Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Nasljedno Pravo - Skripta

Nasljedno Pravo - Skripta

Ratings: (0)|Views: 712 |Likes:
Published by Ajdin Sadikovic

More info:

Published by: Ajdin Sadikovic on Jun 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/30/2013

pdf

text

original

 
 
PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
NASLJEDNO PRAVO
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM
 
 
WWW.BH-PRAVNICI.COM 
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM 
PRVI DIOUVODNA RAZMATRANJA I OSNOVNI POJMOVI
 I GLAVA
1.
 
O NASLJEĐIVANJU UOPŠTE, NASLJEĐIVANJE I NASLJEDNO PRAVO
 
 NasljeĎivanje kao pravni pojam predstavlja prelazak odreĎenih prava i obaveza sa jednog na drugi
pravni subjekat.U vrijeme kad su pojedina materijalna dobra pripadala pojedincu samo kao posjed i kad je to bilo
regulisano običajnom normom, moţemo govoriti o nasljeĎivanju. Kada je pojedinac na odreĎenimdobrima imao subjektivno graĎansko pravo i kad je to bilo regulisano pravnom normom iza koje
je
stajala drţavna prinuda, moţe se govoriti o nasljednom pravu.
2.
 
RAZVOJ NASLJEDNOG PRAVA
Do 1934.godine Kraljevina Jugoslavija nije donijela ni jedan propis kojim se regulišu odnosi u
nasljedno-pravnoj oblasti. Godine 1934. prvo je donesen Uvodni zakon za Zakon o sudskom
vanparničnom postupku koji je sadrţavao kolizione norme koje su rješavale sukobe postojećih
propisa o nasljednom materijalnom pravu. Iste godine donesene su jedinstvene procesne norme
nasljednog prava u Zakonu o sudskom vanparničnom pos
tupku.
 Nakon II svjetskog rata, razvoj nasljednog prava u bivšoj SFRJ dijeli se na 3 faze:
1.
 
Od osloboĎenja do 1955.godine kada je donesen Zakon o nasljeĎivanju. U toj fazi nasljedno
-pravni odnosi regulisani su na osnovu pravnih pravila Kraljevine Jugoslavije, ali samo onihpravila koja nisu u suprotnosti sa novim pravnim poretkom. Sudska praksa je morala sama
izgraĎivati kriterije o tome koja pravna pravila nisu u suprotnosti sa novim poretkom, a ponekad je i sama morala nalaziti rješenja. Sve to učinilo
je da sudska praksa u ovoj fazi budeglavni kreator nasljednog prava.2.
 
Od 1955.-
1971.godine. Druga faza počinje donošenjem saveznog Zakona o nasljeĎivanju. Onse smatra vrlo uspješnim zakonodavnim djelom. Osnovni principi na kojima je Zakon izgraĎen
su:
 jedinstvenost (za cijelu zemlju na jedinstven način), ravnopravnost, ograničeni krugzakonskih nasljednika (zaključno sa 5.nasljednim redom), ograničena sloboda testiranja(ustanovom nuţnog nasljednog prava), sticanje zaostavštine u momentu smrti ostavitel
 ja.3.
 
Treća faza nastupa nakon 1971.godine, kada je ustavnim amandmanima zakonodavnanadlnost prenesena na republike i pokrajine.
3.
 
PRAVNI IZVORI NASLJEDNOG PRAVA
 3.1.
 
 Nasljedno pravo robovlasničkog društva
 
Sve do početka nove ere, odnosno carskog perioda u
 
Rimu, nasljedno pravo karakteriše slijedeće:
1.
 
To je shvatanje o porodičnoj svojini. Ona je nastavak plemenske svojine na nekretninama. Začlanove porodice na koje imovina prelazi ne moţe se reći da nasljeĎuju u savremenom smisluriječi, jer pravo na imovinu očeva ili djedova ne stiču tek njihovom smrću, već samim svojimroĎenjem u porodici. Dijete, posebno muško, čim se rodi, kao porodični član postaje suvlasnik opće porodične imovine. Zato roditelji nemaju pravo da djecu liše porodične imovine. Na toj
os
novi kćeri gube nasljedno pravo jer udajom prelaze u drugu porodicu.
 
