Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
20Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
154 Final - Novi Horizonti

154 Final - Novi Horizonti

Ratings: (0)|Views: 667|Likes:
Published by Imam Sedin Agić

More info:

Published by: Imam Sedin Agić on Jun 25, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/02/2013

pdf

text

original

 
Iz sadržaja:
Mr. Fatmir Alispahić, istaknuti bošnjačkipublicistaFadil Ćehajić, čelni čovjek Bošnjačko-muslimanske zajednice Vorarlberga -AustraZašto je homoseksualcima zabranjeno dadarivaju krvIslamofoba na Zapadu: genetski kod ilipredrasuda?Da li je na pomolu demokrtaa ili ponovodiktatura i prevaraPrve hatme nakon deset godinaPromoca za ponosAllahov put je pravi put„Stvoreni da učimo“Kur‘anske paradigme odgoja mladih
Izdavač
Udruženje Selam,Štrosmajerova 19. Zenica
Glavni i odgovorni urednik
dr. hfz. Halil Mehtić
Redakca
dr. Džemaludin Latić, dr. Safvet Halilović,dr. Sedad Dizdarević,mr. hfz. Mevludin Dizdarević,Omer Sikira, mr. Mensur Valjevac,
Midhat Kasap
Saradnici
dr. Rahman Ademi (Turska)dr. Senad Agić (SAD),dr. Sulejman Topoljak,Selman Selhanović,Edin Tule,Hamza Subašić (Njemačka)Muhamed Mahmutović (Švedska)
Lektor
Elira Hadžiahmetović
Tehnički urednik
Mujo Hodžić
Časopis izlazi mjesečno
ISSN: 1512-617X
Adresa redakce
Štrosmajerova 19. Zenica;tel/fax: 032 462 526mob: 062 679 860
 
Web site:
 
www.novihorizonti.ba
E-mail:
selam@bih.net.bainfo@novihorizonti.bapretplata@novihorizonti.ba
Štampa:
Unioninvestplastika, Sarajevo
Uplate iz BiH:
Na ime: Udruženje ”Selam” ZenicaRačun: IK Banka Zenica134-010-0000082085
Uplate iz inostranstva:
U KORIST:Investiciono-komercalna banka DD ZenicaSWIFT: IKBZBA2XIBAN:BA391340100000082085Novi horizonti su upisani u evidencu javnihglasila FBiH pod rednim brojem 878 u skladu saZakonom o javnom informisanju FBiH.
 JUNI 2012. br. 154, god. 13.
INTERVJUAKTUELNO
ISLAM I ZAPADARAPSKI SVETDASPORAISLAMSKE TEME
GOSTOVANJA
 
