ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA POLITIKI MARKETING 1.

Definicija politike Politika definiemo kao svako ciljano angaovanje da se uredi zajedniki ivot ljudi. 1.Smisleno-racionalno/ djelovanje pojedinaca i njihovih organizacija koji tee ciljanom ureenju drutvene zajednice 2. Svako djelovanje iji je cilj da se jedna volja /konkretnog politikog subjekta/ nametne volji drugih subjekata 3.Konzistentno , ustaljeno, ponavljujue djelovnje politikih subjekata, determirano prvilnou ispoljavanja odreenih politikih faktora 4. Funkcionisanje drave kao kljune institucije modernog politikog ivota posredstvom kojeg s jedne strane institucionalizovana mo kao vlast, a s druge, postaje nemoguim prevoenjedrutvenih tendecija u obavezujue /pravne/ norme. 5.Oblikovanje i javno zastupanje objektivno razliitih interesa i potrebaa lanova zajednice uz opredjeljivanje za odreene vrste plotikog ponaanja 6.Svjesno stvaranje istorije i ureenje odnosa meu ljudima, te odnosa sa okolinom 2. Marketing definicija /Kotler Kotler definie marketing kao drutveni i upravljaki proces kojim- putem stvaranja, ponude i razmjene proizvoda od vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono to im je potrebno ili to ele Marketing je skup tehnika kojima je cilj da odreeni proizvod prilagode njegovom tritu, da s njim upoznaju potroaa, da istaknu razlike u odnosu na konkurenciju te da, s minimumom sredstava, optimaliziraju profit od prodaje. 3. Pojam politikog markeitinga oznaava itava mrea aktivnosti koje politike partije, subjekti politikog procesa, preduzimaju radi promocije kljunih politikih ideja i vrijednosti, koji ine aksioloki stoer politikih doktrina iz kojih je izvedena operativna paradigma vladavine socijalnihh snaga, koje u borbi za vlast, konkuriu sebi slinim, grupnim strukturama koje su u okviru vaeeg, aktuelnog politikog sistem, domogle politikog subjektiviteta, tj.sposobnosti da kompetentno preuzmu aparat javne vlasti ukoliko, u toj konkurenciji, tu vlast osvoje 4. Marketinki koncept politikog marketinga Koncepcija politikog marketinga preko masovnih medija doprinjela je odreenim pozitivnim osobinama politikog komuniciranja: prije svega istakla je osobnost kandidata, omoguila je bolje odnose s javnou, traila kandidatovu sposobnost za komunikacijsku interakciju i u prvi plan postavila potrebe i interese graana. 5. Politike komunikacije Politika komunikacija je meusobni/interaktivni proces razmjene politikih sadraja izmeu razliitih politikih aktera, za/u vrijeme politikog (izbornog) mandata ili izbora, putem komunikacijskih kanala (medija), a u svrhu postizanja odreenih uinaka R. Denton i G. Woodward politike komunikacije definiu kao "javnu raspravu o odreivanju izvora javnosti (prihodi), slubeni autoritet (kome su date ovlasti da napravi

legalne, zakonodavne i izvrne odluke) i slubene sankcije (to drava nagrauje ili kanjava) Politika komunikacija je:

