Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Uništimo hrvatsko gospodarstvo poticajima

Uništimo hrvatsko gospodarstvo poticajima

Ratings: (0)|Views: 40|Likes:
Published by Acta Non Verba
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za privatizaciju, Hrvatska razvojna izvozna banka i druge državne institucije nisu pretjerano dobri gospodarstvenici kad je u pitanju državni novac. Vrlo su brzi kad treba založiti u inozemstvu državne obveznice, te podijeliti novac. Kad kažem podijeliti, pri tome mislim na diobu novca prilikom povoljnog kreditiranja, i prilikom isplate bespovratnih sredstava odnosno subvencija, jer podjela se vrši između dužnika i kreditora - na način da su obje strane zadovoljne. Novac se naravno rijetko kad vraća! Ovo bar više nije tajna, sve se polako raspliće i sve više činjenica je poznato javnosti.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za privatizaciju, Hrvatska razvojna izvozna banka i druge državne institucije nisu pretjerano dobri gospodarstvenici kad je u pitanju državni novac. Vrlo su brzi kad treba založiti u inozemstvu državne obveznice, te podijeliti novac. Kad kažem podijeliti, pri tome mislim na diobu novca prilikom povoljnog kreditiranja, i prilikom isplate bespovratnih sredstava odnosno subvencija, jer podjela se vrši između dužnika i kreditora - na način da su obje strane zadovoljne. Novac se naravno rijetko kad vraća! Ovo bar više nije tajna, sve se polako raspliće i sve više činjenica je poznato javnosti.

More info:

Published by: Acta Non Verba on Jul 04, 2012
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/25/2012

pdf

text

original

 
1
Uništimo hrvatsko gospodarstvo poticajima!
 Tvrtka Tom-
Inter u vlasništvu Tomislava Smotalića aplicirala je 2005. godine nanatjeĉaju Fonda za razvoj i zapošljavanje (u nastavku Fond) svojim investicijskimprojektom „Hostel“ za kojeg je prema zahtjevu
poduzetnika za kreditiranje bilopotrebno 2.000.000,00 kuna. Fond je tvrtki Tom-Inter d.o.o. 1. prosinca 2005.
godine odobrio kredit u iznosu od 1.500.000,00 kuna. Uz objašnjenje da trenutnonemaju više sredstava, na sastanku odrţanom u svrhu konzultacija
o kreditu,
predstavnici Fonda su im obećali izvršiti naknadno dofinanciranje u iznosu od500.000,00 kuna za dovršetak investicijskog projekta. MeĊutim, ĉelnici Fonda su iznekog razloga zaboravili svoje obećanje, iako projektna dokumentacija jasno govori o
 zahtjevu za financiranje u iznosu od 2.000.000,00 kuna. Pritom, tek po potpisudokumentacije i aktiviranju kredita, korisnici kredita (tvrtka Tom-Inter) postaju
svjesni da su im sredstva u stvari odobrena za nešto što oni nisu traţili. Umjesto
zahtjeva za
financiranje ureĊenja hostela kao osnovne djelatnosti, ugovor je navodio„proširenje postojeće djelatnosti –
 
Pranje rublja i kemijsko ĉišćenje“ za što
poduzetnicima nije trebao ni kredit niti dodatno ulaganje! Nakon dugotrajne borbe sadministracijom Fond
a, 22. listopada 2009. godine obitelj Smotalić konaĉno dobivasuglasnost Fonda za obavljanje djelatnosti noćenja u hostelu.
 
No tu problemi obitelji Smotalić tek poĉinju. Iako Fond nikada nije financirao tvrtku
Tom-Inter prema projektnoj dokumentaciji, te iako je na kraju tvrtka Tom-Inter
ishodovala sve potrebne dozvole za pravu namjenu kredita, obećano dofinanciranjenikada nije realizirano. S druge strane, koristeći uvjete prvotno odobrenog kredita, banka je aktivirala svoja prava i rate kredita poĉele su
stizati na naplatu. Tvrtka Tom-
Inter kao i cijela obitelj Smotalić, kojoj je to bio zajedniĉki obiteljski projekt, našla se
pred zidom. S nerealiziranim projektom, u nemilosrdnoj borbi s vremenom i
 birokracijom. Danas im prijeti ovrha, osjećaju se prevareno i poniţeno, a sve to podkrinkom pametnog ulaganja proraĉunskog novca u poticanje poduzetnika,gospodarskog rasta i zapošljavanja.
 
Smotalići ne mogu, tko moţe?
 
