Zakon o Radu - 2009

149 15.12.
2009 Zakon o radu
Page 1 of 125
HRVATSKI SABOR
3635
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O RADU
Proglaavam Zakon o radu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 4. prosinca 2009. godine. Klasa: 011-01/09-01/203 Urbroj: 71-05-03/1-09-2 Zagreb, 9. prosinca 2009. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, v. r.
ZAKON O RADU
I. OPE ODREDBE
Predmet Zakona o radu
lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukije odreeno. Pojam radnika i poslodavca lanak 2. (1) Radnik-ca (zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namjetenik-ca, slubenik-ca ili drugi radnik-ca u daljnjem tekstu: radnik) u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. (2) Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. (3) Fizika osoba koja je kao lan uprave, izvrni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinano i samostalno ili zajedno i
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.html
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 2 of 125
skupno, ovlatena voditi poslove poslodavca, moe kao radnik u radnom odnosu obavljati odreene poslove za poslodavca. (4) Na osobu iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o prestanku ugovora o radu. Ogranienja u primjeni lanak 3. (1) Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru. (2) Ministar nadlean za poslove rada (u daljnjem tekstu: ministar), uz suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, donijet e pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima. (3) Na radnika koji je kao rukovodee osoblje statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlaten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika lana obitelji poslodavca fizike osobe koji ivi u zajednikom kuanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom odreivanju. (4) Ako posebnim propisom nije drukije ureeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor, u skladu sa stavkom 5. ovoga lanka, u kojem je poslodavac obvezan omoguiti ostvarenje tog prava, i to: 1) ako je to neophodno zbog udaljenosti izmeu mjesta rada radnika i njegovog prebivalita ili zbog udaljenosti izmeu razliitih mjesta rada radnika, 2) ako se radi o djelatnosti zatite osoba i imovine, 3) ako se radi o djelatnosti pruanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: uslugama vezanim uz prijam, lijeenje i njegu u bolnicama ili slinim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i u zatvorima, radu radnika u lukama i zranim lukama, uslugama vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, potu i elektroniku komunikaciju, hitnu pomo, vatrogastvo i civilnu zatitu, proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, elektrine energije, skupljanju i odvozu kunoga otpada i pogonima za spaljivanje, industriji u kojoj se rad ne moe prekidati zbog tehnolokih razloga, djelatnosti istraivanja i razvoja,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 3 of 125
djelatnosti javnog gradskog prijevoza, 4) ako se radi o djelatnosti s izraenom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: poljoprivredi, turizmu, potanskim uslugama, 5) ako se radi o radu izvrnih radnika u djelatnosti eljeznikog prometa, 6) u sluaju vie sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i dogaaja. (5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga lanka kojim se osigurava odgovarajui zamjenski odmor u trajanju jednakom proputenim satima odmora, radniku se ne moe odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraem od dvadeset sati, pri emu se tom radniku koritenje dnevnog zamjenskog odmora mora osigurati u svakom razdoblju od sedam dana, a koritenje tjednog zamjenskog odmora u svakom razdoblju od etiri tjedna. Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca lanak 4. (1) Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. (2) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati podatke o radnicima i o radnom vremenu. (3) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 1. ovoga lanka. Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa lanak 5. (1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. (2) Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pri tome prava i dostojanstvo radnika. (3) Poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za rad na siguran nain i na nain koji ne ugroava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. (4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i radnih uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 4 of 125
profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. (5) Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neeljeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Dunost potivanja propisa u svezi s radnim odnosom lanak 6. (1) U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se odredbi ovoga i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. (2) Prije stupanja radnika na rad poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu. (3) Propisi o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan nain uiniti dostupnima radnicima. (4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije ureeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opi propisi obveznoga prava. Sloboda ugovaranja lanak 7. (1) Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ovim ili drugim zakonom. (2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih ovim Zakonom, samo ako ih ovaj ili poseban zakon na to izriito ovlauje. (3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa lanak 8. (1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. (2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obiljeja posla za koji
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 5 of 125
se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme lanak 9. (1) Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ovim Zakonom. (3) Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreeno vrijeme lanak 10. (1) Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja. (2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od tri godine. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, ugovor o radu na odreeno vrijeme moe trajati due od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom. (4) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovoga lanka. (5) Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme. Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme lanak 11. (1) Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove. (2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 6 of 125
osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine. (3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu ureeni uvjeti rada na nain iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme duan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine. (4) Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodreeno vrijeme, te im omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Oblik ugovora o radu lanak 12. (1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. (2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utjee na postojanje i valjanost tog ugovora. (3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan radniku prije poetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. (4) Ako poslodavac prije poetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (5) Poslodavac je duan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno poetka rada. (6) Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. (7) Ministar e pravilnikom propisati postupak registracije i sadraj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu lanak 13. (1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz lanka 12. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadravati sve bitne uglavke, a najmanje o: 1) strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 7 of 125
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima, 3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapoljava ili kratak popis ili opis poslova, 4) danu poetka rada, 5) oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme, 6) trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora, 7) otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova, 8) osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, 9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. (2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 6., 7., 8. i 9. ovoga lanka, moe se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja. Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove lanak 14. (1) Ako poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove. (2) U sluaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, obveznik prijave na produeno mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa je poslodavac. (3) Osim uglavaka iz lanka 13. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i dodatne uglavke o: 1) uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinos za produeno mirovinsko osiguranje, 2) roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni, 3) roku u kojem se radnik duan izjasniti o ponudi iz podstavka 2. ovoga stavka, a koji ne moe biti krai od osam dana. (4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu iz stavka 3. podstavka 2. ovoga lanka, poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 8 of 125
(5) Umjesto uglavka iz stavka 3. podstavka 1. ovoga lanka, moe se u ugovoru uputiti na odgovarajui kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja. Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada lanak 15. (1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kue radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim uglavaka iz lanka 13. stavka 1. podstavka 1. do 9. ovoga Zakona, mora sadravati i dodatne uglavke o: 1) dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti radnika na mjestu rada, 2) rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, 3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac duan nabaviti, instalirati i odravati, 4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi trokova u svezi s time, 5) naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje poslova, 6) nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika. (2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuje odredba lanka 13. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Plaa radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne smije biti utvrena u manjem iznosu od plae radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili slinim poslovima. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti za obavljanje poslova iz lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona, te drugih poslova za koje je to utvreno ovim ili drugim zakonom. (5) Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. (6) O svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan obavijestiti tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. (7) Odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, skraenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, nonom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, ako to nije drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 9 of 125
(8) Koliina i rokovi za izvrenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni, tjedni i godinji odmor. Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u sluaju upuivanja radnika u inozemstvo lanak 16. (1) Ako se radnik privremeno upuuje na rad u inozemstvo, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora sadravati, osim uglavaka iz lanka 13. ovoga Zakona i dodatne uglavke o: 1) trajanju rada u inozemstvu, 2) rasporedu radnog vremena, 3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plae, 4) novanoj jedinici u kojoj e se isplaivati plaa, 5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu, 6) uvjetima vraanja u zemlju. (2) Umjesto uglavaka iz stavka 1. podstavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, moe se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja. (3) Primjerak prijave iz lanka 12. stavka 5. ovoga Zakona poslodavac mora uruiti radniku prije odlaska u inozemstvo. Najnia dob za zaposlenje lanak 17. (1) Osoba mlaa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlaa od osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. (2) Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika koji je zaposlen protivno stavku 1. ovoga lanka. Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu lanak 18. (1) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest i starijeg od petnaest godina za sklapanje odreenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u svezi s tim ugovorom.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 10 of 125
(2) Od ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi. (3) U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jednog ili vie zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi, vodei rauna o interesima maloljetnika. (4) Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos. (5) Skrbnik moe ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi. (6) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se dati u pisanom obliku. Zabrana rada maloljetnika na odreenim poslovima lanak 19. (1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj. (2) Ministar e pravilnikom propisati poslove iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja te sposobnosti. (4) Ministar e pravilnikom propisati poslove na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smiju uz naplatu sudjelovati osobe iz lanka 17. stavka 1. ovoga Zakona. (5) Pravilnike iz stavka 2. i 4. ovoga lanka ministar e donijeti uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva. (6) Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno na poslovima iz stavka 3. ovoga lanka, ako ih obavlja bez prethodno utvrene zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, odnosno ako sudjeluje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja. (7) Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odnosno skrbnika, radnikog vijea, sindikata ili inspektora rada, poslodavac je, u sluaju iz stavka 1. i 3. ovoga lanka, duan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Nadziranje rada maloljetnika na odreenim poslovima lanak 20. (1) Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, inspektor rada moe u bilo koje
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 11 of 125
vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda maloljetnika te da u nalazu i miljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, inspektor rada e odrediti rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i miljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj. (3) Trokove lijenikoga pregleda, nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka, snosi poslodavac. (4) Na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika, inspektor rada moe zabraniti rad maloljetnika na odreenim poslovima. (5) Prijavu za voenje postupka iz stavka 1. ovoga lanka moe inspektoru rada podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat. (6) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, poslodavac je duan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu lanak 21. (1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima. (2) Ministar e, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati poslove na kojima radnik moe raditi samo nakon, prema posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. (3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga lanka propisat e se nain utvrivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrivanje zdravstvene sposobnosti, sadraj i nain izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja vana za utvrivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba. Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima lanak 22. (1) Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 12 of 125
(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled. (3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka snosi poslodavac. Podaci koji se ne smiju traiti lanak 23. (1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. (2) Na nedoputena pitanja iz stavka 1. ovoga lanka ne mora se odgovoriti.
III. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

Agencija za privremeno zapoljavanje
lanak 24. (1) Agencija za privremeno zapoljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika (u daljnjem tekstu: ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za obavljanje privremenih poslova. (2) Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadlenog za poslove rada (u daljnjem tekstu: ministarstvo). (3) Agencija ne moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva. Sporazum o ustupanju radnika lanak 25. (1) Sporazum o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka, uz ope uvjete poslovanja agencije, mora sadravati i uglavke o: 1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku, 2) vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici, 3) mjestu rada, 4) poslovima koje e ustupljeni radnici obavljati, te znanjima i vjetinama potrebnim za njihovo obavljanje, 5) uvjetima rada koji se odnose na radna mjesta na kojima e ustupljeni radnici obavljati poslove,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 13 of 125
6) nainu na koji i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obraun za isplatu plae, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrivanje plae, i 7) osobi koja je ovlatena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima. (3) U sluaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, sporazum iz stavka 1. ovoga lanka, uz uglavke iz stavka 2. ovoga lanka, mora sadravati i uglavke o: 1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika, 2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovog i drugih zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik duan osigurati ustupljenom radniku, 3) obvezi plaanja trokova vraanja u zemlju. (4) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti: 1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi trajk, 2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od est mjeseci poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih trai ustupanje radnika, 3) za obavljanje poslova iz lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona, 4) za ustupanje radnika drugoj agenciji, 5) u drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova lanak 26. (1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno vrijeme. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, osim uglavaka iz lanka 13. stavka 1. podstavka 1. i podstavka 4. do 7. ovoga Zakona, odnosno iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona kada agencija radnika ustupa korisniku u inozemstvo, mora sadravati i sljedee uglavke: 1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika, 2) naznaku poslova za obavljanje kojih e se radnik ustupati, 3) obveze agencije prema radniku u vrijeme kada je ustupljen korisniku. (3) U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plae u visini utvrenoj lankom 87. stavkom 5. ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 14 of 125
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadravati uglavke o: 1) strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu, 2) oekivanom trajanju ugovora, 3) sjeditu korisnika, 4) mjestu rada, 5) poslovima koje e ustupljeni radnik obavljati, 6) datumu poetka i zavretka rada, 7) plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae, 8) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. (5) Ugovorena plaa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvreni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plae, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. (6) Ako se plaa, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi sukladno stavku 5. ovoga lanka, isti se utvruju sporazumom o ustupanju radnika. Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova lanak 27. (1) Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zbrinjavanju vika radnika. (2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su razlozi iz lanka 108. stavka 1. ovoga Zakona nastali kod korisnika i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od osam dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. (3) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne moe biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova. (4) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa, zatitu povrijeenog prava ostvaruje kod poslodavca na nain utvren odredbom lanka 129. ovoga Zakona. Ogranienje vremena ustupanja radnika lanak 28. (1) Agencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje due od jedne godine.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 15 of 125
(2) Prekid krai od jednog mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od jedne godine iz stavka 1. ovoga lanka. Obveze agencije prema ustupljenom radniku lanak 29. (1) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je duna uruiti ugovor o radu iz lanka 26. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno uputnicu, ako s ustupljenim radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme ili ugovor o radu na odreeno vrijeme u trajanju duem od vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku. (2) Uputnica iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati podatke iz lanka 26. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je duna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vjetinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnost na radu i u tu svrhu, duna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvri korisnik. (4) Agencija je duna ustupljenog radnika usavravati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da e se radnik ustupati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik. (5) Agencija je duna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plau za obavljeni rad kod korisnika i u sluaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obraun za isplatu plae. Obveze korisnika lanak 30. (1) Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su ureeni zatita zdravlja i sigurnost na radu i posebna zatita odreenih grupa radnika. (2) Korisnik je duan najmanje jednom godinje obavijestiti radniko vijee o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete. Naknada tete lanak 31. (1) tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom kod korisnika uzrokuje treoj osobi, duan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem. (2) Za tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno opim propisima obveznoga prava.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 16 of 125
(3) Ako ustupljeni radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom kod korisnika, naknadu tete moe potraivati od agencije ili korisnika u skladu s odredbom lanka 103. ovoga Zakona. Evidencija lanak 32. (1) Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku. (2) Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu. (3) O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadri broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju. (4) Agencija je duna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva. (5) Potvrdu iz stavka 3. ovoga lanka ministarstvo izdaje u tri istovjetna primjerka, od kojih se jedan dostavlja tijelu dravne uprave nadlenom za poslove inspekcije rada.
IV. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika
lanak 33. (1) Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. (2) Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja. (3) Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad, na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea. (4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijedi radnika. Zatita privatnosti radnika lanak 34. (1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. (2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga lanka potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 17 of 125
obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama. (3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac. (4) Netoni osobni podaci moraju se odmah ispraviti. (5) Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti. (6) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, duan je imenovati osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu sa zakonom. (7) Osoba iz stavka 6. ovoga lanka mora uivati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dunosti mora briljivo uvati.
V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada
lanak 35. (1) Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. (2) Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne smije trajati due od est mjeseci. (3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana. Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad lanak 36. (1) Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada, kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje. (2) Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad. (3) Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, poslodavac je duan, u skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku osposobljavanje ili usavravanje za rad.
Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s njim sklopiti ugovor o radu

