You are on page 1of 41

Uvod

Za mene je velika stvar bila kad sam doznao da se jedan tako vaan antiki grad
nalazio na podruju dananje Srebrenice , to me naprosto zaintrigiralo pa sam se bacio na pronalaenje literature i svih meni dostupnih podataka koji govore o Domaviji.Jednoga dana odluio sam svoja skromna saznanja podijeliti sa svima vama koje bi neto tako moglo zanimati ili vam na kraju krajeva koristiti.Srebrenica je po svojim rudokopima poznata od davnina . Moe se pronai podatak da se ona u Dubrovakim spisima pominje 1352. godine kada dvojica knjigonoa izjavljuju da su 2. augusta te godine predali pismo Gruba Manetia nekom Dobri BevenjutiuCibranoviu, zlataru u Srebrenici. Srebrenica kao rudarsko mjesto prvi puta se pominje 1376. godine zbog bogatstva srebrom , olovom i mineralima, ona je tada bila pod vlau Dubrovana. Godine 1410. Srebrenicu zauzimaju Maari , a od 1411.1440. godine ona je pod Srpskom vlau , od 1440.-1443. godine bila je pod Turskom vlau , zatim 1443. pripade Bosni , to je kako kau izazvalo dugotrajni rat izmeu Bosne i Srbije. Konano zauzimanje Srebrenice od Turaka bilo je 1463. godine. Sva ta osvajanja ostavila su traga na tom prostoru , to e rei da je Srebrenica mnogo puta stradala a naroito u ovome posljednjem ratu kada je irom svijeta postala poznata po genocidu.Zadnjih godina pojam Srebrenica je jedino vezan sa genocidom i ratnim razaranjem , pa je kamen spoticanja u politikim i drutvenim odnosima na ovim prostorima , razlog mnogobrojnih polemika i prepirki ,to me primoralo da o Srebrenici govorim malo drugaije zapravo podsjetim da Srebrenica ima svoju znaajnu i svijetlu istoriju koja je pomalo i zaboravljena.Da govorim o neemu dosta ljepem. Kroz Srebrenicu je godine 1660. proao i slavni Evlija elebija od koga doznajemo da je ona tada bila grad sa posadom od 40 vojnika kojom je zapovijedao dizdar.Najsvjetliji dio istorije ovoga podruja nalazi se u Rimskom dobu , kada je Srebrenica odnosno Domavija kako se tada zvala bila veoma znaajan grad. To se otkrilo tek pred kraj 19. stoljea zahvaljujui rudarsom drutvu Bosnia iz Bea , a kasnije i Zemaljskom muzeju BIH. U ta davna doba Domavija je bila centar u kome se nalazila uprava svih rudnika na podruju Panonije i Dalmacije , to je jedan veoma ogroman prostor, pored toga u Domaviji se vrila eksplatacija srebra , bakra , cikna , eljeza i olova. Domavija je imala sve objekte koji karakteriu jedan rimski grad kao to su kurije , terme , tribunal , forum , bazilika , vodovod i dr. Tokom iskopavanja na kraju 19. stoljea ovdje je naeno dosta vanih natpisa , predmeta , rimskog novca i na osnovu svega toga jasno se vidi uspon ovog naselja kroz vrijeme od sela do kolonije. Prvobitno je Domavija pripadala Skelanima , ali usponom Domavije Skelani su izgubili svoju poziciju pa centrom ekplatacije ruda postaje Domavija.Zna se da su se kopanjem rude ovdje bavili i Iliri dakle starosjedioci. Ne moe se tano rei kada su Rimljani zauzeli podruje Istone Bosne ali se zna da je ustankom Ilira u Srednjoj Bosni 9. godine nove ere na ijem je elu bio Baton (po kome je ustanak i nazvan Batonov ustanak) da su se Iliri konano ukljuili u sastav Rimske drave. Ilirik je ranije bio podjeljen na Dalmaciju i Panoniju , pa su to podjelu prihvatili i Rimljani , podrucje danasnje BIH vecinom je pripadalo Dalmaciji , dok je manji dio zahvatala i Panonija. Osvajanje BIH od strane Rimljana imalo je snaan utjecaj na kulturnu , demografsku i politiku sliku, to je prije svega znailo uspostavljanje novih drutvenih odnosa , transformaciju privrede i izlazak domorodakog stanovnitva iz prahistorije. Novom nainu ivota najvie su doprinijeli Italici koji su se kao doseljinici smjestili u urbana sredita. Rimljani su nastojali da na 2

podruju nekadanjeg Ilirika uspostave vrstu vlast uz jaku vojnu potporu. Rimljani su brzo pristupili gradnji cesta , koje su im pomagale za odravanje reda, pri izvozu prirodnih bogatstava , te se koristile i eksplataciji, ali i radi povezivanja pojedinih mjesta. Dovoenjem strunjaka iz istonih provincija Carstva , raste interes za rudna bogatstva na naim prostorima, i najprije otpoinju za eksplatacijom zlata. Najvaniji rudnici na podruju Istone Bosne nalazili su se na obroncima planina :Kvarc, Lisac , Podlisac, na brdima iznad Gradine i Sasa, uz Majdanski Potok , Suhoj , Hrastiku , Guberu , Vitlovcu i Potoarima. Rudnicima su upravljali carski najmesnici prokuratori. Obzirom na to da je centar rudarske i metalurke djelatnosti bio grad Domavija tu se nalazilo i sjedita prokuratora.Radnici su dolazili iz svih dijelova Carstva , veinom su to bili robovi i osuenici, to je demografski sastav Domavije inilo jako arolikim. Na elu kolinije Domavija bilo je gradsko vijee kao najvie upravno tijelo , gradski dunosnici birani su iz gornjih slojeva drutva , odnosno bogati stanovnici koji su o svom troku podizali javne objekte , postavljali statue , fontane i slino, dok su carski povjerenici bili najvei inovnici u Domaviji. Broj stanovnika u Domaviji nam je nepoznanica , ali postoji pretpostavka da se taj broj kretao od 3000-5000. Zadnja vijest o Domaviji potjee iz 274. godine , odnosno iz te godine potjee najstariji pronaen natpis. Sam znaaj Domavije za istoriju ovih prostora je nesaglediv , a alosno je to to se o istome malo zna. O Domaviji je napisano mnogo radova , ali su oni uglavnom poznati i dostupni malom broju ljudi , studentima i profesorima historije recimo. U samim udbenicima u osnovnim i srednjim kolama Domavija se i ne pominje. Prvi puta za Domaviju sam uo tek na fakultetu, to mi je bilo zapravo jedno prijatno iznenaenje , i sama Domavija je nekako pridobila moje simpatije , pa sam odluio malo vie doznati o tom antikom gradu. U ovome radu nalazi se veina mojih saznanja o Domaviji. Moja namjera je ovaj rad uiniti dostupnim iroj skupini ljudi , a vjerujem da e isti pomoi studentima i buduim istraivaima jer se zasigurno prostor Domavije da dodatno istraiti. Domavija bi mogla biti i odreen magnet za turiste u dananje vrijeme , samo ako bi se dovoljno promovisala. Iznenadit e vas zasigurno pojedini podaci , kao reicmo to da su u to vrijeme imali jako kvalitetnu vodovodnu mreu , kao i to da su imali recimo sitem podnog grijanja, nain ureenja gradskih kupki , planiranje i gradnja objekata , obiaji... Domavija kao jedna kulturna , politika i istorijska injenica nikako ne bi smjela biti tako mizeran podatak u naoj istoriji. Emir Nii

