You are on page 1of 36

Termika obrada metala

- Predavanje

TERMIKA OBRADA ELIKA

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Termika obrada je tehnoloki proces koji se sastoji iz zagrevanja metala do odredjene temperature, zadravanja na toj temperaturi i hladjenja do sobne temperature

Progrevanje Temperatura Temperatura


Za gr ev an je

Progrevanje
anj e Za gre v

Hladje

je jen ad Hl

nje

Zagrevanje Vreme Vreme

Zamrzavanje

Tok termike obrade

Tok termike obrade sa hladjenjem ispod 0C

Cilj termike obrade metala i legura jeste da se promene neke njihove mehanike i fiziko-hemijske osobine, pre svega faznim i strukturnim promenama u vrstom stanju; te su promene uglavnom funkcija temperature, vremena
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 2

Vrste termike obrade elika

U postupke obine termike obrade spadaju: arenje (difuziono, normalizaciono, meko, potpuno, rekristalizaciono, za otklanjanje napona); Kaljenje (zapreminsko ili potpuno, povrinsko); Otputanje (nisko, srednje, visoko).

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

arenje elika
arenje je vid termike obrade u toku koje se elini delovi zagrevaju do odredjenih povienih temperatura, dre izvesno vreme na tim temperaturama i zatim lagano hlade. Time se postie uspostavljanje strukturne ravnotee koja je poremeena nekim prethodnim postupkom termike ili mehanike obrade. Posle arenja se dobija perlitno-feritna, perlitna, ili perlitno-cementitna struktura (zavisno od sastava elika). Cilj arenja je da se popravi obradljivost elika, da se homogenizuje neujednaena struktura, uklone unutranji naponi, smanji tvrdoa, povea plastinost i ilavost itd.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Metodi arenja

dele se na postupke sa faznim promenama: difuzno, normalizaciono, meko i potpuno arenje i postupke arenja bez faznih promena rekristalizaciono arenje i arenje radi poputanja napona.
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 5

arenje sa faznim promenama


Difuziono (homogenizaciono) arenje
Zasniva se na zagrevanju elika (visoko u austenitnom podruju), neto ispod solidus linije, dugotrajnom progrevanju na toj temperaturi i sporom hladjenju. Primenjuje se radi: smanjenja nejednorodnost hemijskog sastava kod elinih odlivaka, poboljanja mikrostrukture koja umesto neujednaene (dendritne) postaje homogena.
Temperatura
1200 1100 1000 Temperatura, C
A
Cm

1050 - 1200C 10 - 40 h
Vh = 50

A C3 AC1
C

Austenit 900
AC
3

00 -1 /h

800 AC1 700 Perlit + Ferit Cementit + Perlit AC1,3 723C

500C

600 500

0.4

0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

Vreme

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Normalizaciono arenje (normalizacija)


Izvodi se zagrevanjem elika ili elinog liva do temperature oko 30 do 50C iznad gornje kritine temperature A3 za podeutektoidne, odnosno iznad ACm za nadeutektoidne elike, zatim progrevanjem pri toj temperaturi i najzad hladjenjem na mirnom vazduhu. Cilj normalizacije je da se dobije ravnomerna i sitnozrnasta struktura. Uglavnom se normalizuju valjaoniki proizvodi, elini odlivci, otkovci i zavareni spojevi od debelih elinih delova rdjave zavarljivosti.
Temperatura
1200 1100 1000 Temperatura, C 900
AC
3

Austenit
Cm

30-50C

Na

AC3 (A Cm)
mi rno m va zd uh u

AC1

800 AC1 700 Perlit + Ferit Cementit + Perlit AC1,3 727C

600 500

0.4

0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Vreme

Meko (sferoidalno) arenje


Izvodi se zagrevanjem oko donje kritine temperature (A1), zadravanjem nekoliko desetina sati na toj temperaturi i zatim se delovi sporo hlade do sobne temperature. Kao rezultat ove obrade dobija se struktura mekeg-zrnastog (globularnog) cementita, umesto lamelarnog koji je tvrdji. Primenjuje se radi poboljanja obradljivosti rezanjem, naroito otkovaka od visokougljeninih i legiranih elika. Pri obradi rezanjem lamelarnog perlita, no see tvrde lamele Fe3C, a kod globularnog razmie zrna i see meku feritnu osnovu.
Temperatura
1200 1100 1000 Temperatura, C 900
AC
3

Austenit
Cm

AC3 (A Cm) AC1 18 - 24 h


Na va zd uh u

800 AC1 700 Perlit + Ferit Cementit + Perlit AC1,3 727C

600 500

0.4

0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

Vreme

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Potpuno arenje
Zasniva se na zagrevanju elika do austenitnog podruja (30-50C iznad take AC3 ACm), zatim zadravanju na odabranoj temperaturi i veoma sporom hladjenju u pei u intervalu faznih promena (A3, ACm,- A1). Dalje hladjenje od A1 do sobne temperature moe biti na vazduhu. Svrha potpunog arenja jeste usitnjavanje zrna, otklanjanje nepovoljne Vidmanetenove strukture, ujednaavanje strukture, kao i otklanjanje sopstvenih napona, tako da elik postane meki i kovniji. Primenjuje se kod niskougljeninih elika kao priprema za duboko izvlaenje i za poboljanje mainske obradljivosti kod visokougljeninih elika.

