Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
12Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
geografija afrike

geografija afrike

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 2,121 |Likes:
Published by Neda Pontoni

More info:

Published by: Neda Pontoni on Jun 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/03/2014

pdf

text

original

 
PRIRODNO-
GEOGRAFSKA OBILJEŢJA AFRIKE
 
Naziv kontinenta 
Više je tumačenja porijekla naziva Afrika. Prema jednom tumačenju naziv potječe od
Africa terra 
kako su u antičko doba Rimljani nazivali sjeverne dijelove kontinenta. Moguće je danaziv potječe
 
od lat.
Afriga 
(naziv koji je označavao zemlju Afriga, tj. berberskog plemenakoje je ţivjelo na
 
prostoru sjeverne Afrike, juţno od Kartage). Postoje i tumačenja da nazivpotječe od arapske riječi
 
afrigah 
”, što znači “zemlja u kojoj ţive crni ljudi” ili od latinske riječi
aprica 
što znači sunčan ili
 
od feničke riječi
afar 
(prašina) ili grčke riječi
aphrike 
(bez hlada).
Veličina
 
 Afrika je površinom
drugi kontinent na Zemlji, iza Azije. S
površinom 30,3 km²
, gotovo je triputa
veća od Europe. Zaprema 20 % ukupne kontinenteske površine na Zemlji.
 
Razvedenost kontinenta 
U usporedbi s Europom, Afrika je slabo razvedeni kontinent. Africi pripadaju i brojni otoci i
otočne skupine u Atlantskom i Indijskom oceanu. Većina otoka i otočnih skupina pripadaju
 
afričkim drţavama, a dio su zavisni teritoriji pod upravom europskih drţava i jedne azijskedrţave.
 Indijski ocean Atlantski oceanOtok
drţava
otok
drţava
 Madagaskar Madagaskar
Madeirsko otočje
PortugalMafia Kanarski otoci
Španjolska
 Zanzibar Tanzanija Kapverdski otoci Zelenortska republikaPemba
Bijagosko otočje
Gvineja BisauKomori Komori Ascension UK
Sejšeli
 
Sejšeli
Sveta Helena UKMaskareni Mauricijus Tristan de Cunha UKSokotra Jemen Sao Tome i Prinsipe Sao Tome i PrinsipeReunion Francuska Bioko Ekvatorska Gvineja
Ascension
 je britanski otok u juţnom dijelu Atlantskoga oceana. Pripada Sv. Helen
i od koje je udaljen 1100 km na SZ
, a od afričke obale udaljen je 1600 km. Na otoku površine 88 km2ţivi 1100 stanovnika. Otok je
vulkanskog podrijetla (ugasli vulkan visine 859 m). Veliki diootoka je pust, prekriven izljevima lave. Poznato je
stanište ugroţenih zelenih morskihkornjača i čvorište podmorskih kablova izmeĎ
u
 Afrike i Juţne Amerike. Veliki
problem naotoku je nedostatak pitke vode koji
se rješava desalinizacijom mo
ra. Otok je otkrio 1801.Godine portugalski pomorac J. da Nova Castella. Do 1815. godine nije bio naseljen. Danas je glavno naselje luka
Georgetown
.
Bioko
 je otok Ekvatorske Gvineje, od 1973.-79. Macias Nguema Biyogo, prije Fernando
Póo. Najveći je otok u
Gvinejskom zaljevu, a nalazi se u Bijafranskom zaljevu, udaljen od
afričkog kopna
37 km, oko 95 km jugozapadno od
Douale (Kamerun). Površina mu je 2017km2, 1983. na otoku je ţivjelo 57 200 stanov
nika. Vulkanskog je podrijetla,
brdovit, s najvišimvrhom Santa Isabel (3008 m). Na sjevernoj obali smješten je glavni grad Ekvatorske Gvineje,
 