itd.), da, politikih stranaka, javnih i meunarodnih organizacija, skupina za pritisak, teroristikih organizacija, drutvenih i revolucionarnih pokreta i dr.) konstituiranja poslijeratne drave itd.) Interneta i dr.), potpore, "imagea", ponovnog izbora itd.). konstituiranja poslijeratne drave itd.) i dr.), potpore, "imagea", ponovnog izbora itd.). 6. Doprinos politikom komuniciranju /Vega Prema Francu Vregu, koncepcija politikog marketinga preko masovnih medija doprinjela je i odreenim pozitivnim osobinama politikog komuniciranja: 1.prije svega istakla je osobnost kandidata, 2.omoguila bolje odnose s javnou, 3.traila kandidatovu sposobnost za komunikacijski interakciju i 4.u prvi plan postavila potrebe i interese graana. 7. Istorijat izbornih kampanja Istorijski aspekt politikog komuniciranja i izbornih kampanja analiziran je kroz dva segmenta. U prvom dijelu prikazana je povijest politike komunikacije, odnosno istorijat izbornih kampanja, tj. politikog marketinga. Poseban naglasak je na povijesti politikih kampanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama, zatim u Velikoj Britaniji i Francuskoj i Njemakoj, jer se u ovim zemljama najranije i najbre razvija i primjenjuje politiki marketing i suvremena politika komunikacija. Komunikacija kojom se utie na stavove ili postupke ljudi javlja se jo u najranijim civilizacijama. "Odreeni izrazi i ideje u politikom rjeniku starih Rimljana, kao i u zapisima iz srednjovjekovnog doba, podsjeaju na moderne koncepte odnosa s javnou. Poetke istorije politikog komuniciranja mogue je, u izvjesnom smislu, traiti u istoriji antike retorike, tj. kroz djela Platona. Kada govorimo o antikoj retorici kao poetcima politikog komuniciranja, tada prije svega treba misliti na odreene pristupe komuniciranju i tehnike koje su imale uticaj na moderno politiko komuniciranje. Kao najvaniji korak u razvitku tamparstva danas se navodi Gutenbergova tamparija koja je 1455. godine tiskala svoje prvo djelo-Bibliju na latinskom jeziku. Razvojem tampartstva u svijetu dolazi do pojave i jaanja masovnog komuniciranja, tj. do razvoja novinstva. Razvojem novina na istoriju politikog komuniciranje utjee nastanak

politike propagande. Poetkom XX vijeka propaganda se javlja uporedo s razvojem trine privrede i potronje, odnosno, razvojem parlamentarne demokratije i sredstava masovnog komuniciranja. Razvoj metoda i tehnika politike kampanje zapoinje u posljednjim desetljeima devetnaestog vijeka. Po prvi put se te metode primjenjuju u kampanji BryanMcKinley, 1896. godine. Zanimanje za ankete o razliitim drutvenim i politikim pitanjima poraslo je tokom osamdesetih godina devetnaestoga vijeka. Tridesetih godina dvadesetog stoljea u SAD-u usporedo s istraivanjem publike razvija se i istraivanje mogunosti novih medija. Sredinom tridesetih godina C. Whitaker i L. Baxter formiraju prvu profesionalnu agenciju za kreiranje i voenje izbornih kampanja koja je prva poela u politici primjenjivati znanja i iskustva iz komercijalnog reklamiranja i odnosa s javnou. Poetak moderne istorije politikih kampanja, kako istie veina autora, treba vezivati uz nastanak politikog marketinga u Americi. Nastankom radija, kao novog i breg medija, stvorene su daljne pretpostavke za razvoj i primjenu propagande. Pojava televizije 1950. godine sasvim mijenja stil kampanja. Putem anketa tada su po prvi put identificirana najvanija pitanja (hot button issues) i kampanja je usmjerena na njih. Jaanjem televizije kao medija, kampanje dobivaju novi oblik. Istovremeno dolazi do pomjeranja od kvantitativnih prema kvalitativnim istraivanjima, preciznijeg odreivanja ciljnih grupa, produljuju se pripreme kampanja i, najzad, politiki stavovi kandidata se sve odlunije zasnivaju na stavovima i raspoloenjima javnog miljenja.

8. Akteri izbornih kampanja Politiko djelovanje koncipira se i ostvaruje kroz aktere (elemente) politike komunikacije. U aktere politike komunikacije B. McNair ubraja: politike organizacije (politike stranke, javne organizacije, skupine za pritisak, teroristike organizacije i vlade), medije i graane. Politike organizacije treba posmatrati kroz politike, izborne aktere (electoral actor). S obzirom na sudjelovanje u politikom/izbornom procesu moemo razlikovati: a) stalne birae (core voter) i b) povremene birae (peripheral voter). Graani/publika 9. Definisanje izborne kampanje /Tomi Izborna kampanja je aktivnost politikih stranaka i kandidata u vrijeme (pred)izborne kampanje. Uz primjenu integrisane marketinke komunikacije /IMC- svrha je kampanje predstaviti kandidate i program, izgraditi stranaki i lini image, a zatim pridobiti birae za postizanja planiranog izbornog cilja. Prema tome, izborna kampanja je: aktivnost (planirana i organizirana), politikih stranaka i kandidata (stranake koalicije, nezavisne liste i dr.), u (pred)izborno vrijeme (prije i za vrijeme slubene kampanje),

