Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
4Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
STAROKRŠĆANSKA TOPOGRAFIJA ZADARSKOG PODRUČJA

STAROKRŠĆANSKA TOPOGRAFIJA ZADARSKOG PODRUČJA

Ratings: (0)|Views: 151|Likes:
Published by Dino Ribić

More info:

Published by: Dino Ribić on Jun 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/03/2013

pdf

text

original

 
SVEUĈILIŠTE U ZADRU
 ODJEL ZA ARHEOLOGIJUAK. GOD. 2011./ 2012.
MAJA KALEB i MARKO SJAUŠ
 
STAROKRŠĆANSKA TOPOGRAFIJA ZADARSKOG PODRUĈJA
 
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Starokršćanska arheologija
 Profesor: mr. sc. Josipa BarakaZADAR, LISTOPAD, 2011.
 
UVOD
 
Zadar je smješten na središtu hrvatskog jadrana, sa kopne strane okruţen ravnim
kotarima, a sa morske brojnim otocima. Zbog plodne zemlje, blage mediteranske klime iizvora pitke vode, Zadar i njegova okolica kontinuirano su naseljeni od prapovijesti do danas.
(M.SUIĆ, 1981, 39)
 U 1. ts. pr. Kr. prostor od panonske nizine do jadranskog mora naseljavaju razna
ilirska plemena, a pleme liburna naseljava se na prostor izmeĊu rijeka Raše i Krke. Zadar unjihovo vrijeme postaje velika i vaţna luka što nam sjedoće i razni grĉki pisani izvori.
 
U 2 st. pr. Kr. rimljani dolazi na ova podruĉja zbog niza ratova i buna pacifikacija
ilirika traje sve do 9 god. U doba ranog carstva ili kasne republike Zadar dobiva statuskolonije (
Colonia Iulia Iader 
). (M.SUIĆ, 1981,
165-141)
Dobivanjem statusa kolonije Zadar bitno mijenja svoj izgled po rimskim naĉelima. Insule iforum su bili graĊeni u omjeru 2:1. Raster antiĉkog grada je i danas dobro vidljiv jer su se
srednjovjekovne zgrade uglavnom radile unutra granica starijih i tijekom obnove poslije
drugog svjetskog rate poštovano je to isto naĉelo. Zanimljivo je da se i granice zadarskogagera mogu raspoznati u današnjim gradskim komunikacijama. Zadarski ager se rasprostiraood današnjih gradskih kvartova puntamike do bibinja
i u njega je spada i susjedni otok Ugljan.
Glavno kultno središte u antiĉkom Zadru bio je kapitolijski hram na kojem je štovan
kult kapitolijske trijade i carske obitelji, a na prostoru foruma i neposrednoj blizini imamo i
dokaza o štovanju drugih kultova. Prvi kršćanski oratoriji nastaje u tabernama uz forum i po
tome je Zadar velika iznimka u provinciji dalmaciji, a i na ostatku Rimskog carstva nije
uobiĉajeno da se prvi kršćanski objekti nalaze uz poganske hramove. Uobiĉajeno je da se prvi
objekt
i javljaju uz grobove muĉenika ali za postajanjem kulta Zadarskih muĉenika nemamo
dokaza. Vjerojatno nakon Teodzijeva edikta (380 god.) dolazi do izgradnje episkopalnog
kompleksa na prostoru foruma tada su vjerojatno stradale poganske graĊevine na forumu.(P.VEŢIĆ, 2005, 13
-16)
Širenje kršćanstva u Zadru se mora pratiti usporedno sa širenjem u tadašnjoj provincijidalmaciji. Prve tragove za to već nalazimo u poslanicama sv. Pavla spominjanje se boravak sv.Luke i Tita u dalmaciji. Prve kršćanske zajednice se
formiraju u gradovima pa se iz njih
 
šire po ruralnim podruĉjima. Ali iz tog razdoblja nemamo arheoloških ni pisanih materijala uZadru. Procvat kršćanstva se dešava dolaskom misionara u 2
. polovici 3. st. Vjeruje se da je
 prvi znaĉajniji misionar kršćans
tva u dalmaciji bio Venecije. On je bio prvi Salonitanski
 biskup, stradava u progonima sredinom 3 st. vjerojatno u vrijeme Dioklecijana. (P.VEŢIĆ,
2005, 12)Nedugo nakon Dioklecijanovih progona na vlast dolazi Konstantin Veliki koji 313.god. donosi M
ilanski edikt s kojim kršćanstvo izlazi iz ilegale i time stjeĉe ravnopravnost sa
drugim religijama. 380.
god. car Teodozije proglašava kršćanstvo jedinom zakonitomdrţavnom vjerom.
 Padom Zapadnog Rimskog Carstva provincijom dalmacijom vladaju Ostrogoti, oni ne
namaĉu svoju herezu lokalnim Crkvama nego in puštaju da slobodno ţive svoju vjeru i štiteinterese lokalnih biskupa jer tako osiguravaju lojalnost romanskog stanovništva. U razdoblju
Bizantske vlasti od 537.
god. kršćanstvo doţivljava novi procvat zahvaljujući mnogimcarskim darovima. Tako Crkva postaje najmoćnijom institucijom. (A.UGLEŠIĆ, 2002, 8)
 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->