ZDAWU
I
.Ideologija srpskog nacionalizma vekovima se razvija na osnovu intelektu-alnog uobli~avawa i ciqnog osmi{qavawa nacionalne svesti i istorijske sudbi-ne srpskog naroda, ali i kroz konkretnu dr`avotvornu politi~ku praksu stalnihodbrambenih i oslobodila~kih ratova, demokratskih te`wi i liberalnih stremqe-wa. Iskonsko bi}e Srbinovo vezano je za duboko ose}awe pripadnosti ovom najvi-{em obliku kolektivne svesti i identifikacije s wenim sistemom vrednosti, sna-gom duha, projekcijom nacionalnog jedinstva u okviru celovite dr`avne tvorevi-ne, solidarnosti, pravdoqubivosti i tolerancije na osnovu najvi{ih humanisti~-kih ideala i tradicionalnih principa dobrote i qudskosti.Celokupna srpska istorija pokazuje da subjektivni pogled na svet naroda, dru-{tvene grupe, politi~ke organizacije, pravne ili crkvene institucije, ali i um-nih pojedinaca, u `ivotnoj praksi pokazuje izvanrednu objektivnu snagu, to~ak za-majac, osnovnu podlogu i pokreta~a istorijskih zbivawa, dru{tvenih pokreta i ve-li~anstvenih dela. Ideje definitivno raspola`u realnom snagom i potencijalom,neke ve}im neke mawim, ali ve}ina sukoba me|u qudima i dru{tvenim grupama, po-gotovo onih sudbonosnih, po~iwe sukobom u sferi ideja. Ideologija je svojstvena~oveku. Ne postoji ~ovek bez ideologije niti ~vr{}a veza me|u qudima od ideolo-{ke. Ideologija `ivi unutar dru{tva, kroz dru{tvo, deli wegove uspone i pado-ve, vodi ga napred u razvoj ili ko~i i sputava. Dominantne ideologije su redovnosklone ideolo{kom preispitivawu pro{losti i sveobuhvatnom kreirawu budu}-nosti. One odre|uju ciqeve, osmi{qavaju kolektivne poduhvate, vrednuju prakti~-ne rezultate politi~kih pokreta i wihovih predvodnika, ali neretko sputavaju qud-sku svest, indoktrini{u je i instrumentalizuju.Praiskonska srpska nacionalna ideja slobode, solidarnosti i jedinstva pro-izvela je dr`avotvornu politiku, a dr`avna propast stvorila uslove za specifi~-nu ideologiju vaskrsewa i nu`nosti `rtvovawa pojedinaca, kolektiva i genera-cija da se ona postigne. Tragi~nost herojske sudbine bila je osnovna inspiracija,koja se prenosila s kolena na koleno, izvor duhovnog nadahnu}a, energija juna~koganga`ovawa, instinkt trpqewa i podno{ewa patwe da bi se stvorila prilika zaregeneraciju starog sjaja i slave. Srbinu su mogli da otmu dr`avu i slobodu, aline i wegovu iskonsku veru u Bo`je provi|ewe na kojoj je izgradio sopstvenu crkvu,akceptirao duhovne i kulturne vrednosti civilizovanog sveta i najvi{e dometeistorijskog razvoja ~ove~anstva, pa ih duboko pro`eo svojim nacionalnim iden-titetom i dr`avotvornim ambicijama. Dolaskom na Balkan ve} u startu su Srbiiskazali nemirewe sa tu|inskom vla{}u, ali nisu ni hteli ni poku{avali da seodupru svim stranim uticajima. Svojoj staroj veri u jednog Boga i ve}i broj polu-bo`anstava, obukli su novo, hri{}ansko ruho, tradicionalne `upanske titule svo- jih vladara zamenili su kraqevskim i carskim, ali su qubomorno ~uvali jezik, ple-menske i rodovske tradicije, borbeni duh i neprihvatawe ropstva. Nepodno{qi-vo je Srbima da budu robovi, ali ne `ele ni da su robovlasnici.
Leave a Comment