 kroz primjenu integrisane marketinke komunikacije (kombinacija komunikacijskih kanala i izbornih tehnika), predstaviti kandidate i program (izloenost + pozornost), izgraditi stranaki i osobni image (povjerenje u stranku, kompetentnost, potenje i ugled kandidata itd.), zatim pridobiti birae za postizanje planiranog izbornog cilja (ostati na vlasti, osvojiti vlast, participirati u vlasti itd.) 10. Svrha izborne kampanje William H. Flanigan u svojoj studiji Political Behaviour of the American Electorete, (1972.) definie predizbornu kampanju kao aktivnost sa tri cilja. To su: poveati odziv na izbore; objaviti atraktivne kvalitete kandidata, njihovih programa i realizacije programa; prikupiti novac i regrutovati aktiviste kampanje. U pluralistikom i demokratskom drutvenom kontekstu predizborna kampanja treba biti usmjerena na ostvarivanje i unapreenje demokratskih procesa, putem tolerantnog javnog dijaloga izmeu politikih aktera i graana o konkretnim pitanjima drutvenog razvoja. 11. Istraivanja javnog mnjenja Na osnovu istraivanja politiki subjekt vri procjenu i infomisanje o nainu na koje pojedine konkretne skupine javnosti precepiraju pojavu politikog subjekta i na koji ih povezuje sa aktuelnim frustacijama ili osjeanjima zadovoljstva. Neophodne su dublje analize i prodor u podruje naina na koji javnost doivljavava stvarnost politikog subjekta i kako ih povezuje sa aktuelnim frustacijama i percepiranim nedostacima situacije. Ukoliko se konstatuje razlika izmeu javne percepcije i oekivanja od politikih subjekata uoavaju se dvije opcije: 1. Kada javnost objetkivno percepira nedostatke i aktivnosti politikog subjekta u situaciji s nedostatkom 2. Kada je nepovoljna predstava o politikom subjektu rezultat nedostataka same percepcije koja moe biti a ne mora uzrokovana loom komunikacijskom praksom

12. Osobine izborne kampanje

13. Funkcije izborne kampanje

14. Ciljevi izborne kampanje /Slavujevi Z. Slavujevi (1999.) definie sljedee ciljeve izborne kampanje: Maksimalistiki ciljevi

 Umjereni izborni ciljevi Minimalni izborni ciljevi Neizborni ciljevi Cilj bi trebalo uskladiti realnom okviru u kojem se nadmeu politiki akteri. Maksimalistiki ciljevi podrazumijevaju pobjedu na odreenim izborima. Umjereni izborni ciljevi podrazumijevaju ostvarivanje takvih izbornih rezulata u kojima stranka participira u zakonodavnim tijelima i nastavlja igrati znaajnu ulogu u politikoj areni. Minimalni izborni ciljevi mogu podrazumijevati samo participaciju u zakonodavnim tijelima. Neizborni ciljevi postavljaju one politike stranke koje samo sudjeluju na izborima, a unaprijed svjesne svojih malih izbornih mogunosti. 15. Strategija izborne kampanje Strategija kampanje, prema C. A. Smithu (1990.) su planovi za prilagoavanje pravila, kandidata, birakog tijela, problema i resursa jedni drugima. Strategija se temelji na uoenim snagama i slabostima pojedinog kandidata (stranke) u oima potencijalnih glasaa u kontekstu primjenjivih izbornih pravila

16. Osnovne tri strategije izborne kampanje Postoje 3 mogue strategije kako se politiki marketing moe primijeniti, a to su: 1.nediferencirani polit. marketing kada je marketing usmjeren na cijelo trite 2.diferencirani kada je marketing usmjeren tono odreenim segmentima i 3.koncentrisani polit. marketing , kada se politika stranka i njezini kandidati obraaju samo jednom trinom segmentu