lanak 37.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 18 of 125
(1) Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala poslodavac moe zaposliti kao pripravnika (vjebenik ili drugi pripravnik u daljnjem tekstu: pripravnik). (2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koje se kolovao. (3) Ugovor o radu pripravnika moe se sklopiti na odreeno vrijeme. Nain osposobljavanja pripravnika lanak 38. (1) Nain osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili odreen ugovorom o radu. (2) Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se moe privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca. Trajanje pripravnikog staa lanak 39. Osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno. Struni ispit lanak 40. (1) Nakon to zavri pripravniki sta, pripravnik polae struni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano. (2) Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadraj i nain polaganja strunog ispita propisuju se pravilnikom o radu. (3) Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati. Struno osposobljavanje za rad lanak 41. (1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvreno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad). (2) Razdoblje strunog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreenog zanimanja. (3) Struno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdue koliko traje pripravniki sta.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 19 of 125
(4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja se struno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu. (5) Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
VI. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena
lanak 42. (1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloiv) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. (2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukae takva potreba, pri emu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. (3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu ureuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. (4) Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik. Puno i nepuno radno vrijeme lanak 43. (1) Ugovor o radu moe se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. (2) Puno radno vrijeme ne smije biti due od etrdeset sati tjedno. (3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme etrdeset sati tjedno. (4) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme krae od punog radnog vremena. (5) Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 11. ovoga Zakona. (6) Radnik ne moe sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s vie poslodavaca s ukupnim radnim vremenom duim od punog radnog vremena. (7) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 20 of 125
(8) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu. (9) Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogunosti za takvu vrstu rada. Skraeno radno vrijeme lanak 44. (1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. (2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvruju se posebnim propisom. (3) Ako poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnoga vremena na takvim poslovima nisu utvreni posebnim propisom, ministar e na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu moe biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva pravilnikom urediti ta pitanja. (4) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne smije na takvim poslovima raditi due od radnog vremena utvrenog stavkom 2. ovoga lanka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca. (5) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se moe odrediti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najdue do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga lanka. (6) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka izjednauje se s punim radnim vremenom. Prekovremeni rad lanak 45. (1) U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi due od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najvie do osam sati tjedno. (2) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od trideset dva sata mjeseno niti due od sto osamdeset sati godinje. (3) Ako prekovremeni rad odreenog radnika traje due od etiri tjedna neprekidno ili vie od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odreenog poslodavca prelazi deset posto
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 21 of 125
ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti. (4) Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit e rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i miljenje lijenika ovlatenog posebnim propisom. (5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika. (6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, moe raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile. (7) Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad ako tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama ovoga lanka. Raspored radnog vremena lanak 46. (1) Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom. (2) Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada. (3) Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti rasporeeno jednako po tjednima, te se u tom sluaju puno ili nepuno radno vrijeme utvruje kao prosjeno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od etiri mjeseca, pri emu odstupanje od punog radnog vremena odreenog lankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona, ne smije iznositi vie od dvanaest sati mjeseno. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, radnik moe raditi najvie etrdeset osam sati tjedno. (5) Ako je istekom razdoblja iz stavka 3. ovoga lanka, prosjeno tjedno radno vrijeme bilo due od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad dui od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. (6) Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi due od osam sati dnevno. Preraspodjela radnog vremena lanak 47. (1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 22 of 125
traje due, a u drugom razdoblju krae od punog ili nepunog radnog vremena, na nain da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od punog ili nepunog radnog vremena. (2) Ako preraspodjela radnog vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, poslodavac je duan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika ukljuenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. (3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od etrdeset osam sati tjedno. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati due od etrdeset osam sati tjedno, ali ne due od pedeset est sati tjedno, pod uvjetom da je isto predvieno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (6) Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad dui od etrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti tetne posljedice. (7) Poslodavac je duan na zahtjev inspektora rada, uz plan iz stavka 2. ovoga lanka, priloiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga lanka. (8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati najdue etiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, u kojem sluaju ne moe trajati due od est mjeseci. (9) Ugovor o radu na odreeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjeno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. (10) Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao due od osam sati dnevno. (11) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, moe raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 4. ovoga lanka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (12) Inspektor rada zabranit e ili ograniiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama ovoga Zakona ili ako iz nalaza i miljenja pribavljenog od ovlatenog lijenika, odgovarajuom primjenom odredbe lanka 45. stavka 4. ovoga Zakona, proizlazi da takav rad ugroava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika. Noni rad
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 23 of 125
lanak 48. (1) Noni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeu dvadeset dva sata uveer i est sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu dvadeset dva sata uveer i pet sati ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije drukije odreeno. (2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu devetnaest sati uveer i sedam sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. (3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu dvadeset sati uveer i est sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. (4) Ministar e pravilnikom propisati koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju industrijom. (5) Noni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu nonog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje treinu svog radnog vremena u vremenu nonoga rada. (6) Poslodavac je pri utvrivanju dnevnog rasporeda radnog vremena duan voditi rauna da rad radnika iz stavka 5. ovoga lanka ne smije trajati due od osam sati. Zabrana nonog rada lanak 49. (1) Poslodavac ne smije odrediti noni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatrai i ako je ovlateni lijenik ocijenio da noni rad ne ugroava njezin ivot ili zdravlje, kao i ivot ili zdravlje djeteta. (2) Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem sluaju isti ne moe, u razdoblju od dvadeset etiri sata, trajati due od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoi do etiri sata ujutro. (3) U sluaju nonog rada iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je duan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe. (4) Inspektor rada e zabraniti noni rad osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, ako je isti protivan odredbama ovoga Zakona. Rad u smjenama lanak 50. (1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji moe biti prekinut ili neprekinut, ukljuujui izmjenu smjena.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 24 of 125
(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliitim smjenama. (3) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan. Obveze poslodavca prema nonim i smjenskim radnicima lanak 51. (1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni duan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagoenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni. (2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zatite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba. (3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreen da rad obavlja kao noni radnik, prije zapoinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada nonog radnika, poslodavac je duan omoguiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. (4) Trokove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga lanka snosi poslodavac. (5) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga lanka utvrdi da noni radnik zbog nonog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je duan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan nonog rada. (6) Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga lanka ne moe osigurati obavljanje poslova izvan nonoga rada, duan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan nonoga rada za koje je sposoban, a koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (7) Poslodavac je duan nonom radniku koji je u radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi vie od osam sati u razdoblju od dvadeset etiri sata u kojem radi nou.
VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka
lanak 52. (1) Radnik koji radi najmanje est sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 25 of 125
(2) Maloljetni radnik koji radi najmanje etiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno. (3) Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme. (4) Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora iz stavka 1. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu uredit e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora. Dnevni odmor lanak 53. (1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset etiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od osam dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom proputenim satima odmora iz stavka 1. ovoga lanka. Tjedni odmor lanak 54. (1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz lanka 53. ovoga Zakona. (2) Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje etrdeset osam sati. (3) Odmor iz stavka 1. ovoga lanka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. (4) Ako radnik ne moe koristiti odmor na nain iz stavka 3. ovoga lanka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati koritenje odmora u razdoblju odreenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne moe biti due od dva tjedna. (5) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovoga lanka zbog objektivno nunih tehnikih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz lanka 53. ovoga Zakona. Najkrae trajanje godinjeg odmora lanak 55. (1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje etiri tjedna.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 26 of 125
(2) Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Utvrivanje trajanja godinjeg odmora lanak 56. (1) Trajanje godinjeg odmora due od najkraega propisanog odredbom lanka 55. ovoga Zakona te broj radnih dana koji se uraunavanju u godinji odmor radnika, utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (2) Blagdani i neradni dani odreeni zakonom ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora. (3) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlateni lijenik, ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora. Nitetnost odricanja od prava na godinji odmor lanak 57. Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. Rok stjecanja prava na godinji odmor lanak 58. (1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor odreen na nain propisan odredbom lanka 55. i lanka 56. ovoga Zakona nakon est mjeseci neprekidnog rada. (2) Privremena nesposobnost za rad, vrenje dunosti graana u obrani ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga lanka. Pravo na razmjerni dio godinjeg odmora lanak 59. (1) Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora, odreenog na nain propisan odredbom lanka 55. i lanka 56. ovoga Zakona, za svakih navrenih mjesec dana rada, u sluaju: 1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenog roka iz lanka 58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pravo na godinji odmor, 2) ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenoga roka iz lanka 58. stavka 1. ovoga Zakona, 3) ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 27 of 125
(2) Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz stavka 1. ovoga lanka, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora. Naknada plae za vrijeme godinjeg odmora lanak 60. (1) Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). (2) Poslodavac nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora iskoritenog prije ispunjenja uvjeta iz lanka 59. stavka 1. ovoga Zakona. Naknada za neiskoriteni godinji odmor lanak 61. (1) U sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio godinji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se, sukladno odredbi lanka 60. stavka 1. ovoga Zakona, razmjerno broju dana neiskoritenoga godinjeg odmora. Koritenje godinjeg odmora u dijelovima lanak 62. (1) Radnik ima pravo godinji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukije ne dogovori. (2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godinji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od dva tjedna. Prenoenje godinjeg odmora u sljedeu kalendarsku godinu lanak 63. (1) Neiskoriteni dio godinjeg odmora u trajanju duem od dijela godinjeg odmora iz lanka 62. stavka 2. ovoga Zakona, radnik moe prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine. (2) Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio godinjeg odmora iz lanka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ako mu je bilo omogueno koritenje toga odmora. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 28 of 125
kojoj je steen, zbog bolesti ili koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine. (4) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vrio dunost graana u obrani, moe godinji odmor u cijelosti koristiti u sljedeoj kalendarskoj godini. Raspored koritenja godinjeg odmora lanak 64. (1) Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, a najkasnije do 30. lipnja tekue godine, te o rasporedu obavjetava radnike. (2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vie poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora iz lanka 55. ovoga Zakona, poslodavci su duni omoguiti koritenje godinjeg odmora prema njegovom zahtjevu. (3) Pri utvrivanju rasporeda koritenja godinjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor raspoloive radnicima. (4) Radnika se mora najmanje petnaest dana prije koritenja godinjeg odmora obavijestiti o trajanju godinjeg odmora i razdoblju njegovog koritenja. (5) Jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja, ako kolektivnim ugovorom nije odreen drukiji rok. Plaeni dopust lanak 65. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od obveze rada uz naknadu plae (plaeni dopust), za vane osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, teom bolesti ili smru lana ue obitelji. (2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga lanka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godinje, ako to nije drukije ureeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) lanom ue obitelji iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj zajednici. (4) Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja te obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 29 of 125
(5) Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. (6) Radnici dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. Neplaeni dopust lanak 66. (1) Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust. (2) Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.
VIII. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama
lanak 67. (1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoe, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim pod uvjetima iz lanka 68. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica. Zatita trudnice, odnosno ene koja doji dijete lanak 68. (1) Odredbe lanka 67. ovoga Zakona ne sprjeavaju poslodavca da trudnici, odnosno eni koja doji dijete, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. (2) Ako radnica iz stavka 1. ovoga lanka radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac joj je duan ponuditi sklapanje sporazuma kojim e se odrediti obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a koji e za odreeno vrijeme zamijeniti odgovarajue uglavke ugovora o radu. (3) U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je ovlateni lijenik nadlean ocijeniti da li su drugi poslovi ponueni u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka odgovarajui. (4) Ako poslodavac nije u mogunosti postupiti na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plae sukladno posebnom propisu. (5) Istekom vremena iz stavka 2. ovoga lanka, prestaje i sporazum iz stavka 2. ovoga lanka te se radnica vraa na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 30 of 125
(6) Sporazum iz stavka 2. ovoga lanka ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu lanak 69. Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Najava i koritenje prava lanak 70. (1) Radnik koji tijekom koritenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenjati nain koritenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskoriteno pripadajue pravo, duan je o tome obavijestiti poslodavca sukladno posebnom zakonu. (2) Poslodavac je duan, sukladno posebnom zakonu, na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga lanka, izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluaju izvanrednog poveanja opsega rada, vie sile i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, svojom izjavom moe iskazati neprihvaanje takve radnikove namjere. (3) Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu iz stavka 2. ovoga lanka u roku od 15 dana, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Ako poslodavac izjavom i na nain iz stavka 2. ovoga lanka ne prihvati namjeru radnika iz stavka 1. ovoga lanka, radnik moe odustati od najave koritenja tih prava. Zabrana otkaza lanak 71. (1) Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. (2) Otkaz je nitetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka, ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka te o tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog ovlatenog tijela.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 31 of 125
(3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka ne sprjeavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor. Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o radu lanak 72. (1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. (2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka, ugovor o radu moe se otkazati najkasnije petnaest dana prije onoga dana kojeg se radnik duan vratiti na rad. (3) Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove lanak 73. (1) Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije koritenja toga prava. (2) Ako radnik prestane koristiti pravo iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac ga je duan vratiti na poslove na kojima je radio prije koritenja prava iz stavka 1. ovoga lanka, u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku koritenja tih prava. (3) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na koje bi ima pravo.
IX. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu
lanak 74. (1) Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 32 of 125
poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeenja ili oporavka. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme. Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava lanak 75. Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad lanak 76. Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni specijalist medicine rada, odnosno ovlateno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za rad lanak 77. (1) Radnik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oekivanom trajanju. (2) Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao. (4) Ministar e, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati sadraj i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka. Pravo zaposlenja na drugim poslovima lanak 78. (1) Ako ovlateno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 33 of 125
koje je on sposoban, koji to je vie mogue moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (2) Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove. Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti lanak 79. (1) Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea. (2) Radniko vijee e dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokae da je poduzeo sve to je u njegovoj moi da radniku iz stavka 1. ovoga lanka osigura odgovarajue poslove, odnosno ako dokae da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i miljenjem ovlatene osobe, odnosno tijela. (3) Ako radniko vijee uskrati suglasnost na otkaz, odnosno ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze radnikog vijea, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka. Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti lanak 80. (1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon zavrenog lijeenja i oporavka ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inae pripadao. (2) Radnik koji je neopravdano odbio ponuene poslove iz lanka 78. stavka 1. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju

lanak 81. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.
X. PLAE
Odreivanje plae
lanak 82.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 34 of 125
(1) Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenoga kolektivnim ugovorom. (2) Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, duan ih je utvrditi pravilnikom o radu. (3) Ako plaa nije odreena na nain odreen stavkom 1. i 2. ovoga lanka, a ugovor o radu ne sadri dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je duan isplatiti radniku primjerenu plau. (4) Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi, onda plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja. Jednakost plaa ena i mukaraca lanak 83. (1) Poslodavac je duan isplatiti jednaku plau eni i mukarcu za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. (2) U smislu stavka 1. ovoga lanka, dvije osobe razliitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti ako: 1) obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju, 2) je rad koji jedna od njih obavlja sline naravi radu koji obavlja druga, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju znaaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utjeu na narav posla u cijelosti, 3) je rad koji jedna od njih obavlja, jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajui u obzir kriterije kao to su struna sprema, vjetine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizike naravi. (3) Plaa iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa osnovnu plau i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplauje radnici ili radniku za obavljeni rad. (4) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna stavku 1. ovoga lanka, nitetna je. Isplata plae i naknade plae lanak 84. (1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada. (2) Plaa i naknada plae se isplauje u novcu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 35 of 125
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa i naknada plae se za prethodni mjesec isplauje najkasnije do petnaestog dana u iduem mjesecu. (4) Plaa i naknada plae u smislu ovoga Zakona su plaa i naknada plae u bruto iznosu. Isprave o plai, naknadi plae i otpremnini lanak 85. (1) Poslodavac je duan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plae, naknade plae ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvreni. (2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, naknada plae ili otpremnine radniku dostaviti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti. (3) Obrauni iz stavka 1. i 2. ovoga lanka su ovrne isprave. (4) Ministar e pravilnikom propisati sadraj obrauna iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Pravo na poveanu plau lanak 86. Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau. Naknada plae lanak 87. (1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plae. (2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odreuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koje se naknada isplauje na teret poslodavca. (3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. (4) Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plae, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajue poslove. (5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, radnik ima
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 36 of 125
pravo na naknadu plae u visini prosjene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca.
Zabrana prijeboja
lanak 88. (1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae. (2) Radnik ne moe suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka dati prije nastanka potraivanja.
Zatita plae pri prisilnom ustegnuu

lanak 89. Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.
XI. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom
lanak 90. (1) Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. (2) Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga lanka radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca. (3) Izum iz stavka 1. ovoga lanka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. (4) Ako nadoknada nije utvrena na nain iz stavka 3. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nadoknadu. Izum koji je u svezi s djelatnou poslodavca lanak 91. (1) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je duan obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnou poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. (2) Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu. Tehniko unapreenje
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 37 of 125
lanak 92. (1) Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan mu je isplatiti nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. (2) Ako nadoknada nije utvrena na nain iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti primjerenu nadoknadu.
XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja
lanak 93. (1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). (2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla. (3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga lanka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla. (4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. (5) Poslodavac moe odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga lanka opozvati, potujui pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. Ugovorna zabrana natjecanja lanak 94. (1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se zakljuiti za razdoblje due od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa. (3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio ugovora o radu. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora se sklopiti u pisanom obliku. (5) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 38 of 125
podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika. (6) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka je nitetan ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u Republici Hrvatskoj. (7) U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka, na nitetnost ugovorne zabrane natjecanja ne moe se pozivati poslodavac. Naknada u sluaju ugovorne zabrane natjecanja lanak 95. (1) Ako ovim Zakonom za odreeni sluaj nije drukije odreeno, ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae, isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (2) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca. (3) Visina naknade iz stavka 1. ovoga lanka usklauje se s kretanjem prosjene plae u Republici Hrvatskoj. (4) Ako je dio plae radnika namijenjen za pokrie odreenih trokova u svezi s obavljanjem rada, naknada se moe razmjerno umanjiti. Prestanak ugovorne zabrane natjecanja lanak 96. (1) Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. (2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti i kada poslodavac otkae ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaati naknadu u iznosu prosjene mjesene plae isplaene radniku tijekom tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. (3) Visina naknade plae iz stavka 2. ovoga lanka usklauje se s kretanjem prosjene plae u Republici Hrvatskoj. Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja lanak 97. (1) Poslodavac se moe osloboditi obveze plaanja naknade iz lanka 95. ovoga Zakona, ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 39 of 125
(2) Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja iz stavka 1. ovoga lanka oslobaa poslodavca obveze plaanja naknade nakon to su prola tri mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku. Ugovorna kazna lanak 98. (1) Ako je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane natjecanja predviena samo ugovorna kazna, poslodavac moe, u skladu s opim propisima obveznoga prava, traiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee tete. (2) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga lanka moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.
XIII. NAKNADA TETE

Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu lanak 99. (1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. (2) Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koji je uzrokovao. (3) Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio tete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. (4) Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom poinjenim s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno.
Unaprijed odreeni iznos naknade tete

lanak 100. (1) Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerne trokove, moe se unaprijed za odreene tetne radnje predvidjeti iznos naknade tete. (2) tetne radnje i naknade iz stavka 1. ovoga lanka mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom iz stavka 2. ovoga lanka vea od utvrenog iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene tete. Regresna odgovornost radnika lanak 101.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 40 of 125
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi. Smanjenje ili osloboenje radnika od dunosti naknade tete lanak 102. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od dunosti naknade tete. Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radniku lanak 103. (1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznog prava. (2) Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naini prestanka ugovora o radu
lanak 104. Ugovor o radu prestaje: 1) smru radnika, 2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, 3) kada radnik navri ezdeset pet godina ivota i petnaest godina mirovinskog staa, osim ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore, 4) sporazumom radnika i poslodavca, 5) dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad, 6) otkazom, 7) odlukom nadlenog suda. Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu lanak 105. Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zakljuen u pisanom obliku. Otkaz ugovora o radu lanak 106. Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 41 of 125
Redoviti otkaz ugovora o radu lanak 107. (1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju: 1) ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), 2) ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili 3) ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika). (2) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. (3) Pri odluivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika. (4) Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. (5) Odredbe stavka 2. do 4. ovoga lanka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapoljava manje od dvadeset radnika. (6) Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodei za to razlog. (7) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije est mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. (8) Ako u roku iz stavka 7. ovoga lanka nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga. Izvanredni otkaz ugovora o radu lanak 108. (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu. (2) Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 42 of 125
(3) Stranka ugovora o radu koja, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, izvanredno otkae ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza. Neopravdani razlozi za otkaz lanak 109. (1) Privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. (2) Podnoenje albe ili tube, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. (3) Obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme lanak 110. Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito otkazati samo ako je takva mogunost otkazivanja predviena ugovorom. Postupak prije otkazivanja lanak 111. (1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza u sluaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. (2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. Oblik, obrazloenje i dostava otkaza lanak 112. (1) Otkaz mora imati pisani oblik. (2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz. (3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok lanak 113. (1) Otkazni rok poinje tei danom dostave otkaza ugovora o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 43 of 125
(2) Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godinjeg odmora, plaenog dopusta, vrenja dunosti graana u obrani te u drugim sluajevima opravdane nenazonosti radnika na radu, odreenim ovim ili drugim zakonom. Najmanje trajanje otkaznog roka lanak 114. (1) U sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje: 1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine, 2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu, 3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine, 4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina, 5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina, 6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. (2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga lanka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, poveava se za dva tjedna ako je radnik navrio pedeset godina ivota, a za mjesec dana ako je navrio pedeset pet godina ivota. (3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika), utvruje se otkazni rok u duini polovice otkaznih rokova utvrenih u stavku 1. i 2. ovoga lanka. (4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. (5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plae biti odsutan s rada najmanje etiri sata tjedno radi traenja novog zaposlenja. (6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka odreenog u stavku 1. ovoga lanka, za sluaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. (7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on za to ima osobito vaan razlog.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 44 of 125
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

lanak 115. (1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluaj kada poslodavac otkae ugovor i istodobno predloi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). (2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora. (3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne smije biti krai od osam dana. (4) U sluaju otkaza iz stavka 1. ovoga lanka, rok iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona tee od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjanjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka. Vraanje radnika na posao u sluaju nedoputenog otkaza lanak 116. (1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos nije prestao, naloit e vraanje radnika na posao. (2) Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud privremeno, do okonanja spora, naloi njegovo vraanje na posao. Sudski raskid ugovora o radu lanak 117. (1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu najmanje tri, a najvie osamnaest prosjenih mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje terete radnika. (2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu. (3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na nain iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, podnijeti do okonanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Savjetovanje radnikog vijea o otkazu lanak 118.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 45 of 125
Namjeru da otkae odreeni ugovor o radu poslodavac je duan priopiti radnikom vijeu te je duan o toj odluci savjetovati se s radnikim vijeem, u sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Otpremnina lanak 119. (1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje s obzirom na duinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. (3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odreeno drukije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga lanka ne moe biti vei od est prosjenih mjesenih plaa koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Savjetovanje o zbrinjavanju vika radnika lanak 120. (1) Poslodavac koji utvrdi viak od najmanje dvadeset radnika i kojima e neovisno o nainu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od devedeset dana prestati ugovori o radu, duan je na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako e poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati se s radnikim vijeem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem. (2) Poslodavac je duan, u cilju provoenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga lanka, radnikom vijeu u pisanom obliku dostaviti odgovarajue podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti viak, odnosno koji e biti obuhvaeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima, uz one iz lanka 107. stavka 3. ovoga Zakona, o kojima e poslodavac voditi rauna pri odluivanju o otkazivanju, te iznosu i nainu obrauna otpremnina i drugih davanja, uz onu iz lanka 119. ovoga Zakona. Program zbrinjavanja vika radnika lanak 121. (1) Poslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju vika radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu u smislu odredbe lanka 120. stavka 1. ovoga Zakona, duan je izraditi program zbrinjavanja vika radnika. (2) Tijekom izrade programa zbrinjavanja vika radnika, poslodavac je duan savjetovati se s nadlenom javnom slubom zapoljavanja o mogunostima ukljuivanja radnika u programe aktivne politike zapoljavanja.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 46 of 125
(3) Program zbrinjavanja vika radnika, osim podataka iz lanka 120. stavka 2. ovoga Zakona, mora sadravati i: 1) mogunost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja vika radnika, 2) mogunost zapoljavanja radnika na drugim poslovima, 3) mogunost pronalaenja zaposlenja kod drugog poslodavca, 4) mogunost rada u nepunom radnom vremenu, 5) mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika. (4) Poslodavac je duan u izradi programa zbrinjavanja vika radnika izjasniti se o primjedbama i prijedlozima radnikog vijea, posebno o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se sprijee ili na najmanju mjeru ogranie oekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublaavanja tetnih posljedica otkaza ugovora o radu. Obavjeivanje o programu zbrinjavanja vika radnika lanak 122. (1) Poslodavac je duan nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i radnikom vijeu dostaviti program zbrinjavanja vika radnika. (2) Radniko vijee moe nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja vika radnika. (3) Nadlena javna sluba zapoljavanja duna je oitovati se o programu zbrinjavanja vika radnika u roku od osam dana od dana primitka programa, a ako se u tom roku ne oituje, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. (4) Poslodavac ne moe provesti otkazivanje radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja vika radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, nadlena javna sluba zapoljavanja moe u oitovanju iz stavka 3. ovoga lanka, naloiti odgodu provoenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja vika radnika za najdue tri mjeseca, ako za to postoje opravdani vani gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako e u odgoenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapoljavanja. Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo lanak 123. (1) Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovako drutvo ili drugo poduzee u vlasnitvu tog poslodavca, duan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili poduzeem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponaanjem radnika, naknaditi trokove preseljenja i osigurati mu odgovarajue zaposlenje u zemlji.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 47 of 125
(2) Razdoblje koje je radnik iz stavka 1. ovoga lanka proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri odreivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem. Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraanje isprava lanak 124. (1) Poslodavac je duan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa. (2) Poslodavac je duan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. (3) Poslodavac u potvrdi iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne smije naznaiti nita to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu.
XV. PRAVILNICI O RADU