WWW.BH-PRAVNICI.COM 
3
WWW.BH-PRAVNICI.COM 
2.
 
 Nasljednik se raĎa, a ne postavlja. Nema potrebe za raspolaganjem
mortis causa
, niti u vidulegata niti u vidu testamentalnih raspolaganja, pa i negativnih.3.
 
Klasa robova je objekat pra
va, pa i objekat nasljeĎivanja kao i sve druge stvari.Temelje modernom nasljednom pravu udarilo je rimsko pravo, posebno u završnoj fazi, odnosnoJustinijanovoj kodifikaciji. Najvaţnija dostignuća ovog prava su:
a)
 
Ono je uvelo sistem o društvenim mjerili
ma srodstva kod formuliranja kruga i reda zakonskihnasljednika (descendenti, ascendenti i kolateralni srodnici), iz kojih je izveden sistem obliskosti srodstva (romansko pravo) i parentelarni sistem (druge zemlje Evrope);b)
 
Ono uvodi slobodu raspolaganja
mortis causa
 
i testament u modernom smislu riječi, s tim dase istovremeno javlja i ustanova nuţnog dijela (
 portio legitima
), kao ograničenje te slobode;
 c)
 
Rimsko pravo uvelo je nasljedno pravo bračnog druga, doduše nakon svih srodnika, a prijedrţave (fiskusa);
 d)
 
Kategor
ično je u stavu da dobra bez nasljednika pripadaju fiskusu, a ne da podlijeţu okupaciji.
 3.2.
 
 Nasljedno pravo feudalnog društva
 
Bitne odlike nasljednog prava u feudalizmu su:a)
 
Posebni nasljedni reţimi za feudalce i kmetove. Raspolaganje pravnim poslom
mortis causa
 
dozvoljeno je u načelu samo pokretnim dobrima, dok se nekretnine proglašavaju zatzv.porodični fideikomis. U nasljeĎivanju i raspolaganju uopšte pravi se razlika izmeĎunaslijeĎenog i stečenog.
 b)
 
Tri su osnova pozivanja na naslijeĎe: ugovo o nasljeĎ
ivanju, testament i zakon. To je i red
njihove pravne snage. U prvo vrijeme, ugovor o nasljeĎivanju je sklapan sa ţenidbenim
ugovorom.c)
 
U periodu novčane rente feudalci uvode porez na naslijeĎe (laudemium), koji zavisi odvrijednosti naslijeĎa.
d)
 
Kmetovi n
isu bili vlasnici zemlje, već samo pokretnih dobara. Bili su vezani za zemlju izajedno sa njom nasljeĎivani.
 3.3.
 
 Buržoasko nasljedno pravo
 
Burţoasko nasljedno pravo znači recipiranje rimskog nasljednog prava u uvjetima formalne opće jednakosti graĎana, ali
 
i preuzimanje nekih ustanova iz feudalizma (ugovor o nasljeĎivanju), uzodreĎena prilagoĎavanja novim uvjetima. Ovo pravo kodificirano je u graĎanskim zakonicima, odkojih poseban značaj imaju: francuski Code civil iz 1804, austrijski Opći graĎanski zakon
ik iz
1811, Njemački graĎanski zakonik iz 1896, Švajcarski graĎanski zakonik iz 1907. Nasljedno pravo graĎanskog društva je u stalnom mijenjanju, pa se moţe govoriti o nekim
tendencijama razvoja:a)
 
Ograničenja privatne svojine koja se ogledaju u nacionali
zaciji pojedinih privrednih grana jesu
zakonomjerna pojava u razvitku kapitalizma, mada je ovo ograničenje različito u pojedinim
zemljama;b)
 
Mnogo efikasnije ograničenje nasljednog prava nastaje usljed učešća drţave u raspodjelizaostavštine putem poreza na nasljeĎe. U SR Njemačkoj krajem XIX vijeka najviša stopa

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Amil1906 liked this
Milina Berilaža liked this
Bojan Ristic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->