17. Modeli stratekog djelovanja /Kurti Prema Kurtiu model stratekog djelovanja politikih subjekata obuhvata sedam koraka: 1. Utvrivanje ciljeva 2. Operacionalizacija strateke zamisli 3. Dizajniranje programa promocije 4. Budetiranje 5. Uspostavljanje organizacione strukture 6. Implementacija programa 7. Evaluacija 18. Planiranje i organizacija izborne kampanje U okviru ove grupe aktivnosti definiemo sljedee: 1. Istraivanje javnosti 2. Pozicioniranje politike strukture sa stajalita glavnih tokova javnog miljenja 3. Definisanje problema

4. Artikulisanje stratekih ciljeva 5. Definisanje ciljnih grupa 6. Artikulisanje strateke zamisli

19. Stil izborne kampanje Jedan od glavnih elemenata kampanje ili politikog marketinga kampanje je stil. Pod stilom podrazumijevamo nain ili metodu komuniciranja. Stil ili nain komuniciranja svakako je jedan od presudnih trenutaka u procesu politike komunikacije. Stil komuniciranja zavisi i od politike kulture drutva. Pitanje stila kampanje prije svega pitanje je senzibiliteta u odailjanju i prijemu politike poruke. Stil kampanje ogleda se u tri efekta ili njihovoj kombinaciji :

20. Simboli politikih komunikacija Simbol je materijalni ili apstraktni znak koji ili oznaava neki pojam ili na njega podsjea; lik koji sadrava prikriveni smisao; utjelovljenje. Simbol je i znak, znamenje, skup svih oznaka, olienje svih karakteristika, pie u Rijeniku stranih rijei Bratoljuba Klaiu (1988.). Ljudsko se ponaanje vri preko simbola i znaenja koja su im pridruena. Danas se moe rei da "znaajni simboli" nastaju kroz proces drutvene interakcije. Znaajni simbol je simbol koji kod druge osobe dovodi do istog odgovora kao i kod mislioca. Znaajni simboli su simboli koji u skupini imaju zajedniko, ope znaenje. Autori smatraju da postoje dva naina na koja pojedinac moe reagirati ili uspostaviti odnos prema nekom znaajnom simbolu. Prvo, postoji sadraj ili informativna dimenzija. Dimenziju sadraja je prilino jednostavno odrediti i definirati. injenicama se, naravno, moe manipulirati, ali one se prilino lako prepoznaju. Drugo, postoji takoer i afektivna ili emocionalna dimenzija simbola. Takve reakcije su manje predvidljive i rezultat su kulturne socijalizacije. Politiki je trik koritenje simbola u kojima su afektivne reakcije prilino predvidljive. 21. Uloga politikih konsultanata u izbornoj kampanji S usponom imida, povezan je uspon strunjaka za imid. Upravo zbog vanosti imida u politikom ivotu i utjecaja na izborne rezultate politiari se okruuju savjetnicima koji brinu o svakom detalju javnog prestavljanja. Jedna od glavnih zadataka konsultanta jest pomoi u razvoju kandidatovog imida u javnosti. Posao savjetnika je i oblikovanje i stimuliranje pozitivne asocijacije, tako da birai vjeruju da kandidat ispunjava njihove elje, enje i potrebe.

Savjetnici im piu govore, lobiraju, poduavaju ih vjetinama neverbalnog i verbalnog komuniciranja i nastupa, ukratko, oni oblikuju sliku koju e javnost biti spremna kupiti. Ta slika politiara koju javnost vidi ciljana je i kontrolisana pa stoga i umjetna, ponekad i ista reprodukcija. Na nju utie osobnost politiara, ali i traevi, informacije i dezinformacije, predrasude, stereotipi, ranija iskustva i postojea znanja javnosti. Imid se paljivo gradi, ali ga, posebice u rivalskom ambijentu poput politike, i najmanja sitnica moe unititi. Politiari angairaju PR strunjake, strunjake za imid, koje mnogi smatraju kljuem izbornog uspjeha ili neuspjeha. Oni posjeduju praktina znanja, vjetine i iskustva, a imaju i brojne kontakte, koje koriste kako bi ublaili sve nedostatke i dodatno istaknuli sve vrline kandidata kojeg zastupaju. Njihov je zadatak da esto od nezgrapne sante leda iskleu skulpturu vrijednu pogleda i divljenja.