Iskopavanja do 1890. godine

Godine 1880. u Beu je osnovano rudarsko drutvo Bosnia sa ciljem da


pronae antiki grad Argentariju (poznatu iz Tabule Peutingerijane) sa ozbiljnom namjerom da se obnovi eksplatacija ruda na tom podruju.Jo godinu dana ranije (1879.) dok je na tom podruju boravio dr. Em Titze prilikom geolokih istraivanja uo je od domicijelnog stanovnitva da je tu nekada postojao rudokop. Istraivanje podruja istone Bosne povjereno je rudarskom poslovoi Ludvigu Ljudevitu Pogatschniku koji je u to vrijeme vaio za velikog strunjaka. On u martu 1883. godine na uu Majdanskog potoka i Saske rijeke u mjestu Gradina iznad jednog mlina pronalazi ornamentisan kamen i u mlin uzidano kamenje od andezitne lave sa ulomcima oklesane mramorne ploe i crvene opeke, temelje poruenih zgrada i gomile graevinskog kamena.1 Najvaniji od tih nalaza je jedan kamen s natpisom I.O.M. ET GENIO LOCI PRO SALVTE MVNICIPII PO SVERAT VSVS ATQVE CVLTVS (slika 1) , koji naalost nije sadrao naziv tad ve zaboravljenog antikog grada, tog dana Pogatschnik u svoju radnu knjigu upisuje :Izgleda da sam naao antiki grad.Mogla bi to biti Argentaria. Na i oko podruja nekadanjeg grada Domavije esto su se tih godina mogli pronai razni predmeti iz rimskog doba.Godine 1882. na Krivom brijegu pronaen je bakreni dinar iz doba cara Konstantina II (337.-340.god.). Ljeta 1885. godine jedan pastir je u staroj jami kod Krivog brijega pronaao rimsku rudarsku svjetiljku (slika 2), identina svjetiljka naena je i 1889. godine kod sela Dimia uz tri bakrena novia prilikom osipanja tla.Zatim temelj jonskog stupa nadjen 1883. u jednom vrtu (slika 3).Godine 1884. pri izgradnji puta Pogatschnik je pronaao mramorni kamen na kome su se vidjela latinska slova (slika 4). Ispostavilo se da je to pronalazak od izuzetne vanosti. Visina tog mramornog stupa je 114 cm , irina 69cm , a debljina 45 cm, pretpotsavlja se da je kamen imao i svoj postament, i naglavak. Tekst glasi : L DOMITIO I EROTI VI RO EX EQVES (T)RIBVS TVR MIS EGREGIO PROCVRATORI METALLORVM (P)ANN(O)N DELM(A)T MI (R)AE INTE(G)RITATIS (E)T BONI(TA)TIS M AVR RV(ST)ICVS V E DVCE(NA) AMICO PRESENTA(NTI)SSIMO2

Na osnovu ovoga teksta doznajemo da je spomenik podignut u ast Luciju Domiciju Erostu , prokuratoru metallorum Pannononiorum et Delmatiorum , a postavlja ga ducenarius M. Aurelius Rusticus. Iz toga doznajemo i da je Lucio Domicije bio vrhovni upravitelj svih rudnika u Panoniji i Dalmaciji , to samoj Domaviji ondnosno dananjem podruju Srebrenice daje velik znaaj jer to podruje u rimsko carskog doba bilo jedno od glavnih rudarskih mjesta na tom ogromnom prostoru. Krajem augusta 1884. godine Pogatschnik pronalazi na desnoj obali potoka Sase u Gradini ispisan nadgrobni kamen Katilije Trifine(slika5). Poslije toga rudarsko drutvo Bosnia odluuje da sa dva rudara prekopa Gradinu kojim je opet rukovodio nadrudar Pogatschnik do 15.04.1885. godine. Kopajui jarak naili su na zidinu i daljnjim kopanjem oko njega otkrili ostatke pravokutne zgrade duine 41 m i irine 19,5 metara , ije je glavno proelje okrenuto na sjever i koja je na junoj strani u sredini imala polukrunu apsidu.Naknadno se otkrilo da zgrada ima i dogradu na zapadnoj strani.

Zgrada ima tri ulaza , prostranu kapiju na sjevernom proelju i dvoja uska vrata na junoj strani3 ovdje prilaem tlocrt i presjek zgrade nainjen godine 1890. (slika 6).Na istonoj strani zgrade uz njen temelj naena su tri velika tesana kamena uzidani na nain stepenica od kojih dva nose i natpise ije su dimenzije jednake (visina 121 cm, irina 65 cm,

debljina 40 cm). Natpisi su okrenuti prema zemlji , pretpostavka je da su stepenice vodile u neki podzemni prostor koji nije otkopan. Pronaena su i dva novca cara Aleksandra Severa (222.-235.). Pomenuta dva kamena su od neprocjenjive vanosti jer se zahvaljujui njima i doznalo za ime ovog davno zaboravljenog rimskog grada (municipija) Domav... , odnosno Domavia ili Domaviae.Pretpostavlja se da su bili ukraeni naglavcima i poprsjima. Po itanju dr. Domaszewskog glase : IMP-CAES- M AVREL SEVERO ALEXANDRO PIOFELINV(I)C(T)O AVG- PONT MA(X) TRIB POTX PCOSI(I)I(I)NDVE GENT(ISSIMO) PRINCIPI-ORDO MVN-DOMDD PP- DEDICANTE IVL TACITIANO V E PROC AVG V NVM (INI EI)V(S) DEVOTISSIMO (E)T D(I)C(A)T(ISSIMO) (IULIAE MA) MAEAE AVG MATRI IMP CAES M AVR SEVE(RI ALEXA) N(DRI P) II(FEL IN) V(IC) AVG E(T) (CAST E)T SENAT AC PATR ORDO MVN- DOMAV- D D- P P- DEDICANTE IVL TACITIANO V E PROC AVG (V) DEVOTISSIMO NVMINEORVM

Ovo nam govori da su ta dva spomenika podignuta u ast casru Aleksandru Severu i njegovoj majci Juliji Mamaji od municipija Domav... javnim trokom , a posveeni po prokuratoru Tacitijanu, koji je tada bio prokurator rudnika.4 U to vrijeme postojalo je pravilo da se sve svi spomenici podignuti nekom caru
6

moraju poruiti dolaskom novog, samim tim jasno je kako su dospjeli da slue kao stepenice koje vode u podzemni prostor gore pomenute zgrade. Vano je pomenuti i nalaz statue Venerina od bronca visine 12 centimetara , te njen postament, zatim grumen olova teine 6700 grama , koji je na svojoj povrini imao otisnut broj XX (slika 7). Pretpostavlja se da je to grumen koji je talionica u Domaviji koristila za mjerenje. Broj XX bi tebao znaiti 20 rimskih funti , jer je to bila normalna teina za rudnike proizvode, no tu se javlja jedan nesrazmjer jer 20 rimskih libri odgovara teini od 6550 grama , i tu se pojavljuje razlika od 150 grama koju moda opravdava to da je kalup bio netaan ili se teina poveala zbog oksidacije olova. Tu je opet naeno i neto rimaskog bronanog i srebrenog novca cara Aleksandra Severa (kovanog 224.) , Trebotijana Galla (251.-254.), Konstantina Velikog (306.-337.) i Konstantina II (337.-340.). Pronaeni su jo jako zahrali iljci od koplja, mnogo eljeznih eksera raznih veliina, mnotvo opeke , ulomaka od ilovastih posuda i svjetiljki , kao i komada sirove rude olova. Oko graevine pronaeni su i ulomci od ostataka lijevenog bronca , koji su sa spoljanje strane negdje bili i pozlaeni. Nadrudar Pogatschnik je smatrao da ostaci pripadaju bronanoj statui.

1) Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji , Centar za balkanoloka ispitivanja, Godinjak XV knjiga 13 , Sarajevo , 1977.godine 2) Dr. A. Dowaszewski 3), Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamonji iskopi, Vencel Radimsky ,Glasnik zemaljskoj muzeja Bosne i Hercegovine 1891. god 4) isto

Iskopavanja godine 1890.