redžeb/ša’ban 1433. - juni 2012.
4
Rije uRednika
dr. hfz. Halil MEHTIĆ 
urednik@novihorizonti.ba
Riječi podrške Fatmiru Alispahiću
Sva ova otužna dešavanja na Fi-lozoskom akultetu oko mr. FatmiraAlispahića nagnala su me da napišemkoju riječ, ibreteći se da se ovakavestvari dešavaju u zemlji Bosni u kojoj još uvijek, izgleda, dušmanluk caruje.Kao običan čovjek, putnik na ovomsvijetu, veoma sam razočaran i dubokoganut gnusnim odlukama, donesenimna jednom od najstarijih i najprestižni- jih naših akulteta. Na jednom mjestutoliko intelekta i akademske pameti,a istovremeno toliko nemorala i zlobekojom se krše sva ljudska i moralnanačela. Ova očita urota protiv jednogbošnjačkog intelektualca neodoljivome podsjeća na vrijeme iz bivšeg siste-ma kada su komunistički centri moći,prepoznajući intelektualnu snagu po- jedinaca ili grupe, sistematski radili nanjihovom diskreditiranju, ne birajućisredstva i ne libeći se da određenimljudima nalijepe najcrnje etikete. Utome su ih zdušno pomagali medi- ji koji su na eektan način pripremali javnost za njihovo izopćenje ili even-tualno hapšenje. Analizirajući stukturudonosioca te kontraverzne i nezakoni-te odluke o odbijanju doktorske teze, slahkoćom se može ustvrditi, da su to,uglavnom, kadrovi iz bivšeg sistema,incirani agresivnim ateizmom i jošuvijek nenaviknuti na slobodu izraža-vanja i drukčije mišljenje.Iako je u zadnje vrijeme progovo-rio glas savjesti određenih pojedinca iudruženja, ipak ostaje gorčina u duši irazočarenje u naše rukovodeće ljudi izsvih struktura, a posebno u bošnjačkeintelektualce koji se boje izraziti svojprotest na ovako nehumanu i nezako-nitu odluku. Pitam se zar je svijet tolikookrutan, zar je strast za stolicom tolikodominantna, zar smo toliko prestraše-ni pa ne smijemo pričati ni o našemstradanju, o onima koji su nam to činili,o čemu je Fatmir Alispahić, posljednjihgodina, neumorno pisao. Zar smo rasi-sti i aišisti, ako branimo svoje i iznosi-mo istinu o zlotvorima koji su nas ra-selili, poubijali, silovali, koji su nam sveporušili i doveli nas do ovako jadnogstanja. Zašto smo kolebljivci, zašto ni-smo jedni uz druge, zašto Bošnjak Boš-njaka izdaje? Kako se ljudi tako lahkoodriču svoga zarad dodvoravanja dru-gom. Mislio sam da su prošla vremenakada su Bošnjaci gradili svoju karijerurušeći druge i pljujući po svojoj vjeri ikulturi. Moj razum to ne može da shva-ti; ne može jer koliko god želim dobrodrugim ljudima i narodima, isto tolikoili još više, želim svome narodu.Čitajući kritike pojedinih proesora,upućenih F. Alispahiću, imam utisak da u njihovoj percepciji sve ono što je naše strši i da je inkompatibilno smiljeom u kojem živimo. Daj Bože dagriješeim, ali neki bi najradije da nas sepokrsti ili nekako da se utopimo u dru-ge i nestanemo. Sramno je to što namkonstantno od rata na ovamo protu-raju kako se oni ne odriču bošnjaštvaali ne žele da se vraćamo u prošlost. Toznači: Ne dirajte one koji su toliko zlapočinili s namjerom da upotpunostizagospodare nama i ovom našom „mr-tvajom“ na kojoj smo rođeni i na ko- joj postojimo stoljećima. Ne dirajte ihiako oni jednako ne odustaju od svojihplanova zbog kojih su i započeli rat. Umiru oni to rade drugim sredstvima, ami kao opijeni tumaramo u svojoj na-ivnosti i gaetu ne uviđajući opasnostkoja se nadvila nad nama i našom do-movinom.Ne mogu i neću, proesori Filozo-skog akulteta, da zaboravim zulumkoji su nam nanijeli. Ne mogu zabo-raviti svu onu djecu, majke, braću štosu dali živote svoje za ovu nama jednui jedinu i meni najljepšu Bosnu i Her-cegovinu. Braćo, zašto jedni drugimao glavi radimo? Zašto su na udarumnogi čestiti Bošnjaci od samih Boš-njaka? Milion nekih osjećaja vladau meni, od onih najtužnijih do izlivasrdžbe na one koji nam sve ovo čine.Fatmir Alsipahić je jedan vrsni intelek-tualac, neustrašivi borac za sudbinuBošnjaka, lijepi izdanak bošnjačkogmentaliteta i kulture. Iznosi svoje sta-vove bez kompleksa, bez uvijanja. Is-rustriran stanjem u kojem se Bošnjacinalaze ponekad koristi „jake“ riječi, kaošok terapiju koja se daje teško obolje-loj hasti, ne zato da bi nekoga povri- jedio nego da bi probudio uljuljkanusvijest Bošnjaka. Znam pouzdano da je Alispahić pravi Bosanac, poštenjači-na i bez zlobe u duši prema bilo kome,patriota od glave do pete, ajter, kojise nije libio iznijeti istinu ni onda kada je ona bila uperena protiv moćnika unašem narodu. On je vizionar, mislilackoji je već davno digao glavu, ruku iglas i koji ne saginje glavu pred politi-kama koje nas žele ušutkati i koje nastjeraju da klečimo i molimo za svojaprava. On se nikome ne izvinjvava štopripada narodu kojem je zulum nači-njen i nad kojim je genocid izvršen. Onstalno govori od drugim oblicima ge-nocida nad Bošnjacima, o dejtonskomgenocidu koji je institucionalizirankroz Ustav i bahato ponašanje neprija-telja BiH. Ono što on zastupa neki nesmiju ni čuti a kamoli javno podržati isvojim patriotizmom i intelektualnimpotencijalom stati uz njega. Zašto seto nama dešava? Rekao bih, zbog togašto među našim visokomislećim ljudi-ma imamo konormiste, kukavice, ma-terijaliste, koji sve što rade, rade samoza ovaj svijet i dunjalučku karijeru. Falinam karaktera, srčanih boraca kojise žrtvuju za interese našeg naroda inaše postojbine. Bez njih u ovakvomokruženju mi nemamo šansi. Kad ćeto, već jednom, ljudi odluke i ugledaprepoznati i kada će nešto uraditi dase ovom narodu vrati dostojanstvo ipoljuljano samopouzdanje. Od Tito-vih pionira to zasigurno ne možemoočekivati. Na pomolu su mlade gene-racije koje će bez kompleksa i strahašto su Bošnjaci-muslimani poraditi nanašoj kompaktnosti i opstojnosti. Natom putu, Fatmir Alispahić, Allah da gasačuva, može im biti uzor i svijetli pri-mjer. Neka intervju s njim, koji u ovombroju objavljemo kao i ovih nekoliko ri- ječi, bude skromni znak podrške ovomvrlom insanu, koji radi ono što u dru-gim narodima rade akademije naukaili instituti.
 