22. Istraivanja u izbornoj kampanji Istraivanja imaju za cilj da otkriju osnovna vrijednosna usmjerenja i emocionalnu zasienost politike javnosti odnosno ciljnih grupa. Na osnovu istraivanja politiki subjekt vri procjenu i infomisanje o nainu na koje pojedine konkretne skupine javnosti precepiraju pojavu politikog subjekta i na koji ih povezuje sa aktuelnim frustacijama ili osjeanjima zadovoljstva. Neophodne su dublje analize i prodor u podruje naina na koji javnost doivljavava stvarnost politikog subjekta i kako ih povezuje sa aktuelnim frustacijama i percepiranim nedostacima situacije. 23. Segmentiranje birakog tijela S obzirom na sudjelovanje u politikom/izbornom procesu moemo razlikovati: a) stalne birae (core voter) i b) povremene birae (peripheral voter). Graani/publika Neki autori razlikuju pet tipova amerikih biraa s obzirom na razliite obrasce aktivnosti, te glavnu orijentaciju i drutvena obiljeja. Prema Izbornom leksikonu M. Kasapovi, to su: "strunjaci za glasanje" - glasaju redovito, ogranieni sudionici-u izbore se ukljuuju djelomino, komunalisti - glasuju redovito, ali se klone izbornih kampanja, usmjereni su na kolektivne rezultate, sudionici kampanja - glasuju redovito i sudionici su izbornih kampanja i potpuni aktivisti koji sudjeluju u svakom obliku i svakoj fazi izbora i jako su ukljueni u politiku. Nakon uvida u segmentiranu strukturu javnosti /polna, dobna, socijalna, profesionalna, etnika, geografska, kulturna/ slijedi izbor ciljnih grupa koji se vri na osnovu tri kriterijuma: 1.Aktuelni odnos naspram politikih subjekata:

1. sljedbenici 2. simpatizeri 3. prirodni saveznici 4. neodluni 5. pasivni 6. negativan pasivan odnos 7. negativan aktivan odnos 2. Nivo aspiracija politike strukture /odravanje postojee ili irenje socijalne osnove/ 3.Procijenjenih komparativnih prednosti i nedostataka u odnosu na konkurenciju 24. Tema izborne kampanje Tema kampanje treba biti povezana sa interesima glasaa, te treba biti u skladu sa svim vidovima kampanje. U njoj su sadrane informacije: zato se stranka (ili kandidat) takmie na izborima, za koju javnu funkciju, vodstvo koje ona nudi i zato je upravo ova stranka najbolja za te funkcije. Glasaima je vano da njihova politika stranka ili kandidat zadovolje kriterij odgovornosti, pristupanosti, sposobnosti rjeavanja bitnih pitanja, kao i brige o kljunim temama javnog ivota, kao to su npr. ekonomija, nezaposlenost, zdravstvo, porezi, kolstvo, socijalna pitanja, bolji standard i dr. Umjesto da se ponudi glasaima irok raspon stajalita u vezi sa svim problemima, bolje je da im se stvori utisak na koji e nain stranka ili kandidat pristupiti svim vrstama izbornih pitanja. Glavne teme se jednakim intezitetom tematiziraju i na sjeveru i jugu i istoku i zapadu zemlje, to znai da kampanja treba slijediti jedinstvenu nit poruke. 25. Razvijanje politikih poruka / slogani U tom kontekstu jedna je injenica koju kampanja nikada ne moe dovoljno naglasiti, a to je ime kandidata ili stranke. Ime je prvo to kandidati izgovaraju kada se susree s potencijalnim glasaima ili kada javno nastupaju. iber: "Za politike stranke zatitni znak je izuzetno vaan, ali su vaniji izborni slogani kratke saete poruke, znak prepoznavanja pojedine stranke, a koji simboliki iskazuje njenu osnovnu usmjerenost u datim izbornim procesima" Politiki savjetnici istiu da postoji sedam pretpostavki o kojima se u poruci treba voditi rauna. Poruku treba napraviti kratkom i jednostavnom; Poruku treba stalno ponavljajti; Poruci se treba vjerovati; Poruka treba za sve biti dovoljno iroka; Poruka treba biti realna; Poruka treba biti emotivna; Poruka treba biti efektna. James D. Woolf navodi sljedee elemente: Prvo: Privucite panju (zaustavite itaoca ili sluaoca). Drugo: Pobudite zanimanje (zagrijte ga). Tree: Stvorite elju (izazovite neku enju).