Zahvaljujui bosanskoj vladi istraivanja na Gradini su nastavljena 1890.


godine (od augusta do oktobra) za ta su bili zadueni rudarski satnik Vencel Radimsky i rudarski pitomac Fridrik Pogatscnik. Glavna zadaa bila je dobiti to vjerodostojniju sliku nekadanje Domavije. Nakon prvih otkopavanja ustanovili su da su redovi kuca bili poredani na zapadu , sjeveru i sjevero-istoku grada, zatim je na desnoj obali potoka Sase pronaen pravokutnik povrine 2500m2, za koji pretpostavie da je rimski kastrum (castrum).Obzirom na rasprostranjenost zidina , tvrdili su da Domavija mora imati i gornji grad , ali to podruje bilo je pod kuama , dvorinim zgradama , vonjacima te im to nije dozvolilo otkopavanje. Radimsky je odluio da prvo prekopa podruje tzv. Zgrade b tj. one u kojoj je ranije Pogatscnik naao najvie predmeta (vidi sliku 6), tom prilikom po njegovom proraunu maknuto je 782m3 meterijala sve do vrstog tla , i odmah potom je ustanovio da je zgrada morala biti unitena u poaru. U toj zgradi su otkrivene 4 prostorije , prostorija A irine 4.65 metara duine skoro koliko i zgrada ,dakle 41 metar, prostorija B irine oko 12.2 metara i duine cijele zgrade to je ini i najveom prostoriju, zatim tu je pravougaona dograda tj. Prostorija C irine 4.5 i duine od 5.3 metara i na koncu polukruna apsida D koja je prema prostoji B otvorena irinom od 8 metara.Treba napomenuti da su prostorije A i B u istoj visini tj, u visini temelja , a da su dograde C i D nekih 60 centimetara iznad.Prostorije A,B i C imale su pod od ilovae , a apsida D pod od opeke.5 Glavni i srednji zidovi imaju iznad temelja jednaku debljinu od 95 cm (slika 8).Temeljni zidovi su duboki oko 65 cm , debljine 115-120 cm.

Pronaena opeka bila je razliitih dimenzija. Naena je i opeka sa otiskom pasije noge to je esto kod rimskih graevina, u vezi ega postoji nekoliko teza.Prva da to ima veze sa nekim religijskim kultom, druga da su se otisci na opeci nale sluajno i trea najzanimljivija , da su rimski ciglari imali poseban

nain ispitivanja da li je opeka dovoljno suha tako to su putali pse da preko nje prelaze. Na opeci nije bilo nikakvih peata. Jako su vana i tri kamena s natpisima koji su pronaeni godine 1890. Prvi u ranije pomenutoj prostoriji B, visine 150 cm , irine 65 cm i debljine 56 cm , koji na gornjoj strani ima rupu , to nam ukazuje na to da je imao i naglavak (slika 9) postavljen je u ast vitezu Kaju Juliju Silvanu Melaniju od prokuratora Publija Flaminija Pomanala. Tekst po dr. Franji Buliu glasi : C(aio) Jul(io) Silvano
Melanioni eq(uo) publ(ico) Fla(min)i pom(on)ali (ci)v(i) rom(ano). Drugi

kamen je pronaen u dva ulomka (slika 10) , od kojih je jedan leao u prostoriji A , a drugi u prostoriji B. Na njemu je poasni natpis caru Septimiju Severu (192.-211.). Po itanju dr. F. Bulia natpis glasi:
Imp(eratoris) Caesaris L(ucii) Septimi S(e)veri<p>ii Pert(i)nacis Aug(usti), Arabic(i), Adiabenic(i), Parthici (Max)imi p(atris) p(atriae) (tribu)nicac (potesta)ti(s) Trei kamen s natpisom naen je u prostoriji B , i

on je zapravo polovica spomenika izvijesnog Aurelija Vera (slika 11).Taj kamen dimenzija je 55 cm visine , irine 55 cm i debljine 20 cm. Uz natpis se nalazi ornament u reljefu sastavljen od lia i zavojaka. Doktor F. Buli ga popunjava i ita ovako: (Imperatori) Caes(ari) M(arco) Aurelio, Imp(eratori) Cases(ari) L(ucio) Aurel(io) Vero,L(ucio) Aelio Aurel(io) C(o)m(modo)... U prostoriji B pronaena su jo 4 znaajna novia , prvi od cara Trajana (98.-117.) , koji je do tada najstariji pronaen novac u Gradini6 (Domaviji). Drugi nosi ime Solonine , supruge cara Galijena (259.) , trei iz doba cara Aurelijana (270.-275.) i etvrti novac cara Konstantina velikog (306.-337.) kovan u dvadesetoj godini njegovog carevanja.7 Naeno je dosta predmeta od bronze , koji su veinom uplji. Predmeti su pronaeni u svim prostorijama a ponajvie u apsidi D. U prostoriji B pronaen je ljudski desni noni palac od bronce (slika 12) , malo uvelian u odnosu na prirodnu veliinu, zatim ostatak desnog placa ruke u prirodnoj veliini naen u prostoriji C (slika 13). Obzirom na to smatra se da je tu postojala najmanje jedna , a moda i dvije bronane statue u prirodnoj veliini , koje su po pretpostavci unitene prilikom provale
9

Varvara u Domaviju. Od bronanih predmeta naena je i zanimljiva fibula (zihernadla) sa luastim glavicama na krajevima (slika 14) karakteristine za kraj 3. stoljea ( i cijeli 4. vijek), te jedna mala fibula oblika karakteristinog za kraj 2 vijeka u podruijma Dacije , Panonije i Norika (slika 15). to se tie eljeznih predmeta najvie je bilo eksera sa elinim glavicama promjera do 5 cm , te jedan obini radniki eki pronaen u prostorji B , koji s jedne strane ima pravokutnu glavu , a s druge strane vertikalnu otircu. Zatim trnokop , koji je naen u prostoriji A duine 25 cm , sa otricom irine 6,5 cm. Nalo se neto polomljenog stakla razliitih boja. Mnogo je i ilovastih ulomaka od raznovrsnog tipino rimskog posua. Moda nije s goreg pomenuti i nalaze olovnog grumenja , olovnog sjajnika , jamu koja je bila puna krea , fragmenti opeke ... U svom izvjeu u Glasniku zemaljskog muzeja BIH godine 1891. rudarski satnik Radimsky daje svoje miljenje o pomenutoj zgradi : Toliko se danas ve za stalno moe rei da je ta zgrada u Domaviji zauzimala glavnije mjesto, poto su joj oba glavna proelja bila ukraena stupovima i poto su se nali toliki natpisi u njoj i kraj nje. Izmeu pojedninih prostorija te zgrade apsida za cijelo zauzima prvo mjesto , jer samo je taj prostor bio potarcan ciglom i sam tu su zidovi bili obojeni , a tu se nalazi i veliki mramorni postament , na kome je valjda neko stajala statua. Arheoloka iskopavanja u 1890. godini , veoma su znaajna jer su na povrinu izbacila i devet kamenitih ploa s natpisima , te se pokazalo da pronaeni novac obuhvata vrijeme od Trajana do Konstantina II , odnosno od 90-340 godine nove ere. Na osnovu tog novca bazira se tvrdnja da je varo Domavija postojala do polovine 4. vijeka.

5) Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamonji iskopi, Vencel Radimsky ,Glasnik zemaljskoj muzeja Bosne i Hercegovine 1891. god 6) odredio dr. iro Truhelka 7) isto

10

Iskopavanje godine 1891.


Iskopavanja se nastavljaju i 1891. godine pod rukovoenjem rudarskog metra Ljudevita Pogatschnika. Ustanovilo se ubrzo da se Domavija prostirala na sve strane vie nego to se to moglo suditi po ruevinim gomilama koje su se tada mogle vidjeti, otprilike do najsjevernije zgrade sela Gradina.Nainjena je i nova skica koju ovdje prilaem.

Znakovi na karti su sledei iskopane zgrade i zidine ,

- zgrade koje su postojale u selu Gradini , -ruevine pod kojima se pretpostavljalo da su

11

ostaci podova od zgrada , groblja.