Kad se kae samo arenje bez blieg odredjenja, misli se na potpuno arenje.
Temperatura
1100 1000 Temperatura, C 900
A

Austenit
Cm

30 - 50 C

1200

Up

ei

AC3 (ACm) AC1


Na

800 700

C3

AC1

AC1,3

723C

u uh zd va

600 500

Perlit + Ferit

Cementit + Perlit

0.4

0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Vreme

Izotermalno arenje
Deo se zagreva 30-50C iznad gornje kritine temperature AC3, zatim brzo hladi do temperature neto iznad 550C, zadrava pri toj temperaturi do zavretka perlitne promene i najzad hladi na vazduhu. Izotermalno arenje ima prednost u odnosu na potpuno arenje jer obezbeuje skraeno vreme procesa i dobijanje jednorodnije strukture.
Temperatura
1200 1100 1000 Temperatura, C 900
AC

Austenit
Cm

30 - 50 C

AC3 (ACm)
Brz o

AC1

800 700

AC1

AC1,3

723C

Iznad 550C

Na u uh zd va

600 500

Perlit + Ferit

Cementit + Perlit

0.4

0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

Vreme
10

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

arenje bez faznih promena


Rekristalizaciono arenje
Zasniva se na zagrevanju metala, prethodno plastino deformisanog na hladno, do temperature vie od temperature rekristalizacije, zadravanju na toj temperaturi i hladjenju proizvoljnom brzinom. Temperatura rekristalizacije (Tr) metala i legura zavisi pre svega od njihove temperature topljenja (Tt, K). Za tehniki iste metale, ona priblino iznosi Tr 0.4 Tt , a za legure tipa vrstog rastvora Tr 0.6 Tt ; niskougljenini elici imaju Tr 650 C , to predstavlja granicu prerade na toplo i hladno. Na ovaj se nain otklanjaju posledice deformisanja na hladno niskougljeninih elika. Ovim vidom arenja omoguuje se dalja prerada presovanjem, valjanjem i vuenjem. Rekristalizaciono arenje je kratkotrajno kod tankih preseka, a veoma dugo kod debelih preseka zbog potrebe jednolikog progrevanja i rekristalizacije po celom preseku.
Temperatura AC3 (ACm) AC1 650 - 700 C Vreme zavisi od preseka dela
Pr oi zv ol jn o

Vreme

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

11

arenje za otputanje napona


Otputanje napona ostvaruje se laganim zagrevanjem dela do temperature ispod take A1 (A1,3), zadravanjem pri toj temperaturi i potonjim jo sporijim hladjenjem nego pri zagrevanju. temperaturi 500-600C

eline odlivke i odlivke od livenog gvodja treba ariti radi otputanja napona pri elini delovi, obradjeni plastinom deformacijom na hladno are se radi smanjenja napona
na znatno niim temperaturama (250-300C ispod temperature rekristalizacije).

Ponekad se arenjem pri temperaturi od 150C izvodi tzv. stabilizaciono otputanje, uglavnom kod mernih i kontrolnih alata, da bi se postigla neophodna dimenziona stabilnost.
Temperatura AC3 (ACm) AC1 150-650C

Vreme
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 12

Kaljenje elika
Kaljenje elika je termika obrada koja se izvodi zagrevanjem radnog predmeta iznad temperature Ac3, za podeutektoidne i A1,3 za nadeutektoidne elike, progrevanjem na toj temperaturi i hladjenjem brzinom veom od kritine.
1200

600
1100 1000 Temperatura, C 900
A
C3

Austenit

Temperatura, C

400

Cm

30-50C

Ms 200

800 AC1 700 Perlit + Ferit AC1,3

723C

0
Cementit + Perlit

Mf

600 500

-200
0 0.4 0.8 1.2 1.6 Sadraj C, maseni %

0.2

0.6

1.0

1.4

1.8

Sadraj C, maseni %

Kaljenje moe biti zapreminsko i povrinsko.