etvrto: Ulijte povjerenje (neka vam vjeruje). Peto: Navedite na akciju (potaknite ga da djeluje ODMAH).

26. Mediji u izbornoj kampanji /Denton/Woodward Danas moemo uglavnom govoriti o pet osnovnih komunikacijskih kanala u politikoj komunikaciji: Elektronski mediji (radio i televizija), tampani mediji (dnevni i nedjeljni listovi, asopisi, magazini i dr.) Izlobeni mediji (billboards i dr.), Interpersonalni komunikacijski kanali (lini kontakt) i Internet 27. Tehnike komuniciranja Aktivnosti politikih subjekata se zasnivaju na tehnikama: raktivne komunikacije

28. Komuniciranje u izbornoj kampanji

29. Komunikacijski kanali /Tomi

Elektronski mediji (radio i televizija), tampani mediji (dnevni i nedjeljni listovi, asopisi, magazini i dr.) Izlobeni mediji (billboards i dr.), Interpersonalni komunikacijski kanali (lini kontakt) i Internet

30. Profili glasaa /Kasapovi Prema Izbornom leksikonu M. Kasapovi, to su: "strunjaci za glasanje" - glasaju redovito, ogranieni sudionici-u izbore se ukljuuju djelomino,

 komunalisti - glasuju redovito, ali se klone izbornih kampanja, usmjereni su na kolektivne rezultate, sudionici kampanja - glasuju redovito i sudionici su izbornih kampanja i potpuni aktivisti koji sudjeluju u svakom obliku i svakoj fazi izbora i jako su ukljueni u politiku. 31. Politiki odnosi s javnou

32. Politiki imid 1. Nauni pristup 2. Pristup politikih konsultanata 3. Tri faze izgradnje imida 4. Uloga konsultanata u kreiranju imida 5. Izgradnju umjetnog imida 6. Uloga porodice u gradnji imida 7. Popravljivi grijenici 8. Mediji u poliranju imida Imid lidera, odnosno kandidata smatra se jednim od najznaajnijih faktora izborne orijentacije, a glasanje u kojemu je imid kandidata presudan naziva se candidate voting. Znaenje imida kandidata za izbornu odluku biraa proizlazi iz toga to na veinu biraa vie utjee uvjerenje u sposobnost lidera da realizira odreenu politiku, nego sama politika za koju se zalae. 33. Faze izgradnje imida Ameriki teoretiari s podruja Politike komunikacije istiu da danas moemo govoriti o tri faze izgradnje imida: prva faza-prednominacijska faza, nominacijska faza i zavrna faza kampanje. 34. Novac i kampanja Finansiranje se sastoji od: utvrivanja budeta, prikupljanje sredstava i organizovanja finansijske operative. Postoje 4 mogua pristupa utvrivanja budeta predizborne kampanje: 1.Arbitarna metoda; 2.metoda utoka po jednom birau; 3.metoda pariteta i konkurencije;4.Metoda cilja i zadatka. Proraunavajui budet kampanje izborni tim stranke utvuje: ukupnu koliinu novca potrebnu da bi se realizovale predizborne aktivnosti, dinamiku priliva sredstava i izvore i naine prikupljanja sredstava. Najei izvori sredstava su:redovno finansiranje stranke; sredstva dobijena od vieg nivoa stranke; marketinke aktivnosti; izdavaka djelatnost; donacije; organizovanje lutrije. 35. Negativna izborna kampanja Politike kampanje mogu biti vrlo prljave i politiki nekorektne. Naelno, birai imaju pravo upoznati osobe koje biraju.

