu selam. Zatim je ensarija krenuo, a Allahov Poslanik mu je rekao: O brate ensarija, kako je moj brat Sadibn Ubade? On re~e: Dobro! Na to Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Ko }e ga od vas posjetiti? Ustao je, i mi smo ustali sa njim, a bilo nas je negdje izme|u deset i dvadeset. Niko nije imao ni nanula, ni papu~a, niti kape, niti ko{ulje. I{li smo po toj zemlji, koja se bijelila od soli, dok mu nismo do{li. On je (Sad ibn Ubade) rekao onima koji su bili kod njega, da se razmaknu, da bi se Allahov Poslanik, s.a.v.s., i oni koji su sa njim, mogli pribliìti. (Muslim) 509. Imran ibn Husejn prenosi od Vjerovjesnika , s.a.v.s., da je rekao: Najbolji me|u vama su moji ashabi, zatim oni koji }e do}i poslije njih, zatim oni koji }e do}i poslije njih. Imran rekao je: Ne znam je li to Vjerovjesnik rekao dva ili tri puta. Zatim }e do}i narod koji }e svjedo~iti, a da nije pozvan da svjedo~i, koji }e varati i ne}e biti povjerljiv, koji }e se zavjetovati, a ne}e zavjet iskupljivati, i u kojem }e se pojaviti gojaznost. (Muttefekun alejhi) 510. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: O sine Ademov, zaista, ako podijeli{ vi{ak, bit }e ti bolje, a ako ga zadrì{, bit }e ti gore. Niko te ne}e ruìti ako zadrì{ za sebe onoliko koliko ti je potrebno, i po~ni sa onima koje si duàn izdràvati. (Tirmizi, hasen, sahih) 511. Od Ubejdullaha ibn Muhsina el-Ensarija el-Hatmija, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome narodu), zdravog tijela, ima hrane za ~itav dan; tome kao da je svo dunjalu~ko bogatstvo dato! (Tirmizi, hasen) 512. Od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Sretan je i spa{en onaj koji je primio islam, kome je njegova opskrba dovoljna i kome je Allah dao da je zadovoljan s onim {to ima. (Muslim)
108
Rijadu-s-salihin
520. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Kopali smo na dan Hendeka, pa smo nai{li na tvrd kamen (kojem nisu mogli ni{ta), pa su do{li Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekli mu: Ovaj nam se kamen poprije~io u hendeku! A on im rekao je: Si}i }u ja! Zatim je ustao, a za stomak mu je bio vezan kamen, jer tri dana nismo ni{ta okusili, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., uzeo kramp i udario njime i on se (kamen u hendeku) sav izmrvi. Rekao sam: O Allahov Poslani~e, dozvoli mi da odem ku}i! Rekao sam potom svojoj èni: Vidio sam na Vjerovjesniku, s.a.v.s., ne{to na {ta se vi{e nije mogu}e strpiti, mora da kod tebe ima ne{to! Rekla je: Imam je~ma i jare. Pa sam zaklao jare i samljeo je~am. Stavili smo meso u lonac i onda sam do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., dok je tijesto ve} bilo pe~eno, a lonac na kamenju skoro prokuhao. Rekao sam: Imam ne{to malo jela, pa po|i ti, Allahov Poslani~e, i s tobom jedan ili dvojica! A on mi re~e: Koliko ima{? Pa sam mu rekao, na {ta on re~e: Dosta, i dobro; reci joj neka ne skida lonac i kruh s vatre dok ne do|em! Zatim je rekao: Ustanite! Pa su ustali muhadìri i ensarije. U{ao sam kod nje i rekao joj: Te{ko tebi. Do{ao je Vjerovjesnik, s.a.v.s., muhadìri, i ensarije, i ostali. Rekla je: Je li te pitao? Rekao sam: Da! On im rekao je: U|ite i ne gurajte se! Tada je po~eo lomiti kruh i stavljati meso na njega pokrivaju}i lonac i pe}nicu kada bi izvadio. Donosio bi ashabima da jedu, zatim bi se povratio (ponovo lomio hljeb i vadio meso), i tako, sve dok se nisu svi najeli, a ne{to je i ostalo. Tada je rekao (mojoj èni): Ti pojedi ovo, a pokloni i drugome, jer je ljude zadesila glad. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju stoji: Kada se kopao hendek, vidio sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jako gladan. Oti{ao sam svojoj èni i upitao je: Ima{ li ne{to (za jesti), jer sam na Allahovom Poslaniku primijetio veliku glad! @ena je iznijela posudu, u kojoj je bio jedan sa je~ma, a imao sam kod ku}e i jedno jare, pa sam ga zaklao, a ona je samljela je~am.Zavr{ila je svoj posao istovremeno kad sam i ja zavr{io svoj, a onda sam ja iskomadao meso u }up. Zatim sam krenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a ona mi je rekla: Nemoj me sramotiti pred Allahovim Poslanikom, i onima koji su s njim! Do{ao sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu tiho: O Allahov Poslani~e, zaklali smo jedno na{e jare i samljeo sam jedan sa je~ma, pa do|i ti i jedna grupa s tobom! Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao glasno: O, vi u Hendeku, Dàbir nam je napravio gozbu, pa do|ite svi. Tada je Vjerovjesnik rekao: Nemojte skidati }up i nemojte mijesiti tijesto dok ja ne do|em! Do{li smo ja i Vjerovjesnik, s.a.v.s., prije ostalih. Kada sam do{ao èni, rekla mi je: Bjeì, bjeì! Rekao sam: Uradio sam ono {to si ti rekla! Ona je izvadila tijesto, a on, s.a.v.s., pljunuo je u njega i poèlio beri}et, a onda je oti{ao do }upa, pljunuo u njega i zamolio za beri}et, a zatim rekao je: Pozovi jednu kuharicu neka s tobom mijesi tijesto i zahvati kutla~om iz }upa i nemojte ga skidati s vatre. A bilo ih je hiljadu, kunem se Allahom, da su svi jeli i oti{li, a na{ }up je klju~ao
Rijadu-s-salihin
109
kao i prije, a tijesto je ostalo kao {to je i bilo.
57. Skromnost, ~estitost i umjerenost

Uzvi{eni je Allah rekao: Na Zemlji nema nijednog ìvog bi}a a da ga Allah ne hrani. (Hud, 6) I to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena zara|ivati pa onaj koji u to nije upu}en misli da su, zbog skromnosti, imu}ni; poznat }e{ ih po njihovu izgledu; oni prose}i ne dodijavaju ljudima. (El-Bekara, 273) I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome drè sredine. (El-.urkan, 67) Dìne i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. Ja ne traìm od njih opskrbu, niti èlim da Me hrane. (Ez-Zarijat, 56-57) 522. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Nije bogatstvo u mno{tvu imetka, nego je bogatstvo u bogatstvu du{e. (Muttefekun alejhi) 524. Od Hakima ibn Hizama, r.a., prenosi se da je rekao: Traìo sam od Allahova Poslanika, s.a.v.s., pa mi je dao, pa sam opet traìo, pa mi je dao, pa sam opet traìo, pa mi je dao. Zatim je rekao: O Hakime, zaista je ovaj imetak sladak kao zeleno vo}e, pa ko ga uzme velikodu{no i dare`ljivo, imat }e u njemu beri}et, a ko ga uzme pohlepno, ne}e u njemu imati beri}et i bit }e kao onaj koji jede, a ne moè se najesti. Gornja ruka (koja daje) bolja je od donje ruke (koja prima)! Dalje je Hakim pri~ao: Rekao sam: O Allahov Poslani~e, tako mi Onoga koji te je poslao sa Istinom, nikad vi{e ne}u od nekoga uzeti do odlaska sa dunjaluka! Ebu-Bekr pozivao je poslije Hakima da mu da dar, i on je odbio od njega i{ta uzeti. Zatim ga je Umer r.a., pozivao da mu da poklon, ali je i njega odbijao. Tada je rekao (Umer): O muslimani, uzimam vas kao svjedoke protiv Hakima, da sam mu ja davao njegovo pravo koje mu je Allah dao iz ovoga plijena, pa ga on odbija uzeti! Tako Hakim nije ni{ta uzeo ni od koga poslije Vjerovjesnika, s.a.v.s., sve do svoje smrti. (Muttefekun alejhi) 536. Prenosi se od Ebu-Bi{r Kabisa b. Muharika, r.a., koji kaè: Bio sam duàn platiti krvarinu, pa sam oti{ao Allahovu Poslaniku, da ga molim za nju. Poslanik re~e: Dok nam
110
Rijadu-s-salihin
do|e sadaka, pa }u narediti da dobije{. A onda re~e: O Kabisa, iskati nije halal osim u tri slu~aja: 1. ~ovjeku koji je optere}en krvarinom. Njemu je halal iskati dok je ne otplati, a onda prestaje iskati; 2. ~ovjeku kome budu uni{teni usjevi, pa je i njemu dopu{teno (prositi) iskati da bi osigurao ìvotne potrebe; 3. ~ovjeku koga sna|e siroma{tvo, oskudica, pa kad mu trojica mudrih razumnih ljudi iz naroda kaù da je tog i tog sna{la neima{tina pa mu je halal iskati dok ne na|e osnovne potrebe za ìvljenje.A iskati osim ovih situacija, o Kabisa, je bespravno i hraniti se time je neispravno. (Muslim)
59. Podsticanje da se ~ovjek hrani (izdràva) od rada svojih ruku

Uzvi{eni je Allah rekao: Pa kada se zavr{i (dùma) namaz, razi|ite se po Zemlji i traìte Allahove blagodati. (El-Dùma, 10) 539. Od Ebu- Abdullaha ez-Zubejra ibn el-Avvama, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Da neko od vas uzme uàd, zatim ode na brdo i donese breme drva na svojim le|ima, pa ih proda, i Allah mu njima sa~uva obraz (da ne traì od drugih), bolje mu je nego da traì od svijeta, pa mu on ili dadne ili ne dadne. (Buhari)
60. Velikodu{nost, dare`ljivost i tro{enje u dobrotvorne svrhe

Allah je, dèlle{anuhu, rekao: [to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi. (Sebe, 39) Imetak koji udijelite drugima, u va{u je korist; ono {to udijelite drugima, neka bude samo Allahu za ljubav, a ono {to od imetka udijelite drugima nadoknadit }e vam se potpuno; ne}e vam biti u~injeno krivo. (El-Bekara, 272). A ono {to od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna. (El-Bekara, 273) 548. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nema nijednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne si|u dva meleka pa jedan govori: - Allahu
Rijadu-s-salihin
111
moj, nadoknadi onome ko daje - a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne daje. (Muttefekun alejhi) 549. Od njega se tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni Allah rekao je: Dijeli, o sine Ademov, i tebi }e se davati. (Muttefekun alejhi) 550. Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., prenosi da je (jedan) ~ovjek upitao Allahovog Poslanika, a.s.: [ta je u islamu najbolje? On mu re~e: Da hrani{ gladne i da naziva{ selam onome koga poznaje{ i koga ne poznaje{. (Muttefekun alejhi) 552. Ebu-Umame, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ôvje~e, ako podijeli{ vi{ak (od svojih potreba), za tvoje je dobro, a ako ga zadrì{, tebi je za zlo; a ne}e{ biti prekoren ako zadrì{ onoliko koliko ti je potrebno. Dijeli prvo najbliìma (onima koje si duàn izdràvati, a ako {ta preostane onda dijeli i drugima). Gornja ruka (koja dijeli) bolja je od donje (koja uzima). (Muslim) 557. Ebu-Keb{e prenosi kako je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., da kaè: Zaklinjem se da su tri stvari istinite, i jo{ }u vam ne{to re}i, pa to zapamtite. (Zaklinjem se): da sadaka ne umanjuje imetak ~ovjeka; da ne}e ~ovjeku biti u~injena nepravda pa je on strpljivo podnese, a da mu Allah, d`.{., (zbog toga) ne uve}a njegovu ~ast i ugled; da ne}e ~ovjek po~eti prositi, a da mu Allah, d`.{., (zbog toga) ne dadne siroma{tvo i neima{tinu. I jo{ }u vam ovo re}i, pa to zapamtite: Dunjaluk je za ~etiri vrste ljudi: - ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga Gospodara, pomaè bli`nju rodbinu, i ne zaboravlja Allahovo pravo na to (uvakufljenje i podu~avanje), i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha, d`.{.); - ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao znanje a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim nijetom i èljom govori: Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao {to taj i taj radi, i on bit }e nagra|en prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka. - ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao imetak a nije mu dao znanje, pa se on nepromi{ljeno razbacuje tim imetkom i u tom se ne boji svoga Gospodara, niti pomaè bli`nju rodbinu, niti priznaje u tome ({to posjeduje) Allahovo, d`.{, pravo, i ovaj (~ovjek) je na najgorem stepenu kod Allaha, d`.{.;
112
Rijadu-s-salihin
- ~ovjeka kojem Allah, d`.{., nije dao ni imetak ni znanje, pa on kaè: Kad bih ja imao imetka, i ja bih radio kao {to taj i taj (misli na tre}eg) radi! On }e biti osu|en prema svojoj namjeri i grijeh njih dvojice (tre}eg i ~etvrtog) je jednak. (Tirmizi, hasen, sahih)
61. Zabrana {krtosti i pohlepe

Uzvi{eni Allah kaè: A onome koji bude {krtario i smatrao se neovisnim (od Allaha, d`.{.,), i bude nijekao ono {to je najljep{e (vjeru), Mi }emo mu olak{ati (put) za ono {to je najteè (lo{e djelo), pa mu, kada bude upropa{ten (umre), ne}e koristiti njegov imetak. (El-Lejl, 8-11). I Uzvi{eni kaè: Onaj ko se sa~uva pohlepe i gramzljivosti, bit }e od spa{enih. (Et-Tegabun, 16) 563. Dàbir, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se zuluma (nasilja, nepravde), jer je zulum (na ovome svijetu) tmine na Sudnjem danu. ûvajte se pohlepe, jer je pohlepa upropastila one koji su bili prije vas; pohlepa ih je navela na me|usobno prolijevanje krvi i u~inila ih da smatraju dopu{tenim (halalom) ono {to je zabranjeno (haram). (Muslim)
62. Dare`ljivost i pravi~nost (èljenje drugom kao i sebi, ili vi{e nego sebi)
Uzvi{eni Allah kaè: ... i daju im prednost nad samim sobom (u imecima), makar i oni sami bili potrebni. (El-Ha{r, 9) I oni za Njegovu ljubav hrane bijednike, siro~ad i zarobljenike, (govore}i): Mi vas hranimo samo u ime Allaha, i ne èlimo od vas (ni) nagrade ni zahvale. (El-Insan, 8-10) 564. Ebu-Hurejre, r.a., kaè: Do{ao je jedan ~ovjek Vjerovjesniku, a.s., pa mu re~e: Ja sam gladan! Vjerovjesnik, a.s., posla nekog da upita jednu od njegovih èna (za hranu), a ona re~e: Tako mi Onoga Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode! Vjerovjesnik je zatim upitao drugu ènu, pa je i ona tako rekla; i tako redom sve su rekle isto: Tako mi Onog Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode! Tada Vjerovjesnik re~e: Ko }e
Rijadu-s-salihin
113
ugostiti ve~eras ovog ~ovjeka? Jedan ensarija re~e: Ja }u, Allahov Poslani~e! Pa ga je poveo svojoj ku}i i rekao èni: Ugosti Poslanikova gosta! U drugom predanju stoji da je on svojoj èni rekao: Ima li {ta jesti? Ona odgovori: Ima samo ve~era za djecu! Ensarija re~e èni: Zabavi ih ne~im, a kad htjednu ve~erati, uspavaj ih, a kad do|e na{ gost, ugasi svije}u, pa se prikazuj kao da i mi jedemo! Pa su sjeli, i gost je jeo, a oni su legli bez ve~ere. Kada je svanulo, ensarija je do{ao Vjerovjesniku, a.s., i on mu re~e: Allah se zadivio va{im sino}njim postupkom sa va{im gostom. (Muttefekun alejhi)
64. Zna~aj zahvalnog imu}nog ~ovjeka, a to je onaj {to zara|uje imetak na dozvoljen na~in i tro{i ga u ono {to mu je nare|eno
Uzvi{eni Allah veli: Onome koji dijeli (svoj imetak u dobrotvorne svrhe) i ~uva se (od zabranjenog), i koji potvr|uje (vjeruje) ono {to je najljep{e (vjeru), Mi }emo mu olak{ati ono {to je najlak{e (dobro djelo). (El-Lejl, 5-7) Bit }e udaljen od nje (vatre) najpobo`niji vjernik, onaj koji dijeli svoj imetak, ~iste}i time sebe. I niko nema kod Njega (Allaha) nikakve blagodati kojom bi bio nagra|en (kada uradi dobro djelo), osim èlje (da dobije) zadovoljstvo svoga uzvi{enog Gospodara, i sigurno bit }e zadovoljan. (El-Lejl, 17-21) Ako budete javno dijelili milostinju, to vam je lijepo, a jo{ vam je bolje i bri{e vam grijehe, ako je kriju}i dajete siromasima. A Allah je obavije{ten o onome {to radite. (El-Bekara, 271) Vi nikako ne}ete posti}i dobro~instvo dok ne budete dijelili od onoga {to volite. A {to god podijelite u dobrotvorne svrhe, za to Allah zna. (Ali Imran 92) A ajeti o vrijednosti dijeljenja u dobrotvorne svrhe mnogobrojni su i poznati. 571. Abdullah ibn Mesud, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno zavidjeti, osim u dvije stvari: ~ovjeku kojem je Allah, d`.{., dao imetak, pa ga on tro{i za Istinu, i ~ovjeku kojem je Allah, d`.{., dao mudrost, pa on po njoj sudi i druge njoj podu~ava. (Muttefekun alejhi) 572. Ibn -Umer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno zavidjeti, osim u dvije stvari: ~ovjeku kojem je Allah, d`.{., dao Kuran, pa on s njim bdije (klanja) i no}u
114
Rijadu-s-salihin
i danju, i ~ovjeku kojem je Allah, d`.{., dao imetak, pa ga on dijeli (tro{i u dobrotvorne svrhe) i no}u i danju. (Muttefekun alejhi)
65. Sje}anje na smrt i kratko}a nade

Uzvi{eni Allah kaè: Svaka du{a }e okusiti smrt. Nagrada }e vam se ispuniti samo na Sudnjem danu. Ko bude udaljen od vatre i bude uveden u Dènnet, (taj) se spasio. A zemaljski ìvot nije ni{ta, osim varljiva roba. (Ali-Imran, 185) Nijedna osoba ne zna {ta }e sutra zaraditi i ste}i, a niti zna u kom }e mjestu na zemlji umrijeti. (Lukman, 34) Pa kada do|e njihov rok (smrt), oni to ne mogu odgoditi nijednog ~asa niti ubrzati. (En-Nahl, 61) O vjernici, neka vas ne zabave va{i imeci i va{a djeca da ne spominjete Allaha! Koji to urade, na velikom su gubitku. Dijelite od onog {to smo vam dali, prije nego nekom od vas do|e smrt, pa (da) onda rekne: Moj Gospodaru, da mi ho}e{ (samo) malo odgoditi (smrt), pa da dijelim i (da) budem od dobrih! Ali Allah ne}e nikome odgoditi kad mu do|e posljednji ~as, a Allah zna sve {to vi radite. (El-Munafikun, 9-11) Kada do|e smrt jednom od njih, rekne: Moj Gospodaru, povrati me da uradim dobro (djelo) u onome {to sam ostavio! Nikako (to ne}e biti)! Zaista je to rije~, koju on govori, a iza njih (nevjernika) je prostor, (koji razdvaja ~as smrti) do dana kada }e biti proìvljeni. A kada se puhne u Sur (rog), tada me|u njima ne}e biti rodbinstva niti }e se oni me|usobno raspitivati. îje tezulje prevagnu (dobrim djelima), to su oni koji bit }e spa{eni. A ~ije tezulje budu lahke (zbog malobrojnosti dobrih djela), to su oni koji su sebi {tetu nanijeli; vje~no }e ostati u Dèhennemu. Vatra }e prìti njihova lica i oni bit }e u njemu (Dèhennemu) iznakaèni. (Re}i }e im se): Zar vam nisu ~itani Na{i ajeti, pa ste ih vi smatrali la`nim? Re}i }e: Na{ Gospodaru, nadvladala nas je na{a nesre}a, pa smo postali zabludjeli narod! Na{ Gospodaru, izvedi nas iz nje (vatre), pa ako se povratimo (nevjerstvu) mi }emo biti (tada) silnici! Re}i }e (Allah): Ostajte prezreni i nemojte Mi govoriti! Bila je jedna skupina Mojih robova koja je govorila: - Na{
Rijadu-s-salihin
115
Gospodaru, mi smo vjerovali, pa nam oprosti i smiluj nam se! A Ti si najbolji me|u milostivima! - Pa ste ih vi uzeli (predmetom) izrugivanja, te ste bacali u zaborav Moju opomenu, dok ste se ismijavali njima. Mi smo ih danas nagradili zbog njihove strpljivosti, (time) {to su se oni spasili. Re}i }e (melek): Koliko ste ostali na Zemlji (koliki) broj godina? Odgovorit }e oni: Ostali smo dan ili jedan dio dana, pitajte one koji broje! Re}i }e: Ostali ste vrlo malo! Da ste to znali, (ne biste se odavali zemaljskom ìvotu). Pa zar ste vi mislili da smo vas Mi uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti? (El-Muminun, 99-115) Zar nije do{lo vrijeme onima koji vjeruju da im se smek{aju (i potpuno predaju) srca zbog spominjanja Allaha i objavljene Istine (Kurana), a da ne budu kao oni kojima je prije data (objavljena) Knjiga, pa im se vrijeme oduljilo a i srca im otvrdnula, te su mnogi od njih (zbog izvrtanja vjere postali veliki) grje{nici (nevjernici). (El-Hadid, 16) 574. Ibn -Umer, r.a., kaè: Allahov Poslanik, a.s., uzeo me za rame i rekao: Budi (pona{aj se) na dunjaluku kao da si stranac, ili putnik (prolaznik). Ibn -Umer, r.a., govorio bi: Kada omrkne{, ne o~ekuj jutro, a kada osvane{, ne o~ekivaj no}; i uzmi (iskoristi) od svog zdravlja za svoju bolest, i od svog ìvota za svoju smrt. (Buhari)
66. Pohvalnost posje}ivanja kabura (mezarluka) mu{karcima, i {ta se kaè prilikom toga
581. Burejde, r.a., veli da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Bio sam vam zabranio posje}ivanje kabura (mezarluka) a od sada ih posje}ujte. 582. Ai{a, r.a., kaè: Allahov Poslanik, a.s., kad god bi kod mene kona~io, izlazio bi pred kraj no}i u mezarluke Bekiu, pa bi rekao: Neka je mir sa vama, domovi ljudi vjernika, do{lo vam je ono {to vam je obe}ano (smrt), a sutra (narednih dana) do}i }e edèl (smrt) onima {to su ostali, i mi }emo se, ako Allah dadne, vama pridruìti! Allahu moj, oprosti stanovnicima Bekia-garkada! (Bekia je groblje u Medini, a garkad je vrsta trnja koje je tu bilo, pa je po tome nazvano.) (Muslim)
116
Rijadu-s-salihin
67. Poku|enost prièljkivanja smrti zbog neda}e koja ~ovjeka zadesi, izuzev kad se ~ovjek boji isku{enja u vjeri
585. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Neka niko od vas ne èli sebi smrt, jer ako je bio dobro~initelj, mo`da }e jo{ vi{e dobra uraditi, a ako je bio grje{nik, mo`da }e se pokajati, pa zatraìti Allahovo zadovoljstvo. (Muttefekun alejhi) Ovo je Buharijino preno{enje, a kod Muslima stoji da Ebu-Hurejre, prenosi od Allahova Poslanika, da je rekao: Neka niko od vas ne èli sebi smrt, i neka ne moli za nju prije njenog dolaska, jer kada ~ovjek umre, prekida se njegov posao, a zaista vjerniku njegov ìvot samo uve}ava dobro.
68. Stroga pobo`nost i ostavljanje sumnjivih poslova ({ubuhata)

Uzvi{eni Allah veli: ... i to ste smatrali neznatnim a to je kod Allaha velika (stvar). (En-Nur, 15) Zaista, tvoj Gospodar motri stalno. (El-.ed`r, 14) 588. Numan ibn Be{ir, r.a., veli: ûo sam Allahovog Poslanika, a.s., kako kaè: Zaista je halal (dozvoljeno) obja{njen, a zaista je i haram (nedozvoljeno) obja{njen, a izme|u ovoga dvoga su sumnjive stvari i poslovi ({ubuhati) koje ne poznaje ve}ina ljudi. Pa ko se bude ~uvao {ubuhata, o~uvat }e ~isto}u svoje vjere i svoje ~asti, a ko se upusti u {ubuhate, past }e u harame, kao {to je ~oban, koji ~uva stado oko zabrana, u opasnosti da mu stado upadne u zabranjeno. Zaista, svaki vladar ima svoje zabrane, a Allahove zabrane su Njegovi harami. Zaista, u svakom tijelu ima jedan dio (organ) koji, ako valja, onda je i cijelo tijelo dobro, a ako taj dio bude pokvaren, pokvari se i cijelo tijelo, a to je srce. (Muttefekun alejhi) 590. Nevas ibn Seman, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Dobro~instvo je ljepota naravi, a grijeh je ono {to se koleba u tvojoj du{i i ne èli{ da za to saznaju ljudi. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
117
591. Vabisa ibn Mabed, r.a., kaè: Do{ao sam Allahovom Poslaniku i on mi re~e: Do{ao si da pita{ o dobro~instvu? Rekoh: Da! Onda mi on re~e: Priupitaj svoje srce; dobro~instvo je ono {to donosi du{evni mir i smiraj u srcu, a grijeh je ono {to se koleba u du{i i kruì u grudima. (To ti je grijeh) pa makar ti to ljudi odobrili i dozvolili. (Ahmed, Darini, hasen) 594. Ai{a, r.a., kaè: Moj otac Ebu-Bekr es-Sidik, r.a., imao je roba koji mu je davao dio zara|enog imetka kao gospodaru. Ebu-Bekr jeo je od tog imetka. Jednog dana je rob donio ne{to hrane Ebu-Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: Zna{ li ti {ta je ovo? Ebu- Bekr re~e: A {ta je? Rob re~e: U doba dàhilijjeta ja sam gatao jednom ~ovjeku, ali sam ga varao, jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi za to {to sam mu gatao, a {to si ti pojeo. Tada je Ebu-Bekr stavio prst (u grlo) i sve je povratio {to je pojeo. (Buhari)
69. Poèljnost povla~enja (osamljivanja) u vrijeme nereda, ili radi bojazni isku{enja u vjeri, ili padanja u harame i sumnjive poslove
Kuran, a.{., biljeì rije~i Nuha, a.s.: I bjeìte Allahu, zaista sam ja Njegov jasni upozoritelj. (Ez-Zarijat, 50) 597. Sead ibn Ebi Vekas, r.a., veli: ûo sam Allahovog Poslanika, a.s., da kaè: Zaista Allah voli roba pobo`nog (du{evno) bogatog, (zadovoljnog sa onim {to ima) i povu~enog (osamljenog). Rije~ju bogatog, misli se na bogatstvo du{e, kao {to je to obja{njeno u hadisu broj 522. (Muslim) 601. Ebu-Hurejre, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Od najhajirnijih poslova za ìvot posao je ~ovjeka koji se stalno drì za le|a svog konja na Allahovom putu. Zasko~i se na njega ~im ~uje glas ili povik za rat, èle}i borbu ili smrt o~ekivanu, ili posao ~ovjeka za stadom ovaca na vrhovima visokih brda ili u sred neke doline klanja namaz, daje zekat i samo Allaha vjeruje sve do smrti, on je uvijek sa onima koji ~ine hajr. (Muslim)
118
Rijadu-s-salihin
71. Poniznost i ljubaznost (pa`ljivost) prema vjernicima

Uzvi{eni Allah veli: I budi pa`ljiv prema vjernicima koji te slijede. (E{-[ura, 215) O vjernici! Ko od vas ostavi svoju vjeru, zaista }e Allah dovesti narod koji On voli i koji Njega voli, (koji je) skroman prema vjernicima i silan prema nevjernicima. (El-Maida, 54) O ljudi, zaista smo vas Mi stvorili od mu{ka i ènska (oca i matere) i u~inili smo vas narodima i plemenima da biste se (me|usobno) poznavali. Kod Allaha je naplemenitiji izme|u vas (onaj) koji je najbogobojazniji. (El-Hudùrat, 13) Ne isti~ite ~istotu svojih du{a! On najbolje zna one koji se ~uvaju (nevaljalih djela). (En-Ned`m, 32) I pozivat }e oni koji su na Arafu, ljude koje }e oni poznavati po njihovim izgledima, govore}i: Nije vam koristilo ni va{e skupljanje (dobara), ni {to ste se oholo dràli (prema Istini). Jesu li to ovi za koje ste se kleli da ih ne}e sti}i Allahova milost? (Re}i }e se onima koje su poniàvali nevjernici): Ulazite u Dènnet! Za vas nema straha niti }ete tugovati! (El-Aaraf, 48-- 49) 602. Ijad ibn Himar, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaista mi je Allah objavom naredio da budete me|usobno ponizni tako da se jedan ne oholi prema drugom, niti da jedan drugog napada. (Muslim) 603. Ebu-Hurejre, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Sadaka ne}e umanjiti imetak, i kada ~ovjek oprosti ~ovjeku, Allah mu pove}a ponos (~ast), i kad god ~ovjek bude ponizan prema Allahu, Allah }e ga (na ve}i stepen) podi}i. (Muslim) 604. Enes, r.a., pro{ao je pored grupe djece i nazvao im selam, a zatim je rekao: Tako je i Pejgamber ~inio. (Muttefekun alejhi) 605. Enes, r.a., (opisuju}i poniznost Allahova Poslanika, a.s.), kaè: I ponekad bi neka od medinskih robinja uzela Vjerovjesnika za ruku, pa bi ga povela gdje ona ho}e.
Rijadu-s-salihin
119
Zna~i: odmakla bi se malo s njime od skupine ashaba, da oni ne ~uju njenu molbu (àlbu). (Buhari) 606. Ai{a, r.a., upitana je: [ta je Vjerovjesnik, a.s., radio u ku}i? Ona je odgovorila: Pomagao bi uku}ane, a kad bi nastupio namaski vakat, oti{ao bi na namaz. (Buhari)
72. Zabrana oholosti (kibura) i uobraènosti (samodopadanja)

Uzvi{eni Allah kaè: Tu vje~nu ku}u Mi }emo u~initi (stanom) onima koji ne èle obijesti na zemlji niti (siju) smutnju. A (dobar) kraj je bogobojaznima. (El-Kasas, 83) Ne hodi po zemlji obijesno, oholo! (El-Isra, 37) Ne okre}i svoje lice svijetu prezrivo, s podozrenjem, niti hodi po zemlji oholo. Zaista, Allah ne voli nijednog oholog samodopadnika. (Lukman, 18) (Zaista) je Karun bio od Musaova naroda, pa im je on (Karun) nasilje u~inio. A Mi smo mu dali riznice (u tolikoj mjeri), da bi klju~evi oteàli jednoj sna`noj skupini (ljudi), onda kada mu je njegov narod rekao: Ne veseli se! Zaista, Allah ne voli one koji se vesele (dobrima zemaljskog ìvota)! I traì budu}i svijet u onome {to ti je Allah dao, a ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu. îni dobro, kao {to Allah ~ini dobro tebi. Ne traì smutnje po zemlji! Zaista, Allah ne voli smutljivce. Re~e (Karun): To mi je dato samo na osnovu moga znanja. A zar on ne zna da je Allah ve} uni{tio prije njega pokoljenja koja su ja~a od njega i koja su vi{e skupila (imetka)? Zlikovci ne}e biti pitani za opravdanje svojih grijeha (zbog jasno}e i mno{tva grijeha). Pa je izlazio (Karun) svome narodu u svom sjaju. Govorili su oni koji èle ovozemni ìvot: Da nam je onako kao {to je dato Karunu! (Zaista) on ima veliku sre}u. A u~eni su rekli: Te{ko vama! Allahova nagrada je bolja onome koji vjeruje i radi dobro (djelo), a bit }e ona data samo strpljivima. Pa smo njega (Karuna) i njegov dom utjerali u zemlju. On nije imao nikakve skupine (pomaga~a) koja bi ga pomogla protiv Allaha, i on nije bio od onih kojima je ukazana pomo}. 615. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Prepirali se Dènnet i Dèhennem, pa Dèhennem re~e: U mene }e u}i svi oholi i uobraèni (silnici)!, a Dènnet re~e: U mene }e u}i slabi}i i siromasi! Pa Allah, d`.{., presudi me|u njima: Ti si, Dènnete,
120
Rijadu-s-salihin
Moja milost, tobom }u se smilovati kome Ja ho}u, a ti si, Dèhenneme, Moja kazna, kojom }u Ja mu~iti koga Ja ho}u, i oboje }u vas napuniti. (Muslim) 617. Ebu-Hurejre, r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Sa trojicom Allah ne}e na Sudnjem danu govoriti, niti }e ih o~istiti (od grijeha), niti }e u njih pogledati, i oni bit }e stra{no ka`njeni, a to su: starac koji ~ini zinaluk (prostituciju), vladar koji mnogo laè, i ohol siromah. (Muslim) 618. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah, d`.{., kaè: Viso~anstvo (~ast, slava) Moje je svojstvo, a i veli~anstvenost (ponos) Moje je svojstvo, pa ko Mi se u tome suprotstavi (bude se oholio i ponosio), Ja }u ga kazniti. (Muslim) 619. Ebu-Hurejre, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dok je jedan ~ovjek i{ao obu~en i sam se sebi dopadao, svoju kosu je za~e{ljao, glavu uzdigao, bahato i ponosno hodao, tog ~asa ga je Allah zatrpao u zemlju, pa }e ~ekati u njoj do kijametskog dana. (Muttefekun alejhi) 620. Seleme b. el-Ekva, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ôvjek se stalno uzdiè sa sobom dok ga Allah ne upi{e u ohole, a onda ga sna|e ono, {to sna|e ohole. (Tirmizi-Hasen)
73. Lijep karakter (}ud, narav)

Uzvi{eni Allah kaè: Poslani~e, zaista si ti na visokom stupnju morala. (Nun, 4) Pravi vjernici su oni koji se u srd`bi savladaju i koji pra{taju ljudima. (AliImran, 134) 621. Enes, r.a., veli: Allahov Poslanik je bio ~ovjek najljep{e }udi i naravi. (Muttefekun alejhi) 622. Enes, r.a., veli: Nisam dodirnuo ni brokata (vrsta tkanine protkane svilom) ni svile
Rijadu-s-salihin
121
mek{e ni blaè od dlana ruke Allahovog Poslanika, i nisam nikada primirisao ljep{eg i prijatnijeg mirisa od mirisa Allahovog Poslanika. Sluìo sam Allahovog Poslanika deset godina i nikada mi nije rekao ni uf, niti mi je kada prigovorio za neku stvar koju sam u~inio: Za{to si to u~inio?, niti za neku stvar (posao) koju nisam u~inio: Za{to to nisi u~inio? (Muttefekun alejhi) 624. Nevas ibn Seman r.a., kaè: Pitao sam Allahovog Poslanika o dobro~instvu i o grije{enju, pa mi re~e: Dobro~instvo je lijepa narav, a grijeh je ono {to se koleba u tvojoj du{i i ne èli{ da za to saznaju ljudi. 625. Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., kaè: Allahov Poslanik nije bio nepristojan, besraman, niti je bio nemoralan, bestidan (u svome govoru i pona{anju), i govorio je: Zaista su me|u vama najbolji oni koji su najljep{eg pona{anja. (Muttefekun alejhi) 626. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Nijedna stvar ne}e biti teà na Sudnjem danu, na (mizanu) tezulji vjernika od lijepe naravi. Zaista, Allah mrzi bezobrazne brbljivce (bestidne u govoru i pona{anju). (Tirmizi, hasen, sahih) 627. Ebu-Hurejre, r.a., veli: Allahov je Poslanik, upitan o onome {ta najvi{e uvodi ljude u Dènnet, pa odgovori: Bogobojaznost i lijep moral (pona{anje). Potom je upitan {to najvi{e uvodi ljude u Dèhennem, pa je rekao: Usta i spolni organ. (Tirmizi, hasen, sahih) 628. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Sa najpotpunijim su imanom oni vjernici koji su najljep{eg pona{anja, a najbolji me|u vama oni su koji su dobri (lijepo se pona{aju) prema svojim ènama. (Tirmizi, hasen, sahih) 629. Ai{a, r.a., prenosi da je ~ula Allahovog Poslanika, a.s., kako kaè: Zaista, vjernik s ljepotom svoga pona{anja dostiè stepen posta~a i klanja~a. (Ebu-Davud,sahih) 631. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaista su mi od vas najdraì i sjedit }e najbliè meni na Sudnjem danu oni koji su najljep{e }udi. A zaista su mi
122
Rijadu-s-salihin
najmrì od vas i bit }e najudaljeniji od mene na Sudnjem danu, nametljivi govornici i oni koji se samodopadno prenemaù u svom govoru, oholo poku{avaju}i da istaknu svoju stru~nost i govorljivost i oni koji pri~aju ispunjenih i razvu~enih usta, dive}i se svome govoru i uzdiù}i se nad drugima. Ashabi reko{e: Allahov Poslani~e, znamo ko su sersari i mute{eddici (nametljivi govornici i oni koji se prenemaù u govoru), ali ko su mutefejhici? On im re~e: To su uobraènjaci koji sebe uzdiù nad ostalim. (Tirmizi, hasen)
74. Dobro}udnost, blagost i samilost

Allah, dèlle{anuhu, kaè: ...koji skrivaju srd`bu, a opra{taju ljudima. Allah voli dobro~initelje. (AliImran, 134) Opra{taj drugima, nare|uj dobra djela, i okreni se od neznalica. (El-Araf, 199) Nije jednako dobro i hr|avo (djelo). Odbiju (zlo) s onim {to je najljep{e, pa }e (ti) onaj {to je izme|u tebe i izme|u njega postojalo neprijateljstvo (postati) kao da je iskren prijatelj. Ovo }e posti}i samo oni koji su strpljivi i ovo }e posti}i samo oni koji imaju velik udio (u lijepoj naravi). (.usilet, 34-45) A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je zaista odlu~no (preporu~ljivo) djelo. (E{-[ura, 43) 632. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik rekao E{ed`dù Abdul-Kajsu: Zaista, kod tebe imaju dvije osobine koje Allah voli: dobro~instvo i blagost. (Muslim) 633. Ai{a, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Zaista je Allah blag i On voli blagost (ljubaznost) u svim stvarima. (Muttefekun alejhi) 634. Ai{a, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Zaista je Allah blag i On voli blagost (ljubaznost), i daje za blagost (na dunjaluku lijep pomen i ostvarivanje èlja, a na ahiretu lijepu nagradu) ono {to ne daje za grubost niti za bilo {ta drugo. (Muslim) 635. Ai{a, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: U ~emu god se na|e blagost
Rijadu-s-salihin
123
(ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude unakaèno (manjkavo). (Muslim) 636. Ebu-Hurejre, r.a., kaè: Do{ao je jedan beduin (seljak) u dàmiju i po~eo mokriti (obavljati nu`du), pa ljudi sko~i{e da ga zbog toga napadnu, ali im Poslanik re~e: Pustite ga, i na to mjesto prolijte jednu kantu, ili kofu vode! Zaista ste vi poslani da olak{avate, a ne da oteàvate. (Buhari) 637. Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Olak{avajte, a ne oteàvajte, i obradujte (sa nagradom od Allaha), a nemojte rastjeravati. (Muttefekun alejhi) 638. Dèrir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., da kaè: Ko bude uskra}en od blagosti (ljubaznosti), uskra}en je od svakog dobra. (Muslim) 639. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao Poslaniku: Posavjetuj me! On mu re~e: Ne ljuti se! Pa mu je ~ovjek to isto ponovio nekoliko puta, a Poslanik mu re~e: Ne ljuti se, ne srdi se! (Buhari) 640. Ebu-Jela [eddad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaista je Allah propisao ljubaznost (lijep postupak) u svakoj prilici: pa kada ubijate, ubijajte lijepo (dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj koji ho}e da kolje (neku ìvotinju), prvo nao{tri svoj no` i neka lahko zakolje svoju `rtvu. (Muslim) 641. Ai{a, r.a., veli: Allahov Poslanik nije nikada birao izme|u dvije stvari, a da nije izabrao (onu) lak{u, osim da to bude grijeh, pa ako bi to bio grijeh, bio bi daleko (najdalje od svih drugih) od te stvari. I nikada se Allahov Poslanik nije svetio (osve}ivao) zbog sebe, osim da budu Allahove zabrane kr{ene, pa bi se svetio zbog Uzvi{enog Allaha. (Muttefekun alejhi) 642. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ho}ete li da vam kaèm ko je zabranjen dèhenemskoj vatri, ili kome je vatra zabranjena (ulazak u nju)?
124
Rijadu-s-salihin
Zabranjena je svakom bliskom, ljubaznom i blagom (~ovjeku).
(Tirmizi, hasen)
75. Opra{tanje i izbjegavanje neznalica

Uzvi{eni Allah kaè: Opra{taj, nare|uj dobra djela i pro|i se neznalica! (El-Araf, 199) ... pa postupaj lijepim postupkom. (El-Hid`r, 85) ... neka oproste i neka pre|u (preko toga)! Zar vi ne volite da vam Allah oprosti? (En-Nur, 22) ... (koji) opra{taju ljudima. Allah voli dobro~initelje. (Ali-Imran, 134) A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je zaista odli~no (preporu~ljivo) djelo. (E{-[ura, 43) Kuranski su ajeti o ovoj temi mnogi i poznati. 644. Ai{a, r.a., kaè: Allahov Poslanik nije nikoga udarao, ni ènu, ni slugu, osim kada bi bio u (dìhadu) borbi na Allahovom putu. I nikada se nije svetio (osve}ivao) zbog sebe, osim kada bi se kr{ile Allahove zabrane, pa bi ka`njavao (svetio se) zbog Uzvi{enog Allaha. (Muslim) 645. Enes, r.a., veli: I{ao sam sa Allahovim Poslanikom, a.s., i na njemu je bio ned`ranski ogrta~, grubih obruba, pa ga je pristigao jedan beduin (seljak) i grubo ga povu~e za odje}u, pa sam vidio na Vjerovjesnikovom vratu oìljak koji je napravio grubi ogrta~ prilikom tog trzaja. Beduin zatim re~e: Muhammede, naredi da mi se dadne od Allahovog imetka koji posjeduje{! Allahov Poslanik ga pogleda, osmijehnu se i naredi da mu se dadne. 647. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije juna~ina onaj koji u hrvanju sve savlada (obara), nego je juna~ina onaj koji vlada sobom pri srd`bi. (Muttefekun alejhi)
76. Podno{enje uznemiravanja (ezijeta)

Uzvi{eni Allah kaè: ...koji skrivaju srd`bu, a opra{taju ljudima. Allah voli dobro~initelje. (AliImran, 134)
Rijadu-s-salihin
125
A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je, zaista, odlu~no (preporu~ljivo) djelo. (E{-[ura, 43) U vezi s ovom temom, pogledaj hadise u prethodnom poglavlju. 648. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je jedan ~ovjek rekao: Allahov Poslani~e, ja imam rodbinu s kojom odràvam rodbinsku vezu, a oni tu vezu kidaju. Ja s njima lijepo postupam, a oni se prema meni ru`no odnose. Ja s njima blago postupam, a oni prema meni grubo. Allahov Poslanik re~e: Ako je tako kao {to kaè{, pa kao da ih hrani{ vru}im pepelom (ugljenom), i dok god bude{ tako postupao, imat }e{ u Uzvi{enom Allahu pomaga~a (protiv njih). (...kao da ih hrani{ vru}im pepelom (ugljenom)) - Zna~i da }e oni biti ka`njeni i osjetit }e bol kao {to onaj, koji jede vru} pepeo, osje}a bol.) (Muslim)
77. Srd`ba na povre|ivanje ili omalovaàvanje nekog od Allahovih propisa i potpomaganje vjere Uzvi{enog Allaha
Uzvi{eni Allah kaè: Ko bude po{tivao (veli~ao) Allahove svetinje (zapovijedi), to mu je dobro kod njegova Gospodara. (El-Had`, 30). Ako vi pomognete Allaha, i On }e vas pomo}i i u~vrstit }e va{e noge (na bojnom polju). (Muhammed, 7) 649. Ebu-Mesud Ukbe ibn Amr El-Bedri, r.a., veli da je jedan ~ovjek do{ao Vjerovjesniku i rekao: Ja ne klanjam sabah u dèmatu zbog toga {to imam oduljuje namaz. Ebu-Mesud dalje veli: Pa nisam nikad ranije vidio da se Vjerovjesnik na vazu naljutio kao tada, rekav{i: O ljudi, zaista me|u vama ima onih koji odvra}aju (razgone), pa ko od vas bude imam ljudima, neka skrati klanjanje (upotpunjuju}i ruknove i sunnete), pa zaista iza njega ima klanja~a; i starih, i mladih, i sa nekom potrebom (nu`dom). 650. Ai{a, r.a., kaè: Do{ao je Allahov Poslanik, a.s., s puta, a ja bijah zastrla svoju sofu (pred ku}om) prozirnim zastorom, na kojem su bile slike. Kada je to ugledao, Allahov Poslanik, a.s., rastrgao ih je, a lice mu (od ljutnje) pocrvenje, i on re~e: O Ai{a, najteù kaznu kod Allaha na Sudnjem danu imat }e oni koji opona{aju Allahovo stvaranje. (Muttefekun alejhi)
126
Rijadu-s-salihin
651. Ai{a, r.a., veli: Kurej{ije su se zabrinule zbog jedne ène, Mahzumijke, koja je ne{to ukrala, pa su rekle: Ko }e se za nju zauzeti kod Allahovog Poslanika? Reko{e: A ko bi se na to usudio, osim Usame bin Zejd, miljenika Allahovog Poslanika? Pa mu je Usame to rekao, a Allahov Poslanik mu na to re~e: Zar ti posreduje{ da se ne izvr{i jedna od Allahovih osuda?! Zatim je Poslanik ustao na noge i po~eo govoriti, pa je, izme|u ostalog, rekao: Zaista su stradali oni koji su bili prije vas zbog toga {to, kada bi me|u njima ukrao neki plemi}, ostavili bi ga neka`njenog, a kad bi ukrao neki slabi}, oni bi nad njim izvr{avali kaznu. Zaklinjem se Allahom, kada bi .atima, k}erka Muhammedova, ukrala, ja bih joj sigurno odsijekao ruku! (Muttefekun alejhi) 652. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio hrakotinu (na zidu) prema kibli, pa mu je bilo to te{ko, da se odraz toga, ~ak, primijetio na njegovom licu. Ustao je i to svojom rukom uklonio, a zatim rekao je: Kada neko od vas ustane da klanja, on tada razgovara sa svojim Gospodarom, pa nemojte da neko od vas pljuca prema kibli, nego na svoju lijevu stranu, ili pod svoje noge. Zatim je uzeo }o{ak svog ogrta~a, pljunuo u njega, zatim ga premotao i rekao: Ili neka uradi ovako. (Muttefekun alejhi) (Naredba da se pljune na lijevu stranu, ili pod noge, odnosi se na slu~aj kada se pljuje izvan dàmije, a kada se pljuje u dàmiji, nije dozvoljeno pljunuti, osim u maramicu.)
78. Nare|ivanje i savjetovanje pretpostavljenih da budu blagi prema svojim podanicima

Uzvi{eni Allah rekao je: I budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede. (E{-[uara, 215) Allah zahtijeva da se sva~ije pravo po{tuje, dobro ~ini, i da se bli`njima udjeljuje, a razvrat i sve {to je odvratno i nasilje, zabranjuje; On vas savjetuje da pouku primite. (En-Nahl, 90) 653. Ibn Umer, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado; imam je pastir i odgovoran je za svoje stado, ~ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za svoje stado, èna je pastir u ku}i svoga muà i odgovorna je za svoje stado, i sluga je pastir u imetku svoga gazde, i on je odgovoran
Rijadu-s-salihin
127
za svoje stado, pa svi ste vi pastiri i odgovorni za svoje stado.
(Muttefekun alejhi) 654. Ebu-Jala Makil bin Jesar, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Nema nijednog roba kome je Allah dao da bude pretpostavljeni svojim podanicima, a da mu Allah ne}e, kada umre, zabraniti ulazak u Dènnet, ukoliko bude varao svoje podanike. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju stoji: ...pa ih ne bude ~uvao svojim savjetom, ne}e osjetiti ni miris Dènneta. A u Muslimovom predanju stoji: Nijedan emir (zapovjednik) kome budu povjereni poslovi muslimana, pa ne uloì trud za njih niti im daje savjete, ne}e s njima u}i u Dènnet. 655. Ai{a, r.a., prenosi: ûla sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako u ovoj mojoj ku}i kaè: Allahu moj, kome bude povjereno namjesni{tvo i uprava nad mojim ummetom (sljedbenicima), pa im bude oteàvao (grubo postupao prema njima), i Ti njemu oteàj, a kome bude povjereno namjesni{tvo i uprava, pa bude blag prema njima, budi i Ti blag prema njemu. (Muslim) 658. Prenosi se da je Ebu-Merjeme el-Ezdijja, r.a., rekao Muaviji, r.a.: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Kome Allah dadne namjesni{tvo na nekim od poslova muslimana, pa bude nehajan prema njihovim potrebama, neima{tini i siroma{tvu, Allah ne}e obra}ati pa`nju na njegove potrebe (ne}e se odazvati njegovoj molbi), neima{tinu i siroma{tvo na Sudnjem danu. I tada je Muavija postavio ~ovjeka da se brine o potrebama svijeta. (Ebu-Davud, Tirmizi)
79. Pravedan namjesnik

Uzvi{eni Allah rekao je: Zaista, Allah nare|uje pravdu i dobro~instvo. (En-Nahl, 90) I budite pravedni, zaista, Allah voli pravedne. (El-Hudùrat, 9) 659. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Sedmericu }e Allah staviti pod Svoj hlad onoga dana, kada drugog hlada osim Njegovog ne}e biti: pravedna vladara, mladi}a koji je odrastao u oboàvanju Uzvi{enog Allaha, ~ovjeka ~ije je srce vezano za dàmije, dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha pa radi Njega se sastaju i
128
Rijadu-s-salihin
rastaju, ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna (na poloàju) i lijepa èna, pa je on rekao: Zaista se bojim Allaha!; ~ovjeka koji dadne sadaku pa je sakrije, tako da ne zna njegova lijeva ruka {ta daje desna; i ~ovjeka koji u samo}i spomene Allaha, pa mu suze poteku. (Muttefekun alejhi) 660. Abdullah bin Amra bin el-As, r.a., prenosi: Allahov Poslanik rekao je: Zaista su pravedni kod Allaha na osvijetljenim mimberima; oni koji ~ine pravdu u svojim presudama, (koji su pravedni) prema svojim obiteljma i onome {to im je dato u namjesni{tvo (na upravu). (Muslim)
80. Obaveza pokornosti namjesnicima (pretpostavljenim) u onome {to nije grijeh i zabrana pokornosti u onome {to je grijeh
Uzvi{eni je Allah rekao: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima va{im! (En-Nisa, 59) 663. Ibn Umer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Du`nost je muslimanu da slu{a i da je pokoran u onome {to voli i ne voli, osim ukoliko mu bude nare|eno ne{to {to je zabranjeno. A kada mu se naredi ne{to {to je zabranjeno, onda nema poslu{nosti ni pokornosti. (Muttefekun alejhi) 670. Abdullah bin Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Poslije mene }e do}i vrijeme kad }e va{i pretpostavljeni uzimati bogatstvo za sebe i davati ga kome oni ho}e, i mnoge druge stvari (raditi) koje ne}ete podnositi. Rekli su mu: O Allahov Poslani~e, {ta nare|uje{ onome koji do~eka to vrijeme? Rekao je: Izvr{avajte svoje obaveze koje ste du`ni i molite Allaha za ono {to vam pripada. (Muttefekun alejhi) 671. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko mi bude pokoran, taj je pokoran Allahu, a ko nije pokoran meni, taj nije pokoran ni Allahu. A ko bude pokoran pretpostavljenom, taj je pokoran meni, a ko je nepokoran pretpostavljenom, taj je nepokoran meni. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
129
672. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kod svog pretpostavljenog bude ne{to mrzio (ako nije jasan kufr), neka se strpi, jer, zaista, onaj koji makar malo bude nepokoran prema pretpostavljenom, umrijet }e dàhilijetskom smr}u. (Muttefekun alejhi)
81. Zabrana traènja namjesni{tva i vlasti i pohvalnost neprihvatanja namjesni{tva i vlasti, izuzev ako zaista nije obaveza pala na ~ovjeka, i ukoliko to nije potreba
Uzvi{eni je Allah rekao: Taj drugi svijet dat }emo onima koji ne èle da se na Zemlji ohole i da nered ~ine, a one koji se Allaha boje, ~eka sretan kraj. (El-Kasas, 83) 676. Ebu-Zerr, r.a., rekao je: O Allahov Poslani~e, zar me ne}e{ postaviti odgovornim za ne{to? Pa me je on udario po ramenu i rekao: O Ebu-Zerr, ti si, zaista, slaba{an, a to je emanet (povjerenje), a na Sudnjem danu bit }e poniènje, sramota i kajanje, osim za onoga koji se toga prihvati, a sposoban je za to, te izvr{i ono {to je u tom pogledu obavezan. (Muslim)
82. Podstrekivanje vladara, sudije i drugih pretpostavljenih da sebi uzimaju za savjetnike i slu`benike dobre i po{tene i njihovo upozoravanje da se klone lo{eg dru{tva i uvaàvanja onoga {to oni kaù
Uzvi{eni Allah kaè: Tog Dana }e oni, koji su jedni prema drugima bili prijatelji, postati neprijatelji, samo to ne}e biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. (EzZuhruf, 67) 678. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah nije poslao Poslanika, niti postavio halifu (vladara), a da on nije imao dvije vrste dru{tva (savjetnike, prijatelje); savjetnike koji su mu nare|ivali i savjetovali dobro~instvo i podstrekivali ga na njega, i savjetnike koji su mu nare|ivali zlo i podstrekivali ga na njega; a sa~uvan (od njihova zla) bit }e onaj koga Allah sa~uva. (Buhari)
130
Rijadu-s-salihin
83. Zabrana davanja namjesni{tva, sudstva (kadiluka) i drugih oblika vlasti onome koji to traì, ili za tim ùdi i tome poklanja veliku pa`nju
680. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi: U{ao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., sa jo{ dva ~ovjeka iz mog plemena, pa je jedan od njih dvojice rekao: O Allahov Poslani~e, daj nam vlast (postavi nas zapovjednicima, emirima) nad ne~im {to ti je Uzvi{eni Allah dao u namjesni{tvo! Zatim je i drugi rekao isto. A on je rekao: Zaista mi, tako mi Allaha, ne dajemo upravu i vlast nad ovim poslom (namjesni{tvo nad muslimanima) nikome ko to traì, ili ùdi i ~ezne za tim. (Muttefekun alejhi)
KNJIGA O MORALU
84. Stid, njegova korist i podsticanje da se u tom duhu ~ovjek odgoji
681. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao pored jednog ensarije, dok je ovaj savjetovao svoga brata o stidu, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Pusti ga, zaista je stid dio imana! (Muttefekun alejhi) 682. Imran bin Husajn, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Stid donosi samo dobro. (Muttefekun alejhi) A u Muslimovom predanju stoji: Stid je sav dobar (hajr). Ili je rekao: Svaki stid je dobar. 683. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova), ili {ezdeset i nekoliko dijelova. Najvrednije je svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha, a najniì uklanjanje prepreke (onoga {to smeta) s puta; a i stid je dio imana. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
131
85. ûvanje tajne

Uzvi{eni Allah rekao je: I ispunjavajte obavezu, jer }e se za obavezu, zaista, odgovarati. (El-Isra, 34) 685. Ebu-Seid, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Zaista }e kod Allaha, d`.{., na Sudnjem danu imati najgori poloàj ~ovjek koji ima odnos sa ènom, i ona imade odnos s njim, pa on onda otkrije njene tajne (otkrije i opi{e u detalje {to se izme|u njih desilo). (Muslim) 686. Abdullah b. Umer, r.a., veli da je njegov otac Omer, r.a., kada je njegovoj k}eri Hafsi, r.a., umro mu`, rekao: Susreo sam Osman b. Affana i ponudio mu Hafsu rije~ima: Ako ho}e{ udat }u za te Hafsu, k}er Omerovu. On re~e: Da sagledam malo svoje stanje. Sa~ekao sam nekoliko dana, pa me je Osman b. Affan ponovo susreo i re~e: Odlu~io sam da se ovih dana ne ènim. Iza toga sam susreo Ebu-Bekra pa mu rekoh: Ako ho}e{ udat }u za te Hafsu, k}er Omerovu. Ebu-Bekr {utio je i nije ni{ta na to odgovorio. To mi je bilo teè, nego kada me je odbio Osman. Pro{lo je iza toga nekoliko dana, zatim je Hafsu zaprosio Poslanik, s.a.v.s., pa sam je udao za njega. Iza toga me je sreo Ebu-Bekr, pa mi re~e: Nije me sprije~ilo od ponude ni{ta drugo, nego {to sam znao da ju je Poslanik, s.a.v.s., spomenuo. Ja nisam mogao otkriti namjeru Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odustao od vjen~anja Hafse, ja bih je zasigurno primio. (Buhari) 687. Ai{a, r.a., prenosi: @ene Vjerovjesnika, s.a.v.s., bile su kod njega kada je do{la .atima, r.a., hodom koji se nimalo nije razlikovao od hoda Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada ju je vidio, izrazio joj je dobrodo{licu: Dobro do{la, k}eri moja! Dao joj je da sjedne na njegovoj desnoj ili lijevoj strani, a zatim joj je tajno ne{to rekao i ona je jako zaplakala. Kada je vidio njenu àlost, ne{to joj je po drugi put tajno kazao i ona se nasmijala. Rekla sam joj: Allahov Poslanik te je odlikovao nad svojim ènama tajnom, a ti pla~e{? Kada je ustao Allahov Poslanik, s.a.v.s., pitala sam: [ta ti je kazao Allahov Poslanik, s.a.v.s.? Rekla je: Ne}u otkriti tajnu Allahova Poslanika, s.a.v.s. Kada je umro Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekla sam: Kunem se pravom koje imam prema tebi, onda kada mi nisi kazala {to ti je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao! Rekla je: Sada moè! Kada mi je prvi put tajno govorio, obavijestio
132
Rijadu-s-salihin
me je da je Dìbril do sada ponavljao s njim Kuran jedanput ili dva puta godi{nje, i da ga je sada ponovio s njim dva puta. Rekao je: Mislim da mi se smrt pribliìla, pa se ti boj Allaha i strpi se! Zaista sam ti ja divan prethodnik! Tada sam ja zaplakala i to je onaj pla~ {to si primijetila. Kada je vidio moju àlost, ponovo mi rekao je: O .atima, bi li bila zadovoljna da bude{ prvakinja (najpo~a{}enija) me|u ènama vjernika, ili prva me|u ènama ovoga ummeta?, pa sam se nasmijala smijehom koji si vidjela. (Muttefekun alejhi) 688. Sabit od Enesa, r.a., prenosi: Do{ao mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., a ja sam se igrao s djecom. Nazvao nam je selam i poslao me po ne{to, pa sam zakasnio svojoj majci. Kada sam do{ao, rekla je: [to te je sprije~ilo da do|e{? Rekao sam: Poslao me je Allahov Poslanik, s.a.v.s., po ne{to! Upitala je: A {ta je to? Rekao sam: To je tajna! Rekla je: Nemoj nikome otkrivati tajnu Allahova Poslanika! Enes, rekao je: Tako mi Allaha, kada bih ikome to pri~ao, ispri~ao bih tebi! (Muslim)
86. Ispunjavanje zavjeta i izvr{avanje obe}anja

Uzvi{eni Allah rekao je: I ispunjavajte obavezu, jer }e se za obavezu, zaista, odgovarati. (El-Isra, 34) I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali. (EnNahl, 91) O vjernici, ispunjavajte obaveze. (El-Maida, 1) O vjernici, za{to jedno govorite, a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite rije~i koje djela ne prate. (Es-Saff, 2-3) 689. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Osobine munafika (licemjerstva) tri su (stvari): kada pri~a, laè; kada obe}a, iznevjeri, a kada mu se ne{to povjeri - izda i prevari. (Muttefekun alejhi) U Muslimovom predanju stoji: ...pa makar postio, klanjao i tvrdio da je musliman. 690. Abdullah bin Amr bin el-As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko imadne kod sebe ~etiri (svojstva), on je ~isti munafik, a ko imadne jedno, taj ima jedno
Rijadu-s-salihin
133
(svojstvo) munafikluka (licemjerstva), sve dok ga se ne oslobodi: kada mu se ne{to povjeri, pronevjeri; kada pri~a, laè; kada obe}a, iznevjeri; i kada raspravlja, drsko i bestidno govori. (Muttefekun alejhi)
88. Prijatan govor i vedro lice kod susreta je mustehab

Uzvi{eni Allah rekao je: ... a prema vjernicima blag budi. (El-Hid`r, 88) ... a da si osoran i gruba srca bio, razbjeàli bi se iz tvoje blizine. (Ali Imran, 159) 693. Adijj bin Hatim, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ûvajte se vatre, pa makar sa pola hurme, a ko i to nema, a ono lijepom rije~i. (Muttefekun alejhi) 694. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: I dobra rije~ je sadaka. (Muttefekun alejhi) 695. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nemojte nipoda{tavati i omalovaàvati bilo {ta od dobro~instva, pa makar da sretne{ svoga brata vedra lica. (Muslim)
89. Mustehab je jasno i razgovijetno govoriti i objasniti govor slu{aocu.

696. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi rekao neku rije~, ponavljao je tri puta da bi je drugi shvatili. A kada bi do{ao me|u neke ljude, nazvao bi im selam tri puta. (Buhari)
91. Savjetovanje i umjerenost u tome!

Uzvi{eni Allah rekao je: Pozivaj na put svoga Gospodara mudro{}u i lijepim i dobrim savjetom. (En-Nahl, 125)
134
Rijadu-s-salihin
699. Ebu-Vail [ekik ibn Seleme prenosi: Ibn-Mesud savjetovao nas je i opominjao svakog ~etvrtka, pa mu je neki ~ovjek rekao: O Ebu-Abdurhman, volio bih kada bi nas savjetovao i podu~avao svaki dan! Pa mu je rekao: Ono {to me spre~ava u tome, je to {to ne èlim da vam dosadim, nego ja vas savjetujem i podu~avam onako kako nas je podu~avao i savjetovao Allahov Poslanik, s.a.v.s., boje}i se da vam ne postane dosadno. 700. Ebu el-Jekazan Ammar ibn Jasir, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Zaista, duìna ~ovjekovog namaza i kratko}a hutbe (vaza) znak je njegove u~enosti i razumijevanja, pa oduljite namaz, a skratite hutbu. (Muslim) 701. Muavija ibn el-Hakim es-Sulemi, r.a., prenosi: Dok sam klanjao sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., neko je kihnuo, pa sam rekao: Neka ti se Allah smiluje. Svijet mi je uputio o{tre poglede, pa sam rekao: Propao sam, zbog ~ega gledate u mene? A oni su po~eli udarati rukama po svojim stegnima. Kad sam vidio da me oni u{utkuju, u{utio sam. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao - i oca i majku bih za njega `rtvovao, nisam vidio u~itelja sposobnijeg i boljeg u podu~avanju. Tako mi Allaha, on me nije napustio, niti me je udario, niti uvrijedio, nego je rekao: Zaista, u ovom namazu nije dozvoljeno ni{ta od ljudskog govora. On (namaz) je tesbih, tekbir i u~enje Kurana! Ili kako je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Rekao sam: O Allahov Poslani~e, ja sam nedavno bio u neznabo{tvu, pa nas je Allah po~astio islamom, ali ima nas koji idemo vra~arima! Rekao je: Ti nemoj i}I! Rekao sam: Ima nas koji smo sujevjerni i (imamo zle slutnje)! Rekao je: To oni osjete u svojim grudima i neka ih to ne spre~ava u njihovim namjerama. (Muslim) 703. Prenosi se od Ai{e, r.a., koja kaè: Nisam vidjela Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nikada potpuno nasmijanog, da bi mu se vidjele desni, samo bi se osmjehivao (smje{kao). (Muttefekun alejhi)
93. Mendub je dolaziti na namaz, naukovanje i sli~ne ibadete, sa smireno{}u i skru{eno{}u

Uzvi{eni Allah kaè: ... Pa ko po{tiva Allahove propise znak je ~estita srca. (El-Had`, 32)
Rijadu-s-salihin
135
704. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Kada se prou~i ikamet za namaz, nemojte na njega dolaziti tr~e}i, nego dolazite idu}i (korakom) i budite smireni. Ono {to ste stigli, klanjajte, a ono {to vas je pro{lo, upotpunite. (Muttefekun alejhi) 705. Ibn-Abbas, r.a., kaè da se vra}ao sa Arefata zajedno sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je Poslanik, s.a.v.s., ~uo iza sebe èstoki àgor, udaranje i glasove deva, pa je pokazao prema njima svojim bi~em i rekao: O ljudi, preporu~ujem vam smirenost, jer pokornost nije u ùrbi. (Muttefekun alejhi)
94. Po~a{}ivanje gosta

Uzvi{eni Allah rekao je: Da li je doprla do tebe vijest o uvaènim gostima Ibrahimovim, kad mu oni u|o{e i reko{e: Mir vama!, i on re~e: Mir vama, ljudi neznani! I on neprimjetno ode uku}anima svojim i donese debelo tele, i prima~e im ga: Zar ne}ete jesti?, upita. (Ez-Zarijat, 24-27) I narod njegov pohrli njemu, a prije su radili sramna djela. O narode moj, re~e on eto mojih k}eri, one su vam ~istije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne sramotite! Zar me|u vama nema razumna ~ovjeka? (Hud, 78) 706. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka po~asti svog gosta. Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan neka odràva rodbinske veze. Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka govori ono {to je dobro (korisno), ili neka {uti. (Muttefekun alejhi) 707. Ebu-[urejh Huvejlid bin Amr el-Huza, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka po~asti gosta njegovom nagradom! Rekli su: A {ta je njegova nagrada, o Allahov Poslani~e? Rekao je: Njegov dan i no}. Ugo{}enje i gostoprimstvo je tri dana, a sve iznad toga je sadaka. (Muttefekun alejhi)
136
Rijadu-s-salihin
95. Mustehab je donositi radosne vijesti i ~estitati na dobru

Uzvi{eni Allah rekao je: Zato obraduj robove Moje koji Kuran slu{aju i slijede ono najljep{e u njemu. (Ez-Zumer, 17-18) Gospodar im njihov {alje radosne vijesti da }e im milostiv i blagonaklon biti i da }e ih u dènetske ba{~e uvesti, u kojima }e neprekidno uìvati. (EtTevba, 21) I radujte se Dènnetu, koji vam je obe}an. (.ussilet, 30) I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. (Es-Safat, 101) I Ibrahimu smo izaslanike Na{e poslali da mu donesu radosnu vijest. (Hud, 69) A èna njegova staja{e tu, i mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka Jakubom, i ona se osmijehnu. (Hud, 71) I dok se on u hramu, stoje}i, molio, meleki ga zovnu{e: Allah ti javlja radosnu vijest; rodit }e ti se Jahja. (Ali-Imran, 39) A kada meleki reko{e: O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Rije~; ime }e mu biti Mesih. (Ali-Imran, 45) 709. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je uzeo abdest u svojoj ku}i, zatim iza{ao i rekao: Danas }u pratiti Allahova Poslanika, s.a.v.s., i bit }u ~itav ovaj dan s njim. Do{ao je u dàmiju i pitao za Vjerovjesnika, s.a.v.s. Rekli su mu: Oti{ao je ovamo! Rekao je: Iza{ao sam za njegovim tragom pitaju}i za njega, dok nije u{ao u bunar Eris (ogra|eni prostor u kom se nalazio i ovaj bunar). Sjeo sam kod vrata (ulaza), dok nije Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavio nu`du i uzeo abdest. Potom sam mu pri{ao, a on je ve} bio sjeo na bunar Eris, na sred njegove ograde, otkrio potkoljenice, stavljaju}i (noge) u bunar. Poselamio sam ga, pa oti{ao i sjeo kod vrata, rekav{i: Danas }u sigurno biti Poslanikov ~uvar! Do{ao je Ebu-Bekr, r.a., i gurnuo vrata, pa sam rekao: Ko je? Rekao je: Ebu-Bekr! Rekoh: Pri~ekaj! Zatim sam oti{ao i rekao: Allahov Poslani~e, ovo je Ebu-Bekr, traì dozvolu (da u|e)! Rekao je: Pusti ga i obraduj Dènnetom! Povratio sam sam se i Ebu-Bekru rekao: U|i, Poslanik te obveseljava Dènnetom! Zatim je u{ao Ebu-Bekr, sjedaju}i desno od njega na ogradu i spu{taju}i noge u bunar, kao {to je u~inio i Poslanik, s.a.v.s., otkrivaju}i potkoljenice. Vratio sam se i sjeo. Ostavio sam bio brata da se abdesti i pridruì mi se. Rekoh: Ako Allah èli nekome dobro
Rijadu-s-salihin
137
misle}i na svoga brata sad }e ga dovesti. Utom, neko pokrenu vrata. Rekoh: Ko je? Re~e: Omer ibn el-Hattab! Rekoh: Sa~ekaj! Oti{ao sam Poslaniku, s.a.v.s., poselamio ga i rekao: Ovo je Omer, traì da u|e! Rekao je: Dozvoli mu i obraduj ga Dènnetom! Vratio sam se Omeru i rekao: Dozvolio je, i obveseljava te Dènnetom! On je u{ao, sjeo kod Poslanika sa lijeve strane na ogradu, stavljaju}i noge u vodu. Vratio sam se i sjeo, rekav{i: Ako Allah èli nekome dobro, misle}i na svoga brata, sad }e ga dovesti! U tom ~asu do|e neko i pokrenu vrata. Rekoh: Ko je? Re~e: Usman ibn Affan. Rekoh: Sa~ekaj! Oti{ao sam Poslaniku pa ga obavijestio. Rekao je: Dozvoli mu i obraduj ga Dènnetom, uz isku{enje koje }e mu se dogoditi! Vratio sam se i rekao: U|i, Poslanik te obveseljava Dènnetom, uz isku{enje koje }e ti se dogoditi! U{ao je. Po{to je na{ao ogradu popunjenu, sjeo je nasuprot njima, s druge strane. Seid ibn el-Musejjeb rekao je: To sam protuma~io da }e im tako biti poredani mezari. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju dodao je: ... i naredio mi je Poslanik, s.a.v.s., da ~uvam vrata. U istom predanju jo{ stoji da je Osman kada ga je on obveselio, zahvalio Allahu Uzvi{enom rekav{i: Allah je Taj Koji pomaè! 711. Ibn-[umase prenosi: Do{li smo kod Amra ibn el-Asa, r.a., na njegovoj samrti. On je dugo plakao, okrenuv{i lice prema zidu, pa mu je njegov sin po~eo govoriti: O moj babo, zar te Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije obveselio s tim i tim? Potom se on okrenuo licem i rekao: Zaista je najvrednije {to sam pripremio svjedo~anstvo ({ehadet) da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik. Zaista sam ja pro{ao kroz tri perioda. Bio sam takav, da nije bilo nikog ko je mrzio vi{e Allahova Poslanika od mene, i ni{ta mi ne bi bilo draè da sam ga se domogao pa ga ubio. Da sam u takvoj situaciji umro, bio bih od stanovnika vatre. Kada je Allah dao da islam u|e u moje srce, do{ao sam Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao mu: Pruì svoju desnu ruku, da ti se zavjetujem! On je pruìo svoju desnu ruku, a ja sam svoju ruku povukao. Rekao je: [ta ti je Amre? Rekao sam: Htio sam postaviti uvjet. Rekao je: [ta }e{ uvjetovati? Rekao sam: Da mi bude opro{teno! Rekao je: Zar ne zna{ da islam bu{i ono {to je bilo prije njega, i da hid`ra bu{i ono {to je bilo prije nje, i da had` bri{e ono {to je bilo prije njega? I niko mi tada nije bio draì od Allahova Poslanika, s.a.v.s., i uvaèniji u mojim o~ima od njega. Nisam ga se mogao nagledati, koliko sam ga uvaàvao i po{tivao. Da si me pitao da ti ga opi{em, ne bih mogao jer ga se nisam mogao nagledati. Da sam umro u tom stanju, nadao bih se da budem dènetlija. Zatim sam postao namjesnikom i odgovornim za mnoge stvari pa ne znam kakvo je moje stanje u tom pogledu. Pa kada umrem, neka me ne
138
Rijadu-s-salihin
slijedi ona koja nari~e niti vara. A kada me u kabur stavite, nagr}ite na mene zemlju malo po malo, zatim sjedite oko moga kabura toliko vremena, za koliko se moè zaklati deva i podijeliti njeno meso, da bih osje}ao va{u prisutnost i razmi{ljao {to }u odgovoriti poslanicima moga Gospodara (Munkiru i Nekiru). (Muslim)
96. Ispra}anje prijatelja i njegova oporuka pri rastanku, zbog putovanja ili ne~eg drugog; upu}ivanje dove i traènje da i on ~ini dovu onom koji ostaje.
Uzvi{eni Allah rekao je: I Ibrahim ostavi u amanet to sinovima svojim, a i Jakub: Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipo{to ne umirite druk~ije nego kao muslimani! Vi niste bili prisutni kada je Jakubu smrtni ~as do{ao i kada je sinove svoje upitao: Kome }ete se, poslije mene, klanjati? Klanjat }emo se, odgovorili su, Bogu tvome, Bogu tvojih predaka Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bogu Jedinome! I mi se Njemu pokoravamo. (El-Bekara, 132-133) 712. Zejd bin Erkam, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao izme|u njih da odrì govor, pa se zahvalio Allahu, i pohvalio Ga, savjetovao (nas) i opominjao, a zatim je rekao: Zar ne, o ljudi, i ja sam ~ovjek, i samo {to nije do{ao Poslanik moga Gospodara (melek smrti), pa }u mu se odazvati. Ja me|u vama ostavljam dvije va`ne i velike stvari: prva je Allahova Knjiga; u njoj je uputa i svjetlo! Uzmite Allahovu Knjigu i drìte se nje. Pa nas je podstakao na Allahovu Knjigu i budio u nama èlju za njom. Zatim je rekao: I (pazite) moju obitelj! Zaklinjem vas Allahom da (pazite) moju porodicu! (Muslim) 715. Salim ibn Abdullah ibn Umer prenosi da je Abdullah ibn Umer govorio ~ovjeku koji ho}e da ide na put: Pribliì mi se da se s tobom oprostim, onako kako se Allahov Poslanik s nama opra{tao! Govorio je: Ostavljam kod Allaha na ~uvanje tvoju vjeru, tvoju sigurnost i emanet, i ishod i kraj tvoga rada (i ìvota). (Tirmizi, hasen, sahih) 716. Ashab Abdullaha ibn Jezid el-Hatmi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
Rijadu-s-salihin
139
kada bi htio ispratiti vojsku, govorio: Ostavljam kod Allaha na ~uvanje va{u vjeru, va{u sigurnost i emanet, i ishod i svr{etak va{eg rada (i ìvota). (Ebu-Davud, sahih) 717. Enes, r.a., prenosi: Do{ao je neki ~ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O Allahov Poslani~e, ja ho}u na put, pa me otpremi i opskrbi! Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Allah te opskrbio takvalukom (bogobojazno{}u)! ôvjek je rekao: Daj mi jo{! Poslanik je rekao: Neka ti oprosti grijehe! ôvjek je rekao: Daj mi jo{! Poslanik je rekao: I neka ti olak{a (dadne) svako dobro gdje god bude{! (Tirmizi, hasen, sahih)
97. Istihara namaz i dogovaranje!

Uzvi{eni je Allah rekao: I dogovaraj se s njima! (Ali-Imran, 159) I koji se o poslovima svojim dogovaraju. (E{-[ura, 38) 718. Dàbir, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~avao nas je da obavljamo istiharu namaz u svakoj prilici, kao {to nas je podu~avao nekoj suri iz Kurana. Govorio je: Kada neko od vas ho}e uraditi (neki posao), neka mimo farza klanja dva rekata, a zatim neka kaè: - Allahu moj, ja traìm za sebe {to je dobro, s Tvojim znanjem, i molim Te da mi da{ Svojom mo}i i molim Te da mi da{ od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, sve moè{, a ja ne mogu! Ti sve zna{, a ja ne znam i Ti si poznavalac tajni! Allahu moj, ako je ovaj posao koristan za mene, moju vjeru, ìvot, i svr{etak (ahiret), ili je rekao: U mojoj bliskoj i dalekoj budu}nosti, Ti mi ga odredi (propi{i) i olak{aj, a zatim mi daj beri}et (blagodat) u njemu. A ako je ovaj posao zlo za mene, moju vjeru, ìvot, i svr{etak (ahiret), u mojoj bliskoj i dalekoj budu}nosti, Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega i odredi (propi{i) mi dobro i hajr, ma gdje se ono nalazilo, zatim mi daj da s njim budem zadovoljan! Rekao je: A zatim spomene svoju èlju. (Buhari)
98. Mustehab je (poèljno) i}i jednim putem na Bajram (namaz), u posjetu bolesniku, na had`, u boj, na dènazu i tome sli~no, a vratiti se drugim putem da bi bilo {to vi{e mjesta na kojim se ~ini ibadet
140
Rijadu-s-salihin
719. Dàbir, r.a., prenosi: Vjerovjesnik je, s.a.v.s., na Bajram (namaz) i{ao jednim putem, a vra}ao se drugim. (Buhari) 720. Ibn Umer r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., (kada bi odlazio) i{ao putem (po imenu) Tariku{-[edère, (a kada bi dolazio) i{ao bi putem (po imenu) Tarikul-lMuarres. Kada bi ulazio u Meku, u{ao bi preko gornjeg prijevoja, a izlazio je kroz tjesnac u podno`ju. (Muttefekun alejhi)
99. Mustehab je (poèljno) dati prednost desnoj strani u svemu {to je iz domena plemenitosti i (po~a{}ivanja), kao {to je abdest, gusul, tejemmum, obla~enje odje}e, obu}e i ve{a; ulazak u dàmiju, upotreba misvaka i surme, odsijecanje nokata, potkresivanje brkova, ~upanje dlaka ispod pazuha, brijanje glave, selam nakon namaza, jela i pi}a, rukovanje, dodirivanje Hadèrul-esveda, izlazak iz hamama, uzimanje i davanje, i svega drugog {to je tome sli~no. A mustehab i poèljno je dati prednost lijevoj strani u svemu {to je suprotno tome, kao {to je: osekanje i pljuvanje na lijevu stranu, ulazak u hamam, izlazak iz dàmije, izuvanje obu}e, skidanje ve{a i odje}e, pranje (poslije nu`de), u radu u poslovima koji su prljavi, i tome sli~no.
Uzvi{eni Allah rekao je: Onaj kome se Knjiga Njegova u desnu ruku njegovu da, re}i }e: Evo vam, ~itajte Knjigu moju! (El-Hakka, 19) Oni na desnoj strani (sretni), ko su oni na desnoj strani? I oni na lijevoj strani (nesretni), ko su oni na lijevoj strani? (El-Vakia, 8-9). 722. Ai{a, r.a., prenosi: Desna ruka Allahova Poslanika, s.a.v.s., bila je za abdest i jelo, a lijeva za hamama i ono {to je prljavo. (Ebu-Davud, sahih sa senedom) 723. Ummu Atijje, r.a., prenosi da im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, kada su one gasulile njegovu k}er Zejneb, r.a.: Po~nite s njenom desnom stranom i mjestima po kojima se uzima abdest! (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
141
724. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada se neko od vas obuva, neka po~ne s desnom (nogom), a kada se izuva, neka po~ne s lijevom. Neka desna bude ta koja se prva obuva, a zadnja izuva! (Muttefekun alejhi) 727. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., si{ao na Minu; do{ao do Dèmreta (Dèmretu-l-Akabe) i bacio kamen~i}e, zatim oti{ao na mjesto (gdje se kolju kurbani) na Mini, zaklao (kurban), zatim rekao brici, pokazuju}i na desnu stranu: Uzmi! A zatim na lijevu stranu. Poslije toga je po~eo dijeliti kosu prisutnim. (Muttefekun alejhi) A u drugom predanju stoji: ... kada je bacio kamen~i}e na Dèmretu, zaklao kurban i obrijao se, brico mu je prvo obrijao desnu stranu, zatim je pozvao Ebu-Talhu el-Ensarija, r.a., dao mu (kosu), okrenuo mu lijevu stranu i rekao: Brij! Obrijao ga je, a zatim je dao (kosu) Ebu-Talhi i rekao: Dadni i ostalom svijetu!
KNJIGA PROPISA O JELU

100. Izgovaranje Bismille na po~etku i zahvale na kraju (jela)!
728. Umer ibn Ebi-Seleme r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je: Spomeni Allaha, jedi svojom desnom (rukom), i jedi ispred sebe! (Muttefekun alejhi) 729. Ai{a, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko od vas jede, neka spomene Allahovo ime, a ako zaboravi spomenuti Allahovo ime na po~etku, neka kaè: Bismillahi evvelehu ve ahirehu (U ime Allaha), na po~etku i na kraju ovoga (jela). (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 730. Dàbir, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Kada neko od vas u|e u svoju ku}u, pa spomene Uzvi{enog Allaha kod ulaska, i pri jelu, {ejtan kaè svojim prijateljima: Nema vam konaka, niti ve~ere!
142
Rijadu-s-salihin
A kada u|e, a ne spomene pri tom Uzvi{enog Allaha, {ejtan kaè: Na{li ste konak! A ako ne spomene Uzvi{enog Allaha ni kada po|e jesti, on ({ejtan) kaè: Na{li ste konak i ve~eru! (Muslim) 731. Huzejfe, r.a., prenosi: Kada bismo jeli sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., neku hranu, nismo pruàli ruku, dok ne bi po~eo Allahov Poslanik, s.a.v.s., i stavio svoju ruku. I tako, dok smo jedanput bili s njim na obroku, dotr~ala je neka djevoj~ica, koju kao da je neko tjerao, i pruìla svoju ruku da jede, pa ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uhvatio za ruku, zatim je do{ao neki beduin, kojeg kao da je neko tjerao, i pruìo svoju ruku, a on, s.a.v.s. ga je isto tako uhvatio za nju, a zatim rekao: Zaista, {ejtanu biva dozvoljena hrana kod koje nije spomenuto Allahovo ime! On je doveo ovu djevoj~icu, da bi mu zbog nje bila (hrana) dozvoljena, (jer ona nije spomenula Allahovo ime), pa sam je uzeo za ruku (i sprije~io je), zatim je doveo ovog beduina da bi mu zbog njega hrana bila dozvoljena, pa sam ga uzeo za ruku. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci moja du{a, zaista je njegova ({ejtanova) ruka u mojoj ruci, s rukama njih dvoje. Zatim je spomenuo ime Uzvi{enog Allaha i jeo. (Muslim) 732. Ashab Umejje ibn Mah{ijj, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sjedio. Neki je ~ovjek jeo, a nije spomenuo Allahovo ime, sve dok nije ostao samo jedan zalogaj. Kada ga je uzeo, rekao je: Bismillahi evvelehu ve ahirehu. (U ime Allaha, na po~etku i na kraju ovoga jela), pa se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao, a zatim je rekao: [ejtan je s njim jeo cijelo vrijeme, a kada je spomenuo Allahovo ime, sve je povratio {to mu je bilo u stomaku! (Ebu-Davud, Nesai) 734. Ebu-Umame, r.a., pripovijeda da bi Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve selleme, kada bi se podigao sa sofre, rekao: Hvala Allahu neizmjerno, skru{eno i blagoslovljeno; On ni o kome nije ovisan a o Njemu je sve ovisno! (Buhari) 735. Muaz ibn Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko nakon objeda kaè: Hvala Allahu, koji me je nahranio i opskrbio, bez ikakvog mog truda i udjela, bit }e mu opro{teni prethodno u~injeni (manji) grijesi. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
143
101. Hranu ne treba kuditi, a lijepo ju je pohvaliti

736. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Nikada Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, nije hranu pokudio; ako bi mu se dopala, jeo bi, a ako ne bi, ostavio bi je! (Muttefekun alejhi) 737. Dàbir, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik jedne prilike zatraìo od svojih uku}ana za~in za jelo, pa kada su mu odgovorili da nemaju ni{ta, osim sir}eta, naredio je da mu ga donesu. Potom je pristupio jelu, izgovaraju}i: Divan li je za~in sir}e, divan li je za~in sir}e! (Muslim)
102. Du`nost posta~a koji se na|e na gozbi, a ne omrsi se.

738. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas bude pozvan na gozbu, neka se odazove; pa ako bude postio, neka dovu za uku}ane u~ini (blagoslovi ih), a ako ne bude postio, neka jede. (Muslim)
103. Kako treba postupiti onaj ko je pozvan na objed pa mu se u putu pridruì nepozvana osoba?
739. Ebu-Mesud el-Bedri, r.a., pripovijeda da je jednom neki ~ovjek pozvao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, na gozbu koju je pripremio njemu i jo{ ~etverici. U putu im se pridruìo neki ~ovjek, pa kada su stigli do doma}inovih vrata, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Ovaj nas je slijedio, pa ako ho}e{, dozvoli mu da u|e, a ako ne}e{, on }e se vratiti! Ja mu dajem dozvolu, o Allahov Poslani~e!, odgovori doma}in. (Muttefekun alejhi)
104. Treba jesti ispred sebe, a onoga ko se nedostojno pona{a za jelom, treba posavjetovati i pou~iti.
740. Omer b. Ebi-Seleme, r.a., pripovijeda: Kao dje~ak bio sam pod skrbni{tvom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa po{to sam dok bih jeo, ruku pruào po
144
Rijadu-s-salihin
svim dijelovima posude, Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, mi je rekao: Dje~a~e, reci: Bismillah (spomeni ime Uzvi{enog Allaha), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe! (Muttefekun alejhi)
106. [ta treba re}i i ~initi onaj ko jede, ali se ne najede?

743. Vah{ijj b. Harb, r.a., prenosi da su Resulullahovi, sallallahu alejhi ve selleme, ashabi rekli: O Allahov Poslani~e, mi jedemo, ali se ne najedemo? Mo`da jedete pojedina~no?, upita ih on. Da!, odgovori{e ashabi. Jedite zajedno i spomenite Allahovo ime, pa }e vam hrana biti beri}etna, re~e im Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme. (Ebu-Davud)
107. Hranu treba po~eti jesti s kraja posude, a ne s njene sredine!

745. Abdullah b. Busr, r.a., pripovijeda: U Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, bija{e jedna velika posuda, koja se zvala garra (zbog njene bjeline), a nosila bi je ~etverica ljudi. Kada je sunce odsko~ilo i ashabi klanjali duha-namaz, donijeta je ta posuda u kojoj je ve} bila pripremljena popara pa su posjedali oko nje, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, je, po{to ih je bilo mnogo, kleknuo na koljena. Neki beduin, koji to vidje, upita: Kakvo je to sjedenje? A Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, odgovori: Allah me je u~inio plemenitim robom, a nije silnikom i prkosnikom!, a zatim dodade: Jedite s krajeva posude, a ostavite sredinu, pa }e vam hrana biti beri}etna! (Ebu-Davud, sened Dèjid)
109. Lijepo je (mustehab) jesti sa tri prsta i prste nakon jela oblizati, a poku|eno ih je, prije nego se obliù, obrisati!
748. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas zavr{i s jelom, neka prste ne bri{e dok ih ne obliè! (Muttefekun alejhi) 749. Prenosi se da je Kabb. Malik rekao: Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kako jede s tri prsta, pa kada je zavr{io, oblizao ih je. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
145
751. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, otkloni ono {to se za njega prilijepilo i pojede, a neka ga ne ostavlja {ejtanu; neka ne tare ruke pe{kirom, prije nego {to prste obliè, jer on ne zna u kojoj mu je hrani beri}et. (Muslim) 752. Dàbir, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista je {ejtan uvijek s vama, pa ~ak i kada jedete. Stoga, kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, otkloni ono {to se na njega nalijepilo, a zatim pojede, i neka ga ne ostavlja {ejtanu. A kada jelo zavr{i, neka prste obliè, jer ne zna u kojoj mu je hrani beri}et. (Muslim)
110. Zajedni~ko objedovanje (jelo)!

755. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Hrana dvojice (tj. pripremljena za dvije osobe) dovoljna je trojici, a hrana trojice dovoljna je ~etverici. (Muttefekun alejhi) 756. Dàbir, r.a., pripovijeda: ûo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Hrana jednog (namijenjena jednoj osobi) dovoljna je dvojici, hrana dvojice dovoljna je ~etverici, a hrana ~etverice dovoljna je osmerici. (Muslim) (Ovim se, kako komentatori kaù, ho}e re}i da se beri}et u hrani pove}ava s brojem prisutnih za jelom.)
111. Pona{anje (adabi) pri pi}u (pijenju)!

Lijepo je (mustehab) tri puta predahnuti za vrijeme pi}a, i to po strani, van posude, a poku|eno je to ~initi u samu posudu. Mustehab je da se posuda s pi}em, nakon prvog koji se napije, doda na desnu stranu, i tako redom. 757. Enes, r.a., prenosi da bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, tri puta predahnuo za vrijeme pijenja (tj. pio bi na tri du{ka). On je to ~inio izvan posude; okrenuo bi glavu od otvora posude pri uzimanju daha.
146
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi) 759. Ebu-Katade, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio da se predah uzima nad posudom za pi}e. (Kako ne bi ne{to iza{lo iz usta ili nosa, pa one~istilo pi}e, ili ga ogadilo onome ko èli da se napije. (Pr. prev.) (Muttefekun alejhi) 760. Enes, r.a., pri~a da je Resulullahu, sallallahu alejhi ve selleme, jedne prilike, doneseno mlijeko pomije{ano s vodom. S desne njegove strane nalazio se neki beduin, a s lijeve EbuBekr, r.a., pa po{to se Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, napio, dodao je posudu beduinu, rekav{i: Prvo pije onaj s desne strane, i tako redom! (Muttefekun alejhi)
112. Poku|eno je piti s usta (grli}a) mje{ine za vodu i sli~nih, zatvorenih posuda
763. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio je da se pije direktno iz usta (grli}a) posude ili mje{ine. (za vodu i sl, jer se pi}e ne vidi, a u njemu se moè na}i ne{to {to treba odstraniti - Pr. prev.). (Muttefekun alejhi)
113. Poku|eno je (mekruh) puhati u pi}e

765. Ebu-Seid El-Hudri, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio je da se pu{e u pi}e, pa je neki ~ovjek rekao: A {ta sa trunkom koju ugledam u posudi? Prospi je!, odgovori Poslanik. Ja ne mogu piti u jednom dahu (du{ku), opet }e ~ovjek. Onda ukloni posudu od usta!, (za vrijeme predaha), re~e Poslanik. (Tirmizi, Nesai, sahih)
114. Dozvoljeno je piti stoje}i, ali je pristojnije i bolje piti sjede}i

769. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda: Mi smo u doba Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, jeli hodaju}i, a i pili smo stoje}i. (Tirmizi, hasen, sahih) 770. Amr. b. [uajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je rekao: Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako pije i stoje}i i sjede}i!
Rijadu-s-salihin
147
(Tirmizi, hasen, sahih) 771. Enes, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio da se pije stoje}i. Mi smo tada rekli Enesu, veli Katade: A {ta je sa jelom? To je jo{ gore, ru`nije, odgovori on. (Muslim)
115. Mustehab je da se onaj ko druge pi}em sluì, posljednji napije!

773. Ebu-Katade, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Onaj koji druge napaja, treba se posljednji napiti! (Tirmizi, hasen, sahih)
116. Dozvoljeno je piti iz svih ~istih posuda, osim zlatnih i srebrnih, a zabranjena je upotreba zlatnog i srebrnog posu|a za pi}e, jelo, ~i{}enje i sve drugo.
774. Enes, r.a., pripovijeda: Nastupilo je vrijeme namaza pa su oni ~ije su ku}e bile bliè, oti{li svojim obiteljima (ku}ama), a drugi su ostali. Potom je Resulullahu, sallallahu alejhi ve selleme, donesena mala kamena posuda, u kojoj on ni dlan svoj nije mogao ispruìti. Me|utim, svi prisutni su iz nje abdestili. Koliko vas je bilo?, upitali su Enesa. Osamdeset i vi{e, odgovorio je on. (Muttefekun alejhi) A u Muslimovom predanju stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, zatraìo posudu vode, pa mu je done{ena plitka, ali prostrana posuda s ne{to malo vode, te je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, stavio u nju svoje prste. Enes, pri~a: Vidio sam kako voda izvire izme|u njegovih prstiju, i procjenjujem da je njome abdestilo sedamdeset ili osamdeset (osoba). 777. Huzejfe, r.a., prenosi da im je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio upotrebu svile i brokata (vrsta svilene odje}e), da piju iz zlatne i srebrne posude i rekao: To je za njih (nevjernike) na dunjaluku, a za vas na ahiretu. (Muttefekun alejhi)
148
Rijadu-s-salihin
ODIJEVANJE
113. Mustehab je nositi bijelu odje}u, ali je dozvoljena i crvena, zelena, ùta i crna; bila ona od pamuka, lana, dlake, vune ili ne~ega drugog, osim od svile
Uzvi{eni Allah kaè: O sinovi Ademovi, dali smo vam odje}u koja }e pokrivati stidna mjesta va{a, i rasko{na odijela, ali odje}a ~estitosti, to je ono najbolje. (El-Araf, 26) I kaè: ... i u~inio vam je odje}u koja vas ~uva od vru}ine i oklope koji vas u borbi {tite. (En-Nahl, 81) 780. Semure, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Obla~ite bijelu odje}u, jer je ona ~i{}a i bolja, a umotavajte u nju i va{e umrle. (Nesai, Hakim-sahih) 781. Bera, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, bio srednjeg rasta, i da ga je jednom vidio u crvenom ogrta~u (odje}i), te veli: Nikada ni{ta ljep{e od njega nisam vidio! (Muttefekun alejhi) 782. Ebu-Dùhajfe Vehb b. Abdullah, r.a., pri~a: Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, u dolini Meke u crvenom {atoru od {tavljene koè. Bilal je iza{ao s Poslanikovom vodom za abdest, koju su neki manje (njome se samo poprskali), a neki vi{e dohvatili, a potom je iza{ao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, u crvenom ogrta~u. Kao da sada gledam u bjelinu njegovih cjevanica, pa je abdest uzeo, a Bilal je ezan prou~io. Ja sam pratio njegova (Bilalova) usta tamo - ovamo, kako okre}u}i se desno i lijevo, izgovara: Poùrite na namaz! Poùrite na spas! Zatim je ispred Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, postavljena sutra (pobodeno kratko koplje), pa je on pro{ao i imamio, dok su ispred njega, iza sutre, nesmetano prolazili pas i magarac. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
149
783. Ebu-Risme Rifaa et-Tejmi pripovijeda: Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, u zelenoj odje}i, od dva dijela. (Ebu-Davud, Tirmizi, sahih) 785. Ebu-Seid Amr b. Hurejs, r.a., pri~a: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, a na njegovoj glavi crna imama (turban), s krajevima opu{tenim izme|u njegovih ple}a. (Muslim) U jednom drugom, Muslimovom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, drào hutbu (vaz), a na glavi mu crna imama (turban). 786. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., (nakon smrti) umotan je u tri bijele sehulske tkanine od pamuka, me|u kojima nije bilo ni ko{ulje ni saruka - imame. (Sehul je selo u Jemenu.) (Muttefekun alejhi) 788. Mugire b. [ube pripovijeda: Bio sam s Resulullahom, sallallahu alejhi ve selleme, jedne no}i na putovanju, pa mi on re~e: Ima{ li vode? Imam, odgovorih mu. Potom je si{ao sa svoje jahalice i udaljio se, dok ga nije nestalo u no}noj tmini. Kada se vratio, posuo sam mu iz ko`ne zdjelice, pa je oprao lice, a po{to je na njemu bio vuneni ogrta~ (dùba), i nije mogao iz njega ruke izvu}i, izvukao ih je ispod ogrta~a i oprao, a potom glavu potrao. Ja sam zatim pruìo ruke da mu skinem mestve, ali mi on re~e: Ostavi ih, jer sam ih obukao ~iste! (pod abdestom), a zatim je po njima mesh u~inio. (Muttefekun alejhi)
119. Zabranjeno je pustiti da se odje}a, iz oholosti, po zemlji vu~e (zbog njene duìne), a poku|eno je ako se ne ~ini iz oholosti.
791. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko pusti da mu se odje}a, iz oholosti, po zemlji vu~e (zbog njene prekomjerne duìne - p. prev.), Allah ga ne}e gledati na Sudnjem danu. Ebu-Bekr tada re~e: O Allahov Poslani~e, moja odje}a je opu{tena (po zemlji se vu~e), osim kada vodim ra~una o njoj, na {to mu Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, odgovori: Ti nisi od onih koji to ~ine iz oholosti. (Buhari, Muslim)
150
Rijadu-s-salihin
792. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah na Sudnjem danu ne}e gledati u onoga ko pusti da mu se odje}a, iz oholosti i umi{ljenosti, po zemlji vu~e. (Muttefekun alejhi) 794. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: S trojicom Allah na Sudnjem danu ne}e govoriti, ne}e ih (blagonaklono) gledati, niti }e ih (od grijeha) o~istiti, i njih ~eka bolna kazna. Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, to je tri puta ponovio, pa je Ebu-Zerr rekao: Propali su i izgubili! A ko su oni, o Allahov Poslani~e? Onaj koji, iz oholosti, opusti svoju odje}u (pusti da se po zemlji vu~e), onaj koji isti~e svoje dobro~instvo i onaj koji robu prodaje la`no se zaklinju}i, odgovori Resulullah, s.a.v.s. (Muslim) U drugom, Muslimovom, predanju, stoji: Onaj koji opusti svoj izar (odje}u - ogrta~, granica za donji dio odje}e mu{karaca su ~lanci, jer }e ono {to je ispod ~lanaka, kako stoji u hadisu, biti u vatri. To se odnosi na one mu{karce koji to ~ine iz oholosti, kao {to stoji u prethodnim hadisima. - Pr. prev.) 800. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda: Pro{ao sam pored Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a izar (ogrta~, odje}a) bio mi je previ{e opu{ten, pa mi on re~e: O Abdullah, podigni svoj izar!, pa sam ga podigao. Jo{!, re~e mi ponovo, pa sam ga jo{ podigao i nakon toga sam se uvijek drào te granice. Neki ga upita{e: Dokle si ga podigao?, na{to on odgovori: Do polovice potkoljenica (cjevanica)! (Muslim) 801. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko vu~e svoju odje}u radi oholosti, Allah ga ne}e gledati na Sudnjem danu. Na to Ummu Seleme re~e: A {ta da rade ène sa skutovima (krajevima) svoje odje}e - haljina? Neka ih puste za jedan pedalj, re~e on. Onda }e im se otkrivati (vidjeti) noge, primijeti Ummu Seleme. Neka ih opuste za jednu podlakticu da se vu~e po zemlji, i neka ne prelaze tu granicu, odgovori Vjerovjesnik, s.a.v.s. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen sahih)
Rijadu-s-salihin
151
121. Lijepo je (mustehab) dràti se sredine u odijevanju i ne prelaziti u krajnost, obla~e}i ono {to izaziva poniènje, bez ikakve potrebe ili {erijatske svrhe
803. Amr b. [uajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah, d`.{., voli da se vide tragovi Njegovih blagodati na Njegovom robu. (Tirmizi, hasen)
122. Mu{karcima je zabranjena svilena odje}a, sjedenje ili naslanjanje na nju, a ènama je dozvoljena
804. Omer b. Hattab, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nemojte obla~iti svilenu odje}u, jer onaj ko to bude ~inio na ovom svijetu, bit }e mu uskra}eno na ahiretu! (Muttefekun alejhi) 806. Enes, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko obu~e svilenu odje}u na ovom svijetu, ne}e mu to biti dozvoljeno na ahiretu. (Muttefekun alejhi) 808. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Svilena odje}a i zlato su zabranjeni (haram) mu{karcima moga ummeta, a dozvoljeni ènama. (Tirmizi, hasen, sahih) 809. Huzejfe, r.a., veli: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio nam je piti i jesti iz zlatnog i srebrnog posu|a, i zabranio nam je obla~iti odje}u od svile i brokata (vrsta svile), ili da sjedimo na njoj. (Buhari)
123. Onome ko boluje od svraba, dozvoljeno je obu}i svilenu odje}u
152
Rijadu-s-salihin
810. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, dozvolio je Zubejru i Abdurrahman b. Avfu, r.a., da, radi svraba, koji su imali, obuku svilenu odje}u. (Muttefekun alejhi)
125. [ta treba re}i kada se obu~e nova odje}a, obu}a i sli~no?
813. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pri~a: Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, obukao novu odje}u, nazvao bi je njenim imenom - imama, ko{ulja, ogrta~ - i rekao: Gospodaru moj, neka je Tebi hvala, Ti si me odjeo ovom odje}om, pa Te molim za njeno dobro i dobro za koje je proizvedena, a utje~em Ti se od njenog zla i zla za koje je proizvedena. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
127. Adabi spavanja i lijeganja

814. Bera b. Azib, r.a., pripovijeda: Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, legao u postelju, legao bi na desnu stranu i prou~io: Gospodaru moj, Tebi se predajem, Tebi okre}em svoje lice, Tebi prepu{tam svoju sudbinu, od Tebe traìm pomo} i za{titu - iz ùdnje i strahopo{tovanja prema Tebi. Nema uto~i{ta ni spasa od Tebe mimo Tebe. Vjerujem u Knjigu koju si objavio i u Vjerovjesnika kojeg si poslao! (Buhari) 817. Prenosi se da je Huzejfe r.a., rekao: Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, no}u legao u postelju, stavio bi (desnu) ruku ispod obraza i rekao: Boè moj, s Tvojim imenom umirem i s Tvojim imenom ìvim, a kada bi se probudio rekao bi: Hvala Allahu, koji nas je oìvio, nakon {to nas je usmrtio (nakon sna) i Njemu }emo se ponovo vratiti! (Buhari) 818. Jei{ b. Tihfa el-Gifarija, r.a., pripovijeda: Moj je otac rekao: Dok sam leào u mesdìdu potrbu{ke, do{ao je ~ovjek i svojom nogom me pomakao i rekao: Zaista ovako leànje Allah mrzi. Pa sam pogledao, kad to bi Allahov Poslanik, s.a.v.s. (Ebu-Davud, sahih) 819. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
Rijadu-s-salihin
153
rekao: Ko sjedne na nekom mjestu i ne spomene (na njemu) Uzvi{enog Allaha, zasluìo je Njegovu kaznu, a ko legne na neko mjesto (postelja) i ne spomene Uzvi{enog Allaha, tako|er je zasluìo Njegovu kaznu. (Ebu-Davud, sahih)
128. Dozvoljeno je leàti na le|ima prebaciv{i nogu preko noge, ako nema bojazni od otkrivanja stidnog mjesta, kao {to je dozvoljeno sjediti prekriènih (ala turka) i podvijenih nogu
820. Abdullah b. Zejd, r.a., veli da je vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako leì na le|ima u mesdìdu, prebaciv{i nogu preko noge. (Muttefekun alejhi) 821. Dàbir b. Semure, r.a., pripovijeda: Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, klanjao sabah-namaz, sjeo bi na svoje mjesto prekriènih (podvijenih) nogu, sve dok sunce ne bi obasjalo (odsko~ilo). (Ebu-Davud, sahih) 822. Od Ibn-Omera, r.a., prenosi se da je rekao: Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, u dvori{tu Kabe, kako sjedi s ovako obavijenim rukama! Zatim je to prikazao, sjedaju}i sa stegnima priljubljenim uz prsa, a rukama obavijenim oko nogu. (Buhari) 824. [erid b. Suvejd, r.a., kaè: Nai{ao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pored mene dok sam sjedio ovako: stavio sam svoju lijevu ruku iza le|a osloniv{i se na njenu podlanicu. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Zar sjedi{ poput onih na koje se Allah rasrdio (ìdovi). (Ebu-Davud, sahih)
129. Adabi (pona{anje) na sijelu i u dru{tvu

825. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Neka nipo{to neko od vas ne podigne ~ovjeka s njegovog mjesta, kako bi on na njega sjeo, nego se razmaknite i mjesta jedni drugima na~inite. Stoga je poznato da, kada bi Ibn-Omeru neki ~ovjek ustao sa svoga mjesta, on ne bi na njega sjeo. (Muttefekun alejhi)
154
Rijadu-s-salihin
826. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas ustane s mjesta na kome je sjedio, a zatim se (ubrzo) vrati, najpre~i je da na njega ponovo sjedne. (Muslim) 827. Dàbir b. Semure, r.a., pripovijeda: Kada bismo do{li kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, svako od nas bi sjeo tamo gdje bi na{ao (slobodno) mjesto (na kraju). (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 828. Ebu-Abdullah Selman El-.arisi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ôvjek koji se u petak okupa i, prema mogu}nostima, o~isti, pa se naulji (namaè uljem) ili namiri{e ku}nim mirisom, a zatim iza|e (u dàmiju), ne rastavljaju}i dvojicu u safu, (tj. ne ezijeti prisutne dèmatlije svojim hodom izme|u i preko njih, kako bi sebi na{ao mjesto - p. prev.), potom klanja propisani namaz i prati hutbu izlaganje imama, bit }e mu opro{teni (manji) grijesi po~injeni izme|u te i prethodne dùme. (Buhari) 832. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko se na|e na nekom sijelu, pa bude puno i beskorisno pri~ao, a zatim, prije nego {to ustane, rekne: Gospodaru moj, neka je Tebi slava i hvala, vjerujem da nema drugog boga, osim Tebe, molim Te za oprost i tevbu Ti ~inim, bit }e mu opro{teni (manji) grijesi po~injeni na tom sijelu. (Tirmizi, Hasen, sahih) 834. Ibn-Omer, r.a., veli: Rijetko bi kada Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, napustio neko sijelo prije nego bi prou~io sljede}e dove: Gospodaru na{, u~ini da Te se toliko bojimo koliko bit }e dovoljno da Ti ne grije{imo; da Ti se toliko pokoravamo koliko bit }e dovoljno da u Dènnet Tvoj u|emo i podari nam ~vrsto vjerovanje (jekin), koje }e nam dunjalu~ke pote{ko}e olak{ati! Gospodaru na{, podari nam dobro na{eg sluha, na{eg vida i na{e snage, sve dok traje na{ dunjalu~ki ìvot i daj nam da s tim blagodatima i umremo! U~ini da kazna stigne onoga ko nam je zulum (nepravdu) u~inio i pomozi nas protiv na{eg neprijatelja! Ne daj da nas nesre}a zadesi u na{oj vjeri, ne u~ini dunjaluk na{om najve}om brigom, niti dometom na{eg znanja i ne pot~ini nas onome ko nam se ne}e smilovati! (Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
155
130. Snovi i pitanja u vezi sa snovima

Uzvi{eni Allah kaè: Od Njegovih znakova je i va{e spavanje - san no}u i danju. (Er-Rum, 23) 840. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko me vidi u snu, vidjet }e me i na javi ili kao da me je vidio na javi, jer {ejtan se ne moè pretvoriti u moj lik. (Muttefekun alejhi) (Ibn-Bettal veli: Rije~i (vidjet }e me i na javi) zna~e: vidjet }e potvrdu tih snova na javi, njihovu istinitost i izlazak u stvarnost. A Kadi Ebu-Bekr et-Tajjib veli da rije~ima ko me vidi u snu, èli se re}i da su njegovi snovi istiniti, da nisu fantazija (obi~ne sanjarije), niti {ejtanske imitacije - fikcije, {to potvr|uje i predanje u kome stoji: ... vidio je istinu. Ibn-Sirin je, pak, imao obi~aj da ~ovjeku, koji mu ispri~a da je vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, u snu, kaè: Opi{i mi ono {to si vidio! Ako mu opi{e ne{to nepoznato, on mu kaè: Ti ga nisi vidio! 841. Ebu-Seid el-Hudri prenosi da je ~uo od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, ove rije~i: Kada neko od vas vidi san koji mu se dopadne, neka zna da je od Allaha, d`.{., pa neka Mu se zahvali i neka ga ispri~a! U jednom drugom rivajetu, stoji: Neka ga ispri~a samo onome koga voli, a ako vidi ne{to drugo, {to mu se ne dopadne, neka zna da je to od {ejtana, pa neka zatraì uto~i{te (za{titu) kod Allaha od njegova zla i neka ga nikom ne spominje, pa mu ne}e nauditi. (Muttefekun alejhi) 842. Ebu-Katade, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dobri snovi (a u drugom predanju lijepi snovi) jesu od Allaha, a ru`ni (sanjarije) su od {ejtana, pa ko usnije ne{to {to mu se ne dopadne, neka tri puta pljucne (ja~e puhanje bez mokrine pljuva~ke - pr. prev.) na lijevu stranu i neka zatraì uto~i{te kod Allaha od {ejtana, pa mu ne}e nauditi. (Muttefekun alejhi) 844. Ebul-Eska Vasiletu b. Eska, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najve}a je potvora da ~ovjek tvrdi da mu je otac onaj ko mu nije otac, da tvrdi da je vidio u snu ono {to nije vidio, ili da pripi{e Resulullahu, sallallahu alejhi ve selleme, ono {to on nije rekao. (tj. da slaè na Resulullaha, s.a.v.s.). (Buhari)
156
Rijadu-s-salihin
SELAM - ISLAMSKI POZDRAV

131. Odlike i vrijednosti selama i naredba o njegovom {irenju
Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok dopu{tenje (izun) ne zatraìte i dok uku}ane ne pozdravite (selam ne nazovete)! (En-Nur, 27) A kada ulazite u ku}e, vi pozdravite uku}ane njene pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim. (En-Nur, 61) Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljep{im od njega otpozdravite, ili ga uzvratite. (En-Nisa, 86) Je li doprla do tebe vijest o uvaènim gostima Ibrahimovim? Kada oni u|o{e i reko{e: Mir selam! i on re~e: Mir selam! (Ez-Zarijat, 24, 25) 845. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je neki ~ovjek upitao Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, o tome koji je vid islama najbolji, na {to mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: Da gladnog nahrani{ i da selam naziva{ i onome koga poznaje{ i onome koga ne poznaje{! (Muttefekun alejhi) 846. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada je Uzvi{eni Allah stvorio Adema, a.s., rekao mu je: Idi i selam onima nazovi, (skupini meleka koji su nedaleko sjedili), pa slu{aj {ta }e ti odgovoriti, jer to }e biti tvoj pozdrav i pozdrav tvoga potomstva. Adem, a.s., oti{ao je i rekao im: Esselamu alejkum, a oni su mu odgovorili: Esselamu alejke ve rahmetullahi, dodav{i: ve rahmetullahi. (Muttefekun alejhi) 847. Ebu-Umare Bera b. Azib, r.a., veli: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio nam je sedam stvari: da obi|emo bolesnog, da ispratimo umrlog, da nazdravimo onome ko kihne i kaè: Elhamdulillahi (rije~ima: Jerhamukellah Allah ti se smilovao), da pomognemo iznemoglog, da podrìmo ugnjetenog, da {irimo selam i da prihvatimo (istinitim) zakletvu onoga ko se zakune. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
157
848. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ne}ete u}i u Dènnet sve dok ne budete vjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete me|usobno voljeli. @elite li da vas uputim {ta da ~inite pa da se me|usobno volite: nazivajte selam me|u sobom! (Muslim) 849. Ebu-Jusuf Abdullah b. Selam, r.a., veli da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da kaè: O ljudi, {irite selam, hranite gladne, odràvajte rodbinske veze i klanjajte dok svijet spava, pa }ete spokojno (sa selamom) u}i u Dènnet. (Tirmizi, hasen, sahih) 850. Tufejl b. Ubejj b. Kab pripovijeda da je imao obi~aj do}i kod Abdullaha b. Omera, da zajedno s njim ide u ~ar{iju, pa veli: Kada bismo oti{li u ~ar{iju, Abdullah ne bi pro{ao ni pored prodava~a otpada, ni pored du}andìje, niti pored bijednika, ili bilo koga drugog, a da mu selam ne bi nazvao. Tufejl veli: Tako sam jednog dana do{ao kod Abdullaha b. Omera, pa je zatraìo da ga pratim u ~ar{iju, a ja mu rekoh: [ta }e{ u ~ar{iji, kad se ne bavi{ trgovinom, niti se raspituje{ o robi, niti se cjenka{, niti u~estvuje{ u ~ar{ijskim sijelima? Hajde da sjednemo ovdje i porazgovaramo! On mi na to dogovori: O vlasni~e stomaka (stomaklijo), a Tufejl je bio trbu{ast, mi idemo u ~ar{iju radi selama, da selam nazovemo onome koga sretnemo! (Malik-sahih)
132. Na~in nazivanja selama