Zapreminsko kaljenje moe biti martenzitno (M) (kontinualno, stepenasto) i bejnitno (B) (izotermiko). Redje se koriste i varijante prekidno martenzitno i kontinualno bejnitno kaljenje, kao i talono kaljenje i "zamrzavanje".
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 13

Kontinualno (obino) kaljenje


AC3 AC1

Izvodi se neprekidnim hladjenjem komada iz austenitnog podruja do temperature ispod martenzitne promene Ms. Brzina hladjenja se bira tako da se sprei difuziona promena austenita sve do temperature martenzitnog preobraaja, gde on potpuno ili delimino prelazi u martenzit.

Temperatura, C

AF

A P

Povrina

Ms

Jezgro

AB

AM Mf Martenzit

Vreme (log)

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

14

Stepenasto martenzitno kaljenje (martempering)

AC3 AC1

Primenjuje se kod ugljeninih elika tankih preseka (10-12 mm) ili malih prenika 8-10 mm. Stepenastim kaljenjem smanjuju se unutranji naponi, deformacije i mogunost pojave prslina.
Temperatura, C

AF

AP

Povrina

Jezgro

AB

Ms AM Mf Martenzit

Vreme (log)

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

15

Izotermiko bejnitno kaljenje (austempering)

AC3 AC1

elik bejnitne strukture ima manju tvrdou (40-58 HRC) od martenzitne, ali je znatno duktilniji (plastiniji) i ilaviji od elika zakaljenog na martenzit i otputenog na istu tvrdou. Izotermiki se kale uglavnom delovi malih preseka, izradjeni od ugljeninih i niskolegiranih elika.

A Ferit + perlit (krupni) Temperatura, C AF Povrina Ferit + perlit (sitni) Gornji bejnit
ro Jezg

AP

AB Donji bejnit

Ms AM Mf Martenzit

Vreme (log)
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 16

Kontinualno bejnitno kaljenje

AC3 AC1
ina Po vr gro Jez

jedino za neke elike iji KH dijagram ima istureno koleno. Kao rezultat kaljenja dobija se bejnitno-martenzitna struktura

Temperatura, C

Ovaj vid kaljenja mogu je

AF

AP

T1 AB Ms Bejnit + martenzit Mf

Vreme (log)
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 17

Prekidno kaljenje

Prekidno kaljenje omoguuje da se deformacije delova pri kaljenju svedu na minimum, izbegnu prsline i dimenzijske greke.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

18

Kaljenje na niskim temperaturama


Ovim postupkom postie se odgovarajue poveanje tvrdoe i bolja stabilizacija strukture, smanjuju se unutranji strukturni naponi i time umanjuje sklonost ka spontanoj promeni specifine zapremine u toku vremena (tzv. starenje), to je u nekim sluajevima veoma znaajno. Na primer, pri izradi preciznih mernih alata potrebno je ostvariti dimenzijsku stabilnost, koja nee biti poremeena u toku vremena, pa se oni esto kale na niskim temperaturama. Pri termikoj obradi elika na snienim temperaturama poveava koliina martenzita u strukturi, to dovodi, pre svega, do: poveanja tvrdoe, stabilizacije dimenzija.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

19

Otputanje
Martenzit je suvie krt da bi se elini delovi sa takvom strukturom mogli uspeno primeniti u mainstvu. Osim toga, u njima zaostaju znatni unutranji naponi. Zato se uvek posle kaljenja, izvodi naknadno zagrevanje i

sporo hladjenje - otputanje.


Ako se okaljeni (zakaljen) elik zagreva, aktivira se difuzija atoma, posebno ugljenika utoliko vie, ukoliko je temperatura zagrevanja via i due vreme dranja na toj temperaturi. Ovakav proces termike obrade, tj. naknadnog zagrevanja do ispod kritine temperature A1, dranja krae vreme na toj temperaturi i zatim laganog hladjenja (na primer, na mirnom vazduhu), naziva se otputanje.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

20

Zavisno od temperature zagrevanja pri otputanju ugljeninih elika, razlikuju se: nisko, Austenit 700 srednje i
Temperatura, C

750 Otputeni martenzit 500

visoko otputanje.
Pri niskom otputanju sopstveni naponi nastali pri kaljenju opadaju uz neznatno poboljanje plastinosti i odravanje visoke tvrdoe, jaine i otpornosti na habanje. Uglavnom se koristi za alate, opruge, kontrolnike. Isto tako, nisko se otputaju delovi posle povrinskog kaljenja, cementacije, cijanizacije ili karbonitriranja.

600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250

Sorbit Visoko otputanje

Trustit Srednje otputanje

Martenzit Nisko otputanje

103

104

105

106

Vreme, (logt), s

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

21

Pri srednjem otputanju jaina i napon teenja ostaju isti kao i posle kaljenja, ali raste granica elastinosti, otpornost na relaksaciju i dinamika izdrljivost (zbog pojave spoljanjih pritiskujuih napona pri hladjenju u vodi). Zato se na ovaj nain otputaju delovi kao to su opruge (lisnate, zavojne), poluge za balansiranje, matrice i sl.