S jedne strane, kandidati sebe pokuavaju prikazati u najboljem svjetlu, s druge strane stvaraju negativnu i najgoru moguu sliku o svojim izbornim protivnicima, posebno u zadnje dane izborne utrke. Zbog moguih izbornih uinaka, negativni spotovi i istraivanje protivnike kampanje postali su redovita pojava. Ako se istrai protivnika kampanja, istraivanje donosi znatne i vane informacije za planiranje kampanje i nastup kandidata. Negativni su spotovi poeli preovladavati kako je televizija postala vanija u voenju kampanje, istie B. McNair. Strunjaci ukazuju da se istraivanje protivnike kampanje moe izvesti na vie naina. Ponekad se u protivnike timove ubacuju agenti koji pijuniraju i prikupljaju podatke. U svrhu istraivanja protivnike kampanje stalno se prate nastupi kandidata i sadraj njihovih poruka. Pored izbornih obeanja meta istraivanja u nekim sluajevima moe biti i kandidatova biografija, odnosno dotadanje ivotne navike. Posebno se trae neke nezakonite radnje, porodini skandali i sl. Kritiari esto upozoravaju na tetnost voenja negativne kampanje. D. Lali kljunu razliku izmeu negativne i prljave kampanje vidi u tome "to prva ima demokratski legitimitet, a druga takav legitimitet nema". Bilo zato to ona nije dovoljno propagandno plodna, tj. ne utjee na miljenje i ponaanje ljudi u vezi s izborima, bilo zato to kampanja koja je dominantno i iskljuivo usmjerena na nedostateke suparnika nepovoljno utjee na razvitak demokracije i rjeavanje nagomilanih drutvenih problema. U vezi s tim dolazi do terminoloke zbrke koja se u velikoj mjeri moe svesti na (ne)razlikovanje negativne od tzv. prljave kampanje. 36. Reklamna sredstva u izbornoj kampanji M. Bongrand reklamna sredstva dijeli na slubenu reklamu, klasina reklamna sredstva, plakate, tampane dokumente i audio-vizualna sredstva. 37. Javni skupovi u izbornoj kampanji Ove skupove karakteriu: veliki br uesnika, kombinacija politikog djela i rekreativnih sadraja, tendecije ka spektaklu, sloena sadrajna struktura, sloeni organizacijski zahtjevi, obaveznost scenarija, prikupljanje publike, sloena tehnika infrastuktura, sloena priprema, sloeni prostorni zahtjevi. Ovi skupovi su u osnovi usmjereni ka privlaenju panje medija te im se nastoji obezbjediti to vie obiljeja dogaaja i spektakla. Dogaaj jeste pojavljivanje politiaravisokog ranga, saoptavanje potpuno nove politike ideje ili namjere, neoekivane koalicije, uee poznate estradne linosti ili iscenirani eksces. Najznaajnika karakteristika masovnih skupova je visok stepen organizacije. Organizacija svakog masovnog okupljanja se odvija u tri faze: pripremna faza, tok i zavrna faza.

38. Internet politiki marketing Internet marketing je koritenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje marketinkih ciljeva kao i podrka savremenom marketinkom konceptu. Najvanije Internet usluge za Internet marketing su: 1.Elektronika pota - preduzea i pojedinci ju koriste u direktnoj i osobnoj komunikaciji s potroaima jer tehnologija omoguuje visok stupanj personalizacije. Brojne su zloupotrebe elektronike pote- korisnici su esto zasipani neeljenim porukama (tzv. spam) kojima preduzea pokuavaju doi do potencijalnih potroaa. 2.World Wide Web - dominantna Internet usluga i mjesto veine marketinkih aktivnosti preduzea na Internetu. 39. Drutvene mree i njihov znaaj Diskusijske grupe (news grupe) Chat Blog Facebook Twiter 40. Izborna kampanja u SAD Skripta