redžeb/ša’ban 1433. - juni 2012.
5
 
Islamofobija na Zapadu:genetski kod ili predrasuda?
Islam u percepciji Evrope
Rast ekstremisčkih ideologija nije neprijatelj samo muslimana i stranaca nego i opasnost poideju otvorenog i demokratskog društva, kako ga naziva pozna naučnik Karl Popper. Stoga,ako želimo izbjeći opasnu mogućnost “sukoba civilizacija”, poznata teorija koju je populari 
-
 zirao Samuel P. Hunngton kako će civilizacijski identet bi glavni uzrok podjela u svijetunakon hladnog rata, onda je vrlo bitno traži stabilne integracijske i pacisčke moduse ukontekstu svakodnevnih susreta različih religija, nacija i svjetonazora. Prije svega, potrebna je nova paradigma koja bi se morala bazira na komunikacijskom racionalizmu
islam i zapad
Iako se vrlo često može čuti socio
-
loška i politička fraza da je svijet postaoglobalno selo, činjenica je da danas jošuvijek postoje ozbiljne i nepremostive ide
-
ološke barijere među narodima u svijetu.Naime, vrtoglavi gobalizacijski i suprana
-
cionalni procesi su zasigurno doprinijeli iobimnijem upoznavanju i susretanju razli
-
čitih svjetonazora, kultura, religija, nacija,itd. Također, na institucionalnom nivoupostignut je određeni napredak kada jeriječ o slobodnom prakticiranju vjere i me
-
đusobnom razumijevanju i dijalogu međureligijama.Općom objavom o ljudskim pravimaod Ujedinjenih nacija iz 1948. (član 8.),striktno se zahtijeva sloboda religije (izjaš
-
njavanjem pripadnosti religiji). Također,1995. godine proglašen je Međunarodnidan za toleranciju (UNESCO) od Ujedinje
-
nih nacija kojim je pokrenuta velika kam
-
panja s ciljem propagiranja tolerancije imeđusobnog uvažavanja među narodimai religijama. Međutim, može zvučati vrloparadoksalno ali u svijetu još uvijek po
-
stoje veoma izraženi antagonizmi, tenzije,predrasude, i nepovjerenje među pripad
-
nicima različitih religija, kultura, i nacija.Naprimjer, posljednjih nekoliko godinana globalnom nivou prisutan je “trend”islamofobije, a posebno u SAD i zemljamaZapadne Evrope. Naime, određene desni
-
čarske grupe i islamofobično orijentiranimediji i političke grupacije pokušavajuda poistovjete islam s nasiljem, ratovi
-
ma i terorizmom. Također, značajan brojgrađana u SAD i Zapadnoj Evropi
 a priori 
 