Obveza donoenja pravilnika o radu lanak 125. (1) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom. (2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzea i dijelove poduzea poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. (3) Ministar moe, uz prethodno pribavljeno miljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti i na koji nain e se objaviti pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka. Postupak donoenja pravilnika o radu lanak 126. (1) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radnikim vijeem, u sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga lanka mora se naznaiti dan stupanja na snagu. (3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka ne moe stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. (4) Ministar e pravilnikom propisati nain objave pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka. (5) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na nain propisan ovim Zakonom za njegovo donoenje.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 48 of 125
(6) Radniko vijee moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nitetnima.
XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
lanak 127. (1) Poslodavac koji je fizika osoba, moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. (2) Ako je poslodavac pravna osoba, ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka ima osoba ili organ za to ovlaten statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. (3) Osoba ili organ iz stavka 2. ovoga lanka moe svoja ovlatenja pisanom punomoi prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu. Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa lanak 128. Na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima iz lanka 129. ovoga Zakona, primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe o dostavi iz propisa kojim je ureen parnini postupak, ako postupak dostave nije ureen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu. Sudska zatita prava iz radnog odnosa lanak 129. (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. (2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga lanka ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom. (3) Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka, osim u sluaju zahtjeva radnika za naknadom tete ili drugim novanim potraivanjima iz radnog odnosa. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom moe i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatraiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, radnik koji je na temelju
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 49 of 125
ugovora o radu upuen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor. (5) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predvien postupak mirnoga rjeavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnoenje zahtjeva sudu tee od dana okonanja toga postupka. (6) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na postupak zatite dostojanstva radnika iz lanka 130. ovoga Zakona. (7) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, nadlean sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadlean za radne sporove. Zatita dostojanstva radnika lanak 130. (1) Postupak i mjere zatite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja ureuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu. (2) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan je imenovati osobu koja je osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika. (3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka duna je, u roku utvrenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga lanka ne poduzme mjere za sprjeavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraio zatitu pred nadlenim sudom. (5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika, radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. (6) Za vrijeme prekida rada iz stavka 4. i 5. ovoga lanka radnik ima pravo na naknadu plae u iznosu plae koju bi ostvario da je radio. (7) Svi podaci utvreni u postupku zatite dostojanstva radnika su tajni. (8) Ponaanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 50 of 125
(9) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju. Teret dokazivanja u radnim sporovima lanak 131. (1) U sluaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja lei na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeeno, odnosno koja pokree spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije ureeno. (2) U sluaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj od drugih radnika radi obraanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, a to je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik uini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji poloaj i da mu je povrijeeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji poloaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa. (3) U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu. (4) U sluaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz lanka 4. stavka 1. ovoga Zakona na propisani nain, teret dokazivanja radnog vremena lei na poslodavcu. Arbitraa i mirenje lanak 132. (1) Rjeavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitrai, odnosno mirenju. (2) Kolektivnim ugovorom moe se urediti sastav, postupak i druga pitanja vana za rad arbitrae, odnosno mirenja. Prenoenje ugovora na novog poslodavca lanak 133. (1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzee, dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadrava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koji je predmet prenoenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenoenja. (2) Radnik iji je ugovor o radu prenesen na nain iz stavka 1. ovoga lanka, zadrava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenoenja ugovora o radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 51 of 125
(3) Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka, preuzima s danom prenoenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu. (4) Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzee, dio poduzea, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti duan je novog poslodavca potpuno i istinito pisano izvijestiti o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose. (5) Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o pravima radnika iji se ugovori prenose ne utjee na ostvarivanje prava radnika iji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca. (6) Poslodavac je duan o prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa pisano obavijestiti radniko vijee i sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni. (7) U obavijesti iz stavka 6. ovoga lanka moraju biti navedeni podaci o: 1) danu prenoenja ugovora o radu, 2) razlozima prenoenja ugovora o radu, 3) utjecaju prenoenja ugovora o radu na pravni, gospodarski ili socijalni poloaj radnika, 4) mjerama predvienim u svezi s radnicima iji se ugovori prenose. (8) Ugovori o radu iz stavka 1. ovoga lanka prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na temelju kojega se vri prijenos poduzea, dijela poduzea, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. (9) Ako se prijenos poduzea, dijela poduzea, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti obavlja u sklopu steajnog postupka ili postupka sanacije, prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom, sklopljenim kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom izmeu radnikog vijea i poslodavca. (10) Ako je u poduzeu, dijelu poduzea, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadralo svoju samostalnost utemeljeno radniko vijee, ono nastavlja s radom, a najdue do isteka mandata na koje je izabrano. (11) Ako poduzee, dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti koje je preneseno ne zadrava svoju samostalnost i nastavak rada radnikog vijea nije mogu, radnici iji se ugovori prenose zadravaju pravo na zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti za izbor novog radnikog vijea, odnosno do isteka mandata njihovog dotadanjeg predstavnika. (12) Ako je u poduzeu, dijelu poduzea, u svezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koje je preneseno, sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 52 of 125
(13) Ako se poduzee, dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzee, dio poduzea, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenoenja poduzea, dijela poduzea, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. (14) Odredbe stavka 1. do 10. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na ustanove i druge pravne osobe. (15) Osobu koja prenoenjem poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na drugi nain zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku, nadleni e sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u sluaju da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom. Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca lanak 134. (1) Ako je poslodavac duan pribaviti suglasnost radnikog vijea, sindikata, inspektora rada ili nadlene javne slube zapoljavanja za svoju odluku, njihova je dunost, u roku osam dana od dostave zahtjeva poslodavca, oitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti, ako ovim Zakonom za pojedini sluaj nije drukije odreeno. (2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka radniko vijee, sindikat, inspektor rada, odnosno nadlena javna sluba zapoljavanja ne dostave poslodavcu svoje oitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom poslodavca. Zastara potraivanja iz radnog odnosa lanak 135. Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, potraivanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine.
XVII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU

1. RADNIKO VIJEE Pravo na sudjelovanje u odluivanju
lanak 136. Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Pravo na izbor radnikog vijea lanak 137.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 53 of 125
(1) Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati jednog ili vie svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radniko vijee) koji e ih zastupati kod poslodavca u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa. (2) Postupak utemeljenja radnikog vijea pokree se na prijedlog sindikata ili najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca. Broj lanova radnikog vijea lanak 138. (1) Broj lanova radnikog vijea utvruje se prema broju radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca, i to: 1) do sedamdeset pet radnika, jedan predstavnik, 2) od sedamdeset est do dvjesto pedeset radnika, tri predstavnika, 3) od dvjesto pedeset jedan do petsto radnika, pet predstavnika, 4) od petsto jedan do sedamsto pedeset radnika, sedam predstavnika, 5) od sedamsto pedeset jedan do tisuu radnika, devet predstavnika. (2) Za svakih sljedeih zapoetih tisuu radnika, poveava se broj lanova radnikog vijea za dva. (3) Pri predlaganju lanova radnikog vijea potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino). Glavno radniko vijee lanak 139. (1) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih jedinica, moe se organizirati vie radnikih vijea koja omoguuju odgovarajue sudjelovanje radnika u odluivanju. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, organizira se Glavno radniko vijee sastavljeno od predstavnika radnikih vijea organizacijskih jedinica. (3) Sporazumom izmeu poslodavca i radnikih vijea ureuje se sastav, ovlatenja i druga pitanja vana za rad Glavnog radnikog vijea. Izborno razdoblje lanak 140. (1) Radniko vijee se bira na izborno razdoblje od tri godine. (2) Izbori se redovito odravaju u oujku. Birako pravo lanak 141.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 54 of 125
(1) Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod odreenoga poslodavca. (2) lanovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i lanovi njihovih obitelji te radnici iz lanka 127. stavka 1. ovoga Zakona, nemaju pravo iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne odnosi se na predstavnike radnika u organima poslodavca. (4) Izborni odbor utvruje listu radnika koji imaju birako pravo. Liste kandidata lanak 142. (1) Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predloiti sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca ili skupina radnika koju podrava najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca. (2) Ako se bira jedan predstavnik, mora se predloiti i najmanje jedan zamjenik, a ako se bira tri ili vie predstavnika, mora se predloiti i najmanje tri zamjenika, kako bi radniko vijee, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom broju. (3) Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se predstavnika radnika bira. Izborni odbor lanak 143. (1) Za provoenje izbora utemeljuje se izborni odbor. (2) Izborni odbor ima najmanje tri lana. (3) Izborni odbor ima neparni broj lanova. (4) U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednoga svojeg predstavnika. (5) lan izbornog odbora ne moe biti radnik koji je kandidat za lana radnikog vijea. (6) Radniko vijee imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije pet tjedana prije isteka mandata radnikog vijea. (7) Ako kod poslodavca nema radnikog vijea, izborni odbor se imenuje na skupu radnika. Rad izbornog odbora lanak 144. (1) Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 55 of 125
(2) Izborni odbor se brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora moe odluiti da se zbog utvrenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. (3) O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora. (4) Izborni odbor odluuje obinom veinom. Provoenje izbora lanak 145. (1) Izbori za radniko vijee, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i poteni, bez ometanja i pritisaka te provedeni na nain koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika. (2) Postupanje protivno stavku 1. ovoga lanka moe imati za posljedicu nitetnost izbora. (3) Izbori su valjani ako je glasovala najmanje jedna treina radnika s pravom glasa. (4) Trokove provoenja izbora snosi poslodavac. (5) Ministar e pravilnikom propisati postupak izbora radnikih vijea. Utvrivanje rezultata izbora lanak 146. (1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najvei broj glasova radnika koji su glasovali. (2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je due neprekidno zaposlen kod poslodavca. (3) U sluaju da se bira tri ili vie predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvruje se na sljedei nain: ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biraka masa liste) dijeli se s brojevima od jedan do, zakljuno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najveeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajedniki djelitelj; svaka lista dobit e onoliko predstavnikih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biraka masa liste) sadri cijeli broj zajednikog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne moe utvrditi koja bi izmeu dviju ili vie lista dobila koje predstavniko mjesto, ono e pripasti onoj listi koja je dobila vie glasova. (4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavnikih mjesta.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 56 of 125
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja jedan pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavnikih mjesta koje je odreena lista dobila. (6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najvie do broja koliko je odreena lista dobila predstavnikih mjesta, a nakon to se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. (7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata. Temeljna ovlatenja radnikog vijea lanak 147. (1) Radniko vijee titi i promie interese radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca, savjetovanjem, suodluivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoenom osobom, o pitanjima vanima za poloaj radnika. (2) Radniko vijee pazi na potivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa. (3) Radniko vijee pazi da li poslodavac uredno i tono ispunjava obveze glede obraunavanja i uplaivanja doprinosa sukladno posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuu dokumentaciju. (4) Radniko vijee ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju trajka, iskljuenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji nain mijeati u kolektivni radni spor koji moe dovesti do takve akcije. Obveza obavjeivanja lanak 148. (1) Poslodavac je duan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radniko vijee o: 1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, 2) oekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni poloaj radnika, 3) kretanju i promjenama u plaama, 4) obimu i razlozima uvoenja prekovremenog rada, 5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapoljavanja, 6) zatiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada, 7) drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj radnika. (2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan obavijestiti radniko vijee pravodobno, istinito i cjelovito.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 57 of 125
Obveza savjetovanja prije donoenja odluke lanak 149. (1) Prije donoenja odluke vane za poloaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radnikim vijeem o namjeravanoj odluci te mora radnikom vijeu dostaviti podatke vane za donoenje odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na poloaj radnika. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je radnikom vijeu na njegov zahtjev, prije konanog oitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, duan omoguiti odravanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloenja na njihovo izneseno miljenje. (3) Vanim odlukama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito odluke o: 1) donoenju pravilnika o radu, 2) planu te razvoju i politici zapoljavanja, premjetaju i otkazu, 3) oekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizai u sluajevima iz lanka 133. ovoga Zakona, 4) mjerama u svezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu, 5) uvoenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i nainu rada, 6) planu godinjih odmora, 7) rasporedu radnog vremena, 8) nonom radu, 9) naknadama za izume i tehniko unapreenje, 10) donoenju programa zbrinjavanja vika radnika te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radnikog vijea u njihovu donoenju, 11) prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca, te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaeni. (4) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radnikom vijeu potpuno i pravodobno, tako da mu se omogui davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donoenje odluke. (5) Ako sporazumom poslodavca s radnikim vijeem nije drukije odreeno, radniko vijee je duno u roku od osam dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. (6) Ako se radniko vijee u roku iz stavka 5. ovoga lanka ne oituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 58 of 125
(7) Radniko vijee se moe protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predvien ovim Zakonom. (8) Radniko vijee mora obrazloiti svoje protivljenje odluci poslodavca. (9) Ako se radniko vijee protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava doputenost otkaza i trai od poslodavca da ga zadri na radu, poslodavac je duan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnoenju tube i zadrati ga na radu do okonanja sudskog spora. (10) U sluaju iz stavka 9. ovoga lanka, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa, moe radnika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora o doputenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesene naknade plae u visini polovice prosjene plae isplaene tom radniku u prethodna tri mjeseca. (11) Ako je protivljenje radnikog vijea izvanrednom otkazu oito neutemeljeno, odnosno protivno odredbama ovoga Zakona, poslodavac moe od suda traiti da ga privremeno, do okonanja sudskog spora, oslobodi obveze vraanja radnika na rad i isplate naknade plae. (12) Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja s radnikim vijeem nitetna je. Suodluivanje lanak 150. (1) Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea donijeti odluku o: 1) otkazu lanu radnikog vijea, 2) otkazu kandidatu za lana radnikog vijea koji nije izabran te lanu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrenja izbornih rezultata, 3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom, 4) otkazu radniku starijem od ezdeset godina, 5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca, 6) uvrtavanju osoba iz lanka 71. stavka 1. ovoga Zakona u program zbrinjavanja vika radnika, 7) prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku, 8) imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 59 of 125
(2) Poslodavac iznimno moe bez prethodne suglasnosti radnikog vijea, donijeti odluku iz stavka 1. podstavka 1. do 6. ovoga lanka, ako se odlukom rjeava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uiva zatitu iz lanka 249. ovoga Zakona. (3) Ako se radniko vijee u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca. (4) Ako radniko vijee uskrati suglasnost, poslodavac moe u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti traiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitrana odluka. (5) O tubi poslodavca u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, sud prvog stupnja je duan odluiti u roku od trideset dana od dana podnoenja tube. (6) Sporazumom poslodavca s radnikim vijeem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac moe donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea. Obveza obavjeivanja radnika lanak 151. Radniko vijee je obvezno redovito obavjeivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge. Odnos sa sindikatom lanak 152. (1) Radniko vijee, u svrhu zatite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surauje sa svim sindikatima koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca. (2) lan radnikog vijea moe nesmetano nastaviti rad u sindikatu. (3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radnikog vijea propisane ovim Zakonom, osim prava iz lanka 163. stavka 2. ovoga Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Ako kod poslodavca djeluje vie sindikata, a sindikati ne postignu sporazum o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji e imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga lanka, spor e se rijeiti odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o izborima za radniko vijee. Rad radnikog vijea lanak 153. (1) Ako radniko vijee ima tri ili vie lanova, radi na sjednicama. (2) Radniko vijee donosi poslovnik o svom radu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 60 of 125
(3) Na sjednicama radnikog vijea mogu biti nazoni predstavnici sindikata koji imaju lanove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odluivanju. (4) Radniko vijee moe zatraiti miljenje strunjaka o pitanjima iz svog djelokruga. (5) Trokovi strunog savjetovanja iz stavka 4. ovoga lanka terete poslodavca u skladu sa sporazumom sklopljenim izmeu poslodavaca i radnikog vijea. Nastupanje pred sudom lanak 154. (1) Radniko vijee moe tuiti ili biti tueno samo na temelju ovlatenja, odnosno obveza utvrenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. (2) Radniko vijee ne moe imati vlastitu imovinu. (3) Radniko vijee, a niti njegovi lanovi, ne odgovaraju graansko-pravno za odluke koje ono donosi. Uvjeti za rad radnikog vijea lanak 155. (1) Radniko vijee zasjeda i na drugi nain obavlja svoje poslove u radno vrijeme. (2) Za rad u radnikom vijeu svaki lan ima pravo na naknadu plae za est radnih sati tjedno. (3) lanovi radnikog vijea mogu jedan drugome ustupati radne sate iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Ako broj raspoloivih radnih sati to doputa, poslovi predsjednika ili lana radnikog vijea mogu se obavljati u punom radnom vremenu. (5) Poslodavac mora radnikom vijeu osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad. (6) Poslodavac mora lanovima radnikog vijea omoguiti osposobljavanje za rad u radnikom vijeu. (7) Poslodavac snosi i druge trokove koji sukladno ovom Zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru nastanu djelatnou radnikog vijea. (8) Predsjednik ili lan radnikog vijea koji je poslove za radniko vijee obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi obavljanje drugih odgovarajuih poslova. (9) Sporazumom izmeu poslodavca i radnikog vijea poblie se ureuju uvjeti za rad radnikog vijea.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 61 of 125
(10) Odnos radnikog vijea i poslodavca temelji se na povjerenju i meusobnoj suradnji. Zabrana nejednakog postupanja prema lanovima radnikog vijea lanak 156. Poslodavac ne smije lanove radnikog vijea povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika. Zabrana nejednakog postupanja radnikog vijea prema radnicima lanak 157. U svom djelovanju radniko vijee ne smije radnika ili odreenu skupinu radnika povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika. uvanje poslovne tajne lanak 158. (1) lan radnikog vijea duan je uvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju ovlatenja danih mu ovim Zakonom. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja. Sporazum radnikog vijea s poslodavcem lanak 159. (1) Radniko vijee moe s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji moe sadravati pravna pravila kojima se ureuju pitanja iz radnog odnosa. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum. (3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju se urediti pitanja plaa, trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito ureuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma. Poveanje broja i ovlatenja radnikog vijea lanak 160. (1) Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem moe se poveati broj lanova radnikog vijea preko broja odreenog ovim Zakonom, a moe se poveati i opseg osloboenja lanova radnikog vijea od obveze rada, uz naknadu plae. (2) Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proiriti ovlatenja radnikog vijea. Ponitenje izbora, rasputanje radnikog vijea i iskljuenje njegova lana lanak 161.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 62 of 125
(1) Radniko vijee, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenog poslodavca ili kandidat za radniko vijee, moe od nadlenog suda zahtijevati da u sluaju teke povrede obveze iz ovoga Zakona o provoenju izbora za radniko vijee, koja je utjecala na rezultate izbora, poniti provedene izbore. (2) Ako radniko vijee ili neki njegov lan teko povrijedi obveze dane mu ovim Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, ili ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu na nekog lana nastupe zapreke za njegovo lanstvo u radnikom vijeu, sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca, mogu zatraiti od nadlenog suda da raspusti radniko vijee ili da iskljui odreenoga lana, a isto moe zatraiti i najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac. (3) Ako pri izboru lanova radnikog vijea nije osigurana primjena odredbe lanka 138. stavka 3. ovoga Zakona, rasputanje radnikog vijea moe zatraiti najmanje dvadeset pet posto svih radnika zaposlenih kod poslodavca. (4) Sudska nadlenost i rokovi za donoenje odluke o ponitenju izbora, rasputanju radnikog vijea i iskljuenju njegovog lana utvruju se odgovarajuom primjenom odredbi lanka 283. ovoga Zakona.
2. SKUPOVI RADNIKA Skupovi radnika

lanak 162. (1) U cilju sveobuhvatnog obavjeivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca, te o radu radnikog vijea, moraju se dva puta godinje, u podjednakim vremenskim razmacima, odrati skupovi radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca. (2) Ako veliina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama. (3) Skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka saziva radniko vijee, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodei pri tome rauna da se odabirom vremena i mjesta odravanja skupa radnika ne teti poslovanju poslodavca. (4) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka duan je sazvati poslodavac. (5) Ne dirajui u pravo radnikog vijea da saziva skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodei pri tome rauna da se time ne ogranie ovlasti radnikog vijea utvrene ovim Zakonom. (6) O sazivanju skupa iz stavka 5. ovoga lanka poslodavac se mora savjetovati s radnikim vijeem.
3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 63 of 125
Predstavnik radnika u organu poslodavca

lanak 163. (1) U trgovakom drutvu ili zadruzi, u kojima se sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire voenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajue tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan lan organa drutva ili zadruge koji nadzire voenje poslova, odnosno jedan lan organa javne ustanove (upravno vijee, odnosno drugo odgovarajue tijelo) mora biti predstavnik radnika. (2) Predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga lanka imenuje i opoziva radniko vijee. (3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga lanka, izmeu radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na nain propisan ovim Zakonom za izbor radnikog vijea koje ima jednog lana. (4) lan organa iz stavka 1. ovoga lanka imenovan na nain propisan stavkom 2., odnosno izabran na nain propisan stavkom 3. ovoga lanka, ima isti pravni poloaj kao i drugi imenovani lanovi organa iz stavka 1. ovoga lanka.
4. EUROPSKO RADNIKO VIJEE Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju

lanak 164. (1) Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, imaju pravo sudjelovati u odluivanju putem europskog radnikog vijea ili putem jednog ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja, o pitanjima koja se odnose na poslovanje poslodavca, odnosno povezanih poslodavaca, a koja bi mogla imati uinak na gospodarska i socijalna prava i interese radnika u najmanje dvije drave lanice. (2) Drave lanice, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, su drave lanice Europske unije i drave koje su stranke Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: drave lanice). (3) Gospodarsku djelatnost na razini Europske unije obavlja poslodavac, odnosno povezani poslodavci koji ispunjavaju uvjete iz lanka 167. ovoga Zakona. Primjena glave XVII. poglavlja 4. ovoga Zakona lanak 165. (1) Odredbe poglavlja 4. ove glave Zakona, primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije i koji ima sjedite u Republici Hrvatskoj, te kod povezanih
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 64 of 125
poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, ako poslodavac s vladajuim utjecajem ima sjedite u Republici Hrvatskoj. (2) Kada poslodavac ili vladajui poslodavac iz stavka 1. ovoga lanka nema sjedite u dravi lanici, odredbe ove glave Zakona primjenjuju se pod sljedeim uvjetima: 1) ako je poslodavac ili vladajui poslodavac ovlastio kao svojeg predstavnika podrunicu poslodavca ili poslodavca pod njegovim vladajuim utjecajem koji imaju sjedite u Republici Hrvatskoj, ili 2) ako poslodavac ili vladajui poslodavac nije ovlastio svojeg predstavnika, a podrunica poslodavca ili poslodavac pod vladajuim utjecajem s najvie zaposlenih u odnosu na druga povezana drutva ima sjedite u Republici Hrvatskoj. (3) Odredbe lanka 170. o utvrivanju broja radnika, lanka 171. o odgovornosti poslodavaca u Republici Hrvatskoj, lanka 174. o predstavniku radnika iz Republike Hrvatske u pregovarakom odboru, lanka 183. stavka 4. o predstavnicima radnika iz Republike Hrvatske u europskom radnikom vijeu, lanka 189. o suradnji sredinje uprave i europskog radnikog vijea, lanka 190. o zatiti predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, primjenjuju se i u sluaju kada se sredinja uprava nalazi u drugoj dravi lanici kao i u sluaju kada nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka. Sudjelovanje radnika u odluivanju lanak 166. (1) Sudjelovanje radnika u odluivanju u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, obuhvaa obavjeivanje i savjetovanje. (2) Savjetovanje iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa razmjenu stajalita i uspostavu dijaloga predstavnika radnika i sredinje uprave ili druge odgovarajue razine uprave. (3) Radnici sudjeluju u odluivanju putem europskog radnikog vijea osnovanog sporazumom ili putem jednog ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja ureenog sporazumom, odnosno putem europskog radnikog vijea osnovanog na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost i povezani poslodavci na razini Europske unije lanak 167. (1) Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, u smislu odredaba ove glave Zakona, je drutvo koje u dravama lanicama zapoljava najmanje tisuu radnika, a od toga najmanje sto pedeset radnika u svakoj od barem dvije drave lanice. (2) Povezani poslodavci u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona su poslodavac s vladajuim utjecajem i svi poslodavci pod njegovim vladajuim utjecajem.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 65 of 125
(3) Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, su najmanje dva povezana drutva sa sjeditem u razliitim dravama lanicama u kojima zapoljavaju najmanje sto pedeset radnika i koji u dravama lanicama zapoljavaju najmanje tisuu radnika. Poslodavac s vladajuim utjecajem lanak 168. (1) Poslodavac s vladajuim utjecajem u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, oznaava pravno samostalno drutvo koje je s drugim pravno samostalnim drutvom ili drutvima povezano tako da nad njima moe, izravno ili neizravno, imati prevladavajui utjecaj. (2) Drutvo ima prevladavajui utjecaj u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona nad drugim drutvom, ako izravno ili neizravno: 1) moe imenovati vie od polovice lanova uprave, nadzornog ili upravnog odbora ovisnih drutava, ili 2) nadzire veinsko pravo odluivanja u ovisnom drutvu, ili 3) ima veinski udio u upisanom temeljnom kapitalu ovisnih drutava. (3) Ako vie poslodavaca udovoljava uvjetima iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavcem s vladajuim utjecajem smatra se poslodavac koji udovoljava uvjetu iz stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka. (4) Kod odreivanja poslodavca s vladajuim utjecajem, pravu imenovanja i pravu odluivanja iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga lanka, pribrajaju se odgovarajua prava svih ovisnih drutava te prava svih fizikih i pravnih osoba, koje djeluju u svoje ime, a za raun drutva s vladajuim utjecajem ili ovisnih drutava. (5) Nee se smatrati da poslodavac nad drugim poslodavcem ima vladajui utjecaj, ako se njihov meusobni utjecaj prema posebnom propisu koji ureuje trino natjecanje, ne smatra koncentracijom poduzetnika. (6) Pravo koje se primjenjuje pri utvrivanju vladajueg utjecaja izmeu povezanih drutava je pravo drave lanice u kojoj se nalazi sjedite poslodavca koji ima vladajui utjecaj, osim kada to mjerodavno pravo nije pravo drave lanice, u kojem sluaju e se primijeniti pravo drave lanice u kojoj sjedite ima ovlateni predstavnik drutva s vladajuim utjecajem ili ako takav predstavnik ne postoji, u kojoj je sredinja uprava drutva pod vladajuim utjecajem koje zapoljava najvei broj radnika. Sredinja uprava lanak 169. (1) Sredinja uprava, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, je sredinja uprava poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili sredinja uprava poslodavca s vladajuim utjecajem koji obavlja posao na razini Europske unije.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 66 of 125
(2) Sredinja uprava duna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje europskog radnikog vijea ili postupaka za obavjeivanje i savjetovanje, radi ostvarivanja prava radnika sukladno lanku 164. ovoga Zakona. (3) Sredinjom upravom iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i osobe ovlatene da u poslovanju zastupaju podrunicu poslodavca ili uprava poslodavca pod vladajuim utjecajem s najvie zaposlenih u bilo kojoj dravi lanici u odnosu na druga povezana drutva, u sluaju i pod uvjetima iz lanka 165. stavka 2. ovoga Zakona. Utvrivanje broja radnika lanak 170. (1) Broj radnika kod poslodavaca u Republici Hrvatskoj, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, utvruje se na osnovi prosjenog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u prethodne dvije godine. (2) Sredinja uprava je duna na zahtjev predstavnika radnika dostaviti podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim dravama lanicama te o broju radnika i strukturi poslodavaca iz lanka 167. stavka 1. i 3. ovoga Zakona. Odgovornost poslodavaca u Republici Hrvatskoj lanak 171. (1) Povezani poslodavci u Republici Hrvatskoj koji su podrunice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili su ovisna drutva poslodavca s vladajuim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini Europske unije, duni su osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odluivanju sukladno lanku 164. i lanku 165. stavku 3. ovoga Zakona. (2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga lanka duni su na zahtjev sredinje uprave dostaviti podatke o broju radnika iz lanka 170. ovoga Zakona. Pregovaraki odbor lanak 172. (1) Pregovaraki odbor, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, je odbor utemeljen radi pregovaranja sa sredinjom upravom o osnivanju europskog radnikog vijea ili ureenju postupaka obavjeivanja i savjetovanja radnika radi ostvarivanja prava radnika sukladno odredbi lanka 164. i lanka 165. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Odbor iz stavka 1. ovoga lanka utemeljuje se na pisani zahtjev najmanje sto radnika ili njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje dva povezana poslodavca ili dvije podrunice u razliitim dravama lanicama, upuen sredinjoj upravi ili na inicijativu sredinje uprave.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 67 of 125
(4) Ako je podneseno vie zahtjeva u smislu stavka 2. ovoga lanka, ukupan broj podnositelja utvruje se zbrajanjem broja podnositelja svakog pojedinanog zahtjeva. (5) Ako je zahtjev podnesen poslodavcima iz lanka 171. ovoga Zakona, oni su duni takav zahtjev proslijediti sredinjoj upravi najkasnije u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva i o tome obavijestiti podnositelje. Broj lanova pregovarakoga odbora lanak 173. (1) Pregovaraki odbor ine predstavnici radnika iz svake drave lanice u kojima poslodavac ili podrunica poslodavca, odnosno povezani poslodavci zapoljavaju radnike uz uvjete iz odredbe lanka 167. ovoga Zakona. (2) Predstavnici radnika se biraju, odnosno imenuju u pregovaraki odbor sukladno pravu i praksi drava lanica, to ukljuuje i postojea pregovaraka pravila. (3) Pregovaraki odbor ima najmanje tri, a najvie onoliko lanova koliki je broj drava lanica. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, sastav pregovarakog odbora moe se poveati dodatnim predstavnicima radnika, i to za: 1) iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje dvadeset pet posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, jednog dodatnog predstavnika, 2) iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje pedeset posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, dva dodatna predstavnika, 3) iz svake drave lanice u kojoj je zaposleno najmanje sedamdeset pet posto ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca, tri dodatna predstavnika. Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u pregovarakom odboru lanak 174. (1) Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraki odbor biraju radnici svih poslodavaca, podrunica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. (2) Liste kandidata za predstavnika radnika iz stavka 1. ovoga lanka mogu predloiti sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenog poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca ili skupina radnika koju podrava najmanje deset posto radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca. (3) Ministar e pravilnikom poblie propisati izbor i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraki odbor. Suradnja sredinje uprave i pregovarakog odbora
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 68 of 125
lanak 175. (1) Sredinja uprava duna je pokrenuti postupak utemeljenja odbora iz lanka 172. ovoga Zakona. (2) Suradnja sredinje uprave i pregovarakog odbora temelji se na meusobnom povjerenju. (3) Pregovaraki odbor je duan sredinju upravu najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja obavijestiti o imenima svojih lanova, njihovom prebivalitu i podacima o poslodavcu, odnosno podrunici u kojima su zaposleni. (4) Sredinja uprava podatke iz stavka 3. ovoga lanka dostavlja upravi poslodavca ili podrunice, koja je o tome duna obavijestiti radniko vijee. (5) Sredinja uprava je duna u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga lanka sazvati osnivaku sjednicu pregovarakog odbora, na kojoj se bira predsjednik i donosi poslovnik o radu odbora te s pregovarakim odborom sporazumno odreuje vrijeme, voenje i dovretak pregovora. (6) Sredinja uprava je duna pregovarakom odboru pravodobno dostaviti podatke vane za donoenje odluke. Sudjelovanje predstavnika radnika u radu pregovarakog odbora iz drava koje nisu lanice Europske unije lanak 176. Ako se sredinja uprava i pregovaraki odbor dogovore da e se sporazum iz lanka 179. ovoga Zakona primjenjivati i na radnike zaposlene kod poslodavaca i podrunica iz drava koje nisu drave lanice, taj sporazum mora sadravati odredbu o nainu ukljuivanja u pregovaraki odbor predstavnika radnika zaposlenih kod poslodavaca, podrunica poslodavaca ili povezanih poslodavaca iz drava koje nisu drave lanice, te odreivanju njihovog broja i pravnog poloaja. Prekid pregovora lanak 177. (1) Pregovaraki odbor moe najmanje dvotreinskom veinom glasova svojih lanova odluiti da ne zapone pregovore ili da ve zapoete pregovore prekine. (2) O odluci i provedbi glasovanja iz stavka 1. ovoga lanka, sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik, a primjerak istog dostavlja se sredinjoj upravi. (3) Ponovni zahtjev za utemeljenje pregovarakog odbora, ne moe se podnijeti prije proteka roka od dvije godine od donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, osim ako pregovaraki odbor i sredinja uprava ne postignu drukiji pisani sporazum. Uvjeti za rad pregovarakog odbora
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 69 of 125
lanak 178. (1) Sredinja uprava snosi trokove utemeljenja i rada pregovarakog odbora. (2) Pregovaraki odbor moe o pitanjima iz svog djelokruga zatraiti miljenje, odnosno strunu pomo strunjaka. (3) Sredinja uprava snosi trokove jednog strunjaka iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Sredinja uprava je duna pregovarakom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, ukljuujui i sredstva za naknadu plae, trokove puta, smjetaja i prijevoda. (5) Za obveze sredinje uprave iz ovoga lanka, solidarno odgovara i poslodavac iz lanka 171. ovoga Zakona. Sloboda ugovaranja naina sudjelovanja radnika u odluivanju lanak 179. (1) Sredinja uprava i pregovaraki odbor duni su pregovarati u dobroj vjeri u skladu s naelom slobode ugovaranja. (2) Sredinja uprava i pregovaraki odbor mogu se sporazumjeti o nainu sudjelovanja radnika u odluivanju, odnosno mogu, veinom glasova odluiti o utemeljenju europskog radnikog vijea ili o ureenju jednog ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja. (3) Ako je postignut sporazum iz stavka 2. ovoga lanka, njegove e se odredbe primjenjivati neovisno o primjeni odredbe lanka 7. stavka 3. ovoga Zakona. (4) Na europsko radniko vijee utemeljeno sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka ili na jedan ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja ureenih sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka, nee se primjenjivati odredbe lanka 182. do 190. ovoga Zakona, osim ako se tim sporazumom ne uredi drukije. (5) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod poslodavaca i podrunica, odnosno povezanih poslodavaca iz drava lanica, ako sporazumom nije ureeno ire podruje primjene u smislu odredbe lanka 176. ovoga Zakona. Europsko radniko vijee utemeljeno sporazumom lanak 180. (1) Sredinja uprava i pregovaraki odbor utemeljuju europsko radniko vijee sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju, ovlatenjima i radu europskog radnikog vijea. (2) Sporazum o utemeljenju europskog radnikog vijea mora sadravati uglavke o:
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 70 of 125
1) primjeni sporazuma, odnosno o tome na koje se poslodavce, podrunice i povezane poslodavce sporazum primjenjuje te obuhvaa li i poslodavce i podrunice iz lanka 176. ovoga Zakona, 2) sastavu i broju lanova europskog radnikog vijea te trajanju njegovog mandata, 3) obvezi i postupku obavjeivanja i savjetovanja s europskim radnikim vijeem, 4) ovlatenjima europskog radnikog vijea, 5) mjestu odravanja, uestalosti i trajanju sastanaka europskog radnikog vijea, 6) sredstvima koja je potrebno osigurati za rad europskog radnikog vijea, 7) roku na koji je sporazum sklopljen i o postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma, 8) izmjenama i dopunama sporazuma u sluaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeu na interese radnika. (3) Na odreivanje lanova europskog radnikog vijea iz Republike Hrvatske primjenjuje se odredba lanka 174. ovoga Zakona. Sporazum o ureenju postupaka obavjeivanja i savjetovanja lanak 181. (1) Sredinja uprava i pregovaraki odbor pisanim sporazumom ureuju jedan ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja. (2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka ureuju se uvjeti odravanja sastanaka i savjetovanja predstavnika radnika sa sredinjom upravom o pitanjima koja utjeu na interese radnika kod svih poslodavaca, podrunica ili povezanih poslodavaca na koja se sporazum odnosi. Europsko radniko vijee lanak 182. (1) Na osnivanje, sastav, nain rada i ovlatenja europskog radnikog vijea, primjenjuju se odredbe lanka 182. do 190. ovoga Zakona ako: 1) tako odlue sredinja uprava i pregovaraki odbor, 2) sredinja uprava ne zapone pregovore u roku od est mjeseci od dana podnoenja zahtjeva iz lanka 172. stavka 2. ovoga Zakona, 3) se niti u razdoblju od tri godine od dana podnoenja zahtjeva iz lanka 172. stavka 2. ovoga Zakona, ne sklopi sporazum iz lanka 180. ili 181. ovoga Zakona. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, europsko radniko vijee ne utemeljuje se ako je pregovaraki odbor donio odluku iz lanka 177. stavka 1. ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 71 of 125
(3) Europsko radniko vijee osniva se na razini poslodavca s vladajuim utjecajem, osim ako se sporazumom iz lanka 180. ovoga Zakona ne uredi drukije. Sastav europskog radnikog vijea lanak 183. (1) Europsko radniko vijee sastoji se od predstavnika radnika poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca, koji posluju na razini Europske unije. (2) Europsko radniko vijee ima onoliko lanova koliki je broj drava lanica u kojima poslodavac, podrunica ili povezani poslodavac obavlja gospodarsku djelatnost i zapoljava radnike, ali ne manje od tri niti vie od trideset lanova. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, europsko radniko vijee ine i dodatni predstavnici radnika odreeni odgovarajuom primjenom odredbe lanka 173. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Na predstavnike radnika iz Republike Hrvatske u europsko radniko vijee na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 174. ovoga Zakona. Obavijest o lanovima europskog radnikog vijea lanak 184. (1) Europsko radniko vijee duno je sredinju upravu, najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja ili izbora, obavijestiti o imenima svojih lanova, njihovom prebivalitu i podacima o poslodavcu, odnosno podrunici u kojima su zaposleni, koja je o tome duna obavijestiti radniko vijee. (2) Sredinja uprava podatke iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja poslodavcu, podrunicama poslodavca ili povezanim poslodavcima. Rad europskog radnikog vijea lanak 185. (1) Sredinja uprava saziva osnivaku sjednicu europskog radnikog vijea na kojoj lanovi veinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu europskog radnikog vijea. (2) Europsko radniko vijee zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika. (3) Poslovnikom iz stavka 1. ovoga lanka, europsko radniko vijee moe urediti osnivanje izbornog odbora, koji se sastoji od tri lana zaposlena u razliitim dravama lanicama. (4) Odbor iz stavka 3. ovoga lanka zamjenjuje europsko radniko vijee u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (5) Na trokove osnivanja i rada europskog radnikog vijea i njegovog odbora, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 178. ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 72 of 125
Ovlatenja europskog radnikog vijea lanak 186. (1) Europsko radniko vijee ima pravo jedanput godinje odrati sastanak sa sredinjom upravom, radi obavjeivanja i savjetovanja u pogledu pitanja koja se odnose na poslodavca, podrunicu ili povezane poslodavce u cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podrunice koji se nalaze u razliitim dravama lanicama. (2) Sredinja uprava je duna najmanje jedanput u kalendarskoj godini obavijestiti europsko radniko vijee i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na razini Europske unije, te mu o tome pravodobno dostaviti izvjee s odgovarajuom dokumentacijom, a poslodavca, podrunice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku. (3) Poslovni rezultati i planovi iz stavka 2. ovoga lanka odnose se na: 1) stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili povezanog poslodavca, 2) uvoenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni poloaj radnika, 3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapoljavanja, 4) planirano zbrinjavanje vika radnika, 5) organizacijske i statusne promjene poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca, 6) promjenu sjedita poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti. (4) Europsko radniko vijee duno je o sadraju i ishodu postupaka obavjeivanja i savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavca, podrunica poslodavca ili povezanih poslodavaca, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene kod poslodavca, podrunica poslodavca ili povezanih poslodavaca. Obavjeivanje i savjetovanje u posebnom sluaju lanak 187. (1) Sredinja uprava je duna izborni odbor iz lanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno europsko radniko vijee, ako odbor nije osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim sluajevima koji u bitnome utjeu na interese radnika, te mu predoiti odgovarajuu dokumentaciju i s njime se o tome savjetovati. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, izborni odbor, odnosno europsko radniko vijee ima pravo na sastanak sa sredinjom upravom. (3) Posebnim sluajem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se osobito:
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 73 of 125
1) promjena sjedita poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti, 2) statusna promjena poslodavca, podrunice ili povezanog poslodavca, zbrinjavanje vika radnika. (4) lanovi europskog radnikog vijea koji su predstavnici radnika zaposlenih kod poslodavca ili podrunice kod kojih je nastao poseban sluaj iz stavka 2. ovoga lanka, imaju pravo sudjelovati u radu izbornog odbora iz lanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, te sudjelovati na sastanku iz stavka 2. ovoga lanka. (5) Prije odravanja sastanka iz stavka 2. ovoga lanka, europsko radniko vijee odnosno odbor iz stavka 4. ovoga lanka, ima pravo na pripremni sastanak sa sredinjom upravom, bez prisutnosti uprave poslodavca kod kojeg je nastao poseban sluaj. (6) Postupci obavjeivanja i savjetovanja u posebnom sluaju, ne smiju umanjivati obveze uprave poslodavaca kod kojih je nastao poseban sluaj da provedu postupak obavjeivanja i savjetovanja sukladno propisu drave lanice. Mandat europskog radnikog vijea lanak 188. (1) Europsko radniko vijee se imenuje, odnosno bira na razdoblje od etiri godine. (2) lan europskog radnikog vijea moe biti opozvan. (3) Sredinja uprava je duna europskom radnikom vijeu, protekom razdoblja od dvije godine od dana osnivake sjednice europskog radnikog vijea, dostaviti podatke o promjenama broja radnika u dravama lanicama Europske unije i kod poslodavaca, podrunica ili povezanog poslodavca. (4) Ako podaci o promjenama radnika iz stavka 3. ovoga lanka upuuju na potrebu promjene broja lanova i sastava europskog radnikog vijea, broj lanova i sastav predstavnika radnika u europskom radnikom vijeu e se ponovno odrediti za predstavnike one drave lanice Europske unije u kojima je dolo do promjene broja radnika. (5) Europsko radniko vijee koje je utemeljeno sukladno lanku 182. stavku 1. ovoga Zakona, najkasnije est mjeseci prije prestanka mandata, mora veinom glasova donijeti odluku o tome da li e zapoeti pregovore za sklapanje sporazuma iz lanka 179. stavka 2. ovoga Zakona. (6) Ako europsko radniko vijee odlui zapoeti pregovore iz stavka 5. ovoga lanka, ima ista prava i obveze kao pregovaraki odbor. (7) Ako doe do sklapanja sporazuma o obavjeivanju i savjetovanju s radnicima na temelju lanka 181. ovoga Zakona, europskom radnikom vijeu prestaje mandat. Suradnja sredinje uprave i europskog radnikog vijea
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 74 of 125
lanak 189. (1) Suradnja sredinje uprave i europskog radnikog vijea temelji se na meusobnom povjerenju. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuje i na suradnju izmeu sredinje uprave i predstavnika radnika u okviru postupaka obavjeivanja i savjetovanja. (3) lanovi europskog radnikog vijea duni su i po proteku mandata uvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlatenja danih im ovim Zakonom. (4) Dunost uvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuje i na: 1) lanove pregovarakog odbora, 2) predstavnike radnika u okviru postupaka odluivanja i savjetovanja, 3) strunjake i prevoditelje, 4) predstavnike radnika u europskom radnikom vijeu zaposlenih kod poslodavaca i u podrunicama u Republici Hrvatskoj. (5) Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuje se: 1) u pogledu provoenja postupaka obavjeivanja i savjetovanja s drugim lanovima europskog radnikog vijea i s predstavnicima radnika kod poslodavca, podrunica ili povezanih drutava, 2) na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca, 3) na prevoditelje ili strunjake koji pomau europskom radnikom vijeu. (6) Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga lanka ne primjenjuje se na: 1) lanove pregovarakog odbora u pogledu strunjaka i prevoditelja, 2) predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja i savjetovanja u pogledu prevoditelja i strunjaka koji im pomau kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca, podrunica ili povezanih poslodavaca u Republici Hrvatskoj.
Zatita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj

lanak 190. Na lanove europskog radnikog vijea iz lanka 180. i lanka 182. koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj, u pogledu prava i zatite, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 155. i lanka 156. ovoga Zakona.
5. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU EUROPSKOG DRUTVA
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 75 of 125
Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju u europskom drutvu

lanak 191. Radnici zaposleni u europskom drutvu, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog drutva koji e imati ili ima sjedite u dravi lanici Europske unije, odnosno dravi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: drava lanica), imaju pravo sudjelovati u odluivanju u poslovima europskog drutva. Pojam europskog drutva lanak 192. (1) Europsko drutvo (Societas Europaea, u daljnjem tekstu: europsko drutvo) je, u smislu poglavlja 5. ove glave Zakona, drutvo osnovano sukladno posebnom zakonu. (2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 5. ove glave Zakona, drutvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog drutva. (3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 5. ove glave Zakona, drutvo nad kojim drutvo sudionik ima vladajui utjecaj iz lanka 168. stavka 2. ovoga Zakona. (4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 5. ove glave Zakona, ovisno drutvo ili podrunica poslodavca sudionika za koje se predlae da nakon osnivanja europskog drutva, postanu njegovo ovisno drutvo ili podrunica. Primjena glave XVII. poglavlja 5. ovoga Zakona lanak 193. (1) Odredbe poglavlja 5. ove glave Zakona primjenjuju se na europsko drutvo koje ima ili e imati sjedite u Republici Hrvatskoj. (2) Odredbe lanka 195. stavka 1. i 3. o odgovornosti poslodavaca iz Republike Hrvatske, lanka 196. stavka 6. o utvrivanju broja radnika, lanka 197. o predstavniku radnika iz Republike Hrvatske u pregovarakom odboru, lanka 201. o zatiti predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, lanka 206. stavka 4. o sastavu vijea radnika europskog drutva, lanka 210. o suradnji nadlenog organa europskog drutva i vijea radnika europskog drutva, primjenjivat e se, bez obzira na sjedite europskog drutva, na radnike europskog drutva koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog drutva, koji ima ili e imati sjedite u drugoj dravi lanici. Sudjelovanje radnika u odluivanju lanak 194. (1) Sudjelovanje radnika u odluivanju u europskom drutvu, u smislu odredbi poglavlja 5. ove glave Zakona, je postupak obavjeivanja, savjetovanja te
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 76 of 125
suodluivanja radnika, kao i drugi ureeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odluivanje. (2) Postupak obavjeivanja iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa obavjeivanje vijea radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsko drutvo i na poslodavce iz lanka 192. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, koji imaju sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici, a u vrijeme i na nain koji omoguava predstavnicima radnika da izvre procjenu mogueg utjecaja i da se pripreme za mogue savjetovanje. (3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa razmjenu stajalita i uspostavu dijaloga vijea radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajue razine uprave, a u vrijeme i na nain koji omoguava predstavnicima radnika da izraze svoje miljenje o predloenim mjerama, u cilju usuglaavanja stajalita pri donoenju odluka u europskom drutvu. (4) Suodluivanje radnika iz stavka 1. ovoga lanka, obuhvaa pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajue tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva. Postupak pregovora lanak 195. (1) Svi poslodavci sudionici duni su, u roku od osam dana od dana objave prijedloga za osnivanje europskog drutva, zapoeti pregovore s predstavnicima svojih radnika, te predstavnicima radnika poslodavaca iz lanka 192. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, o ureenju naina sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu. (2) Radi provoenja pregovora iz stavka 1. ovoga lanka utemeljuje se pregovaraki odbor. (3) Predstavnici radnika prije zapoinjanja pregovora iz stavka 1. ovoga lanka, moraju biti obavijeteni o: 1) podacima u pogledu pravnog oblika, meusobnoj povezanosti, sjeditu poslodavaca iz stavka 1. ovoga lanka, 2) broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka, 3) imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga lanka, i 4) broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odluivanju u organima koji nadziru voenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajue tijelo) poslodavaca iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Ako kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga lanka nema predstavnika radnika, takav poslodavac je o pitanjima iz stavka 3. ovoga lanka duan obavijestiti sve radnike.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 77 of 125
(5) Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo drave lanice u kojoj e biti sjedite europskog drutva. (6) Predstavnici radnika u pregovaraki odbor biraju se, odnosno imenuju sukladno pravu drave lanice. Pregovaraki odbor lanak 196. (1) Pregovaraki odbor u smislu odredbi poglavlja 5. ove glave Zakona, je odbor utemeljen radi ureenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odluivanju u europskom drutvu. (2) Broj lanova pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca, na nain da radnici iz svake drave lanice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih zapoetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim dravama lanicama. (3) Ako se europsko drutvo osniva spajanjem poslodavaca, radnici iz svake drave lanice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika, kojim e se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem osnivanjem europskog drutva prestaje svojstvo pravne osobe. (4) Broj dodatnih predstavnika iz stavka 3. ovoga lanka, u odnosu na ukupan broj lanova pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije prelaziti dvadeset posto, niti dovesti do toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem europskog drutva prestaje svojstvo pravne osobe, budu dvostruko zastupani, odnosno zastupan i na temelju ovoga stavka i stavka 2. ovoga lanka. (5) Ako je broj poslodavaca sudionika kojima osnivanjem europskog drutva prestaje svojstvo pravne osobe vei od ukupnog broja dodatnih predstavnika sukladno stavku 4. ovoga lanka, pravo na dodatnog predstavnika imat e radnici poslodavaca sa sjeditem u razliitim dravama lanicama koji zapoljavaju najvei broj radnika, zakljuno s poslodavcem koji je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko dodatnih predstavnika se moe izabrati. (6) Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvruje se prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog drutva. (7) Pri izboru ili imenovanju lanova pregovarakog odbora potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino). Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u pregovarakom odboru lanak 197. Na izbor, odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraki odbor iz lanka 196. stavka 1. ovoga Zakona, na odgovarajui nain se primjenjuje odredba lanka 174. ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 78 of 125
Suradnja poslodavaca i pregovarakog odbora lanak 198. (1) Poslodavci sudionici su duni pregovaraki odbor obavjetavati o prijedlogu i provoenju postupka osnivanja europskog drutva. (2) Pregovaraki odbor i poslodavci sudionici mogu, osim ako se drukije ne dogovore, o postizanju pisanog sporazuma o ureenju naina sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu, pregovarati u razdoblju od est mjeseci od dana osnivanja pregovarakog odbora. (3) Ako pregovaraki odbor i poslodavci sudionici ne postignu sporazum iz stavka 2. ovoga lanka, pregovori mogu trajati najdulje godinu dana od osnivanja pregovarakog odbora. Uvjeti za rad pregovarakog odbora lanak 199. (1) Poslodavci sudionici snose trokove utemeljenja i rada pregovarakog odbora. (2) Pregovaraki odbor moe o pitanjima iz svog djelokruga zatraiti miljenje, odnosno strunu pomo strunjaka te o poetku pregovora obavijestiti udrugu sindikata. (3) Poslodavci sudionici su duni omoguiti osobama iz stavka 2. ovoga lanka prisutnost na sastancima pregovarakog odbora, te snositi trokove za jednog strunjaka. (4) Poslodavci sudionici su duni pregovarakom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, ukljuujui i sredstva za naknadu plae, trokove puta, smjetaja i prijevoda. Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika lanak 200. (1) Suradnja izmeu organa koji nadzire voenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika temelji se na meusobnom povjerenju. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuje i na suradnju izmeu organa koji nadzire voenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika u okviru postupaka obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja. (3) lanovi pregovarakog odbora duni su i po proteku mandata uvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlatenja danih im ovim Zakonom. (4) Dunost uvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuje i na: 1) predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 79 of 125
2) strunjake i prevoditelje, 3) predstavnike radnika u vijeu radnika europskog drutva. (5) Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuje se: 1) u pogledu provoenja postupaka obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja s drugim lanovima vijea radnika europskog drutva i s predstavnicima radnika kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podrunica, 2) na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca, 3) na prevoditelje ili strunjake koji pomau predstavnicima radnika. (6) Obveza uvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga lanka ne primjenjuje se na: 1) predstavnike radnika u pogledu strunjaka i prevoditelja, 2) predstavnike radnika u okviru postupaka obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja u pogledu prevoditelja i strunjaka koji im pomau kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili podrunica u Republici Hrvatskoj. Zatita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj lanak 201. Na predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima obavjeivanja, savjetovanja i suodluivanja, a koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj, u pogledu prava i zatite, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 155. i lanka 156. ovoga Zakona, ukljuujui i pravo na sudjelovanje na sastancima pregovarakog odbora ili vijea radnika, odnosno sastancima koji su utvreni sporazumom iz lanka 204. ovoga Zakona. Odluivanje pregovarakog odbora lanak 202. (1) Pregovaraki odbor odluuje veinom glasova koja ujedno predstavlja i veinu ukupnog broja radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika. (2) lan pregovarakog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj dravi lanici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene kod poslodavaca sudionika u toj dravi. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, kod donoenja odluka koje umanjuju prava suodluivanja radnika, pregovaraki odbor odluuje najmanje dvotreinskom veinom svojih lanova, koja ujedno predstavlja dvije treine radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz najmanje dvije drave lanice, ako: 1) se europsko drutvo osniva spajanjem, a pravo na suodluivanje ostvaruje najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ili
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 80 of 125
2) se europsko drutvo osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a pravo na suodluivanje ostvaruje najmanje pedeset posto radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika. (4) Umanjenje prava suodluivanja radnika iz stavka 3. ovoga lanka oznaava umanjenje udjela broja predstavnika radnika u organima europskog drutva u odnosu na najvei udio broja predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika. (5) Ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko drutvo postoji postupak suodluivanja radnika, nee se primijeniti odredba stavka 3. ovoga lanka. (6) Ako kod poslodavaca sudionika postoje razliiti postupci suodluivanja radnika, a pregovaraki odbor ne odlui koji e se oblik suodluivanja primijeniti u europskom drutvu, primijenit e se onaj postupak suodluivanja radnika koji se primjenjivao za veinu radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika, o emu je pregovaraki odbor duan u roku od osam dana obavijestiti sve te poslodavce. Prekid pregovora lanak 203. (1) Pregovaraki odbor moe, najmanje dvotreinskom veinom lanova koja ujedno predstavlja dvije treine radnika zaposlenih u najmanje dvije drave lanice, odluiti da ne zapone pregovore ili da ve zapoete pregovore prekine. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, pregovaraki odbor ne moe odluiti na propisan nain, ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko drutvo postoji postupak sudjelovanja radnika u odluivanju. (3) U sluaju donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, na obavjeivanje i savjetovanje e se primjenjivati odredbe poglavlja 4. ove glave Zakona. (4) Pregovaraki odbor se mora ponovno sazvati na pisani zahtjev najmanje deset posto radnika europskog drutva ili njihovih predstavnika, a najranije dvije godine nakon donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, osim ako se strane pregovora ne dogovore o ponovnom poetku pregovora. Sporazum o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskom drutvu lanak 204. (1) Pregovaraki odbor i poslodavci sudionici pisanim sporazumom ureuju postupak sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati uglavke o: 1) podruju primjene sporazuma, 2) sastavu i broju lanova, lanstvu te trajanju mandata predstavnikog tijela radnika europskog drutva koji obavjeivanjem ili savjetovanjem sudjeluje u odluivanju,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 81 of 125
3) nainu i postupku obavjeivanja i savjetovanja s predstavnikim tijelom radnika europskog drutva, 4) mjestu, uestalosti i trajanju sastanaka predstavnikog tijela radnika europskog drutva, 5) sredstvima koja je potrebno osigurati za rad predstavnikog tijela radnika europskog drutva, 6) roku na koji je sporazum sklopljen, 7) sluajevima i postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma, 8) nainu izmjena i dopuna sporazuma u sluaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utjeu na interese radnika. (3) Ako sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka stranke pregovora utvrde da e se umjesto osnivanja predstavnikog tijela radnika europskog drutva uspostaviti jedan ili vie postupaka obavjeivanja i savjetovanja, sporazumom mora biti utvren njihov sadraj i nain provoenja. (4) Sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka stranke pregovora mogu urediti postupke suodluivanja radnika, ukljuujui i broj predstavnika radnika u organima koji nadziru voenje poslova europskog drutva te pravo izbora ili imenovanja lanova, odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih lanova organa koji nadzire voenje poslova europskog drutva. (5) U sluaju osnivanja europskog drutva preoblikovanjem, sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka osigurat e se najmanje ona razina sudjelovanja radnika u odluivanju koja postoji kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko drutvo. (6) Na postupke sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu ureene sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka, nee se primjenjivati odredbe lanka 205. do 213. ovoga Zakona, osim ako se tim sporazumom ne uredi drukije. Vijee radnika europskog drutva lanak 205. (1) Odredbe ovoga Zakona o vijeu radnika europskog drutva primijenit e se na europsko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ako: 1) se stranke pregovora tako dogovore, ili 2) u roku iz lanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o postupcima sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu, a poslodavci sudionici se odlue za primjenu odredaba ovoga Zakona o vijeu radnika europskog drutva te nastave s postupkom osnivanja europskog drutva, a pregovaraki odbor nije donio odluku iz lanka 203. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona o vijeu radnika europskog drutva nee se primijeniti ako nakon ponovnog zapoinjanja pregovora iz lanka 203. stavka
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 82 of 125
4. ovoga Zakona, nije zakljuen sporazum o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskom drutvu. (3) Vijee radnika europskog drutva utemeljuje se radi sudjelovanja radnika europskog drutva u obavjeivanju i savjetovanju. (4) Vijee radnika europskog drutva sudjeluje u odluivanju glede pitanja koja se odnose na europsko drutvo i na poslodavce iz lanka 192. stavka 3. ovoga Zakona, koji imaju sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici. Sastav vijea radnika europskog drutva lanak 206. (1) Vijee radnika europskog drutva sastoji se od predstavnika radnika zaposlenih u europskom drutvu, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili podrunice. (2) Broj lanova vijea iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca iz stavka 1. ovoga lanka, u trenutku obavjeivanja iz lanka 195. stavka 3. ovoga Zakona, na nain da se u vijee radnika europskog drutva, za svakih zapoetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca odreuje po jedan predstavnik. (3) Vijee radnika europskog drutva duno je na temelju godinjeg izvjea o broju zaposlenih radnika u europskom drutvu, uskladiti broj lanova sukladno stavku 2. ovoga lanka. (4) Na izbor i opoziv lanova vijea radnika europskog drutva iz Republike Hrvatske, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 174. ovoga Zakona. Rad vijea radnika europskog drutva lanak 207. (1) Imenovani ili izabrani lanovi vijea radnika europskog drutva duni su o tome, najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja ili izbora, obavijestiti organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva. (2) Organ iz stavka 1. ovoga lanka duan je u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka, sazvati osnivaku sjednicu vijea radnika europskog drutva, na kojoj lanovi veinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu. (3) Vijee radnika europskog drutva zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika. (4) Poslovnikom iz stavka 2. ovoga lanka, vijee radnika europskog drutva moe, ako ima vie od deset lanova, urediti osnivanje trolanog odbora. (5) Vijee radnika europskog drutva je duno, u roku od etiri godine nakon svog utemeljenja, odluiti hoe li zapoeti pregovore za sklapanje sporazuma iz lanka 204. ovoga Zakona ili e nastaviti s radom sukladno ovom Zakonu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 83 of 125
(6) Ako vijee radnika europskog drutva odlui zapoeti pregovore iz stavka 5. ovoga lanka, ima ista prava i obveze kao pregovaraki odbor. (7) Ako u roku iz lanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskom drutvu, vijee radnika europskog drutva nastavlja s radom sukladno ovom Zakonu. Ovlatenja vijea radnika europskog drutva lanak 208. (1) Vijee radnika europskog drutva ili njegov odbor ima pravo jednom godinje odrati sastanak s organom koji nadzire voenje poslova europskog drutva, radi obavjeivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se odnose na poslovanje i planove razvoja europskog drutva, odnosno poslodavca iz lanka 192. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, a koji ima sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici. (2) Organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva, duan je vijeu radnika europskog drutva redovito dostavljati izvjea o stanju poslovanja europskog drutva i razvojnim planovima, dnevni red sjednica organa koji nadzire voenje poslova europskog drutva, te dokumentaciju o radu glavne skuptine osnivaa europskog drutva, a o istome je duan obavijestiti i uprave poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca i podrunica. (3) Poslovanje i planovi razvoja iz stavka 1. ovoga lanka odnose se na: 1) stanje i rezultate poslovanja europskog drutva, 2) uvoenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni poloaj radnika, 3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapoljavanja, 4) planirano zbrinjavanje vika radnika, 5) organizacijske i statusne promjene europskog drutva, 6) promjenu sjedita europskog drutva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. (4) Vijee radnika europskog drutva ili njegov odbor duni su o sadraju i ishodu postupaka sudjelovanja u odluivanju u europskom drutvu, obavijestiti predstavnike radnika zaposlene kod europskog drutva, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene u europskom drutvu. Sudjelovanje u odluivanju u europskom drutvu u posebnom sluaju lanak 209. (1) Organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva duan je vijee radnika europskog drutva, odnosno njegov odbor ako je osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim sluajevima koji u bitnome utjeu na interese radnika
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 84 of 125
te mu predoiti odgovarajuu dokumentaciju i na posebnom sastanku se s njime o tome savjetovati. (2) Posebnim sluajem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se osobito: 1) promjena sjedita europskog drutva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti, 2) statusna promjena europskog drutva, 3) zbrinjavanje vika radnika. (3) Ako organ nadlean za voenje poslova europskog drutva ne prihvati miljenje ili prijedlog vijea radnika europskog drutva, vijee radnika europskog drutva ima pravo na ponovni sastanak s organom koji nadzire voenje poslova europskog drutva radi postizanja dogovora. (4) lanovi vijea radnika europskog drutva koji su predstavnici radnika na ije interese utjeu posebni sluajevi iz stavka 2. ovoga lanka, imaju pravo sudjelovati na sastancima iz stavka 1. i 3. ovoga lanka, ako se isti odravaju s odborom. (5) Prije odravanja sastanka iz stavka 1. i 3. ovoga lanka, vijee radnika europskog drutva odnosno odbor iz stavka 4. ovoga lanka, ima pravo odrati pripremni sastanak bez prisutnosti ostalih lanova organa koji nadzire voenje poslova europskog drutva. Suradnja nadlenog organa europskog drutva i vijea radnika europskog drutva lanak 210. (1) Na suradnju nadlenog organa europskog drutva i vijea radnika europskog drutva, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 198. ovoga Zakona. (2) Na uvjete rada vijea radnika europskog drutva, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 199. ovoga Zakona. (3) Na lanove pregovarakog odbora, lanove vijea radnika europskog drutva, predstavnike radnika u organima europskog drutva koji nadziru voenje poslova europskog drutva, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 201. ovoga Zakona. Suodluivanje radnika u europskom drutvu lanak 211. (1) Na postupak suodluivanja radnika iz lanka 194. stavka 4. ovoga Zakona, u europskom drutvu primjenjuju se odredbe poglavlja 5. ove glave Zakona ako: 1) se europsko drutvo osnovalo preoblikovanjem, a radnici su prije preoblikovanja imali pravo na suodluivanje u upravnom ili nadzornom tijelu drutva preoblikovanog u europsko drutvo,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 85 of 125
2) se europsko drutvo osniva spajanjem, a pravo na suodluivanje je prije registracije europskog drutva ostvarivalo najmanje dvadeset pet posto ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod jednog ili vie tih poslodavaca prije registracije pravo na suodluivanje ostvarivalo i manje od dvadeset pet posto ukupnog broja radnika, ako tako odlui pregovaraki odbor, 3) se europsko drutvo osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac, a pravo na suodluivanje je prije registracije europskog drutva ostvarivalo najmanje pedeset posto ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod jednog ili vie tih poslodavaca prije registracije pravo na suodluivanje ostvarivalo i manje od pedeset posto ukupnog broja radnika, ako tako odlui pregovaraki odbor. (2) U europskom drutvu iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka, nastavit e se provoenje postupaka suodluivanja koji su se primjenjivali prije preoblikovanja poslodavaca sudionika u europsko drutvo. (3) U europskom drutvu iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga lanka, kada je kod poslodavaca sudionika postojalo vie postupaka suodluivanja radnika, postupak suodluivanja u europskom drutvu izabrat e pregovaraki odbor, vijee radnika ili radnici zaposleni u europskom drutvu ili kod poslodavca iz lanka 192. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, ukljuujui i imenovanje ili izbor svojih predstavnika u organu europskog drutva koji nadzire voenje poslova europskog drutva, s time da njihov udio ne moe biti manji od udjela predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika. (4) Pregovaraki odbor, vijee radnika europskog drutva ili radnici zaposleni u europskom drutvu duni su, u roku od osam dana od donoenja odluke o izboru postupaka suodluivanja, o tome izvijestiti sve poslodavce sudionike. (5) Iznimno od odredbi stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka, u europskom drutvu nije potrebno urediti pravo na suodluivanje radnika, ako takvo pravo prije osnivanja europskog drutva nije postojalo niti kod jednog poslodavca sudionika. Zastupljenost radnika u organu koji nadzire voenje poslova europskog drutva lanak 212. (1) Vijee radnika europskog drutva odluuje o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika radnika u organu koji nadzire voenje poslova europskog drutva imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz razliitih drava lanica Europske unije, razmjerno udjelu radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u pojedinoj dravi lanici Europske unije u odnosu na ukupan broj radnika zaposlenih u europskom drutvu. (2) Ako bi pri odluivanju iz stavka 1. ovoga lanka, radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika jedne drave lanice Europske unije bili nadzastupljeni, a ujedno radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika drugih drava lanica Europske unije ne bi bili zastupljeni, vijee radnika europskog drutva duno je ponovno odluiti o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika radnika. (3) Pri ponovnom odluivanju o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika radnika iz stavka 2. ovoga lanka, potrebno je osigurati zastupljenost radnika
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 86 of 125
poslodavaca sudionika iz drava lanica Europske unije koji prethodno nisu bili zastupljeni. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz drave lanice Europske unije u kojoj e europsko drutvo imati sjedite, a ako su ti radnici ve zastupljeni, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u dravi lanici Europske unije koji nisu bili zastupljeni, a imaju najvei udio zaposlenih radnika. (5) Ako se promijeni sastav i broj lanova u organu koji nadzire voenje poslova europskog drutva, vijee radnika europskog drutva duno je ponovno odluiti o raspodjeli mjesta izmeu predstavnika radnika. (6) Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire voenje poslova europskog drutva, ima isti pravni poloaj kao i drugi imenovani lanovi toga organa. Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voenje poslova europskog drutva lanak 213. Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voenje poslova u europskom drutvu sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, imenuje ili bira vijee radnika europskog drutva na nain propisan lankom 163. ovoga Zakona. Sprjeavanje zlouporabe postupka osnivanja europskog drutva lanak 214. (1) Radnicima iz lanka 191. ovoga Zakona, postupkom osnivanja europskog drutva, ne smije biti oduzeto niti uskraeno pravo na sudjelovanje u odluivanju. (2) Ako je odlukom nadlenog suda utvreno da je zlouporabom postupka osnivanja europskog drutva dolo do oduzimanja ili uskraivanja prava radnika na sudjelovanje u odluivanju, obveza je europskog drutva odnosno poslodavaca sudionika da na temelju te odluke, a u skladu s odredbama poglavlja 5. ove glave Zakona, ponovi postupak pregovora. (3) Sudska nadlenost i rokovi za donoenje odluke iz stavka 2. ovoga lanka utvruju se odgovarajuom primjenom odredbi lanka 161. stavka 4. ovoga Zakona.
6. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU U EUROPSKOJ ZADRUZI

Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju u europskoj zadruzi
lanak 215. Radnici zaposleni u europskoj zadruzi, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europske zadruge koja e
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 87 of 125
imati ili ima sjedite u dravi lanici Europske unije, odnosno dravi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: drava lanica), imaju pravo sudjelovati u odluivanju u poslovima europske zadruge. Pojam europske zadruge lanak 216. (1) Europska zadruga (Societas Cooperativa Europaea, u daljnjem tekstu: europska zadruga) je, u smislu poglavlja 6. ove glave Zakona, zadruga osnovana sukladno posebnom zakonu. (2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 6. ove glave Zakona, drutvo ili zadruga koja izravno sudjeluje u osnivanju europske zadruge. (3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 6. ove glave Zakona, drutvo nad kojim drutvo sudionik ima vladajui utjecaj iz lanka 168. stavka 2. ovoga Zakona. (4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 6. ove glave Zakona, ovisno drutvo ili podrunica poslodavca sudionika za koje se predlae da nakon osnivanja europske zadruge, postanu njezino ovisno drutvo ili podrunica. Primjena glave XVII. poglavlja 6. ovoga Zakona lanak 217. (1) Odredbe poglavlja 6. ove glave Zakona primjenjuju se na europsku zadrugu koja ima ili e imati sjedite u Republici Hrvatskoj. (2) Odredbe lanka 195. stavka 1. i 3., lanka 196. stavka 6., lanka 197., lanka 201., lanka 206. stavka 4., lanka 210. ovoga Zakona, a u smislu lanka 219. ovoga Zakona, primjenjivat e se, bez obzira na sjedite europske zadruge, na radnike europske zadruge koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili e imati sjedite u drugoj dravi lanici. Sudjelovanje radnika u odluivanju lanak 218. (1) Sudjelovanje radnika u odluivanju u europskoj zadruzi, u smislu odredbi poglavlja 6. ove glave Zakona, je postupak obavjeivanja, savjetovanja te suodluivanja radnika, kao i drugi ureeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odluivanje. (2) Postupak obavjeivanja iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa obavjeivanje vijea radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsku zadrugu i na poslodavce iz lanka 216. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, koji imaju sjedite u drugoj dravi lanici ili o odlukama za ije donoenje nije nadlena uprava u samo jednoj dravi lanici, a u vrijeme i na nain koji omoguava predstavnicima radnika da izvre procjenu mogueg utjecaja i da se pripreme za mogue savjetovanje.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 88 of 125
(3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa razmjenu stajalita i uspostavu dijaloga vijea radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajue razine uprave, a u vrijeme i na nain koji omoguava predstavnicima radnika da izraze svoje miljenje o predloenim mjerama, u cilju usuglaavanja stajalita pri donoenju odluka u europskoj zadruzi. (4) Suodluivanje radnika iz stavka 1. ovoga lanka, obuhvaa pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire voenje poslova europske zadruge (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajue tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire voenje poslova europske zadruge. Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskoj zadruzi lanak 219. Na sudjelovanje radnika u odluivanju u europskoj zadruzi, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe glave XVII. poglavlja 5. ovoga Zakona, i to na: 1) postupak pregovora o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskoj zadruzi, odredba lanka 195. ovoga Zakona, 2) utemeljenje pregovarakog odbora, odredba lanka 196. ovoga Zakona, 3) izbor predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovaraki odbor, odredba lanka 197. ovoga Zakona, 4) suradnju poslodavca i pregovarakog odbora, odredba lanka 198. ovoga Zakona, 5) uvjete za rad pregovarakog odbora, odredba lanka 199. ovoga Zakona, 6) suradnju poslodavaca i predstavnika radnika, odredba lanka 200. ovoga Zakona, 7) zatitu predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj, odredba lanka 201. ovoga Zakona, 8) odluivanje pregovarakog odbora i prekid pregovora, odredba lanka 202. i lanka 203. ovoga Zakona, 9) sporazum o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskoj zadruzi, odredba lanka 204. ovoga Zakona, 10) vijee radnika europske zadruge, odredba lanka 205. ovoga Zakona, 11) sastav vijea radnika europske zadruge, odredba lanka 206. ovoga Zakona, 12) rad vijea radnika europske zadruge, odredba lanka 207. ovoga Zakona, 13) ovlatenja vijea radnika europske zadruge, odredba lanka 208. ovoga Zakona,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 89 of 125
14) sudjelovanje u odluivanju u europskoj zadruzi u posebnom sluaju, odredba lanka 209. ovoga Zakona, 15) suradnju nadlenog organa europske zadruge i vijea radnika europske zadruge, odredba lanka 210. ovoga Zakona, 16) suodluivanje radnika u europskoj zadruzi, odredba lanka 211. ovoga Zakona, 17) zastupljenost radnika u organu koji nadzire voenje poslova europske zadruge, odredba lanka 212. ovoga Zakona, 18) predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire voenje poslova europske zadruge, odredba lanka 213. ovoga Zakona, 19) sprjeavanje zlouporabe postupka osnivanja europske zadruge, odredba lanka 214. ovoga Zakona. Europska zadruga iji su osnivai fizike osobe ili jedna pravna i fizike osobe lanak 220. (1) Na europsku zadrugu iji su osnivai iskljuivo fizike osobe ili jedna pravna osoba i fizike osobe, a koje zajedno zapoljavaju najmanje pedeset radnika u najmanje dvije drave lanice Europske unije, primjenjuju se sve odredbe poglavlja 6. ove glave Zakona. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, fizike osobe, odnosno jedna pravna i fizike osobe smatraju se poslodavcima sudionicima iz lanka 216. stavka 2. ovoga Zakona. (3) U europskoj zadruzi sa sjeditem u Republici Hrvatskoj iji su osnivai iskljuivo fizike osobe ili jedna pravna osoba i fizike osobe, a koje zajedno zapoljavaju manje od pedeset radnika ili zapoljavanju pedeset ili vie radnika u samo jednoj dravi lanici Europske unije, sudjelovanje radnika u odluivanju ureuje se odgovarajuom primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona. (4) U europskoj zadruzi osnovanoj sukladno stavku 3. ovoga lanka, a koja ima sjedite u drugoj dravi lanici Europske unije, a ima ovisnog poslodavca ili podrunicu u Republici Hrvatskoj, na sudjelovanje radnika u odluivanju na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona. (5) U sluaju prijenosa sjedita europske zadruge iz stavka 3. ovoga lanka iz jedne u drugu dravu lanicu Europske unije, u kojoj je ureen postupak suodluivanja, radnici i nakon prijenosa zadravaju istu razinu tih prava. (6) Ako nakon osnivanja europske zadruge iz stavka 3. ovoga lanka, najmanje jedna treina ukupnog broja radnika europske zadruge, njezinih ovisnih poslodavaca ili podrunica u najmanje dvije drave lanice Europske unije zatrai ili ako ukupan broj zaposlenih radnika dostigne ili prijee pedeset radnika u najmanje dvije drave lanice, primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ove glave Zakona. Sudjelovanje radnika u opoj ili sektorskoj skuptini
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 90 of 125
lanak 221. (1) Radnici imaju pravo sudjelovanja u opoj ili sektorskoj skuptini europske zadruge ako je sporazumom o sudjelovanju radnika u odluivanju u europskoj zadruzi dogovoreno suodluivanje radnika na nain da radnici imaju pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji sudjeluju u radu ope, odnosno sektorske skuptine s pravom glasa, uz ogranienje, da sukladno posebnom propisu, isti u njezinom radu ne mogu nadzirati vie od petnaest posto glasova. (2) Pravo imenovanja ili izbora radnika u opu, odnosno sektorsku skuptinu, radnici imaju osim u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, i u sluaju kada: 1) se zadruga u kojoj ve postoji takav oblik suodluivanja preoblikuje u europsku zadrugu, 2) u jednom od poslodavaca sudionika ve postoji takav oblik suodluivanja. (3) Pravo iz stavka 2. ovoga lanka, radnici ostvaruju ako: 1) se stranke pregovora nisu uspjele sporazumjeti u roku iz lanka 198. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ili nisu sklopile sporazum, ali su dogovorile primjenu postojeih postupaka suodluivanja, i 2) poslodavac sudionik s takvim oblikom suodluivanja ima najvei omjer ukljuenosti predstavnika radnika u postupku suodluivanja.
7. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU KOD PREKOGRANINOG PRIPAJANJA ILI SPAJANJA POSLODAVACA

Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju
lanak 222. Radnici zaposleni u drutvu nastalom prekograninim pripajanjem ili spajanjem, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca tog drutva, koje e imati ili ima sjedite u dravi lanici Europske unije, odnosno dravi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: drava lanica), imaju pravo sudjelovati u odluivanju u poslovima drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem.
Pojam poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem

lanak 223. (1) Poslodavac nastao prekograninim pripajanjem ili spajanjem je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, drutvo osnovano sukladno posebnom zakonu. (2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, drutvo koje sudjeluje u prekograninom pripajanju ili spajanju.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 91 of 125
(3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, drutvo nad kojim drutvo sudionik ima vladajui utjecaj iz lanka 168. stavka 2. ovoga Zakona. (4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, ovisno drutvo ili podrunica poslodavca sudionika za koji se predlae da postane ovisno drutvo ili podrunica drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem.
Primjena glave XVII. poglavlja 7. ovoga Zakona

lanak 224. (1) Odredbe poglavlja 7. ove glave Zakona primjenjuju se na drutvo nastalo prekograninim pripajanjem ili spajanjem, koje ima ili e imati sjedite u Republici Hrvatskoj. (2) Odredbe poglavlja 7. ove glave Zakona primjenjivat e se, bez obzira na sjedite drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, na radnike tog drutva koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca, koji ima ili e imati sjedite u drugoj dravi lanici. Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odluivanju lanak 225. (1) Na sudjelovanje radnika u odluivanju kod poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem primjenjuju se odredbe poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na sudjelovanje radnika u odluivanju kod poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, primjenjuju se odredbe poglavlja 5. ove glave Zakona ako je kod najmanje jednog poslodavca koji sudjeluje u prekograninom pripajanju ili spajanju, sudjelovanje radnika bilo ureeno na nain predvien poglavljem 5. ove glave Zakona, a koji je, u razdoblju od est mjeseci koji prethodi objavi zajednikog plana pripajanja sukladno posebnom zakonu, zapoljavao u prosjeku vie od petsto radnika. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na sudjelovanje radnika u odluivanju kod poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe poglavlja 5. ove glave Zakona ako: 1) je razina sudjelovanja radnika u odluivanju, primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona, s obzirom na udio predstavnika radnika u organima koja nadziru voenje poslova drutva, manja od razine sudjelovanja radnika na koja su oni prethodno imali pravo kod pojedinih poslodavaca koji su sudjelovali u prekograninom pripajanju ili spajanju, ili 2) bi razina sudjelovanja radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koje u naravi predstavlja pojedine prethodne poslodavce, a koji su sudjelovali u prekograninom pripajanju ili spajanju, u odluivanju primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona bila manja od razine prava radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj na sudjelovanje u odluivanju.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 92 of 125
XVIII. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA

1. OPE ODREDBE O UDRUGAMA Pravo na udruivanje
lanak 226. (1) Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge. (3) Udruge iz stavka 1. i 2. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.
Dobrovoljnost lanstva u udruzi

lanak 227. (1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odluuje o svojem pristupanju udruzi i istupanju iz udruge. (2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. (3) Postupanje protivno stavku 1. i 2. ovoga lanka predstavlja diskriminaciju u smislu posebnog zakona. Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvrne vlasti lanak 228. Djelatnost udruge ne moe se privremeno zabraniti niti se udruga moe raspustiti odlukom izvrne vlasti. Udruge vie razine lanak 229. (1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na vioj razini (udruge vie razine). (2) Udruge vie razine uivaju sva prava i slobode zajamene udrugama. (3) Udruge i udruge vie razine imaju pravo slobodno se udruivati i suraivati s meunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.
Ovlatenja udruge
lanak 230.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 93 of 125
(1) Udruga moe biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je utemeljena i registrirana sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Udruga moe u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, u mirenju i arbitrai te pred dravnim tijelima zastupati svoje lanove. Utemeljenje drugih pravnih osoba lanak 231. Udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka predvienih statutom ili pravilima, utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima.
2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA Utemeljenje udruge

lanak 232. (1) Sindikat moe utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizikih osoba. (2) Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti tri pravne osobe ili punoljetne poslovno sposobne fizike osobe. (3) Udrugu vie razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka. (4) Naziv udruge, odnosno udruge vie razine, mora se jasno razlikovati od naziva ve registriranih udruga, odnosno udruga vie razine. Statut udruge lanak 233. (1) Udruga, odnosno udruga vie razine, mora imati statut utemeljen i donesen na naelima demokratskog zastupanja i demokratskog oitovanja volje lanova. (2) Statutom udruge utvruje se svrha udruge, naziv, sjedite, podruje djelovanja, znak, tijela udruge, nain izbora i opoziva tih tijela, ovlatenja tijela udruge, postupak ulanjivanja i prestanak lanstva, nain donoenja i izmjene statuta, pravila i drugih opih akata te prestanak djelovanja udruge. (3) Statut udruge mora sadravati odredbe o tijelima ovlatenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija. (4) Statutom odreena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. (5) Statutom, odlukom o utemeljenju ili udruivanju u udrugu vie razine, ovlatenje za sklapanje kolektivnog ugovora moe se prenijeti na udrugu vie razine. Pravna osobnost udruge lanak 234.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 94 of 125
(1) Udruga i udruga vie razine stjee pravnu osobnost danom upisa u registar udruga. (2) Statutom udruge odreuje se ima li udruga podrunice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja te koja ovlatenja podrunice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu. (3) Podrunica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stjee ovlatenja u pravnom prometu iz stavka 2. ovoga lanka danom utvrenim odlukom o njezinom osnivanju u skladu sa statutom udruge. Registar udruga lanak 235. (1) Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju samo jedne upanije, upisuju se u registar udruga koji se vodi u uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. (2) Udruge i udruge vie razine koje djeluju na podruju Republike Hrvatske ili na podruju dviju ili vie upanija, upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu. (3) U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedite, podruje djelovanja, naziv izvrnog tijela, imena osoba ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge vie razine. (4) Ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja registra udruga. Zahtjev za upis u registar udruga lanak 236. (1) Na zahtjev utemeljitelja, udruga se upisuje u registar. (2) Zahtjevu za upis mora se priloiti: odluka o utemeljenju, zapisnik skuptine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i lanova izvrnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za zastupanje. (3) Utemeljitelji su duni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku od trideset dana od dana odravanja skuptine. (4) Tijelo nadleno za registraciju duno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga lanak 237. (1) O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rjeenje. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka obvezno sadri: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana, naziv udruge, sjedite, podruje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za zastupanje. Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 95 of 125
lanak 238. (1) Ako tijelo ovlateno za registraciju utvrdi da priloeni statut nije u skladu s ovim Zakonom ili da podneseni zahtjev ne sadri dokaze o ispunjenju uvjeta predvienih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, pozvat e podnositelje zahtjeva da usklade statut s ovim Zakonom ili podnesu odgovarajue dokaze te im za to odrediti rok koji ne moe biti krai od osam niti dui od petnaest dana. (2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ovim Zakonom za utemeljenje udruge, tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga. Rok za donoenje rjeenja o zahtjevu za upis u registar udruga lanak 239. (1) Tijelo ovlateno za registraciju duno je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku od trideset dana od dana predaje urednog zahtjeva. (2) Ako ovlateno tijelo ne donese rjeenje u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatrat e se da je udruga registrirana iduega dana od isteka toga roka. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, tijelo ovlateno za registraciju duno je u roku od sedam dana od proteka roka za donoenje rjeenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa sadrajem propisanim u odredbi lanka 237. stavka 2. ovoga Zakona. Odbijanje zahtjeva za upis lanak 240. (1) Tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s odredbom lanka 232. i lanka 233. ovoga Zakona. (2) Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis mora biti obrazloeno. (3) O albi protiv rjeenja ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Grada Zagreba nadlenog za poslove rada odluuje ministarstvo. (4) Ako ministarstvo donosi rjeenje u prvom stupnju, ono je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. Prijava promjene podataka lanak 241. (1) U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, sjedita, podruja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 96 of 125
(2) Osoba ovlatena za zastupanje udruge duna je promjene iz stavka 1. ovoga lanka prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku od trideset dana od dana nastale promjene. (3) Na upis promjene podataka iz stavka 1. ovoga lanka, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu udruga u registar.
3. IMOVINA UDRUGA Prikupljanje i zatita imovine od prisilnog izvrenja

lanak 242. (1) Udruge mogu prikupljanjem upisnina i lanarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit nain, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. (2) Prisilno izvrenje ne moe se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nunoj za odravanje sastanaka, provoenje obrazovnih djelatnosti te knjinicama udruga. Podjela imovine udruge lanak 243. (1) Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio lanstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se meu udrugama, razmjerno broju lanova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukije odreeno. (2) Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na nain propisan statutom udruge. (3) Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne moe se podijeliti lanovima udruge.
4. DJELOVANJE UDRUGA Zabrana nadzora

lanak 244. (1) Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odnosno njihovih udruga vie razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi nain podupirati sindikate, odnosno njihove udruge vie razine. (2) Zabrana nadzora iz stavka 1. ovoga lanka, primjenjuje se i na odnos sindikata, odnosno njihovih udruga vie razine prema poslodavcima i njihovim udrugama.
Sudska zatita lanskih prava

lanak 245. lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede njegovih prava utvrenih statutom ili drugim pravilima udruge.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 97 of 125
Sudska zatita prava na udruivanje lanak 246. (1) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruivanje radnika, odnosno poslodavaca. (2) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela zbog djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka. Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga lanstva ili djelatnosti lanak 247. (1) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog lanstva u sindikatu, a osobito nije doputeno: 1) ugovor o radu s odreenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata, 2) otkazati ugovor o radu ili na drugi nain staviti radnika u nepovoljniji poloaj od ostalih radnika, zbog njegovog lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena. (2) lanstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, strunom obrazovanju, napredovanju, plaanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu. (3) Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata. Sindikalni predstavnik i povjerenik lanak 248. (1) Sindikati samostalno odluuju o nainu njihovog zastupanja kod poslodavca. (2) Sindikati koji imaju lanove zaposlene kod odreenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili vie sindikalnih predstavnika, odnosno sindikalnih povjerenika koji e ih zastupati kod toga poslodavca. (3) Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca. (4) Sindikalni predstavnici, odnosno sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca tititi i promicati prava i interese lanova sindikata. (5) Poslodavac je duan sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omoguiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 4. ovoga lanka te pristup podacima vanim za ostvarenje toga prava.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 98 of 125
(6) Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora pravo iz stavka 4. ovoga lanka ostvarivati na nain koji ne teti poslovanju poslodavca. (7) Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika. (8) Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika utvrene ovim Zakonom, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, te prava iz lanka 152. stavka 3. ovoga Zakona. Zatita sindikalnih povjerenika lanak 249. (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dunosti i est mjeseci nakon prestanka te dunosti, a bez suglasnosti sindikata nije mogue: 1) otkazati ugovor o radu, ili 2) na drugi nain staviti ga u nepovoljniji poloaj u odnosu na njegove dotadanje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. (2) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. (3) Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac moe u roku od petnaest dana od dana dostave oitovanja sindikata zatraiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka. (4) Zatitu iz stavka 1. ovoga lanka uiva najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najvei broj sindikalnih povjerenika koji kod odreenog poslodavca uivaju zatitu, odreuje se odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o broju lanova radnikog vijea. Sindikalna lanarina lanak 250. Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika lana sindikata, poslodavac je duan obraunavati i iz plae radnika ustezati sindikalnu lanarinu te je redovito uplaivati na raun sindikata.
5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE Naini prestanka djelovanja udruge

lanak 251. (1) Udruga prestaje djelovati: 1) ako tako odlui tijelo udruge koje je statutom ovlateno da odluuje o prestanku djelovanja udruge,
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 99 of 125
2) ako je od odravanja sjednice najvieg tijela udruge proteklo dvostruko due vrijeme od vremena za koje je statutom odreeno da se takva sjednica mora odrati, 3) ako se broj lanova udruge smanji ispod broja odreenog ovim Zakonom za utemeljenje udruge, 4) ako sud zabrani djelovanje udruge. (2) Odluku o prestanku djelovanja udruge u sluajevima iz stavka 1. podstavka 2. do 4. ovoga lanka donosi nadleni sud. (3) Tijelo nadleno za voenje registra brisat e udrugu iz registra, na temelju pravomone sudske odluke. Zabrana djelovanja udruge lanak 252. (1) Djelovanje udruge zabranit e se presudom upanijskog suda nadlenog prema sjeditu udruge, ako je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu. (2) Postupak za zabranu djelovanja udruge pokree se na zahtjev tijela ovlatenog za registraciju ili ovlatenoga dravnog odvjetnika. (3) U obrazloenju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se oznaiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno. (4) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge, sud mora odluiti o imovini udruge u skladu sa statutom udruge. (5) Izrjeka pravomone presude o zabrani djelovanja udruge objavit e se u Narodnim novinama.
XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI

Stranke kolektivnog ugovora
lanak 253. Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca jedan ili vie poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika jedan ili vie sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska tititi i promicati interese svojih lanova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na podruju za koje se kolektivni ugovor sklapa. Odbor sindikata za kolektivne pregovore lanak 254. (1) Ako je na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno vie sindikata, odnosno udruga sindikata vie razine, poslodavac ili vie poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine, moe o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo s pregovarakim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 100 of 125
(2) O broju lanova i sastavu pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka, odluuju sindikati sporazumno. (3) Ako se sindikati ne sporazumiju o broju lanova i sastavu pregovarakog odbora iz stavka 1. ovoga lanka, o tome odluuje Gospodarsko-socijalno vijee, odnosno ministar, ako Gospodarsko-socijalno vijee nije utemeljeno. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, broj lanova i sastav pregovarakog odbora odreuje se tako da pregovaraki odbor ima najmanje tri, a najvie devet lanova, vodei rauna o broju lanova sindikata zastupljenih na podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor. (5) Poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca vie razine, ovisno o podruju za koje se sklapa kolektivni ugovor, duni su u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva Gospodarsko-socijalnog vijea, na temelju njima raspoloivih podataka, dostaviti potvrdu o broju lanova sindikata zastupljenih na tom podruju. (6) Pregovaraki odbor utvruje nain rada i donoenja odluka. Predmet kolektivnog ugovora lanak 255. (1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa, pitanja radnikog vijea, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima. (2) Pravna pravila sadrana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, sukladno odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor. (3) Kolektivni ugovor moe sadravati i pravila o sastavu i nainu postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova. Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeri lanak 256. Osobe koje sukladno ovom Zakonu mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dune su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima koja sukladno ovom Zakonu mogu biti predmet kolektivnog ugovora. Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor lanak 257. (1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 101 of 125
(2) Kolektivni ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale lanovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru. (3) U kolektivnom ugovoru mora se naznaiti podruje njegove primjene. Oblik kolektivnog ugovora lanak 258. Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku. Dunost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri lanak 259. (1) Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dune su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. (2) Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oteena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, moe traiti naknadu pretrpljene tete. Punomo za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora lanak 260. (1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomo za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora. (2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomo iz stavka 1. ovoga lanka mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe. (3) Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine osobe koje ju zastupaju uz pisanu punomo iz stavka 1. ovoga lanka, moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca lanova udruge u ije ime pregovaraju, odnosno sklapaju kolektivni ugovor. Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora lanak 261. (1) Kolektivni ugovor moe se sklopiti na odreeno ili na neodreeno vrijeme. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje due od pet godina. Produena primjena pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru lanak 262. Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadrana pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. Otkaz kolektivnog ugovora
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 102 of 125
lanak 263. (1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe se otkazati. (2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena ugovorom. (3) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme u kojem je predviena mogunost otkazivanja, moraju sadravati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima. (4) Ako se kolektivni ugovor moe otkazati, a ne sadri uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca. (5) Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora. (6) Kolektivni ugovor mora sadravati odredbe o postupku izmjene i obnove. Dostava kolektivnog ugovora nadlenom tijelu lanak 264. (1) Svaki kolektivni ugovor te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili pristup) kolektivnog ugovora mora se dostaviti, ovisno o podruju primjene, ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. (2) Ministarstvu se dostavlja kolektivni ugovor ili promjena kolektivnog ugovora u kojem je kao podruje primjene navedeno podruje Republike Hrvatske ili podruje dviju ili vie upanija, a svi ostali kolektivni ugovori ili nove promjene dostavljaju se uredu dravne uprave u upaniji odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. (3) Kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora nadlenom tijelu dostavlja stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor. (4) Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine duna je nadlenom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor sklopljen od strane udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca vie razine te sve promjene u lanstvu udruge nastale za vrijeme vaenja kolektivnog ugovora. (5) Ministar e pravilnikom propisati postupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadlenom dravnom tijelu te nain voenja evidencije o dostavljenim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama. Objava kolektivnog ugovora lanak 265. (1) Kolektivni ugovor se mora javno objaviti. (2) Ministar e pravilnikom propisati nain objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga lanka.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 103 of 125
(3) Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utjee na izvrenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora iz stavka 1. ovoga lanka. Pristupanje kolektivnom ugovoru lanak 266. (1) Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje sukladno odredbama ovoga Zakona mogu biti stranke kolektivnog ugovora. (2) Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama koje su mu naknadno pristupile. (3) Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile. Proirenje primjene kolektivnog ugovora lanak 267. (1) Ministar moe na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proiriti primjenu kolektivnog ugovora sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca vie razine, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile. (2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka, ministar moe donijeti, ako iz procjene uinaka proizlazi javni interes za proirenje kolektivnog ugovora i ako je istom utvreno da su kolektivni ugovor zakljuili sindikati koji imaju najvei broj lanova i udruga poslodavaca koja ima najvei broj radnika, na podruju na kojem se isti proiruje. (3) Procjenu uinaka iz stavka 2. ovoga lanka, duno je izvriti i dostaviti ministru tripartitno tijelo Gospodarsko-socijalnog vijea, u roku od devedeset dana od dana podnoenja prijedloga za proirenje kolektivnog ugovora. (4) U odluci iz stavka 1. ovoga lanka, koju je ministar duan donijeti u roku od petnaest dana od dana dostave procjene uinka iz stavka 3. ovoga lanka, ministar je duan naznaiti podruje primjene kolektivnog ugovora ija se primjena proiruje. (5) Istekom roka na koji je kolektivni ugovor ija je primjena proirena, bio sklopljen, prestaje njegova proirena primjena te se na podruju na kojem je bio proiren, njegova pravna pravila nee primjenjivati u smislu odredbe lanka 262. ovoga Zakona. (6) Ako je primjena kolektivnog ugovora proirena, a nakon proirenja je dolo do njegove izmjene ili obnove, na proirenje takve izmjene ili obnove kolektivnog ugovora primjenjuju se odredbe ovoga lanka Zakona. (7) Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 104 of 125
(8) Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proiruje, odnosno odluka o opozivu proirene primjene kolektivnog ugovora, mora se objaviti u Narodnim novinama. Sudska zatita prava iz kolektivnog ugovora lanak 268. Stranka kolektivnog ugovora moe tubom pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.
XX. TRAJK I RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

trajk i trajk solidarnosti
lanak 269. (1) Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zatite gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova ili zbog plae, odnosno naknade plae ako nisu isplaene protekom roka od trideset dana od dana dospijea. (2) trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a trajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj trajk organizira. (3) trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja kada je takav postupak predvien ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele. (4) trajk solidarnosti se smije zapoeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva dana od dana poetka trajka u iju se potporu organizira. (5) U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka. Sporovi u kojima je obvezno mirenje lanak 270. (1) U sluaju spora koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi nain njegovog mirnog rjeavanja. (2) Mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi osoba (miritelj), koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee ili koju sporazumno odrede. Lista miritelja lanak 271. (1) Lista miritelja koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeu.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 105 of 125
(2) Odluku o visini naknade trokova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea i uz suglasnost ministra nadlenog za poslove financija. (3) Gospodarsko-socijalno vijee donosi pravilnik kojim se ureuje nain izbora miritelja, provoenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. Rok za okonanje postupka mirenja lanak 272. Ako se stranke u sporu drukije ne sporazumiju, mirenje predvieno ovim Zakonom mora se dovriti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeu ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. Sporazum stranaka i njegovi uinci lanak 273. (1) Stranke mogu okonati postupak mirenja sporazumom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka postignut u sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora. (3) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka postignut u sluaju spora zbog plae, odnosno naknade plae, ako nisu isplaene protekom roka od trideset dana od dana dospijea, ima pravnu snagu i uinke nagodbe. Arbitrano rjeavanje spora lanak 274. (1) Stranke spora mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitrai. (2) Imenovanje arbitra ili arbitranoga vijea te druga pitanja arbitranoga postupka, mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. Pitanje o kojem odluuje arbitraa lanak 275. (1) U sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau, stranke spora e odrediti pitanje koje iznose pred arbitrau. (2) Arbitraa moe odluiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. Arbitrana odluka lanak 276.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 106 of 125
(1) Ako se radi o sporu o tumaenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraa e temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru. (2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraa e temeljiti svoju odluku na pravinosti. (3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau ne odrede drukije, arbitrana odluka mora biti obrazloena. (4) Protiv arbitrane odluke nije doputena alba. (5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora. Iskljuenje s rada (lockout) lanak 277. (1) Poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada samo u odgovoru na ve zapoeti trajk. (2) Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka roka od osam dana od dana poetka trajka. (3) Broj radnika iskljuenih s rada ne smije biti vei od polovice broja radnika u trajku. (4) Za radnike iskljuene s rada poslodavac je duan uplatiti doprinose na najniu osnovicu utvrenu posebnim propisom. (5) Odredbe ovoga Zakona o trajku na odgovarajui se nain primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu iskljue radnike. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati lanak 278. (1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o proizvodno-odravajuim i nunim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada. (2) Pravila iz stavka 1. ovoga lanka sadre osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji e ih obavljati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, a s ciljem omoguivanja obnavljanja rada neposredno nakon zavretka trajka (proizvodno-odravajui poslovi), odnosno s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprjeavanja ugroavanja ivota, osobne sigurnosti ili zdravlja puanstva (nuni poslovi). (3) Odreivanjem poslova iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se onemoguiti ili bitno ograniiti pravo na trajk. (4) Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o odreivanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac odnosno sindikat moe u roku od daljnjih petnaest dana traiti da o tim poslovima odlui arbitraa.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 107 of 125
(5) Arbitraa iz stavka 4. ovoga lanka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno odreuju sindikat i poslodavac. (6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitranog vijea, a ta pitanja nisu drukije ureena kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka, njega e imenovati predsjednik suda, nadlenost kojeg se odreuje sukladno odredbama ovoga Zakona o odreivanju nadlenosti u prvom stupnju za zabranu trajka ili iskljuenja s rada. (7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitranom postupku utvrivanja poslova koji se ne smiju prekidati, postupak e se provesti bez njezinog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga lanka donosi predsjednik arbitranog vijea. (8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga lanka arbitraa mora donijeti u roku od petnaest dana od dana pokretanja arbitranog postupka. (9) Ako poslodavac nije predloio utvrivanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka do dana poetka postupka mirenja, postupak utvrivanja tih poslova ne moe pokrenuti do dana okonanja trajka. Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u trajku lanak 279. (1) Organiziranje ili sudjelovanje u trajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. (2) Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika. (3) Radniku se moe otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u trajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme trajka poini neku drugu teku povredu obveza iz radnog odnosa. (4) Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u trajku. Razmjerno umanjenje plae i dodataka na plau lanak 280. Radniku koji je sudjelovao u trajku, plaa i dodaci na plau, osim doplatka na djecu, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u trajku. Sudska zabrana nezakonitoga trajka i naknada tete lanak 281. (1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca, moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje trajka protivno odredbama zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 108 of 125
(2) Poslodavac moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog trajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. Sudska zabrana nezakonitog iskljuenja s rada i naknada tete lanak 282. (1) Sindikat moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje iskljuenja s rada protivnog odredbama zakona. (2) Sindikat moe zahtijevati naknadu tete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog iskljuenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona. Sudska nadlenost za zabranu trajka i iskljuenja s rada lanak 283. (1) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje samo jedne upanije, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada, u prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca. (2) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje dviju ili vie upanija, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu u vijeu sastavljenom od tri suca. (3) O albi protiv odluke donesene u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka, odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. (4) Odluka o zahtjevu za zabranu trajka, odnosno iskljuenja s rada, mora se u prvom stupnju donijeti u roku od etiri dana od dana podnoenja zahtjeva. (5) Odluka o albi iz stavka 3. ovoga lanka mora se donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta. trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama lanak 284. trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama ureuje se posebnim zakonom.
XXI. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEE

Ovlatenja Gospodarsko-socijalnoga vijea
lanak 285. (1) Radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti u cilju zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, voenja usklaene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovoga usklaivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, moe se osnovati Gospodarsko-socijalno vijee.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 109 of 125
(2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijea temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca, na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. (3) Gospodarsko-socijalno vijee: 1) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj, 2) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj, 3) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaa na gospodarsku stabilnost i razvoj, 4) daje obrazloeno miljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, te procjenu uinka proirenja kolektivnog ugovora, 5) predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama vie razine, voenje usklaene politike cijena i plaa, 6) utvruje listu miritelja, 7) donosi pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja, 8) potie mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova, 9) daje miljenje o prijedlozima zakona iz podruja rada i socijalne sigurnosti, 10) promie ideju trostrane suradnje Vlade, sindikata i udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema, 11) daje miljenje i prijedloge ministru u svezi s drugim pitanjima ureenima ovim Zakonom. (4) Gospodarsko-socijalno vijee osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca. (5) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijea poblie se odreuju njegova ovlatenja. (6) Gospodarsko-socijalno vijee moe osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga djelokruga. (7) Gospodarsko-socijalno vijee donijet e poslovnik kojim e urediti nain donoenja odluka iz svojega djelokruga. (8) Svaki lan Gospodarsko-socijalnog vijea moe podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donoenje odluke iz nadlenosti Gospodarskosocijalnog vijea. (9) Ako se Gospodarsko-socijalno vijee ne osnuje ili ako ono u roku od trideset dana od dana podnoenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odnosno lanova arbitranog vijea ili ako u tom roku ne donese
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 110 of 125
pravilnik o nainu izbora miritelja i postupku mirenja, ova e pitanja urediti ministar u daljnjem roku od trideset dana. Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijea lanak 286. (1) Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijea odreuje se njegov sastav. (2) Pri utvrivanju sastava Gospodarsko-socijalnog vijea mora se voditi rauna o odgovarajuoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gospodarstva i javnih djelatnosti.
XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor
lanak 287. Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i radnika, obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove rada, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. Inspekcijski nadzor lanak 288. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i radnika, obavlja tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukije odreeno. (2) U provoenju nadzora, inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. (3) Radnik, radniko vijee, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskoga nadzora.
XXIII. POSEBNE ODREDBE

1. ODREDBE U SVEZI S DUNOSTIMA GRAANA U OBRANI Utjecaj vrenja dunosti graana u obrani na radni odnos
lanak 289. (1) Za vrijeme vrenja dunosti graana u obrani, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. (2) Radnik koji nakon zavretka vrenja dunosti graana u obrani eli nastaviti rad kod istoga poslodavca, duan je, im sazna dan prestanka vrenja dunosti graana u obrani, a najkasnije u roku od mjesec dana od dana
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 111 of 125
prestanka vrenja dunosti graana u obrani, o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca. (3) Radnika koji je dao izjavu u smislu stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je duan vratiti na poslove na kojima je radio prije poetka vrenja dunosti graana u obrani, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. (4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, duan mu je isplatiti naknadu plae za razdoblje propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuu otpremninu. (5) Poslodavac je duan vratiti radnika iz stavka 1. ovoga lanka na rad u roku od mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca. (6) Radnik kojega nije mogue vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga lanka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vrenja dunosti graana u obrani prednost pri zapoljavanju kod istoga poslodavca. (7) Vrenje dunosti graana u obrani nije doputeni razlog za otkaz ugovora o radu. (8) Za vrijeme vrenja dunosti graana u obrani poslodavac ne moe redovito otkazati ugovor o radu. (9) Ako poslodavac otkae ugovor o radu protivno odredbama ovoga lanka, radnik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviena za sluaj nedoputenog otkaza.
2. ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUNOSNICIMA Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike i lanove skuptina ili vijea
lanak 290. (1) Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ima za vrijeme predizborne promidbe pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie dvadeset radnih dana. (2) Kandidat za zastupnika u Hrvatski sabor ima za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie petnaest radnih dana. (3) Kandidat za lana upanijske skuptine ima za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie deset radnih dana. (4) Kandidat za lana gradskog ili opinskog vijea ima za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie pet radnih dana. (5) O koritenju dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje dvadeset etiri sata ranije.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 112 of 125
(6) Dopust iz stavka 1. do 3. ovoga lanka radnik ne moe koristiti u razdobljima kraim od jednog radnoga dana. (7) Na zahtjev radnika, umjesto dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, radnik moe pod istim uvjetima koristiti godinji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja. (8) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaenoga dopusta iz stavka 1. do 3. ovoga lanka izjednauju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u sta potreban za ostvarivanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
3. RADNA KNJIICA Radna knjiica i postupanje poslodavca s radnom knjiicom

lanak 291. (1) Radna knjiica je javna isprava. (2) Na dan poetka rada radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu. (3) Poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu nakon prestanka ugovora o radu. (4) Na pisani zahtjev radnika poslodavac je duan i prije prestanka ugovora o radu vratiti radniku radnu knjiicu. (5) Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogunosti radniku vratiti radnu knjiicu, duan ju je dostaviti uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada, prema mjestu prebivalita radnika, odnosno nadlenom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjiice, ako je prebivalite radnika nepoznato. (6) Sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdanih radnih knjiica, oblik i nain izrade te prodaje radnih knjiica ureuje se pravilnikom.
XXIV. KAZNENE ODREDBE

