Nove bajke u trapericama

Mihovio Ontini

NOVE

BAJKE U TRAPERICAMA

Suvremene bajke i priče za djecu

po motivima bajki braće Grimm

Smashwords edition

ISBN: 9781301545216

Copyright © 2013 Mihovio Ontini

Sva prava pridržana.

mihovio.ontini@gmail.com

sadržaj:

Predgovor

Matematičar

Marie Claire

Prava Ella

Lažljivica

BAJKE U TRAPERICAMA

predgovor

Bajke braće Grimm dio su kolektivne svijesti suvremenog čovjeka. Njihov značaj i utjecaj na kulturu, umjetnost pa i život zapadnog svijeta može se mjeriti jedino s utjecajem Biblije ili grčkih mitova.

Kao i svako umjetničko djelo one su duboko ukorijenjene u mjesto i vrijeme svojeg nastanka. Kroz Grimmove bajke kapilarnom razgranatošću prožete su konkretne društvene i privredne datosti Europe do početka 19. vijeka. Nad tim oporim svijetom uzdižu se čudo i fantazija kao fascinantan protest ljudskog duha nad svim nepravdama i ograničenjima uvijek nesklone nam stvarnosti.

A što je s bajkama danas? Ima li danas čuda koja će nas utješiti? Imamo li mi danas mašte kojom ćemo oslikati svoje ideale?

Bajke u trapericama ne žele se takmičiti s Grimmovim bajkama, niti se imaju namjeru pridružiti njihovoj često opravdanoj kritici. Ne žele ni koketirati sa sveprisutnom disneyfikacijom, a nisu ni puko transponiranje Grimmovih bajki u suvremeni svijet. Bajke u trapericama su samosvojne pripovijetke koje žele biti jasne i razumljive djeci dvadeset i prvog stoljeća, a koje žele istovremeno s ponosom ukazati na izvor svoje inspiracije i tradiciju iz koje proizlaze.

Bajke u trapericama žele dati pravo našoj djeci da čudesan i fantastičan svijet od kojeg rastu krila otkrivaju na podlozi svoje svakodnevice i da se s vječnim moralnim i etičkim načelima upoznaju u kontekstu društvenih i ekonomskih odnosa koji ih u stvarnosti okružuju.

MATEMATIČAR

Izvjesni stariji gospodin imenom Ignacije Faldo bio je najvažniji matematičar u velikoj tvornici kompjutora. Njegov posao bio je vrlo tajan i zato je njegov ured bio mala i mračna soba bez ikakvog prozora u samom središtu ogromne staklene zgrade. Od jutra do mraka sjedio bi tamo gospodin Faldo za svojim stolom i pod svjetlom malene stolne svjetiljke izračunavao sve ono što je bilo potrebno da bi vaš kompjutor radio.

Jednog proljetnog ponedjeljka, baš kao i svakog jutra, točno dvije minute prije osam sati, ušao je gospodin Faldo u prostrano tvorničko predvorje. Kao i obično stotine ljudi kretalo se tamo u svim smjerovima. Ali toga dana gospodin Faldo učinio je nešto neobično. Nije se spustio stepenicama u svoj ured nego se uputio sasvim do kraja mramornog hodnika i strpljivo stao pred lift.

– Puf! – gotovo bešumno otvorila su se vrata lifta. Gospodin Faldo ušao je u prepuno dizalo i – Puf! – vrata su se za njim zatvorila.

Pritisnuo je gumb za najviši kat i ostao stajati po strani. Katovi su prolazili, ljudi su ulazili, izlazili, ali gospodin Faldo ni u koga nije ni pogledao, ni s kim se nije pozdravio, nikome se nije nasmijao, niti je ikome klimnuo glavom jer gospodin Faldo nikoga nije poznavao.

Kad je konačno u liftu ostao sam pred ogledalom je popravio svoju leptir kravatu, maramicom obrisao naočale, još jednom češljem prošao kroz gustu sijedu kosu i … – Puf! – vrata lifta su se otvorila.

Gospodin Faldo sigurnim korakom zaputio se kroz luksuzne dvorane najgornjeg kata. Sve je ovdje bilo svečano i pusto. Sa prevelikih fotografija na zidovima gledali su ga nasmiješena lica: direktori, menadžeri, stručnjaci sviju vrsta. Ali gospodin Faldo ni na što nije obraćao pažnju. Njegovi koraci uporno i bešumno gazili su po dubokom bijelom tepihu i zastali tek pred vratima od debelog mutnog stakla. Preko cijelih tih vrata bila su ugravirana elegantna slova: J i P, a između njih jasno se nazirao rimski broj III.

Gospodin Faldo pogledao je na sat, pričekao sekundu i kad je kazaljka na njegovom satu pokazala točno osam sati i nula sekundi pokucao je na vrata – Kuc! Kuc! Kuc!

Vlasnik tvornice mladi gospodin Julius Palpa Treći osobno mu je otvorio vrata:

– O, gospodine Faldo, drago mi