- razasut graevinski materijal ,

-stara rimska

U svom izvjetaju Vencel Radimsky opet pominje ranije otkopanu zgradu , i prilae njen novi tlocrt, mene su najvie iznenadile drugaije dimenzije iste zgrade. Ranije su pomenute dimenzije 41 metara duine , i 19,5 metara irine , ali u izvjetaju iz 1891. navodi irinu od 33,1 metara i duinu od 18,7 metara. Prostorija A u novom izvjetaju ima dimenzije 4.65 metara (identino kao u izvjetaju iz 1890.) i sad duinu od 31 metara , za koji kaze da je predvorje spojeno sa prostorom B, duine 31 metara i irine 11.9 metara i sada njena povrina iznosi 372.5m2 . Apsidu D sada oznaava sa C , a sada su tu dva dograena prvokutna prostora oznaena sa D i D'. Pored nje je sad ponaena pobona zgrada dimenzija 14.8 metara duine i 7.6 metara duine (sve prikazuje slika 16). U toj sad novoj dogradi nalazi se prostor oznaen sa E duine 8 metara i irine 6.65 metara koji ima vrata prema prostoriji B i prostoriji F dimenzija 3.95m duine i 2,7m irine , pored kojeg je i prostor G duine 3.95m i irine 3,25m. Radimsky je otkopavajui ovu zgradu primijetio da je i ovdje primjenjen tipino rimski stil gradnje podova sa pregradnim zidiima tj. kanalima (slika 17), koji slue za grijanje podova vruim zrakom , to je karakteristino u klimatski hladnijim rimskim podrujima. Sama injenica nam mnogo govori o naprednosti rimske civilizacije , koji su u ta davna vremena imali svoj sustav podnog grijanja. Za zagrijavanje prostorija su koritene i ogrijevne cijevi od ilovae kakve su naene i ovdje. U uglu prostorije B godine 1891. pronaena su dva kamena sa natpisima ,oba od vapnenaca , te jednakih dimenzija visine 120cm , irine 60cm , debljine 46 cm. Natpise je popunio profesor Alfred Domaszewski. Prvi natpis prikazan je na slici 18 , a glasi : IMP (eratori) C(aesari) G(aio) VIBIO TRAEBO NIANO GALLO P(io) F(elici) INV(icito) AVG(usto) ORDO DEC(urionum) COL(oniae) M...... D(omaviae). Dok drugi natpis prikazan u slici 19 glasi : IMP(eratori) C(aesari) G(aio) VIBIO TRAEBON(iano) VELDVM(niano)
12

VOLVSI ANO P(io) F(elici) INV(ieto) AVG(usto) ORD(o) DEC(urionum) COL(oniae) M.... D(omaviae). Oba kamena su poasni spomenici koje je postavilo opinsko vijee Domavije carevima Gallu i njegovom sinu Volusianu (koji su vladali od 251.-254. god.). Ovi spomenici takoer su od velike vanosti jer potvruju da je polovinom treeg vijeka Domavija bila kolinija. Ranije , tj. pod vlau cara Aleksandra Severa (225.-235.) bila je municip. Radimsky smatra da je slovo M , u zadnjem redu natpisa poetno slovo nekog nadimka varoi Domavije.

U istoj prostoriji u njenom sjeverozapadnom uglu pronaena su dva ulomka ispisanih spomenika.Prvi od sivog vanpnenca na kome se vide zavrna slova nekih rijei u prvom redu to je A , u drugom E , a u treem pola slova C ili moda G. Drugi ostatak je od trahita , ima slova IM , to je sigurno poetak rijei Imperator , pa se vjeruje da je to dio spomenika koji je takoer postavljen u ast nekom caru. Pored junog zida prostorije B naena je ploa od vapnenca koja je na gornjoj strani imala udubljenja koja slie ljudskim stopalima (slika 20).Ploa je djelimino razbijena i komadi su zaliveni olovom. U ovoj zgradi naeni su jo , 16 komada (naknadno jo dva bakrena novca u prostoriji D) jako zahralog bakrenog novca , mogo komada uplje lijevenog bronca , ulomak bronanog koluta pravougaonog presjeka promjera 45mm , i mala bronana fibula koja potjee iz srednjeg doba rimskih careva.8Te fibule imaju tu karakteristiku da im se glava zavrava u pravokutni nastavak u koji se uvrstia spiralna zavojka.One takoer nisu este ali su pronalaene sve do skandinavskog sjevera. U glavnoj dvorani B pronaen je i olovni hljeb teine 3 kg koji je na gornjoj povrini imao znak II I. Pronaen je i klju duine 9 cm , tri
13

ulomka irokih potkova , otrica od noa , kuka iz zida te 15 eksera razliitih veliona. Mnogobrojni ulomci od ilovastih i staklenih posuda takoer su pronaeni i 1891. godine. Na jednom komadu opeke debljine 6 cm urezana su slova SAT (to je valjda skraenica od Saturninus). U prostoriji E pronaen je cilindrasti loni visine 5cm , i promjera 4 cm. U istonoj pobono zgradi koja je otkopana te godine pronaen je jedan srebrni i 7 bakrenih novia , zatim nekoliko komada lijevenog bronca te ruka od bronca koja je po svemu sudei pripadala nekoj statui (slika 21). Zanimljiva je i ploica od crnog kriljevca duine 122mm , irine 74mm i 8mm debljine , to je zaparvo paleta koja je koritena pri bojenju raznih predmeta. Istona pobona zgrada kako je naziva Radimsky u sebi je skrivala i nekoliko ploha od peene ilovae , prva dimenzija 58x58x6 cm , druga 55x55x6 cm, trea 56x38x5,5 cm sa dvije rupe u sredini promjera 5cm . Obzirom na dimenzije glavne zgrade , iroka vrata , dograde , apsidu , ukraene zidove , Radimsky smatra da je ova zgrada sluila u javne svrhe tj. opinska kua, kurija varoi Domavija. Ispred zgrade nalazila se iroka cesta (oko 10 metara irine) na kojoj je stajao i kameniti rtvenik Jupitara (slika 4).U zgradi su stajali bornana statua u prirodnoj veliini , te poasni spomenici cara Marka Aurelija , Lucija Vera , Kommoda , Septimija Severa , Aleksandra Severa , Gala i Volusiana.Zatim poasni spomenik carskog prokuratora i rimskog graanina Kaja Julija Silvana Melanija, te poasnim spomenik prokuratora metallorum Pannononiorum et Delmatiorum Lucija Domicija Erosa. Pomenute godine poelo se i otkopavanjem graevina uz desnu obalu Saske rijeke.Prvo se poelo sa kopanjem jaraka kako bi se ustanovili pravci zidova i dolo se do proirene skupine zgrada. Tom prilikom prvo je pronaeno neto komada opeke , ostatci ogrijevnog sustava od ilovastih cijevi , ak i cijevi drugaije izvedbe od onih pronaenih ranije , pa su ove po Radimskom sluile za ventilaciju , tj. odravanje prostorija suhim a ne za zagrijavanje.Radimsky je pretpostavljao da je tu nekada bio kastrum (vojni logor).Zanimljivi su potom pronaeni natpisi , kojih je bilo dva. Prvi (slika 22) po profesoru Domaszwskom glasi : IMP(eratore) CAES(are) M(arco) AVRELIO ANTONIO PIO FEL(ice) AVG(usto) III ET COMAZONTE CONSVLIBVS VAL(erius) SVPER V(ir) E(gregius) PROC(urator) AR CO AQVAM SVFFICIENTEM I XDVXIT . Ovaj natpis potjee iz godine 220. u kome se kae da je prokurator srebrnih rudokopa Valerius Super za vrijeme konzula Aurelija Antonija i Camazona u javno kupalite vodovodom naveo vodu.Ime prokuratora Valerija Supera naeno je na jo jednom kamenu koji je naen prilikom pregraivanja mosta na Drinjai, taj natpis nam govori da je Valerius Super popravio trnicu (macellum) koja je razorena u poaru.
14