Malabo
. Na otoku se uzgajaju kakao, kava i banane.
Bijagosko otočje
 
Portugalski naziv je Arquipélago dos Bijagós, engleski Bissagos. To je skupina od 15
većih iviše manjih vulkanskih otoka u Gvineji Bisau. Otočje je smješteno je pred zapadnomafričkom obalom, površine oko 1500 km2, na otočju ţivi
oko 26 000 stanovnika. Glavno
 
naselje je
Bubaque
. Otočje karakteriziraju pješčane
 
obale i tropska šuma, a glavni
proizvod je palmino ulje.
Kanarsko otočje
 
Otočna je skupina vulkanskog postanka. Nalazi se u Atlantskom oceanu uz sjeverozap
adnuobalu Afrike. Autonomna je
zajednica Španjolske (Canarias). Sastoji se od većih otoka
Tenerife, Fuerteventura, Gran Canaria, Lanzarote, La Palma, Gomera i Hierro
 
te višeotočića, hridi i grebena. Ukupna površina otočja je 7242 km2. Na otočju ţivi oko 1,9 mil.stanovnika. Na otoku Tenerife nalazi se najviši vrh Španjolske
Pico del Teide
(3718 m).Ot
očje je karakteristično po ujednačenim temperaturama cijele godine i malo padalina što
pogoduje razvoju turizma, posebice u zimskoj polovici
godine (od prosinca do oţujka). Do
400 m visine rastu datuljine palme, kaktusi i zmajevac, a na visinama od 400 do 700 metara
sredozemna vegetacija (boţikovina, mirta i lovor). Osim turizma, razvijeno je poljodjelstvo,stočarstvo,
ribarstvo i industrija. Na plodnom vulkanskom tlu, uz natapanje uzgajaju se
banane, šećerna trska, mediteranske kulture
 
i povrće. Industrijs
ki pogoni vezani su zapreradu sirovina i nafte (prehrambena, tekstilna i petrokemijska industrija). Uz ugodnu klimu,
privlačni čimbenici razvoja turizma su
NP Garajonay
na otoku Gomeri (dio UNESCO-ovesvjetske
baštine) i
NP Teide
 
(uključuje i najviši vrh otočja i Španjolske). Na otoku La Pa
lmi
najveći je vulkanski krater 
(promjera 27 km) i poznata zvjezdarnica Roque de los Muchachos
s jednim od najvećih teleskopa na svijetu.
 
Komori
Otočna skupina u Indijskom oceanu, u sjevernom dijelu Mozambičkog kanala, izmeĎu
Madagaskara i kontinenta,
površine 1862 km2 na kojoj ţivi oko 700 000 stanovnika.
Vulkanskog su podrijetla, strmih obala, na mnogim mjestima obrubljeni koraljnim grebenima
što ih čini jednim od svjetski najprivlačnijih područja za ronjenje. Četiri v
elika otoka su
Ngazidja (Grande Comore), Nzwani (Anjouan), Mwali (Moheli) i Mayotte
. Prva tri velika
otoka te nekoliko malih čine drţavu Komori. Stanovništvo otoka Mayotte 1975. godine
izjasnilo se za ostanak pod francuskom upravom. Na otoku Ngazidja nalazi se aktivni vulkan
Mont Kartala, poznat po jednoj od najvećih kaldera na Zemlji. Strma i nepristupačna obala
svih otoka obrasla je vegetacijom mangrova. Klima je savanska, s velikim dnevnimamplitudama temperature i
velikom količinom padalina. Zbog porozn
ih vulkanskih stijena
površinski su tokovi rijetk
ost. Glavni izvor pitke vode je
kišnica i prirodni izvori u priobalnompodručju. Potrebe za ogrjevnim drvom i obradivim površinama uzrokovale su sječu tropske
vegetacije i time eroziju tla. Stanovnici su
mješanci doseljenika koji su u posljednjih tisuću
godina doseljavali na otoke (doseljenici s Madagaskara, Arapi, crnci prisilno dovedeni iz
Mozambika). Danas nije izraţena etnička podjela. Zbog visokih stopa prirodnog prirasta broj
stanovnika eksponencijal
no raste. Visoka je opća i fiziološka gustoća naseljenosti.Gospodarstvo je slabo razvijeno. Ograničavajući či
mbenici gospodarskog razvoja su skromniprirodni resursi, brzi porast broja stanovnika, slaba obrazovna struktura i slabe investicijske
mogućnosti. Poljoprivreda osigurava egzistenciju za većinu stanovništva, u dohotku sudjeluje
s visokim udjelom i daje glavninu
vrijednosti u izvozu. Najplodnije površine zauzimajuplantaţe u vlasništvu stranih kompanija. Na plantaţama se
 