Mustehab je da onaj koji naziva selam rekne: Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu - koriste}i zamjenicu mnoìne u rije~i (alejkum), pa makar selam nazivao pojedincu, a da onaj koji odgovara rekne: Ve alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu - s dodatkom veznika (ve) na po~etku (ve alejkum). 852. Ai{a, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne prilike, rekao: Evo Dìbrila, a.s., naziva ti selam. Ja sam mu, kaè Ai{a, odgovorila: Ve alejhi s selamu ve rahmetallahi ve berekatuhu! (Muttefekun alejhi) 855. Esma bint Jezid, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, jednog dana pro{ao kroz dàmiju dok je u njoj sjedila skupina èna, pa ih je i{aretom ruke,
158
Rijadu-s-salihin
poselamio. Ovdje se podrazumijeva da ih je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, poselamio i rije~ima (izgovorom selama) i i{aretom, {to potvr|uje predanje kod Ebu-Davuda u kome stoji: ... pa nam je selam nazvao. (Tirmizi, hasen)
133. Adabi selama

857. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Jaha~ (danas onaj koji se vozi, prim.prev.) naziva selam pje{aku, pje{ak onome ko sjedi, a manja skupina ve}oj. (Muttefekun alejhi), a u Buharijinom predanju jo{ stoji: ... a mla|i naziva selam starijem. (Muttefekun alejhi) 858. Ebu Umame Sudijj b. Ad`lan el-Bahili, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Najodabraniji ~ovjek kod Allaha je onaj koji ljudima prvi selam naziva. (Ebu-Davud) A prenosi ga i Tirmizi od Ebu-Umameta r.a.,, koji veli da je neko rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme: Kada se dva ~ovjeka sretnu, koji }e od njih prvi selam nazvati? Poslanik je odgovorio: Onaj koji je odabraniji kod Uzvi{enog Allaha. (Tirmizi, hasen)
134. Ponavljanje selama osobi koja se ubrzo ponovo sretne poslije rastanka, kad u|e pa iza|e pa opet u|e odmah, pa makar ih razdvajalo drvo ili ne{to sli~no
859. Prenosi se Od Ebu-Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas sretne svoga brata (muslimana) neka mu nazove selam, pa ako ih razdvoji drvo, zid ili kamen pa se sretnu, neka ga poselami opet. (Ebu-Davud, sahih)
135. Mustehab je pri ulasku u ku}u selam nazvati

Uzvi{eni Allah kaè: A kada u|ete u ku}e, vi uku}ane njene pozdravite pozdravom od Allaha
Rijadu-s-salihin
159
propisanim, blagoslovljenim i lijepim. (En-Nur, 61) 861. Enes, r.a., pripovijeda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O sin~i}u, kada u|e{ kod svoje obitelji, selam nazovi, u tome je beri}et i za tebe i za tvoju obitelj. (Tirmizi, hasen, sahih)
136. Nazivanje selama djeci

862. Enes, r.a., pro{ao je pored djece, pa im je selam nazvao, a onda rekao: Ovako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ~inio! (Muttefekun alejhi)
137. ôvjek naziva selam svojoj èni i ènama iz rodbine, a i ostalim ènama, ukoliko se ne pla{i fitneta (smutnje)
863. Sehl b. Sad, r.a., pripovijeda: Me|u nama bija{e jedna èna (u drugom predanju: starica), koja je uzimala korijenje povr}a (repe) i stavljala ga u lonac (da se kuha), a i je~mena zrna je mljela, pa kada bismo klanjali dùma-namaz i razilazili se, selam bi joj nazivali, a ona bi nas time ~astila. (Buhari) 865. Esma, k}i Jezidova, r.a., veli: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, pro{ao je pored nas, skupine èna, pa nam je selam nazvao! Ovo je Ebu-Davudovo predanje, a u Tirmizijevom stoji: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, pro{ao je kroz dàmiju gdje je sjedila skupina èna, pa ih je i{aretom ruke poselamio. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
138. Zabrana pozdravljanja nevjernika selamom, na~in odvra}anja njihova pozdrava i nazivanje selama skupini muslimana i nemuslimana
866. Prenosi Ebu-Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ne nazivajte prvi selam ìdovima i kr{}anima. Kad sretnete nekog od njih, ne uklanjate mu se s puta. (Muslim)
160
Rijadu-s-salihin
867. Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada vam sljedbenici Knjige (jevreji i kr{}ani) selam nazovu, vi recite: Ve alejkum. (i vama). (Muttefekun alejhi) 868. Usame r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, pro{ao pored sijela u kome je bilo i muslimana, idolopoklonika i jevreja, pa im je selam nazvao. (Muttefekun alejhi)
139. Mustehab je nazvati selam pri ustajanju iz sijela, napu{tanju dru{tva ili sagovornika.
869. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Kada neko od vas prispije u sijelo, neka selam nazove, a kada bude htio oti}i, neka opet selam nazove, jer prvi (selam) nije ni{ta pre~i od posljednjeg. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
140. Traènje izuna (dozvole) za ulazak u ku}u i njegovi adabi

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok izun (dopu{tenje) ne zatraìte i dok uku}ane ne pozdravite. (En-Nur, 27) A kada djeca va{a dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek traè dopu{tenje za ulazak, kao {to su traìli dopu{tenje oni stariji od njih. (En-Nur, 59) 870. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Izun - dozvolu za prijem (u ku}u i sl.) treba traìti tri puta, pa ako dobije{ dozvolu, u|i, a ako ne dobije{, ti se vrati. (Muttefekun alejhi) 871. Sehl b. Sas, r.a., prenosi rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Traènje dozvole - izuna (za ulazak u ne~iju ku}u) nare|eno je radi ~uvanja pogleda (od avreta i svega ostalog {to doma}in ne bi èlio da se vidi). (Muttefekun alejhi) 873. Kilde b. Hanbel, r.a., pri~a: Do{ao sam i u{ao kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
Rijadu-s-salihin
161
ve selleme, a nisam selam nazvao, pa mi on re~e: Vrati se i reci: Esselamu alejkum, mogu li u}i?! (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
141. Sunnet je da onaj ko traì dozvolu za ulazak, pa bude upitan: Ko si ti?, spomene ime ili nadimak po kome je poznat, a poku|eno je re}i samo: Ja, ili sli~no.
877. Dàbir, r.a., pripovijeda: Do{ao sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, i pokucao na vrata, pa mi on re~e: Ko je? Ja, odgovorih mu, a on }e na to: Ja, ja!, kao da mu se to nije svidjelo. (Muttefekun alejhi)
142. Mustehab je nazdraviti (re}i: jerhamukellah) onome ko kihne,pa se zahvali Uzvi{enom Allahu. A poku|eno je to ~initi ako ne kaè: Elhamdu lillahi(Adabi nazdravljanja, kihanja i zijevanja).
878. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah voli kihanje, a ne voli zijevanje, pa kada neko od vas kihne i zahvali se Uzvi{enom Allahu (rije~ima: Elhamdu lillahi), duàn je svaki musliman koji ga ~uje da mu nazdravi (rije~ima: Jer hamukellah Allah ti se smilovao!). [to se, pak, zijevanja ti~e ono je od {ejtana, pa kada se nekom od vas bude zijevalo, neka se suzdrì koliko god moè, jer, kada neko do vas zijeva, {ejtan mu se smije. (Buhari) 879. Ebu-Hurejre, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas kihne, neka rekne: El-hamdulillahi, a neka mu brat ili drug njegov na to kaè: Jerhamukellah. Kada mu kaù: Jerhamukellah, neka im odgovori: Jehdikumullahu ve juslihu balekum - Allah vas uputio i popravio va{e stanje. (Buhari) 880. Ebu-Musa, r.a., veli: ûo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Kada neko od vas kihne, pa se zahvali Allahu (rije~ima: Elhamdu lillahi), vi mu nazdravite (rije~ima: Jerhamukellah), a ako se ne zahvali Allahu, onda mu nemojte nazdravljati. (Muslim)
162
Rijadu-s-salihin
881. Enes, r.a., pripovijeda: Dvojica ljudi kihnula su kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, pa je jednom nazdravio (rekav{i: Jerhamukellah), a drugom nije. Na to onaj kome nije nazdravio re~e: Taj i taj je kihnuo pa mi nisi nazdravio! (rekao: Allah ti se smilovao!) Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, na to odgovori: Ovaj se zahvalio Allahu, a ti nisi! (Muttefekun alejhi)
143. Lijepo je rukovati se pri susretu i biti nasmijana lica, poljubiti ruku dobrom ~ovjeku, dijete svoje poljubiti iz samilosti i zagrliti se s musafirom kad se vrati s puta. Poku|eno je naklanjati se jedan drugom.
885. Ebu el-Hattab Katade pri~a da je rekao Enesu: Je li rukovanje bilo poznato me|u ashabima - drugovima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,? Jeste, odgovorio mu je Enes. (Buhari) 886. Enes, r.a., veli: Kada su do{li Jemenci, Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: Do{li vam stanovnici Jemena? Oni su prvi uveli rukovanje (pri susretu). (Ebu-Davud, sahih) 887. Bera, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada se dva muslimana sretnu pa se rukuju, opro{teni su im (manji) grijesi, prije nego {to se rastanu. (Ebu-Davud, hasen) 888. Enes, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao: Allahov Poslani~e, kada jedan od nas sretne svoga brata ili prijatelja, ho}e li mu se nakloniti? Ne}e!, odgovori Poslanik. Ho}e li ga poljubiti?, opet }e ~ovjek. Ne}e!, odgovori Poslanik. Ho}e li se rukovati s njim?, bilo je sljede}e pitanje. Ho}e!, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. (Tirmizi-hasen) 891. Ai{a, r.a., pri~a: Zejd b. Harise prispio je u Medinu, kada je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, bio u mojoj ku}i (sobi), pa je do{ao i pokucao na vrata. Poslanik, s.a.v.s., ustao je, vuku}i odje}u za sobom - pa ga zagrlio i poljubio. (Tirmizi, hasen) 892. Ebu-Zer, r.a., veli da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nipo{to ne potcjenjuj ni jedno dobro djelo, pa makar to bilo da sretne{ svoga brata
Rijadu-s-salihin
163
nasmijana lica.
(Muslim)
893. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, poljubio je Hasana, sina Alijina, r.a., pa Akrea b. Habis re~e: Ja imam desetoro djece, nijedno od njih nikada nisam poljubio! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na to re~e: Ko nije milostiv, ne}e ni prema njemu biti milosti! (Muttefekun alejhi)
144. Obilazak bolesnika, ispra}anje umrlog, klanjanje dènaze, prisustvovanje ukopu i zadràvanje kod kabura, nakon ukopa
894. Berab. Azib, r.a., veli: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme naredio, nam je da obi|emo bolesnog, ispratimo (klanjamo)dènazu, nazdravimo onome ko kihne, prihvatimo (kao istinu) zakletvu onoga ko se zakune, pomognemo ugnjetenom, da se odazovemo onome ko nas pozove i da {irimo selam. (Muttefekun alejhi) 895. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Pet je obaveza muslimana prema muslimanu: da mu odvrati selam, da ga obi|e kada se razboli, da mu klanja i isprati dènazu, da se odazove njegovom pozivu i da mu nazdravi kada kihne. (Muttefekun alejhi) 896. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Svemogu}i i Uzvi{eni Allah }e na Sudnjem danu re}i: O sine Ademov, razbolio sam se, pa me nisi obi{ao! Gospodaru, kako }u Te obi}i, ta Ti si Gospodar svjetova?!, re}i }e on, a Allah }e mu odgovoriti: Zar nisi znao da se Moj rob, taj i taj, razbolio pa ga nisi obi{ao? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obi{ao, kod njega na{ao? O sine Ademov, traìo sam da Me nahrani{, pa Me nisi nahranio! Gospodaru, kako }u Te nahraniti, ta Ti si Gospodar svjetova?!, re}i }e on, a Allah }e mu odgovoriti: Zar nisi znao da je Moj rob, taj i taj, traìo da ga nahrani{, pa ga nisi nahranio? Zar nisi znao da bi to, da si ga nahranio, kod Mene na{ao? O sine Ademov, traìo sam da Me napoji{, pa Me nisi napojio! Gospodaru, kako }u Te napojiti, ta Ti si Gospodar svjetova?!, re}i }e on, a Allah }e odgovoriti: Moj rob, taj i taj, je traìo da ga napoji{, pa ga nisi napojio! Zar nisi znao da bi to, da si ga napojio, kod Mene na{ao? (Muslim)
164
Rijadu-s-salihin
897. Ebu-Musa, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Obi|ite bolesnog, nahranite gladnog, oslobodite zarobljenog! (Buhari) 898. Sevban, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada musliman ode u obilazak brata muslimana, on je u dènetskoj harfi, sve dok se ne vrati. [ta je to dènetska harfa?, upita neko, a Poslanik odgovori: Utrgnuto dènetsko vo}e! (Muslim) 899. Alija, r.a., veli: ûo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Kada musliman jutrom obi|e muslimana, blagosivlje ga (dovu mu u~i) sedamdeset hiljada meleka, sve dok ne omrkne, a kada ga obi|e nave~er, blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve dok ne osvane, i ima (za nagradu) ubrane dènetske datule. (Tirmizi, hasen) 900. Enes, r.a., kaè: Jedan dje~ak ìdov sluìo je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se razboli. Poslanik, s.a.v.s., do{ao je da ga obi|e, sjeo je kod njegove glave i rekao mu: Primi islam. Dje~ak pogleda u svoga oca, koji bija{e prisutan. Otac mu re~e: Poslu{aj EbuKasima. Dje~ak primi islam. Iza{ao je Poslanik, s.a.v.s., govore}i: Hvala Allahu Koji ga je spasio od vatre dèhenemske. (Buhari)
145. [ta se u~i kod bolesnika?

901. Prenosi Ai{a, r.a., da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom obilaska bolesnika, bliè rodbine, potrao ga svojom desnom rukom i rekao: Allahumme rabbennasi, ezebilbe se, i{fi, ente{{afi la {ifae illa {ifauke, {ifaen la jugadiru sekama (Moj Allahu, Gospodaru ljudi, otkloni tegobu, izlije~i, Ti lije~i{, nema lijeka osim Tvoga, izlije~i lijekom poslije koga nema bola). (Muttefekun alejhi) 902. Enes, r.a., pri~a da je rekao Sabitu, r.a.: Ho}e{ li da te lije~im onako kako je to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ~inio? Ho}u, odgovori Sabit, a Enes prou~i (re~e): Boè moj, Gospodaru ljudi, Koji otklanja{ muke i bolove, izlije~i ga! Ti se jedini Koji lije~i, drugog ljekara mimo Tebe nema! Lije~enjem nakon koga nema povratka bolesti. (Buhari)
Rijadu-s-salihin
165
904. Sad b. Ebi-Vekas, r.a., kaè: Obi{ao me je Allahov Poslanik u bolesti, pa re~e: Allahu moj, izlije~i Seada, Allahu moj, izlije~i Seada, Allahu moj, izlije~i Seada ibn Vekasa (Muslim) 905. Ebu-Abdullah Osman b. Ebu el-As, r.a., prenosi da se on potuìo Resulullahu (sallallahu alejhi ve selleme) na bolove koje osje}a u tijelu, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Stavi ruku na mjesto gdje te boli i reci: Bismillah tri puta, a onda prou~i sedam puta: Utje~em se Allahovoj mo}i i kudretu od zla {to ga osje}am i bojim ga se! (Muslim) 906. Ibn-Abbas, r.a., kaè da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko posjeti bolesnika kojem nije do{ao njegov edèl (smrt), neka kod njega rekne sedam puta: Molim velikog Allaha, gospodara velikog Ar{a, da te izlije~i: (ESELULLAHE EL - AZIM, RABBEL ELAR[IL, AZIM EN JE[.IJEK). Allah }e ga izlije~iti od te bolesti. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen. Hakim kaè sahih po {artima Buharije) 907. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao kod nekog beduina da ga obi|e, a imao je obi~aj da kada u|e kod bolesnika, rekne: Ni{ta, ni{ta, to je ~i{}enje od grijeha, in{aallah (tj. bolest te ~isti od grijeha). (Buhari) 908. Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Dìbril do{ao kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, pa mu rekao: O Muhammede, potuìo si se (da si bolestan)? Da!, odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, a Dìbril re~e: Bismillahi erkike min Kulli {ejin juzuke min Kulli nefsin evojanin hasidin Allahu je{fike bismillahi erkike. (Allahovim imenom te lije~im) od svega {to te ezijjeti, od zla svake du{e, ili oka koje zavidi; Allah je tvoj lije~nik, Allahovim imenom te lije~im. (Muslim)
147. [ta treba re}i onaj ko izgubi nadu u ìvot?

911. Ai{a, r.a., veli: ûla sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako, naslonjen na mene, kaè: Boè moj, oprosti mi, smiluj mi se i sastavi me sa najodabranijom skupinom (poslanicima), tj. (podari mi smrt)! (Muttefekun alejhi)
166
Rijadu-s-salihin
149. Bolesniku je dozvoljeno kazati: ja sam bolestan; jako bolestan; iznuren; ah moja glava, i sl. i ni{ta od toga nije poku|eno,ako nije re~eno iz srd`be, straha i nestrpljivosti.
914. Ibn-Mesud, r.a., veli: U{ao sam kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je imao veliku groznicu, pa sam ga dotakao rukom i rekao: Ti zaista ima{ jaku groznicu? Da!, odgovori Poslanik i dodade: Moja je groznica kao groznica dvojice ljudi od vas! (Muttefekun alejhi)
150. Telkin - podsticanje onih koji su na umoru da izgovore kelimet i {ehadet - la ilahe illallah
917. Muaz, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: U koga posljednje rije~i (na ovom svijetu) budu: La ilahe illallah - u}i }e u Dènnet. (Ebu-Davud, Hakim, sahih) 918. Ebu Seid el-Hudri, r.a., kaè da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Podsti~ite one koji su na umoru da izgovore: La ilahe illallah - nema drugog boga, osim Allaha. (Muslim)
151. [ta treba re}i nakon zatvaranja o~iju umrlom?
919. Ummu Seleme, r.a., pri~a: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao je kod Ebu-Seleme, a njegov pogled se ve} uko~io, pa mu je zatvorio o~i, a potom rekao: Kada du{a iza|e, pogled je prati! Tada su neki uku}ani po~eli glasno plakati, pa Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Ne prizivajte sebi ni{ta osim dobra, jer meleki aminaju na sve {to izgovorite, a zatim dodade: Boè moj, oprosti Ebu-Selemi, podigni mu deredù me|u onima koji su uputu slijedili i budi mu zastupnik me|u potomcima. Oprosti i nama i njemu, o Gospodaru svjetova, i u~ini mu kabur prostranim i svijetlim! (Muslim)
Rijadu-s-salihin
167
152. [ta se kaè kod umrlog i {ta kaè onaj kome je neko umro?
920. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada ste prisutni kod bolesnog ili umrlog, govorite samo dobro, jer meleki aminaju na sve {to govorite! Ummu Seleme veli: Kada je umro Ebu-Seleme, do{la sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, i rekla: O Allahov Poslani~e, Ebu Seleme je umro! On mi na to re~e: Reci: Boè moj, oprosti i meni i njemu i podari mi nakon njega lijepo naslije|e, pa sam to rekla i Allah mi je podario boljeg od njega: Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. (Muslim) 922. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada umre dijete jednog roba, Uzvi{eni Allah rekne Svojim melekima: -Uzeli ste dijete Moga roba?, a oni odgovore: Da! Allah im zatim ponovo rekne: Uzeli ste plod njegova srca?, a oni odgovore: Da! Potom ih Allah upita: A {ta rekao je Moj rob? a oni odgovore: Pohvalio Te i rekao: - Mi smo samo Allahovi i samo }emo se Njemu povratiti! Tada im Uzvi{eni Allah naredi: Sagradite Mom robu ku}u u Dènnetu i nazovite je Ku}a Zahvalnosti. (Tirmizi, hasen) 923. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove rije~i: Uzvi{eni Allah kaè: Nema druge nagrade sem Dènneta Mome robu muminu, kada mu oduzmem najdraù osobu na ovom svijetu, pa mirno i strpljivo podnese gubitak, nadaju}i se Mojoj nagradi. (Buhari)
153. Dozvoljeno je plakanje za umrlim, bez naricanja i jadikovanja.

925. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u dru{tvu s Abdurrahman b. Avfom, Sad b. Ebi Vekkasom i Abdullah b. Mesudom, r.a., obi{ao Sad b. Ubadeta, pa je zaplakao. Kada su prisutni vidjeli da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, pla~e, i oni su se rasplakali, pa im on re~e: Poslu{ajte! Zaista Allah ne ka`njava zbog suza o~nih, niti zbog tuge sr~ane, nego ka`njava ili milost ukazuje zbog ovoga - pokazav{i na jezik! (Muttefekun alejhi) 926. Usame b. Zejd, r.a., pri~a da su Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, dodali sina jedne njegove k}eri kad je bio na samrti, pa je zaplakao. Sad mu re~e: [ta je to,
168
Rijadu-s-salihin
o Allahov Poslani~e?!, a on odgovori: Ovo je rahmet, milost koju je Allah ulio u srca Svojih robova, a Allah ukazuje Svoju milost samo onima koji su milostivi. (Muttefekun alejhi) 927. Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao kod sina Ibrahima, a on na izdisaju, pa je zaplakao i suze prolio. Tada mu Abdurrahman b. Avf re~e: Zar i ti, Allahov Poslani~e?!, a on odgovori: Ibn Avfe, zaista je ovo rahmet, milost Allahova!, a zatim dodade: Oko suzi i srce àli, ali ne}emo izgovoriti ni{ta osim onog ~ime je zadovoljan na{ Gospodar. Uistinu, smo mi zbog rastanka s tobom, o Ibrahime, oàlo{}eni! (Buhari)
155. Dènaza-namaz, ispra}anje umrlog, njegov ukop i poku|enost pra}enja dènaze za ène
929. Ebu-Hurejre, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko prisustvuje dènazi dok se namaz obavi (klanja), imat }e za to (nagradu) jedan kirat, a ko prisustvuje do njenog ukopa imat }e dva kirata. [ta su to dva kirata?, upita neko, a Poslanik odgovori: Kao dva velika brda. (Muttefekun alejhi) 931. Ummu Atijje, r.a., veli: Nama ènama je zabranjeno pra}enje dènaza, ali ta zabrana nije stroga. (Muttefekun alejhi) (Ovo zna~i da zabrana pra}enja dènaze za ène nije stroga, kao {to je slu~aj sa ostalim haramima.)
156. Mustehab je da {to vi{e musallija prisustvuje dènazi i da se poredaju u tri safa i vi{e
932. Ai{a, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Svakom mejitu, kojem dènazu klanja skupina od stotinu (ili vi{e) muslimana, i svi se za njega zauzmu ({efaat u~ine), zauzimanje }e biti primljeno. (Muslim) 933. Ibn-Abbas, r.a., veli: ûo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Kada musliman, umre, pa mu dènazu klanja ~etrdeset ljudi koji ne ~ine {irka Allahu - ne pripisuju Mu druga, Allah }e ih u~initi njegovim {efa~ijama (zagovornicima na Sudnjem danu).
Rijadu-s-salihin
169
934. Mersed b. Abdullah el-Jezeni pripovijeda: Malik b. Hubejre imao je obi~aj, kada ho}e klanjati dènaza - namaz pa bude malo ljudi, da ih podijeli na tri safa, a zatim kaè: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: - Kome dènazu klanjaju tri safa ljudi, zasluìo je Dènnet! (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
157. [ta se u~i na dènaza-namazu?

Dènaza-namaz ima ~etiri tekbira. Poslije prvog se prou~i istiaza (euzubillah), a zatim .atiha, pa se donese drugi tekbir. Zatim se prou~i salavat: Allahumme salli ala Muhammed ve ala ali Muhammed, a bolje je da se upotpuni u~enjem: Kema sallejte ala Ibrahime ve ... do kraja: inneke hamidun medìd. (Ovdje ne treba u~iti kao {to to mnogi ~ine: Innallahe ve melaiketehu jusallune alen nebijji, jer namaz nije ispravan ako se samo to prou~i.) Zatim se donese tre}i tekbir, pa se prou~i dova koju }emo, in{allah, spomenuti u narednim hadisima. Zatim se donese ~etvrti tekbir, pa se prou~i dova, a jedna od odabranijih je: Gospodaru na{, nemoj nam uskratiti nagradu i nemoj nas staviti na ku{nju nakon njegove smrti, oprosti i nama i njemu. Preporu~ljivo je da se u~i duà dova nakon ~etvrtog tekbira, suprotno obi~aju mnogih zbog hadisa koji prenosi Ibn Ebi-Evfa, a spomenut }emo ga, in{allah. [to se ti~e dova, koje se u~e poslije tre}eg tekbira, a prenose se u hadisima, me|u njima su i ove: 935. Ebu Abdurrahman Avf b. Malik r.a., pri~a: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, klanjao je jednom dènazu, pa sam od dove koju je prou~io zapamtio slijede}e rije~i: Gospodaru na{, oprosti mu, smiluj mu se, sa~uvaj ga (kazne) i grijehe mu izbri{i! Podari mu lijepo mjesto u Dènnetu i kabur mu u~ini prostranim! O~isti ga vodom, snijegom i ledom (obaspi ga Svojom neizmjernom milo{}u) i u~ini ga od grijeha ~istim, kao {to o~isti{ bijelu odje}u od prljav{ine (oprosti mu sve grijehe)! Zamijeni mu ku}u boljom od njegove ku}e, porodicu boljom od njegove porodice, ènu boljom od njegove! Uvedi ga u Dènnet i sa~uvaj ga od kaburskog azaba i (dèhenemske) kazne! Ravija veli: Poèlio sam (zbog ove dove) da sam ja taj mejit. (Muslim) 936. Ebu-Hurejre, Ebu-Katade i Ebu-Ibrahim el-E{heli, od svoga oca, koji bija{e sahabija, r. anhum, prenose da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, jednom klanjao dènazu,
170
Rijadu-s-salihin
pa je u dovi prou~io: Gospodaru na{, oprosti i na{im ìvima i na{im mrtvima, i mladima i starima, i mu{karcima i ènama, i prisutnima i odsutnima! Gospodaru na{, koga poìvi{ od nas, poìvi ga u islamu, a koga usmrti{, usmrti ga u imanu! Gospodaru na{, nemoj nam uskratiti Svoju nagradu, niti nas staviti na ku{nju poslije njega. (Ebu-Davud, Tirmizi, sahih) 937. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Kada klanjate dènazu umrlom, skru{eno mu dovu prou~ite. (Ebu-Davud) 938. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, ovu dènazesku dovu: Boè moj, Ti si Gospodar ove dènaze, Ti si je stvorio i putem islama uputio, Ti si joj du{u uzeo, i Ti najbolje poznaje{ njene tajne i javne poslove; do{li smo Ti da {efaat za njega u~inimo (za njega se zauzmemo), pa mu oprosti. (Ebu-Davud) 940. Prenosi se od Abdullaha ibn Ebi-Evfa, r.a., da je na dènazi svoje k}eri donio ~etiri tekbira, pa je ostao poslije ~etvrtog koliko izme|u dva ranija tekbira, istgfar ~ine}i i dovu u~e}i za svoju k}er, a onda re~e: Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovako je ~inio. U drugom predanju tvrdi se da je on donio ~etiri tekbira, pa je onda ostao tako dugo, da sam ja mislio da }e i peti tekbir donijeti, a zatim je predao selam na desnu, pa na lijevu stranu. Po{to se okrenuo, mi rekosmo: [ta je to? On re~e: Ja nisam ni{ta dulje ostao nego {to je ~inio Allahov Poslanik kojeg sam vidio., ili: Ovako je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. (Hakim, sahih)
158. Sa dènazom treba poùriti!

941. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Poùrite sa dènazom, jer, ako je dobra, onda je nosite dobru (koje je ~eka), a ako je lo{a, onda zlo skidate sa svojih vratova. (Muttefekun alejhi) 942. Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, govorio: Kada se dènaza postavi (poloì) i ljudi je ponesu na svojim ramenima, pa ako je dobra ona kaè: Poùrite! A ako je lo{a, ona veli svojoj obitelji: Te{ko meni, kuda idete sa mnom? Njen glas ~uje sve osim ~ovjeka, a da ga ~ovjek ~uje, onesvijestio bi se! (Buhari)
Rijadu-s-salihin
171
159. Treba poùriti s vra}anjem dugova umrlog, kao i sa njegovim opremanjem, osim ako je umro iznenada, pa se sa~eka da se smrt ustanovi.
943. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Du{a vjernika je privezana za njegov dug (ne stigne na svoje odredi{te), sve dok se ne podmiri. (Tirmizi, hasen)
160. O Vazu Nasihatu na Kaburu

945. Alija, r.a., prenosi i kaè: Bili smo na dènazi u Beki el-Garkadu, pa nam je do{ao Allahov Poslanik, s.a.v.s., te je sjeo i posjedali smo oko njega, a on je imao kevu ({tap) kojim je pognute glave bu{io zemlju, zatim rekao: Nema niko od vas a da mu nije odre|eno mjesto u Dèhennemu i Dènnetu, pa upita{e: Allahov Poslani~e, da li da se oslonimo na ono {to nam je odre|eno? On re~e: Radite, svakom je olak{ano ono za{to je stvoren. (Muttefekun alejhi)
161. U~enje dove umrlom, nakon ukopa, i ostajanje neko vrijeme kod kabura, radi dove, istigfara i u~enja
946. Ebu-Amr (a neki vele Ebu-Abdullah, odnosno Ebu-Lejla Usman b. Affan, r.a., veli: Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zavr{io s ukopom umrlog, stao bi nad njim (njegovim kaburom) i rekao: Traìte oprosta va{em bratu i molite Allaha da ga u~vrsti, jer njega sada ispituju. (Ebu-Davud, hasen) 947. Amr b. el-As, r.a., rekao je: Kada me ukopate, ostanite oko moga mezara koliko se moè kurban zaklati i njegovo meso podijeliti, da se druìm s vama dok vidim {ta }u odgovoriti izaslanicima svoga Gospodara. (Muslim)
172
Rijadu-s-salihin
162. Sadaka i dova za umrlog

Uzvi{eni Allah kaè: Oni koji poslije njih dolaze, govore: Gospodaru na{, oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla... (El-Ha{r, 10) 948. Ai{a, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve selleme: Moja je majka du{u ispustila iznenada, a da je i{ta progovorila, smatram da bi sadaku u~inila, pa ho}e li ona imati nagradu ako ja sadaku za nju podijelim? Ho}e, odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme. (Muttefekun alejhi) 949. Ebu-Hurejre, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada ~ovjek umre, prekidaju se njegova djela, osim u tri slu~aja: trajna sadaka, znanje kojim se (iza njega) koristi i dobro odgojeno dijete koje mu dovu ~ini. (Muslim)
163. Pohvala umrle osobe

950. Enes, r.a., pripovijeda: Pronesena je jedna dènaza i ljudi su se o njoj lijepo izrazili, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Vedèbet. Potom je pronesena druga, pa su se ljudi o njoj ru`no izrazili, a Poslanik, s.a.v.s., ponovo je rekao: Vedèbet. Omer b. el-Hattab, r.a., tada re~e: [ta zna~i Vedèbet?, a Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovori: O prvom ste se izrazili lijepo, pa zasluùje Dènnet, a o drugom ste se izrazili ru`no, pa zasluùje vatru (Dèhennem). Vi ste Allahovi svjedoci na zemlji. (Muttefekun alejhi)
164. Povlastice onih kojima umru maloljetna djeca

952. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Svakog muslimana kojem umre troje maloljetne djece, Allah }e, iz Svoje samilosti prema njima, uvesti u Dènnet. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
173
954. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pripovijeda: Neka èna do{la je kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, i rekla mu: O, Allahov Poslani~e, ljudi dolaze i slu{aju {ta pri~a{, pa odredi i za nas jedan dan da ti do|emo da nas pou~i{ onome ~emu te je Allah pou~io! Poslanik joj na to re~e: Sakupite se u tom i tom danu, pa su se sakupile i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, do{ao im je i pou~io ih iz onoga ~emu ga je Allah pou~io, a potom rekao: U koje god ène od vas umre troje (malodobne) djece, }e biti joj zastor od (dèhenemske) vatre! A dvoje?, upita neka èna. I dvoje!, odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. (Muttefekun alejhi)
165. Plakanje i strah pri prolasku kraj grobova nasilnika i mjesta njihovog stradanja
955. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao svojim ashabima, kada su stigli do Hid`ra (doline izme|u Medine i [ama), gdje su ostaci postojbine Semud naroda: Ne ulazite kod ovih pa}enika, osim pla~u}i, a ako ne budete plakali, ne ulazite im, kako vas ne bi sna{lo ono {to je sna{lo njih! (Muttefekun alejhi) U jednom drugom predanju stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kada je pro{ao pored Hid`ra (stanova Semud naroda), rekao: Ne ulazite u stanove onih koji su sami sebi nepravdu u~inili, osim pla~u}i, kako vas ne bi zadesilo ono {to je zadesilo njih. Zatim je Resulullah (sallallahu alejhi ve selleme) prekrio glavu i ubrzao hod, sve dok nije pro{ao dolinu.
POGLAVLJE O ADABIMA PUTOVANJA

166. Mustehab je krenuti na put ~etvrtkom ujutro
957. Ashab Sahr b. Vedaa el-Gamidi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Gospodaru moj, Ti podari beri}et mome ummetu u ranjenju (ranom ustajanju), a imao je obi~aj kada po{alje izvidnicu ili vojsku, da ih po{alje ranim jutrom. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) Po{to je Sahr bio trgovac, otpremao je svoju trgovinu jutrom, pa se obogatio i stekao veliki imetak.
174
Rijadu-s-salihin
167. Mustehab je da se putuje u dru{tvu i da se jedan (od putnika) - koji }e biti po{tovan, odredi za emira - vo|u puta.
958. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada bi ljudi znali o samotnom putovanju ono {to ja znam, ne bi nikada jaha~ (konjanik) krenuo no}u na put sam. (Buhari) 960. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r. anhuma, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada trojica krenu na put, neka jednog odrede za emira - vo|u puta. (Ebu-Davud, hasen)
168. Blago opho|enje sa ìvotinjama

966. Sehl b. Amr, a neki vele Sehl b. Rebia b. Amr el-Ensari, poznat kao ibn elHanzalijje i u~esnik Bejati-r-Ridvana, r.a., veli: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je jednom prilikom, nai{ao pored deve koja je bila toliko mr{ava da je sastavila stomak s le|ima, pa je rekao: Bojte se Allaha, za ove ìvotinje koje ne znaju govoriti! Ja{ite ih kada su u dobrom stanju (zdrave i nahranjene) i jedite ih (koljite za ishranu) kada su u dobrom stanju. (Ebu-Davud, sahih)
169. Pruànje pomo}i saputniku

969. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pripovijeda: Dok smo, jednom prilikom, bili na putovanju, do{ao je neki ~ovjek na svojoj jahalici i po~eo bacati pogled desno - lijevo, pa je Resulullah (sallallahu alejhi ve selleme) rekao: Ko ima vi{ka jahalicu, neka je dadne onome ko nema jahalice; ko ima vi{ka putne opreme, neka je dadne onome ko je bez putne opreme. Potom je spomenuo od vrsta imetka ono {to je spomenuo, tako da smo zaklju~ili da niko od nas nema pravo na vi{ak. (Muslim) 970. Dàbir, r.a., pri~a da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, namjeravaju}i krenuti u borbu, rekao: O muhadìri i ensarije! Me|u va{om bra}om ima ljudi koji nemaju ni imetka ni obitelji, pa neka svaki od vas pridruì sebi dvojicu ili trojicu od njih, jer niko od nas
Rijadu-s-salihin
175
nema pravo na jahalicu koja ga nosi, sem smjene jednog od njih. Dàbir veli: Pa sam pridruìo sebi dvojicu ili trojicu i nisam devu, koju sam posjedovao, jahao ni{ta vi{e od njih (smjenjivali smo se na njoj podjednako). (Ebu-Davud)
170. [ta se kaè kada se zaja{e ìvotinja (ili prevozno sredstvo) radi putovanja?
Uzvi{eni Allah kaè: Onaj koji stvara stvorenja svake vrste i daje vam la|e i kamile da putujete, da se le|ima njihovim sluìte i da se, kada na njima jahali budete, blagodati Gospodara svoga sjetite i da reknete: Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one sluè, mi to sami ne bismo mogli posti}i, i mi }emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! (Ez-Zuhruf, 12-14) 972. Ibn-Omer, r.a., prenosi da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,, kada bi zajahao svoju devu da krene na put, tri puta donio tekbir (Allahu ekber), a zatim rekao: Hvaljen neka je Onaj Koji nam je ovo pot~inio, mi to sami ne bismo mogli posti}i, i mi }emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Gospodaru na{, molimo Te na ovom na{em putovanju za dobro~instvo i bogobojaznost, i za djela s kojima }e{ Ti biti zadovoljan. Gospodaru na{, olak{aj nam ovo putovanje i skrati nam njegovu razdaljinu (~ine}i ga udobnim)! Gospodaru na{, Ti si saputnik na putu i zastupnik obitelji. Gospodaru na{, utje~em Ti se od pote{ko}a puta, od tu`nih i sjetnih prizora i ru`na povratka u imetku, obitelji i djeci. A kada bi se vratio, izgovorio bi te rije~i i dodao: Vra}amo se, tevbu ~ine}i, robuju}i i zahvaljuju}i Gospodaru na{em! (Muslim)
171. Musafir donosi tekbir kada se popne na prijevoj (uzvi{icu), a tesbih (subhanallah) kada si|e u dolinu i sl., ne podiù}i puno glas, jer je to zabranjeno.
975. Dàbir, r.a., pripovijeda: Kada bismo se (za vrijeme putovanja) popeli na kakav breùljak (uzvi{icu), u~ili bismo tekbir Allahu ekber, a kada bismo si{li u dolinu, u~ili bismo tesbih Subhanallah! (Buhari)
176
Rijadu-s-salihin
976. Ibn-Omer, r.a., prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, i njegova vojska, kada bi se na uzvi{icu popeli, tekbir donosili, a kada bi se u dolinu spustili, tesbih (Subhanellah) bi u~ili. (Ebu-Davud, sahih) 977. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, prilikom povratka sa hadà ili umre, kad god bi se na kakav prijevoj ili uzvi{icu ispeo, tri puta tekbir prou~io, a onda rekao: Nema drugog boga, osim Jedinog Allaha; On nema druga. Njemu pripada vlast i zahvala i On je svemo}an. Vra}amo se, tevbu ~ine}i, robuju}i, na sed`du padaju}i i zahvaljuju}i Njemu, Gospodaru na{em! Allah je obistinio svoje obe}anje, potpomagao Svoga roba i sve (neprijateljske) saveznike On je sam porazio! (Muttefekun alejhi) U Muslimovom predanju stoji da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, izgovorio ove rije~i kada bi se vra}ao iz borbe, pohoda, hadà ili umre. 978. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao: O Allahov Poslani~e, ho}u putovati, pa me posavjetuj! Na to mu Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Drì se bogobojaznosti i tekbir donosi na svakom prijevoju (breùljku), a kada je ~ovjek oti{ao, dodao je: Gospodaru moj, skrati mu put i olak{aj mu ga! (Tirmizi, hasen) 979. Od Ebu-Musa El-E{arije, r.a., prenosi se: Bili smo na putu sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa kada bismo stigli u neku prostranu dolinu, glasno bi rekli: LA ILAHE ILLALLAH ALLAHU EKBER. Na{i glasovi bi se razlijegali. Allahov Poslanik, s.a.v.s., tom prilikom re~e: O ljudi, budite milostivi prema sebi. Zaista Vi ne dozivate gluhog niti odsutnog. Zaista je On sa vama. On ~uje i blizu je. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
177
172. Mustehab je u~iti dove na putu.

980. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tri dove su, bez sumnje, primljene (usli{ane); dova mazluma - onoga kome je nepravda u~injena, dova musafira i roditeljsko proklinjanje svoga djeteta. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) U rivajetu Ebu-Davuda izostavljena je rije~: ala veledihi pa bi, po njegovom rivajetu, zna~enje bilo: ... i dova roditelja.
174. [ta se kaè kad se do|e u neko mjesto?

982. Havla bint Hakim, r.a., veli da je ~ula Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Ko stigne u neko mjesto, pa rekne: Utje~em se Allahovim savr{enim rije~ima od zla onoga {to je stvorio, ne}e mu ni{ta na{koditi sve dok ne ode iz tog mjesta. (Muslim)
175. Mustehab je da musafir, nakon obavljenog posla, poùri ku}i i porodici.

984. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove njegove rije~i: Putovanje je dio (dèhenemske) patnje: uskra}uje vam hranu, pi}e i san, pa kada neko od vas postigne cilj svog putovanja, neka poùri svojoj obitelji. (Muttefekun alejhi)
176. Mustehab je s puta vratiti se obitelji (èni) danju; no}u je to - bez nu`de - poku|eno ~initi.
985. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada neko od vas dugo odsustvuje (od ku}e), neka nipo{to ne dolazi obitelji (èni) u no}no doba. (Muttefekun alejhi) U jednom drugom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio da se ~ovjek no}u vra}a obitelji (èni).
178
Rijadu-s-salihin
177. [ta treba re}i kad se vrati s puta i ugleda svoje mjesto?
O ovome govori i prethodni hadis Ibn-Omera, r.a., pod brojem 977. 987. Enes, r.a., pripovijeda: Dolazili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme, (s puta), pa kada smo bili u blizini (na vidiku) Medine, on re~e: Vra}amo se, tevbu ~ine}i, robuju}i i zahvaljuju}i Gospodaru na{em! On je to neprestano ponavljao, sve dok nismo u{li u Medinu. (Muslim)
178. Mustehab je pri povratku s puta prvo svratiti u dàmiju i klanjati dva rekata.
988. Kab b. Malik r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, pri povratku s puta, svra}ao prvo u dàmiju i klanjao dva rekata. (Muttefekun alejhi)
179. @eni je zabranjeno da putuje sama.

989. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Nije dozvoljeno èni, koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, krenuti na put od jednog dana i no}i (duìne dana i no}i), bez mahrema ro|aka za koga se ne moè udati. (Muttefekun alejhi) 990. Ibn-Abbas, r.a., veli da je ~uo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Neka se ~ovjek nipo{to ne osamljuje sa ènom (koja mu nije bliì rod), ako s njom nije njen mahrem (osoba za koju se ne moè udati), a èna neka ne putuje bez mahrema! Neki ~ovjek mu re~e: O Allahov Poslani~e, moja èna krenula je na had`, a ja sam upisan za taj i taj pohod (vojnu)? Poslanik mu na to re~e: Idi i had` obavi sa svojom ènom! (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
179
.ADILETI
180. Vrijednost u~enja Kurana
991. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: U~ite Kuran, jer }e on do}i na Sudnjem danu da se zauzima ({efaat ~ini) za svoje u~a~e. (Muslim) 993. Osman b. Affan, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji me|u vama je onaj koji Kuran nau~i, a zatim njemu druge pou~ava. (Buhari) 994. Ai{a, r.a., prenosi ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Onaj ko vje{to u~i Kuran, }e biti u dru{tvu s pisarima (melekima) ~asnim i ~estitim, a ko ga u~i zamuckuju}i i s pote{ko}om, imat }e dvije nagrade. (Muttefekun alejhi) 995. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Vjernik koji u~i Kuran je kao utrud`dè cedrat (limun, pomorandà); ima lijep miris a i okus mu je lijep, a vjernik koji ne u~i Kuran je kao hurma; nema mirisa a okus joj je sladak. Munafik koji u~i Kuran je kao bosiljak; ima lijep miris a okus mu je gorak, a munafik koji ne u~i Kuran je kao gorka tikvica; nema mirisa a okus joj je gorak. (Muttefekun alejhi) 996. Omer b. el-Hattab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista, Allahovom Knjigom (Kuranom) uzdiè jedne narode, a poniàva druge. (Muslim) 999. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko prou~i jedan harf - slovo iz Allahove Knjige (Kurana), imat }e nagradu, a nagrada se desetorostruko uve}ava. Ja ne kaèm da je Elif - Lam-Mim jedan harf, nego Elif je harf, Lam je harf i Mim je harf. (Tirmizi, hasen, sahih) 1000. Ibn-Abbas, r.a., veli da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Onaj u
180
Rijadu-s-salihin
~ijim grudima nema ni{ta iz Kurana (ne pamti ni{ta iz Kurana) jeste kao razvaljena i napu{tena ku}a. (Tirmizi, hasen, sahih) 1001. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: U~a~u Kurana }e na Sudnjem danu biti re~eno: U~i i penji se (dènetskim stepenicama - deredàma), u~i lijepo i pravilno, kao {to si i na dunjaluku u~io, jer, tvoje mjesto (deredà u Dènnetu) je kod posljednjeg ajeta koji prou~i{. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
181. Du`nost je odràvati i ~uvati Kuran i ne prepustiti ga zaboravu.

1002. Ebu-Musa r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Brinite se i ~uvajte ovaj Kuran (ono {to ste nau~ili iz njega), jer, tako mi Onoga u ~ijoj je ruci Muhammedova du{a, on se zaboravlja brè nego {to se deva oslobodi sveze (konopa kojim joj je noga svezana). (Muttefekun alejhi)
182. Lijepo je Kuran u~iti uljep{anim glasom!

1004. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Allah ne slu{a - ne poklanja pa`nju ni~emu kao vjerovjesniku lijepa glasa, koji glasno i lijepo u~i Kuran. (Muttefekun alejhi)
183. Podsticanje na u~enje odre|enih ajeta i sura iz Kurana

1009. Ebu-Seid Rafi b. Mualla, r.a., veli: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao mi je: Ho}e{ li da te podu~im najva`nijoj suri u Kuranu, prije nego {to iza|e{ iz dàmije? Zatim me je uzeo za ruku pa, kada smo htjeli iza}i, ja mu rekoh: O Allahov Poslani~e, rekao si da }e{ me podu~iti najva`nijoj suri u Kuranu?, a on mi odgovori: Elhamdu lillahi rabbil alemin (.atiha) - to je sedam ajeta koji se ponavljaju (Essebulmesani) i veli~anstveni Kuran koji mi je dat. (Buhari) 1010. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
Rijadu-s-salihin
181
rekao za suru Kulhuvellahu ehad: Tako mi onoga, u ~ijoj je ruci moja du{a, ona je ravno tre}ini Kurana. U jednom drugom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao svojim ashabima: Zar nije svaki od vas u stanju prou~iti tre}inu Kurana u jednoj no}i? Po{to im je to izgledalo te{ko, oni reko{e: A ko je to od nas u stanju, o Allahov Poslani~e? A on im odgovori: Kulhuvellahu ehad tre}ina je Kurana. (Buhari) 1015. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, traìo je uto~i{te (kod Allaha) od dìna i insanskog pogleda (uroka), sve dok mu nisu objavljene Muavvizetani: sure El-.elek i sura En-Nas, a kada su mu one objavljene, u~io je njih, ostaviv{i sve ostalo. (Tirmizi, hasen) 1018. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Ne ~inite va{e ku}e grobovima (ne u~e}i i ne klanjaju}i u njima), jer {ejtan zaista bjeì od ku}e u kojoj se u~i sura El-Bekara. 1021. Ebu Derda, r.a., pripovijeda da je Resulullah (sallallahu alejhi ve selleme) rekao: Ko nau~i (napamet) deset ajeta s po~etka sure El-Kehf, }e biti sa~uvan od Dedàla. U drugom predanju stoji: ... s kraja sure El-Kehf. (Muslim) 1022. Ibn-Abbas, r.a., prenosi: Dok je Dìbril sjedio kod Poslanika, s.a.v.s., ~uo je jedan glas iznad sebe, pa je podigao glavu i rekao: Ovo su se vrata nebeska otvorila danas. Nikad do danas se nisu otvorila. Kroz njih je u{ao melek jedan, pa Dìbril re~e: Ovaj melek si{ao je prvi put na Zemlju. Nikad ranije nije silazio. Melek nazva selam i re~e: O Muhammede, raduj se zbog dva svjetla (nur) koja su ti donesena, a prije ni jedan poslanik ih nije dobio, to su: .atihatul kitab (fatiha) i zavr{eci sure Bekare. Ti zaista ne}e{ ni harfa iz njih prou~iti, a da ne}e{ to dobiti. (Muslim)
184. Okupljanje radi u~enja i prou~avanja Kurana pohvalno je.

1023. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada se ljudi okupe u jednoj od Allahovih ku}a (dàmija) da u~e Allahovu Knjigu
182
Rijadu-s-salihin
(Kuran) i da je me|usobno prou~avaju, na njih se spusti mir, prekrije ih Allahova milost, okruè ih meleki i Allah ih spomene me|u onima koji su kod Njega. (Muslim)
185. Vrijednosti i odlike abdesta

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, kada ho}ete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite, a dio glava svojih potarite, i noge svoje do iza ~lanaka... do rije~i: Allah vam ne èli pri~initi pote{ko}e, ve} vas èli u~ini ~istim i da vam blagodat svoju upotpuni, da biste bili zahvalni. (El-Maide, 6) 1026. Osman, b. Affan, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko lijepo i kako treba abdest uzme, iza|u grijesi iz njegova tijela, pa ~ak i ispod njegovih noktiju. (Muslim) 1028. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Kada se rob musliman (mumin) abdesti, pa opere svoje lice, spadnu s njega, sa posljednjom kapi vode, svi grijesi koje je po~inio o~ima gledaju}i; kada opere svoje ruke, spadnu s njih, s posljednjom kapi vode, svi grijesi koje je rukama po~inio; a kada opere svoje noge, spadnu s njih, vodom ili s posljednjom kapi vode, svi grijesi radi kojih je nogama hodio, tako da, nakon abdesta, iza|e ~ist od grijeha. (Muslim) 1029. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao na groblje, pa rekao: Esselamu alejkum, boravi{te naroda koji vjeruje, i mi }emo vam se in{allah pridruìti, a èlio bih vidjeti na{u bra}u. Reko{e: Nismo li mi tvoja bra}a, Allahov Poslani~e? Re~e: Vi ste moji ashabi, a bra}a su oni koji jo{ nisu do{li na ovaj svijet. Reko{e: Kako }e{ poznati one koji jo{ nisu do{li, od tvog ummeta, o Allahov Poslani~e? Re~e: Reci mi kada bi ~ovjek imao konje s bijelom pjegom na ~elu, da li bi ih mogli prepoznati me|u potpuno crnim konjima? Reko{e: Mogli bismo, Allahov Poslani~e. On re~e: Na{a }e bra}a do}i svijetlih (bijelih) lica i ~isti od abdesta, a ja }u ih predvoditi na Havd (vrelo Poslanikovo s.a.v.s). (Muslim) 1032. Omer, b. el-Hattab, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, da
Rijadu-s-salihin
183
je rekao: Ko od vas abdesti, pa abdest upotpuni, a zatim kaè: Vjerujem da nema drugog boga, osim Jedinog Allaha, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, }e biti mu otvorena osmera dènetska vrata, da u|e na koja ho}e. (Muslim) A Tirimizi u svome predanju dodaje: Boè moj, u~ini me od onih koji se kaju i od onih koji se ~iste.
186. Vrijednosti i odlike ezana

1033. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Kada bi ljudi znali vrijednost ezana i prvog safa, a zatim morali kockom odre|ivati ko }e ezaniti, ili u prvi saf stati, oni bi to ~inili; kada bi znali vrijednost ranjenja na namaz, oni bi se u tome natjecali, a kada bi znali vrijednost jacije i sabah - namaza, oni bi na njih dolazili, pa makar puù}i! (Muttefekun alejhi) 1034. Muavija, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Mujezini }e biti najduìh vratova na Sudnjem danu (s najve}om nadom }e is~ekivati Allahovu milost). (Muslim) 1035. Abdullah b. Abdurrahman b. Ebu-Sasa pripovijeda da mu je Ebu-Seid el-Hudri, r.a., rekao: Vidim da voli{ ovce i pustinju, pa kada si sa svojim ovcama ili u svojoj pustinji i htjedne{ ezan za namaz prou~iti, podigni svoj glas, jer, sve {to ~uje glas mujezina bio dìn, insan, ili ne{to drugo svjedo~it }e mu na Sudnjem danu. Zatim Ebu-Seid re~e: To sam ~uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 1037. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Kada ~ujete ezan, ponavljajte za mujezinom, a zatim salavat na mene donesite, jer ko jedan salavat na mene donese, Allah }e na njega donijeti deset. Potom molite Allaha da mi podari El-Vesile, mjesto u Dènnetu koje ne prili~i nikom osim jednom od Allahovih robova, a ja se nadam da ja budem taj rob, pa ko mi bude traìo ElVesile, imat }e pravo na moj {efaat. (Muslim) 1039. Dàbir, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove rije~i:
184
Rijadu-s-salihin
Ko kaè kada ~uje ezan: Allahu, Gospodaru ovog poziva savr{enog i namaza uspostavljenog, podari Muhammedu El-Vesile (najodabranije mjesto u Dènnetu) i El.adile, i proìvi ga na hvale dostojnom mjestu koje si mu obe}ao, zasluìo je moj {efaat na Sudnjem danu. (Buhari) 1040. Sad b. Ebi-Vekkas, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko, kada ~uje ezan, kaè: Vjerujem da je samo Allah Bog, koji nema druga i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, zadovoljan sam da mi Allah bude Gospodar, Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, Poslanik, a islam vjera, }e biti mu opro{teni (manji) grijesi. (Muslim) 1041. Enes, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Primljena je dova koja se prou~i izme|u ezana i ikameta. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
187. Vrijednost i odlike namaza

Uzvi{eni Allah kaè: Zaista, namaz odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no. (El-Ankebut, 45) 1042. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je od Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, ~uo ove rije~i: [ta mislite, kada bi pred vratima jednog od vas bila rijeka, u kojoj bi se on pet puta dnevno kupao, bi li imalo prljav{tine na njemu ostalo? Ne bi, odgovori{e prisutni, a Resulullah, a.s., dodade: To je primjer pet dnevnih namaza, s kojima Allah bri{e po~injene grijehe. (Muttefekun alejhi) 1044. Ibn-Mesud, r.a., pripovijeda da je jedan ~ovjek poljubio neku ènu, pa je do{ao i obavijestio o tome Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Tada je Uzvi{eni Allah objavio ovaj ajet: I obavljaj molitvu po~etkom i krajem dana, i u prvim ~asovima no}i! Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava. (El-Hud, 114) ôvjek tada upita: Je li to samo za mene?, a Poslanik odgovori: Za sav moj ummet. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
185
188. Zna~aj sabahskog i ikindijskog namaza

1050. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Nad vama naizmjeni~no bdiju meleki dana i meleki no}i, a sastaju se (smjenjuju se) na sabahskom i ikindijskom namazu. Zatim se oni koji su me|u vama no}ili penju (na nebesa), pa ih Allah upita, a On najbolje zna: U kakvom ste stanju ostavili Moje robove?, a meleki odgovore: Ostavili smo ih da klanjaju, a i zatekli smo ih da klanjaju. (Muttefekun alejhi) 1051. Dèrir b. Abdullah el-Bedèli, r.a., pripovijeda: Bili smo kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, pa on pogleda u mjesec, a bija{e no} punog mjeseca i re~e: Zaista }ete vi vidjeti va{eg Gospodara kao {to vidite ovaj mjesec; nimalo se ne}ete namu~iti u Njegovom vi|enju, pa ako ste u stanju da vas ne pro|e namaz prije izlaska sunca (sabahski) i prije njegova zalaska (ikindijski), onda tako postupite. (Muttefekun alejhi) U drugom rivajetu, stoji: Pa je pogledao u mjesec ~etrnaeste no}i. (Ovim hadisom preporu~uje se ~uvanje sabhaskog i ikindijskog namaza; prim. prev.) 1052. Burejde, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko ostavi ikindijski namaz, propala su mu njegova djela. (Buhari)
189. Vrijednost i zna~aj odlaska u dàmiju

1053. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kad god neko ode u dàmiju - jutrom ili nave~er, Allah mu pripremi mjesto u Dènnetu, koliko god puta ode ujutro i nave~er. (Muttefekun alejhi) 1054. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i ove rije~i: Ko se kod svoje ku}e o~isti (abdesti ili okupa), a zatim ode u neku od Allahovih ku}a (dàmija) da obavi jedan od Njegovih farzova, jednim mu se korakom opra{ta grijeh, a drugim podiè stepen (u Dènnetu). (Muslim) 1057. Ebu Musa r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
186
Rijadu-s-salihin
Najve}u nagradu za namaz ima ~ovjek koji najvi{e koraka napravi do namaza (dàmije), a zatim onaj koji je bliè. Onaj ko i{~ekuje namaz da ga klanja od onoga ko klanja, (sam) pa legne da spava. (Muttefekun alejhi)
190. Vrijednost i{~ekivanja namaza

1061. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Jedan od vas je u namazu sve dok je namazom zauzet i dok ga jedino namaz spre~ava da se vrati obitelji. (Muttefekun alejhi)
191. Zna~aj i vrijednost zajedni~kog namaza

1064. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Namaz obavljen u dèmaatu vredniji je i bolji od namaza pojedinca za dvadeset sedam deredà. (Muttefekun alejhi) 1066. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi i kaè: Do{ao je slijepac Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: Allahov Poslani~e, nemam vodi~a koji bi me dopratio do mesdìda. Zatim je traìo od Poslanika, s.a.v.s., da mu da povlasticu da klanja u ku}i, pa mu odobri, ali kad se ovaj udalji, dozva ga i upita: ûje{ li poziv na namaz? Re~e: Da. Re~e mu: Odazovi mu se. (Muslim) 1068. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Tako mi Onoga u ~ijoj je ruci moja du{a, bio sam naredio da naredim da se saberu drva, zatim naredim da se ezan prou~i za namaz, zatim naredim nekom ~ovjeku da imami svijetu, zatim odem do ljudi (koji ne dolaze na namaz) i popalim njihove ku}e. (Muttefekun alejhi) 1069. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Kome pri~injava zadovoljstvo da sutra sretne Allaha, d`.{., kao musliman, neka ~uva ove namaze, jer }e biti prepoznat po njima. Zaista je Allah propisao va{em Poslaniku, s.a.v.s., sunnete, Allahove upute, a namazi se ubrajaju u sunnete, upute. Ako vi usklanjate u va{im ku}ama, kao onaj {to izostavlja dèmat i klanja u svojoj ku}i, tada }ete ostaviti sunnet svog Poslanika, s.a.v.s., a ako
Rijadu-s-salihin
187
ostavite sunnet svog Poslanika, s.a.v.s., zalutat }ete. Ja znam da mi (ashabi), nismo izostavljali namaz u dèmatu, izostavljali su ga samo munafici, poznati licemjeri. Nekada bi nekog od nas dopratili me|u dvojicom, oslanjaju}i se na njih dok bi stao u saf. (Muslim) U drugom njegovom predanju stoji: Zaista nas je Poslanik, s.a.v.s., podu~io sunnetima upute, a od tih sunneta je namaz u dàmiji u kojoj se u~i ezan. 1070. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je ~uo od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove rije~i: Trojicu ljudi, bilo u selu ili u pustinji, koji ne obavljaju namaz u dèmaatu, {ejtan je ve} savladao, pa se drìte dèmaata, jer, vuk jede ovcu koja se odvoji od stada. (Ebu-Davud, sa hasen senedom)
192. Podsticanje na obavljanje sabaha i jacije u dèmaatu.