Laki prekraji poslodavca
lanak 292. (1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac pravna osoba: 1) ako prije poetka rada, radniku ne omogui da se upozna s propisima o radnim odnosima, odnosno ako ga ne upozna s organizacijom i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu (lanak 6. stavak 2.), 2) ako propise o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne uini na prikladan nain dostupnima radnicima (lanak 6. stavak 3.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 113 of 125
3) ako ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima ne registrira pri uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada (lanak 12. stavak 6.), 4) ako sklopi ugovor o radu, odnosno izda potvrdu koja ne sadri uglavke propisane ovim Zakonom (lanak 13.), 5) ako sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji ne sadri uglavke propisane ovim Zakonom (lanak 14.), 6) ako ugovor ili potvrda ne sadri uglavke propisane ovim Zakonom, odnosno ako radniku ne urui primjerak prijave na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje prije upuivanja na rad u inozemstvo (lanak 16. stavak 1. i 3.), 7) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju duem od zakonom doputenoga (lanak 35. stavak 2.), 8) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravniki sta ugovoren u trajanju duem od zakonom propisanoga (lanak 39.). (2) Novanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe. (3) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novane kazne uveava se dvostruko. Tei prekraji poslodavca lanak 293. (1) Novanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac pravna osoba: 1) ako u sluaju koji nije predvien zakonom ili kolektivnim ugovorom, sklopi ugovor o radu na odreeno vrijeme (lanak 10. stavak 1., 2. i 3.), 2) ako zaposli maloljetnika bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika (lanak 18. stavak 1.), 3) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (lanak 21.), 4) ako prilikom postupaka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu od radnika trai podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom (lanak 23. stavak 1.), 5) ako sklopi ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 26. stavak 2. i 4.), 6) ako korisniku ustupi radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje due od jedne godine (lanak 28.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 114 of 125
7) ako radniko vijee ne obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika u roku propisanom ovim Zakonom ili ako ustupljene radnike ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete (lanak 30. stavak 2.), 8) ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je kao agencija upisana u evidenciju ministarstva (lanak 32. stavak 4.), 9) ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ovoga Zakona ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati prikupljanje, obradu, koritenje i dostavljanje tih podataka treim osobama (lanak 34. stavak 1. i 6.), 10) ako s osobom koja se struno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku (lanak 41. stavak 5.), 11) ako radniku ne omogui koritenje stanke na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (lanak 52.), 12) ako radniku ne omogui koritenje dnevnog odmora na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (lanak 53.), 13) ako radniku ne omogui koritenje tjednog odmora na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (lanak 54.), 14) ako radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u dijelovima pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (lanak 62.), 15) ako raspored koritenja godinjeg odmora ne utvrdi u skladu s ovim Zakonom ili ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju koritenja godinjeg odmora ili ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vie poslodavaca, a koji nisu postigli sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora, ne omogui koritenje godinjeg odmora prema njegovom zahtjevu (lanak 64.), 16) ako radniku ne omogui koritenje plaenog dopusta na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (lanak 65.), 17) ako trai podatke o trudnoi ene ili uputi drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica (lanak 67. stavak 2.), 18) ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne vrati na poslove na kojima je radio prije koritenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, ili ako ga, u sluaju prestanka koritenja tog prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku koritenja prava, ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihovog koritenja, (lanak 73.), 19) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 115 of 125
je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 76.), 20) ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogunosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova (lanak 78.), 21) ako bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplati uskratom isplate plae ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae (lanak 88. stavak 1.), 22) ako prije isteka roka od est mjeseci zaposli drugog radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga (lanak 107. stavak 7. i 8.), 23) ako ne izradi program zbrinjavanja vika radnika u skladu s ovim Zakonom (lanak 121.), 24) ako nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja ili radnikom vijeu ne dostavi program zbrinjavanja vika radnika (lanak 122. stavak 1.), 25) ako provede otkazivanje radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja vika radnika prije isteka roka od trideset dana ili prije isteka roka na koji je nadlena javna sluba zapoljavanja odgodila provoenje otkazivanja (lanak 122. stavak 4. i 5.), 26) ako ne donese, ako ne objavi pravilnik o radu ili ako pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti ureena (lanak 125. stavak 1.), 27) ako pravilnik o radu donese prije savjetovanja s radnikim vijeem (lanak 126. stavak 1.), 28) ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika ili ako otkrije podatke utvrene u postupku zatite dostojanstva (lanak 130. stavak 2. i 7.), 29) ako onemogui radnike u izboru radnikog vijea (lanak 137.), 30) ako ne obavijesti radniko vijee o pitanjima o kojima ga je duan obavijestiti (lanak 148.), 31) ako se s radnikim vijeem ne savjetuje o pitanjima o kojima se duan savjetovati na nain propisan ovim Zakonom (lanak 149.), 32) ako bez prethodne suglasnosti radnikog vijea donese odluku koju moe donijeti samo uz suglasnost radnikog vijea (lanak 150. stavak 1.), 33) ako ne osigura uvjete za rad radnikog vijea (lanak 155.), 34) ako ne omogui imenovanom odnosno izabranom predstavniku radnika lanstvo u organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajuem tijelu trgovakog drutva, zadruge, odnosno javne ustanove (lanak 163.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 116 of 125
35) ako na zahtjev predstavnika radnika ne dostavi podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim dravama lanicama Europske unije i kod pojedinih poslodavaca ili o strukturi poslodavca (lanak 170. stavak 2.), 36) ako u propisanom roku ne sazove osnivaku sjednicu pregovarakog odbora (lanak 175. stavak 5.), 37) ako pregovarakom odboru pravodobno ne dostavi podatke vane za donoenje odluke (lanak 175. stavak 6.), 38) ako ne osigura uvjete za rad pregovarakog odbora na nain propisan ovim Zakonom (lanak 178.), 39) ako ne sazove osnivaku sjednicu europskog radnikog vijea (lanak 185. stavak 1.), 40) ako europskom radnikom vijeu ne osigura uvjete za rad na nain propisan ovim Zakonom (lanak 185. stavak 5.), 41) ako najmanje jednom u kalendarskoj godini ne obavijesti europsko radniko vijee i s njim se ne savjetuje o rezultatima poslovanja, ili u svezi s tim ne dostavi pravodobno izvjee s odgovarajuom dokumentacijom (lanak 186. stavak 2.), 42) ako izborni odbor iz lanka 185. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno europsko radniko vijee ako odbor nije osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim sluajevima koji u bitnome utjeu na interese radnika ili mu ne predoi odgovarajuu dokumentaciju ili se s njime o tome ne savjetuje (lanak 187. stavak 1.), 43) ako protekom razdoblja od dvije godine od dana osnivake sjednice europskog radnikog vijea, ne dostavi podatke o promjenama broja radnika u dravama lanicama Europske unije ili kod poslodavaca, podrunica ili povezanog poslodavca (lanak 188. stavak 3.), 44) ako u propisanom roku ne zapone pregovore s predstavnicima radnika o ureenju naina sudjelovanja radnika u odluivanju u europskom drutvu i odluivanju u europskoj zadruzi ili ako predstavnike radnika ne upozna s propisanim podacima (lanak 195. stavak 1. i 3. i lanak 219.), 45) ako ne osigura uvjete za rad pregovarakog odbora na nain propisan ovim Zakonom (lanak 199. i lanak 219.), 46) ako u propisanom roku ne sazove osnivaku sjednicu vijea radnika europskog drutva i vijea radnika europske zadruge (lanak 207. stavak 2. i lanak 219.), 47) ako vijeu radnika europskog drutva ili vijeu radnika europske zadruge redovito ne dostavlja izvjea o stanju poslovanja europskog drutva i razvojnim planovima ili dnevni red sjednica organa koji nadzire voenje poslova europskog drutva ili dokumentaciju o radu glavne skuptine osnivaa europskog drutva (lanak 208. stavak 2. i lanak 219.), 48) ako vijee radnika europskog drutva ili europske zadruge odnosno njihov odbor, ako je osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim sluajevima koji u bitnome utjeu na interese radnika ili mu ne predoi odgovarajuu
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 117 of 125
dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s njime o tome ne savjetuje (lanak 209. stavak 1. i lanak 219.), 49) ako ne osigura uvjete za rad vijea radnika europskog drutva ili europske zadruge odnosno njihovog odbora na nain propisan ovim Zakonom (lanak 210. stavak 2. i lanak 219.), 50) ako pokua ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata vie razine (lanak 244. stavak 1.), 51) ako ne obrauna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu lanarinu (lanak 250.), 52) ako u sluaju, kada je to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora nadlenom tijelu (lanak 264. stavak 1. i 3.), 53) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 265. stavak 1. i 2.), 54) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvienim ovim Zakonom (lanak 270. stavak 1.), 55) ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u trajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji poloaj od drugih radnika (lanak 279. stavak 2.). (2) Novanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe. (3) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novane kazne uveava se dvostruko. (4) Za prekraje iz stavka 1. podstavka 33. ovoga lanka, poslodavac pravna osoba odgovara i u sluaju da ne postoji prekrajna odgovornost odgovorne osobe. (5) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poslodavcu pravnoj osobi moe se izrei novana kazna na mjestu izvrenja prekraja u iznosu od 10.000,00 kuna, a poslodavcu fizikoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kuna. (6) Pravne osobe iz toke 4., 5., 6. i 7. glave XVII. ovoga Zakona, u smislu ovoga lanka, smatraju se poslodavcem.
Najtei prekraji poslodavca

lanak 294. (1) Novanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac pravna osoba: 1) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili istu ne vodi na propisan nain, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (lanak 4.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 118 of 125
2) ako u sluaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije poetka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (lanak 12. stavak 3. i 5.), 3) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne sadri uglavke propisane ovim Zakonom ili ga sklopi za poslove za koje ga ne smije sklopiti (lanak 15. stavak 1. i 4.), 4) ako o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada u propisanom roku ne obavijesti tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada (lanak 15. stavak 6.), 5) ako zaposli osobu mlau od petnaest godina ili osobu s petnaest i stariju od petnaest, a mlau od osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje (lanak 17. stavak 1.), 6) ako ne postupi po nalogu inspektora rada, kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika mlaeg od petnaest godina ili osobe s petnaest ili starije od petnaest, a mlae od osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje (lanak 17. stavak 2.), 7) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj (lanak 19. stavak 1.), 8) ako prije utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposli maloljetnika na poslovima na kojima moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti (lanak 19. stavak 3.), 9) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, ili se zabranjuje sudjelovanje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja (lanak 19. stavak 6.), 10) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 19. stavak 7.), 11) ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i miljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnog radnika (lanak 20. stavak 2.), 12) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika na odreenim poslovima (lanak 20. stavak 4.), 13) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova kada je to duan uiniti na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika (lanak 20. stavak 6.), 14) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva (lanak 24. stavak 3.), 15) ako ustupi radnika bez sklopljenog sporazuma o ustupanju, ili ako sklopi sporazum o ustupanju radnika koji ne sadri podatke propisane ovim Zakonom ili ga sklopi u sluajevima kada ga ne moe sklopiti (lanak 25.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 119 of 125
16) ako uputi radnika korisniku bez ugovora o radu, odnosno uputnice ili ako uputnica ne sadri podatke propisane ovim Zakonom (lanak 29. stavak 1. i 2.), 17) ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od zakonom doputenog (lanak 43. stavak 2.), 18) ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radi due od skraenoga radnoga vremena (lanak 44. stavak 4.), 19) ako od radnika zahtijeva da radi due od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) vei broj sati od zakonom odreenog najdueg trajanja takvoga rada (lanak 45. stavak 1.), 20) ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje due od trideset dva sata mjeseno ili due od sto osamdeset sati godinje (lanak 45. stavak 2.), 21) ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti (45. stavak 3.), 22) ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i miljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u preraspodijeljenom radnom vremenu na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika (lanak 45. stavak 4.), 23) ako maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad (lanak 45. stavak 5.), 24) ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (lanak 45. stavak 6.), 25) ako ne postupi po rjeenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad koji tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika ili se obavlja protivno odredbama Zakona (lanak 45. stavak 7.), 26) ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada (lanak 46. stavak 2.), 27) ako u sluaju organiziranja procesa rada u smjenama uslijed kojeg puno ili nepuno radno vrijeme nije rasporeeno jednako po tjednima, ve se isto utvruje kao prosjeno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od etiri mjeseca, odstupanje od punog radnog vremena utvrenog Zakonom iznosi vie od dvanaest sati mjeseno (lanak 46. stavak 3.), 28) ako maloljetnom radniku utvrdi raspored radnog vremena due od osam sati dnevno (lanak 46. stavak 6.), 29) ako u sluaju kada preraspodjela radnog vremena nije predviena kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadrajem, te ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada (lanak 47. stavak 2.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 120 of 125
30) ako je preraspodijeljeno radno vrijeme due od zakonom utvrenog (lanak 47. stavak 4., 5. i 8.), 31) ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog vremena, ne priloi popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu (lanak 47. stavak 7.), 32) ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao due od osam sati dnevno (lanak 47. stavak 10.), 33) ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju s djetetom do est godina starosti ili radniku koji radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu ili ako takav rad traje dulje od etrdeset osam sati tjedno (lanak 47. stavak 11.), 34) ako ne postupi po rjeenju inspektora rada o zabrani ili ogranienju preraspodijeljenog radnog vremena (lanak 47. stavak 12.), 35) ako dnevni raspored radnog vremena radnika koji radi u vremenu nonog rada, odredi u trajanju duem od osam sati (lanak 48. stavak 6.), 36) ako protivno odredbama ovoga Zakona, trudnici ili maloljetnom radniku naredi noni rad (lanak 49. stavak 1. i 2.), 37) ako ne osigura da se noni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, ili ako ne postupi po rjeenju inspektora rada o zabrani nonog rada kada je isti protivan odredbama ovoga Zakona (lanak 49. stavak 3. i 4.), 38) ako u sluaju kada je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan (lanak 50. stavak 3.), 39) ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreen da rad obavlja kao noni radnik i redovito tijekom trajanja rada nonog radnika, prije zapoinjanja ili tijekom trajanja toga rada, ne omogui zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu (lanak 51. stavak 3.), 40) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije zapoinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvreno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan nonog rada (lanak 51. stavak 5.), 41) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije zapoinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvreno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne moe osigurati obavljanje istih poslova izvan nonog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan nonog rada za koje je sposoban, a koji to je vie mogue odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio (lanak 51. stavak 6.), 42) ako nonom radniku koji je u radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako, da ne
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 121 of 125
radi vie od osam sati u razdoblju od dvadeset etiri sata u kojem radi nou (lanak 51. stavak 7.), 43) ako radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ovim Zakonom (lanak 55.), 44) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 57.), 45) ako radniku ne omogui koritenje razmjernog dijela godinjeg odmora u skladu s ovim Zakonom (lanak 59.), 46) ako radniku ne isplati naknadu plae za vrijeme godinjeg odmora u visini i na nain odreen ovim Zakonom (lanak 60.), 47) ako zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu ili joj protivno odredbama ovoga Zakona, ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu (lanak 67. stavak 1.), 48) ako za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od dana prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, otkae ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava (lanak 71. stavak 1.), 49) ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkae radniku koji je privremeno sprijeen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (lanak 74. stavak 1.), 50) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obraun iz kojeg je vidljivo kako je utvren iznos plae, naknade plae ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadraj (lanak 85. stavak 1. i 4.), 51) ako radniku ne dostavi obraun dugovane, a neisplaene plae, naknade plae ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadraj (lanak 85. stavak 2. i 4.), 52) ako otkaz ne obrazloi ili ako ga ne dostavi radniku (lanak 112. stavak 2. i 3.), 53) ako radniku na njegov zahtjev, u propisanom roku ne izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa (lanak 124. stavak 1.), 54) ako nakon prestanka radnog odnosa, radniku ne vrati u propisanom roku sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa (stavak 124. stavak 2.), 55) ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznai neto to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu (lanak 124. stavak 3.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 122 of 125
56) ako u sluaju prenoenja ugovora o radu na novog poslodavca, potpuno i istinito pisano ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose (lanak 133. stavak 4.), 57) ako o prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano i potpuno ne obavijesti radniko vijee ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni (lanak 133. stavak 6. i 7.), 58) ako onemogui ili pokua onemoguiti inspektora rada u provoenju inspekcijskog nadzora (lanak 288.), 59) ako radniku ne vrati radnu knjiicu kada je to duan uiniti (lanak 291. stavak 3. i 4.), 60) ako radniku ne vrati radnu knjiicu u propisanom roku (lanak 299. stavak 2.). (2) Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe. (3) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novane kazne uveava se dvostruko. (4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavcu pravnoj osobi moe se izrei novana kazna na mjestu izvrenja prekraja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizikoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna. Prekraji sindikata i udruga sindikata vie razine lanak 295. Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj sindikat ili udruga sindikata vie razine: 1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlatenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge (lanak 241. stavak 2.), 2) ako u sluaju, kada je to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada (lanak 264. stavak 1.), 3) ako ne najavi trajk (lanak 269. stavak 2.), 4) ako zapone trajk prije provoenja postupka mirenja, predvienog ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnoga rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele (lanak 269. stavak 3.), 5) ako u pismu kojim se trajk najavljuje, ne naznai razloge za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka (lanak 269. stavak 5.),
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 123 of 125
6) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvienim ovim Zakonom (lanak 270.). Prekraji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca vie razine lanak 296. Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine: 1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlatenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge (lanak 241. stavak 2.), 2) ako u sluaju kada je to duna uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada (lanak 264. stavak 1.), 3) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 265. stavak 1. i 2.), 4) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja, predvienim ovim Zakonom (lanak 270.), 5) ako organizira ili poduzme iskljuenje s rada koje nije odgovor na ve zapoeti trajk (lanak 277. stavak 1.), 6) ako iskljuenje radnika s rada zapone prije roka propisanog ovim Zakonom (lanak 277. stavak 2.), 7) ako iskljui s rada radnike u broju veem od doputenog ovim Zakonom (lanak 277. stavak 3.), 8) ako iskljui radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (lanak 277. stavak 5.), 9) ako za vrijeme iskljuenja s rada onemogui radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati (lanak 278.).
XXV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 297. Postupci ostvarivanja i zatite prava radnika, zapoeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se po odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/03., 30/04. i 68/05. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), ako ovim Zakonom odreeno pravo nije za radnika povoljnije ureeno. lanak 298. (1) Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 124 of 125
(2) Ministar e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz lanka 3. stavka 2., lanka 4. stavka 4., lanka 12. stavka 7., lanka 19. stavka 2. i 4., lanka 21. stavka 2., lanka 48. stavka 4., lanka 77. stavka 4., lanka 85. stavka 4., lanka 126. stavka 4., lanka 145. stavka 5., lanka 235. stavka 4., lanka 264. stavka 5., lanka 265. stavka 2. ovoga Zakona. (3) Ministar e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu poglavlja 4., 5., 6. i 7. glave XVII. ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz lanka 174. stavka 3. ovoga Zakona. (4) Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 2. ovoga lanka, primjenjivat e se: 1) Zakon o evidencijama u oblasti rada (Narodne novine, br. 34/91. i 26/93.), 2) Pravilnik o sadraju i nainu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara (Narodne novine, br. 8/96.), 3) Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti (Narodne novine, br. 59/02.), 4) Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti (Narodne novine, br. 59/02.), 5) Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom (Narodne novine, br. 8/96.), 6) Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad (Narodne novine, br. 11/96.), 7) Pravilnik o nainu objave pravilnika o radu (Narodne novine, br. 8/96.), 8) Pravilnik o provoenju izbora za radniko vijee (Narodne novine, br. 12/02.), 9) Pravilnik o nainu voenja registra udruga (Narodne novine, br. 84/05.), 10) Pravilnik o voenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora (Narodne novine, br. 14/96. i 76/01.). (5) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje vaiti Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi ena (Narodne novine, br. 44/96.). (6) Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, primjenjivat e se Pravilnik o radnoj knjiici (Narodne novine, br. 14/96.). lanak 299. (1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, prestaju vaiti odredbe lanka 291. ovoga Zakona i lanka 294. stavka 1. podstavka 59. ovoga Zakona.
23.3.2010
149 15.12.2009 Zakon o radu
Page 125 of 125
(2) Poslodavac je, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, duan radniku vratiti radnu knjiicu. (3) Prije izvrenja povrata radne knjiice, ovlatena osoba poslodavca je duna u radnoj knjiici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i peat, te isto evidentirati u rubriku Biljeke. (4) Poslodavac koji u roku iz stavka 2. ovoga lanka nije u mogunosti radniku vratiti radnu knjiicu, duan je radnu knjiicu dostaviti uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada, prema mjestu prebivalita radnika, a ako je prebivalite radnika nepoznato, uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjiice. (5) Radnom knjiicom vraenom radniku na nain predvien ovim lankom, radnik se moe koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvrivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u sluaju nezaposlenosti. (6) Svi postupci izdavanja radne knjiice, upisa podataka u radnu knjiicu i zamjene radne knjiice, koji do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nisu konano i pravomono dovreni, obustavit e se po slubenoj dunosti, a radna knjiica vratiti radniku na nain predvien ovim lankom. lanak 300. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje vaiti Zakon o radu (Narodne novine, br. 38/95., 54/95., 65/95., 102/98., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/03., 30/04. i 68/05. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). (2) Na dan 31. svibnja 2010. prestaje vaiti Zakon o evidencijama u oblasti rada (Narodne novine, br. 34/91. i 26/93.). lanak 301. Ovaj Zakon e se objaviti u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2010. godine, osim poglavlja 4., 5., 6. i 7. glave XVII. ovoga Zakona, te lanka 293. stavka 1. podstavka 34. do 48. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 110-01/09-01/01 Zagreb, 4. prosinca 2009. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi, v. r.
23.3.2010

Zakon o Radu - 2009

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Radu - 2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

149 15.12.

2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

III. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

IV. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

149 15.12.2009 Zakon o radu

V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s njim sklopiti ugovor o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

VI. RADNO VRIJEME

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

VII. ODMORI I DOPUSTI

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

VIII. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

IX. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

Zatita plae pri prisilnom ustegnuu

XI. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

149 15.12.2009 Zakon o radu

XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

XIII. NAKNADA TETE

Unaprijed odreeni iznos naknade tete

149 15.12.2009 Zakon o radu

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

149 15.12.2009 Zakon o radu

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

149 15.12.2009 Zakon o radu