uzgajaju vanilija, klinčići
i ostali
začini te drvo ylang
-ylang (cvjetovi se koriste za proizvodnju parfema). Va
ţan je i
uzgoj
kokosovih palmi, proizvodnja kopre, nešto kave i kakaa. Za vlastite potrebe stanovništvouzgaja riţu, kukuruz, kasavu, slatki krumpir i banane. Peradarstvo je vaţnije od uzgoja koza,
ovaca i goveda. Industrija je skromno razvijena (prerada poljoprivrednih proizvoda, destilacija
eteričnih ulja za parfeme, obrada drva). Zbog političke nestabilnosti
turizam je slabo razvijen.
Moroni
 
 je najveći grad (oko 43 000 stanovnika) i glavni grad drţave.
 
Madagaskar
Najveći otok u Indijskom oceanu i 4. na Zemlji. Madagaskar i niz malih otoka ukupnepovršine 587 041 km2 čine drţavu Madagaskar. Od afričke obale otok je odvojen 400 kmširokim Mozambičkim prolazom (kanalom). GraĎen od prastarih stijena, kao i većina Afrike.Od afričkog kopna odvojen je u tercij
aru. U 10. st. pr. Kr. otok su naselili useljenici iz
 
Indonezije. Od 8. st. poznat je arapskim trgovcima, spominje ga i Marko Polo u svojimpismima. Prvi Europljanin koji ga je otkrio je Bartolomeu Diaz (oko 1500. godine) koji ga jenazvao
Otokom Sv. Lovre. U 16. st. Portugalci osnivaju brojna trgovačka uporišta, a o
d 17.st. i Francuzi. Europskim utjecajima odupiru se kraljevstva Imerina i Salakava. U 19. st.uspostavljeno je Kr
aljevstvo Madagaskar pod vlašću
kralja Radema I. (kralj Imerine).Sredinom 19. st. prekidaju se europski utjecaji, otvar
aju škole na malagaškom jeziku,protjeruju misionari. Krajem 19. st. jačaju francuski utjecaji, uspostavljen je fr. protektora
t, a1896. godine fr. kolonija.
Protukolonijalni ustanci krvavo su ugušeni. Godine 1958.
Madagaskar postaje autonomna republika u sastavu Francuske zajednice naroda pod
imenom Malgaška Republika. Neovisnost stječe 1960. godine. Od 1975. naziv drţave
 jeDemokrat
ska Republika Madagaskar. Razdoblje samostalne drţave obiljeţile su diktature,etnički sukobi, česte
smjene vlasti. Demokratski procesi prisutni su od 1990-ih. Na otoku se
izdvajaju tri prirodne cjeline. Središnji dio otoka (oko 60%
 
površine) čine visoki r 
avnjaci
raščlanjeni riječnim dolinama, na 800 do 1400 m nadmorske visine. Nastali su
 
trošenjem
stijena i tektonskim
pokretima. Iz ravnjaka se uzdiţu planinski masivi čiji vrhovi premašuju
2600 m. Drugu cjelin
u čini usko priobalje (oko 50 km) uz istočnu oba
lu otoka. Obala je niska,
zamočvarena, teško pristupačna zbog koraljnih grebena. Treću cjelinu čini zapadno priobalješirine 100 do 200 km. Obala je razvedenija od istočne. U sjevernom dijelu je teško
pristup
ačna zbog šuma mangrove i koraljnih grebena. Na
otoku su velike klimatske razlike.
Jugoistočni dijelovi su vlaţni (jugoistočni pasat), a sjeverozapadni su u kišnoj sjeni. Prirodnuvegetaciju činile su
 