1071. Osman b. Affan, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Ko klanja jaciju u dèmatu, kao da je klanjao pola no}i, a ko klanja sabah u dèmatu, kao da je klanjao cijelu no}. (Muslim) 1073. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema teèg namaza munaficima od sabaha i jacije, a kad bi znali {ta je u njima, dolazili bi da obave ta dva namaza, pa makar puù}i. (Muttefekun alejhi)
193. O naredbi ~uvanja propisanih namaza i strogoj zabrani njihovog ostavljanja!

Uzvi{eni Allah kaè: Redovno namaz obavljajte, naro~ito onaj krajem dana. (El-Bekara, 238) Pa ako se pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru. (Et-Tevba, 5) 1074. Ibn-Mesud, r.a., pripovijeda: Pitao sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, koje je djelo najodabranije?, pa on re~e: Namaz obavljen u njegovom vremenu. Zatim koje?, upitah ja, a on re~e: Dobro~instvo prema roditeljima. Zatim koje?, upitah
188
Rijadu-s-salihin
ponovo, a on re~e: Borba na Allahovom putu.
(Muttefekun alejhi)
1075. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Islam se temelji na ovih pet temelja: o~itovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju hadà. (Muttefekun alejhi) 1076. Ibn-Omer, r.a., prenosi i ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Nare|eno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne budu svjedo~ili da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, klanjali namaz i davali zekat, pa kada to u~ine, za{titili su od mene svoju krv (ìvote) i svoje imetke, osim kada to islam zahtijeva, a ra~un }e Allahu polagati. (Muttefekun alejhi) 1077. Muaz, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme poslao, me je u Jemen i rekao: Do}i }e{ narodu, sljedbenicima Knjige (kitabijama), pa ih pozovi da posvjedo~e da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam ja Allahov Poslanik. Ako ti se u tome odazovu, saop}i im da im je Uzvi{eni Allah propisao pet namaza u svakom danu (i no}i). Ako ti se i u tome odazovu, upoznaj ih da im je Uzvi{eni Allah propisao zekat - sadaku koja se uzima od njihovih bogata{a i predaje njihovim siromasima. Ako ti se i u tome odazovu, ne diraj u njihovu najvredniju imovinu (prilikom uzimanja zekata) i ~uvaj se dove onoga kome je nepravda u~injena, jer izme|u nje i Allaha nema zastora. (Muttefekun alejhi) 1078. Dàbir, r.a., prenosi da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kaè: Izme|u ~ovjeka i {irka i nevjerovanja je napu{tanje namaza. (Muslim) 1080. [ekik b. Abdullah, savremenik Muhammedovih, a.s., drugova (tabiin) i kod svih priznat po svojoj vjerodostojnosti, rahimehullah, veli: Ashabi, Muhammedovi (sallallahu alejhi ve selleme) drugovi, nisu ostavljanje nijednog djela smatrali nevjerstvom, osim ostavljanja namaza. (Tirmizi, hasen) 1081. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Prvo za {ta }e
Rijadu-s-salihin
189
~ovjek polagati ra~un na Sudnjem danu je namaz, pa ako mu bude ispravan i primljen, spasio se i uspio je. A ako mu namaz ne bude primljen, izgubio je i propao. Ako mu bude nedostajalo od farzova, Allah, d`.{., }e re}i: Pogledajte ima li {ta kod ovog Mog roba od nafile, pa }e mu se njome nadoknaditi ono {to bude falilo od farzova. A zatim }e polagati ra~un za ostala djela na ovakav na~in. (Tirmizi, hasen)
194. Vrijednost prvog safa i naredba o upotpunjavanju prvih safova, njihovom poravnavanju i zbijanju.
1082. Dàbir, b. Semure, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, istupio pred njih, pa im je rekao: Zar se ne}ete poredati u safove, kao {to se meleki poredaju kod svoga Gospodara? A kako se meleki poredaju kod svoga Gospodara?, upitasmo mi, a on odgovori: Upotpune prve safove i zbiju se u njima. (Muslim) 1083. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada bi ljudi znali kakva je vrijednost poziva (ezana) i prvoga safa, i kada se ne bi mogli dogovoriti ko }e u njega stati, nego bacanjem kocke, bacali bi kocku. (Muttefekun alejhi) 1085. Ebu-Seid el-Hudar, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio ashabe da se povla~e u namazu unazad, pa im re~e: Naprijed pro|ite i za mnom se povodite, a neka se za vama povode oni koji su iza vas. Dokle god se povla~e neki ljudi, sve dotle ih Allah unaza|uje. (Muslim) 1086. Od Ebu-Mesuda r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., doticao je na{a ramena pred po~etak namaza, govore}i: Poravnajte se, nemojte se razilaziti, pa da vam se srca razi|u. Neka iza mene stanu punoljetni i razumni, a zatim oni koji su iza njih, a zatim oni koji su iza njih. (Muslim) 1087. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Poravnajte va{e safove, jer zaista je poravnavanje safova dio cjelovitosti i potpunosti namaza. (Muttefekun alejhi)
190
Rijadu-s-salihin
A u Buharijinu rivajetu, stoji: ... jer zaista je poravnavanje safova sastavni dio obavljanja namaza. 1089. Numan b. Be{ir, r.a., prenosi: ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Ili }ete poravnati svoje safove, ili }e vas Allah razdvojiti. (Muttefekun alejhi) U Muslimovom predanju stoji: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnavao je na{e safove kao da ispravlja luk od strijele dok ne bi vidio da smo shvatili. Jednog dana iza{ao je i stao i gotovo da rekne Allahu ekber, pa opazi jednog ~ovjeka, beduina da mu prsa str~e iz safa, pa re~e: O Allahovi robovi, ili }ete vi safove poravnati, ili }e vas Allah razjediniti. 1090. Od El-Beraa bin Aziba, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., prolazio je kroz safove, s kraja na kraj, dodiruju}i na{a prsa i ramena i govore}i: Nemojte se razilaziti, pa da vam se srca razi|u. On je tako|er govorio: Zaista, Allah i Njegovi meleki donose salavat na prve safove. (Ebu-Davud, hasen) 1091. Od Ibn-Umera r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uspostavite i poravnajte safove, sastavite ramena, popunite praznine, blago doti~ite ruke va{e bra}e i nemojte ostavljati praznina za {ejtana. Ko sastavi saf, Allah }e ga sastaviti sa Sobom, a ko prekine saf, Allah }e ga od Sebe odvojiti. (Ebu-Davud, hasen, sahih)
195. Potvr|eni sunneti sa farzovima, njihov minimalni i potpuni broj, i sredina izme|u toga dvoga
1097. Od majke pravovjernih, Ummu Habibe Remle bint Ebi-Sufjan, r.a., prenosi se da je rekla: ûla sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Nema nijednoga (Allahova) roba - muslimana, koji svaki dan klanja Uzvi{enom Allahu dvanaest rekata nafile, osim farzova, a da mu ne}e Allah sagraditi ku}u u Dènnetu! Ili re~e: ... a da mu ne}e biti sagra|ena ku}a u Dènnetu! (Muslim) 1098. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., dva rekata prije podnevskog farza i dva rekata poslije, dva rekata poslije dùme,
Rijadu-s-salihin
191
dva rekata poslije ak{amskog farza i dva rekata poslije jacijskog farza. (Muttefekun alejhi)
196. Potvr|enost dva rekata sabahskog sunneta

1100. Od Ai{e, r.a., prenosi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije ostavljao ~etiri rekata prije podnevskog farza i dva rekata prije sabahskog farza. (Buhari) 1101. Od nje se, tako|er, prenosi da je rekla: Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije se ~vr{}e obavezao ni na jednu nafilu, kao {to se obavezao na dva rekata sabahskog sunneta. (Muttefekun alejhi) 1102. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dva rekata sabaha su bolja od dunjaluka i svega {to je na njemu. (Muslim) U njihovom drugom predanju stoji, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dva rekata sabaha su mi draà od ~itavog dunjaluka.
197. Kra}e u~enje na sabahskom sunnetu; {ta se na njemu u~i i kada mu je vrijeme?
1104. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao dva kratka rekata sabahskog namaza, izme|u ezana i ikameta. (Muttefekun alejhi) U jednom drugom njihovom rivajetu stoji: ... klanjao je kratko dva rekata sabahskog sunneta, kada ~uje ezan, tako da sam se pitala: Je li prou~io na svakome jednu .atihu?! A u Muslimovom rivajetu stoji: ... klanjao je kratko dva rekata sabahskog sunneta kada ~uje ezan, a u drugom rivajetu: ... kad se pojavi zora. 1108. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prou~io na dva rekata sabahska sunneta poslije .atihe: Kul ja ejjuhel kafirun i Kulhuvallahu ehad. (Muslim)
192
Rijadu-s-salihin
1109. Ibn-Umer, r.a., pripovijeda: Pratio sam da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~itav mjesec dana u~i na dva rekata prije sabahskog farza: Kul ja ejjuhel kafirun i Kulhuvallahu ehad. (Tirmizi, hasen)
198. Lijepo (mustehab) je prile}i poslije dva rekata sabahskog sunneta naslonjen na desnu stranu kao i podsticanje na to bez obzira da li se probdjela no} u namazu ili ne
1111. Ai{a, r.a., prenosi i kaè: Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi u vrijeme od jacije do sabaha jedanaest rekata, predaju}i selam poslije svaka dva rekata, a zatim bi zavr{io neparno (vitr) sa jednim rekatom. Pa kada bi mujezin zavr{io sa sabahskim ezanom, a ve} bi zora osvanula, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao bi na njegov ezan i klanjao dva kratka rekata, zatim bi se spustio na desnu stranu i tako malo pri~ekao dok mujezin ne obavi ikamet. (Muslim) 1112. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi i kaè: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Kada klanja neko od vas dva rekata sabahska sunneta, neka odlegne malo na desnu stranu. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
199. Podnevski sunneti

1113. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., dva rekata prije podnevskog farza i dva rekata poslije. (Muttefekun alejhi) 1114. Od Ai{e, r.a., prenosi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije izostavljao ~etiri rekata prije podnevskog farza. (Buhari) 1116. Od Ummu Habibe, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko bude ~uvao ~etiri rekata prije podnevskog farza i ~etiri poslije, Allah ga je zabranio vatri dèhenemskoj. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1118. Ai{a, r.a., pri~a da Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada ne bi klanjao prije podnevskih
Rijadu-s-salihin
193
farza ~etiri rekata, to bi u~inio poslije farza.
(Tirmizi, hasen)
200. Ikindijski sunneti

1120. Ibn-Umer, r.a., kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah se smilovao ~ovjeku koji klanja prije ikindijskog farza ~etiri rekata. (Ebu-Davud i Tirmizi, hasen) 1121. Od Ali ibn Ebi-Taliba, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao prije ikindijskog farza dva rekata. (Ebu-Davud, sahih)
201. Ak{amski sunneti prije i poslije farza

1122. Abdullah ibn Mugaffel, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Klanjajte prije ak{amskog farza, da bi tre}i put dodao: ... onaj ko ho}e. (Buhari) 1124. Enes, r.a., rekao je: Klanjali smo u vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., dva rekata poslije zalaska sunca, a prije ak{amskog farza, pa mu je re~eno: Je li ih i Allahov Poslanik klanjao? A on je na to odgovorio: On nas je vidio da klanjamo, a nije nam naredio niti nam je zabranio. (Muslim) 1125. Enes, r.a., pripovijeda: Bili smo u Medini, pa kad bi za~uo ezan za ak{am namaz, oni bi poùrili i klanjali po dva rekata namaza nafile prije farza stoje}i naspram (dàmijskih) stupova. Kad bi jedan ~ovjek, stranac, do{ao u dàmiju, mislio bi da je namaz obavljen zbog mnogobrojnih klanja~a ova dva rekata. (Muslim)
203. Dùmanski sunneti

1126. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko od vas klanja dùmu, neka poslije nje klanja ~etiri rekata. (Muslim)
194
Rijadu-s-salihin
1127. Ibn-Omer pripovijeda da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao poslije dùme dok ne ode ku}i, pa bi on kod ku}e klanjao dva rekata. (Muslim)
204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u ku}i; naredba je da se, prilikom klanjanja nafile, pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se izme|u njih ne{to progovori
1128. Od Zejd ibn Sabita, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O ljudi, klanjajte u svojim ku}ama, jer je, zaista, najbolji onaj namaz (koji) ~ovjek obavi u svojoj ku}i, osim farzova. (Muttefekun alejhi) 1129. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Klanjajte neke va{e nafila-namaze u ku}ama, nemojte ku}e pretvarati u grobnice. (Muttefekun alejhi) 1130. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko do vas obavi namaz u dàmiji, neka i u svojoj ku}i u~ini dio od svoga namaza, jer zaista }e Allah od njegova namaza, u njegovoj ku}i, u~initi veliko dobro. (Muslim)
205. Podsticanje na obavljanje vitr - namaza, obja{njenje njegova vremena, te da je on potvr|eni sunnet.
1132. Od Alije r.a., prenosi se da je rekao: Vitr nije obavezan kao namaski farzovi, ali ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u~inio sunnetom, kada je rekao: Zaista je Allah nepar (jedan), voli jedno}u, pa klanjajte vitr neparan broj rekata, o pripadnici Kurana. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 1133. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u svako doba no}i klanjao vitr; na njenom po~etku, sredini i na kraju, a zadnje vrijeme svog ìvota klanjao je vitr na kraju no}i. (Muttefekun alejhi) 1138. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko se boji da ne}e ustati na kraju no}i, neka klanja vitr na njenom po~etku, a ko èli da ustane na kraju no}i, neka vitr klanja krajem no}i, jer zaista je namaz krajem no}i osvjedo~en, tj.
Rijadu-s-salihin
195
prisustvuju mu meleki, a to je bolje.
(Muslim)
206. Duha (ku{luk) - namaz, najmanji, srednji i najvi{i broj njegovih rekata, te podsticanje na njegovo redovno obavljanje.
1140. Ebu-Zerr, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Svako jutro na svaki va{ zglob se daje sadaka; svaki tesbih je sadaka, svako (izgovoreno) elhamdu lillahi sadaka je, svako (izgovoreno) la ilahe illallah sadaka je, svaki (izgovoreni) tekbir sadaka je, nare|ivanje dobra sadaka je, odvra}anje od poku|enog sadaka je, a sve to zamjenjuju dva rekata duha - namaza. (Muslim)
208. Podsticanje na klanjanje dva rekata tahijjetul-mesdìda i o tome da je mekruh sjesti u bilo kojem vaktu, prije nego se klanjaju dva rekata, bila ona tahijjetul - mesdìd, farzovi, potvr|eni sunneti, ili ne{to drugo.
1144. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko od vas u|e u dàmiju, neka ne sjeda, dok ne klanja dva rekata. (Muttefekun alejhi)
210. .adileti (vrijednosti) petka, du`nost da se toga dana okupa, namiri{e, porani na dùma - namaz, da se dova ~ini toga dana i donosi salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., te obja{njenje da u tom danu ima ~as (momenat) kada se dova prima i da je mustehab (lijepo) {to vi{e spominjati Allaha, d`.{., poslije dùma-namaza.
Uzvi{eni Allah rekao je: A kada se molitva obavi, onda se po zemlji razi|ite i Allahovu blagodat traìte i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli {to èlite. (El-Dùma, 10) 1147. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak; toga dana je stvoren Adem, toga dana je uveden u Dènnet i toga dana je iza{ao iz njega. (Muslim)
196
Rijadu-s-salihin
1149. Od njega se tako|er prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Pet dnevnih namaza, dùma do dùme, ramazan do ramazana, bri{u grijehe po~injene izme|u njih, ako se izbjegnu veliki grijesi. (Muslim) 1150. Od njega i Ibn-Umera, r.a., prenosi se da su ~uli Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako na svom mimberu govori: Ili }e se ljudi okaniti zapostavljanja dùma - namaza, ili }e Allah zape~atiti njihova srca, pa }e postati nemarni (nehajni, a uz to i bezbri`ni). (Muslim) 1151. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas ho}e i}i na dùmu, neka se okupa! (Muttefekun alejhi) 1154. Od Selmana, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nijedan ~ovjek ne}e se okupati petkom, o~istiti se koliko moè, namirisati se uljem ili ku}nim mirisom, zatim iza}i (na namaz), ne rastavljaju}i izme|u dvojice, zatim klanjati {to mu je propisano, zatim slu{ati kada imam bude govorio, a da mu ne}e bit opro{teno izme|u te i slijede}e dùme. (Buhari) 1155. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko se u petak okupa, poput kupanja od dùnupluka, zatim ode u dàmiju u prvom satu - kao da je devu `rtvovao; ko ode u drugom satu - kao da je kravu `rtvovao; ko ode u tre}em satu - kao da je rogatog ovna `rtvovao, ko ode u ~etvrtom satu kao da je koko{ `rtvovao, ko ode u petom satu - kao da je jaje udijelio, a kada se imam pojavi (na minberu) - do|u meleci i slu{aju hutbu. (Muttefekun alejhi)
212. Vrijednosti no}nog namaza

Uzvi{eni Allah rekao je: I probdij dio no}i u molitvi, to je samo tvoja du`nost; Gospodar tvoj }e ti na onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. (El-Isra, 79) Bokovi njihovi se postelja li{avaju... (Es-Sed`da, 16) Oni su no}u samo malo spavali. (Ez-Zarijat, 17)
Rijadu-s-salihin
197
1160. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao je no}u toliko da bi mu ~ak stopala naticala, pa sam mu rekla: Za{to to radi{, o Allahov Poslani~e, kad su ti opro{teni grijesi koje si po~inio i koje }e{ po~initi? On mi je odgovorio: A zar da ne budem zahvalan rob? (Muttefekun alejhi) 1161. Alija. r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao njemu i .atimi no}u, pa bi upitao: A zar ne klanjate? (Muttefekun alejhi) 1162. Salim b. Abdullah b. Omer b. Hatab, r.a., prenosi od svog oca Abdullaha, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Divan li je ~ovjek Abdullah, samo kad bi jo{ klanjao no}u. Poslije toga, veli Salim, Abdullah ibn Omer, r.a., spavao je no}u samo malo (klanjao bi). (Muttefekun alejhi) 1163. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: O Abdullahu, nemoj biti kao taj i taj, koji je obavljao no}ne namaze, pa je to napustio. (Muttefekun alejhi) 1164. Ibn-Mesud, r.a., prenosi: Neko je spomenuo jednog ~ovjeka u Poslanikovu prisustvu i rekao da doti~ni spava cijelu no} sve do svanu}a. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Tom se ~ovjeku u u{i {ejtan pomokrio. (Muttefekun alejhi) 1165. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas zaspi, {ejtan mu na potiljku zaveè tri ~vora i pri vezivanju svakog kaè: Mora{ dugu no} prespavati! Ukoliko se doti~ni probudi, pa spomene Uzvi{enog Allaha, odrije{i mu se jedan ~vor; pa ako uzme abdest, odrije{i se jo{ jedan ~vor; pa ako klanja, odrije{i se i tre}i ~vor, i on osvane ~io i raspoloèn. U protivnom, osvane lo{eg raspoloènja, I lijen. (Muttefekun alejhi) 1166. Od Abdullaha ibn Selama, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O ljudi, nazivajte selam, dijelite hranu i klanjajte no}u dok svijet spava, u}i }ete u Dènnet u miru. (Tirmizi, hasen, sahih)
198
Rijadu-s-salihin
1167. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najbolji post, poslije ramazana, je u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon farzova, je no}ni namaz (kijamul-lejli). (Muslim) 1170. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., mrsio bi tokom mjeseca, tako da bismo pomislili da nijedan dan nije postio, pa bi opet postio tako da bismo pomislili da nijedan dan nije mrsio. Nisi mogao poèljeti da ga vidi{ da klanja no}u, a da ga ne bi vidio, niti da ga vidi{ da spava, a da ga ne bi vidio. (Buhari) 1172. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao vi{e od jedanaest rekata, bilo u ramazanu ili nekom drugom mjesecu; klanjao bi ~etiri rekata, a ne pitaj o njihovoj ljepoti i duljini, zatim bi klanjao tri, pa sam mu rekla: Allahov Poslani~e, ho}e{ li spavati prije nego klanja{ vitr? On je odgovorio: Ai{a, moje o~i spavaju, ali moje srce ne spava! (Muttefekun alejhi) 1175. Od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao: Jedne no}i sam klanjao sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., i on je otpo~eo u~iti suru El-Bekara, pa rekoh (u sebi): U~init }e ruku nakon sto ajeta!, pa kad ih je prou~io rekoh: Klanjat }e sa njom jedan rekat!, pa kad ju je prou~io rekoh: Nakon nje }e na ruku!; zatim je otpo~eo suru En-Nisa i prou~io je, pa suru Ali Imran, i prou~io je, u~e}i tako da je svaki harf pravilno i te~no izgovarao. Kada bi prou~io ajet u kom je tesbih izgovorio bi ga, kada bi nai{ao na dovu u~inio bi dovu; kada bi prou~io ajet u kom se utje~e od {ejtana; utjecao bi se od njega. Zatim je u~inio ruku, izgovaraju}i subhane rabbijelazim, pa je ostao na rukuu koliko i na kijamu, zatim rekao jesemia Allahu limen hamideh rabbena lekel-hamd; zatim je dugo stajao, blizu onoliko koliko je bio na rukuu, zatim je sed`du u~inio govore}i subhane rabbijel ala, a sed`da je bila duga skoro koliko i kijam (stajanje). (Muslim) 1179. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: U no}i ima jedan ~as (momenat) u kojem, ako ~ovjek musliman potrefi, mole}i Allaha Uzvi{enog neko dunjalu~ko ili ahiretsko dobro, molba mu biva usli{ana; taj ~as ima u svakoj no}i. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
199
1183. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah se smilovao ~ovjeku koji ustane no}u, pa klanja i probudi svoju ènu, pa ako ne htjedne, zapljusne je vodom. Allah se smilovao i èni koja ustane no}u, pa klanja i probudi svog muà, pa ako ne htjedne, zapljusne ga vodom u lice. (Ebu-Davud, sahih) 1184. Ebu-Hurejre, r.a., i Ebu-Seid, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada jedan ~ovjek probudi svoju ènu no}u, pa oboje klanjaju no}ni namaz odvojeno ili klanjaju dva rekata zajedno (dèmtile), upisani su u one koji se Allaha sje}aju. (Ebu-Davud, sahih) 1185. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada se nekom od vas zadrijema u namazu, neka ide odspavati da bi oti{ao od njega drijeme`, jer, zaista, kad neko pospan klanja, moè se desiti da sebe grdi, umjesto da oprost traì. (Muttefekun alejhi)
213. Mustehab je ramazanski kijam, tj. teravih namaz.

1187. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko klanja uz ramazan (teravih namaz), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), }e biti mu opro{teni (mali) grijesi koje je po~inio. (Muttefekun alejhi)
214. .adilet ibadeta (kijama) u no}i Lejletul-kadra i obja{njenje kada, najvjerovatnije, biva ta no}.
Uzvi{eni Allah rekao je: Mi smo ga (Kuran) po~eli objavljivati u no}i Kadr. (El-Kadr, 1) Mi smo je (Knjigu) po~eli objavljivati u Blagoslovljenoj no}i. (Ed-Duhan, 3) 1189. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko provede Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), }e biti mu opro{teni (mali) grijesi koje je po~inio. (Muttefekun alejhi)
200
Rijadu-s-salihin
1192. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Traìte Lejletulkadr u neparnim no}ima zadnjih deset dana ramazana. (Buhari) 1193. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Kada bi nastupila zadnja desetina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., provodio bi no} u ibadetu, probudio bi svoju obitelj i trudio se da ibadet bude {to bolji. (Muttefekun alejhi) 1195. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Rekla sam: O Allahov Poslani~e, {ta misli{, kada bih znala u kojoj je no}i Lejletul-kadr, {ta bih u njoj u~ila?, a on je odgovorio: Reci: Allahumme inneke afuvvun, tuhibbulafve fafu anni (Allahu moj, Ti si Onaj koji opra{ta{, voli{ da opra{ta{, pa mi oprosti). (Tirmizi, hasen, sahih)
215. .adileti upotrebe misvaka, te prirodna, uro|ena svojstva (fitra)

1196. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada ne bih oteào svome ummetu (ili re~e narodu), naredio bih mu da upotrebljava misvak pri svakom namazu. (Muttefekun alejhi) 1197. Od Huzejfea, r.a., prenosi se da je rekao: Kada bi Allahov Poslanik ustao iza sna, trljao bi usta misvakom. (Muttefekun alejhi) 1200. Od [urejha ibn Hania prenosi se da je rekao: Rekao sam Ai{i, r.a.: [ta bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., prvo po~eo raditi kada u|e u ku}u?, a ona je rekla: Prvo bi upotrijebio misvak. (Muslim) 1203. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Uro|enih svojstava ima pet, ili pet stvari su fitra (uro|ene osobine): sune}enje (obrezivanje), uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta, podrezivanje nokata, ~upanje dlaka ispod pazuha, te podrezivanje brkova. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
201
1204. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Deset stvari su uro|ena svojstva (fitra): podrezivanje brkova, pu{tanje brade, upotreba misvaka, ~i{}enje nosa vodom, podrezivanje nokata, pranje nogu izme|u prstiju, ~upanje dlaka ispod pazuha, uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta, pranje vodom poslije nu`de. Prenosilac kaè: Desetu stvar sam zaboravio, a mislim da je ispiranje usta. (Muslim) 1205. Ibn-Umer, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Potkresujte brkove, a brade pu{tajte. (Muttefekun alejhi)
216. Potvr|enost obaveze davanja zekata njegov fadilet, te ostalo {to je s tim vezano.
Uzvi{eni je Allah rekao: Obavljajte namaz i dajite zekat. (El-Bekara, 43) A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da molitvu obavljaju, i da zekat daju; a to je ispravna vjera. (El-Bejjine, 5) Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim u~ini{. (Et-Tevba, 103) 1206. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Islam je izgra|en na pet stupova: svjedo~enju da nema drugog boga osim Allaha, te da je Muhammed Njegov rob i Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, posje}ivanju Kabe (hadù) i postu ramazana. (Muttefekun alejhi) 1207. Od Talhe ibn Ubejdullaha r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., neki ~ovjek iz Ned`da, ra{~upane kose. ûli smo njegov glas, ali nismo razumjeli {ta kaè, dok se nije pribliìo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Pitao je o islamu i Allahov Poslanik mu rekao je: To je pet namaza u toku dana i no}i! Na to mu ~ovjek re~e: Imam li kakvih drugih obaveza, osim toga? On mu odgovori: Ne, osim dragovoljno! Zatim mu je Allahov Poslanik rekao: I post mjeseca ramazana!, a ~ovjek mu re~e: Jesam li jo{ {ta duàn osim posta? A on mu re~e: Ne, osim nafile! Zatim mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., spomenuo zekat, a ~ovjek ga je upitao: Imam li obaveza osim njega? On mu je
202
Rijadu-s-salihin
odgovorio: Ne, osim da dijeli{ dragovoljno! Potom se ~ovjek okrenuo, govore}i: Tako mi Allaha, niti }u na ovo {ta dodati niti oduzeti!, na {to Allahov Poslanik re~e: Spasio se je, ukoliko je istinu rekao! (Muttefekun alejhi) 1208. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao Muaza, r.a., u Jemen i rekao mu: Pozovi ih svjedo~anstvu da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam ja Allahov Poslanik, pa ukoliko to prihvate, onda ih obavijesti da im je Uzvi{eni Allah propisao pet namaza u toku dana i no}i, pa ukoliko to prihvate, obavijesti ih da im je Allah propisao zekat koji se uzima od njihovih bogata{a i daje njihovoj sirotinji. (Muttefekun alejhi) 1209. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nare|eno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne posvjedo~e da nema drugog boga, osim Allaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik, da obavljaju namaz i daju zekat, pa kada to u~ine, za{ti}eni su im od mene njihovi ìvoti i imeci, osim {to je islam propisao, a njihov obra~un je kod Allaha. (Muttefekun alejhi) 1212. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki beduin do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O Allahov Poslani~e, uputi me na posao kojim }u, ako ga uradim u}i u Dènnet! On mu re~e: Da oboàva{ Allaha, ne ~ine}i mu {irk, obavlja{ namaz, daje{ obavezni zekat i posti{ ramazan! On tada re~e: Tako mi Onoga, u ~ijim je rukama moj ìvot, na ovo ni{ta ne}u dodati! I kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: Ko èli da gleda dènetliju, neka gleda u ovog ~ovjeka! (Muttefekun alejhi) 1214. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema nijednog vlasnika zlata i srebra koji na njih ne daje {to je obavezan (zekat), a da mu ne}e na Sudnjem danu biti iskovane plo~e od vatre i on }e biti ba~en na njih u dèhenemskoj vatri, pa }e mu se isprìti bokovi, prsa i le|a. Kad god se ohlade, budu vra}eni u prvotno stanje u danu koji traje pedeset hiljada godina, dok se ne zavr{i su|enje ljudima, te saznaju svoj put, ili u Dènnet, ili u Vatru! Re~eno je tada: O Allahov Poslani~e, a {ta je s devama? On na to re~e: I vlasnik deva, koji ne daje {to je na njih obavezan (a jedna od obaveza je da ih pomuze na dan njihova dolaska na pojilo), }e biti na Sudnjem danu oboren licem na zemlju u najprostranijoj i najravnijoj pustinji, u kojoj se ne}e gubiti ni jedno mlado dev~e, pa }e ga
Rijadu-s-salihin
203
one gaziti svojim kopitima i gristi ustima; kad god jedna preko njega pre|e, nai|e druga, u toku dana koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne bude zavr{eno su|enje ljudima, te saznaju svoj put, ili u Dènnet, ili u Vatru. Zatim mu je re~eno: O Allahov Poslani~e, a {to je sa govedima i sitnom stokom? On re~e: I vlasnik goveda i sitne stoke, koji ne daje {to je na njih obavezan, kada do|e Sudnji dan, }e biti oboren na lice na ravnoj pustinji, iz koje se ni{ta ne moè izgubiti, a stoka me|u kojom ne}e bit takve u koje su zakovr~eni rogovi, ili koja nema rogova, ili su joj polomljeni, nabadat }e ga svojim rogovima i gaziti papcima; kad god jedna preko njega pregazi, druga nai|e, u danu koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne bude zavr{eno su|enje ljudima, te sazna put, ili u Dènnet, ili u Vatru. Zatim mu je re~eno: O Allahov Poslani~e, a {ta je s konjima? On odgovori: Konji se dijele na tri vrste: neki }e ~ovjeku biti grijeh, neki }e biti zastor, a za neke }e biti nagra|en. [to se ti~e onih za koje }e biti grije{an, to su oni koje ~ovjek drì iz oholosti, ponosa i neprijateljstva prema pripadnicima islama. Oni su njemu grijeh. [to se ti~e onih koji }e biti zastor (od vatre), to su oni koje je ~ovjek dao da sluè na Allahovom putu, a zatim nije zaboravio pravo Allahovo na njih. Oni }e mu biti zastor (od vatre). [to se ti~e onih za koje }e imati nagradu, to su oni koje je ~ovjek dao da sluè na Allahovom putu muslimanima u njivi i napasa ih u njivi ili ba{ti. Oni ni{ta ne}e opasti u toj njivi ili ba{ti, a da mu ne}e bit upisano dobrih djela srazmjerno tome koliko su opasli, a isto tako za svaki njihov izmet, veliki i mali, }e biti mu upisan toliki broj dobrih djela. A ako pokidaju konopce i otr~e na jedan ili dva breùljka, Allah }e mu upisati broj njihovih stopa i izmeta kao dobra djela. I njihov vlasnik s njima ne}e pro}i pored rijeke, kojom }e se napojiti, makar ih on i ne namjeravao napojiti, a da mu Allah za onoliko koliko su popili ne upi{e dobrih djela. Zatim mu je re~eno: Allahov Poslani~e! A {ta je sa magarcima? On re~e: U pogledu njih ni{ta mi nije objavljeno, osim ovog jedinstvenog ajeta koji obuhvata svako (dobro~instvo): Ko uradi najmanju trunku dobra, vidjet }e ga, a ko uradi najmanju trunku zla, vidjet }e ga! (Muttefekun alejhi)
217. Du`nost posta ramazana i obja{njenje koristi posta i ostalog, {to je za njega vezano.
Uzvi{eni Allah rekao je: O vjernici! Propisuje vam se post, kao {to je propisan onima prije vas..., sve do rije~i Uzvi{enog: U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kurana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.
204
Rijadu-s-salihin
Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. (El-Bekara, 183) 1215. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni Allah rekao je: Svako ~ovjekovo djelo pripada njemu, osim posta; on pripada Meni i Ja za njega (posebno) nagra|ujem. Post je {tit (od vatre ili grijeha), pa kada neko od vas posti, neka ne govori ru`ne rije~i, i neka ne vi~e, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka kaè: Ja postim! -Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedova du{a, zadah iz usta posta~a je bolji kod Allaha od mirisa miska. Posta~ ima dvije radosti: kada iftari, raduje se svome iftaru, a kada susretne svoga Gospodara, obradovat }e se svome postu. Ovo je Buharijin rivajet, a u drugom njegovom rivajetu stoji: ... on ostavlja hranu, pi}e i strasti radi Mene; post je Moj i Ja za njega nagra|ujem, za jedno dobro nagra|ujem desetorostruko! U Muslimovom rivajetu stoji: Svaki se ~ovjekov posao vi{estruko nagra|uje; dobro djelo nagra|uje se desetorostruko, do sedam stotina puta, a Allah Uzvi{eni rekao je: Osim posta, on je Moj i Ja za njega nagra|ujem, on ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene. Posta~ ima dvije radosti: radost kod iftara i radost kod susreta sa Svojim Gospodarom. Zadah njegovih usta bolji je kod Allaha od mirisa miska. (Muttefekun alejhi) 1217. Sehl bin Sad, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je on rekao: U Dènnetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih }e u}i posta~i na Sudnjem danu i vi{e niko osim njih. Re}i }e se: Gdje su posta~i? Oni }e ustati i na njih niko drugi ne}e u}i, osim njih. Kada oni u|u, ona }e se zatvoriti i niko vi{e na njih ne}e u}i. (Muttefekun alejhi) 1218. Od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema nijednog roba koji posti dan na Allahovom putu, a da Allah ne}e tim danom udaljiti njegovo lice od vatre sedamdeset harifa (koliko se proputuje za sedamdeset godina). (Muttefekun alejhi) 1219. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko posti ramazan, vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), opro{teni su mu (mali) grijesi koje je do tada po~inio. (Muttefekun alejhi) 1220. On, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada do|e
Rijadu-s-salihin
205
ramazan, otvaraju se dènetska vrata, zatvaraju se dèhenemska, a {ejtani se vezuju (u lance). (Muttefekun alejhi) 1221. On, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Postite kada ga vidite (mladi mjesec) i mrsite kada ga vidite, a ako ga ne vidite (zbog oblaka), dopunite {aban trideset dana. (Buhari) U Muslimovom rivajetu stoji: ... a ako bude obla~no, postite trideset dana.
218. Dare`ljivost, ~injenje dobro~instva i {to vi{e dobra u mjesecu ramazanu, a posebno u njegovih zadnjih deset dana!
1222. Prenosi se da je Ibn-Abbas r.a., rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je najdare`ljiviji od svih ljudi, a najdare`ljiviji je bio u ramazanu, kada se Dìbril sastajao s njim, a Dìbril se sastajao s njim svaku no} tokom ramazana i podu~avao ga Kuranu. Zaista je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi se s njima sastao, bio dare`ljiviji od vjetra (koji donosi ki{u). (Muttefekun alejhi)
219. Zabrana posta prije ramazana, u drugoj polovini {abana, osim ako je to nastavak (na post iz prve polovine) ili se podudario s njegovim obi~ajem, da posti ponedjeljkom i ~etvrtkom.
1224. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Neka niko od vas ne posti prije ramazana jedan ili dva dana, osim ako ~ovjek posti svoj (uobi~ajeni) post, pa neka posti taj dan. (Muttefekun alejhi) 1227. Od Ebu el-Jakzana Ammar ibn Jasira r.a., prenosi se da je rekao: Ko posti dan u koji se sumnja (je li od ramazana), taj je otkazao poslu{nost Ebu-Kasimu, s.a.v.s. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
206
Rijadu-s-salihin
220. [ta se kaè kada se vidi mla|ak?

1228. Od Talhe ibn Ubejdullaha r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi vidio mla|ak, govorio: Allahu na{, neka nam mla|ak do|e s mirom, imanom, selametom i islamom! Moj i tvoj gospodar je Allah, o mla|a~e upute i dobra! (Tirmizi, hasen)
221. .adilet sehura, te njegovo odga|anje do zadnjeg vremena, ukoliko se ne boji izlaska zore!
1229. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista beri}et (Muttefekun alejhi)
222. .adilet ùrbe u vezi s iftarom, ono ~ime se iftari i {to se kaè poslije iftara!
1233. Od Sehla ibn Sada, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ljudi }e bit u dobru sve dok budu ùrili sa iftarom. (Muttefekun alejhi) 1236. Od Omera bin el-Hattaba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada od tamo (s istoka) no} do|e, a dan ode tamo (na zapad), i kada sunce za|e, tada se posta~ mrsi. (Muttefekun alejhi) 1238. Od ashaba Sulejmana bin Amira ed-Dabbija, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas iftari, neka se iftari temrama (datulama), a ako nema, neka se iftari vodom, jer je ona ~ista. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
207
223. Naredba posta~u da ~uva svoj jezik i druge organe od svih prestupa, vrije|anja, itd.
1240. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko od vas posti, neka bestidno (sramotno) ne govori, a ako ga neko bude psovao, ili ga napadne, neka kaè: - Ja postim! (Muttefekun alejhi) 1241. On, r.a., tako|er prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko se ne pro|e la`nog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i pi}e. (Buhari)
224. Neka pitanja u vezi sa postom
1242. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas zaboravi, pa jede, ili se napije, neka dovr{i svoj post, jer ga je to, zaista, Allah nahranio i napojio. (Muttefekun alejhi) 1243. Od Lekita bin Sabrea, r.a., prenosi se da je rekao: Rekao sam: Allahov Poslani~e, kaì mi ne{to o abdestu!, a on re~e: Propisno (potpuno) uzimaj abdest, rastavi izme|u prsta (pranjem), i dobro isperi nos, osim ako posti{. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1244. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je ona rekla: Allahova Poslanika, s.a.v.s., zaticala je zora, a on je bio dùnup (od odnosa) sa svojim ènama, pa bi se on onda okupao i postio. (Muttefekun alejhi)
225. .adilet (korist) posta muharema, {abana i El-e{huril-huruma (zul-kade, zul-hidè, muharem, redèb)
1246. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Najvredniji post poslije ramazana je Allahov mjesec muharem, a najvredniji namaz, poslije farza, je no}ni namaz (no}na nafila). (Muslim)
208
Rijadu-s-salihin
1247. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je ona rekla: Vjerovjesnik, s.a.v.s nije nijedan mjesec vi{e postio od {abana, jer on je zaista postio cijeli {aban. U jednom drugom rivajetu stoji: ... postio je cijeli {aban, osim malo. (Muttefekun alejhi) 1248. Mudìba el-Bahilijje prenosi od svoga oca, ili amidè, da je on do{ao Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., zatim je oti{ao i vratio se poslije godinu dana, a za to vrijeme njegovo stanje i izgled se izmijenili. Kada mu je do{ao, rekao mu je: O, Allahov Poslani~e, zar me ne poznaje{? On mu re~e: A ko si ti? On re~e: Ja sam El-Bahilijj, koji ti je do{ao prve godine. On mu re~e: [ta te je promijenilo. Onda si bio lijepog izgleda? On re~e: Od kako sam oti{ao od tebe, nisam jeo nego samo no}u. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu re~e: Sam si sebe mu~io! Zatim mu re~e: Posti mjesec strpljivosti (ramazan) i jedan dan od svakog mjeseca! On mu re~e: Dodaj mi jo{, jer sam ja jaki! On mu odgovori: Posti dva dana! On mu ponovo re~e: Dodaj mi jo{! On na to re~e: Posti tri dana! On ponovo re~e: Dodaj mi jo{! On mu tada re~e: Posti od e{huril-huruma, pa prestani, pa ponovo posti, pa prestani, zatim ponovo posti, pa prestani!, pokazuju}i mu s tri prsta, tako {to bi ih skupljao i pruào. (Ebu-Davud)
226. .adilet posta i drugih (dobrih) djela u prvih deset dana zul-hidèta
1249. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nema dana u kojima je dobro djelo draè Allahu od ovih! Zna~i, deset prvih dana zulhidèta. Oni su ga upitali: Pa ~ak ni dìhad na Allahovom putu? On rekao je: âk ni dìhad, osim ako ~ovjek iza|e sobom i svojim imetkom i ne vrati ni{ta od toga. (Buhari)
227. .adilet posta na dan Arefata, dan A{ure deseti (dan muharema) i deveti (dan muharema)
1250. Od Ebu Katade, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, upitan o postu na dan Arefata, odgovorio: On iskupljuje grijehe pro{le godine, te ostatak doti~ne godine. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
209
1251. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio a{uru (deseti dan muharema) i naredio da se posti. (Muttefekun alejhi) 1252. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,, upitan o postu a{ure, rekao: On iskupljuje (grijehe) pro{le godine. (Muslim)
228. Mustehab je postiti {est dana {evala

1254. Od Ebu-Ejjuba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko isposti ramazan, zatim posti {est dana {evala, kao da je ~itavu godinu postio. (Muslim)
229. Mustehab je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom

1255. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik , s.a.v.s., upitan o postu ponedjeljkom, rekao: To je dan u kom sam ro|en, dan u kom sam postao Poslanikom i tog dana mi je spu{tena (objava). (Muslim) 1256. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Djela se predo~avaju (Allahu) ponedjeljkom i ~etvrtkom, pa volim da se moje djelo predo~i, kad ja postim. (Tirmizi, hasen) 1257. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., se trudio da posti ponedjeljakom i ~etvrtakom. (Tirmizi, hasen)
230. Mustehab je postiti po tri dana u svakom mjesecu