Drugi natpis (slika 23) pronaen godine 1891. pri otkopavanju uz desnu oblasu Saske rijeke glasi po profesoru Domaszewskom : IMP(eratore) CAES(are) L(ucio) DOM(itio) AVRELIANO AVG(usto) II ET CAPITOLINO CO(n)S(ulibus) AVR(elius) VERECVNDVS V(ir) E(gregius) PRO(curator) ARGENTARIA RVM BALNEVM VETVSTATE CONLAPSVM AD PRISTINAM FACIEM REFORM(a)RE CVRA VIT. Spomenik potjee iz 274. godine , u kojem se kae da je prokurator srebrnih ruda Aurelijus Verekundus za oba konzula cara Aurelijana i Kopitolina obnovio porueno kupalite. Oba kamena jako su vano jer se zahvaljujui njima doznalo za imena dvojice prokuratora iz Domavije i odaju lokaciju nekadanjeg javnog kupatila(terme). Ovo su bili cjeloviti natpisi , a pronaena su jo dva mala ulomka sa ostatkom natpisa . Prvi je od trahita i na njemu su vidljiva slova MN . Zatim i jedan malih komadi kamena s natpisom na kome se razaznaju slova A i M. Na drugome su slova bila potpuno izlizana i samim tim ne itljiva. Blizu njih leala je i ukraena glava jonskog stupa od vapnenca(slika 24). U blizini natpisa pronadjena je i glava statue od trahita visine 18 cm (slika 25) , dodue oteena jer su joj nedostajali nos i gornja usna. U unutranjosti kupalita pronaena su dva ostatka natpisa od trahita , na prvom se razaznaju slova MP , a na drugom OC AR RVM. Uz natpise pronaena je i ruka koja dri koplje od trahita, ruka je od lakta do vrha prsta duga 25 cm , a zajedno sa komadom koplja iznosi sve ukupno 61 cm. U istoj prostoriji gdje je pronaena ruka s kopljem nali su se : komadi kamena s natpisom gdje se u gornjem redu moe propoznati slovo A i u donjem slovo M , lijevo ljudsko stopalo (slika 26) od trahita 13 cm duine, na kamenom postamentu irine 13.5cm.Stopalo i ruka sa kopljem zasigurno su ostaci od iste statue jer medjusobno odgovaraju po materijalu ali i veliini, dok ranije pomenuta glava izvjesno pripada drugoj statui.Radimsky dalje tvrdi da je statua od koje su pronaeni stopalo i ruka stajala na postamentu koji je
15

imao natpis , a da su ostaci toga natpisa zapravo tri pronaena ve pomenuta kamena ulomka (slika 27).

Nadalje je pronaen postament od ute trahitne sedre sa ostatkom dva ljudska stopala , a uz desno stopalo se moe vidjeti i donji dio ptice (orla) to je zasigurno ostatak neke carske statue. Nala se ko tzv. Junih vrata luasta fibula kojoj je nedostajala glava (slika 28). Olovni uteg pronaen je nedaleko od trahitnog stopala , imao je klasian oblik rimskog utega teine 1024 grama.to se tie eljeznih predmeta naeno je mnogo eksera , posebno je zanimljivo njih 5 na tzv. junim vratima sa polukrunom glavicom 55mm promjera kojima su vjerovatno bila okovana vrata koja su nekad tu postojala. Tu su takoer naeni i otrica od noa , polovica konjske spone (slika 29). Zanimljiv je i ostatak staklenog vra za vodu , i blizu njega pronaen komad stakla sa natpisom koji mu zasigurno pripada. Na natpisu se u gornjem redi vidi vertikalna crta koja bi mogla pripadati slovima I ili T , a u donjem redu se vide slova THE , vjeruje se da bi to mogao biti naziv tvornice stakla. Nalo se mnogo ostataka ilovastih predmeta , zatim opeke koja esto na sebi ima odreen ornament (slika 30). Bilo je i neto duguljstih cigli sa ornamentom dimenzija 41x13x5 cm (slika 31). Naeno je i novca (oko 40 komada) od kojeg je neto naknado odredio Fridrik Kenner , a to su : 1.Bronani novac, Senatski kov , druga polovica 1 vijeka nove ere. to ga ini najstarijim naenim novcem u Domaviji. 2. Srebrni dinar Antonija Paija (138-161. god.) 3.Sestercija od bronca cara Kommoda (180-192. godine) 4.Srebrni dinar Septimija Sevra (192.-211. god.)

16

5. Bakreni dinar , s kraja II stoljea nove ere vjerovatno od cara Karakale (198217.god.) 6.-9. etiri bakrena novca Galliena (254.-268. godine) 10.-13. Bilonski dinar i tri bakrena novca Klaudija II Gotika (268-270. god.) 14. Bilonski dinar M. Annija Florijana (276. god.) 15. Bakreni novac Proba (276-282.god.) 16. Bakreni dinar Konstantina Velikog (306.-337. god.) 17. Novac Filipa Arapina col. Viminacium (244.-249. god,) 18. Novac cara Gallijena (254-268. godine.) 19. Novac Klaudija II Gotika (268-270.) 20. Novac Aurelijanov (270-275. god.) 21.-22. Dva novca Probova (272.-282. god.)

8) odredio J. Szombathy godine 1891.

17

Iskopavanja godine 1892. i 1893.

Tokom ljeta godina 1892. i 1893. nastavljeno je sa iskopavanjem Domavije.


Ovoga puta pod rukovodstvom Eduarda Vorlieka jer je 14.02.1892. preminuo Ljudevit Pogatschnik koji je ranije vrio iskopavanja. U primaran cilj ispopavanja ovih godina bio je potpuno otkopavanje kupalita i tribunala, te je otpoeto i prekopavanje nekadanjeg gornjeg grada Domavije. O svemu ovome pisao je u svom izvjetaju Vencel Radimsky u Glasniku zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1894. godine. Ponovno se vratilo iskopavanju onoga to je ranije zapoeto u prvom redu to je Istoni prigradak kurije (vidi sliku 16) , dolo se do toga da je to pravugaonik duine 28m i irine 10,8 metara koji je svojim jugozapadnim dijelom zahvatao istoni glavni zid kurije.U toj zgradi nita osobito nije pronaeno , osim to je u poprenom kanalu naeno zidne opeke , ploa od taraca,ogrijevnih cijevi , te ilovastih ostataka. Izvan zgrade u njenoj blizini naeno je razliitih predmeta, vano je pomenuti dva nejednaka ostatka od poasnih kamenova . Na prvome se mogu razotkriti slova ISSIMO(slika 32) , a drugi ima rupu za nasaivanje i na njemu se raspoznaje samo slovo D (slika 33). Zanimljiva je i mala gema od staklene paste na kojoj je naga figura okrenuta na lijevo koja u desnoj ruci dri luk , a u lijevoj neki manji predmet (slika 34). Bila je tu jo i fibula duine 44mm, jedan potpuno izlizan novi te polukruna glava broncanog klina.Ostatak tankog potkova jedan je od predmeta tad naenih kao i par igala. Po samoj osnovi Istone pobone zgrade i na osnovu pronaenih natpisa moe se rei da je ona imala neku javnu svrhu, Radimsky je naziva tribunal. Kada se zgrada tribunala potpuno otkopala krenulo se sa otkopavanjem na sjevernoj strani ceste naspram kurije i tribunala , gdje su otkopani ostaci zgrade koju Radimsky naziva Kua sjeverno od kurije. (slika 35). Prvo je otkopana prostorija nalik trijemu duine 26,5 metara ovdje oznaena brojem 1. Pored nje je drugi trijem oznaen sa 2 , zatim na junoj strani su se nale prostorije 3 , 4, 5 i 6. U prostoriji 6 bilo je ostataka nalijevenog lijepa na kamenitom taracu dok su druge prostorije imale standardni glinasti pod. Na sjeveru je zid uz Majdanski potok uz koji je pronaeno mnotvo ilovastih predmeta te olovnih ploha. Najvea olovna ploha fuga je 75cm , i iroka 50cm.
18

Uz istoni zid kue naen je komad lapora sa ornamentom, te olovna ipka 70 mm duine , oko 15 mm debljine. U prostoriji sa brojem 2 naeno je vea koliina bukovog uglja,takoer i ulomak stupa od vapnenca promjera 35cm bronane fibiule, dosta ostataka od ilovastih posuda i dva komada crvene olovne glei. U prostoriji 4 naao se ulomak ulomak eljeznog klina sa okruglom pljosnatom glavom. U prostoriji 6 pronaena je provincijalizova korintska glavica od trahita,ija je povrina promjera 50cm , to znai da je ona pripadala velikom stupu (slika 36). to se tie ilovastih ostataka (neke su bile i ukraene) , naao se tu fragment crvenkaste lampe , i ostatak sive zdjelice, koja je na dnu bila rupiasta pa je zasigurno sluila kao cjediljka. Od onoga to je od ostataka restaurirano treba pomenuti ilovasti pehar bez ruki dimenzija , visine 80mm , prenika 83mm. Radimsky u izvjetaju zakljuuje da je i ova zgrada imala neku znamenitu upotrebu u Domaviji.9 Jako znaajno i vano bilo je otkopavanje kupalita (terme). Ovom prilikom tu je tlocrt kupalita (slika 37) nainjen 1893. godine , radi lakeg snalaenja u tekstu.

