Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
19Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Skripta Fizika

Skripta Fizika

Ratings: (0)|Views: 756 |Likes:
Published by Radoš Trifković

More info:

Published by: Radoš Trifković on Jun 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/31/2013

pdf

text

original

 
 
Fizika i biofizika
za studente medicine
autorizirana predavanjaakademska godina 2009./10
.
prof. dr. sc. Jasminka Brnjas-
Kraljević
 prof. dr. sc. Dubravka Krilov 
downloaded from www.perpetuum-lab.com.hr 
 
1
UMJESTO UVODA
Fizika je znanost o Prirodi. To je stalno rastu
ć
i skup znanja o tome kako se Prirodaponaša. Fizi
č
ari promatraju doga
ñ
anja, uo
č
avaju zakonitosti u procesima te izri
č
u zakonekoji opisuju stanje i kretanje materije. Fizi
č
are zanimaju i zbivanja u makrosvijetu u kojemse i mi kre
ć
emo i procesi na razini molekule, atoma i elementarnih
č
estica od
č
ega smosazdani.Zašto fizika treba medicinarima?Kao odgovor mogli bismo prihvatiti razmišljanja engleskog filozofa i matemati
č
ara D
 
Arcy W. Thompsona s po
č
etka dvadesetog stolje
ć
a:
Koliko
ć
e matematika mo
ć
i opisati a fizika objasniti organizam nitko ne može predvidjeti. Može
ć
emo pomo
ć
u svih zakona energije, svojstava tvari i kemije koloida biti nemo
ć
ni objasnitiTIJELO, kao što smo nesposobni shvatiti DUŠU. Ja ne mislim tako. O tome kako to duša upravljatijelom, fizika nas ništa ne u
č 
i. Veza izme
ñ 
u žive tvari i procesa razmišljanja je zagonetka bezrješenja. Sva saznanja o živ
č 
anim putovima i sva znanja fiziologije ne objašnjavaju SVIJEST dorazumijevanja. Zato, ne pitajmo fiziku kako to jedno bi
ć
e blista božanskom dobrotom a drugo nosivražji pe
č 
at. Ali za objašnjenje strukture, rasta i rada organizma kao i sveg ostalog na zemlji, pomom skromnom mišljenju, FIZIKA je naš jedini u
č 
itelj i vodi
č 
.Možemo tražiti odgovor na to pitanje sljede
ć
i saznanje da je fizika u osnovieksperimentalna znanost, pa u
č
initi jedan misaoni eksperiment:
 Zaklopite o
č 
i i zamislite da ste na otvorenom prozoru u proljetno praskozorje. Dubokoudahnite i osjetite opori okus jutarnjeg, vlažnog zraka. Pogledajte prema obzoru gdje se budi dan.Osjetite hladno
ć
u i uo
č 
ite maglovito crvenilo prvih jutarnjih zraka izlaze
ć
eg sunca. Poslušajte pažljivo bu
ñ 
enje cvrkuta ptica i daleka zvona zornice. Opustite se. Mir u Vama odraz je Vašerezonancije sa Svemirom. Osje
ć
ate jedinstvenost Prirode u njenoj biti, u ovom trenutku bez potrebe da je razumijete
.
 Otvorite o
č
i i vratite se u stvarnost. Ono bijaše mašta. Što možemo saznati iz izvedenogmisaonog eksperimenta?Osnovno saznanje je da postoji interakcija nas i okoline. Mi smo vidjeli svjetlost.Mi smo
č
uli zvuk. Mi smo osjetili okus i miris. Za fiziku svjetlost je pravilna promjenaelektri
č
nog i magnetskog polja; zvuk je prijenos mehani
č
ke energije titranja molekula;miris su promjene u lokalnim kemijskim potencijalima.Naš organizam, biološki sistem, vanjsku energiju fizi
č
kih doga
ñ
anja pretvara uživotne procese: kao što je kucanje srca, rad plu
ć
a, rad bubrega, rad imunološkog sistemaili u osjete. Tako mi osje
ć
amo ono što je oko nas. No, mi smo još nešto više. Nama je danoda pamtimo i da se sje
ć
amo. Dakle, mi pohranjujemo i ponovo oživljavamo informacijenekih interakcija i kad nismo neposredno u poželjnoj okolini. Upravo ti procesi su namomogu
ć
ili da u
č
inimo misaoni eksperiment. Posebne stanice živ
č
anog sistema spremajuvanjske informacije, a kad zaželimo one na podražaj aktiviraju te podatke i organiziraju ihna sli
č
an ili malo promijenjeni na
č
in. Mi govorimo o sje
ć
anjima, ste
č
enom iskustvu ili omaštanju. Te procese još ne znamo objasniti.Nadalje, ako postoji interakcija nas i okoline smijemo zaklju
č
iti da jednakeosnovne sile i procesi vrijede za nas (živo) kao i za prirodne pojave (neživo). To zna
č
i, daako dobro upoznamo osnovne zakonitosti Svemira, izražene fizi
č
kim zakonima ikemijskim procesima, lakše
ć
emo razumjeti i biološke procese i ponašanje složenihbioloških sistema. Na primjer - nau
č
imo li zakone nastanka i širenja elektromagnetskihvalova, svjetlosti, ili mehani
č
kih valova, zvuka, upoznat
ć
emo što i kako vidimo i
č
ujemo.
downloaded from www.perpetuum-lab.com.hr 
 