1260. Od Abdullaha bin Amra bin el-Asa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Post tri dana svakog mjeseca je post ~itavu godinu. (Muttefekun alejhi)
210
Rijadu-s-salihin
1262. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ako posti{ u mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti. (Tirmizi, hasen)
231. .adilet davanja iftara posta~u, fadilet posta~a pored koga se jede i dova koju upu}uje onaj koji jede vlasniku sofre.
1265. Zejd bin Halid el-Dùheni, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Ko iftari posta~a, imat }e nagradu kao i on, a posta~u ne}e bit umanjeni njegovi sevabi. (Tirmizi, hasen, sahih) 1266. Od Ummu Umare el-Ensarije, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u{ao kod nje i ona mu je ponudila hranu, a on joj rekao je: Jedi i ti! Ona je rekla: Ja postim! Na to Allahov Poslanik re~e: Zaista, meleci donose salavat na posta~a pored koga se jede, dok ne zavr{e s jelom! (A mo`da je rekao: ... dok se ne zasite!) (Tirmizi, hasen) 1267. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., do{ao kod Sad bin Ubade, r.a., i on mu je iznio kruha i zejtina, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jeo, i onda rekao: Neka se kod vas iftare posta~i i neka va{u hranu jedu pobo`ni i neka za vas istigfar ~ine meleki! (Ebu-Davud, sahih)
ITIKA.
1268. Prenosi se od Ibn-Umera, r.a., da je rekao: Allahov Poslanik boravio je u itikafu zadnjih deset dana ramazana. (Muttefekun alejhi) 1269. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., boravio u itikafu zadnjih deset dana ramazana, sve dok mu Uzvi{eni Allah nije uzeo ìvot, a poslije njega su u itikafu boravile njegove ène. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
211
HAD@
Uzvi{eni Allah rekao je: Hodo~astiti Hram duàn je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogu}nosti: a onaj koji ne}e da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Ali Imran, 97) 1272. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., odrào nam je hutbu i rekao: O ljudi, Allah vam je propisao had`, pa ga obavljajte, na {to jedan od prisutnih re~e: Da li svake godine, o Allahov Poslani~e? On je {utio, dok je doti~ni ponovio pitanje tri puta, a zatim je rekao: Da sam rekao: Da!, bio bi vadìb (stroga obaveza), a vi ga ne biste mogli izvr{iti! Zatim je dodao: Ostavite me dok sam ja vas ostavio! Zaista su oni prije vas propali zbog toga {to su puno pitali i razilazili se sa svojim poslanicima, pa kada vam ne{to naredim, uradite onoliko koliko moète, a kada vam ne{to zabranim, to ostavite. (Muslim) 1273. On tako|er prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan koji je najvredniji posao, odgovorio: Iman (vjerovanje) u Allaha i njegova Poslanika. Zatim je upitan: A {ta poslije njega? On je odgovorio: Dìhad (borba) na Allahovom putu! Zatim je ponovo upitan: A koji poslije njega? On je odgovorio: Had` mebrur! (tj. had` za vrijeme kojeg onaj koji ga obavlja ne u~ini ni jedan prestup). (Muttefekun alejhi) 1274. Od njega se prenosi da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko obavi had`, a ne bude nepristojne i ru`ne rije~i govorio i ne bude kr{io (Allahove) propise, vratit }e se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila. (Muttefekun alejhi) 1275. On tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Umra do umre iskupljuje grijehe po~injene izme|u njih, a za had`-mebrur (tj. had` u kojem hadìja nije po~inio nijedan grijeh) nema druge nagrade, osim Dènneta. (Muttefekun alejhi) 1276. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Rekla sam: O Allahov Poslani~e, vidimo da
212
Rijadu-s-salihin
je dìhad najvredniji posao, a zar ne}emo (mi ène) i}i u dìhad? On je odgovorio: Najvrjedniji dìhad za vas je had`-mebrur. (Buhari) 1277. Ona, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik rekao: Nema nijednog dana, u kome Allah oslobodi vi{e robova od vatre, od dana Arefata. (Muslim) 1278. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Umra uz ramazan vrijedi koliko i had`, ili koliko had` obavljen sa mnom. (Muttefekun alejhi) 1280. Od Lekita bin Amira, r.a., prenosi se da je do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: Moj otac je jako ostario, ne moè obaviti ni hadà ni umre niti moè putovati (da bi ih obavio). A on mu je odgovorio: Obavi za svoga oca i had` i umru! (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1282. Od Ibn-Abbasa r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., susreo grupu ljudi na jahalicama (u podru~ju) Er-Revha i rekao im: Ko ste vi? Oni odgovori{e: Muslimani! A zatim reko{e: A ko si ti? On re~e: Allahov Poslanik! Tada jedna èna podiè dijete i re~e: Moè li ovaj obaviti had`? On odgovori: Da, a tebi pripada sevab! (Muslim) 1284. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., da je rekao: Ukaz, Medìnne i Zul-Medàz bile su pijace u vrijeme dàhilijeta, pa su (muslimani) osjetili nelagodnost da trguju za vrijeme hadà, pa je si{ao ajet koji govori o had`skom mevsimu (sezoni): Nije vam grijeh traìti dobrote (trgovinom) od va{eg Gospodara. (El-Bekara, 198) (Muslim)
D@IHAD
Uzvi{eni je Allah rekao: A borite se protiv svih mnogoboàca, kao {to se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone (koji su bogobojazni). (Et-Tevba, 36)
Rijadu-s-salihin
213
Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne volite ne{to, a moè biti dobro za vas; ne{to volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. (ElBekara, 216) Kre}ite u boj, bili slabi ili sna`ni, i borite se na Allahovu putu, zalaù}i imetke svoje i ìvote svoje. (Et-Tevba, 41) Allah je od vjernika kupio ìvote njihove i imetke njihove u zamjenu za Dènnet koji }e im dati - oni }e se na Allahovu putu boriti, pa ubijati i ginuti. On im je to, zbilja, obe}ao u Tevratu i Indìlu i Kuranu - a ko osim Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili, i to je veliki uspjeh. (Et-Tevba, 111) Vjernici koji se ne bore, osim onih koji su za borbu nesposobni, nisu jednaki onima koji se na Allahovu putu bore imecima svojim i ìvotima svojim. One koji se budu borili ulaù}i imetke svoje i ìvote svoje, Allah }e odlikovati ~itavim stepenom nad onima koji se ne budu borili i On svima obe}ava lijepu nagradu. Allah }e borcima, a ne onima koji se ne bore, dati veliku nagradu, po~astiti od Sebe i oprost i milost. Allah pra{ta i samilostan je. (En-Nisa, 95, 96) O vjernici, ho}ete li da vam ukaèm na trgovinu; ona }e vas spasiti patnje nesnosne? U Allaha i Poslanika Njegova vjerujte, i imecima svojim i ìvotima svojim na Allahovu putu se borite, to vam je, da znate, bolje. - On }e vam grijehe va{e oprostiti i u dènetske ba{~e vas, kroz koje }e rijeke te}i, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima - to }e biti uspjeh veliki, a dat }e vam i drugu blagodat, koju jedva ~ekate: Allahovu pomo} i skoru pobjedu! Zato obraduj radosnom vije{}u vjernike. (Es-Saf, 10-13). 1285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan koji je najvredniji posao, odgovorio: Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika. Zatim je upitan: A koji poslije toga? On je odgovorio: Dìhad na Allahovom putu! Zatim je upitan: A koji je poslije toga? A on je odgovorio: Had` mebrur! (Muttefekun alejhi) 1286. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Rekao sam: O Allahov Poslani~e, koji je posao najdraì Uzvi{enome Allahu? On je odgovorio: Namaz u njegovo vrijeme! Zatim sam mu rekao: A koji poslije toga? A on je odgovorio: Dobro~instvo roditeljima! A zatim sam ga pitao: A koji poslije toga?, a on je odgovorio: Dìhad, u ime Allaha! (Muttefekun alejhi)
214
Rijadu-s-salihin
1287. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: Rekao sam: O Allahov Poslani~e, koji je posao najvredniji? On je rekao: Vjerovanje u Allaha i dìhad na Njegovom putu! (Muttefekun alejhi) 1288. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan jutarnji pohod na Allahovom putu ili jedan ve~ernji pohod bolji je od dunjaluka i svega {to je na njemu. (Muttefekun alejhi) 1289. Ebu-Seid Hudrija, r.a., prenosi da je do{ao neki ~ovjek Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa rekao: Koji je ~ovjek najodabraniji? Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: Najodabraniji ~ovjek je mumin koji se bori svojim ìvotom i svojim imetkom na Allahovom putu. Upita: A koji onda? Mumin koji Allahu robuje u nekom planinskom klancu i ne uznemirava ljude svojim zlom. (Muttefekun alejhi) 1290. Od Sehla bin Sada, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan dan boravka (straè) na Allahovom putu, vredniji je od dunjaluka i svega {to je na njemu; jedno mjesto u Dènnetu veli~ine va{eg bi}a vrednije je od dunjaluka i onoga {to je na njemu; jedan jutarnji pohod koji u~ini rob na putu Uzvi{enog Allaha, ili ve~ernji pohod, bolji je od dunjaluka i svega {to je na njemu. (Muttefekun alejhi) 1291. Selman, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Dan pripravnosti na Allahovom putu bolji je od mjesec dana posta i namaza. A ko umre u pripravnosti, }e biti nagra|en od Allaha za posao koji je u~inio, a ako je ìv, }e biti nagra|en opskrbom i siguran od isku{enja kaburskih. (Muslim) 1292. Od .adale ibn Ubejda, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svakom se umrlom zape~ati njegov posao, osim onom koji je u pripravnosti na Allahovom putu. Zaista se njegov posao pove}ava, sve do Sudnjega dana i on }e biti sa~uvan od kaburskog isku{enja. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1293. Usman, r.a., prenosi: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Dan
Rijadu-s-salihin
215
pripravnosti (straè) na Allahovom putu bolji je od hiljadu dana provedenih tamo gdje nema pripravnosti. (Tirmizi, sahih) 1294. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Allah je zagarantirao onome koji iza|e na Njegovom putu, a ne podstrekuje ga na to, osim: dìhad na Mom putu, iman u Mene i vjerovanje u Moje poslanike; On mi je zagarantirao da }e ga uvesti u Dènnet, ili }e ga vratiti njegovom mjestu iz kojeg je krenuo, s nagradom koju je zaradio ili plijenom (koji je zadobio). Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedov ìvot, nema nijedne rane koja se zadobije na Allahovu putu, a da ne}e s njom do}i na Sudnji dan, u onakovom obliku kakva je bila na dan kada je ranjen; njena boja je boja krvi, a miris - miris miska. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedov ìvot, kada ne bih oteào muslimanima, ne bih nikada izostao iz odreda koji se bori na Allahovu putu, ali ja nisam u stanju omogu}iti svim muslimanima da idu niti oni sami imaju mogu}nosti, a njima bi bilo te{ko da me ne poslu{aju. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedova du{a, èlim se boriti na Allahovom putu, pa da poginem, pa se ponovo boriti na Allahovom putu, pa poginuti, pa se ponovo boriti na Allahovom putu, pa poginuti. (Muslim) 1295. Od njega se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema nijednog ranjenika koji je ranjen na Allahovom putu, a da ne}e do}i na Sudnji dan s ranom koja krvari; boja joj je boje krvi, a miris - miris mo{usa. (Muttefekun alejhi) 1296. Muaz, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koji se musliman bori na Allahovom putu koliko traje jedna mu`nja deve, obavezan mu je Dènnet, a ko dobije jednu ranu na Allahovom putu, ili povredu od nesre}e, rana }e bit na Sudnjem danu ve}a nego prije. Krv }e bit u boji {afrana, a miris - miris miska. (Ebu-Davud i Tirmizi, hasen) 1297. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Jedan ~ovjek od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nai{ao je na jednu planinsku uvalu u kojoj bija{e jedan mali izvor vode, pa mu se to svidjelo, pa je rekao: Kad bih se izolirao od svijeta i nastanio u ovoj uvali, ali to ne}u u~initi sve dok mi ne dozvoli Allahov Poslanik, ~iju }u dozvolu zatraìti Taj je ashab saop}io Allahovu Poslaniku svoju odluku, pa mu Poslanik, s.a.v.s., re~e: Nemoj to ~initi. Va{a borba na Allahovom putu bolja je od obavljanja namaza u ku}i sedamdeset godina. Zar vi ne èlite da
216
Rijadu-s-salihin
vam Allah oprosti i da vas uvede u Dènnet? Borite se na Allahovom putu, jer ko se bori na Allahovom putu, toliko koliko je izme|u dvije mu`nje deve, obavezan mu je Dènnet. (Tirmizi, hasen) 1298. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neko upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,: Allahov Poslani~e, {ta je ravno dìhadu na Allahovom putu? Poslanik, s.a.v.s., im re~e: To vi ne moète u~initi. Pa su ponovili dva ili tri puta pitanje. Svaki put im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: To vi ne moète u~initi. A onda im re~e: Primjer mudàhida na Allahovom putu jeste kao primjer ustrajnog posta~a i klanja~a, pokornog Allahovim ajetima, koji ne prekida svoj namaz niti svoj post sve dok se borac na Allahovom putu ne vrati iz borbe. (Muttefekun alejhi) Ovo je citat Muslima. U predanju Buharije se kaè: Neki ~ovjek rekao je: Allahov Poslani~e, koji je posao ravan dìhadu? Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Nema takvog posla. Zatim re~e: Moè{ li ti, kada mudàhid krene u borbu, da u|e{ u svoj mesdìd, pa da klanja{ bez prekida i da posti{ bez prestanka? Onda re~e: A ko to moè? 1299. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan od najboljih na~ina ìvljenja ljudi je ìvot ~ovjeka koji se drì za uzde svoga konja na Allahovom putu. Kad god ~uje kakvu buku ili povik, on mu se zasko~i na le|a spreman za borbu ili smrt, idu}i tamo gdje }e je na}i. Isto tako ìvot pastira sa svojim stadom na jednom visu od visova ili u dolini od dolina, koji obavlja namaz, daje zekat i koji robuje svome Gospodaru sve do smrti, od ljudi je koji ~ine samo dobro. (Muslim) 1300. Od njega se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: U Dènnetu ima stotinu deredà, (stupnjeva), koje je Allah pripremio mudàhidima na Allahovom putu. Izme|u dvije deredè je kao izme|u neba i Zemlje. (Buhari) 1301. Od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko bude zadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed Poslanik, zasigurno je zasluìo Dènnet. Tome se za~udio Ebu-Seid, pa je rekao: Ponovi mi to, Allahov Poslani~e! On mu je ponovio, i dodao: Ima jo{ jedna stvar zbog koje Allah uzdiè roba sto deredà u Dènnetu, izme|u svake dvije deredè kao izme|u neba i Zemlje. On ga je upitao: A {ta je to, Allahov Poslani~e? On mu re~e: Dìhad na Allahovom putu, dìhad na Allahovom putu. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
217
1302. Od Ebu-Bekra bin Ebi Musa el-E{arija prenosi se da je rekao: ûo sam svoga oca, r.a., kako kaè, dok je ~ekao neprijatelja: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: - Zaista su dènetska vrata pod sjenama sablji! - Tada usta jedan ~ovjek, koji bija{e lo{e obu~en, i upita: O Ebu Musa, jesi li ti ~uo Allahova Poslanika da to kaè? A on mu odgovori: Da! On se zatim vrati svojim drugovima i re~e: Ja vas poselamljujem! Zatim je slomio korice svoje sablje i bacio ih. Onda je krenuo sa sabljom na neprijatelja i njome udarao, dok nije ubijen. (Muslim) 1303. Od Ibn-Abbasa Abdurrahman bin Dùbejra, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Noge (Allahova) roba, koje su se zapra{ile na Allahovom putu, ne}e doticati Vatra. (Buhari) 1304. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ne}e u}i u Vatru ~ovjek koji je plakao iz straha i skru{enosti prema Allahu, kao {to se ne}e mlijeko u vime vratiti, niti }e se na (Allahovom) robu sastati pra{ina sa Allahovog puta i dèhenemski dim. (Tirmizi, hasen, sahih) 1305. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Dva oka ne}e doticati dèhenemska vatra: oko koje je plakalo iz straha i skru{enosti prema Allahu i oko koje je budno straàrilo na Allahovom putu. (Tirmizi, hasen) 1306. Od Zejda bin Halida, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko opremi gaziju (borca) na Allahovom putu, i on je sam gazija, a ko se brine o gazijinoj obitelji, i on je sam gazija. (Muttefekun alejhi) 1307. Od Ebu-Umamea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Najbolja sadaka je hlad {atora na Allahovom putu, sluga za devu na Allahovom putu, ili odrasla deva na Allahovom putu. (Tirmizi, hasen, sahih) 1309. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao (poruku) Beni - Lahjanu i rekao:
218
Rijadu-s-salihin
Neka svaka dva ~ovjeka po{alju jednog, a nagrada se dijeli obojici. (Muslim) U jednom drugom njegovom rivajetu stoji: Neka iza|e (u borbu) od svaka dva ~ovjeka po jedan, a zatim rekao je onome koji ostaje: Ko se od vas bude brinuo o obitelji i imetku onoga koji je oti{ao (u borbu), imat }e pola njegove nagrade. 1310. Od El-Berraa r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je Vjerovjesniku, s.a.v.s., neki ~ovjek, naoruàn, u pancirnom odijelu i rekao: O Allahov Poslani~e, da li da se borim ili da primim islam? On mu re~e: Primi islam, a zatim se bori! On je primio islam, borio se, a zatim poginuo, na {to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uradio je malo, a nagra|en je puno! (Muttefekun alejhi) 1311. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Niko ko u|e u Dènnet ne}e se èljeti vratiti na dunjaluk, kad bi bilo njegovo sve {to je na Zemlji, osim {ehida. On }e èljeti da se vrati na dunjaluk, pa da pogine deset puta zbog kerameta koji vidi (prilikom pogibije). (Muttefekun alejhi) A u drugom rivajetu, stoji: Zato {to vidi vrijednosti {ehadeta (fadileta pogibije na Allahovom putu). 1312. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah }e oprostiti {ehidu sve osim duga. (Muslim) U drugom njegovom rivajetu stoji: Pogibija na Allahovom putu bri{e svaki grijeh osim duga. 1313. Od Ebu-Katadea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao me|u njima i spomenuo da su dìhad na Allahovom putu i vjerovanje u Allaha najbolji poslovi. Na to je ustao jedan ~ovjek i rekao: O Allahov Poslani~e, reci mi, ho}e li mi se oprostiti grijesi ako poginem na Allahovom putu? Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Da, ako pogine{ na Allahovom putu, a bude{ strpljiv; onaj koji traì nagradu (od Allaha), dok si u juri{u naprijed, a ne u bjeànju! Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: Kako si rekao? On mu odgovori: Reci mi ho}e li mi se oprostiti grijesi ako poginem na Allahovom putu? On mu na to odgovori: Da, ako pogine{ na Allahovu putu, a bude{ strpljiv; onaj koji traì nagradu (od
Rijadu-s-salihin
219
Allaha), dok si u juri{u, a ne u bjeànju, osim duga. Zaista mi je to Dìbril, a.s., rekao. (Muslim) 1314. Dàbir, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek rekao: Gdje }u ja ako poginem, Allahov Poslani~e? Poslanik, s.a.v.s., re~e: U Dènnet. ôvjek tada baci hurme koje je drào u rukama, a zatim stupi u borbu gdje se borio sve do pogibije. (Muslim) 1315. Enes, r.a., pripovijeda i kaè: Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi krenuli su da preteknu mu{rike na Bedru a mu{rici su do{li. Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Neka ni jedan od vas ne po~inje ni{ta bez mene li~no. Mu{rici se pribliì{e, pa Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Krenite u Dènnet, ~ija je {irina kao {irina nebesa i Zemlje. Tada je Umejr ElHamam el-Ensari r.a., rekao: O Allahov Poslani~e, zar u Dènnet ~ija je {irina kao nebesa i Zemlja. Resul, s.a.v.s., re~e: Da. A Umejr re~e: Behin beh (u zna~enju divno). Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: [ta te je navelo da kaè{ behinbeh Re~e: Allahov Poslani~e, tako mi Allaha, nije me ni{ta drugo navelo da to govorim do nada da budem jedan od stanovnika tog Dènneta. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Ti si zaista njegov stanovnik. Umejr istrese nekoliko hurmi iz bisaga, pa ih po~e jesti, a zatim re~e: Ako bih ja ìvio dok pojedem ove hurme, to bi dugo potrajalo, pa ih baci, i krenu na neprijatelja, bore}i se sve dok ne pogibe. (Muslim) 1316. Enes, r.a., pripovijeda: Jedna grupa ljudi je do{la Poslaniku, s.a.v.s., pa reko{e: Po{alji sa nama jednu grupu ljudi koja }e nas podu~avati Kur anu i sunnetu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., odabra za njih sedamdeset ljudi, ensarija (koje nazivahu El-Kurea). Me|u njima je bio i moj daidà Haram. Oni su u Medini u~ili Kuran i me|usobno ga studirali. Po no}i bi se podu~avali, a po danu bi donosili vodu i ostavljali u dàmiji. Oni su sabirali drva i prodavali ih, pa bi za zaradu kupovali hranu stanarima dàmijske sofe i siroma{nima. Njih je Allahov Poslanik poslao kod nas, ali ih mu{rici preduhitri{e i pobi{e prije nego {to su stigli na odre|eno mjesto. Oni reko{e: Allahu na{, izvijesti o nama na{eg Poslanika da smo se mi sastali sa Tobom, i da smo zadovoljni Tobom da si Ti zadovoljan nama. Jedan ~ovjek mu{rik do{ao je Haramu, daidì (prenosiocu hadisa), u le|a mu koplje zabio i njime ga probo. Haram tada re~e: Pobijedio sam, Gospodara mi Kabe. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je istodobno rekao ahabima u Medini: Zaista su va{a bra}a izginula, a zadnje njihove rije~i su bile: - Allahu na{, izvijesti o nama na{eg Poslanika, da smo se susreli s Tobom, da smo zadovoljni Tobom, a i Ti nama. (Muttefekun alejhi)
220
Rijadu-s-salihin
1317. Enes, r.a., pripovijeda: Moj Amidà Enes, b. Nadar, r.a., izostao je iza Bitke na Bedru, pa je rekao: Allahov Poslani~e, ja sam bio odsutan od prve borbe koju si vodio protiv mu{rika. Ako mi Allah dade priliku za borbu sa mu{ricima, zaista }e Allah pokazati {ta }u u~initi. Kada je bila Bitka na Uhudu, muslimani se pokoleba{e, pa on re~e: Allahu moj, ispri~avam ti se od posla ovih (to jest ashaba), a odri~em se od posla onih (mu{rika). Iza toga je krenuo naprijed pa ga je susreo Sad b. Muaz. On mu re~e: O Sade, sin Muazov, èlim Dènnet, tako mi Nadrovog Gospodara, ja osje}am njegov miris ispod Uhuda. Sad re~e: Allahov Poslani~e, ja ne bih bio u stanju u~initi ono {to je on u~inio. Enes, dalje veli: Mi smo ga poslije prona{li, sa osamdeset i nekoliko proboda od koplja, sablje i uboda od strijele. Mi smo ga prona{li poginulog, a mu{rici su ga bili toliko izmasakrirali, da ga niko od nas nije mogao prepoznati osim njegove sestre i to po njegovim jagodicama na vrhovima prstiju. Enes, r.a., veli: Mi smo smatrali, da je u vezi s njim i sli~nih njemu objavljen kuranski ajet: Ahzab, 23. (Muttefekun alejhi) 1318. Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedne no}i u snu vidio sam dvojicu ljudi, do|o{e i podigo{e me na jedno stablo, pa me uvedo{e u jednu ku}u na njemu, koja je ljep{a i vrednija od svih koje sam dotada vidio. Oni mi reko{e: Ova ovdje ku}a je dom {ehida. (Buhari, ovo je samo dio jednog drugog hadisa) 1319. Enes, r.a., prenosi da je Ummi Rubejji bint el-Berra, a ona je majka Harisa b. Suraka, do{la Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: Allahov Poslani~e, ho}e{ li mi re}i za Harisa, koji je ve} poginuo na dan Bedra, pa ako je u Dènnetu, ja }u saburiti, a ako je na nekom drugom mjestu, onda }u mnogo plakati zbog toga. Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e joj: O majko Harisova, u Dènnetu su mnoge ba{~e, a tvoj sin je dospio u .irdevsi el-Eala (najljep{u). (Buhari) 1320. Dàbir, b. Abdullah, r.a., prenosi i kaè: Moga oca su donijeli pred Poslanika, s.a.v.s. Bio je sav iznakaèn. Kad ga stavi{e pred njega, ja pri|oh da mu otkrijem lice, pa mi ljudi to ne dado{e, a Poslanik, s.a.v.s., re~e: Jo{ mu meleki svojim krilima prave hladovinu. (Muttefekun alejhi) 1321. Od Sehla bin Hunejfa r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko iskreno bude traìo {ehadet (pogibiju na Allahovu putu) od Uzvi{enog Allaha, Allah }e mu dati stepene {ehida, makar umro na svojoj postelji. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
221
1323. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: [ehid ne osjeti (bol pri) pogibiji, osim kao {to osjeti neko od vas kada se ubode. (Tirmizi, hasen, sahih) 1324. Od Abdullaha ibn Ebi-Evfa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u nekim danima, u kojima se sukobio sa neprijateljima, sa~ekao da sunce pre|e zenit, zatim je ustao i rekao: O ljudi, nemojte èljeti susret sa neprijateljem i traìte od Allaha spas, a kada ga susretnete, strpite se, i znajte da je Dènnet pod hladovima sablji. Zatim je rekao: O Allahu, Ti, Koji si poslao Knjigu, Ti, Koji pokre}e{ oblake, Ti Koji si porazio udruène neprijatelje (u bici na Hendeku), porazi ih, i daj da ih pobijedimo! (Muttefekun alejhi) 1325. Sehl. b. Sad, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dova ne}e bit odbijena, ili skoro da ne}e biti odbijena u dva slu~aja: dova poslije ezana, i dova u èstokom sukobu, kada jedni druge sijeku. (Ebu-Davud, sahih) 1327. Od Ebu-Musaa, el-E{arija, r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi se bojao nekog naroda, rekao: Allahu moj, Tebe stavljamo (kao za{titu) pred njih i Tebi se utje~emo od njihovih zala. (Ebu-Davud, sahih) 1328. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Konjica u svojoj grivi krije veliko dobro do Sudnjeg dana. (Muttefekun alejhi) 1329. Urven Barikijj r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: U grivama konjice, svezane radi borbene gotovosti, je dobro do Sudnjeg dana, nagrada i plijen. (Muttefekun alejhi) 1330. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko spremi konja za Allahov put (~ekaju}i dìhad), vjeruju}i u Allaha, potvr|uju}i Njegovo obe}anje; svako njegovo hranjenje, pojenje, veliki i mali izmet }e, zaista, biti na njegovoj vagi na Sudnjemu danu. (Buhari)
222
Rijadu-s-salihin
1331. Ebu-Mesud, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., sa za`valjenom devom i rekao: Ovu devu dajem na Allahovom putu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Za nju }e{ dobiti na Sudnjem danu sedam stotina, sve za`valjenih deva. (Muslim) 1332. Od Ebu-Hammada Ukbete bin Amira el-Dùhenija, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako sa mimbera kaè: I pripremite za njih snagu koju moète, a snaga je, zaista, strelja{tvo, a snaga je, zaista, strelja{tvo, a snaga je, zaista, strelja{tvo! (Muslim) 1333. Od njega se, tako|er, prenosi da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Mnoge zemlje }ete osvojiti, a Allah vam je dovoljan (kao pomaga~), pa nemoj da neko od vas zanemari svoje strijele. (Muslim) 1334. Ebu-Hammad Ukbe b. Amr, r.a., tako|er prenosi da je ~uo Allahovo Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Ko se obu~i ga|anju, pa to napusti, on nije od nas, on je asija - nepokoran. (Muslim) 1335. Od njega se, r.a., tako|er, prenosi da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Allah, zaista, zbog jedne strijele uvodi u Dènnet tri osobe: onoga koji ju je napravio, nadaju}i se u njenoj proizvodnji svakom dobru, onoga koji njom ga|a, i onoga koji je dodaje. Vje`bajte ga|anje i jahanje, a da vje`bate ga|anje draè mi je nego da vje`bate jahanje. Ko svojom voljom ostavi ga|anje, nakon {to je podu~en, pa to je zaista blagodat koju je ostavio (ili rekao je, (koju je) zanijekao). (Ebu-Davud) 1336. Seleme b. Ekva, r.a., prenosi i kaè: Nai{ao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokraj pove}e grupe ashaba koji su vje`bali i takmi~ili se u ga|anju strijelom, pa im je rekao: O sinovi Ismailovi, bacajte strijele i vje`bajte se, jer i va{ praotac bio je strijelac. (Buhari) 1337. Amr b. Abese, r.a., kaè: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaè: Ko baci jednu strijelu radi Allahovog puta, ona vrijedi koliko pu{tanje na slobodu jednog roba. (Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
223
1338. Ebu-Jahja Hurejm b. .atik r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko potro{i ne{to na Allahovom putu, pi{e mu se sedam stotina puta vi{e. (Tirmizi, hasen) 1339. Ebu-Seid, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koji god Allahov rob posti dan radi Allahovog puta, Allah }e ga s tim danom udaljiti od dèhenemske vatre sedamdeset godina. (Muttefekun alejhi) 1340. Ebu-Umame, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je rekao: Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah }e sa~initi izme|u njega i Vatre hendek (jarak) veli~ine prostora izme|u neba i Zemlje. (Tirmizi, hasen, sahih) 1341. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko umre a da nije i{ao u borbu (dìhad), niti je sebi govorio da ide u borbu, taj je umro s jednim ogrankom (osobinom) munafikluka (licemjerstva). (Muslim) 1342. Dàbir, r.a., prenosi i kaè: Bili smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., na jednom pohodu, pa nam re~e: Zaista u Medini ima ljudi bez kojih niste pre{li ni jedan put, a niti ste koju dolinu prevalili, a da oni nisu bili s vama. Samo ih je mogla sprije~iti bolest. U jednom rivajetu: I oni su va{i sau~esnici u nagradama. Buharija ga prenosi od Enesa, r.a., a Muslim od Dàbira, r.a., ~ije su rije~i. 1343. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je neki beduin do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O Allahov Poslani~e, (neki se) ~ovjek bori radi plijena, (neki) da bi na njega ostala uspomena, (neki) da bi se vidio njegov poloàj i mjesto, a u drugom rivajetu, stoji: (Neki) se bore iz hrabrosti, a (neki) iz srd`be; a u tre}em rivajetu, stoji: (Neki) iz srd`be, pa ko je od njih na Allahovom putu? Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko se bori da Allahova rije~ bude najuzvi{enija, on je na Allahovom putu. (Muttefekun alejhi)
224
Rijadu-s-salihin
1344. Abdullah b. Amr b., r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koja god se borbena jedinica ili izvidnica bori sa neprijateljem, pa zaplijeni ratni plijen i uzme ga, oni su preduhitrili dvije tre}ine svoje nagrade, a koja se borbena jedinica ili izvidnica se sukobi sa neprijateljem i pretrpi gubitke, njima }e biti upotpunjena njihova nagrada. (Muslim) 1345. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je jedan ~ovjek rekao: Allahov Poslani~e, dozvoli mi putovanje (turizam). Poslanik, s.a.v.s., re~e: Turizam moga Ummeta je dìhad na putu Uzvi{enog Allaha. (Ebu-Davud sa dobrim senedom) 1346. Abdullah b. Amr b. El-As, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Povratak iz borbe je isto kao i borba. (Ebu-Davud) Hadis zna~i da se nagra|uje povratak iz borbe, nakon {to se zavr{ila. 1347. Es-Saib b. Jezid, r.a., prenosi: Po{to je do{ao Allahov Poslanik, s.a.v.s., iz Bitke na Tebuku, svijet je iza{ao pred njega na do~ek. Ja sam ga do~ekao sa djecom kod Sanijjetul - Veda. (Ebu-Davud) U rivajetu Buharije hadis glasi: Mi smo iza{li, da do~ekamo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sa djecom kod Senijjetul-Veda. 1348. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik , s.a.v.s., rekao: Ko se ne bude borio na Allahovom putu, ili ko ne spremi borca, ili ne bude ostao da se brine o porodici borca na najbolji na~in, kaznit }e ga Allah prije Kijametskog dana. (Ebu-Davud, sahih) 1349. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Borite se protiv mu{rika (idolopoklonika) svojim imecima, svojim ìvotima i svojim jezicima. (Ebu-Davud, sahih) 1350. Ebu-Amr Numan, b. Mukarrin, r.a., pripovijeda: Vidio sam da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ako ne bi po~eo borbu sa neprijateljem, s po~etka dana, onda bi borbu odgodio dok sunce pre|e zenit, kad puhnu vjetrovi i kad se spu{ta pobjeda. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
225
1351. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nemojte èljeti susret s neprijateljem, a kada ga susretnete, strpite se. (Muttefekun alejhi)
1352. Od njega i od Dàbira, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Rat (ratovanje, borba) je varka. (Muttefekun alejhi)
235. Obja{njenje vrsta {ehida u pogledu ahiretske nagrade koji se gusule (kupaju) i kojima se klanja dènaza, za razliku od onog koji pogine u borbi protiv nevjernika.
1354. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Koga vi smatrate {ehidom me|u vama? Oni reko{e: O Allahov Poslani~e, ko pogine na Allahovom putu, on je {ehid! On re~e: Onda su, zaista, {ehidi moga ummeta malobrojni! Oni reko{e: A ko je, o Allahov Poslani~e? On re~e: Ko pogine na Allahovom putu, {ehid je, ko umre na Allahovom putu, {ehid je, ko umre od kuge, {ehid je, ko umre od stoma~ne bolesti {ehid je, te onaj koji se utopi, {ehid je. (Muslim) 1356. Od Ebu-Avera Seida bin Zejda bin Amra bin Nufejla, jednog od deseterice, kojima je posvjedo~eno da }e u}i u Dènnet, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko pogine brane}i svoj imetak, {ehid je, ko pogine brane}i sebe, {ehid je, ko pogine brane}i svoju vjeru, {ehid je, ko pogine brane}i svoju obitelj, {ehid je. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
236. Koristi osloba|anja roblja

Uzvi{eni Allah rekao je: Pa, za{to on na blagodatima zahvalan bio nije? A {ta ti misli{: kako se moè na blagodatima zahvalan biti? Roba ropstva osloboditi. (El-Beled, 1113).
226
Rijadu-s-salihin
1358. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko oslobodi roba - muslimana, Allah }e za svaki njegov organ osloboditi jedan njegov organ od Vatre, pa ~ak spolni organ za polni organ. (Muttefekun alejhi)
237. Koristi dobro~instva prema robu

Uzvi{eni Allah rekao je: I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi i siromasima, i kom{ijama bli`njim i kom{ijama daljnjim, i drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu. (En-Nisa, 36). 1360. Od El-Mamura bin Suvejda prenosi se da je rekao: Vidio sam Ebu-Zerra, r.a., ogrnutog pla{tem, a u isti takav je bio ogrnut i njegov rob, pa sam ga pitao o tome, a on mi rekao je da je grdio jednog ~ovjeka u vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., te mu je prigovorio zbog njegove majke, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., mu je rekao: Ti si ~ovjek u kom ima dàhilijeta! Oni su va{a bra}a, va{ imetak koji je Allah u~inio va{im vlasni{tvom. Pa u koga bude brat u njegovom vlasni{tvu, neka ga hrani onim {to i on jede, neka ga obla~i od onoga {to on obla~i. Nemojte im nare|ivati ono {to ne mogu, a ako im naredite, pomozite im! (Muttefekun alejhi)
239. Koristi ibadeta u vrijeme anarhije, nereda, fitneta i tome sli~nog

1366. Od Makil bin Jesara, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ibadet u vrijeme anarhije i fitneta je kao hid`ra meni. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
227
240. Koristi dobrodu{nosti pri kupoprodaji,uzimanje, davanje, vra}anje i traènje duga, ta~no vaganje i mjerenje, zabrana zakidanja (na vagi), te koristi za bogatog u sa~ekivanju siroma{nog i opra{tanju njegovog duga.
Uzvi{eni Allah rekao je: ... a za dobro koje u~inite, Allah sigurno zna. (El-Bekara, 215) O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru, i ne zakidajte ljudima stvari njihove.(Hud, 85) Te{ko onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih kupuju, a kad drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju. Kako ne pomisle da }e oìvljeni biti na Dan veliki, na Dan kada }e se ljudi zbog Gospodara svjetova di}i. (El-Mutaffifun, 16) 1367. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i traìo od njega dug vrlo osorno, pa su sko~ili ashabi prema njemu, a Allahov Poslanik rekao je: Pustite ga, zaista onaj ko ima pravo (na ne{to), ima pravo i prigovora, a zatim rekao je: Dajte mu devu koja ima isto godina, kao i njegova! Tada ashabi reko{e: O Allahov Poslani~e, ne moèmo na}i nego stariju (i bolju) od njegove, a on im re~e: Dajte mu je! Zaista je najbolji me|u vama onaj koji je najrevniji i najbolji u vra}anju duga! (Muttefekun alejhi) 1368. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah se smilovao ~ovjeku koji je velikodu{an kada kupuje, kada prodaje i kada svoj dug traì. (Buhari) 1369. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko èli da ga Allah sa~uva od muka Sudnjeg dana, neka odgodi siroma{nom (insolventnom) vra}anje duga, ili neka ga otpi{e. (Muslim) 1370. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Neki ~ovjek je pozajmljivao ljudima, a svome je sluzi govorio: Kada do|e{ siromahu, ne traì od njega (oprosti mu), ne bi li i nama Allah oprostio, pa je do{ao Allahu i On mu je oprostio. (Muttefekun alejhi)
228
Rijadu-s-salihin
1373. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko sa~eka siroma{nog du`nika, ili mu otpi{e dug, Allah }e mu dati hladovinu pod Svojim Ar{om na Sudnjem danu, kada druge hladovine ne}e bit, osim Njegove. (Tirmizi, hasen, sahih) 1374. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kupio od njega devu (za dvije oke i dirhem, ili dva dirhema), pa mu je izvagao i dao mu vi{e. (Muttefekun alejhi)
NAUKA
Uzvi{eni Allah rekao je: ... i reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje pro{iri! (Ta-ha, 114) Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez-Zumer, 9) ... i Allah }e na visoke stepene uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. (El-Mudàdela, 11) ... a Allaha se boje od Njegovih robova u~eni. (.atir, 28) 1376. Od Muavije r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kome Allah èli dobro, podu~i ga i uputi ka spoznaji vjere. (Muttefekun alejhi) 1377. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Zavist nije dozvoljena, osim u dva slu~aja: u slu~aju ~ovjeka kojem je Allah dao imetak, pa ga on tro{i na putu istine, i u slu~aju ~ovjeka kojem je Allah dao mudrost (znanje), pa po njoj sudi i druge njoj podu~ava. (Muttefekun alejhi) 1378. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je rekao: Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: Primjer upute i znanja, s kojim me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) ki{e koja padne na zemlju (razli~ite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadrì vodu, pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke. (Tre}a vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadràvaju, niti na njima trava raste. To je primjer onoga koji je podu~en i upu}en u spoznaju vjere Allahove i koji se okoristio onim s ~im me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) podu~avao, kao i primer
Rijadu-s-salihin
229
onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslat. (Muttefekun alejhi) 1379. Od Sehla bin Sada, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao Aliji, r.a.: Pa, tako mi Allaha, da Allah tvojim uzrokom uputi jednog ~ovjeka, bolje ti je od crvenih (najboljih) deva. (Muttefekun alejhi) 1380. Od Abdullaha bin Amra bin elAsa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Prenosite i dostavite od mene, pa makar i jedan ajet, i nema smetnje da pripovijedate od Benu-Israila, a ko na mene namjerno slaè, neka sebi pripremi mjesto u Vatri. (Buhari) 1381. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko krene putem na kom traì nauku, Allah }e mu njime olak{ati put u Dènnet. (Muslim) 1382. Od njega, r.a., tako|er se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko poziva (Allahovoj) uputi, imat }e nagradu jednaku nagradi onih koji ga slijede, ali to ni{ta ne}e umanjiti od njihovih nagrada. (Muslim) 1383. Od njega prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada ~ovjek umre, njegova djelatnost se prekida, osim u tri slu~aja: (ako je ostavio) trajnu sadaku, ili nauku, (znanje ili izum) koja je od koristi, ili dobro dijete, koje za njega dovu ~ini. (Muslim) 1385. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko iza|e da traì nauku, on je na Allahovom putu, sve dok se ne vrati. (Tirmizi, hasen) 1387. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Prednost (vrijednost) u~enog nad pobo`nim je kao prednost mene u odnosu na najnièg od vas. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista, Allah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, pa ~ak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba, donose salavat na onoga koji podu~ava svijet dobru. (Tirmizi, hasen)
230
Rijadu-s-salihin
1388. Od Ebu-Derdaa, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko krene putem traè}i na njemu nauku, Allah }e mu olak{ati put u Dènnet. I zaista, meleci podme}u svoja krila onome koji traì nauku iz zadovoljstva s onim {to on radi. Zaista, za u~enog oprost traè (istigfar ~ine) oni na nebesima i na Zemlji, pa ~ak i ribe u vodi. Prednost u~enog (alima) nad pobo`nim je kao prednost Mjeseca u odnosu na druge zvijezde. U~enjaci su, zaista, nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, nego su ostavili u nasljedstvo nauku, pa ko je uzme, uzeo je obilan dio. (Ebu-Davud, Tirmizi) 1389. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Neka Allah da udoban (ìvot) onome koji ne{to od mene ~uje, pa prenese kao {to je ~uo, a mnogi kome se prenese svjesniji je od onoga koji je ~uo. (Tirmizi, hasen, sahih) 1390. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko bude upitan o ilumu (znanju), pa ga sakrije (ne kaè), na Sudnjem danju }e biti zauzdan uzdama od vatre. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 1391. Od njega prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko izu~ava nauku kojom se traì zadovoljstvo Uzvi{enog Allaha, samo da bi njome dobio ovosvjetska dobra, ne}e osjetiti ni miris Dènneta na Sudnjem danu. (Ebu-Davud, sahih)
HVALA I ZAHVALA UZVI[ENOM ALLAHU

Uzvi{eni Allah rekao je: Sje}ajte se vi Mene, i Ja }u se vas sjetiti i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti! (El-Bekara, 152) ... Ako budete zahvalni, Ja }u vam, zacijelo, jo{ vi{e dati. (Ibrahim, 7) ... i reci hvala Allahu. (El-Isra, 111) ... a njihova posljednja molitva je: Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo. (Junus, 10)
Rijadu-s-salihin
231
1394. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svaka vrijedna stvar (posao) koja nije po~ela hvalom Allahu, }e biti manjkava. (Ebu-Davud, hasen) 1395. Od Ebu-Musaa el-E{arija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada umre dijete Allahova roba, Uzvi{eni Allah kaè Svojim melecima: Uzeli ste (du{u) djeteta Moga roba? Oni odgovore: Da! On tada kaè: Uzeli ste plod njegova srca? Oni odgovore: Da! On tada kaè: A {ta rekao je Moj rob? Oni odgovore: Zahvalio Ti se i rekao: - Mi smo Allahovi i Njemu se vra}amo. - Tada Uzvi{eni Allah kaè: Izgradite Mome robu ku}u u Dènnetu i nazovite je Ku}a Zahvale. (Tirmizi, hasen) 1396. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Zaista je Allah zadovoljan (Svojim) robom koji pojede jelo, pa Mu se na tome zahvali, i popije pilo, pa Mu se na tome zahvali. (Muslim)
DONO[ENJE SALAVATA NA ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S.

Uzvi{eni Allah rekao je: Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav. (El-Ahzab, 56) 1397. Od Abdullaha bin Amra bin el-Asa, r.a., prenosi se da je ~uo Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Ko na mene donese jedan salavat, Allah na njega donese salavat deset puta. (Muslim) 1399. Od Evsa bin Evsa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Zaista je va{ najvredniji (najefdalniji) dan petak, pa {to vi{e u njemu donosite salavat na mene, jer zaista }e va{i salavati biti meni predo~eni. Tada su (ashabi) rekli: O Allahov Poslani~e, kako }e ti biti predo~eni na{i salavati kad bude{ ve} istruhnuo (raspadnut)? On je rekao: Zaista je Allah zabranio zemlji tijela vjerovjesnika! (Ebu-Davud, sahih)
232
Rijadu-s-salihin
1400. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Neka bude ponièn ~ovjek, u ~ijem prisustvu budem spomenut, pa na mene ne donese salavat. (Tirmizi, hasen) 1401. Od njega, r.a., tako|er se prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nemojte moj kabur u~initi svetkovinom, donosite salavat na mene, jer, zaista, va{ salavat dolazi do mene, ma gdje vi bili. (Ebu-Davud, sahih) 1402. Od njega se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko god mi od vas nazove selam, Allah mi povrati du{u da bih mu selam odvratio. (Ebu-Davud, sahih) 1403. Od Alije r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: [krtac je onaj u ~ijem se prisustvu spomenem, pa na mene ne donese salavat. (Tirmizi, hasen-sahih) 1404. Od .adale bin Ubejda prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~uo je nekog ~ovjeka kako u~i dovu u namazu, u kom se nije zahvalio Uzvi{enom Allahu niti je donio salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ovaj je poùrio! Zatim ga je pozvao i rekao: Kada neko od vas klanja, neka po~ne sa zahvalom i pohvalom Uzvi{enog Gospodara, zatim neka donese salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., a onda neka moli {to ho}e. (Ebu-Davud, Tirmizi, sahih)
ZIKR
244. Koristi zikra i podstrekivanja na njega
Uzvi{eni Allah rekao je: Zikr (spominjanje) Allaha je vredniji (od bilo ~ega). (El-Ankebut, 45) Sje}ajte se vi Mene (spominjite Me) i Ja }u se vas sje}ati (spominjati). (ElBekara, 152) I spominji Gospodara svoga ujutro i nave~er u sebi, ponizno i sa strahopo{tovanjem i ne podiù}i jako glas, i ne budi nemaran. (El-Araf, 205)
Rijadu-s-salihin
233
... i Allaha mnogo spominjite, da biste bili spa{eni. (El-Dùmua, 10) Zaista je muslimanima i muslimankama... i mu{karcima koji ~esto spominju Allaha i ènama koje ~esto spominju Allaha, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (El-Ahzab, 35) O vjernici, ~esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i nave~er ga veli~ajte. (El-Ahzab, 41,42) U ovom poglavlju postoje mnogobrojni drugi poznati ajeti. 1408. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Dvije lahke rije~i za jezik (izgovor), te{ke na vagi, drage Milostivom: - Subhanallahi ve bi hamdihi, subhanallahilazim - (Neka je slavljen i hvaljen Uzvi{eni Allah, neka je slavljen Allah Veli~anstveni). (Muttefekun alejhi) 1409. Od njega, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Da kaèm: subhanallahi, velhamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekber (draè mi je od svega {to je sunce obasjalo cijeli dunjaluk). (Muslim) 1410. Od njega se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kaè: La ilahe illallahu vahdehu la {erike lehu, lehulmulku ve lehulhamdu, ve huve ala kulli {ejin kadir (Nema boga, osim Allaha, On nema sudruga, Njemu pripada sva vlast. Njemu pripada sva hvala i On je svemo}an) - svakoga dana sto puta, vrijedi mu kao da je oslobodio deset robova, }e biti mu upisano sto dobrih djela, izbrisano sto grijeha, i }e biti mu {tit od {ejtana toga dana sve do no}i i niko nije ne{to bolje uradio, osim ~ovjeka koji je uradio vi{e od njega. I rekao je: Ko kaè u toku jednog dana sto puta: Subhanallahi ve bi hamdihi (Slavljen je Allah i Njemu pripada sva hvala), opro{teni su mu grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene. (Muttefekun alejhi) 1411. Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Ko kaè: La ilahe illallahu vahdehu la {erike lehu, lehulmulku, ve lehulhamdu, ve huve ala kulli {ejin kadir (Nema drugog boga, osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast, Njemu pripada svaka hvala i On je svemo}an) - deset puta, kao da je oslobodio ~etiri
234
Rijadu-s-salihin
roba od Ismailovog potomstva.
(Muttefekun alejhi)
1412. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je: Ho}e{ li da ti kaèm koje su najdraè rije~i Allahu? Zaista su najdraè rije~i Allahu: Subhanallahi ve bi hamdihi (Neka je slavljen i hvaljen Uzvi{eni Allah). (Muslim) 1413. Od Ebu-Malika el-E{arija, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: îsto}a je pola vjerovanja i elhamdu lillahi (Neka je hvala Allahu) puni vagu, a subhanallahi velhamdu lillahi (Neka je slavljen Allah i neka je svaka hvala Allahu), pune {to je izme|u nebesa i Zemlje. (Muslim) 1415. Od Sevbana, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi, kada zavr{i namaz, donosio istigfar tri puta, a zatim bi rekao: Allahume entesselamu ve minkesselamu tebarekte ja zeldèlali velikram (Allahu moj, Ti si mir i spas, od Tebe je mir i spas, blagodarnost Tebi, o Vlasni~e veli~anstva i ~asti). Re~eno je El-Evzaiju, a on je jedan od prenosilaca ovoga hadisa: Kako se donosi istigfar? On je rekao: Izgovara{: Estagfirullahe, estagfirullahe! (od Allaha oprost traìm). (Muslim) 1416. Od El-Mugire bin [ube, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon namaza i predavanja selama, govorio: La ilahe illallahu vahdehu la {erike lehu, lehu-l-mulku ve, ve huve ala kulli {ejin kadir. Allahumme la mania lima atajte va la mutije lima menate, ve la jenfeu ze-l-dèddi minke-l-dèddu (Nema boga, osim Allaha Jedinog. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala i On je svemo}an. Allahu moj, nema spre~avaoca Tvoga davanja, niti davoca onog {to Ti ne da{. Nikakvo bogatstvo i sre}a ne koriste bez Tvoga bogatstva i sre}e). (Muttefekun alejhi) 1417. Od Abdullaha bin Ez-Zubejra, r.a., prenosi se da je on izgovarao na kraju svakog namaza, kada predaje selam: La ilahe illallahu vahdehu la {erike lehu, lehu-lmulku ve lehu-l-hamdu, ve huve ala kulli {ejin kadir. La havle va la kuvvete illa billahi ve la nabudu illa ijjahu, lehun-n-imetu ve lehu-l-fadlu, ve lehu essenau-l-hasenu. La ilahe illallahu muhlisine lehu-d-dine ve lev kerihe-l-kafirun (Nema drugog boga, osim Allaha, On je jedini i nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i
Rijadu-s-salihin
235
svaka hvala i On je svemo}an. Nema mo}i i snage bez Allaha. Nema boga, osim Allaha, i oboàvamo samo Njega. Njemu pripada svaka blagodat, svaka dobrota i svaka dobra pohvala. Nema drugog boga, osim Allaha, iskreno ispovijedamo Njemu (na{u) vjeru, pa makar to kafiri (nevjernici) mrzili.) Ibn ez-Zubejr zatim je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovim je rije~ima veli~ao Allaha (izgovarao la ilahe illallahu) poslije svakog namaza. (Muslim) 1419. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko spomene Allaha (tesbih u~ini, tj. kaè subuhanallahi) na kraju svakog namaza trideset tri puta, zahvali se Allahu (kaè: elhamdu lillahi) trideset tri puta, izgovori tekbir (kaè: Allahu ekber) trideset tri puta, i upotpuni stotinu sa: La ilahe illallahu vahdehu la {erike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, ve huve ala kulli {ejin kadir (Nema drugog boga, osim Allaha. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala, i On je svemo}an), }e biti mu opro{teni (mali) grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene. (Muslim) 1420. Kab bin Ud`rete, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Pratioce (namaza, tj. tesbih, spominjanje Allaha, d`.{., ne}e izgubiti (ne}e se kajati) onaj koji ih izgovara ili ~ini iza svakog propisanog namaza: trideset tri puta subhanallahi, trideset tri puta elhamdu lillahi, trideset ~etiri puta Allahu ekber. (Muslim) 1421. Od Sad bin Ebi-Vekasa, r.a., prenosi se da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., utjecao (Allahu) iza svakog namaza, ovim rije~ima: Allahumme inni euzu bike mine-l-dùbni velbuhli, ve euzu bike min en uredde ila erze-lil-umri, ve euzu bike min fitneti-d-dunja, ve euzu bike min fitneti-l-kabri! (Allahu moj, utje~em Ti se od straha i {krtosti, i utje~em Ti se od povratka u duboku i iznemoglu starost, i utje~em Ti se od dunjalu~kog isku{enja (fitneta), i utje~em Ti se od kaburskog isku{enja (ispita)). (Buhari) 1422. Od Muaza, r.a., prenosi se da ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo za ruku i rekao: O Muaze, tako mi Allaha, ja te volim. Zatim je rekao: Ostavljam ti u vasijet (zadu`bu), o Muaze, da ne izostavi{ kazati sljede}e, iza svakog namaza: Allahumme einni ala zikrike ve {ukrike ve husni ibadetike (Allahu moj, pomozi mi da Tebi zikr ~inim (spominjem), da se Tebi zahvaljujem i da Ti ispravno ibadet ~inim (oboàvam). (Ebu-Davud, sahih)
236
Rijadu-s-salihin
1424. Od Alije, r.a., prenosi se da je rekao: Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao, zadnje {to bi u~io izme|u te{ehhuda (ettehijjatu) i predavanja selama bilo je: Allahummagfir li ma kaddemtu ve ma ehhartu, ve ma esrertu ve ma alentu, ve ma esreftu ve ma ente alemu bihi minni, ente-l-mukaddimu, ve ente-l-muehhiru, la ilahe illa ente. (Allahu moj, oprosti mi {to sam u~inio i {to }u u~initi, {to sam sakrio i {to sam javno (uradio) i ono {to Ti od mene bolje zna{. Ti odre|uje{ da se ne{to dogodi prije, ili da se dogodi kasnije. Nema drugog boga osim Tebe.) (Muslim) 1425. Ai{a, r.a., prenosi i kaè: Allahov Poslanik, s.a.v.s., mnogo je u~io na rukuu i sed`di: SUBHANEKELLAHUMME RABBENA VE BI HAMDIKE-ALLAHUMMA G.IRLI (Slavljen neka si, moj Allahu, Gospodaru, Tebi hvala, Allahu moj, oprosti mi). (Muttefekun alejhi) 1426. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u~io na rukuu i sudùdu SUBUHUN KUDDUSUN, RABBUL MELAIKETI VE RRUKI. Mnogo slavljeni, sveti, Gospodaru meleka i duha (Dìbrila). (Muslim) 1427. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: [to se ti~e rukua, na njemu veli~ajte Gospodara, a {to se ti~e sed`de, na njoj se trudite da ~inite dovu, jer je vjerojatno da }e vam biti primljena. (Muslim) 1428. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najbliì je rob svome Gospodaru kada obavlja sed`du, pa mnogo ~inite dovu. (Muslim) 1429. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio na sed`di: ALLAHUMMA G.IRLI ZENBI KULLEHU, DIKKAHU VE D@ILLEHU VE EVVELLEHU; VE AHIREHU VE ALA NIJJETUHU VE SIRREH. (Allahu moj, oprosti mi sve grijehe, male i velike, ranije i kasnije, javne i tajne.) (Muslim) 1430. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Jedne no}i osjetila sam da Vjerovjesnik nije uza me, pa sam ga po~ela traìti, a on je bio na rukuu ili na sed`di i u~io: Subhaneke ve
Rijadu-s-salihin
237
bihamdike, la ilahe illa ente. (Slavljen si, i Tebi pripada svaka hvala. Nema drugog boga, osim Tebe). U drugom rivajetu stoji: Pa mi je ruka dotakla njegove tabane, koji bijahu uspravno (a on je bio na sed`di), dok je u~io: Allahumme inni euzu bi ridake min sehatike, ve bi muafatike min ukubetike, ve euzu bike minke, la uhsi senaen alejke, ente kema esnejte ala nefsike. (Allahu moj, utje~em se Tvome zadovoljstvu od Tvoje mr`nje, Tvome oprostu od Tvoje kazne, utje~em se Tebi od Tebe. Nisam u stanju da Ti izreknem zahvalu (koju zasluùje{), Ti si onakav kako si sebe pohvalio.) 1432. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Svako jutro na svaki va{ zglob se daje sadaka; svaki tesbih sadaka je, svako izgovaranje el-hamdu lillahi sadaka je, svako izgovaranje la ilahe illallah sadaka je, svako izgovaranje Allahu ekber sadaka je, nare|ivanje dobra sadaka je, odvra}anje od poku|enog sadaka je, a sve to zamjenjuju dva rekata duha - namaza. (Muslim) 1433. Od majke pravovjernih, Dùvejrije bint el-Harisi, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., iza{ao od nje rano, nakon {to je klanjao sabah, a ona je ostala na mjestu gdje je klanjala. Zatim se vratio kada je nastupilo vrijeme duha (namaza), a ona je i dalje sjedila na svom mjestu, pa joj je rekao: Jo{ uvijek si ondje gdje sam te ostavio? Rekla sam: Da. Tada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Nakon {to sam oti{ao, rekao sam ~etiri rije~i tri puta; kada bi vagali s onim {to si rekla (prou~ila) od jutros, bile bi od toga teè. (Rekao sam): Subhanallahi ve bi hamdihi adede halkihi, ve ridae nefsihi, ve zinete Ar{ihi, ve midade kelimatihi (Slavljen je Allah i Njemu pripada hvala, koliko ima Njegovih stvorenja, koliko je On zadovoljan, koliko je teàk Njegov ar{ i koliko ima tinte kojom su (ispisane) Njegove rije~i). (Muslim) U drugom rivajetu, stoji: Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi ridae nefsihi, subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi midade kelimatihi. U rivajetu Et-Tirmizija stoji: Ho}e{ li da te nau~im rije~ima koje }e{ u~iti? Subhanallahi adede halkihi, Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi adede halkihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi midade kelimatihi, subhanallahi midade kelimatihi, subhanallahi midade kelimatihi.
238
Rijadu-s-salihin
1434. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Primjer onoga koji zikir ~ini (spominje svoga Gospodara) i onoga koji Ga ne spominje je kao primjer ìvog i mrtvog. (Buhari, Muslim) Prenio ga je i Muslim i rekao: Primjer ku}e u kojoj se Allahu zikir ~ini (spominje) i ku}e u kojoj se Allah ne spominje, je kao primjer ìvog i mrtvog. 1435. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni Allah kaè: Ja sam uz mi{ljenje moga roba o Meni. Ja sam s njim kada Mi zikir ~ini (spominje), pa ako Me spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi, a ako Me spomene u skupini, Ja ga spomenem u boljoj skupini od njegove skupine. (Muttefekun alejhi) 1437. Od Dàbira, r.a., prenosi se da je rekao: ûo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kaè: Najbolji zikr je: La ilahe illallahu (Nema boga osim Allaha!). (Tirmizi, hasen) 1438. Od Abdullaha bin Busre, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek rekao: O Allahov Poslani~e, zaista mi je puno propisa islama, pa mi kaì ne{to {to }u uvijek (mo}i) izvr{avati. On mu je rekao: Neka ti je jezik stalno vlaàn od zikra (spominjanja) Allaha. (Tirmizi, hasen) 1440. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: U no}i moga israa susreo sam Ibrahima, a.s., i on mi rekao je: - O Muhammede, prenesi od mene selam svome ummetu, i objavijesti ga da je u Dènnetu dobra i lijepa zemlja, pitka voda; da je on prostrana nizija, i da je njegovo sjemenje (kojim se sije): Subhanallahi, vel-hamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekber (Slavljen je Allah, sva hvala pripada Allahu, nema drugog boga, osim Allaha i Allah je najve}i). (Tirmizi, hasen) 1441. Ebu-Derda, r.a., veli: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ho}ete li da vas obavijestim o najboljim djelima koja su najodabranija kod va{eg Gospodara i na najvi{em stepenu, koja su vam bolja od udjeljivanja zlata i srebra, i bolja od sukoba s neprijateljem u kome bi ih vi ubijali a i oni vas? Svakako!, odgovori{e oni. On re~e: Spominjanje (zikir) Allaha, d`.{. (Tirmizi, sahih)
Rijadu-s-salihin
239
1443. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., mi je rekao: Ho}e{ li da te uputim na jedno od dènetskih blaga? Rekao sam mu: Da, o Allahov Poslani~e! On je rekao: La havle ve la kuvvete illa billahi (Nema snage ni mo}i bez Allaha!). (Muttefekun alejhi)
245. Spominjanje Allaha: stoje}i, sjede}i, leè}i, bez abdesta, dùnub i u hajzu (menstruaciji), osim u~enja Kurana, jer to nije dozvoljeno onome ko je dùnub, ili u hajzu
Uzvi{eni Allah rekao je: Zaista, u stvaranju nebesa i Zemlje, razlici no}i i dana ajeti su (znakovi) za one koji razum imaju, koji Allahu zikr ~ine (spominju) stoje}i, sjede}i i na svojim bokovima (leè}i). (Ali-Imran, 190-191) 1444. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je Allahu zikir ~inio (spominjao) u svim situacijama. (Muslim) 1445. Ibn-Abbas, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Da neko od vas, kada ho}e imati odnos sa ènom, kaè: Bismillahi, allahumme dènnibna e{{ejtane ve dènnibi{{ejtane ma rezektena (U ime Allaha, Allahu moj, sa~uvaj nas od {ejtana, i sa~uvaj od {ejtana ono {to nam da{), i ukoliko bi im se na{lo dijete, ne bi mu ({ejtan) mogao nauditi. (Muttefekun alejhi)
246. Poglavlje o tome {ta se kaè prije i poslije spavanja.

1446. Od Huzejfe i Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da su rekli: Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi, kad po|e u postelju, rekao: Bismikellahumme ahja ve emutu. (Allahu moj, u ime Tvoje ìvim i umirem (spavam)), a kad bi se probudio, rekao bi: Elhamdu lillahillezi ahjana bade ma ematena ve ilejhi-n-nu{ur. (Hvala Allahu koji nas je proìvio (dao da se probudimo), nakon {to nas je usmrtio (dao nam da spavamo), i kod Njega je (kona~no) okupljanje). (Buhari)
240
Rijadu-s-salihin
247. O vrijednosti zikr - skupova, pohvalnosti prisustvovanja zikru i zabrani bezrazlo`nog napu{tanja skupova, u kojima se spominje Allah.
Uzvi{eni Allah kaè: Budi strpljiv uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er, èle}i da zasluè Njegovu naklonost, i ne odvra}aj svoj pogled od njih. (El-Kehf, 28) 1447. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah {alje meleke da obilaze puteve i traè skupove u kojima se Allah spominje, a kada ih na|u, po~nu se dovikivati: Do|ite, na{li ste ono {to traìte! Tada ih prekriju krilima sve do najblièg neba, i Allah ih upita, a On najbolje zna: [ta govore Moji robovi? Slave Te, veli~aju Te, zahvaljuju Ti i po{tuju Te!, odgovore meleki. Jesu li Me vidjeli?, On upita. Ne, nisu Te vidjeli, odgovore oni. A {ta bi da su Me vidjeli?, rekne On. Da su te vidjeli, jo{ vi{e bi Ti robovali, jo{ vi{e bi Te veli~ali i jo{ vi{e bi Te slavili, kaù oni. A za {ta Me mole? upita On. Mole Te za Dènnet, oni odgovore. Jesu li ga vidjeli?, rekne On. Ne, Gospodaru na{, nisu ga vidjeli, kaù oni. [ta bi da su ga vidjeli?, rekne On. Da su ga vidjeli, jo{ bi mu vi{e teìli, jo{ vi{e bi ga traìli i jo{ vi{e èljeli, kaù oni. A od ~ega traè za{titu?, upita On, a oni odgovore: Od Vatre. Jesu li je vidjeli?, rekne On, a oni kaù: Ne, nisu je vidjeli! A {ta bi da su je vidjeli?, rekne On, a oni kaù: Da su je vidjeli, jo{ vi{e bi od nje bjeàli i jo{ vi{e je se pla{ili. Tada }e Allah re}i: Uzimam vas za svjedoke da sam im oprostio. Me|u njima je jedan ~ovjek koji ne pripada njima, samo je usput nai{ao, re}i }e jedan melek. Oni su skupina uz koju njihov sabesjednik ne}e bit nesretan. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
241
1449. Ebu-Vakid el-Haris b. Avf, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio u dàmiji sa ljudima i razgovarao. Do{la su tri ~ovjeka u dàmiju. Dvojica su pri{la do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a jedan je oti{ao. Stali su pred Poslanika, s.a.v.s. Jedan je primijetio prazno mjesto u halki, pa je sjeo, a drugi je sjeo iza halke. Po{to je Poslanik, s.a.v.s., zavr{io razgovor, re~e: Ho}ete li da vas izvijestim o trojici? Jedan od njih sklonio se kod Allaha, pa ga je Allah primio, drugi se postidio pa se Allah njega postidio, a {to se ti~e tre}eg, on je okrenuo le|a, i napustio, pa se i Allah od njega okrenuo. (Muttefekun alejhi) 1450. Ebu-Seid, r.a., pripovijeda: Muavija, r.a., jednom prilikom, do{ao je u dàmiju, gdje je na{ao ljude u halki i upitao ih: [ta vas je okupilo? Sakupili smo se da spominjemo Allaha, odgovorili su oni, a on je rekao: Tako vam Allaha, zar se ni zbog ~ega drugog niste sakupili?! Samo smo se zbog toga okupili!, rekli su oni, a on je onda kazao: Nisam vas zakleo zbog toga {to u vas sumnjam, jer niko ko je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., imao poloàj ne prenosi manje hadisa od mene. Jedne prilike on je zatekao svoje ashabe u halki i upitao ih: [ta vas je okupilo? Okupili smo se da spominjemo Allaha, da Mu zahvaljujemo {to nas je uputio islamu i {to nam ga je dao kao blagodat!, reko{e. Tako vam Allaha, zar se ni zbog ~ega drugog niste okupili?, upitao je on. Allaha nam, samo zbog toga smo se okupili!, odgovorili su oni, a on rekao je: Nisam vas zakleo zbog sumnje u vas, nego zato {to mi je do{ao Dìbril i rekao mi da se Allah ponosi vama pred melekima.
248. O spominjanju Allaha, ujutro i nave~er

Uzvi{eni Allah kaè: I spominji svoga Gospodara ujutro i nave~er u sebi, ponizno, sa strahopo{tovanjem, i ne podiù}i jako glas, i ne budi nemaran. (El-Araf, 205) I slavi Gospodara svoga, hvale}i Ga, prije izlaska sunca i poslije zalaska njegova. (Ta-ha, 130) U dàmijama, koje se voljom Njegovom podiù, i u kojima se spominje Njegovo ime, hvale Njega, ujutro i nave~er, ljudi koje kupovina i prodaja ne odvra}aju od spominjanja Allaha. (En-Nur, 36, 37)
242
Rijadu-s-salihin
Mi smo brda pot~inili da zajedno s njim hvale Allaha kad sunce zalazi i po{to grane. (Sad, 18) 1451. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko ujutro i nave~er prou~i stotinu puta: Subhanallahi ve bi hamdihi. (Neka je slavljen i uzvi{en Allah), niko na Sudnjem danu ne}e imati bolje djelo od njega, osim onoga ko isto prou~i, ili jo{ vi{e puta. (Muslim) 1452. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Do{ao je jedan ~ovjek i rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: Allahov Poslani~e, koliko sam bola pretrpio od kako me je sino} ujeo akrep!! Ne bi ti naudio da si nave~er prou~io: Euzu bi kelimatillahittammati min {erri ma halek (Utje~em se Allahovim savr{enim rije~ima od svakog zla koje je stvorio). (Muslim) 1453. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., ujutro u~io: Gospodaru moj, Tvojom voljom osvi}emo, Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom ìvimo i umiremo i Tebi je povratak. Nave~er bi u~io: Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom ìvimo i umiremo i Tebi je povratak. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 1455. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uve~er u~io: Omrknusmo i omrknu vlast Allahu. Hvala Allahu, nema drugog boga, osim Allaha, On nema druga. Njemu pripadaju vlast i hvala i On je nad svim mo}an. Gospodaru, molim Te za dobro ove no}i i dobro poslije nje, a utje~em Ti se od zla ove no}i i zla poslije nje. Gospodaru, utje~em ti se od lijenosti i te{ke starosti. Gospodaru, utje~em Ti se od kazne u vatri i kazne u kaburu. A kada bi osvanuo, prou~io bi isto, zapo~inju}i: Osvanusmo i osvanu vlast Allahu... (Muslim) 1456. Abdullah b. Hubejb, r.a., kazuje da mu je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ako uve~er i ujutro tri puta prou~i{: Kul huvallahu ehad, Kul euzu bi rabbi-l-felak i Kul euzu bi rabbi-n-nas, za{titit }e te od svakog zla. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1457. Osman r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ni{ta ne moè na{koditi onome ko svako jutro i ve~e tri puta prou~i: U ime Allaha, ~ijim imenom ne moè ni{ta na{koditi ni na Zemlji ni na nebu, a On sve ~uje i zna! (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
243
249. [ta se u~i prije spavanja?