Dimenzije kupalita u Domaviji nisu tako impozantne kao kupalita Svete Barbare ili centralne toplice u Pompejima, mada svojom povrinom dostiu
19

veliinu malih toplica u Pompejima. Povrina iznosi 2112m2 , sastoje se od skupine zgrada od oko 52,8 metara duine i 50,8 metara irine. Vencel Radimsky je u svom izvjetaju iao redom objanjavajui svaku prostoriju ponaosob , budui da to izvijee slijedim u ovom radu krenut u istom hronologijom. Prostorija 1- Ona s vanjske strane ima pravougaoni oblik ali je unutra potpuno okrugla sa promjerom od 4.68 metara.U otkopanom materijalu tu naenom nalo se zidnog kamena , lijepa , murnjaka i eremita. Ulaz u ovu prostoriju vodi iz prostorije oznaene brojem 5 kroz vrata irine 1,2 metara.Pod u ovoj prostroji bio je crven, a temelj zidova visine je 60cm iznad zemlje.Ovdje je ranije , jo 1885. godine pronaena ilovasta lampa (slika 2). Prostorija 2 ima pravougaoni oblik , duine je 5 metara , i irine 4,46 metara. Ova prostorija imala je tad i jako ouvan zid visine do 180cm , ali je bila bez ulaza , i njen pod bio je nabijen glinom.U ovoj prostoriji naen je jako zahrao predmet za koji se pretpostavlja da je bode, duine 26cm , odnosno duina otrice 18cm i duina drke 8 cm.Bio je tu i ulomak staklene posude , fragment stupa i neto laporastih ploha za oblaganje zida od kojih je jedna bila ukraena lisnim ornamentima (slika 38). to se tie ove ukraene ploe vjeruje se da je ona tu dospjela iz prostorije sa brojem 3 , jer ih je tamo naeno vie. Prostorija 3 izvana je pravougaonog oblika , a unutra ve prelazi u polukruni.

Dimenzije su joj 4,7 metara irine i 3,78 metara duine. Ima ulaz irine 4,3 metra koji je spaja sa prostorijom broj 7. U ovoj prostoriji pored murnjaka i eremita naeno je drvenog uglja , komada ciglastog betona i cijevi za ogrijev sa grliima. Ve je pomenuto da je bilo i laporastih ploa sa ornamentima. Ovdje su neto poslije pronaena dva bronana novca i brus duine 19cm. Prostorija 4 sa sjevera je zatvorena apsidom na koju su naslonjena dva potporna stupa koji nisu spojeni sa zidom , pa se vjeruje da su napravljeni naknadno. Duina ove prostorije je 6,45 metara a njena irina 4,9 metara i ima otvor za vrata irine 1.3 metara. Pod ruevinom je pronaeno neto laporastih ploa (slika 39). Na podu su leali ulomci arhitektonskih ukrasa od finog vapnenog lijepa ,

20

to znai da je ova prostorija ili po zidovima ili plafonu bila ukraena arhitektonskim ukrasima od lijepa. Podna povrina ove prostorije bila je ukraena mozaikom (slika 40). Mozaik je naravno sainjen od vie boja i to crvene , zelene , bijele , ute i plave. Vjeruje se da je mozaik uraen neto kasnije. Ispod mozaika pronaena je i kotana ivaa igla duine 7,2 cm , te bronana kuka duine 9,7cm , eljezni klinac , vea eljezna okovica, i neto ilovastih ulomaka. Prostorija 5 je malo izdignuta u odnosu na prostroiju 4.Duine je 4,65 metara , irine 4,34 metara. Ova prostorija je povezana sa prostorijama 1,4,6 i 15 .Tu se nalo ogrijevnih cijevi i ulomaka vapnenaste plohe i ploha od kristalnog vapnenca , vjeruje se da oni potiu iz prostorije broj 4 . Pronaena su tri bronana novca , od kojih je jedan iz vremena Aleksandra Severa , nekoliko eljeznih klinaca. Prostorija 6 duine je 5.3 metara , irine 4,43 metara te ima otvor za vrata u junom zidu irine 3,15 metara. U prostoriji je pronaeno mnogo ostataka ogrijevnih cijevi sa grliima , nekoliko komada ornamentirane laporaste ploe iji su dijelovi naeni i u prostoriji broj 3.Nalo se tu i deblo stupa od vapnenca promjera 36cm , te jedan Billon ski novac od Proba (272.-282. god.), dva ostatka dna od staklenih posuda i brueni okrajak jedne vee staklene posude. Prostorija 7 ima dimenzije 5,3 metara duine , odnosno 4,34 metara irine. Ima otvor prema prostoriji 8 uokviren ciglom irine 1,1 metara. U njoj je naeno neto ostataka od arhitektonskih ukrasa te mnogo ogrijevnih cijevi koje se ovdje pojavljuju u dva oblika. Na podu i to u jugozapadnom uglu naen je hypocaustum (uplji pod) dimenzija 1.5 x1.5 metara koji se sastoji od dva tavana. Prostorija 8 duine je 4,34 metara , iroka 3,45 metara, imala je dva otvora za vrata koji su je spajali sa prostorijama 7 i 9, dok je pronaen i trei otvor prema prostoriji 15 koji je bio zazidan ciglom. Ovdje je naeno neto ogrijevnih cijevi a na zidovima se vide tragovi crvene boje kojom su bili obojeni. Prostorija 9 takoer je duine 4,34 metara a ima irinu od 3,3 metara , ima otvore prema prostorijama 9 i 10. Pod njenim istonim zidom bio je neki zid nalik stupu od opeke visine 80 cm, dug 70 cm , irine 27 cm. Nalo se i ovdje neto ogrijevnih cijevi. to se tie pronaenih stvari naena su dva komada olova jedan iskovan a drugi rasteljen. Prostorija 10 duine je 4.74 metara , irine 4,34 metara , nalazi se 95 cm iznad prostorije broj 9 te ima otvor prema toj prostoriji i jo jedan prema prostoriji broj
21

16. Uz njen istoni zid naena su dva reda ogrijevnih cijevi (slika 41).U ovoj prostoriji nije pronaeno nita , ustanovljeno je da je imala bijeli zid. Prostorija 11 ima dimenzije 4.97 metara duine i 4,34 metara irine, te otvor vrata irine 1,35 metara ispred vrata su stepenice od cigle koje je povezuju sa prostorijom broj 17 koja je izdignutija za 60 cm. Du istonog zida bila je uzidana klupa irine 58 cm i visine 46 cm sa naslonom 30 cm visine. I tu se nalo neto ogrijevnih cijevi. Pored toga naena je nedovrena korintska glavica. Prostorija 12 duine je 4,34 metara , irine 4,03 metara. Zid prema prostoriji 11 bio je potpuno razruen pa se nije moglo ustanoviti da li je imao otvor prema njoj.Ova prostorija je imala i rezervoar za vodu duine 70 cm , irine 50 cm , dubine 30 cm u koji je voda iz vodovoda ulazila kroz olovnu cijev promjera 6 cm. Viak vode iz rezervoara odvoen je olovnom cijevi duine 81 cm i promjera 6 cm.U pomenutom rezervoaru pronaeno je komada drvenog uglja , mnogo ilovastih ulomaka , zasigurno od zdjelica , vreva i lonaca. Restaurirana su dva siva vra ali bez ruica (slika 42). Najznaajniji ilovasti predmet tu je svakako komad okrajka od velike ilovaste posude koja ima natpis na grkom pismu Glykon (slika 43).Vjeruje se da je to ostatak od kotla u kome se grijala voda za kupanje. Postavlja se pitanje odakle grki natpis? Radimsky smatra da je u Domaviji bilo grkih doseljenika pa je pri izradi kotla neki otisnuo svoj peat. Prostorija 13 duga je 4,42 metara , iroka 3,9 metara , u junom zidu ima otvor vrata irine 1,29 metara. U podu se i ovdje nalazio hypocaustum. Ogrijevnih cijevi i ovdje je bilo, zatim komad dna jedne ilovaste posude i komad okrajka jednog staklenog pehara. Prostorija 14 duine je 4,42 metara , irine 3,29 metara ima tri otvora , prema prostorijama 13,15 i 18. Pod ruevinom su naeni mnogi komadi drvenog uglja pomijeani s cijevima za ogrijev , ali obzirom da se ova prostorija nije mogla grijati smatra se da je to dospjelo iz susjednih prostorija.Tu je jo pronaen samo bronani novi iz Aurelijanovog doba (270-275. god.). Prostorija oznaena brojem 15 nalikuje trijemu , duga je 20,66 metara , iroka 3,38 metara. Ova prostorija ima 5 otvora , a na onome prema prostoriji broj 5 ima stepenicu dimenzija 30cm visine , 40 cm iroka , 1 m duga.Svi zidovi u ovoj prostoriji bili su bijeli. Ovdje je godine 1891. pronaena fibula , a neto kasnije i 2 bronana novca ,7 oveih eljeznih klinaca i ostaci dviju vodovodnih cijevi. Ovoga puna naena je kanalisana laporasta ploa.
22