Austenit 700 Temperatura, C 600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250 Otputeni martenzit 500 Trustit Srednje otputanje 750 Sorbit Visoko otputanje

Martenzit Nisko otputanje

103

104

105

106

Vreme, (logt), s

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

22

Austenit 700 Temperatura, C 600 500 400 300 200 100 0 10 102 Ms Mf Martenzit 65HRC 250 Otputeni martenzit 500 Trustit Srednje otputanje 750 Sorbit Visoko otputanje

Pri visokom otputanju postie se najbolja duktilnost i ilavost.

Martenzit Nisko otputanje

103

104

105

106

Vreme, (logt), s

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

23

Poboljanje

Kaljenje i visoko otputanje zajedno se nazivaju poboljanje. U poredjenju


sa elikom u normalizovanom ili arenom stanju, kaljenje praeno visokim otputanjem dovodi do istovremenog poveanja jaine i napona teenja, istegljivosti, suenja i naroito udarne ilavosti. Poto se sve osobine popravljaju, to se termika obrada kaljenje + visoko otputanje zove poboljanje.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

24

Reaustenitizacija

uobiajene temperature kaljenja, naknadno se zagreva do neto vie temperature i odmah potom kali. U toku zagrevanja jedan deo ugljenika difunduje na granice zrna i obrazuje fini cementit, a drugi deo (oko 0.3% C) ostaje rastvoren u austenitu. To znai da se kao konana struktura dobija martenzit sa 0.3% C i fini cementit, to predstavlja najbolju kombinaciju svojstava otpornosti (Rm, R0.2) i svojstava deformacije (A5 i Z).

Temperatura

Mainski deo, koji je prethodno okaljen sa

AC3 (A Cm) AC1

Prvo kaljenje

Drugo kaljenje

Vreme

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

25

Termo-mehanika obrada (TMO) i reaustenitizacija


Termo-mehanika obrada
TMO je zasnovana na plastinom deformisanju austenita i potonjoj martenzitnoj promeni. U poredjenju sa konvencionalnim poboljanjem dobija se via granica teenja, te poveanje jaine na kidanje i duktilnosti. Na osnovu temperature na kojoj se TMO izvodi razlikujemo: visokotemperatursku termo-mehaniku obradu (VTMO) i niskotemperatursku termo-mehaniku obradu (NTMO).

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

26

Povrinsko kaljenje
Temperatura AC3 AC1 I II III

Povrinsko kaljenje je termika obrada kojom se zakaljuju samo povrinski slojevi komada, dok njegovo jezgro zadrava poetnu strukturu. Tako se dobija velika povrinska tvrdoa uz veliku ilavost i delova od kojih se trae sledee osobine: velika otpornost povrine protiv habanja, poveana otpornost protiv udarnog dinamikog optereenja i visoka granica zamaranja povrine.
Tvrdoa HRC

Udaljenost od povrine

manju tvrdou jezgra to je poeljno kod

60

40

20 0 0 2 4 6 8 Udaljenost od povrine, mm

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

Raspodela temperature i tvrdoe na razliitim udaljenostima od kaljene povrine


27

Povrinski okaljen sloj zupanika

Povrinsko kaljenje se sastoji iz brzog zagrevanja povrinskih slojeva do temperature kaljenja i zatim brzog hladjenja; pri tome se austenit u povrinskim slojevima preobraava u martenzit. Prema izvoru toplote razlikujemo: povrinsko kaljenje plamenom i indukciono povrinsko kaljenje.

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

28

Povrinsko kaljenje plamenom


Povrinsko kaljenje plamenom moe se izvesti na postupan nain ili izjedna.

a)

b)

Primeri povrinskog kaljenja cilindrinih povrina: a) postupno kaljenje, b) kaljenje izjedna


Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 29

Povrinsko kaljenje plamenom

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

30

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

31

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

32

Indukciono povrinsko kaljenje


Pri indukcionom zagrevanju se na povrini komada generie struja (Ik) iste frekvencije ali suprotnog smera od struje koja protie kroz induktor (Iind). Povrinski slojevi se najpre zagrevaju sekundarnim strujama, a zatim se zakaljuju prskanjem vodom ili potapanjem u kadu. Za utvrdjivanje dubine prodiranja struje vai izraz: = 5.03 10 4 , mm f gde je: f frekvencija naizmenine struje, - specifini elektrini otpor i - magnetni permeabilitet. Za elik se gornji izraz moe svesti na: , mm. Poto je dubina sloja obrnuto srazmerna frekvenciji, znai da e dubina progrejanog sloja opadati sa porastom frekvencije.
Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic 33

= 60 /

Induktor za povrinsko indukciono kaljenje

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

34

Indukciono kaljenje

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

35

Termika obrada metala - Dr Dragan Adamovic

36

You might also like