Uzvi{eni Allah kaè: Doista, u stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana, imaju znamenja za ljude koji razmi{ljaju; za one koji i stoje}i i sjede}i i leè}i Allaha spominju, i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju. (Ali-Imran 190, 191.) 1458. Huzejfe i Ebu-Zerr, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., u~io kada bi lijegao u postelju: Bismikellahumme ahja ve emut (Gospodaru, u Tvoje ime ìvim i umirem). (Buhari) 1459. Alija, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao njemu i .atimi: Kada lijeète u postelju, prou~ite trideset tri puta tekbir, trideset tri puta subhanallah i trideset tri puta elhamdulillah. (Muttafekun alejhi) 1460. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: O~istite postelju kada lijeète, jer ne znate {ta je iza vas ostalo u postelji, a zatim prou~ite: Gospodaru moj, u Tvoje ime lijeèm i ustajem. Ako mi du{u uzme{, smiluj joj se, a ako me poìvi{, sa~uvaj me, kao {to ~uva{ Svoje dobre robove! (Muttefekun alejhi) 1461. Ai{a, r.a., kazuje: Prilikom lijeganja u postelju, Allahov Poslanik, a.s., puhnuo bi u ruke, a zatim bi na njih prou~io Kul huvallahu ehad, Kul euzu bi rabbi-l-felak i Kul euzu bi rabbinnas, i rukama potrao po tijelu. U drugom hadisu se kaè: Kada bi lijegao u postelju, Allahov Poslanik, a.s., sastavio bi ruke, a zatim puhnuo na njih, prou~io: Kul hevallahu ehad, Kul euzu bi rabbilfelak i Kul euzu bi rabbinnas, a potom bi rukama potrao {ta bi mogao od tijela, zapo~inju}i od glave i lica prednjeg dijela tijela. Radio je to po tri puta. (Muttefekun alejhi) 1462. Bera b. Azib, r.a., prenosi da mu je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada lijeè{ u postelju, uzmi abdest, lezi na desnu stranu i prou~i: Gospodaru moj, Tebi se predajem, Tebi se okre}em, Tebi se prepu{tam i na Tebe oslanjam, nadaju}i se Tvojoj nagradi i strahuju}i od Tvoje kazne. Uto~i{te i spas od Tebe je samo pod Tvojim okriljem. Vjerujem u Tvoj Kitab,
244
Rijadu-s-salihin
koji si objavio, i u Poslanika, kojeg si poslao. Ako te no}i umre{, umro si s islamom u srcu, i neka ti to budu zadnje rije~i koje izgovori{. (Muttefekun alejhi)
POGLAVLJE O DOVAMA
Uzvi{eni Allah kaè: Gospodar va{ rekao je: Zovite Me i Ja }u vam se odazvati! (Gafir, 60) Dozivajte ponizno i u sebi Gospodara svoga, On ne voli one koji granice prekora~uju. (El-Araf, 55) A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, doista, blizu: odazivam se molbi onoga ko Me moli. (El-Bekara, 186) Onaj koji se nevoljniku, kada mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja. (En-Neml, 62) 1456. Numan b. Be{ir r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dova je ibadet. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1466. Ai{a, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., volio je sadràjne dove, dok je druge izbjegavao. (Ebu-Davud sa dobrim senedom) 1467. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., naj~e{}e u~io ovu dovu: Gospodaru moj, podari nam dobro na ovom i budu}em svijetu, i sa~uvaj nas dèhenemske kazne. (Muttefekun alejhi) 1468. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru, molim Te za uputu, bogobojaznost, ~ednost i zadovoljstvo. (Muslim) 1469. Tarik b. E{jeme, r.a., kazuje: Kada bi neko primio islam, Allahov Poslanik, a.s., bi ga podu~io namazu, a zatim bi mu naredio da prou~i ovu dovu: Gospodaru moj, oprosti mi, smiluj mi se, uputi me, za{titi me i opskrbi me! Prema drugom hadisu, Tarik kazuje da je ~uo, kada je neko rekao: Allahov Poslani~e, {ta da u~im kada molim Allaha?
Rijadu-s-salihin
245
Prou~i, odgovori mu: Gospodaru, oprosti mi, smiluj mi se, za{titi me i opskrbi me! Ova dova sadrì dobro ovoga i budu}eg svijeta. (Muslim) 1470. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Gospodaru, Ti vlada{ srcima, pa na{a srca nadahni pokorno{}u Tebi! (Muslim) 1471. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Traìte kod Allaha za{titu od velikog isku{enja, nesno{ljive muke, te{ke sudbine (odredbe) i zluradosti neprijatelja! (Muttefekun alejhi) 1472. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj, sa~uvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem ìvim i ahiret na koji se vra}am, i neka mi ìvot bude pove}anje svakog dobra, a smrt olak{anje od svakog zla. (Muslim) 1474. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io ovu dovu: Gospodaru, utje~em Ti se od nemo}i, lijenosti, straha, duboke starosti i {krtosti, i utje~em Ti se od kazne u kaburu i isku{enja u ìvotu i poslije smrti. U drugom hadisu se dodaje. ... da me dug ne pritisne i da mi ljudi zlo ne nanesu. (Muslim) 1475. Ebu-Bekr, r.a., kazuje da je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: Podu~i me dovi koju }u u~iti u namazu! Prou~i, re~e mi: Gospodaru, ja sam sebi mnogo nepravde u~inio, a samo Ti grijehe opra{ta{, pa mi oprosti Tvojim oprostom i smiluj mi se, jer Ti opra{ta{ i milostiv si! (Muttefekun alejhi) 1476. Ebu-Musa, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., u~io i ovu dovu: Gospodaru, oprosti mi grijehe i neznanje, grijehe koje po~inih prema sebi i ono {to Ti bolje zna{ od mene samoga. Gospodaru, oprosti mi zbilju i {alu, pogre{ku i namjeru, jer sve to sam u~inio. Gospodaru, oprosti mi prija{nje i kasnije grijehe, ono {to u~inih tajno i javno i ono {to Ti bolje zna{ od mene samoga. Ti Svom rahmetu pribliùje{ onoga koga Ti ho}e{, a od njega udaljuje{ onoga koga ho}e{, i Ti nad svim ima{ mo}. (Muttefekun alejhi)
246
Rijadu-s-salihin
1477. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj, utje~em Ti se od zla koje u~inih i koje ne u~inih. (Muslim) 1478. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io i ovu dovu: Gospodaru moj, utje~em Ti se od prolaska Tvojih blagodati, promjene Tvoje za{tite, Tvoje iznenadne kazne i Tvoje velike srd`be. (Muslim) 1479. Zejd b. Erkam, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru, za{titi me od nemo}i i lijenosti, {krtosti, duboke starosti i kazne u kaburu. Gospodaru, du{u mi nadahni bogobojazno{}u i od grijeha je o~isti, jer samo je Ti od grijeha moè{ o~istiti; Ti si njen za{titnik i njeno uto~i{te! Gospodaru, utje~em Ti se od beskorisnog znanja, nepokornog srca, nezasitne du{e i dove koju Ti ne prima{. (Muslim) 1480. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik u~io ovu dovu: Gospodaru, Tebi se predajem, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam, Tebi se kajem, u Tvoje ime se sporim i po njemu sudim. Oprosti mi ranije i kasnije grijehe i ono {to u~inih tajno i javno, jer Ti Svom rahmetu pribliàva{ onoga koga ho}e{, a od njega udaljuje{ onoga koga ho}e{. Samo si Ti Allah, i samo Tebi pripadaju mo} i vlast. (Muttefekun alejhi) 1481. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., imao obi~aj u~iti ovu dovu: Gospodaru moj, za{titi me od isku{enja vatre, kazne u vatri, i zla bogatstva i siroma{tva. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 1483. [ekel b. Humejd, r.a., kazuje: Rekao sam Allahovom Poslaniku, a.s.: Podu~i me nekoj dovi? Reci, odgovori mi: Gospodaru, utje~em Ti se od zla moga sluha, vida, jezika, srca, i zla mog spolnog organa. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen) 1484. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., govorio: Gospodaru, utje~em Ti se od lepre, ludila, gube i te{kih bolesti. (Ebu-Davud, sahih)
Rijadu-s-salihin
247
1485. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj, utje~em Ti se od gladi, a ona je lo{ sudrug; i utje~em Ti se od prevare, a ona je lo{a pratnja. (Ebu-Davud, sahih) 1486. Jedan rob, koji se htio otkupiti iz ropstva, re~e Aliji: Pomozi mi, jer ne mogu dug izmiriti! Alija mu re~e: Podu~it }u te dovi kojoj me je Allahov Poslanik, a.s., podu~io, i kada bi tvoj dug bio koliko brdo, Allah bi ti ga otplatio. Prou~i: Gospodaru moj, zadovolji me Tvojim halalom od Tvoga harama, i Tvojom dobrotom me u~ini neovisnim od bilo koga drugog. (Tirmizi, hasen) 1489. [ehr b. Hav{eb zapitao je Ummu Seleme, r.a.: Majko pravednih, koju dovu je Allahov Poslanik, a.s., naj~e{}e u~io kada je bio kod tebe? Naj~e{}e je u~io: O Ti koji vlada{ srcima, moje srce u~vrsti u Tvojoj vjeri! (Tirmizi, hasen) 1490. Ebu-Derdaa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Davud, a.s., u~io je ovu dovu: Gospodaru, molim Te za Tvoju ljubav, ljubav prema onome ko Tebe voli, i za djela kojim se Tvoja ljubav postiè. Gospodaru moj, neka mi Tvoja ljubav bude draà od mene samog, moje obitelji i hladne vode. (Tirmizi, hasen) 1491. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^vrsto se drìte rije~i: O Uzvi{eni i Plemeniti! (Tirmizi, Nesai, sahih) 1492. Ebu-Umame, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., jednom prilikom prou~io je dugu dovu, od koje ni{ta nismo zapamtili. Kada smo mu rekli: Allahov Poslani~e, prou~io si dugu dovu, ali ni{ta nismo zapamtili!, on nam odgovori: Podu~it }u vas dovi koja sadrì sve {to sam prou~io. Recite: - Gospodaru, molim Te za dobro za koje Te je molio Tvoj Poslanik Muhammed, a utje~em Ti se od zla od kojeg Ti se utjecao Tvoj Poslanik Muhammed. U Tebi je oslonac, Ti Svom rahmetu pribliùje{ i samo u Tebe su snaga i mo}! (Tirmizi, hasen)
248
Rijadu-s-salihin
1493. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io ovu dovu: Gospodaru moj, molim Te za ono ~ime se postiè Tvoja milost, zasluùje Tvoj oprost, dostiè za{tita od svakog grijeha i nagrada za svako dobro~instvo, i zasluùje Dènnet, a spa{ava od Dèhennema. (Hakim)
251. O vrijednosti dove koja se u~i u odsustvu onoga kome se u~i.

Uzvi{eni Allah kaè: A oni koji poslije njih dolaze govore: Gospodaru na{, oprosti nama i na{oj bra}i koja su nam prethodila u vjeri. (El-Ha{r, 10) I traì oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice. (Muhammed, 19) Gospodaru na{, oprosti meni, i roditeljima mojim, i svim vjernicima, na dan kada se ra~un bude polagao. (Ibrahim, 41) 1494. Ebu-Derda, r.a., kazuje da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kaè: Kada god musliman moli Allaha za svog brata muslimana u njegovom odsustvu, melek mu odgovori: I tebi isto! (Muslim)
252. O pitanjima u vezi sa u~enjem dove.

1496. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvratio je punom mjerom onaj ko kaè onome ko mu u~ini dobro~instvo: Allah te nagradio svakim dobrom! (Dèzakellahu hajra) (Tirmizi, hasen, sahih) 1497. Dàbir, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne proklinjite sebe, va{u djecu i imetke, jer proklinjanje se moè podudariti s vremenom u kojem Allah prima dovu, pa vam proklinjanje ne}e primiti. (Muslim) 1498. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na sed`di je ~ovjek najbliì Allahu; zato tada u~ite dove {to vi{e. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
249
1499. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah }e vam primati dove, sve dok ne budete poùrivali i govorili: Molio sam Gospodara, pa mi dovu nije primio! U Muslimovom predanju kaè se: Dova se prima, sve dok ~ovjek ne bude molio grijehom, prekidanjem rodbinskih odnosa, i dok ne bude poùrivao. A {ta je poùrivanje, Allahov Poslani~e?, neko upita. Poùrivanje je da kaè: - Molio sam i molio, pa mi se dova nije primila - i tada se raàlosti i prestane u~iti dovu. (Muttefekun alejhi) 1501. Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada god musliman uputi dovu, Allah mu je primi ili ga u veli~ini dove za{titi zla, ukoliko ne moli grijehom, ili prekidanjem rodbinskih veza. Zna~i da u~imo dove {to vi{e!, re~e neko od prisutnih. Allah jo{ vi{e dovu prima, odgovori mu Allahov Poslanik, a.s. (Tirmizi, hasen, sahih) 1502. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io u tegobi: Samo je Allah Bog, Uzvi{eni i Blagi. Samo je Allah Bog, Gospodar Ar{a veli~anstvenog. Samo je Allah Bog, Gospodar nebesa, Gospodar Zemlje i Gospodar Ar{a plemenitog! (Buhari i Muslim) (Muttefekun alejhi)
253. O kerametima Allahovih odabranika.

Uzvi{eni Allah kaè: I neka se ni~ega ne boje i nek ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici, oni koji budu vjerovali i koji se Allaha budu bojali; za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu, Allahove rije~i niko ne moè izmijeniti to }e, doista, biti veliki uspjeh. (Junus, 62-64) 1503. Ebu-Muhammed, Abdurrahman, sin Ebu-Bekrov, r.a., kazuje da su ljudi sa sofe Poslanikove dàmije (ehlussuffe) bili siroma{ni, i da je Allahov Poslanik, a.s., jedanput rekao: Ko ima hrane za dvojicu, neka ku}i povede i tre}eg, a ko ima hrane za ~etvericu, neka povede petog ili {estog. Ebu-Bekr povede trojicu, a Allahov Poslanik, a.s., desetericu, a zatim Ebu-Bekr ode
250
Rijadu-s-salihin
ve~erati sa Allahovim Poslanikom, a.s. Kada su klanjali jaciju, i kada je pro{ao jedan dio no}i, Ebu-Bekr vrati se ku}i i èna ga upita: Za{to si ostavio goste? Zar im niste dali ve~eru?, zapita je. Ponudili smo ih, ali su odbili ve~arati dok ti ne do|e{! Abdurrahman kaè: Ja sam se izmakao i pritajio, a on povika: Neznalico jedna!, i po~e me grditi i ruìti, a potom re~e gostima: Jedite, prijatno. Tako mi Allaha, ni zalogaja ne}u okusiti! Abdurrahaman dalje kazuje: Allaha mi, kada god smo uzeli zalogaj, ispod njega je narastao jo{ ve}i, dok se nisu gosti najeli. Na kraju je bilo vi{e hrane nego na po~etku. EbuBekr pogleda u hranu, i re~e èni: Sestro Beni .irasa, {ta je ovo? Radosti mi, sada je hrane tri puta vi{e nego kada smo po~eli jesti!, rekla je ona. [ejtan me naveo na zakletvu, re~e Ebu-Bekr i po~e jesti. Zatim je hranu odnio Allahovom Poslaniku, a.s., i ona je ostala kod njega. Ujutro, po{to je istekao ugovor izme|u nas i jednog plemena, prido{li svijet smo podijelili na dvanaest ljudi, a sa svakim ~ovjekom je bilo ljudi toliko da Bog najbolje zna koliko ih je bilo, i svi su oni jeli toga jela. (Muttefekun alejhi) 1505. Dàbir, b. Semure, r.a., prenosi: @alili su se stanovnici Kufe Omeru, r.a., na Sada b. Ebi Vekasa, pa im je Omer, r.a., postavio za namjesnika Amara. Tuìli su se na Sada da im, ~ak, lijepo ne klanja. Omer je poslao po njega da do|e, pa mu rekao je: O Ebu-Ishak, ovi zaista tvrde da ti lijepo ne klanja{. Sa d, r.a., re~e: Tako mi Allaha, {to se mene ti~e, ja sam njima klanjam namaz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od kojeg ne odstupam. Ja klanjam dva rekata, jacijska na kojima oduljim kijam, a onda dva posljednja skratim. Omer, r.a., mu tada re~e: Tako je mi{ljenje o tebi, o Ebu-Ishak. Tada je Omer, r.a., poslao sa njim ~ovjeka ili vi{e njih u Kufu, koji su pitali Kufijane o Sadu. U svaku dàmiju u{li su i pitali za Sada. Sve dàmije su se pohvalno izrazile o njemu, a kada je Omerov izaslanik do{ao u mesdìd, Beni-Absa, jedan od njih ustade (kojeg su zvali Usame b. Katade) a imao je nadimak EbuSade, pa je rekao: Po{to nas ti pita{ za Sada, ja ti tvrdim da Sad ne ide u rat s vojskom, ne dijeli podjednako i ne sudi pravedno. Tad Sad re~e: Ja }u ti zaista za to izre}i dovu (prokletstvo) za troje: - Allahu moj, ako je ovaj Tvoj rob laòv i ako se digao iz licemjerstva, da se ~uje i vidi, onda mu podaj dug ìvot i dugotrajno siroma{tvo i izloì ga isku{enjima èna.- I to je tako bilo. Poslije, kada bi ga pitali o stanju, on bi rekao: Ja sam te{ki starac sa puno isku{enja. Stigla me kletva Sadova. Abdul Melik Umejr, prenosilac od Dàbira b. Semure, r.a., kaè: Ja sam ga vidio nakon
Rijadu-s-salihin
251
toga, pale su mu obrve na o~i od puste starosti, a kada bi ga susjedi susreli na putevima, na kojima bi se izleàvao, oni bi ga izbjegavali, a on bi ometao ène koje su prolazile ulicom, uznemiravaju}i ih. (Muttefekun alejhi) 1506 Od Urve b. Zubejra, r.a., prenosi se da je Erva, k}erka Evsa, tuìla Seida b. Zejda b. Amr b. Nufejla, r.a., kod Mervana b. Hakema. Ona je tvrdila, da je on uzeo dio njene zemlje. Said tada re~e: Zar ja da uzmem dio njene zemlje, nakon {to sam ~uo od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da veli. Mervan tada re~e: A {ta si ~uo od Allahova Poslanika, s.a.v.s.? Said re~e: ûo sam od Allahova Poslanika da kaè: Ko uzme pedalj zemlje nasilno od drugog, }e biti sa njom pritisnut do sedme zemlje. Mervan mu re~e: Ja te vi{e ne pitam za drugi dokaz odbrane poslije ovog {to si kazao. Seid tada re~e: Allahu moj, ako je ona la`ljivica, onda joj oduzmi vid njen i usmrti je u njenoj zemlji. Ravija ovog hadisa veli: Ona nije umrla dok nije oslijepila, pa kada je hodala po svojoj zemlji, upala je u bunar i u njemu umrla. (Muttefekun alejhi) U Muslimovu rivajetu ovog hadisa, on prenosi od Muhameda b. Zejda b. Abdullaha b. Omera u istom zna~enju. Ravija Muslimov tvrdi da je on li~no vidio Ervu b. Evsu, koja je potvorila Seida, kako hoda slijepa, pa pipaju}i zidove vi~e: Stigla me je kletva Seidova. Ona je poslije nai{la na bunar svoj zbog koga se parni~ila, pa je upala u njega, i on joj je bio kabur. 1508. Enes, r.a., kazuje: Kada su dvojica ashaba jedne mrkle no}i iza{la iz ku}e Allahovog Poslanika, a.s., ispred njih su i{le dvije svjetiljke, a kada su se razdvojili, ispred svakog je bila svjetiljka dok nisu u{li u svoje ku}e. (Buhari) 1509. Ebu-Hurejre, r.a., kaè: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je desetak osoba u izvidnicu pa postavi za emira Asima b. Sabita, ensariju, r.a. Oni su putovali sve dok ne stigo{e u mjesto Hedat izme|u Usfana i Meke. Tu su bili otkriveni od jednog ogranka plemena Huzejl, zvanog Benu-Lihjan. Blizu stotinu naoruànih strijelaca pojurilo je prema njima, slijede}i ih i prate}i po njihovu tragu. Kada ih je primijetio Asim i njegovo dru{tvo, sklonili su se na jedno mjesto, a naoruàni progonitelji su ih opkolili, pa onda reko{e: Do|ite i predajte se, a mi vam garantiramo i savjetujemo da ne}emo ubiti ni jednog od vas.
252
Rijadu-s-salihin
Asim b. Sabir, zapovjednik muslimanske ~ete re~e: O ljudi, {to se ti~e mene, ja ne vjerujem ni jednom nevjerniku (ne predajem se). Allahu moj, izvijesti o nama svoga Poslanika, s.a.v.s. Zasuli su ih strijelama i ubi{e Asima. Trojica ljudi im se predade na ~vrsto obe}anje. To su bili: Hubejb, Zejd b. Desine i jo{ jedan ~ovjek. Po{to im se predado{e, razoruà{e ih i poveza{e. Onaj tre}i ~ovjek zarobljenik re~e: Ovo je prava izdaja, tako mi Allaha, ja sa vama ne}u ni koraka dalje. Zaista, u ovim pogubljenim ja imam primjer. Oni su ga vukli i gonili da ide sa njima, ali on ne htjede nikako i}i, pa ga oni ubi{e. Tada su krenuli sa Hubejbom i Zejd b. Desinom. Na kraju su ih prodali mu{ricima u Meki, poslije doga|aja na Bedru. Hubejba je kupio Benul-Haris b. Amir b. Nevfel b. Abdu l-Menaf. Hubejb je na Bedru pogubio njihovog oca Harisa. Hubejb je ostao kod njih u zarobljeni{tvu dok se ne sloè da ga ubiju. Jednog dana je Hubejb zatraìo od jedne Harisove k}eri britvu, da bi se njom obrijao (po stidnim mjestima), pa mu je ona dala. Njen sin~i} je dopuzao do njega. Bila je zaboravila na dijete, pa kada vidje dijete u njegovom krilu, a britva mu u ruci, èstoko se prepade za dijete da ga on ne ubije. Njen strah je Hubejb primijetio pa joj re~e: Jesi li se prepala, da ga ja ne ubijem. Ne boj se, ja to ne}u u~initi. Ona je rekla: Tako mi Allaha, ja nisam vidjela hairnijeg zarobljenika od tebe. Tako mi Allaha, ja sam ga zatekla jednog dana gdje jede tek ubrani grozd iz ruke, a okovan u sindìre. A u Meki tada nigdje nije bilo ploda (vo}a). Ona re~e: To je zaista bila hrana kojom je Allah hranio Hubejba. Kada je do{lo vrijeme njegove pogibije, sinovi Harisovi su ga izveli iz harema da bi ga ubili u hillu (prostoru slobodnom za takve poslove). Tada im Hubejb re~e: Pustite me da klanjam dva rekata. Oni ga pusti{e, a on klanja dva rekata, a onda re~e: Tako mi Allaha, da vi ne smatrate da me je strah, ja bih jo{ produìo namaz, a onda re~e: Allahu moj, sakupi ih jednog po jednog, a likvidiraj ih sve pojedina~no. Nemoj ostaviti od njih ni jednog. Onda je nastavio u stihu: Budu}i da ginem kao musliman, ja zato nikakve tuge nemam. Na koju god stranu ja budem pao, svejedno mi je, jer moja pogibija je radi Allaha. Moja pogibija je smrt radi Allaha, pa On, ako ho}e, blagoslovit }e svaki dio moga tijela raskomadana. Tako je Hubejb u~inio sunnetom svakog muslimana koji sigurno gine - da klanja namaz. Poslanik, s.a.v.s., obavijestio je ashabe o cijelom slu~aju istog dana, te {ta su sve u~inili mu{rici. Jedna grupa Kurej{ija krenu{e da traè Asima b. Sabita ~im su saznali da je on poginuo, ne bi li ga po ~emu raspoznali, jer on bija{e pogubio jednog njihova prvaka. Ali mu se nisu mogli pribliìti od ogromnog roja skakavaca, koje Allah posla kao oblak na to mjesto. Asim je bio za{ti}en od predstavnika Kurej{ija, tako da nisu mogli ni jedan komadi} tijela od njega odsje}i. (Buhari)
POGLAVLJE O ZABRANJENIM DJELIMA

254. O zabrani ogovaranja i naredbi ~uvanja jezika
Uzvi{eni Allah kaè: ... i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a to je vama odvratno, zato se Allaha bojte, Allah, doista, prima pokajanje i milostiv je. (El-Hudùrat, 12) I ne povodi se za onim {to ne zna{! I sluh, i vid, i razum, za sve to }e se, zaista, odgovarati. (El-Isra, 36) On ne izusti nijednu rije~, a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. (Kaf, 18) 1511. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori ono {to je dobro, ili neka {uti. (Muttefekun alejhi) 1512. Ebu-Musa, r.a., upitao je Allahovog Poslanika, a.s.: Allahov Poslani~e, ko je najbolji musliman? Onaj od ~ijeg jezika i ruku su muslimani sigurni, odgovorio je on. (Muttefekun alejhi) 1513. Sehl b. Sad, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko mi garantira ~istotu jezika i spolnog mjesta, ja mu garantiram Dènnet. (Muttefekun alejhi) 1514. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ôvjek izgovori rije~ na koju i ne obra}a pa`nju, a zbog nje }e biti ba~en u vatru, dublje nego {to je razdaljina od istoka do zapada. (Muttefekun alejhi) 1515. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ôvjek izgovori
254
Rijadu-s-salihin
rije~ dragu Allahu, ne obra}aju}i na nju pa`nju, a Allah }e ga zbog nje uzdi}i na visoke stepene; drugi izgovori rije~ koja rasrdi Allaha, ne obra}aju}i pa`nju na nju, a zbog nje }e biti ba~en u Dèhennem. (Buhari) 1517. Sufjan b. Abdullah, r.a., kazuje da je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: Podu~i me ne~emu ~ega }u se ~vrsto dràti? Reci: Allah mi je Gospodar, a zatim ustraj! rekao je Poslanik, a on je upitao: êga se najvi{e pla{i{ za mene, Allahov Poslani~e? On se uhvati za svoj jezik i re~e: Ovoga! (Tirmizi, hasen, sahih) 1518. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne govorite mnogo, osim ako spominjete Allaha, jer mnogi govor - ako nije spominjanje Allaha - okamenjuje srca, a najudaljeniji od Allaha je ~ovjek kamenog srca. 1520. Ukbe b. Amir, r.a., zapitao je Allahovog Poslanika, a.s.: U ~emu je spas, Allahov Poslani~e? ûvaj svoj jezik, neka ti tvoja ku}a bude dovoljna, i pla~i nad svojim grijehom, odgovorio je on. (Tirmizi, hasen) 1521. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: Kada ~ovjek osvane, cijelo tijelo se pokori jeziku, i govori mu: Boj se Allaha zbog mene, jer moja sudbina zavisi od tebe, pa ako bude{ na ispravnom putu, i ja sam na ispravnom putu, a ako skrene{, i ja sam skrenuo s pravog puta. (Tirmizi) 1523. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., upitao: Znate li {ta je ogovaranje? Prisutni reko{e: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju! Ogovaranje je da svog brata muslimana spominje{ po onome {to on ne voli, rekao je on. A {ta ako pri njemu bude ono {to spominjemo?, zapita{e. Ako bude pri njemu ono {to spominje{, ogovorio si ga, a ako to ne bude pri njemu, potvorio si ga. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
255
1524. Ebu-Bekr, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao na Oprosnom hadù na Mini prilikom hutbe na Kurban-bajram: Va{a krv, va{i imeci i va{e ~asti su vam sveti, kao {to je svet ovaj dan u ovom mjesecu i u ovom gradu. Jesam li dostavio? (Muttefekun alejhi) 1525. Ai{a, r.a., kazuje da je rekla Allahovom Poslaniku, a.s.: Dovoljno ti je {to je Safija takva i takva!, tj. niskog rasta, na {to on re~e: Rekla si tako krupnu rije~, koja bi, kada bi se pomije{ala s morem, promijenila mu miris! Ona, dalje, kaè: Jednom sam pred njim opona{ala nekog ~ovjeka, i Allahov Poslanik, a.s., mi re~e: Ne bih nekoga opona{ao, kada bi mi dali toliko i toliko bogatstva! (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1526. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada sam bio na miradù, pro{ao sam pored ljudi koji su bakrenim noktima sami sebi grebali lica i prsa; zato upitah: Ko su ovi ljudi, Dìbrile? To su oni koji su druge ljude ogovarali i kaljali im ~ast!, odgovori on. (Ebu-Davud, sahih) 1527. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Muslimanima su me|usobno zabranjeni ìvoti, imeci i ~asti. (Muslim)
255. Zabranjeno je slu{ati ogovaranje, a onaj ko ~uje zabranjeno ogovaranje, duàn ga je prekinuti ili ogovara~a sprije~iti. Ako to ne moè u~initi, ili ga ogovara~ ne poslu{a, duàn je napustiti takav skup, ako to moè.
Uzvi{eni Allah kaè: A kada ~uju besmislen govor, od njega se okrenu. (El-Kasas, 55) I oni koji besmislen govor izbjegavaju. (El-Muminum, 3) I sluh, i vid, i srce, za sve }e se, doista, odgovarati. (El-Isra, 36) Kada vidi{ one koji se rije~ima Na{im izrugivaju, napusti ih sve dok na drugi razgovor ne pre|u. A ako te {ejtan navede da zaboravi{, onda, kad se opomene sjeti{, ne sjedi vi{e sa nevjernicima. (El-Enam, 68)
256
Rijadu-s-salihin
1528. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko za{titi ~ast svog brata muslimana, Allah }e mu na Sudnjem danu za{tititi lice od Vatre. (Tirmizi, hasen)
256. Kada je ogovaranje dozvoljeno?

1531. Ai{a, r.a., pri~a da je jedan ~ovjek zatraìo da u|e kod Allahovog Poslanika, a.s., na {to on re~e: Dopustite mu, lo{ li je on ~ovjek! (Muttefekun alejhi) 1532. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Mislim da ta dvojica ljudi ne znaju ni{ta o islamu!
(Buhari)
1534. Zejd b. Erkam, r.a., pripovijeda: Na jednom putovanju s Allahovim Poslanikom, a.s., ljude je zadesila oskudica, zbog ~ega Abdullah b. Ubejj re~e: Ne udjeljujte ni{ta onima koji su uz Allahovog Poslanika, ne bi li ga napustili! Ako se vratimo u Medinu, sigurno }e ja~i iz nje protjerati slabije! Kada sam rekao Allahovom Poslaniku, a.s., {ta je rekao, on pozva Abdullaha b. Ubejja i Abdullah mu se zakle najve}om zakletvom da to nije rekao. Zejd je slagao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., reko{e neki. To me je te{ko boljelo, sve dok Allah nije objavio ajet koji je potvrdio istinitost mojih rije~i: Kada ti do|u licemjeri... Allahov Poslanik, a.s., pozvao ih je da im zamoli Allaha za oprost, na {to su oni oholo otresli glavama. (Muttefekun alejhi) 1535. Ai{a, r.a., prenosi da je Hinda, èna Ebu-Sufjana rekla Allahovom Poslaniku, a.s.: Ebu-Sufjan je {krt ~ovjek, ne daje mi onoliko koliko je potrebno meni i djeci, osim ako ja ne{to uzmem bez njegova znanja! Uzimaj umjereno, onoliko koliko je dovoljno tebi i djeci, odgovori joj Allahov Poslanik, a.s. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
257
257. O zabrani preno{enja tu|ih rije~i s namjerom sijanja razdora me|u ljudima
Uzvi{eni Allah kaè: ... (i ne slu{aj) klevetnika, onoga koji tu|e rije~i prenosi. (El-Kalem, 11) I on ne izusti nijednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. (Kaf, 18) 1536. Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne}e u}i u Dènnet onaj ko prenosi tu|e rije~i. (Muttefekun alejhi) 1537. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., pro{ao pokraj dva kabura i rekao: Ova dvojica se sada ka`njavaju, a ne ka`njavaju se zbog velikog grijeha, ali on je doista velik kod Allaha! Prvi je prenosio tu|e rije~i, a drugi se nije ~uvao mokra}e kada je obavljao malu nu`du. (Muttefekun alejhi)
258. Zabranjeno je tu|e rije~i prenijeti vlastima, kada za to nema razloga,a postoji bojazan da }e do}i do smutnje i tome sli~no
Uzvi{eni Allah kaè: I ne pomaìte jedni drugima u grijehu i neprijateljstvu. (El-Maide, 2) 1539. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne prenosite mi ni{ta jedni o drugima, jer ja ho}u iza}i me|u vas mirne savjesti. (Ebu-Davud, Tirmizi, daif)
259. O prezrenosti licemjerstva

Uzvi{eni Allah kaè: Oni se skrivaju od ljudi, ali se ne mogu skriti od Allaha, a On je uz njih i kad no}u smi{ljaju rije~i kojima On nije zadovoljan; a Allah dobro zna sve {to oni rade. (En-Nisa, 108)
258
Rijadu-s-salihin
1540. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi su kao metali; najbolji u islamu su oni koji su bili najbolji u doba dàhilijeta - ako shvate vjeru. Najbolji ljudi za upravljanje jesu oni koji to najvi{e izbjegavaju, a najgori su ljudi licemjeri, koji jednima govore jedno, a drugima drugo. (Muttefekun alejhi) 1541. Muhammed b. Zejd kazuje da su neki ljudi upitali njegovog djeda Abdullaha b. Omera r.a.: Kada posje}ujemo vladare, mi govorimo suprotno onome {to govorimo kada iza|emo? Abdullah im odgovori: To smo ubrajali u licemjerstvo u doba Allahovog Poslanika, a.s. (Buhari)
260. O zabrani laì

Uzvi{eni Allah kaè: I ne povodi se za onim {to ne zna{! (El-Isra, 36) On ne izusti nijednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. (Kaf, 18) 1542. Abdullah b. Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Istina vodi dobro~instvu, a dobro~instvo vodi u Dènnet, i ~ovjek govori istinu, sve dok se kod Allaha ne upi{e istinoljubivim. La` vodi u razvrat, a razvrat vodi u Dèhennem, i ~ovjek laè sve dok se kod Allaha ne upi{e la`ljivcem. (Muttefekun alejhi) 1543. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Pri kome budu ~etiri svojstva, }e biti ~isti licemjer, a pri kome bude jedno od tih svojstava, pri njemu }e biti svojstvo licemjerja, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu se ne{to povjeri, laè kada govori, prevari kada obe}a i prelazi granicu kada se prepire. (Muttefekun alejhi) 1544. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko bude pri~ao la`ne snove, zaduìt }e se da u ~vor sveè dvije dlake, {to ne}e mo}i u~initi; ko bude prislu{kivao razgovor ljudi koji to ne èle, na Sudnjem danu u u{i }e mu se nasuti olovo; ko bude nacrtao
Rijadu-s-salihin
259
sliku, }e biti ka`njen i naredit }e mu se da u nju udahne du{u, ali to ne}e mo}i u~initi. (Buhari) 1545. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Najve}a la` je da ~ovjek govori kako je usnio ono {to nije usnio. (Buhari)
262. O podsticanju na provjeravanje svega {to se govori ili prenosi.

Uzvi{eni Allah kaè: I ne slijedi ono {to ne zna{. (El-Isra, 36) I on ne izgovori nijednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. (Kaf, 18) 1547. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dovoljno je ~ovjeku laì da pri~a sve {to ~uje. (Muslim) 1548. Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Laàc je onaj ko od mene prenese hadis, znaju}i da je to la`. (Muslim) 1549. Esma, r.a., prenosi da je jedna èna zapitala: Allahov Poslani~e, je li mi grijeh da se pred ino}om pretvaram kako me mu` ne~im odlikuje? Onaj ko se pretvara da se ne~im odlikuje je kao onaj ko obmanjuje druge, obla~e}i odje}u ljudi kojima ne pripada. (Muttefekun alejhi)
263. La`no svjedo~enje je najstroè zabranjeno

Uzvi{eni Allah kaè: Klonite se la`nog govora. (El-Had`, 30) I ne povodi se za onim {to ne zna{! (El-Isra, 36) On ne izusti nijednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. (Kaf, 18) Gospodar tvoj je, doista, u zasjedi. (El-.ed`r, 14)
260
Rijadu-s-salihin
I oni koji ne svjedo~e la`no. (El-.urkan, 72) 1550. Ebu-Bekr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ho}ete li da vam kaèm koji je grijeh najve}i? Ho}emo!, odgovorismo, a on re~e: Pripisivanje druga Allahu i neposlu{nost roditeljima. Allahov Poslanik, a.s., bio je naslonjen, potom se uspravi, pa re~e: I la`no svjedo~enje! Da ho}e u{utjeti! (Muttefekun alejhi)
264. Zabranjeno je poimeni~no proklinjati nekog ~ovjeka, ili ìvotinju.

1551. Ebu-Zejd Sabit b. Dahhak, r.a., (spada u one koji su dali prisegu na vjernost na Hudejbiji), kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko se namjerno i la`no zakune drugom vjerom, osim islama, }e biti onakav kao {to se zakleo; ko izvr{i samoubojstvo, na Sudnjem danu }e biti ka`njen predmetom kojim je samoubojstvo izvr{io; ~ovjek nije obavezan izvr{iti zavjet ako je izvan njegove mogu}nosti; a proklinjanje mumina je isto kao i njegovo ubojstvo. (Muttefekun alejhi) 1552. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Istinoljubiv ~ovjek ne moè biti proklinja~. (Muslim) 1553. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu proklinja~i ne}e bit {efaat~ije niti {ehidi. (Muslim) 1554. Semure b. Dùndub, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne proklinjite jedni druge Allahovim prokletstvom, niti Allahovom srd`bom, niti dèhenemskom vatrom. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih) 1556. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada ~ovjek nekoga prokune, prokletstvo se uzdigne na nebesa i pred njim se zatvore nebeska vrata. Zatim se, kada se spu{ta na Zemlju, pred njim zatvore zemaljska vrata i prokletstvo krene desno i lijevo. Ako ne na|e izlaz, prokletstvo se spusti na onoga ko je
Rijadu-s-salihin
261
proklet, ako je bio za toga, a ako nije, onda se vrati onome ko je proklinjao. (Ebu-Davud)
265. Dozvoljeno je uop}eno proklinjanje velikih grje{nika

Uzvi{eni Allah kaè: Neka je Allahovo prokletstvo na mnogobo{ce! (Hud, 18) A onda }e jedan glasnik viknuti: Neka je Allahovo prokletstvo nad onim koji su sami sebi nanijeli nepravdu! (El-Araf, 44)
266. Bezrazlo`no vrije|anje muslimana je zabranjeno.

Uzvi{eni Allah kaè: A oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (El-Ahzab, 58) 1559. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Vrije|anje muslimana veliki je grijeh, a njegovo ubojstvo je kufr. (Muttefekun alejhi) 1562. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahovom Poslaniku, a.s., doveden ~ovjek koji je pio alkohol i on naredi: Izbatinajte ga! Neki su ga udarali rukama, neki obu}om, a neki odje}om. Kada se ~ovjek udaljio, neki povika{e: Allah te ponizio! Ne govorite tako, re~e Allahov Poslanik, a.s. Ne pomaìte {ejtanu protiv njega! (Buhari)
267. Zabranjeno je vrije|ati mrtve bez razloga ili vjerskog opravdanja

1564. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne vrije|ajte mrtve, jer su oni ve} na{li ono {to su zasluìli. (Buhari)
262
Rijadu-s-salihin
268. O zabrani uznemiravanja drugih

Uzvi{eni Allah kaè: A oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (El-Ahzab, 58) 1565. Abdullah b. Amr b As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani, a muhadìr je onaj ko napusti ono {to je Allah zabranio. (Muttefekun alejhi)
269. O zabrani me|usobne mr`nje, prekidanja veza i izbjegavanja

Uzvi{eni Allah kaè: Samo su vjernici bra}a. (El-Hudùrat, 10) Vjernici su prema vjernicima ponizni, a prema nevjernicima ponositi. (ElMaide, 54) Muhammed je Allahov Poslanik, a njegovi su sljedbenici strogi prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom. (El-.eth, 29) 1567. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nemojte se me|usobno mrziti, nemojte jedni drugima zavidjeti i okretati le|a, i nemojte jedni druge izbjegavati, nego, robovi Allahovi, budite bra}a! Vjerniku nije dozvoljeno napustiti svoga brata vi{e od tri dana. (Muttefekun alejhi) 1568. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Vrata Dènneta otvaraju se svakoga ponedjeljka i ~etvrtka, i oprosti se svakom robu koji Allahu ne pripisuje druga, izuzev onoga ko je zava|en sa svojim bratom muslimanom. Tada se kaè: Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire, sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire! (Muslim)
270. O zabrani zavidnosti

Uzvi{eni Allah kaè: Zar ljudima zavide na onome {to im je Allah iz obilja Svoga darovao? (En-Nisa, 54)
Rijadu-s-salihin
263
1569. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se zavisti, jer zavist uni{tava dobra djela, kao {to vatra uni{tava drva. (Ebu-Davud)
271. O zabrani uho|enja i prislu{kivanja razgovora ljudi koji to ne èle

Uzvi{eni Allah kaè: I ne uhodite jedni druge. (El-Hudùrat, 12) Oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (El-Ahzab, 58) 1570. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se sumnji~enja, jer je sumnji~enje najla`niji govor. Nemojte prislu{kivati, nemojte {pijunirati, ne budite egoisti, nemojte zavidjeti jedni drugima, nemojte se me|usobno mrziti, nemojte jedni drugima okretati le|a, budite bra}a, o, Boìji robovi, kao {to vam je On naredio. Musliman je muslimanu brat i on mu ne ~ini nepravdu; ne poniàva ga i ne prezire. Bogobojaznost je ovdje, bogobojaznost je ovdje - i pokaza na svoje grudi Dovoljno je ~ovjeku zla da prezire svog brata muslimana. Svakom muslimanu zabranjena je krv, ~ast i imetak drugog muslimana. Allah ne gleda u va{a tijela niti u va{e likove, nego gleda u va{a srca i va{a djela. (Muslim) 1572. Pred Ibn-Mesuda, r.a., dovedo{e jednog ~ovjeka i reko{e mu: Ovom ~ovjeku kaplje vino s brade? Zabranjeno nam je da ljude uhodimo, odgovori on ali ako ne{to bude o~ito, prema tome }emo presuditi. (Ebu-Davud, hasen, sahih)
272. Zabranjeno je lo{e misliti o muslimanima, bez prihvatljivog opravdanja

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, klonite se mnogih sumnji~enja, neka sumnji~enja su zaista grijeh.(El-Hudùrat, 12) 1573. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se sumnji, jer sumnje su najla`nije pomisli. (Muttefekun alejhi)
264
Rijadu-s-salihin
273. O zabrani potcjenjivanja muslimana

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, neka se mu{karci jedni drugima ne rugaju; mo`da su oni bolji od njih, a ni ène drugim ènama; mo`da su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne nazivajte jedni druge ru`nim nadimcima! O kako je ru`no da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju, sami sebi ~ine nepravdu. (El-Hudùrat, 11) Te{ko svakom klevetniku - podrugljivcu! (El-Humeze, 1) 1574. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dovoljno je ~ovjeku grijeha da potcjenjuje svoga brata muslimana. (Muslim) 1575. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne}e u}i u Dènnet onaj u ~ijem srcu bude trun oholosti! Neko voli imati lijepu odje}u i obu}u?, zapita jedan ~ovjek. Allah je lijep i voli ljepotu. Oholost je neprihvatanje istine i preziranje ljudi, odgovori Allahov Poslanik, a.s. (Muslim) 1576. Dùndub b. Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., kazivao: Jedan ~ovjek se zaklinjao: Tako mi Allaha, Allah ne}e oprostiti tom i tom ~ovjeku!, pa mu je Allah odgovorio: Ko je taj {to se zaklinje Mojim imenom da Ja ne}u oprostiti tome i tome? Njemu sam ve} oprostio, a tebi djela poni{tio! (Muslim)
274. O zabrani iskazivanja zluradosti zbog nesre}e muslimana

Uzvi{eni Allah kaè: Samo su vjernici bra}a. (El-Hudùrat, 10) One koji èle da se me|u vjernicima {iri razvat, ~eka kazna i na ovom i na budu}em svijetu. (En-Nur, 19) 1577. Vail b. Eska, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., rekao je: Ne raduj se nesre}i
Rijadu-s-salihin
265
drugog, jer mo`da se Allah njemu smiluje, a tebe isku{a!
(Tirmizi, hasen)
275. O zabrani vrije|anja ljudi zbog njihovog porijekla

Uzvi{eni Allah kaè: Oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (El-Ahzab, 58)
276. O zabrani prevare i obmanjivanja

Oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (El-Ahzab, 58) 1579. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne pripada nama onaj ko se protiv nas oru`jem bori, i ne pripada nama onaj ko nas vara. (Muslim) U drugom predanju biljeì se i da je Allahov Poslanik, a.s., nai{ao pored gomile hrane u koju je zavukao ruku, i kada je osjetio vlagu pod prstima, zapita prodava~a: [ta je ovo, vlasni~e hrane? Pokisnulo je, Allahov Poslani~e! Za{to vla`nu hranu nisi stavio na vrh da je ljudi vide? Ne pripada nama onaj ko nas vara! 1580. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne name}ite se la`no u kupoprodaji, da biste tako podigli cijenu. (Muttefekun alejhi) 1583. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne pripada nama onaj ko zavadi ~ovjeka i ènu, ili slugu i gospodara. (Ebu-Davud, sahih)
277. O zabrani prevare

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, ispunjavajte ugovore! (El-Maide,1)
266
Rijadu-s-salihin
I ispunjavajte obavezu, jer }e se za obavezu zaista odgovarati! (El-Isra, 34) 1584. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Pri kome budu ~etiri svojstva, }e biti pravi munafik, a pri kome bude jedno od tih svojstava, pri njemu }e biti svojstvo licemjera, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu se ne{to povjeri; laè kada govori; prevari kada obe}a, i prelazi granicu kada se prepire. (Muttefekun alejhi) 1585. Ibn-Mesud, Ibn-Omer i Enes, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu }e svaki varalica imati zastavu, pa }e se re}i: To je prevara tog i tog! (Muttefekun alejhi) 1586. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu svaki varalica imat }e kod stra`njice zastavu, koja }e biti velika prema veli~ini njegove prevare. A najve}i varalica je vladar koji vara narod. (Muslim) 1587. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah poru~uje: Ja }u na Sudnjem danu biti protivnik trojici ljudi: ~ovjeku koji zada rije~, zaklinju}i se u Moje ime, pa prevari; onome ko slobodnog ~ovjeka proda kao roba, pa potro{i te pare; i ~ovjeku koji ne dadne platu iznajmljenom radniku koji mu zavr{i ugovoreni posao. (Buhari)
278. O zabrani vrije|anja zbog udijeljene sadake

Uzvi{eni Allah kaè: O vjernici, ne poni{tavajte udijeljenu milostinju prigovaranjem i uvredama. (El-Bekara, 264) Oni koji tro{e imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono {to utro{e ne poprate prigovaranjem i uvredama. (El-Bekara, 262) 1588. Ebu-Zerr, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., tri puta ponovio rije~i: Na Sudnjem danu Allah ne}e razgovarati s tri vrste ljudi, niti }e ih pogledati, niti od grijeha o~istiti, nego }e ih èstoko kazniti. Ebu-Zerr re~e: Izgubljeni su i propali! A ko su oni, Allahov Poslani~e?
Rijadu-s-salihin
267
Onaj ko nosi dugu odje}u iz oholosti, onaj ko vrije|a za udijeljenu sadaku, i onaj ko prodaje robu, la`no se zaklinju}i. (Muslim)
279. Zabrana hvalisanja i ugnjetavanja

Uzvi{eni Allah u suri NED@M, 32 ajet, kaè: ... zato se ne hvali{ite bezgrje{no{}u svojom. On dobro zna onoga koji se grijeha kloni. I kaè u suri [ura, 42 ajet: A odgovarat }e oni koji ljude tla~e i bez ikakva osnova red na zemlji remete, njih ~eka bolna patnja. 1589. Ijad b. Himar, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni Allah mi je objavio da vi jedan drugom budete ponizni pa da niko nikoga ne ugnjetava i da se ni jedan ne hvali{e nad drugim. (Muslim) 1590. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada jedan ~ovjek rekne: Propali su i stradali ljudi, on je najve}i stradalnik. (Muslim) U poznatoj predanju stoji: Ova zabrana osude je za onog koji to ~ini iz li~ne samodopadljivosti, isklju~uju}i sebe od propasti, koji potcjenjuje i omalovaàva druge i uzdiè se iznad njih. To je o~ita zabrana, haram. A {to se ti~e onoga koji zapaà nedostatke svijeta u vjerskim poslovima, pa tu osudu izrekne i svoje mi{ljenje kaè iz bri`ljivosti za svijetom i za vjerom, onda nema zamjerke. Tako su to protuma~ili u~enjaci i objasnili. Izme|u ostalih imama je i Malik b. Enes, Hatabi, Humejdi i dr.
280. Zabranjeno je izbjegavati brata muslimana duè od tri dana izuzev ako radi bidate ili javno grije{i
Uzvi{eni Allah kaè: Samo su vjernici bra}a; zato pomirite dva va{a brata. (El-Hudùrat, 10) I ne pomaìte jedni drugim u grije{enju i neprijateljstvu. (El-Maide, 2) 1591. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne prekidajte me|usobne odnose, ne okre}ite jedni drugim le|a, ne mrzite jedni druge i ne zavidite jedni drugim, nego, robovi Allahovi, budite bra}a! Nije dozvoljeno muslimanu izbjegavati razgovor s bratom
268
Rijadu-s-salihin
muslimanom duè od tri dana.
(Muttefekun alejhi)
1592. Ebu-Ejjub, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno muslimanu izbjegavati brata muslimana duè od tri dana; susretnu se, a glavu okre}u jedan od drugog. Bolji je onaj koji prvi nazove selam. (Muttefekun alejhi) 1596. Ebu-Hira{ Hadred b. Ebi Hadred el-Eslemi, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, kada kaè: Izbjegavanje brata muslimana godinu dana je kao njegovo ubojstvo. (Ebu-Davud sa sahih senedom) 1597. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno vjerniku izbjegavati brata vjernika duè od tri dana. Ako pro|u tri dana, neka ga potraì i nazove mu selam, pa ako primi selam, imaju podjednaku nagradu, a ako ne primi selam, snosit }e grijeh, dok je onaj koji je nazvao selam tim ~inom prestao izbjegavati brata muslimana. (Ebu-Davud, hasen)
281. Zabranjeno je dvojici da se bezrazlo`no sa{aptavaju u prisustvu tre}eg, bez njegove saglasnosti. Isti propis je kada razgovaraju jezikom nerazumljivim za tre}eg!
Uzvi{eni Allah kaè: Sa{aptavanje je {ejtanski posao. (El-Mudàdele, 10) 1598. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zabranjeno je dvojici da se sa{aptavaju u prisustvu tre}eg. (Muttefekun alejhi)
282. Zabranjeno je, bez vjerskog razloga, prekomjerno ka`njavati ènu, dijete, slugu i ìvotinje!
Uzvi{eni Allah kaè: A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim i kom{ijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-
Rijadu-s-salihin
269
namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvali{u. (En-Nisa, 36) 1600. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Jedna èna je ba~ena u Dèhennem zbog ma~ke. Zatvorila ju je sve dok nije krepala. Niti ju je hranila, niti pojila, niti pustila da traì insekte po zemlji. (Muttefekun alejhi) 1601. Ibn-Omer, r.a., jednom prilikom nai{ao je pored mladi}a Kurej{ija, koji su ìvu pticu postavili za metu, ga|ali je strijelama i davali vlasniku ptice svaku strijelu koja proma{i. Kad su ugledali Ibn-Omera, mladi}i se razbjeà{e, a on povika za njima: Ko je ovo uradio? Allah prokleo onoga ko je ovo uradio, jer Allahov Poslanik, a.s., prokleo je onoga ko ne{to ìvo postavi za metu! (Muttefekun alejhi) 1602. Enes, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da se ìve ìvotinje postavljaju za metu. (Muttefekun alejhi) 1603. Ebu-Ali Suvejd b. Mukrin, r.a., kazuje: Bilo nas je sedmerica bra}e i imali smo samo jednu robinju. Kada ju je na{ najmla|i brat o{amario, Allahov Poslanik, a.s., naredio nam je da je oslobodimo. (Muslim) 1606. Hi{am b. Hakim b. Hizam, r.a., pripovijeda: Putuju}i kroz Siriju, vidio sam grupu povezanih seljaka koji su stajali na sun~evoj èzi i kojim su po glavama sipali ulje. [ta to radite?, upitao sam ih. Ka`njavamo ih, zato {to nisu platili porez!, odgovori{e. Zaklinjem se da sam ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Allah }e kazniti one koji ljude ka`njavaju na ovom svijetu! Poslije sam oti{ao namjesniku i zatraìo da ih puste, {to je on i u~inio. (Muslim) 1608. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je, jedanput, pored Allahovog Poslanika, a.s., pro{ao magarac ìgosane glave, pa je rekao: Allah prokleo onoga ko ga je ìgosao! (Muslim) Drugo Muslimovo predanje biljeì: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je udaranje i ìgosanje po licu!
270
Rijadu-s-salihin
283. O zabrani ka`njavanja ìvotinja spaljivanjem u vatri, pa ~ak i kada je rije~ o mravu i sli~no
1610. Ibn-Mesud, r.a., pripovijeda: Na jednom putovanju, dok se Allahov Poslanik, a.s., udaljio, ugledali smo pticu sa dva pti~eta i uzeli joj pti~ad. Ptica je kruìla iznad nas i kada se Allahov Poslanik, a.s., vratio, upita: Ko je rastuìo ovu pticu? Vratite joj pti~ad! Zatim, kada je ugledao spaljen mravinjak, zapita: Ko je ovo spalio? Mi!, odgovorismo. Samo je Gospodaru vatre dozvoljeno ka`njavati vatrom, re~e nam. (Ebu-Davud, sahih)
284. Onome ko moè isplatiti dug, zabranjeno je odugovla~enje isplate duga, kada se to zatraì.
Uzvi{eni Allah kaè: Allah vam nare|uje da povjerene stvari vratite njihovim vlasnicima. (EnNisa, 58) A ako jedan kod drugog ne{to pohranite, neka onaj vrati povjerenu mu stvar. (El-Bekara, 283) 1611. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Odugovla~enje imu}ne osobe s otplatom duga je nasilje. A ako du`nik prebaci dug na drugu imu}nu osobu koja njemu duguje, neka to zajmodavac prihvati. (Muttefekun alejhi)
285. Poku|eno je traìti nazad poklon koji jo{ nije predan ili poklon namijenjen potomku, bez obzira bio mu predan ili ne. Poku|eno je darodavcu da otkupi poklon od onoga kome ga je poklonio, bilo da je rije~ o sadaki, zekatu ili keffaretu i tome sli~no, ali je dozvoljeno otkupiti poklon ako je pre{ao u vlasni{tvo nekoga tre}eg.
1612. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Onaj ko poklon traì nazad, sli~an je psu koji povrati, pa pojede ono {to je povratio. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
271
286. O strogoj zabrani tro{enja imetka siro~adi

Uzvi{eni Allah kaè: Oni, koji bez ikakva prava tro{e imetke siro~adi, uistinu, tro{e ono {to }e ih u vatru dovesti, i oni }e u ognju gorjeti. (En-Nisa, 10) A imetku siro~adi se ne pribliàvajte, osim na najljep{i na~in. (El-Enam, 152) I pitaju te o siro~adi. Reci: Bolje je imanja njihova unaprijediti! A ako budete s njima zajedno ìvjeli, pa oni su va{a bra}a, a Allah zna razlikovati pokvarenjaka od dobro~initelja. (El-Bekara, 220) 1614. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Klonite se sedam te{kih grijeha! A koji su to, Allahov Poslani~e?, upita{e. Pripisivanje druga Allahu, sihr, ubijanje nedu`ne osobe, uzimanje kamate, bespravno tro{enje imetka siro~adi, bjeànje s bojnog polja i potvaranje za blud ~estitih èna i bezazlenih vjernica. (Muttefekun alejhi)
287. O zabrani uzimanja kamate

Uzvi{eni Allah kaè: Oni koji se kamatom bave, di}i }e se iz kabura, kao {to }e se di}i onaj koga je {ejtan dodirom izbezumio, zato {to su govorili: Kamata je isto {to i trgovina! A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre poruka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono {to je prije stekao, njegov slu~aj }e Allah rje{avati; a oni koji opet to u~ine, }e biti stanovnici Dèhennema; u njemu }e vje~no ostati. Allah uni{tava kamate, a umnoàva sadake. Allah ne voli nijednog nevjernika, grije{nika. One koji vjeruju i ~ine dobra djela, i namaz obavljaju i zakat daju, ~eka nagrada kod Gospodara njihova; i ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati. O vjernici, bojte se Allaha, i od ostatka kamata odustanite, ako ste pravi vjernici. (El-Bekara, 275-278) 1615. Ibn-Mesud, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., prokleo je onoga ko kamatu uzima i onoga ko je daje! U Tirmizijevom predanju se jo{ dodaje: I svjedoke i onoga ko je zapisuje. (Muslim)
272
Rijadu-s-salihin
288. O zabrani licemjerja

Uzvi{eni Allah kaè: A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao vjernici, vjeru ispovijedaju. (El-Bejjine, 5) O vjernici, ne poni{tavajte svoje sadake prigovaranjem i uvredama, kao {to to ~ine oni koji tro{e imetak svoj da bi se ljudima pokazali. (El-Bekara, 264) ... Samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu. (En-Nisa, 142) 1616. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Uzvi{eni Allah kaè: Ja sam Sebi dovoljan i ne treba Mi drug. Ko u~ini neko djelo u Moje ime i ime nekoga drugog, Ja }u ga prepustiti tome drugom. (Muslim) 1617. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kaè: Na Sudnjem danu prvo }e biti presu|eno ~ovjeku koji je poginuo kao {ehid na Allahovom putu. Allah }e mu pokazati sve blagodati, ~ovjek }e ih potvrditi, pa }e ga Allah zapitati: [ta si u~inio sa blagodatima? Borio sam se na Tvome putu, dok nisam poginuo, odgovorit }e. Laè{! Borio si se da kaù: Kako je hrabar! I eto rekli su, re}i }e Allah. Zatim }e narediti da ga naglava~ke bace u vatru Dèhennema. I ~ovjeka-u~enjaka, koji je podu~avao druge, i mnogo u~io Kuran, Allah }e podsjetiti na sve blagodati; on }e ih potvrditi i Allah }e ga zapitati: [to si u~inio sa blagodatima? U Tvoje ime sam u~io, podu~avao druge i u~io Kuran!, re}i }e on. Laè{! U~io si nauku da ti drugi kaù: [to je u~en! I u~io si Kuran, da bi govorili: Mnogo u~i! I eto, hvalili su te!, re}i }e Allah. Zatim }e zapovijediti da ga naglava~ke bace u Dèhennem. (Muslim) I ~ovjeka, kojem je Allah dao obilan i svakovrstan imetak, Allah }e podsjetiti na sve date blagodati; on }e ih potvrditi i Allah }e ga zapitati: [to si u~inio sa blagodatima? Dijelio sam imetak na svaki na~in za koji sam znao da si Ti zadovoljan! odgovorit }e, a Allah }e re}i: Laè{! Dijelio si imetak da bi drugi kazali: Kako je dare`ljiv! I eto, rekli su! Potom }e Allah narediti da ga naglava~ke bace u Dèhennem. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
273
1618. Ibn-Umer, r.a., prenosi da su mu ljudi rekli: Mi kada ulazimo na{im rukovodiocima, vladarima, mi im govorimo suprotno od govora koji govorimo kada izlazimo od njih. IbnUmer, r.a., je tada rekao: Mi smo to smatrali licemjerstvom u doba Poslanika, s.a.v.s. (Buhari) 1620. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko bude nauku, kojom se postiè zadovoljstvo Uzvi{enog Allaha, sticao samo radi ovosvjetskog bogatstva, ne}e osjetiti ni miris Dènneta na Sudnjem danu. (Ebu-Davud sa sahih senedom)
289. O djelima za koja se moè pomisliti da se ~ine iz licemjerja, a ne ~ine.