Prostorija 16 duga je 8,38 metara , a iroka 2,92 metara , nalikuje trijemu. U njoj se nalazio kanal izmeu prostorija 10 ,11, 16 i 17 irine 36 cm .Iz ove prostrije dalje se odvajao kanal prema prostoriji 9 ,10 i 23 .U ovoj prostoriji je jo godine 1891. naeno : eljezni no, eljezna konjska spona , a ovom prilikom bilonski novac , dva bronana novia , i srebrna brnjica irine 34mm , i duine takoer 34 mm , zatim ostaci mnogih staklenih posuda.Uz zapadni zid ove prostorije naena je nedovrena glavica od stupa. Prostorija broj 17 takoer nalikuje trijemu duine je 9,43 metara , i irine 3 metra . Ima otvore prema prostorijama 11 , 16 , 24, 25 i 26. U ovoj prostoriji pronaena je korintska glavica (slika 44) visine 41,5cm , promjera vrata 31 cm . Prostorija 18 duga je 7,97 m , irine 7,6 m. Ima otvore prema prostorijama 14 i 19. Uz njen istoni zid naeni su naeni ostaci cijevi za grijanje sa grliima i dosta ostataka crijepa. Zanimljiv je podni mozaik u ovoj prostoriji (slika 45). U istonom zidu naen je na podu kanal spojen sa hypocaustom iz prostorije 13.Bilo je jo neto olovne glei i eljeznih klinaca. Prostorija 19 lii na nepravilan trijem duine je 12,97 metara , irine 2,7 metara.Uz naspram prostorije 18 naen je stup od 9 komada opeke dimenzija 40x27x5 cm. Ova prostorija ima otvore prema prostorijama 15 , 18 i 20. Od predmeta naenih ovdje izdvajaju se : eljezna okovica zasigurno sa nekih vrata duine 26,5 cm , i 7 cm irne. eljeznih klinaca i ovdje je bilo , zatim ulomak staklene posude , i jedan veprov zub.Zatim dva dna od ilovastih posuda polovica malog crvenog vra visine 68 mm , srednje irine 65 mm (slika 46).

23

Prostorija 20 duine je 10 metara , irine 5,92 metara. Ova prostorija ima otvor prema prostoriji 19 , i u zapadnom dijelu otvor za vrata prema prostoriji 30 irine 4,75 m ispred kojeg je kamenita stepenica. Ovdje je jo 1891. pronaen postament sa dvije ljudske glave i orlovskim kandama, zatim tri kamena s natpisima odnosno fragmenti , lijeva ruka sa kopljem , lijeva ljudska noga i olovni uteg. Ovoga puta naen je ostatak platforme na kojoj je bio spomenik duine 36 cm , irine (slika 47). Prostorija 21 irine je 2,6 metara , nalikuje trijemu , i u obliku je slova L .Imala je vrata prema prostoriji broj 22. Tu je naeno ostataka crijepa , eljezni no ija je otrica dugaka 10,5 cm , iroka 14 mm. Vano je pomenuti i 7 fragmenata ukaste i zelene ploe. Naena je i desna ljudska ruka od trahita koja dri neki predmet nalik palici. Prostorija 22 je zapravo trijem , ije istono krilo ima irinu 3,15 metara, dok je juno krilo iroko 2,2 metara.Trijem ima est otvora za vrata .Utvreno je da se ovaj trijem mogao grijati. U njemu nije pronaeno nita naroito znaajno. Prostorija 23 duine je 8,38 metara , irine 7,16 metara . U sjevernom dijelu istonog zida ukazao se ciglom zazidan otvor prema prostoriji 16 irine 125 cm , pto e rei da su nekada tu bila vrata. I u ovome prostoru nalazio se hypocaustum. Naena je tu dugaka bocka (bode) oblika nalik kaiki, neto ostataka staklenih i ilovastih posuda. Prostorije 24, 25 i 26 nalaze se jedna pored druge i imaju sline dimenzije. Duine su 3,7 metara , irina im je 2,89 metara (24), 2,71 metara (25) , 2,82 metara (26).Sve one imaju glineni pod.U prostoriji 24 naen je predmet za poliranje podova , vapnenastih ploa ili stupova. Duine je 32 cm , visine 17 cm , irine 12 cm , i jedna izduena ilovasta svjetiljka. I u prostoriji 25 naena je izduena ilovasta svjetiljka , ulomak ilovastog kotla , te ostaci od dva manja kotla. U prostoriji 26 nita se nije pronalo. Prostorija 27 ima nepravilan oblik duga je oko 3,7 metara , a itoka 3,5 metara. Imala je pod od kamena . Bilo je u njoj komada rude , eremita , staklenih ostataka, staklenih ploa , ostataka od zdjela , veih lonaca . Neto kasnije naen je i veprov zub. Prostorija 28 ima takoer nepravilan oblik i njene dimenzije su 7,15 metara duine , odnosno 3,5 metara irine. Imala je pod od teraca. U ovoj prostoriji nita nije pronaeno. Prostorija 29 dosta je zanimljiva kada je u pitanju ono to je pronaeno , jer je ovdje naime pronaen donji dio poasnog kamena. Dimenzije same prostorije su 4,42 metara , irina 2,7 metara. Tekst na

24

pronaenom kamenu (slika 48) glasi : PRO(curator) Aug(usti) PRO SAL (ute sua) ET SAVRV(m) V(otum) L(ibins) S(olvit). Prosorija 30 ima pravougaoni oblik dimenzija 4,8 metara duine , 2,38 metara irine. Ona ima dvije stepenice duine 4,72 metara , irine 54 cm , visine 29 cm. U njoj nita nije pronaeno. Prostorija 31 duine je 11,75 metara , irine 5,05 metara , Imala je hypocaustum , nad kojim je naeno mnogo ogrijevnih cijevi sa grliima. U zapadnom zidu nala su se dva uzidana stupia od lomljenog kamena.duine su 90cm , irine 60 cm , a visoki su 30 cm.to se tie pronaenih predmeta , bio je tu jedan vei eljezni klinac , zatim okrugla ilovasta lampa (slika 49) promjera 56 mm , jedan brus , i ulomak glatke vapnenaste ploe debljine 2 cm. Prostorija 32 je nepravilnog oblika irine 7,7 m , i ima otvor na junoj strani prema prostoriji 33 irine 1 m. Ovdje je naen samo ulomak glatke mramorne ploe debljine 2 cm. Prostorija 33 lii na trijem duine 4,8 metara i irine 4,25 metara.Pod ove prostorije bio je od gline i imala je otvor u prostoriju 33 irine 80 cm. U njoj su jo ranije , odnosno godine 1891. naena dva natpisa iz 220. i 224. godine (slike 22 i 23) kao i glava jedne statue (slika 25),dva fragmenta natpisa i glava jonskog stupa. Prostorija 34 duine je 4,1 metara , irine 3,87 metara. U njoj su naeni trahitni ulomak sa palmetom , vei eljezni klinac , tri ostatka od staklene ploe i neto ulomaka od ilovastih posuda. Prostorija 35 je otvoreni trijem , irine 17,6 metara koja vodi do otvora za vrata u prostoriji 38.Nalo se u njoj ostataka velike crvene ilovaste posude. Prostorija 36 duine je 3,87 metara, irine 2,42 metara i ima otvor prema prostoriji 37 irine 1 metar . Ni u ovoj prostoriji nije nita pronaeno. Prostorija 37 duine je 12,55 metara , irine 7,1 metara . Pred vratima koja vode u prostoriju 39 naen je ovdje ulomak glatke vapnenaste ploe , zatim pred vratiam prema prostoriji 34 naen je vapnenac koji nalikuje podnoju statue.Naena su i dva ulomka stupa promjera 35 cm, pored toga i jedna vapnenasta ploa dimenzija 90x80x28 cm sa rupom na sredini.to se tie ostalih predmeta tu se naao jedan potkov , nekoliko bronanih novia , jedan manji bode i dva staklena ostatka. Prostorija 38 duine je 12 metara , irine 4 metra , njene zidine bile su posve razvaljene i u njoj nita nije pronaeno. Prostorija 39 duine je 6,51 metara , irine 3,87 metara. Vezana je ovotima sa prostorijama 37 i 40. Osim toga naen je i jedan zazidan otvor na njenom zapadnom kraju. U njoj je naena vpnenasta kocka stranica duine 70 x 53 cm. Zatim 33 eljezne kuke koje su sa jednim ili dva klinca bile prikovane za gredu.Zanimlivo je to da su ba tekve identine kuke naene u razavlinama rimskog kupalita u Deutsch-Altenburgu na Dunavu ( u Austriji) koje su sluile za dranje ilovastih ploa na tavanicama. Ukupan broj ovih kuka pronaen u
25