tropske kišne šume. Danas su u velikoj mjeri iskrčene zbog potreba zaogjevnim drvetom, obradivim površ
ina
ma (paljevinska poljoprivreda), graĎ
evinskimmaterijalom i zbog izvoza ebanovine, sandalova drva i palisandera. Sredi
šnji ravnjak
prekrivaju savane.
Na područjima nekadašnjih tropskih šuma i u područjima intenzivnogiskorištavanja savana, izraţena je erozija tla.
Zbog dugotrajne izolacije, na otoku su brojne
endemske biljne i ţivotinjske vrste. Osobito su značajni lemuri. Glavninu stanovnika čine
Madagaskarci ili Mal(a)gasi, malajsko-indonezijskog podrijetla, d
 jelomično pomiješani scrnačkim doseljenicima s afričkog kopna. Madagaskar pripada skupini najsiromašnijih drţava
Afrike (i svijeta). Do 1975. Godine gospodarstvo je bilo pod kontrolom Francuske. Uslijedila
 je nacionalizacija i socijalistički model razvoja do sredine
1990-ih. Prema uputama WB iMMF-
a, od tada se provodi politika liberalizacije, privatizacije i nastoji se privući strana
 
ulaganja te smanjiti vanjski dug. Najvaţnija grana gospodarstva je poljoprivreda. Obr 
adivo je
samo 5 posto površina. Na polovici tih površina uzgajaju se različite sorte riţe
- glavneprehrambene kulture. Od komercijalnih kultura
uzgajaju se vanilija (1. u svijetu), klinčići (2. usvijetu). U stočarstvu je najvaţni
 ji uzgoj goveda, svinja i koza. Ribarstvo je slabo razvijeno,
vaţnije je slatkovodno,
uvelike kao akvakultura. Rudarstvo i industrija su slabo razvijeni.
Velike nade polaţu u eksploataciju titana te nafte i pli
na u podmorju. Prevladava
preraĎivačka industrija (prerada drva, mesa, šećerne trske, duhana). Nizak je stupanj
urbanizacije, uz brz priljev stanovn
ištva u gradove. U gradovima su
nastali brojni slamovi u
kojima je vrlo nizak ţivotni standard. Glavni grad je
Antananarivo
 
(aglomeracija ima više od
1,6 mil. stan.).
Madeirsko otočje
(port. Arhipelago Da Madeira) ili otoci Funchal, portug
alska su otočnaskupina i autonomna regija u Atlantskom oceanu, površine 794 km2. Nalaze se oko 670 kmzapadno od marokanske obale. Otoci su bili poznati Feničanima. Početkom 15. stoljećaotoke su ponovo otkrili i naselili Portugalci. Dva veća i naseljena
otoka su
Madeira i PortoSanto
. Manje i nenaseljene otočne skupine su
Desertas
i
Selvagens
. Vulkanskog supodrijetla, s vrhovima iznad 1800 m. Obale otoka su uglavnom strme, klifovite. Tu se nalazi
 jedan od najviših klifova na svijetu,
klif Cabo Girão
(580
m). Niţi dijelovi otoka obrasli susuptropskom vegetacijom, a viši makijom. Stanovništvo je portugalskog i maurskogpodrijetla. Uz turizam razvijen je uzgoj vinove loze, šećerne trske, voća i povrća, zatimstočarstvo i ribarstvo. Vrlo su cijenjeni čipkarski i košarački obrt. Glavni grad je
Funchal
(naMadeiri).

Activity (12)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Tarik Buza liked this
zepcak liked this
ronjenje liked this
zepcak liked this
Alija1971 liked this
Jaky Ri liked this
Jasmina Petrovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->