1621. Ebu-Zerr, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., upitan: [ta ako ~ovjek radi dobro djelo pa ga ljudi pohvale zbog toga? To je i ovosvjetska radost vjernika. (Muslim)
290. O zabrani gledanja u stranu ènu i lijepog dje~aka, bez vjerski opravdanog razloga.
Uzvi{eni Allah kaè: Reci vjernicima neka obore poglede svoje. (En-Nur, 30) I sluh, i vid, i razum, za sve to }e se zaista odgovarati. (El-Isra, 36) On zna poglede koji kriomice, u ono {to je zabranjeno, gledaju, a i ono {to grudi kriju. (El-Mumin, 19) ... jer, Gospodar tvoj je zaista u zasjedi. (El-.ed`r, 14) 1622. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ôvjeku je odre|en i udio u bludu, {to }e on neminovno i u~initi: blud o~iju je pogled, blud u{iju je slu{anje, blud jezika je govor, blud ruku je dodir, blud nogu je kora~anje, du{a èli i nada se, a spolni organ to sve potvr|uje ili negira. (Muttefekun alejhi) 1623. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se sjedenja po javnim putevima! Allahov Poslani~e, nama je potrebno da se tu okupljamo i razgovaramo!, reko{e. Ako se tu ve} morate sakupljati, onda dadnite putu njegovo pravo!
274
Rijadu-s-salihin
A {to je pravo puta, Allahov Poslani~e? Obaranje pogleda, neuznemiravanje drugih, odvra}anje selama i nare|ivanje dobra, a odvra}anje od zla. (Muttefekun alejhi) 1625. Dèrir, r.a., kazuje da je pitao Allahovog Poslanika, a.s., o iznenadnom pogledu, na {to mu je on odgovorio: Obori pogled! (Muslim) 1626. Ummi Selema, r.a., prenosi: Bila sam kod Allahova Poslanika, s.a.v.s., a bila je kod njega Mejmuna, pa do|e i Ibn Ummi Mektum. To je bilo poslije naredbe o pokrivanju. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Zastrite se od njega. Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, zar on nije slijep? On nas, niti vidi, niti zna. Poslanik, s.a.v.s., re~e: A jeste li vas dvije slijepe? Ne vidite li vi njega? (Ebu-Davud i Tirmizi, hasen, sahih) 1627. Ebu-Seid, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno mu{karcu da gleda u stidni dio tijela drugog mu{karca, niti je dozvoljeno èni da gleda u stidni dio tijela druge ène; i nije dozvoljeno mu{karcu da spava sa mu{karcem, a èni sa ènom, pod jednim pokriva~em. (Muslim)
291. Zabranjeno je osamiti se sa ènom koja nije blià rodbina.

Uzvi{eni Allah kaè: A ako od njih ne{to traìte, traìte to iza zastora. (El-Ahzab, 53) 1628. Ukbe b. Amir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se osamljivanja sa ènama koje vam nisu blià rodbina! Jedan ensarija zapita: A muèv brat? Muèv brat je kao smrt. (Muttefekun alejhi) 1629. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Mu{karcu nije dozvoljeno da se osami sa stranom ènom, osim u prisustvu njenog blièg ro|aka (mahrema). (Muttefekun alejhi) 1630. Burejdah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zabranjene su
Rijadu-s-salihin
275
ène mudàhida onima koji nisu iza{li u borbu, kao {to su im zabranjene njihove majke. Kada oni koji ostaju kod ku}e, preuzmu brigu o porodici mudàhida, pa ga iznevjere, stajat }e na Sudnjem danu i uzet }e iz njegovih dobrih djela koliko ho}e, dok se ne zadovolji. Zatim se Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo nama, pa upita: A {ta mislite? (Muslim)
292. Zabranjeno je mu{karcima da opona{aju ène, a ènama mu{karce - u odijevanju, hodu, i sli~no.
1631. Ibn-Abbas, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., prokleo je ènstvene mu{karce i mu{kobanjaste ène. (Buhari) Prema drugom predanju: Allahov Poslanik, a.s., prokleo je mu{karce koji opona{aju ène u no{nji i ène koje u no{nji opona{aju mu{karce. (Buhari) 1632. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je ~ovjeka koji nosi ènsku odje}u, a ènu koja nosi mu{ku odje}u. (Ebu-Davud, sahih) 1633. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dvije vrste stanovnika Dèhennema ne}u vidjeti: ljude sa bi~evima u rukama, koji su kao kravlji repovi, i njima udaraju ljude; i ène, obu~ene a otkrivene, koje zanose u hodu, i druge tome pozivaju, i okrenute od pokornosti Allahu, glave im kao krive grbe deve. One ne}e u}i u Dènnet niti }e osjetiti njegova mirisa, a zasigurno se njegov miris osje}a na ogromnoj daljini. (Muslim)
293. Zabranjeno je opona{ati {ejtana i nevjernike!

1635. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne jedite i ne pijte lijevom rukom, jer {ejtan jede i pije lijevom rukom. (Muslim)
276
Rijadu-s-salihin
295. Zabranjeno je obrijati samo jedan dio glave, a jedino je mu{karcima dozvoljeno obrijati cijelu glavu
1639. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., ugledao dje~aka kome su obrijali samo jedan dio glave. Allahov Poslanik, a.s., zabranio im je to, rekav{i: Ili mu obrijte cijelu glavu, ili je ne dirajte! (Ebu-Davud, sahih aened) 1641. Alija, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je ènama da obriju glavu. (Nesai, sahih)
296. O zabrani ènama da upli}u tu|u kosu u svoju; i zabrani tetoviranja i o{trenja zuba
Uzvi{eni Allah kaè: Oni se mimo Allaha ènskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do {ejtanu - prkosniku, prokleo ga Allah! A on je rekao: Ja }u se sigurno potruditi da preotmem za sebe odre|en broj Tvojih robova, i navodit }u ih, sigurno, na stranputice, i primamljivat }u ih, sigurno, la`nim nadama, i sigurno }u im zapovijedati, pa }e stoci u{i rezati; i zaista }u im narediti, pa }e stvorenja Allahova mijenjati! (En-Nisa, 117 - 119) 1645. Ibn-Mesud, r.a., jedne prilike, re~e: Allah je prokleo ène koje se tetoviraju i koje tetoviraju, i ène koje ~upaju obrve i stanjuju zube, uljep{avaju}i se, i tako mijenjaju izgled koji Allah daje stvorenjima! Kada mu je jedna èna prigovorila zbog toga, on joj odgovori: A za{to da ne proklinjem onoga koga je prokleo Allahov Poslanik, a.s., i ~ije je prokletstvo u Allahovoj Knjizi? Uzvi{eni Allah kaè: Ono {to vam Poslanik da - to prihvatite, a ono {to vam zabrani - ostavite! (El-Ha{r, 7) (Muttefekun alejhi)
297. O zabrani ~upanja bijelih dlaka iz brade i kose i zabrani ~upanja brade kada tek po~ne nicati.
1646. Abdulah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne ~upajte sijede vlasi jer su one svjetlo muslimana na Sudnjem danu. (Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
277
1647. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Djelo koje neko u~ini, a bude suprotno islamu, }e biti odba~eno. (Muslim)
300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u ku}i pri spavanju i sli~no, bilo da je rije~ o svjetiljci ili ne~emu drugom.
1652. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne ostavljajte u ku}ama upaljenu vatru kada spavate. (Muttefekun alejhi) 1654. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Pokrijte posu|e s hranom, zaveìte mje{ine s vodom, zatvorite vrata i pogasite svjetiljke, jer tada {ejtan ne moè u}i u mje{inu, otvoriti vrata ili otkriti posudu. A ako ne moète ni{ta drugo u~initi, onda preko posude stavite {tap, stavite ga i spomenite Allahovo ime, jer i mi{ moè uku}anima zapaliti ku}u. (ako prevrne lampu i sl.) (Muslim)
302 O zabrani naricanja za umrlim, udaranja po obrazima, deranja odje}e, ~upanja kose, brijanja glave, jadikovanja i kukanja!
1658. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne pripada nama onaj ko se udara po obrazima, dere odje}u i nari~e kao u dàhilijetu! (Muttefekun alejhi) 1663. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda: Kada je Sad Ubade, r.a., bio na samrti, do{li su da ga obi|u Allahov Poslanik, a.s., Abdurrahman b. Avf, Sad b. Ebi-Vekkas i Abdullah b. Mesud, r.a. Kada su u{li u ku}u, zateko{e ga u nesvjestici i Allahov Poslanik, a.s., upita: Je li ispustio du{u? Nije, Allahov Poslani~e, odgovori{e. Allahov Poslanik, a.s., zaplaka i ljudi zaplaka{e, vidjev{i ga da pla~e. Potom im re~e: Zar ne ~ujete? Allah ne ka`njava zbog suznih o~iju i tu`nog srca, nego ka`njava zbog ovoga, ili se smiluje, i on pokaza na jezik.
278
Rijadu-s-salihin
303. O zabrani posje}ivanja vra~eva, astrologa, gatara, baca~a graha, piljaka, je~ma, i tome sli~no.
1670. Kabis b. Muharik, r.a., kazuje da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: U idolatriju spada proricanje sudbine, gatanje iz leta ptice i bacanje piljaka. (Ebu-Davud sa hasen senedom)
304. O zabrani zloslutnje

1677. Urveb Amir, r.a., pri~a da je neko pred Allahovim Poslanikom, a.s., spomenuo zle predznake, na {to je on rekao: Od svega su najbolji dobri predznaci, ali nikakvi lo{i predznaci ne mogu sprije~iti muslimana. Ako ugledate ne{to neugodno, prou~ite: Gospodaru moj, samo Ti daje{ dobro, samo Ti za{ti}uje{ od zla, i samo Tebi pripadaju vlast i mo}. (Ebu-Davud sa sahih senedom)
305. O zabrani slikanja ìvotinja na prostirkama, kamenu, odje}i, novcu, jastucima i sl., o zabrani slikanja likova na zidovima, pokriva~ima i odje}i i o naredbi uni{tavanja likova.
1678. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu }e biti ka`njeni oni koji prave likove. Re}i }e im se: Oìvite ono {to ste pravili! (Muttefekun alejhi) 1679. Ai{a, r.a., kazuje: Pred povratak Allahovog Poslanika, a.s., sa jednog putovanja, bila sam zastrla prozor zavjesom na kojoj su bile slike. Kada je to ugledao, lice Allahovog Poslanika, a.s., pocrvenje. Ai{a! Allah }e kazniti najteòm kaznom na Sudnjem danu one koji opona{aju Allahovo stvaranje!, re~e mi. Zastor smo pocijepali i od njega napravili jedan ili dva jastuka. (Muttefekun alejhi) 1684. Ebu-Talha, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj se nalazi pas ili slika. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
279
306. O zabrani drànja pasa, osim za lov, ~uvanje stoke ili usjeva
1689. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko bude drào psa, osim u svrhu ~uvanja stoke i usjeva, svaki dan }e mu nagrada za dobra djela biti umanjivana koliko brdo Uhud (kirat). U Muslimovom predanju jo{ se kaè: Ko bude posjedovao psa, osim psa za lov ili ~uvanje stoke i usjeva, nagrada }e mu svaki dan biti umanjivanja za dva kirata.
309. O zabrani pljuvanja u dàmiji, i o preporuci ~i{}enja dàmija

1694. Ai{a, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., ugledao je ispljuvak na prednjem zidu dàmije i obrisao ga. (Muttefekun alejhi)
310. Poku|eno je u dàmiji prepirati se, bespotrebno dizati glas, raspitivati se za izgubljene ìvotinje ili stvari, kupovati i prodavati
1696. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ako ~ujete nekoga u dàmiji da se raspituje za izgubljenu ìvotinju (stvar), recite mu: Allah ti je ne vratio!, jer dàmije nisu zbog toga pravljene. (Muslim)
311. Zabranjen je ulazak u dàmiju, izuzev u nu`di, onome ko je jeo luk, prasu ili ne{to sli~no {to ima neprijatan miris, prije nego {to mirisa potpuno nestane.
1703. Dàbir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko jede luk ili bijeli luk, neka se udalji od nas, ili neka napusti dàmiju. U Muslimovom predanju kaè se: Ko jede luk, crveni ili bijeli luk ili prasu, neka se ne pribliàva dàmiji, jer i meleki osje}aju neprijatnost od onoga od ~ega je ljudi osje}aju. (Muttefekun alejhi)
280
Rijadu-s-salihin
313. Kada nastupi prvih deset dana zul-hidèta, zabranjeno je onome ko ho}e da zakolje kurban da skra}uje svoju kosu, bradu (i ostale dlake) i da obrezuje nokte sve dok ne zakolje svoj kurban.
1706. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada se pojavi mla|ak zul-hidèta, nije dozvoljeno onome ko namjerava zaklati kurban, da skra}uje svoju kosu, bradu, niti da sje~e nokte, sve dok ne zakolje kurban. (Muslim)
314. Zabranjeno je zaklinjati se stvorenjima, kao {to su Poslanik, Kaba, meleki, nebesa, o~evi, ìvot, du{a, glava, vladarev ìvot i dobrota, ne~ije turbe i emanet.
1707. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah vam zabranjuje da se zaklinjete o~evima, a ko ho}e da se zakune, neka se zakune Allahom, ili neka {uti. (Muttefekun alejhi) 1710. Burejde, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko se zakune govore}i: Nemao ni{ta sa islamom!, ako slaè, }e biti onakav kao {to rekao je, a ako iskreno kaè, u islam se ne}e vratiti neo{te}en. (Ebu-Davud, hasen)
315. O strogoj zabrani namjernog krivokletstva

1712. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko se la`no zakune da bi prigrabio imetak muslimana, susrest }e Allaha srditog. Zatim nam je Allahov Poslanik, a.s., kao kuransku potvrdu, prou~io: Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje prodaju za ne{to {to malo vrijedi - na onom svijetu nikakva dobra ne}e imati, Allah ih ne}e ni osloviti niti }e na njih pa`nju obratiti na Sudnjem danu, niti }e ih grijeha o~istiti - njih bolna patnja ~eka. (Ali-Imran, 77) (Muttefekum alejhi) 1714. Abdulah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Veliki
Rijadu-s-salihin
281
grijesi su: pripisivanje druga Allahu, neposlu{nost roditeljima, ubistvo nedu`ne osobe i la`no zaklinjanje. Prema drugom predanju: Jedan beduin upitao je Allahovog Poslanika, a.s.: Allahov Poslani~e, koji su veliki grijesi? Pripisivanje druga Allahu!, odgovori mu. A potom koji? La`na zakletva! A {ta je to la`na zakletva? Zakletva kojom se nepravedno prisvaja tu|i imetak! (Buhari)
316. Onome ko se zakune zbog ne~eg, a zatim htjedne u~initi bolje djelo, pohvalno je da to u~ini i da iskupi zakletvu koju je prekr{io (keffaret).
1715. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaklinjanje pri prodaji prodaje robu, ali uni{tava bereket. (Muttefekun alejhi)
318. O poku|enosti zaklinjanja u trgovini, pa makar zakletva bila istinita

1720. Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaklinjanje pri prodaji prodaje robu, ali uni{tava bereket. (Muttefekun alejhi)
319. Poku|eno je traìti Allahovim imenom ne{to drugo osim Dènnet i poku|eno je odbiti onoga ko zamoli u ime Allaha ili se u Njegovo ime, za nekoga zauzima.
Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko u ime Allaha zamoli za{titu; za{titite ga, ko u ime Allaha zatraì; podajte mu, ko vas pozove; odazovite mu se, ko vam u~ini dobro~instvo; uzvratite mu, a ako ne moète; onda molite Allaha za njega, sve dok ne pomislite da ste mu uzvratili punom mjerom. (Ebu-Davud i Nesai, sahih)
282
Rijadu-s-salihin
321. Zabranjeno je obra}ati se grje{niku i onome ko uvodi novotarije u vjeru sa: gospodine i drugim po~asnim nazivima
1725. Burejde, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne govorite munafiku: gospodine!, jer ako on bude gospodin me|u vama, onda ste rasrdili va{eg Gospodara. (Ebu-Davud sa sahih senedom)
323. Zabranjeno je psovati vjetar; {ta treba prou~iti kada vjetar zapu{e?
1729. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io kada vjetar zapu{e: Gospodaru, ja Te molim za dobro ovoga vjetra, za dobro koje nosi i za dobro s kojim je poslan, a utje~em Ti se od njegovog zla, zla koje nosi i zla sa kojim je poslan. (Muslim)
326. Zabranjeno je re}i muslimanu: Kafire! (nevjerni~e)

1733. Ebu-Zerr, r.a., kazuje da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Ko muslimanu kaè: Kafire!, ili: Allahov neprijatelju!, a on, doista, ne bude takav, njegove rije~i vratiti }e se njemu. (Muttefekun alejhi)
327. O zabrani bestidnog i ru`nog govora

1734. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Vjernik ne vrije|a, ne proklinje, nije bestidan i besraman. (Tirmizi, hasen)
328. O poku|enosti usiljenog, izvje{ta~enog i grubog govora, i nerazumljivog obra}anja obi~nom svijetu
1738. Dàbir b. Abdulah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Najdraì i najbliì meni na Sudnjem danu }e biti ljudi najljep{eg morala, a najmrì i najudaljeniji od mene na Sudnjem danu }e biti brbljivci, hvalisavci i oni koji usiljeno govore. (Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
283
329. Poku|eno je re}i: Zlo mi je!

1739. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nemojte govoriti: Zlo mi je!, nego recite: Mu~no mi je! (Muttefekun alejhi)
331. Zabranjeno je pred mu{karcima opisivati ljepotu èna, izuzev iz vjerski opravdanog razloga, poput braka i sli~no
1742. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno èni koja se druì sa nekom ènom, da tu ènu opisuje svome muù, kao da je on sam gleda. (Muttefekun alejhi)
333. Poku|eno je re}i: [ta htjedne Allah i taj i taj!

1745. Huzejfe b. Jeman, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nemojte govoriti: [ta htjedne Allah i {ta htjedne taj i taj!, nego recite: [ta htjedne Allah, a zatim {ta htjedne taj i taj. (Ebu-Davud, sahih)
334. Poku|eno je sijeliti poslije jacija-namaza

1746. Ebu-Berze, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., prezirao je spavanje prije jacije i sijeljenje poslije jacija-namaza. (Muttefekun alejhi)
335. @eni je zabranjeno odbiti dolazak u postelju kada je mu` pozove, osim kada za to ima vjersku zapreku.
1749. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada se èna ne odazove muèvom pozivu u postelju i on zano}i srdit na nju, meleki je proklinju sve do sabaha. (Muttefekun alejhi)
284
Rijadu-s-salihin
336. @eni nije dopu{teno da posti nafilu bez odobrenja muà.

1750. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: @eni nije dozvoljeno da u prisustvu muà posti nafilu bez njegovog odobrenja i nije joj dozvoljeno da bilo kog pu{ta u ku}u bez njegovog odobrenja. (Muttefekun alejhi)
339. Poku|eno je gladnom ~ovjeku klanjati kada se jelo postavi i poku|eno je klanjati onome ko osje}a potrebu za obavljenjem nu`de!
1753. Ai{a, r.a., prenosi da je ~ula kada je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne obavljajte namaz kada se jelo postavi, i ne obavljajte namaz kada osje}ate potrebu za obavljanjem nu`de. (Muslim)
342. Zabranjeno je obavljati namaz okrenut prema kaburu

1757. Ebu-Mersed Kennaz b. Husajn, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Ne klanjajte prema kaburima i ne sjedajte na njih! (Muslim)
343. Zabranjeno je prolaziti ispred onoga ko klanja!

1758. Ebu-Dùhejm Abdullah b. Haris b. Simme el-Ensari prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada bi znao koliki grijeh ~ini onaj ko prolazi ispred klanja~a, bilo bi mu bolje da sa~eka ~etrdeset (dana, mjeseci ili godina) nego da pro|e ispred njega. (Muttefekun alejhi)
344. Poku|eno je klanjati nafilu ili sunnete nakon {to mujezin po~ne u~iti ikamet!
1759. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada se prou~i ikamet, onda je dozvoljeno klanjati samo farz za koji je ikamet prou~en. (Muslim)
Rijadu-s-salihin
285
345. Poku|eno je postiti nafilu samo petkom, i no} uo~i petka provoditi u ibadetu!
1761. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kaè: Postite petak samo onda kada postite dan prije ili poslije njega. (Muttefekun alejhi)
346. Zabranjeno je uzastopno postiti dva ili vi{e dana bez jela ili pi}a izme|u njih!
1765. Ibn-Omer, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je neprekidni post. Ashabi mu reko{e: Ali, ti neprekidno posti{ bez jela i pi}a u toku no}i! Ja nisam kao vi, mene Gospodar hrani i poji, rekao je on. (Muttafekun alejhi)
347. Zabranjeno je sjediti na kaburu

1766. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Bolje vam je da sjednete na èravicu, da vam pogori odje}u i da vas oprì nego da sjednete na kabur. (Muslim)
348. O zabrani ukra{avanja kabura i zidanja na njima

1767. Dàbir, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je ukra{avanje kabura, sjedenje i zidanje na kaburima. (Muslim)
350. Zabranjeno je posredovanje kada je u pitanju izvr{enje {erijatske kazne!

Uzvi{eni Allah kaè: Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em, svakog od njih, i neka vas pri vr{enju Allahovih propisa ne obuzima nikakvo saàljenje prema njima, ako u Allaha i onaj svijet vjerujete. (En-Nur, 2)
286
Rijadu-s-salihin
1770. Ai{a, r.a., kazuje: Kurej{ije su se zabrinule zbog jedne ène iz roda Mahzum, koja je ukrala, pa su se raspitivali: Ko }e zbog nje govoriti Allahovom Poslaniku, a.s.? Neki reko{e: Na to se smije odvaìti samo Usame b. Zejd, miljenik Allahovog Poslanika, a.s. Kada je Usme posredovao, Allahov Poslanik, a.s., zapita ga: Zar posreduje{ zbog izvr{enja kazne Uzvi{enog Allaha? Nakon toga je Allahov Poslanik, a.s., odrào govor i rekao: Narodi prije vas uni{teni su zato {to nisu ka`njavali ugledne kada ukradu, a kada ukradu slabi, ka`njavali su ih. Tako mi Allaha, kada bi .atima, k}i Muhammedova, ukrala, Muhammed bi joj odsjekao ruku! (Muttefekun alejhi)
351. Zabranjeno je vr{iti (veliku) nu`du po putevima, hladovima gdje se ljudi odmaraju, mjestima odakle piju vodu i sli~no!
Uzvi{eni Allah kaè: A oni koji vjernike i vjernice vrije|aju, a oni to ne zasluùju, tovare na sebe klevetu i o~iti grijeh. (EL-Ahzab, 58) 1771. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ûvajte se dviju kletvi! A kome su namijenjene te dvije kletve?, upita{e. Onom ko vr{i (veliku) nu`du po putevima i u hladovima! (Muslim)
352. Zabranjeno je vr{iti malu nu`du u staja}oj vodi

1772. Dàbir, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da se vr{i mala nu`da u staja}oj vodi. (Muslim)
353. Poku|eno je privilegirati neku djecu nad drugom kada su u pitanju pokloni
1773. Numan b. Be{ir,r.a., pripovijeda da ga je otac doveo Allahovom Poslaniku, a.s., i rekao mu: Ovome sinu sam poklonio slugu! Jesi li svakom djetetu poklonio isto {to i njemu?, upita ga. Nisam!, odgovori mu. Vrati taj poklon!, naredi mu Allahov Poslanik, a.s. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
287
354. @eni je zabranjeno da nosi obilje`je àlosti za umrlim duè od tri dana, osim za muèm, kada to moè nositi ~etiri mjeseca i deset dana!
1774. Zejneba, k}i Ebu-Selemea, r.a., kazuje da je posjetila Ummu Habibu, r.a., ènu Allahova Poslanika, a.s. Ona naredi da joj donesu miris od {afrana, njime namirisa djevoj~icu, zatim namirisa sebi obraze i re~e: Tako mi Allaha, nije mi do mirisa, nego sam ~ula Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao sa mimbera: Nije dozvoljeno èni, koja vjeruje u Allaha i onaj svijet, nositi odje}u àlosti duè od tri dana, osim za muèm, kada je moè nositi ~etiri mjeseca i deset dana. Zejneba dalje nastavlja: Zatim sam posjetila Zejnebu, k}i Dàh{ovu, r.a., kada joj je umro brat. Ona je pozvala da joj donesu miris, namirisala se i rekla: Tako mi Allaha, nije mi do mirisa, nego sam ~ula Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao sa mimbera: Nije dozvoljeno èni, koja vjeruje u Allaha i onaj svijet, da nosi odje}u àlosti duè od tri dana, osim za muèm, kada je moè nositi ~etiri mjeseca i deset dana. (Muttefekun alejhi)
355. O zabrani prodaje rezidenta strancima, presretanja trgovaca izvan ~ar{ije, kupovine na kupovinu i prosidbe na prosidbu, izuzev uz pristanak prvog kupca ili prosioca.
1778. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da rezident prodaje strancu, da se la`ni nadme}e u trgovini zbog podizanja cijene, da se muslimani name}u jedan s drugim u kupovini i prosidbi ène i da èna nagovara muà na razvod s njenom ino}om, kako bi joj pripao njen udio. (Muttefekun alejhi)
357. Muslimanu je zabranjeno oru`jem pokazivati na nekoga, bilo u zbilji ili {ali, i dodavati sablju isukanu iz korica!
1738. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne okre}ite oru`je jedan prema drugom, jer ne znate, mo`da }e vam ga {ejtan izbiti iz ruku pa ga pogoditi da bi vas bacio u dèhenemsku provaliju. (Muttefekun alejhi)
288
Rijadu-s-salihin
358. Poku|eno je, bez razloga, napustiti dàmiju poslije ezana, dok se ne klanja namaz!
1785. Ebu-[asa pripovijeda: Jedne prilike, dok smo sjedili sa Ebu-Hurejreom u dàmiji, zau~i ezan. Jedan ~ovjek ustade i po|e prema izlazu. Ebu-Hurejre ga je pratio pogledom i kada iza|e iz dàmije,re~e: Ovaj je neposlu{an Allahovom Poslaniku, a.s. (Muslim)
359. Poku|eno je odbiti ponu|eni miris

1786. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne odbijajte ponu|eni miris, jer se lahko nosi a ugodno miri{e. (Muslim)
360. Poku|eno je u lice hvaliti onoga kome }e to izazivati uobrazilju, dok je to u suprotnom - dozvoljeno!
1788. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., ~uo je kako jednog ~ovjeka veli~aju i prekomjerno hvale, na {to je rekao: Upropastili ste ga i uni{tili! (Muttefekun alejhi) 1789. Ebu-Bekr, r.a., pripovijeda: Jedan ~ovjek pohvalio je drugoga u prisustvu Allahovog Poslanika, a.s., i on mu re~e, ponavljaju}i nekoliko puta: Te{ko tebi! Glavu si mu skinuo! Ako ve} nekoga morate hvaliti, onda recite: Ja ga takvog poznajem, a Allahu }e polagati ra~un, i ni za koga ne tvrdim da je bezgrije{an prema Allahu (Muttefekun alejhi)
361. Nije dozvoljeno posje}ivati ili napu{tati mjesto u kojem se pojavila neka epidemija!
Uzvi{eni Allah kaè: Ma gdje vi bili, sti}i }e vas smrt, pa makar bili i u visokim kulama. (EnNisa, 78) I ne bacajte sami sebe u propast! (El-Bekara, 195)
Rijadu-s-salihin
289
1792. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne putujte u mjesto u kojem se pojavi zarazna bolest, a ako se ve} tamo zadesite, ne napu{tajte ga. (Muttefekun alejhi)
362. O strogoj zabrani upotrebe sihra (crne magije)

Uzvi{eni Allah kaè: A Sulejman nije bio nevjernik - {ejtani su nevjernici, jer ljude u~e sihru. (El-Bekara, 102) 1793. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Klonite se sedam velikih grijeha! A koji su to grijesi?, upita{e ga, a on re~e: Pripisivanje druga Allahu, sihr, bespravno ubijanje onoga koga je Allah zabranio ubiti, uzimanje kamata, otimanje imetka siro~adi, bjeànje s bojnog polja i potvaranje za blud ~ednih i bezazlenih vjernica. (Muttefekun alejhi)
364. Zabranjeno je upotrebljavati zlatno i srebreno posu|e za jelo, pi}e, pranje i za druge svrhe
1795. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Onaj ko jede i pije iz srebrenog i zlatnog posu|a, u svoj stomak saljeva vatru Dèhennema. (Muttefekun alejhi) 1796. Huzejfe, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio nam je da obla~imo svilu i brokat i da pijemo iz zlatnog i srebrenog posu|a. Tada je rekao: To je za nevjernike na ovom, a za vjernike na onom svijetu. (Muttefekun alejhi)
366. Zabranjeno je {utjeti cio dan do no}i

1801. Kajs b. Ebi-Hazim pripovijeda: Kada je Ebu-Bekr, r.a., posjetio jednu ènu, po imenu Zejneba, iz plemena Ahmes, primijetio je da ne govori. On zapita prisutne: [ta joj je? Za{to ne govori? Zavjetovala se da }e obaviti had` {ute}i!, reko{e mu. Govori!, naredio joj je. To nije dozvoljeno, jer je naslije|e iz dàhilijeta! I èna progovori. (Buhari)
290
Rijadu-s-salihin
367. Zabranjeno je ~ovjeku tvrditi da mu je otac neko drugi osim ro|enog oca, ili da je kao rob pripadao nekom la`nom gospodaru!
1802. Sad b. Ebi-Vekkas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao Zabranjen je ulazak u Dènnet onome ko svjesno bude tvrdio da pripada nekome drugom, a ne svom ocu. (Muttefekun alejhi)
368. Opomena onima koji kr{e zabrane Uzvi{enog Allaha i Njegovog Poslanika, a.s.!
Uzvi{eni Allah kaè: Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovu, da ih isku{enje kakvo ne stigne, ili da ih kazna bolna ne zadesi! (En-Nur, 63) A Allah vas na Sebe podsje}a! (Ali - Imran, 30) Odmazda Gospodara tvoga }e, zaista, uàsna biti! (El-Burud`, 12) Eto, tako Gospodar tvoj ka`njava, kada ka`njava sela i gradove koji su nasilje ~inili. Kazna Njegova je, uistinu, bolna i stra{na. (Hud, 102) 1806. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni je Allah ljubomoran, a Njegova ljubomora iskazuje se onda kada ~ovjek ~ini ono {to mu je Allah zabranio. (Muttfekun alejhi)
370. O raznovrsnim predanjima i doga|ajima

1808. Nevva ibn Seman, r.a., veli: Jedno jutro Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je o Dedàlu. Spu{tao je i dizao svoj glas o njemu, (pridaju}i tome va`nost) tako da smo zami{ljali da je Dedàl u palmoviku nedaleko od Medine. Po{to smo oti{li kod njega, on primijeti na nama to, pa re~e: [ta je vama? Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, ti si govorio o Dedàlu jutros, pa si dizao i spu{tao glas, tako da smo mi mislili da je on negdje nedaleko od Medine. Poslanik re~e: Od drugog se ja bojim za vas. Ako on iza|e, a ja budem me|u vama, ja }u vas od njega za{tititi, a ako mene ne bude me|u vama, onda je svaki ~ovjek sam sebi branitelj, a Allah je zastupnik moj i svakog muslimana. Dedàl je mladi} kudrave kose,
Rijadu-s-salihin
291
njegovo oko je prazno i mrtvo (slijep je u jedno oko). Kao da ga ja upore|ujem s Abdul- Uzzom, sinom Katanovim (Uzza je bio kurej{ki idol, ènski idol). Ko ga od vas do~eka, neka prou~i po~etne ajete sure Kehfa. On }e iza}i na put izme|u [ama i Iraka, pa }e odvra}ati desno i lijevo (od Pravog puta). O Allahovi robovi, budite ~vrsti! Mi tada rekosmo: Allahov Poslani~e, a koliko }e on boraviti na Zemlji? Poslanik re~e: êtrdeset dana! Jedan dan }e biti kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani }e biti dani obi~ni, va{i. Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, taj dan koji }e biti kao godina, ho}e li nam biti dovoljan u njemu namaz jednog obi~nog dana? Poslanik re~e: Ne, nego mu odredite vrijeme. Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, a kako }e se brzo kretati po zemlji? Poslanik re~e: Kao ki{a koju vjetar tjera. On }e do}i jednoj grupi ljudi, pa }e ih pozvati, pa }e mu oni vjerovati i odazvati mu se. On }e narediti zemlji pa }e ki{u liti, a zemlja }e plodove davati. Stada }e se vi{e napasati i ugojiti i davat }e vi{e mlijeka. A zatim }e do}i narodu, pa }e ih zvati, a oni }e ga odbiti. Ne}e prihvatiti njegove rije~i, pa }e se on vratiti od njih. Oni }e osvanuti ogoljeni, a u njihovim rukama ne}e bit ni{ta od njihove imovine. Onda }e nai}i period ru{evina, pa }e im re}i: Izbacujte svoja blaga. Pa }e za njima i}i i pratiti ga blago razvalina (starih gradova), kao {to p~ele prate maticu. A zatim }e pozvati jednog ~ovjeka, mladi}a, pa }e ga udariti svojom sabljom i rastavit }e ga na dva dijela, kao {to ~ine strijelci (dok udaraju svezanog), a onda }e ga pozvati, pa }e se odazvati, a njegovo lice }e sjati od smijeha. Dok on bude tako radio, Allah }e poslati Mesiha, sina Merjemina, a.s., pa }e si}i na bijelu Menaru, u isto~noj strani Damaska, izme|u dvije ùto-bijele munare, a ruke }e dràti na krilima dva meleka. Kada pogne svoju glavu, kapi vode }e mu kapati, a kad digne, onda }e mu te}i kao zrna bisera. Koji god kafir osjeti njegov dah, ne}e ostati ìv. Njegov }e dah dosezati dokle doseè njegov pogled. Pa }e traìti Dedàla dok ga ne na|e na vratima Ludda, gdje }e ga ubiti. Poslije toga do}i }e Isa, a.s., ljudima koje je Allah sa~uvao od Dedàla, pa }e im potrti njihova lica i saop}it }e im njihove deredè u Dènnetu. Dok bude tako ~inio, Allah }e objaviti Isau, a.s.: Izveo sam Ja robove Moje, protiv kojih se niko ne}e mo}i boriti, pa skloni ti robove Moje na Tur. A onda }e Allah izvesti Jedùdà i Medùdà, koji }e navaliti sa svih strana. Iza svake humke pje{~ane }e se spu{tati do jezera Taberija. Prvi od njih }e mu svu vodu popiti, a kad do|u zadnji, re}i }e: Ovdje je nekad bila voda. Isa, a.s., i njegovo dru{tvo }e biti zate~eni u te{koj neprilici, da }e jedna volovska glava biti vrednija od stotinu zlatnika vama danas. Allahov Poslanik, Isa, a.s., i njegovo dru{tvo teìt }e da idu Allahu. Allah }e poslati na Jedùdà i Medùdà i njihove vratove crve, pa }e
292
Rijadu-s-salihin
osvanuti svi, kao jedan, usmr}eni. Zatim }e Isa, a.s., sa svojim dru{tvom, r.a., si}i sa Tura u podno`je, ali na zemlji ne}e na}i ni jedan pedalj, a da ne}e bit napunjen le{evima i smradom njihovim. Isa, a.s., sa svojim dru{tvom obratit }e se Allahu, pa }e Allah poslati ptice sli~ne vratovima horosanskih deva koje }e odnijeti i baciti le{eve njihove gdje Allah htjedne. A onda }e Allah dati ki{u od koje se ne}e ni jedna ku}a sa~uvati, bila ona od blata sazidana ili od dlake napravljena. Ta ki{a }e svu zemlju o~istiti tako da }e ostati kao ogledalo. A zatim }e se re}i zemlji: Pronikni plodovima i okiti se bereketom. Tada }e se ~itava skupina najesti od jednog {ipka i mo}i }e stati u hladovinu njegove kore. U mlijeku }e biti bereket. Jedna muà deva zadovoljit }e sakupljene ljude, a jedna krava muzara - ~itavo pleme; a jedna ovca muzara zadovoljit }e mlijekom jedan ogranak plemena. Dok oni budu tako ìvjeli, Allah }e im poslati mirisni vjetar, pa }e ih dodirnuti ispod njihovih pazuha i du{u svakog mumina i svakog muslimana uzeti. Samo }e ostati najgori ljudi, koji }e otvoreno zinaluk ~initi, kako to ~ine magarci, i na njih }e se izliti strahote Kijam-dana. (Muslim) Prevodilac: Tekst tuma~enja zagonetnih rije~i izostavljen je kao nepotreban jer su rije~i prevedene na na{ jezik koliko je bilo mogu}e. îtaoce upozoravamo da za tuma~enje ovog hadisa treba poseban tuma~, jer je tekst, sigurno, pun i{areta i rumuzeta (aluzija i alegorija) 1811. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dedàl }e u}i u svaki grad, izuzev Meke i Medine. Na svakom prilazu njima ~uvat }e ih meleki u safovima. Kada do|e do neplodnog slanog predjela u blizini Medine, Medina }e se tri puta toliko sna`no zatresti, da }e Allah iz nje protjerati svakog nevjernika i munafika. (Muslim) 1816. Mugire b. [ube, r.a., kazuje: Niko nije vi{e od mene pitao Allahovog Poslanika, a.s., o Dedàlu. Jednog dana mi re~e: A {ta ti moè na{koditi? Govore, rekoh mu, da }e imati brdo kruha i rijeku pitke vode? On je kod Allaha prezren i pored toga!, odgovori on. (Muttefekun alejhi) 1820. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne}e nastupiti Kijametski dan sve dok ne zarate muslimani sa ìdovima. @idovi }e se skrivati iza kamenja i drve}a, a kamenje i drve}e }e progovoriti: Muslimanu, iza mene je ìdov, do|i i ubij ga! Samo drvo garkad ne}e govoriti, jer je ìdovsko drvo. (Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
293
1831. Dàbir, r.a., pri~a: U po~etku je Allahov Poslanik, a.s., drào hutbe s jednog palminog panja, a kada je postavljen minber, ~uli smo jecanje poput glasa steone deve. Allahov Poslanik, a.s. si{ao je, stavio ruku na panj i panj se smirio. (Buhari) 1834. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno vjerniku da ga zmija ujede dva puta iz iste rupa. (tj. da dva puta pada u istu gre{ku) (Muttefekun alejhi) 1835. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: S tri vrste ljudi Allah ne}e razgovarati na Sudnjem danu; niti }e ih pogledati niti o~istiti od grijeha, nego }e ih èstoko kazniti: onoga ko u pustinji ima dovoljno vode pa je uskrati putniku; onoga ko proda neku robu poslije ikindije, obmanjuju}i kupca zakletvom u Allaha da je kupljena po to i to, pa kupac povjeruje; i ~ovjeka koji da prisegu na vjernost vladaru (imamu) radi ovosvjetske koristi, pa ako mu da ~emu se nadao - bude vjeran, a ako mu ne da - iznevjeri ga. (Muttefekun alejhi) 1851. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi, Allah je dobar i prima samo dobro. Allah je vjernicima naredio ono {to je naredio i poslanicima kada je rekao: O poslanici, jedite dozvoljena i lijepa jela, i dobra djela ~inite. (ElMuminum, 51) O vjernici, jedite dozvoljena i lijepa jela koja smo vam podarili. (El-Bekara, 172) Zatim je govorio o ~ovjeku ra{~upane kose i pra{njavaom od dugoga putovanja, koji diè ruke nebu mole}i: Gospodaru moj, Gospodaru moj! A hrana mu je haram, pi}e mu je haram, odje}a mu je haram i hranjen je haramom! Kako mu dova onda moè biti primljena? (Muslim) 1852. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: S tri vrste ljudi Allah ne}e razgovarati na Sudnjem danu; niti }e ih pogledati niti o~istiti od grijeha, nego }e ih èstoko kazniti: starca bludnika, vladara la{ca i oholog siromaha. (Muslim) 1856. Amr b. As, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kaè: Kada sudija uloì trud u presudi i pravedno presudi, ima dvostruku nagradu, a kada uloì trud u presudi i pogre{no presudi, ima jednu nagradu. (Muttefekun alejhi)
294
Rijadu-s-salihin
1866. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje: Jedne prilike bili smo na gozbi sa Allahovim Poslanikom, a.s. Volio je ple}ku, i kada mu je dado{e, on zagrize i re~e: Ja sam prvak ljudi na Sudnjem danu. A znate li zbog ~ega? Allah }e sakupiti prija{nje i potonje narode na jednom mjestu, tako da }e ih jedan ~ovjek mo}i pregledati i jedan ~ovjek dozvati. Sunce }e se nisko spustiti, pa }e zapasti u nesno{ljivu muku i brigu. Ljudi }e povikati: Zar ne vidite u {ta ste zapali i {ta vas je zadesilo? Zar ne}ete potraìti nekoga da se za nas zauzme kod Gospodara? Tada }e re}i jedni drugima: Potraìte oca na{eg, Adema! Do}i }e Ademu i re}i: Ti si otac ~ovje~anstva, Allah te je svojom rukom stvorio, u tebe je ìvot udahnuo, naredio je melekima da ti u~ine sed`du i nastanio te u Dènnetu, pa se zauzmi za nas kod svoga Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali i {ta nas je sna{lo? On }e re}i: Allah se danas rasrdio kao nikada prije ni poslije. Zabranio mi je da se pribliìm drvetu, a ja sam prekr{io zabranu. Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Nuhu! Kada do|u Nuhu, re}i }e mu: O Nuh! Ti si prvi Poslanik na Zemlji. Allah te je nazvao zahvalnim robom, pa se zauzmi za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali i {ta nas je zadesilo? Ali on }e re}i: Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikada prije ni poslije. Dovu sam u~io, pa sam prokleo svoj narod. Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Ibrahimu! Kada do|u Ibrahimu, re}i }e mu: Ti si Allahov Poslanik i prijatelj na Zemlji. Zauzmi se za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali i {ta nas je zadesilo? Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikada prije ni poslije. Ja sam za ìvota tri puta slagao! Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Musau!, re}i }e on. Kada do|u Musau, re}i }e mu: Ti si Allahov Poslanik, odlikovao te je nad ostalim ljudima Svojim poslanstvom i govorom. Zauzmi se za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali? Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikada prije ni poslije. Ubio sam ~ovjeka, a to mi nije bilo nare|eno! Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Isau!, re}i }e on. Kada do|u Isau, re}i }e mu: Isa, ti si Allahov Poslanik i Allahova rije~, kojom je On ìvot udahnuo u Merjemu. Iz be{ike si razgovarao s ljudima. Zauzmi se za nas kod svoga Gospodara! Zar ne vidi{ u {to smo zapali? Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikad prije ni poslije. (Isa nije spomenuo nijedan svoj grijeh.) Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Muhammedu, a.s.!, re}i }e on. U drugom predanju dodaje se: Kada mi do|u, re}i }e mi: Muhammede, ti si Allahov Poslanik i pe~at vjerovjesnicima! Allah ti je oprostio sve ranije i kasnije grijehe. Zauzmi se za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali?
Rijadu-s-salihin
295
Tada }u do}i ispod Ar{a i pasti ni~ice na sed`du pred Gospodarom. Zatim }e me nadahnuti zahvalom i pohvalom kojom nikada nikoga prije nije nadahnuo, i re}i mi: Muhammede, podigni glavu. Zamoli, dat }e ti se! Zauzimaj se (traì {efaat), zauzimanje }e ti se primiti! Podignut }u glavu i re}i: Moj ummet, Gospodaru! Moj ummet, Gospodaru! Muhammede, re}i }e mi, uvedi iz svog ummeta u Dènnet, na desna dènetska vrata, one koji ne}e polagati ra~un, a na druga dènetska vrata preostali }e ulaziti, zajedno sa drugim ummetima. Tako mi Allaha, u ~ijoj mo}i je moja du{a! Dènetska vrata su {iroka koliko od Meke do Hedèra (u Bahrejnu), ili koliko od Meke do Busre (u Siriji). (Muttefekun alejhi) 1867. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Ibrahim, a.s., doveo je Ismaila i Ismailovu majku (Hadèru), koja ga je dojila, i ostavio ih pored Kabe, u hladu jednog drveta, nedaleko od Zemzema, u gornjem dijelu Harema. Tada u Meki nije bilo ni stanovnika ni vode. Ostavio im je vre}u hurmi i mje{inu vode i krenuo nazad. Ismailova majka krenu za njim, vi~u}i nekoliko puta: Ibrahime, kuda ide{? Zar nas ostavlja{ u ovoj dolini, bez ikoga ìvog i bez i~ega? Ibrahim se nije obazirao na nju. Ona zatim viknu: Je li ti Allah to naredio? Jeste!, odgovori. Allah nas ne}e napustiti!, re~e mu i vrati se nazad. Ibrahim, a.s., krenu dalje i kada je zamakao za breùljak odakle ga ne vide, okrenu se Kabi, podiè ruke i prou~i ove dove: Gospodaru moj, ja sam potomstvo svoje nastanio u dolini u kojoj se ni{ta ne sije, kod Tvoje Svete ku}e, da bi, Gospodaru na{, namaz obavljali; zato nadahni srca njihova da ~eznu za njim i opskrbi ih raznim plodovima, da bi Ti bili zahvalni. (Ibrahim, 37) Majka je dojila Ismaila i pila vodu, a kada je nestalo vode i nakon {to su ona i sin oèdnjeli, Ismail se po~eo previjati po zemlji, dok ga je ona nemo}no gledala. Ona ustade, ne mogav{i ga vi{e tako gledati, i po{to joj je breùljak Safa bio najbliì, pope se na njega i po~e razgledati niz dolinu, ne bi li koga ugledala. Nikoga nije ugledala. Zatim je si{la niz breùljak i kada je stigla usred doline, zadiè odje}u i potr~a kao {to tr~i izmoren ~ovjek, dok ne stiè na drugi kraj doline. Zatim se pope na breùljak Mervu i po~e razgledati ne bi li koga ugledala! Nikoga nije ugledala! Tako je tr~ala sedam puta. (Ibn-Abbas kazuje: Allahov Poslanik, a.s., tada je rekao: Takav je saj koji ljudi obavljaju izme|u Safe i Merve.) Kada se zadnji put popela na Mervu, ~ula je glas. Ona ponovo osluhnu, za~u isti glas i povika: ûla sam! Ako u Tebe ima pomo}i, pomozi!, i tada ugleda meleka kod Zemzema! Melek je kopao krilima, dok voda nije po~ela izvirati. Ona napravi korito da se voda ne
296
Rijadu-s-salihin
razlijeva i rukama napuni mje{inu. Kada god je zahvatila rukom, voda je jo{ vi{e klju~ala. (U drugom predanju navodi se: Voda je izvirala onoliko koliko bi zahvatila.) Ibn-Abbas dalje kazuje: Tada je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah se smilovao Ismailovoj majci! Da nije dirala Zemzem ili da nije rukama zahva}ala, Zemzem bi tekao kao rijeka! Ibn-Abbas nastavlja: Kada se napila i zadojila dijete, melek joj re~e: Ne bojte se stradanja! Ovdje je Allahova ku}a, koju }e podi}i ovaj dje~ak i njegov otac. Allah ne}e napustiti Svoje {ti}enike! Temelji Kabe bili su malo uzdignuti i kada bi nado{la bujica, voda bi se razlijevala lijevo i desno. Tako potraja dok jednog dana nije nai{la grupa ljudi iz plemena Dùrhum iz pravca Kedaa, i ulogorila se niè Meke. Kada ugleda{e pticu kako kruì, reko{e: Ova ptica kruì iznad vode, ali mi znamo da u ovoj dolini vode nema? I posla{e dvojicu momaka. Momci se vrati{e i reko{e im da su na{li vodu. Kada su stigli do vode, upita{e Ismailovu majku: Dozvoljava{ li nam da ovdje odsjednemo? Da, ali nemate pravo piti vodu!, re~e im, i oni prihvati{e. Ibn-Abbas dodaje: Allahov Poslanik, a.s., re~e: Ismailova majka voljela je dru{tvo i ljudi se nastani{e u njenoj blizini. Potom su poslali po njihove obitelji i svi se tu zajedno naseli{e. Kada su podigli nekoliko ku}a i kada je Ismail odrastao, od ljudi iz plemena nau~io je arapski jezik. Ljudi zavolje{e Ismaila i oèni{e ga njihovom djevojkom. Ubrzo je Ismailova majka umrla. Ibrahim, a.s., do{ao je da obi|e obitelj, nakon {to se Ismail oènio i po{to ne na|e Ismaila u ku}i, upita ènu gdje je oti{ao. Oti{ao je u lov!, re~e mu. Dalje je upita kako ìve, i ona mu odgovori: Te{ko, ìvimo, mu~no i bijedno! poàli se. Kada se vrati tvoj mu`, prenesi mu selam i reci mu da promijeni ku}ni prag. Po povratku, Ismail kao da je ne{to osjetio, pa upita: Je li neko dolazio? Jeste, dolazio je jedan, starac takav i takav! Pitao me je za tebe i ja mu rekoh gdje si, pa me je pitao kako ìvimo; ja mu rekoh te{ko i bijedno! Je li ti {ta rekao?, zapita je. Jeste, rekao mi je da ti prenesem selam i da promijeni{ ku}ni prag. To je moj otac, naredio mi je da te pustim. Idi svojima! Ismail se ponovo oèni iz istog plemena. Nakon izvjesnog vremena, Ibrahim, a.s., ponovo do|e. U|e u ku}u i upita ènu o Ismailu. Oti{ao je u lov!, re~e mu. A kako ìvite? @ivimo u dobru i izobilju!, i ona zahvali Allahu. [ta jedete? Meso! A {ta pijete? Vodu. Ibrahim, a.s., tada prou~i: Gospodaru moj, daj im beri}et u mesu i vodi! Allahov Poslanik, a.s., ovdje re~e: Oni tada nisu imali usjeva, a da su ih imali, blagoslovio bi im. Zato ko nije Mekelija, ne}e mu prijati samo meso i voda. U drugom predanju kaè se da je upitao: Gdje je Ismail? Oti{ao je u lov! Zar se ne}e{ odmoriti, jesti i piti? A {ta jedete i pijete? Jedemo meso i pijemo vodu, odgovori ona.
Rijadu-s-salihin
297
Ibrahim, a.s., tada prou~i: Gospodaru, blagoslovi im hranu i pilo! (Allahov Poslanik, a.s., re~e: To je bereket dove Ibrahima, a.s.) Kada ti mu` do|e, prenesi mu selam i reci mu da u~vrsti ku}ni prag! Po povratku, Ismail upita: Je li iko dolazio? Jeste, dolazio je starac lijepog izgleda, i ona ga pohvali, pitao je za tebe i kako ìvimo. Rekla sam mu da ìvimo lijepo! Je li {to oporu~io? Poselamio te je, i rekao ti da u~vrsti{ ku}ni prag! To je moj otac, a prag si ti, naredio mi je da te zadrìm kod sebe! Kada je Ibrahim, a.s., do{ao tre}i put, zatekao je Ismaila kako pravi strijele u hladu drveta nedaleko od Zemzema. Kada ga ugleda, Ismail ustade i do~eka ga kao {to sin do~ekuje oca. Ismaile!, re~e mu, Allah mi ne{to nare|uje! U~ini ono {to ti nare|uje tvoj Gospodar! Ho}e{ li mi pomo}i? Ho}u!, odgovori Ismail. Allah mi nare|uje da ovdje gradim Hram!, i on pokaza na izraènu humku. Kada su podizali temelje Hramu, Ismail je donosio kamen, a Ibrahim zidao. Po{to su ozidali temelje, Ismail mu je donio crni kamen, Ibrahim ga uzida i stade na njega. Ibrahim, zidaju}i, a Ismail donose}i kamen, u~ili su: Gospodaru na{, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve ~uje{ i zna{! (El-Bekara, 127) (Buhari)
371. O istigrafu (traènju oprosta od Allaha)

