Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Aja Sofija

Aja Sofija

Ratings: (0)|Views: 957|Likes:
Published by Bojanka Crtic

More info:

Published by: Bojanka Crtic on Jul 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/31/2013

pdf

text

original

 
AJA SOFIJA
POVIJEST AJA SOFIJE
 Aja Sofija, građevina u Istanbulu (Carigradu), nastala je u razdoblju IstočnogRimskog Carstva, odnosno Bizanta. Stoljećima je bila najveća kršćanska crkva nasvijetu. Danas ta građevina služi kao muzej i spomenik cjelokupnom čovječanstvu, aiako je petnaest stoljeća stara, ona je i u 21. stoljeću među građevinama koje ulazeu kategoriju arhitektonskih svjetskih čuda.
1
Nakon bitke kod Milvijskog mosta, 312. g. gdje je Maksencije izgubio život,Konstantin Veliki i Licinije ostaju jedini carevi Rimskog Carstva. Iduće godine, 313.,oba cara zajedno su izdali Milanski edikt putem kojeg kršćani dobivaju potpunuslobodu obnašanja svoje vjere.
2
To ujedno označuje i početak gradnji crkava kaomjesta za prakticiranje vjere.Pošto je car Justinijan utvrdio svoju vlast, krenuo je u izgradnju grandiozne crkve, AjaSofije. Aja Sofija (crkva Svete Mudrosti) izgrađena je za samo pet godina (532. –537.).
3
  ___________________________________________________________________ 
1
 
 A. Kilickaya, Hagia Sophia and Chora, Istanbul, 2010. , str. 9.
2
3
A. Kilickaya, Hagia Sophia and Chora, Istanbul, 2010. , str. 10.
 
Prema predaji car je samoga sebe usporedio sa Salamonom. To na neki načinobjašnjava funkciju nove crkve. Naime, Aja Sofija trebala je svjedočiti o sjajukršćanske vjere u Bizantu, koji se između ostalog smatrao novim Jeruzalemom inovim Rimom, te o velikoj carevoj moći kojom upravlja Božja mudrost. Također,njena namjena je bila isticanje nerazdružive povezanosti političke i duhovne vlasti.Prostorna koncepcija crkve temelji se na spoju sustava bazilike i centralne kupole,odnosno svih ideja koje su do tada uobličene u kršćanskoj sakralnoj arhitekturi.
4
Usporedivši rimsku baziliku s kršćanskom crkvom uočava se jedna nova značajka uarhitekturi, a to je u kršćanskim crkvama podređivanje svih elemenata crkve crtiljudskog hoda. Kršćanski arhitekt čini dvije stvari: izbacuje jednu apsidu i premještaulaz na kraću stranu. Na taj način ostavlja samo uzdužnu os i pretvara je u smjer kojiravna ljudskim hodom.
5
Takvu značajku posjeduje i Aja Sofija.Justinijan je za izgradnju crkve zadužio dva arhitekta iz Zapadne Anatolije: Izidora izMileta i Antemija iz Trala. Materijal za izgradnju crkve dopremljen je sa svih stranaCarstva. Potresi 553. i 557. proizveli su pukotine na glavnoj kupoli, te je bila priličnotećena. Za vrijeme popravka glavna kupola se srušila i dovela do uništenjaambona, oltara i ciborija koji ga je natkrivao. Car Justinijan I. naredio je hitanpopravak. Tada je kupola bila podignuta za sedam metara.Za vrijeme četvrtog križarskog rata (1202. – 1204.) križari su napali i opljačkaliCarigrad, izmu ostalog i Aja Sofiju. To je uvelike oslabilo Bizant i omogućiloTurcima prodor u Europu. 1453. g. Turci su zauzeli Carigrad. Mehmed Osvajač jenaredio žurno čišćenje crkve i pretvaranje Aja Sofije u džamiju. U predstojećemrazdoblju sagrađeno je četiri minareta. Najpoznatiju restauraciju naručio je Sultan Abdulmecid između 1847. i 1849. Tada su otkriveni veličanstveni mozaici koji su biliprekriveni gipsom kada je crkva bila prenamijenjena u džamiju. Nakon što su biliotkriveni, mozaici su ponovno bili pokriveni budući da islam zabranjuje figurativneslike. Nešto kasnije, 1934., Aja Sofija je uz Ataturkovo naređenje pretvorena umuzej, a mozaici su ponovno otkriveni.
6
Mozaici zlatnog sjaja prikazivali su Djevicu Mariju, Isusa, svece, te careve ili carice.Za vrijeme već spomenutog četvrtog križarskog rata, brojni prekrasni mozaici bili suskinuti i poslani u Veneciju.
7
  _________________________________________________________________ 
4
W. Muller I G. Vogel, ‘’Građevina kao organizam III’’ u Atlas arhitekture 1, Zagreb 1999., str. 63.
5
B. Zevi, Znati gledati arhitekturu, Zagreb, 2000., str. 56 – 57.
6
 A. Kilickaya, Hagia Sophia and Chora, Istanbul, 2010., str. 12 – 15.
7
 
Važno je naglasiti da ulaskom u tu veličanstvenu građevinu svaki osjećaj težineodmah nestane. Ostaje samo prostor koji se širi i rasteže prema van, te poput jedranapuhuje apside, pandantive i samu kupolu. Uloga svjetla ovdje je ključna. Svodovi ikupole ukrašeni zlatnim mozaicima, lusteri i svjećnjaci, pod osvjetljenjem Suncaostavljaju dojam lepršavosti i dematerijalizacije prostora. Iluzija ledbeg inestvarnog doprinosi negiranju svake nosivosti. Naposlijetku, kao što je napisaoProkopije, Justinijanov dvorski povjesničar: ‘’Kad god čovjek uđe u tu crkvu pomolitise, odmah shvati da je to djelo tako divno načinjeno uz Božju pomoć, a nipoštoljudskom moći ili vještinom. Stoga se njegov duh uzdiže prema Bogu.''
8
 ___________________________________________________________________ 
8
P. J. E. Davies, W. B. Denny, F. F. Hofrichter, J. Jacobs, A. M. Roberts, D. L. Simon, ''Ranokršćanska ibizantska umjetnost'', u: Jansonova povijest umjetnosti, Varaždin, 2008., str. 258 – 259.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->