percipira pripadnike islamske vjere kaoozbiljnu sigurnosnu, kulturološku, pa iekonomsku prijetnju. Drugim riječima, za
-
padno društvo je u veoma značajnoj mjeriprožeto otvorenim neprijateljsvom premapripadnicima islamske vjere i takav anta
-
gonistički odnos prema muslimanima uzapadnim zemljama doseže čak i razmjererasizma, diskriminacije i marginalizacije.Imajući u vidu činjenicu da - prema naj
-
novijim statističkim podacima objavljenimu Evropi, danas na ovom kontinentu živiblizu 40 miliona muslimana, dok je u SAD-u broj muslimana porastao na 2,6 milionau 2010. s 1 miliona u 2000. godini - vrloje bitno da se tematizira i rasvijetli obimproblematike islamofobije u zapadnimdruštvima. U kojoj mjeri je fenomen isla
-
mofobije prisutan u zapadnim društvima?Islamofobija je neologizam nastao uVelikoj Britaniji kasnih 80-ih godina. Do
-
slovno znači neosnovan strah od islamai muslimana. Iako postoji veliki broj de
-
finicija u vezi s fenomenom islamofobijeovdje su izdvojene samo neke. Primjerice,u Nacionalnoj enciklopediji Švedske senavodi da je ”Riječ islamofobija nastalaod riječi islam i fobi što znači strah odislama i mržnja prema islamu. Pretjeranapredstava o islamu tj. da je islam religijakoja vodi ka negativnom ponašanju i daprisutstvo muslimana u društvu predstav
-
ljaju prijetnju i opasnost po društvo.” (NE,2012).Također, prema Abdulkadiru Indžiću,“Islamofobija je termin koji znači predra
-
sude ili diskriminaciju spram islama i mu
-
slimana. U upotrebi se javlja od sredine80-tih godina prošlog stoljeća” (Indžić,2009).Poznati američki pisac StephenSchwartz definirao je islamofobiju ”kaoosudu cijelog islama i njegove historijekao ektremističke; islamofobija negirapostojanje umjerene muslimanske veći
-
ne; tretira islam kao problem za svijet; svikonflikti u kojima su muslimani umješaninastali su uvijek i samo njihovom greš
-
kom; insistira se da muslimani moraju na
-
praviti izmjene u svojo religiji; potiče na ratprotiv islama kao cjeline.. itd.” Isto tako,Runnymede Trust definirao je islamofobi
-
ju kao ”mržnju i strah od islama a time imržnju muslimana i bojazan od njih objaš
-
njavajući da ispoljavanje islamofobije uk 
-
ljučuje praksu diskriminacije muslimana”.Elena Chagaeva u svom Izvještaju ”Isla
-
mofobi – en verklighet”, Islamofobija kaostvarnost, dodaje ovim definicijama i to daje ”fobija – neka vrsta patološkog stanja, tj.bolesti.” (Chagaeva, 2009). Stoga, ovariječ je povezana s mržnjom i strahom oddrugoga, osobito sa strahom od onogašto dolazi izvan evropskih i kršćanskihsvjetova kulture, otuda poprima karakterksenofobičnosti i ideoločkih konflikata.Islamofobija sadržava shvatanje da islamnema zajedničkih vrijednosti s drugim kul
-
 turama i načinima življenja, da je inferio
-
ran i sterilan spram Zapada i da je islamprije nasilna i radikalna politička ideologijanego religija. Koraci koji su poduzeti dase ovaj pojam zvanično prizna napravlje
-
ni su u januaru 2001. na Međunarodnomforumu za borbu protiv netolerancije u
Piše: mr. Bedrudin BRLJAVAC

Activity (20)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
zaim_827078 liked this
Sheyla liked this
Arnaut Fahir liked this
lopov liked this
Sheyla liked this
starimost2009 liked this
Mirza_Mustafawi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->