Uzvi{eni Allah kaè: Traì oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice. (Muhammed, 19) I moli Allaha za oprost, jer Allah, uistinu, pra{ta! (En-Nisa, 106) Ti veli~aj Gospodara svoga hvale}i ga i moli Ga za oprost, On uvijek pokajanje prima. (En-Nasr, 3) Oni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili, imat }e u Gospodara svoga dènetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u njima }e vje~no boraviti, i ~iste ène, i Allahovu naklonost, a Allah dobro zna Svoje robove. Oni koji budu govorili: Gospodaru na{, mi zaista vjerujemo, zato nam oprosti grijehe na{e i sa~uvaj nas patnje u vatri! Oni koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu poslu{ni, i oni koji budu milostinju udjeljivali, i koji u posljednjim ~asovima no}i budu za oprost molili! (Ali-Imran, 15 -17) A onaj ko zlo u~ini, ili se prema sebi ogrije{i, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti vidjet }e da Allah pra{ta i da je milostiv. (En-Nisa, 110)
298
Rijadu-s-salihin
A Allah ih nije kaznio, jer si ti bio me|u njima, i Allah ih ne}e kazniti sve dok Ga budu molili za oprost. (El-Enfal, 33) I za one koji se, kada grijeh po~ine, ili kada se prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko moè oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno ne ustraju u grije{enju. (Ali-Imran, 135) 1870. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha, svakog dana molim Allaha za oprost i pokajem mu se vi{e od sedamdeset puta! (Buhari) 1871. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha, u ~ijoj ruci je moja du{a, kada vi ne biste grije{ili, Allah bi vas zamijenio drugim narodom koji grije{i, da Ga mole za oprost, pa da im oprosti. (Muslim) 1875. [eddad b. Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Najbolji istigfar je da ~ovjek prou~i: Allahu, Ti si moj Gospodar, i samo si Ti Bog, stvorio si me i ja sam Ti rob. Ugovor ispunjavam i odràvam obe}anje koliko mogu. Za{titi me od zla mojih djela. Priznajem Tvoje blagodati prema meni i priznajem svoje grijehe, pa mi ih oprosti, jer samo Ti opra{ta{ grijehe! Ko prou~i ovaj istigfar danju, ~vrsto u nj vjeruju}i, i toga dana umre prije nego omrkne, u}i }e u Dènnet; a ko ga prou~i no}u, u nj ~vrsto vjeruju}i, i umre prije zore, u}i }e u Dènnet. (Buhari) 1876. Sevban, r.a., kazuje: Kada bi zavr{io namaz, Allahov Poslanik, a.s., bi tri puta prou~io: Estagfirullah; i onda bi dodao: Gospodaru moj, Ti si spas i od Tebe je spas, i neka si slavljen, o Ti Uzvi{eni i Plemeniti! (Muslim) 1878. Enes, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Uzvi{eni Allah kaè: ôvje~e, opra{tat }u ti grijehe, ne obaziru}i se na njih, sve dok Me bude{ zvao i molio. ôvje~e, kada bi imao grijeha koliko do neba, pa Me zamolio za oprost, oprostio bih ti! ôvje~e, kada bi Mi do{ao sa grijesima velikim kao Zemlja i susreo Me bez imalo {irka, obasuo bih te sa isto toliko oprosta. (Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
299
1879. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: @ene, udjeljujte sadaku i u~ite {to vi{e istigfar, jer sam vidio da je vas najvi{e u vatri! A za{to je nas najvi{e u vatri?, zapita jedna èna. Zato {to mnogo proklinjete i {to ste nezahvalne muèvima. Ne znam da iko, kao vi, nepotpunije pameti i vjere, moè nadvladati razumnog ~ovjeka! A {ta je manjkavost uma i vjere?, ponovo zapita èna. To {to je svjedo~enje dviju èna ravno svjedo~enju jednog mu{karca, i {to nekoliko dana ne moète klanjati. (Muslim)
372. O nagradi koju je Allah pripremio vjernicima u Dènnetu

Uzvi{eni Allah kaè: Robovi moji, za vas danas straha ne}e bit niti }ete i za ~im tugovati. Oni koji su u ajete Na{e vjerovali i poslu{ni bili, u|ite u Dènnet, vi i ène va{e, radosni! Oni }e biti sluèni iz posuda i ~a{a od zlata, u njemu }e biti sve {to du{e zaèle i ~ime se o~i nasla|uju, i u njemu }ete vje~no boraviti. Eto, to je Dènnet koji vam je darovan kao nagrada za ono {to ste radili, u njemu }e svakovrsnog vo}a imati od kojeg }e neko jesti. (Ez-Zuhruf, 68 - 73) Oni koji su se Allaha bojali }e biti na sigurnom mjestu, usred ba{~a i izvora, u brokat i svilu obu~eni i jedni prema drugima. Eto tako }e biti i Mi }emo ih hurijama, krupnih o~iju, oèniti. U njima }e mo}i, sigurno, koju ho}e vrstu vo}a traìti; u njima, poslije prve smrti, smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u vatri sa~uvati, blagodat }e to od Gospodara tvoga biti; to }e, zaista, biti uspjeh veliki! (Ed-Duhan, 51 - 57) êstiti }e, zaista, u nasladama boraviti, sa divana gledati, na licima njihovim prepoznat }e{ radost sretna ìvota, dat }e im se pa }e pi}e zape~a}eno piti, ~iji }e pe~at mo{us biti i neka se za to natje~u oni koji ho}e da se natje~u! pomije{ano s vodom iz Tesnima }e biti, sa izvora iz kojeg }e Allahu bliski piti. (El-Mutaffifun, 22 - 28) 1881. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah kaè: Pripremio sam Mojim dobrim robovima ono {to o~i nisu vidjele, za {to u{i nisu ~ule, i {to nikad nikome nije na um palo! Prou~ite, ako ho}ete, ajet: I niko ne zna kakve ih skrivene radosti ~ekaju kao nagrada za njihova djela. (Es-Sed`da, 17) (Muttefekun alejhi)
300
Rijadu-s-salihin
1882. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Lica prve skupine, koja }e u}i u Dènnet, }e biti svijetla poput punog mjeseca, a onih koji }e ulaziti poslije njih, poput najsvjetlije zvijezde na nebu. Ne}e obavljati ni malu ni veliku nu`du, ne}e zaudarati i pljuvati. Imat }e ~e{ljeve od zlata, znoj }e im biti mirisa mo{usa, mangale od alojevog drveta i ène crnooke hurije, a svi }e biti istog rasta, kao njihov otac Adem, {ezdeset lakata u visinu. (Muttefekun alejhi) U drugom predanju se kaè: Imat }e posude od zlata, znoj }e im biti mirisa miska, svaki mu{karac }e imati dvije ène u kojih }e se vidjeti mo`dina potkoljenica od njihove ljepote, ne}e se gloìti ni mrziti, }e biti slo`ni kao jedan i slavit }e Allaha jutrom i ve~erom. 1884. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ja znam ~ovjeka koji }e zadnji iza}i iz Dèhennema i zadnji u}i u Dènnet. Iz vatre }e iza}i puù}i i Allah }e mu re}i: Idi, i u|i u Dènnet! Kada ode, pri~init }e mu se da je pun, vratit }e se i re}i: Gospodaru, Dènnet se ispunio! Allah }e mu opet re}i: Idi, i u|i u Dènnet! Kada ode pri~init }e mu se da je pun, vratit }e se i re}i: Gospodaru, Dènnet se ispunio! Idi, i u|i u Dènnet!, Allah }e mu ponovo re}i. U njemu }e{ imati deset puta koliko ovaj svijet. Zar mi se ruga{ i ismijava{ me, a Ti si Vladar? Prenosilac hadisa dalje kazuje: Allahov Poslanik, a.s., nasmija se i ukaza{e mu se bijeli zubi, pa re~e: To je ~ovjek najnièg stupnja u Dènnetu! (Muttefekun alejhi) 1889. Enes, b. Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Stanovnici Dènneta imaju trg, na kojem se sastaju svakog petka. Sjeverni vjetar }e im puhnuti u lica i odje}u, pa }e postati jo{ ljep{i i otmjeniji. Kada se vrate obiteljima, re}i }e im: Tako nam Allaha, jo{ ste ljep{i i otmjeniji! I vi ste, Allaha nam, jo{ ljep{i i otmjeniji!, odgovorit }e im oni. (Muslim) 1892. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada stanovnici Dènneta u|u u Dènnet, povikat }e melek: Vje~no ìvite, nikada ne}ete umrijeti; vje~no budite zdravi, nikada se ne}ete razboljeti; vje~no budite mladi, nikada ne}ete ostariti; i vje~no se nasla|ujte, nikada ne}ete biti nesretni! (Muslim)
Rijadu-s-salihin
301
1894. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah re}i }e dènnetlijama: O dènnetlije!, i oni }e se odazvati: Odazivamo Ti se, Gospodaru, u Tebe je svako dobro! Allah }e ih upitati: Jeste li zadovoljni! A kako da ne budemo zadovoljni, Gospodaru, kada si nam dao ono {to nisi dao nikome od Tvojih stvorenja!, odgovorit }e. Onda }e im Allah re}i: Ho}ete li da vam dam ne{to jo{ bolje od toga? A {ta moè biti jo{ bolje od toga?, zapitat }e. Obasut }u vas svojim zadovoljstvom i nikada se na vas vi{e ne}u rasrditi!, re}i }e im Allah. (Muttefekun alejhi) 1895. Dèrir b. Abdullah, r.a., pripovijeda: Kada smo jedne no}i sjedili sa Allahovim Poslanikom, a.s., on pogleda u puni Mjesec i re~e: Vi }ete vidjeti va{eg Gospodara jasno kao {to vidite ovaj Mjesec, a gledaju}i u Njega, ne}ete osjetiti tegobu. (Muttefekun alejhi)
Rijad, 3/7/1413. 27/12/1992. Ebu-Hamza
Rijadu-s-salihin
303
SADR@AJ
PREDGOVOR ........................................................................................................................................... 5 UMJESTO PREDGOVORA ..................................................................................................................... 9 1. Iskrenost u nijjetu i neophodnost njegove prisutnosti u svim djelima i rije~ima i svim stanjima - javnim ili tajnim .................................................................................. 11 2. Tevba - pokajanje ....................................................................................................................... 14 3. Sabur - strpljivost ........................................................................................................................ 17 4. Iskrenost (sidk) ........................................................................................................................... 23 5. Samokontrola ............................................................................................................................... 25 6. Takvaluk (bogobojaznost) ............................................................................................................ 28 7. ^vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul) ........................................................................... 29 8. Istrajnost na pravom putu - istikame ........................................................................................... 33 10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja ............................................................................. 34 11. Borba sa samim sobom (svojim strastima) ................................................................................ 35 12. Podsticanje na pove}anje dobrih djela pri kraju ìvota ............................................................. 40 13. Mno{tvo (raznovrsnost) na~ina ~injenja dobra .......................................................................... 41 14. Umjerenost u ibadetima ............................................................................................................. 47 15. ûvanje djela (ustrajnost pri njima) ........................................................................................... 50 16. Obaveza (~uvanja) sunneta ....................................................................................................... 50 18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bidata) i postupaka u vezi s njima u vjeri ............................. 53 19. Onaj ko uvede lijepu ili ru`nu naviku ......................................................................................... 54 20. Upu}ivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu ................................................................ 55 21. Me|usobno potpomaganje u dobru i pobo`nosti ........................................................................ 55
304
Rijadu-s-salihin 22. Savjetovanje (nasihat) ............................................................................................................... 56 23. Nare|ivanje dobra i odvra}anje od zla ....................................................................................... 57 24. Te{ka kazna za one koji nare|uju dobro i odvra}aju od zla, a njihovi postupci suprotni su onome {to govore ...................................................................... 60 25. Nare|enje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta) .................................................................. 61 26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog spre~avanja ...................................................................... 62 27. Me|usobno po{tivanje i uvaàvanje muslimana, njihove du`nosti, ljubav i samilost jednih prema drugima .......................................................... 64 28. Pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana i zabrana njihovog otkrivanja i {irenja bez potrebe ................................................................... 67 29. Ispunjenje potreba muslimana .................................................................................................... 68 30. Zauzimanje i zalaganje za drugog .............................................................................................. 68 31. Uspostavljanje reda i mira me|u ljudima .................................................................................... 69 32. Vrijednost nemo}nih i siroma{nih muslimana ............................................................................. 69 33. Ljubazno postupanje i dobro~instvo prema jetimima, k}erima i svim ostalim: slaba{nim, siroma{nim i razo~aranim ................................................... 72 34. Preporuka posebne pa`nje prema ènama ................................................................................ 73 35. Muèvo pravo nad njegovom ènom .......................................................................................... 74 36. O izdràvanju obitelji ................................................................................................................. 75 38. Obaveza nare|ivanja svojoj obitelji, svojoj punoljetnoj djeci i ostalima, za koje se odgovorno da budu pokorni Allahu, d`.{.,i izvr{avaju Njegova nare|enja, a klone se onoga {to je zabranio, i . poduzimanje odgojnih mjera protiv njih, ukoliko to odbiju .......................................................... 77 39. Du`nosti prema kom{iji i Poslanikova oporuka o tome ............................................................. 78 40. Dobro~instvo prema roditeljima i posebna pa`nja prema rodbini ............................................... 79 41. Stroga zabrana neposlu{nosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine ................................ 82 42. Dobro~instvo prijateljima roditelja, rodbini, èni i ostalima prema kojima se preporu~uje posebna po~ast .......................................................................... 83 43. Posebna po~ast obitelji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i o njenim fadiletima ...................................................................... 84 44. Po{tovanje i uvaàvanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u svemu ......................... 85 45. Posje}ivanje dobrih ljudi, druènje sa njima, po{tivanje i traènje njihove dove; posje}ivanje odabranih mjesta ................................................................................................... 86 46. Vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podsticanje na nju. Lijepo je izre}i svoju ljubav onome ko se voli. Kako tada odgovoriti? ...................................... 88
Rijadu-s-salihin
305
47. Znaci Allahove ljubavi prema Njegovom robu ............................................................................. 89 49. Su|enje ljudima prema vanjskim djelima, a Allahu }e se odgovarati za ono {to im je u du{ama ............................................................... 90 50. Strah od Allaha .......................................................................................................................... 91 51. Nada u Allahovu milost .............................................................................................................. 92 52. .adilet (koristi) nade (u Allahovu milost) .................................................................................... 98 53. Prisustvo straha i nade ............................................................................................................. 99 54. .adilet plakanja iz straha prema Allahu, d`.{., i ljubavi i pobo`nosti prema Njemu ................ 100 55. Korist skromnosti (zuhda) na dunjaluku .................................................................................. 101 56. Korist (fadilet) gladovanja i skromna ìvljenja ......................................................................... 104 57. Skromnost, ~estitost i umjerenost ........................................................................................... 109 59. Podsticanje da se ~ovjek hrani (izdràva) od rada svojih ruku ............................................... 110 60. Velikodu{nost, dare`ljivost i tro{enje u dobrotvorne svrhe .................................................... 110 61. Zabrana {krtosti i pohlepe ....................................................................................................... 112 62. Dare`ljivost i pravi~nost (èljenje drugom kao i sebi, ili vi{e nego sebi) ................................ 112 64. Zna~aj zahvalnog imu}nog ~ovjeka, a to je onaj {to zara|uje imetak na dozvoljen na~in i tro{i ga u ono {to mu je nare|eno ............................................... 113 65. Sje}anje na smrt i kratko}a nade ............................................................................................ 114 66. Pohvalnost posje}ivanja kabura (mezarluka) mu{karcima, i {ta se kaè prilikom toga ....................................................................................................... 115 67. Poku|enost prièljkivanja smrti zbog neda}e koja ~ovjeka zadesi, izuzev kad se ~ovjek boji isku{enja u vjeri ............................................................................. 116 68. Stroga pobo`nost i ostavljanje sumnjivih poslova ({ubuhata) ................................................. 116 69. Poèljnost povla~enja (osamljivanja) u vrijeme nereda, ili radi bojazni isku{enja u vjeri, ili padanja u harame i sumnjive poslove ............................... 117 71. Poniznost i ljubaznost (pa`ljivost) prema vjernicima ............................................................... 118 72. Zabrana oholosti (kibura) i uobraènosti (samodopadanja) ..................................................... 119 73. Lijep karakter (}ud, narav) ....................................................................................................... 120 74. Dobro}udnost, blagost i samilost ............................................................................................ 122 75. Opra{tanje i izbjegavanje neznalica ........................................................................................ 124 76. Podno{enje uznemiravanja (ezijeta) ........................................................................................ 124 77. Srd`ba na povre|ivanje ili omalovaàvanje nekog od Allahovih propisa i potpomaganje vjere Uzvi{enog Allaha ...................................................................... 125 78. Nare|ivanje i savjetovanje pretpostavljenih da budu blagi prema svojim podanicima ............. 126
306
Rijadu-s-salihin 79. Pravedan namjesnik ................................................................................................................. 127 80. Obaveza pokornosti namjesnicima (pretpostavljenim) u onome {to nije grijeh i zabrana pokornosti u onome {to je grijeh ....................................................... 128 81. Zabrana traènja namjesni{tva i vlasti i pohvalnost neprihvatanja namjesni{tva i vlasti, izuzev . ako zaista nije obaveza pala na ~ovjeka, i ukoliko to nije potreba ......................................... 129 82. Podstrekivanje vladara, sudije i drugih pretpostavljenih da sebi uzimaju za savjetnike i ............. slu`benike dobre i po{tene i njihovo upozoravanje da se klone lo{eg dru{tva i uvaàvanja ....... onoga {to oni kaù .................................................................................................................. 129 83. Zabrana davanja namjesni{tva, sudstva (kadiluka) i drugih oblika vlasti onome koji to traì, ili za tim ùdi i tome poklanja veliku pa`nju ............................................ 130
KNJIGA O MORALU ............................................................................................................................ 130 84. Stid, njegova korist i podsticanje da se u tom duhu ~ovjek odgoji ......................................... 130 85. ûvanje tajne ........................................................................................................................... 131 86. Ispunjavanje zavjeta i izvr{avanje obe}anja ........................................................................... 132 88. Prijatan govor i vedro lice kod susreta je mustehab ............................................................... 133 89. Mustehab je jasno i razgovijetno govoriti i objasniti govor slu{aocu. ..................................... 133 91. Savjetovanje i umjerenost u tome! ........................................................................................... 133 93. Mendub je dolaziti na namaz, naukovanje i sli~ne ibadete, sa smireno{}u i skru{eno{}u .... 134 94. Po~a{}ivanje gosta ................................................................................................................. 135 95. Mustehab je donositi radosne vijesti i ~estitati na dobru ........................................................ 136 96. Ispra}anje prijatelja i njegova oporuka pri rastanku, zbog putovanja ili ne~eg drugog; .............. upu}ivanje dove i traènje da i on ~ini dovu onom koji ostaje. ............................................... 138 97. Istihara namaz i dogovaranje! ................................................................................................. 139 98. Mustehab je (poèljno) i}i jednim putem na Bajram (namaz), u posjetu bolesniku, na had`, u boj, na dènazu i tome sli~no, a vratiti se drugim putem da bi bilo {to vi{e mjesta na kojim se ~ini ibadet .................................................................... 139 99. Mustehab je (poèljno) dati prednost desnoj strani u svemu {to je iz domena plemenitosti i (po~a{}ivanja), kao {to je abdest, gusul, tejemmum, obla~enje odje}e, obu}e i ve{a; ulazak u dàmiju, upotreba misvaka i surme, odsijecanje nokata, potkresivanje brkova, ~upanje dlaka ispod pazuha, brijanje glave, selam nakon namaza, jela i pi}a, rukovanje, dodirivanje Hadèrul-esveda, izlazak iz hamama, uzimanje i davanje, i svega drugog {to je tome sli~no. A mustehab i poèljno je dati prednost lijevoj strani u svemu {to je suprotno tome, kao {to je: osekanje i pljuvanje na lijevu stranu, ulazak u hamam, izlazak iz dàmije, izuvanje obu}e, skidanje ve{a i odje}e, pranje (poslije nu`de), u radu u poslovima koji su prljavi, i tome sli~no. ................................................................................................ 140 KNJIGA PROPISA O JELU ................................................................................................................ 141 100. Izgovaranje Bismille na po~etku i zahvale na kraju (jela)! .................................................. 141
Rijadu-s-salihin
307
101. Hranu ne treba kuditi, a lijepo ju je pohvaliti .......................................................................... 143 102. Du`nost posta~a koji se na|e na gozbi, a ne omrsi se. ....................................................... 143 103. Kako treba postupiti onaj ko je pozvan na objed pa mu se u putu pridruì nepozvana osoba? ........................................................................ 143 104. Treba jesti ispred sebe, a onoga ko se nedostojno pona{a za jelom, treba posavjetovati i pou~iti. ..................................................................... 143 106. [ta treba re}i i ~initi onaj ko jede, ali se ne najede? ............................................................. 144 107. Hranu treba po~eti jesti s kraja posude, a ne s njene sredine! ............................................ 144 109. Lijepo je (mustehab) jesti sa tri prsta i prste nakon jela oblizati, a poku|eno ih je, prije nego se obliù, obrisati! ............................................... 144 110. Zajedni~ko objedovanje (jelo)! ............................................................................................... 145 111. Pona{anje (adabi) pri pi}u (pijenju)! ...................................................................................... 145 112. Poku|eno je piti s usta (grli}a) mje{ine za vodu i sli~nih, zatvorenih posuda ...................... 146 113. Poku|eno je (mekruh) puhati u pi}e ...................................................................................... 146 114. Dozvoljeno je piti stoje}i, ali je pristojnije i bolje piti sjede}i ................................................. 146 115. Mustehab je da se onaj ko druge pi}em sluì, posljednji napije! ........................................... 147 116. Dozvoljeno je piti iz svih ~istih posuda, osim zlatnih i srebrnih, a zabranjena je upotreba zlatnog i srebrnog posu|a za pi}e, jelo, ~i{}enje i sve drugo. ............................................. 147 ODIJEVANJE ......................................................................................................................................... 148 113. Mustehab je nositi bijelu odje}u, ali je dozvoljena i crvena, zelena, ùta i crna; bila ona od pamuka, lana, dlake, vune ili ne~ega drugog, osim od svile .............................. 148 119. Zabranjeno je pustiti da se odje}a, iz oholosti, po zemljii vu~e (zbog njene duìne), a poku|eno je ako se ne ~ini iz oholosti. ............................................ 149 121. Lijepo je (mustehab) dràti se sredine u odijevanju i ne prelaziti u krajnost, obla~e}i ono {to izaziva poniènje, bez ikakve potrebe ili {erijatske svrhe ........................ 151 122. Mu{karcima je zabranjena svilena odje}a, sjedenje ili naslanjanje na nju, a ènama je dozvoljena ......................................................................................................... 151 123. Onome ko boluje od svraba, dozvoljeno je obu}i svilenu odje}u .......................................... 151 125. [ta treba re}i kada se obu~e nova odje}a, obu}a i sli~no? ................................................. 152 127. Adabi spavanja i lijeganja ....................................................................................................... 152 128. Dozvoljeno je leàti na le|ima prebaciv{i nogu preko noge, ako nema bojazni od otkrivanja stidnog mjesta, kao {to je dozvoljeno sjediti prekriènih (ala turka) i podvijenih nogu ........ 153 129. Adabi (pona{anje) na sijelu i u dru{tvu .................................................................................. 153 130. Snovi i pitanja u vezi sa snovima .......................................................................................... 155
308
Rijadu-s-salihin
SELAM - ISLAMSKI POZDRAV ............................................................................................................ 156 131. Odlike i vrijednosti selama i naredba o njegovom {irenju ...................................................... 156 132. Na~in nazivanja selama ......................................................................................................... 157 133. Adabi selama .......................................................................................................................... 158 134. Ponavljanje selama osobi koja se ubrzo ponovo sretne poslije rastanka, kad u|e pa iza|e pa opet u|e odmah, pa makar ih razdvajalo drvo ili ne{to sli~no .............................................. 158 135. Mustehab je pri ulasku u ku}u selam nazvati ....................................................................... 158 136. Nazivanje selama djeci .......................................................................................................... 159 137. ôvjek naziva selam svojoj èni i ènama iz rodbine, a i ostalim ènama, ukoliko se ne pla{i fitneta (smutnje) ..................................................... 159 138. Zabrana pozdravljanja nevjernika selamom, na~in odvra}anja njihova pozdrava i nazivanje ..... selama skupini muslimana i nemuslimana ............................................................................. 159 139. Mustehab je nazvati selam pri ustajanju iz sijela, napu{tanju dru{tva ili sagovornika. ........ 160 140. Traènje izuna (dozvole) za ulazak u ku}u i njegovi adabi ................................................... 160 141. Sunnet je da onaj ko traì dozvolu za ulazak, pa bude upitan: Ko si ti?, spomene ime ili nadimak po kome je poznat, a poku|eno je re}i samo: Ja, ili sli~no. ................................ 161 142. Mustehab je nazdraviti (re}i: jerhamukellah) onome ko kihne, pa se zahvali Uzvi{enom Allahu. A poku|eno je to ~initi ako ne kaè: Elhamdu lillahi(Adabi nazdravljanja, kihanja i zijevanja). .................................................... 161 143. Lijepo je rukovati se pri susretu i biti nasmijana lica, poljubiti ruku dobrom ~ovjeku, dijete svoje poljubiti iz samilosti i zagrliti se s musafirom kad se vrati s puta. Poku|eno je naklanjati se jedan drugom. .............................................................................. 162 144. Obilazak bolesnika, ispra}anje umrlog, klanjanje dènaze, prisustvovanje ukopu i zadràvanje kod kabura, nakon ukopa ............................................ 163 145. [ta se u~i kod bolesnika? ..................................................................................................... 164 147. [ta treba re}i onaj ko izgubi nadu u ìvot? ........................................................................... 165 149. Bolesniku je dozvoljeno kazati: ja sam bolestan; jako bolestan; iznuren; ah moja glava, i sl. i . ni{ta od toga nije poku|eno, ako nije re~eno iz srd`be, straha i nestrpljivosti. ................... 166 150. Telkin - podsticanje onih koji su na umoru da izgovore kelime i {ehadet - la ilahe illallah ........................................................................................ 166 151. [ta treba re}i nakon zatvaranja o~iju umrlom? ...................................................................... 166 152. [ta se kaè kod umrlog i {ta kaè onaj kome je neko umro? ............................................... 167 153. Dozvoljeno je plakanje za umrlim, bez naricanja i jadikovanja. ............................................. 167 155. Dènaza-namaz, ispra}anje umrlog, njegov ukop i poku|enost pra}enja dènaze za ène 168 156. Mustehab je da {to vi{e musallija prisustvuje dènazi i da se poredaju u tri safa i vi{e ..... 168
Rijadu-s-salihin
309
157. [ta se u~i na dènaza-namazu? ........................................................................................... 169 158. Sa dènazom treba poùriti! .................................................................................................. 170 159. Treba poùriti s vra}anjem dugova umrlog, kao i sa njegovim opremanjem, osim ako je umro iznenada, pa se sa~eka da se smrt ustanovi. .......................................... 171 160. O Vazu Nasihatu na Kaburu .................................................................................................. 171 161. U~enje dove umrlom, nakon ukopa, i ostajanje neko vrijeme kod kabura, radi dove, istigfara i u~enja ................................................................................................... 171 162. Sadaka i dova za umrlog ....................................................................................................... 172 163. Pohvala umrle osobe .............................................................................................................. 172 164. Povlastice onih kojima umru maloljetna djeca ....................................................................... 172 165. Plakanje i strah pri prolasku kraj grobova nasilnika i mjesta njihovog stradanja .................. 173 POGLAVLJE O ADABIMA PUTOVANJA ................................................................................................ 173 166. Mustehab je krenuti na put ~etvrtkom ujutro ......................................................................... 173 167. Mustehab je da se putuje u dru{tvu i da se jedan (od putnika) - koji }e biti po{tovan, odredi za emira - vo|u puta. ........................................ 174 168. Blago opho|enje sa ìvotinjama ............................................................................................ 174 169. Pruànje pomo}i saputniku .................................................................................................... 174 170. [ta se kaè kada se zaja{e ìvotinja (ili prevozno sredstvo) radi putovanja? ..................... 175 171. Musafir donosi tekbir kada se popne na prijevoj (uzvi{icu), a tesbih (subhanallah) kada si|e u dolinu i sl., ne podiù}i puno glas, jer je to zabranjeno. ................................... 175 172. Mustehab je u~iti dove na putu. ............................................................................................ 177 174. [ta se kaè kad se do|e u neko mjesto? ............................................................................. 177 175. Mustehab je da musafir, nakon obavljenog posla, poùri ku}i i porodici. ............................. 177 176. Mustehab je s puta vratiti se obitelji (èni) danju; no}u je to - bez nu`de - poku|eno ~initi. .............................................................................. 177 177. [ta treba re}i kad se vrati s puta i ugleda svoje mjesto? ..................................................... 178 178. Mustehab je pri povratku s puta prvo svratiti u dàmiju i klanjati dva rekata. ...................... 178 179. @eni je zabranjeno da putuje sama. ....................................................................................... 178 .ADILETI ............................................................................................................................................... 179 180. Vrijednost u~enja Kurana ...................................................................................................... 179 181. Du`nost je odràvati i ~uvati Kuran i ne prepustiti ga zaboravu. ......................................... 180 182. Lijepo je Kuran u~iti uljep{anim glasom! ............................................................................... 180
310
Rijadu-s-salihin 183. Podsticanje na u~enje odre|enih ajeta i sura iz Kurana ....................................................... 180 184. Okupljanje radi u~enja i prou~avanja Kurana pohvalno je. ................................................... 181 185. Vrijednosti i odlike abdesta .................................................................................................... 182 186. Vrijednosti i odlike ezana ....................................................................................................... 183 187. Vrijednost i odlike namaza ..................................................................................................... 184 188. Zna~aj sabahskog i ikindijskog namaza ................................................................................ 185 189. Vrijednost i zna~aj odlaska u dàmiju ................................................................................... 185 190. Vrijednost i{~ekivanja namaza .............................................................................................. 186 191. Zna~aj i vrijednost zajedni~kog namaza ................................................................................ 186 192. Podsticanje na obavljanje sabaha i jacije u dèmaatu. ........................................................ 187 193. O naredbi ~uvanja propisanih namaza i strogoj zabrani njihovog ostavljanja! ...................... 187 194. Vrijednost prvog safa i naredba o upotpunjavanju prvih safova, njihovom poravnavanju i zbijanju. ............................................................................ 189 195. Potvr|eni sunneti sa farzovima, njihov minimalni i potpuni broj, i sredina izme|u toga dvoga ........................................................................... 190 196. Potvr|enost dva rekata sabahskog sunneta ......................................................................... 191 197. Kra}e u~enje na sabahskom sunnetu; {ta se na njemu u~i i kada mu je vrijeme? ............... 191 198. Lijepo (mustehab) je prile}i poslije dva rekata sabahskog sunneta naslonjen na desnu stranu . kao i podsticanje na to, bez obzira da li se probdjela no} u namazu ili ne ........................... 192 199. Podnevski sunneti ................................................................................................................. 192 200. Ikindijski sunneti .................................................................................................................... 193 201. Ak{amski sunneti prije i poslije farza .................................................................................... 193 203. Dùmanski sunneti ................................................................................................................. 193 204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u ku}i; naredba je da se, prilikom klanjanja nafile, pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se izme|u njih ne{to progovori ........ 194 205. Podsticanje na obavljanje vitr - namaza, obja{njenje njegova vremena, te da je on potvr|eni sunnet. ................................................................................................ 194 206. Duha (ku{luk) - namaz, najmanji, srednji i najvi{i broj njegovih rekata, te podsticanje na njegovo redovno obavljanje. ..................................................................... 195 208. Podsticanje na klanjanje dva rekata tahijjetul-mesdìda i o tome da je mekruh sjesti u bilo ...... kojem vaktu, prije nego se klanjaju dva rekata, bila ona tahijjetul - mesdìd, farzovi, potvr|eni sunneti, ili ne{to drugo. ......................................................................................................... 195 210. .adileti (vrijednosti) petka, du`nost da se toga dana okupa, namiri{e, porani na dùma - ........ namaz, da se dova ~ini toga dana i donosi salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., te obja{njenje . da u tom danu ima ~as (momenat) kada se dova prima i da je mustehab (lijepo) {to vi{e ......... spominjati Allaha, d`.{., poslije dùma-namaza. .................................................................. 195
Rijadu-s-salihin
311
212. Vrijednosti no}nog namaza .................................................................................................... 196 213. Mustehab je ramazanski kijam, tj. teravih namaz. ................................................................. 199 214. .adilet ibadeta (kijama) u no}i Lejletul-kadra i obja{njenje kada, najvjerovatnije, biva ta no}. ................................................................... 199 215. .adileti upotrebe misvaka, te prirodna, uro|ena svojstva (fitra) ........................................... 200 216. Potvr|enost obaveze davanja zekata, njegov fadilet, te ostalo {to je s tim vezano. .......... 201 217. Du`nost posta ramazana i obja{njenje koristi posta i ostalog, {to je za njega vezano. ...... 203 218. Dare`ljivost, ~injenje dobro~instva i {to vi{e dobra u mjesecu ramazanu, a posebno u njegovih zadnjih deset dana! ............................................................................ 205 219. Zabrana posta prije ramazana, u drugoj polovini {abana, osim ako je to nastavak (na post iz . prve polovine) ili se podudario s njegovim obi~ajem, da posti ponedjeljkom i ~etvrtkom. ... 205 220. [ta se kaè kada se vidi mla|ak? ......................................................................................... 206 221. .adilet sehura, te njegovo odga|anje do zadnjeg vremena, ukoliko se ne boji izlaska zore! 206 222. .adilet ùrbe u vezi s iftarom, ono ~ime se iftari i {to se kaè poslije iftara! ...................... 206 223. Naredba posta~u da ~uva svoj jezik i druge organe od svih prestupa, vrije|anja, itd. ........ 207 224. Neka pitanja u vezi sa postom .............................................................................................. 207 225. .adilet (korist) posta muharema, {abana i El-e{huril-huruma (zul-kade, zul-hidè, muharem, redèb) ............................................................................... 207 226. .adilet posta i drugih (dobrih) djela u prvih deset dana zul-hidèta ...................................... 208 227. .adilet posta na dan Arefata, dan A{ure deseti (dan muharema) i deveti (dan muharema) .............................................................................. 208 228. Mustehab je postiti {est dana {evala .................................................................................... 209 229. Mustehab je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom ........................................................................ 209 230. Mustehab je postiti po tri dana u svakom mjesecu ................................................................ 209 231. .adilet davanja iftara posta~u, fadilet posta~a pored koga se jede i dova koju upu}uje onaj koji jede vlasniku sofre. ................................................................ 210 ITIKA. .................................................................................................................................................. 210 HAD@ ..................................................................................................................................................... 211 D@IHAD .................................................................................................................................................. 212 235. Obja{njenje vrsta {ehida u pogledu ahiretske nagrade koji se gusule (kupaju) i kojima se klanja dènaza, za razliku o d onog koji pogine u borbi protiv nevjernika. .................... 225 236. Koristi osloba|anja roblja ....................................................................................................... 225 237. Koristi dobro~instva prema robu ............................................................................................ 226 239. Koristi ibadeta u vrijeme anarhije, nereda, fitneta i tome sli~nog ......................................... 226
312
Rijadu-s-salihin 240. Koristi dobrodu{nosti pri kupoprodaji,uzimanje, davanje, vra}anje i traènje duga, ta~no vaganje i mjerenje, zabrana zakidanja (na vagi),te koristi za bogatog u sa~ekivanju siroma{nog i opra{tanju njegovog duga. ............................................................................... 227
NAUKA .................................................................................................................................................. 228 HVALA I ZAHVALA UZVI[ENOM ALLAHU ........................................................................................ 230 DONO[ENJE SALAVATA NA ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S. ................................................. 231 ZIKR ...................................................................................................................................................... 232 244. Koristi zikra i podstrekivanja na njega ................................................................................... 232 245. Spominjanje Allaha: stoje}i, sjede}i, leè}i, bez abdesta, dùnub i u hajzu (menstruaciji), osim u~enja Kurana, jer to nije dozvoljeno onome ko je dùnub, ili u hajzu ........................ 239 246. Poglavlje o tome {ta se kaè prije i poslije spavanja. ........................................................... 239 247. O vrijednosti zikr - skupova, pohvalnosti prisustvovanja zikru i zabrani bezrazlo`nog ............. napu{tanja skupova, u kojima se spominje Allah. ................................................................ 240 248. O spominjanju Allaha, ujutro i nave~er .................................................................................. 241 249. [ta se u~i prije spavanja? ..................................................................................................... 243 POGLAVLJE O DOVAMA .................................................................................................................... 244 251. O vrijednosti dove koja se u~i u odsustvu onoga kome se u~i. ............................................ 248 252. O pitanjima u vezi sa u~enjem dove. ..................................................................................... 248 253. O kerametima Allahovih odabranika. ...................................................................................... 249 POGLAVLJE O ZABRANJENIM DJELIMA ......................................................................................... 253 254. O zabrani ogovaranja i naredbi ~uvanja jezika ...................................................................... 253 255. Zabranjeno je slu{ati ogovaranje, a onaj ko ~uje zabranjeno ogovaranje, duàn ga je prekinuti ili ogovara~a sprije~iti. Ako to ne moè u~initi, ili ga ogovara~ ne poslu{a, duàn je napustiti takav skup, ako to moè. ...................................................................................................... 255 256. Kada je ogovaranje dozvoljeno? ............................................................................................ 256 257. O zabrani preno{enja tu|ih rije~i s namjerom sijanja razdora me|u ljudima ......................... 257 258. Zabranjeno je tu|e rije~i prenijeti vlastima, kada za to nema razloga, a postoji bojazan da }e do}i do smutnje i tome sli~no .......................................................... 257 259. O prezrenosti licemjerstva ..................................................................................................... 257 260. O zabrani laì ......................................................................................................................... 258 262. O podsticanju na provjeravanje svega {to se govori ili prenosi. ........................................... 259 263. La`no svjedo~enje je najstroè zabranjeno ........................................................................... 259 264. Zabranjeno je poimeni~no proklinjati nekog ~ovjeka, ili ìvotinju. ........................................ 260
Rijadu-s-salihin
313
265. Dozvoljeno je uop}eno proklinjanje velikih grje{nika ............................................................. 261 266. Bezrazlo`no vrije|anje muslimana je zabranjeno. ................................................................. 261 267. Zabranjeno je vrije|ati mrtve bez razloga ili vjerskog opravdanja ......................................... 261 268. O zabrani uznemiravanja drugih ............................................................................................ 262 269. O zabrani me|usobne mr`nje, prekidanja veza i izbjegavanja .............................................. 262 270. O zabrani zavidnosti .............................................................................................................. 262 271. O zabrani uho|enja i prislu{kivanja razgovora ljudi koji to ne èle.. ................................... 263 272. Zabranjeno je lo{e misliti o muslimanima, bez prihvatljivog opravdanja ............................... 263 273. O zabrani potcjenjivanja muslimana ....................................................................................... 264 274. O zabrani iskazivanja zluradosti zbog nesre}e muslimana ................................................... 264 275. O zabrani vrije|anja ljudi zbog njihovog porijekla .................................................................. 265 276. O zabrani prevare i obmanjivanja ........................................................................................... 265 277. O zabrani prevare .................................................................................................................. 265 278. O zabrani vrije|anja zbog udijeljene sadake ......................................................................... 266 279. Zabrana hvalisanja i ugnjetavanja .......................................................................................... 267 280. Zabranjeno je izbjegavati brata muslimana duè od tri dana izuzev ako radi bidate ili javno grije{i .................................................................................. 267 281. Zabranjeno je dvojici da se bezrazlo`no sa{aptavaju u prisustvu tre}eg, bez njegove ............ saglasnosti. Isti propis je kada razgovaraju jezikom nerazumljivim za tre}eg! .................... 268 282. Zabranjeno je, bez vjerskog razloga, prekomjerno ka`njavati ènu, dijete, slugu i ìvotinje! 268 283. O zabrani ka`njavanja ìvotinja spaljivanjem u vatri, pa ~ak i kada je rije~ o mravu i sli~no 270 284. Onome ko moè isplatiti dug, zabranjeno je odugovla~enje isplate duga, kada se to zatraì. ................................................................................................................ 270 285. Poku|eno je traìti nazad poklon koji jo{ nije predan ili poklon namijenjen potomku, bez obzira bio mu predan ili ne. Poku|eno je darodavcu da otkupi poklon od onoga kome ga je poklonio, bilo da je rije~ o sadaki, zekatu ili keffaretu i tome sli~no, ali je dozvoljeno otkupiti poklon ..... ako je pre{ao u vlasni{tvo nekoga tre}eg. ........................................................................... 270 286. O strogoj zabrani tro{enja imetka siro~adi ............................................................................ 271 287. O zabrani uzimanja kamate .................................................................................................... 271 288. O zabrani licemjerja ................................................................................................................ 272 289. O djelima za koja se moè pomisliti da se ~ine iz licemjerja, a ne ~ine. ............................... 273 290. O zabrani gledanja u stranu ènu i lijepog dje~aka, bez vjerski opravdanog razloga. ......... 273 291. Zabranjeno je osamiti se sa ènom koja nije blià rodbina. .................................................. 274 292. Zabranjeno je mu{karcima da opona{aju ène, a ènama mu{karce - u odijevanju, hodu, i sli~no. ............................................................... 275
314
Rijadu-s-salihin 293. Zabranjeno je opona{ati {ejtana i nevjernike! ....................................................................... 275 295. Zabranjeno je obrijati samo jedan dio glave, a jedino je mu{karcima dozvoljeno obrijati cijelu glavu ......................................................... 276 296. O zabrani ènama da upli}u tu|u kosu u svoju; i zabrani tetoviranja i o{trenja zuba .......... 276 297. O zabrani ~upanja bijelih dlaka iz brade i kose i zabrani ~upanja brade kada tek po~ne nicati. ..................................................................... 276 300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u ku}i pri spavanju i sli~no, bilo da je rije~ o svjetiljci ili ne~emu drugom. ........................................................................ 277 302 O zabrani naricanja za umrlim, udaranja po obrazima, deranja odje}e, ~upanja kose, brijanja glave, jadikovanja i kukanja! ................................................ 277 303. O zabrani posje}ivanja vra~eva, astrologa, gatara, baca~a graha, piljaka, je~ma, i tome sli~no. ......................................................................... 278 304. O zabrani zloslutnje ............................................................................................................... 278 305. O zabrani slikanja ìvotinja na prostirkama, kamenu, odje}i, novcu, jastucima i sl., o zabrani slikanja likova na zidovima, pokriva~ima i odje}i i o naredbi uni{tavanja likova. . 278 306. O zabrani drànja pasa, osim za lov, ~uvanje stoke ili usjeva ............................................. 279 309. O zabrani pljuvanja u dàmiji, i o preporuci ~i{}enja dàmija ............................................... 279 310. Poku|eno je u dàmiji prepirati se, bespotrebno dizati glas, raspitivati se za izgubljene ìvotinje ili stvari, kupovati i prodavati .................................................................................. 279 311. Zabranjen je ulazak u dàmiju, izuzev u nu`di, onome ko je jeo luk, prasu ili ne{to sli~no {to ima neprijatan miris, prije nego {to mirisa potpuno nestane. ............................................... 279 313. Kada nastupi prvih deset dana zul-hidèta, zabranjeno je onome ko ho}e da zakolje kurban da skra}uje svoju kosu, bradu (i ostale dlake) i da obrezuje nokte sve dok ne zakolje svoj kurban. ............................................................ 280 314. Zabranjeno je zaklinjati se stvorenjima, kao {to su Poslanik, Kaba, meleki, nebesa, o~evi, ìvot, du{a, glava, vladarev ìvot i dobrota, ne~ije turbe i emanet. 280 315. O strogoj zabrani namjernog krivokletstva ............................................................................ 280 316. Onome ko se zakune zbog ne~eg, a zatim htjedne u~initi bolje djelo, pohvalno je da to u~ini i da iskupi zakletvu koju je prekr{io (keffaret). ....................................................................... 281 318. O poku|enosti zaklinjanja u trgovini, pa makar zakletva bila istinita ............................................................................................... 281 319. Poku|eno je traìti Allahovim imenom ne{to drugo osim Dènnet i poku|eno je odbiti onoga ko zamoli u ime Allaha ili se u Njegovo ime, za nekoga zauzima. ........................................................................................ 281 321. Zabranjeno je obra}ati se grje{niku i onome ko uvodi novotarije u vjeru sa: gospodine i drugim po~asnim nazivima .............................................................. 282
Rijadu-s-salihin 323. Zabranjeno je psovati vjetar; {ta treba prou~iti
315
kada vjetar zapu{e? .............................................................................................................. 282 326. Zabranjeno je re}i muslimanu: Kafire! (nevjerni~e) .............................................................. 282 327. O zabrani bestidnog i ru`nog govora ..................................................................................... 282 328. O poku|enosti usiljenog, izvje{ta~enog i grubog govora, i nerazumljivog obra}anja obi~nom svijetu ............................................................................ 282 329. Poku|eno je re}i: Zlo mi je! ................................................................................................. 283 331. Zabranjeno je pred mu{karcima opisivati ljepotu èna, izuzev iz vjerski opravdanog razloga, poput braka i sli~no .................................................. 283 333. Poku|eno je re}i: [ta htjedne Allah i taj i taj! ..................................................................... 283 334. Poku|eno je sijeliti poslije jacija-namaza ............................................................................... 283 335. @eni je zabranjeno odbiti dolazak u postelju kada je mu` pozove, osim kada za to ima vjersku zapreku. .................................................................................. 283 336. @eni nije dopu{teno da posti nafilu bez odobrenja muà. ...................................................... 284 339. Poku|eno je gladnom ~ovjeku klanjati kada se jelo postavi i poku|eno je klanjati onome ko osje}a potrebu za obavljenjem nu`de! .............................. 284 342. Zabranjeno je obavljati namaz okrenut prema kaburu ........................................................... 284 343. Zabranjeno je prolaziti ispred onoga ko klanja! ...................................................................... 284 344. Poku|eno je klanjati nafilu ili sunnete nakon {to mujezin po~ne u~iti ikamet! ...................... 284 345. Poku|eno je postiti nafilu samo petkom, i no} uo~i petka provoditi u ibadetu! .................... 285 346. Zabranjeno je uzastopno postiti dva ili vi{e dana bez jela ili pi}a izme|u njih! .................... 285 347. Zabranjeno je sjediti na kaburu .............................................................................................. 285 348. O zabrani ukra{avanja kabura i zidanja na njima .................................................................. 285 350. Zabranjeno je posredovanje kada je u pitanju izvr{enje {erijatske kazne! ........................... 285 351. Zabranjeno je vr{iti (veliku) nu`du po putevima, hladovima gdje se ljudi odmaraju, mjestima odakle piju vodu i sli~no! ........................................................................................ 286 352. Zabranjeno je vr{iti malu nu`du u staja}oj vodi ..................................................................... 286 353. Poku|eno je privilegirati neku djecu nad drugom kada su u pitanju pokloni ......................... 286 354. @eni je zabranjeno da nosi obilje`je àlosti za umrlim duè od tri dana, osim za muèm, kada to moè nositi ~etiri mjeseca i deset dana! .................................................................. 287 355. O zabrani prodaje rezidenta strancima, presretanja trgovaca izvan ~ar{ije, kupovine na kupovinu i prosidbe na prosidbu, izuzev uz pristanak prvog kupca ili prosioca. .................. 287 357. Muslimanu je zabranjeno oru`jem pokazivati na nekoga, bilo u zbilji ili {ali, i dodavati sablju isukanu iz korica! .................................................................................................................. 287 358. Poku|eno je, bez razloga, napustiti dàmiju poslije ezana, dok se ne klanja namaz! .......... 288
316
Rijadu-s-salihin 359. Poku|eno je odbiti ponu|eni miris ......................................................................................... 288 360. Poku|eno je u lice hvaliti onoga kome }e to izazivati uobrazilju, dok je to u suprotnom - dozvoljeno! ...................................................... 288 361. Nije dozvoljeno posje}ivati ili napu{tati mjesto u kojem se pojavila neka epidemija! ........... 288 362. O strogoj zabrani upotrebe sihra (crne magije) ...................................................................... 289 364. Zabranjeno je upotrebljavati zlatno i srebreno posu|e za jelo, pi}e, pranje i za druge svrhe 289 366. Zabranjeno je {utjeti cio dan do no}i ..................................................................................... 289 367. Zabranjeno je ~ovjeku tvrditi da mu je otac neko drugi osim ro|enog oca, ili da je kao rob pripadao nekom la`nom gospodaru! ...................................................................................... 290 368. Opomena onima koji kr{e zabrane Uzvi{enog Allaha i Njegovog Poslanika, a.s.! .............. 290 370. O raznovrsnim predanjima i doga|ajima ................................................................................ 290 371. O istigfaru (traènju oprosta od Allaha) ................................................................................. 297 372. O nagradi koju je Allah pripremio vjernicima u Dènnetu ....................................................... 299
SADR@AJ ............................................................................................................................................... 303

Rijadu Salihin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rijadu Salihin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izbor hadisa iz djela

Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

dat bolji i zna~ajniji dar od sabura.

7. ^vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul)

neznanja u grijeh ne odvede.

8. Istrajnost na pravom putu - istikame

10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja

11. Borba sa samim sobom (svojim strastima)

12. Podsticanje na pove}anje dobrih djela pri kraju `ivota

13. Mno{tvo (raznovrsnost) na~ina ~injenja dobra

14. Umjerenost u ibadetima

15. ^uvanje djela (ustrajnost pri njima)

16. Obaveza (~uvanja) sunneta

18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bidata) i postupaka u vezi s njima u vjeri

19. Onaj ko uvede lijepu ili ru`nu naviku

20. Upu}ivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu

21. Me|usobno potpomaganje u dobru i pobo`nosti

22. Savjetovanje (nasihat)

23. Nare|ivanje dobra i odvra}anje od zla

25. Nare|enje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta)

26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog spre~avanja

29. Ispunjenje potreba muslimana

30. Zauzimanje i zalaganje za drugog

31. Uspostavljanje reda i mira me|u ljudima

32. Vrijednost nemo}nih i siroma{nih muslimana

34. Preporuka posebne pa`nje prema `enama

35. Mu`evo pravo nad njegovom `enom

srdit je na nju, sve dok se njen mu` ne udobrovolji.

36. O izdr`avanju obitelji

39. Du`nosti prema kom{iji i Poslanikova oporuka o tome

kom{ije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome kom{iji.

40. Dobro~instvo prema roditeljima i posebna pa`nja prema rodbini

41. Stroga zabrana neposlu{nosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine

44. Po{tovanje i uva`avanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u svemu

47. Znaci Allahove ljubavi prema Njegovom robu

50. Strah od Allaha

51. Nada u Allahovu milost

52. .adilet (koristi) nade (u Allahovu milost)

53. Prisustvo straha i nade

55. Korist skromnosti (zuhda) na dunjaluku

56. Korist (fadilet) gladovanja i skromna `ivljenja

pa bi ih skupljao rukama boje}i se da mu se ne uka`e sramotno mjesto.

kao i prije, a tijesto je ostalo kao {to je i bilo.

57. Skromnost, ~estitost i umjerenost

59. Podsticanje da se ~ovjek hrani (izdr`ava) od rada svojih ruku

60. Velikodu{nost, dare`ljivost i tro{enje u dobrotvorne svrhe

61. Zabrana {krtosti i pohlepe

65. Sje}anje na smrt i kratko}a nade

68. Stroga pobo`nost i ostavljanje sumnjivih poslova ({ubuhata)

71. Poniznost i ljubaznost (pa`ljivost) prema vjernicima

72. Zabrana oholosti (kibura) i uobra`enosti (samodopadanja)

73. Lijep karakter (}ud, narav)

74. Dobro}udnost, blagost i samilost

Zabranjena je svakom bliskom, ljubaznom i blagom (~ovjeku).

75. Opra{tanje i izbjegavanje neznalica

76. Podno{enje uznemiravanja (ezijeta)

78. Nare|ivanje i savjetovanje pretpostavljenih da budu blagi prema svojim podanicima

za svoje stado, pa svi ste vi pastiri i odgovorni za svoje stado.

79. Pravedan namjesnik

85. ^uvanje tajne

86. Ispunjavanje zavjeta i izvr{avanje obe}anja