Istraţujući nelogiĉnosti u predmetu dodjele sredstava tvrtki Tom
-Inter d.o.o. UdrugaPartne
rstvo za društveni razvoj došla je do zanimljivih otkrića. Iz javno dostupnih
podataka, te dokumentacije koju nam je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva proizlazi da je Fond za razvoj i zapošljavanje u 2005. i 2006. godini
odobrio 64 kredita u ukupnom iznosu od 392.260.599,00 kuna. Visine kredita
 variraju, od nekoliko stotina tisuća kuna do nekoliko milijuna kuna. Najveći kredit u
iznosu od 19 milijuna kuna odobren je tvrtki Mopar d.o.o., najmanji u iznosu od333.000,00 kuna tvrtki Laboratorij zvuka d.o.o. __________________________________________________________ __
Ipak, ovdje valja uzeti u obzir neobiĉnu okolnost pod kojom su obrtu za proizvodnjurezane graĊe i finalnih proizvoda od drveta, PM Lignum, na isti dan, 11. srpnja 2006.
godine odobrena dva kredita; jedan u iznosu od 12 milijuna kuna, a drugi od 15
 
2
milijuna kuna. Sljedom navedenog, PM Lignumu je ukupno odobreno 27 milijuna
kuna kredita. Inaĉe, vlasnik PM Lignuma je HDZ
-
ov bivši ministar obrane i
umirovljeni general Pavao Miljavac. Krajem 2010. godine mediji su pisali o
povlaštenom poloţaju PM Lignuma, odnosno Miljavca u sluĉaju Hrvatskih šuma kojesu devet mjeseci propuštale provesti pravomoćno ovršno rješenje za naplatu 20,8milijuna kuna. Miljavĉev višemilijunski dug prema Hrvatskim šumama naposljetku je, pod jednako neobiĉnim okolnostima, platio rijeĉki poduzetnik i vlasnik Euro
-Petrola, Jozo Kalem. __________________________________________________________ __Krediti pod posebnim uvjetima, u cilju podizanja hrvatskog gospodarstva, odobrenisu i tvrtkama Mupera d.o.o. (21. srpanj 2005., 14,8 milijuna kuna) i Vino Ilok d.d.
(14. oţujak 2006., 11,5 milijuna kuna). Zajedniĉko ovim dvjema tvrtkama je –
 
Miroslav Kutle. Tvrtka Mupera sa sjedištem u Lihtenštajnu, inaĉe obuhvaćena
opt
uţnicom za Dubrovaĉku banku, prema pisanju medija smatra se plodomnekadašnjeg prijateljstva Nevena Baraĉa i Miroslava Kutle. S druge strane, uNadzornom odboru Vino Ilok d.d. sjede uski Kutlini suradnici Davor Vlajĉević i
 Antun Crlenjak. Logika govori da
 je Fond uloţio ukupno 26,3 milijuna kuna
hrvatskih poreznih obveznika za gospodarski poticaj poduzetniku Miroslavu Kutli,
najpoznatijem tajkunu iz devedesetih, a danas i najtraţenijem Hrvatu za kojim je
raspisana i Interpolova tjeralica za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom
poslovanju. Tim novcem danas plaćamo njegov trajni odmor u Bosni i Hercegovini.
  __________________________________________________________ __
Kredit u iznosu od 6 milijuna kuna (1.prosinca 2005.) odobren je tvrtki Obšivaĉ
d.o.
o. ĉiji je vlasnik Zoran Obšivaĉ, ĉlan HDZ
-
a i dobar prijatelj Luke Bebića. Obšivaĉ je, inaĉe, izvoĊaĉ vrlo vrijednih radova koje drţava financira na jugu Dalmacije, a da je ta tvrtka "miljenik" vlasti više puta se ţalio i Stipe Gabrić Jambo.
  __________________________________________________________ __
Tvrtki Zetro d.o.o. u vlasništvu HSP
-ovg zastupnika Ivice Zorice odobreno je 9,6milijuna kuna kredita. Da li zbog tada neophodnih glasova HSP-
a u Saboru, teško je
utvrditi. HDZ-ovom dvojcu tati Zdravku i sin
u Danijelu Soĉkoviću (tvrtka V.A.M.
-ING d.o.o.) dodijeljeno je 9,5 milijuna kuna. __________________________________________________________ __
Danas nešto poznatiji HDZ
-
ovci Franjo Lucić i Darko Eškinja takoĊer su dobilikredite od Fonda. Luciću i njegovoj
tvrtki Tofrado, koja je prema pisanju medija u
meĊuvremenu nagomilala dug od 5 milijuna kuna prema Hrvatskim šumama,odobreno je 7,6 milijuna kuna kredita; a bivšem biogradskom gradonaĉelniku Eškinjii njegovoj Tvornici mreţa i ambalaţe 8 milijuna kuna.
  __________________________________________________________ __Tvrtka Mladik d.o.o. dobila je kredit od Fonda u iznosu od 6.830.000,00 kuna, dok 
 je tvrtki Vinka d.o.o. odobreno dvostruko više, 12.500.000,00 kuna. Zanimljivo, i
Mladik i Vinka, prema pisanju me
dija, nalaze se na popisu pravnih i fiziĉkih osoba u
 