 2To zna
č
i da smijemo re
č
i: Fizika, znanost o materiji, i biologija, znanost o životu, vo
ñ
enesu istim osnovnim zakonima, a razlikuju se u složenosti sistema koje promatraju. Napitanje kako zainteresirati studente biologije za pravilno rješavanje i razumijevanjeproblema moderne biologije ma
ñ
arski nobelovac, lije
č
nik i inženjer Leo Szilard jeodgovorio:
Što je potrebno u
č 
initi? Tražiti od tih mladih ljudi da prvo postignu doktorat iz fizike;tek tada mogu razumjeti biologiju pravilno
.
 Fizika je egzaktna prirodna znanost. Cilj je doznati istinu o prirodi no naša saznanjaovise o našoj obrazovanosti i o raspoloživoj tehnologiji. Do spoznaja fizi
č
ar dolaziznanstvenim metodama: u po
č
etku promatra, onda mjeri, pa povezuje razli
č
ite rezultate natemelju kojih zaklju
č
uje i kona
č
no oblikuje zakon. Fizi
č
ki zakon sadrži pretpostavkubudu
ć
eg. Traži odgovor na pitanje. Ako znadem što se sada doga
ñ
a koliko mogu bitisiguran što
ć
e se i kako dogoditi u budu
ć
nosti? Zakoni prirode su zakoni opisa a nenaredbe. To zna
č
i da fizika opisuje kako se Priroda ponaša a ne nare
ñ
uje kako bi se trebalaponašati. Priroda je bila i bit
ć
e, ona je vje
č
na, sve se to ve
ć
doga
ñ
alo, ali mi postepenorazumijevamo i polagano ulazimo u njenu bit. Ljudi su ograni
č
eni u spoznavanju prirode iu prihva
ć
anju informacija koje ona nudi, pa se zato naše znanje postupno širi i po obimu iu dubinu.Albert Einstein je s iznena
ñ
enjem konstatirao:
The eternal mystery of the world is its comprehensibility
. (
Vje
č 
na tajna svijeta je njegovashvatljivost 
) a mi ve
ć
nekoliko tisu
ć
lje
ć
a nastojimo doku
č
iti tu shvatljivost.Jezik fizi
č
ara je matematika. Matematika je precizan i sažet prikaz odnosa uprirodi.
Č
esto su sistemi koje prou
č
avamo suviše složeni da bi se poznatim matemati
č
kimaparatom dobila egzaktna rješenja. Tada fizi
č
ari pribjegavaju modeliranju. Fizi
č
ki model jepojednostavljeni prikaz prirodnog sistema. U izgradnji modela zadržavamo one osobinesistema koje
ć
e dati najbolje obavijesti o pojavama koja promatramo. To zna
č
i da jedanprirodni sistem možemo promatrati razli
č
itim modelima. Što model bolje nalikuje sistemuto
ć
e na
ñ
eni zakoni biti bliži istini. Pritom ostaje pitanje: Što je istina? Izre
č
eni zakon je toop
ć
enitiji što je primjenjiv na više raznorodnijih slu
č
ajeva.Jednom izre
č
ene zakone fizika provjerava eksperimentima. Eksperiment ili pokus je postupak kojim se oponaša doga
ñ
aj u prirodi da bi ga se opetovano prou
č
avalo i mjerilo.Naše mogu
ć
nosti preslikavanja prirodnih doga
ñ
aja a to zna
č
i izgradnja modela kojimazamjenjujemo prirodu, ovise o bazi
č
nim znanjima i o razvijenosti tehnologije. Stogaizvedeni zakoni nisu bez pogrešaka. Novim spoznajama ih proširujemo i poboljšavamo ilimijenjamo. Rekli smo ve
ć
da smo ograni
č
eni u spoznavanju i razumijevanju. Razvojznanosti tijekom tisu
ć
lje
ć
a je pomicanje tih granica spoznaje. Znanstvenici su oni sretnipojedinci koji su posebnim darom za imaginaciju uobli
č
avali te spoznaje u razumljiv jezik.Znanost je maštovita barem toliko koliko i umjetnost. Samo se ta znanstvena maštovitostmora i eksperimentom dokazati da bi bila prihvatljiva kao znanost.Do sredine 19 stolje
ć
a smatralo se da se na živu tvar ne mogu primijeniti strogizakoni fizike, jer osnovna biološka doga
ñ
anja, ra
ñ
anje, rast, starenje i smrt, nezadovoljavaju zakone o
č
uvanja. Molekularna biologija i biofizika su znanosti kojedokazuju neto
č
nost tih tvrdnji. Biološki organizmi jesu složeni sistemi, primjerice,najjednostavnija stanica sadrži 10
14
atoma. Zahvaljuju
ć
i razvoju prikladnih fizi
č
kihmetoda, recimo rendgenske i magnetske spektroskopije danas su poznate strukture važnihbioloških molekula a donekle i njihova funkcija. Neki osnovni životni procesi opisani suop
ć
im zakonima iz fizike, primjerice prijenos živ
č
anog signala, protok krvi ili hodanje.
downloaded from www.perpetuum-lab.com.hr 

Activity (19)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Andrijana Kolar liked this
mucki_provokator liked this
Nataša Bek liked this
Lucia Spasevski liked this
Amila Begovic liked this
mucki_provokator liked this
Ivana Ana liked this
Stipanko Drmić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->