3
Hrvatskoj kojima su dodjeljivani sumnjivi krediti Hypo Alpe Adria Grupe. TvrtkiMladik u iznosu od 1,9 milijuna eura, a tvrtki Vinka vrtoglavih 13,2 milijuna eura! __________________________________________________________ _
U Drvoplastu u steĉaju je nešto promijenjena priĉa. I ova je tvrtka bila upredsteĉajnom stanju u trenutku odobravanja kredita, baš kao i ova prethodna,novac koji je isplaćen od Fonda za razvoj i HBOR 
-
a nikada nije sjeo na raĉun tvrtk 
e a
svi šute o tome gdje je i kome uplaćen, strojevi koji su trebali biti kupljeni za tu lovu,nikada nisu kupljeni niti je proizvodnja zapoĉela iako je to bila svrha kredita.
 U krugu firme neprekidno posluje tvrtka Europlast d.o.o i Trgo-drvoplast d.o.o obje
tvrtke supruge Dragana Ĉiĉića, ĐurĊice Ĉiĉić.
 
Bivši moćnik »SAO Krajine« mora HBOR 
-u vratiti 17 milijuna kuna
Dragan Ĉiĉić, jedan od moćnika tzv. SAO Krajine koji se 1993. ĉak kandidirao na»krajiškim izborima« s programom »Velike Srbije«, kredit od
HBOR-a dobio jepotkraj 2002. godine!
Nakon što je policija izvijestila javnost da u suradnji s drţavnim odvjetništvom uPetrinji istraţuje sluĉaj dodjele kredita od 17 milijuna kuna poduzeću »Drvoplast«
d.o.o. iz Petrinje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak otkazala je sporni kredit i
zatraţila povrat isplaćenih sredstava.
 
Kako smo već pisali, sporni je kredit vlasnik »Drvoplasta« Dragan Ĉiĉić dobio uprosincu 2002., a novac je bio namijenjen »finalizaciji prerade drva i uvoĊenje novih
tehnologija za pro
izvodnju plastiĉnih folija«. Ĉiĉić je drţavljanin triju drţava –
SCG,
BiH i Hrvatske. Tijekom rata u Hrvatskoj bio je blizak Borislavu Mikeliću i vrlomoćan u »SAO Krajini«, a 1993. se kandidirao i na »krajiškim« izborima, navodeći
kao svoj predizborni pro
gram »što skorije ujedinjenje s Republikom Srpskom,
Srbijom i Crnom Gorom -
da rijeke koje nas dijele budu ono što jesu
- prirodna bogatstva velike Srbije«.
Nakon »Oluje«, Ĉiĉić je pobjegao u Srbiju, gdje se nastavio baviti poduzetništvom, a
do 2000. bio je u vrhu JUL-
a, stranke koju je vodila Miloševićeva supruga MiraMarković. Nakon razlaza s JUL
-
om Ĉiĉić se preselio u Republiku Srpsku te pokrenuopogon »Drvoplasta« u Petrinji. No, kod odobravanja kredita, nisu sporne Ĉiĉićevaratna i poratna prošlost, već ĉinjenica da je raĉun tvrtke u ĉasu uplate kredita bio blokiran zbog neplaćanja komunalne naknade.
 
Stvari su se poĉele »bistriti« kada su vijećnici HSP
-
a u skupštini Sisaĉko
-
moslavaĉkeţupanije, postavili zastupniĉko pitanje o Ĉiĉićevom kreditu.
 Kako
smo pisali, utvrĊeno je da u godinu i pol od isplate kredita u »Drvoplastu« nijepokrenuta nikakva nova proizvodnja niti je bilo novog zapošljavanja, a ni radnicima više mjeseci nisu isplaćivane plaće. U dopisu koji je HBOR poslao »Drvoplastu«,
navodi se:
»Budući da ste bez znanja HBOR 
-a, samoinicijativno odstupili od projekta
te nenamjenski trošili sredstva, smatramo nuţnim otkazati ugovor«. Na kraju HBOR 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->