Domaviji je 37. U ovoj prostoriji naeni je jo eljeznih klinaca ,i ostataka staklenih posuda razliitih veliina. Prostorija 40 duine je 12,55 metara , irine 4,83 metara. Ova prostorija ima otvore prema prostorijama 39 , 42 , 43 i 44 . Pod ruevinom te prostorije naeno je mnogo cijevi , imao je i hypocaust. Naeno je i neto ilovastih ploa. Tu je naena dvostruka eljezna kuka , za koju se pretpostavlja da je nekako dola iz prostrorije 39. Nalo se dosta ostataka staklenih i ilovastih posuda. Prostorija 41 duine je 4,85 metara irine 3,87 metara, zavrava se u polukrugu. Pod ove prostorije je 82 cm nii nego u prostoriji 39. eljeznih klinaca i ovdje je bilo a njihov oblik pokazuje slika 50. Pored toga bilo je ostataka ploa , staklenih i ilovastih posuda. Prostorija 41 duine je 4,85 metara , irine 3,87 metara. U njoj su naene tri dvostruke kuke , pet eljeznih klinaca , ostatak ilovaste posude koja je ocakljena olovnom cakleni. Prostorije 42 , 43 i 44 su zapravo male elije , koje imaju duinu 2,86 metara (42) , 2,72 metara (43) , 2,24 metara (44) ,a imaju jednaku irinu od 1,55 metara . U betonu prostorije 44 naen je uzidan bronani novac iz doba Galliena.Zapadno od ove prostorije pronaen je zid , za koji se vjeruje da je pripadao ogradi koja se nalazila oko ove graevine. Istono od tog zida naen je bronani novac i ulomak runog vrnja (mlina). Posljednja prostorija 45 je nepravilnog oblika , u njoj su naena etiri obraena vapnenca prvi je dimenzija 130x90x33 cm , drugi 100x43x30 cm , trei 67x64x30 cm, etvrti 64x60x23 cm. Zidine ove graevine uglavnom su od lomljenog kamena.Uglavnom je to kamen iz okoline , trahit , kvarcit i vapnena sedra. Za stupie hypocausta upotrebljavana je opeka. Dok su sve natkrivene prostorije bile natkrivene murnjakom ili eremitom. Prostorije 5 -10 , zatim 16 i 23 Radimsky smatra najstarijim prostorijama ove graevine , to znai da ostale smatra naknadno dograenim. Za prostoriju 23 smatra da je bila caldarium odnosno vrua kupka za znojenje , a da je naknadno njena svrha promjenjena. U prostoriji 16 bio je smjeten alveus odnosno korito za kupanje u toploj vodi.Prostorije 8 i 9 bile su za kupanje u hladnoj vodi, dok je prostorija 10 bila za presvlaenje. Prostorije 5,6 i 7 bile su ekaonice odnosno zabavljalita prije ili poslije kupanja. Trijem 33 je dovodio u kupke , a pretpostavlja se da je bio povezan vrstim kamenitim mostom sa suprotnom obalom Saske rijeke. Prostorije 34, 36 , 37 , 39, 40 , 41 , 42 , 43 i 44 , su sudei prema nacrtu kupki u Pompejima inile enski dio kupalita. Prostorije 34 bila je predsoblje u kome su slukinje ekale gospoe dok su se kupale, iz te prostorije dolazi se u prostoriju 37 tj. tepidarium odnosno gdje se ekalo na kupku. Prostorija 36 u koju se ulazilo iz tepidarija valjda je bila odaja kupalinim podvorkinjama , gdje su se moda i uvale dragocjenosti onih koji su se kupali.
26

Druga vrata iz tepidarija (37) vode u apodyterium (39) odnosno prostoriju za presvlaenje. Zapadno od apodyteriuma je jedan polukruno ograen prostor 41 , koji je zasigurno bio bazen za hladno kupanje (frigidarium). Druga vrata u junom zidu apodyterija vodila su u prostoriju 40 koja je po svemu sudei bila enska sauna (caldarium).U toj prostoriji osim upljeg poda tj. hypocaustum-a nalazile su se uz istoni zid cijevi za grijanje. Prostorija 48 nazidana je na enske kupke ali je naspram njih potpuno zatvorena i do nje se moe doi jedino kroz vrata iz dvorita odnosno prostorije koju smo oznaili sa 35. Pod u prostoriji 38 je od kamenitih ploa ,smatra se da su u ovoj prostoriji bili kotlovi u kojima se grijala voda. to se tie otvora za oticanje upotrijebljene vode oni nekim udom nisu pronaeni u podovima bazena 41 do 44. Za prostoriju 29 se vjeruje da je bila odaja podvornika i u kojoj su se takoer mogle uvati dragocjenosti onih koji su se kupali.Iz prostorije 30 moglo se ui u trijem 22 ili pravo u razliite odaje mukog kupalita ili se pak preko stepenica ilo u dvorite odnosno prostore oznaene sa 20 i 21. Iz tog dvorita dalje se moglo doi juno kroz trijem 22 do samih kupki koje su sainjavale juni dio cijelog kompleksa zgrada, kao i sjeverno kroz trijem 19 u prostorije za konverzaciju i u druge dijelove mukih kupki.Prostoriju 20 na istonoj i junoj strani obuhvata prostorija 21 , a du sjeverne i istone strane prostire se 2 metra irok trotoar , pa je zasigurno prostroija 20 bila samo dvorite , odnosno ambulatio tj. mjesto za etnju prije i poslje kupanja. Prostorija 21 je bila natkriveno etalite , otvoreno prema dvoritu 20 , iji su stupovi stajali na ostacima temelja. U svakom uglu prostorije 21 nalazio se u podu po jedan temelj od opeke na kome su vjerovatno stajale statue.Kad iz dvorita 20 i natkrivenog etalita 21 krenemo kroz vrata u junom zidu prostorije 21 onda opet doemo u pravougaoni trijem 22 u koji se moe ui i ravno iz predvorja 30 .Trijem 22 se mogao i zagrijavati . Kroz jo jedna vrata ide se u prostoriju 23. Ovdje tepidarium nije bio ureen za zagrijavanje , pa je valjda kao onaj u mukim kupkama malih toplica u pompejima ili kao u enskim kupkama u Domaviji grijali mangalama. Zapadno se tepidaria hvata prostorija 31 caldarium u mukim kupkama , u koju se ulazi iz trijema 22 te se grijala kao hypocaustom . Praefurnium od koga je samo naen kanal bio je uz spoljanji zid istonog dijela polukrune apside toga caldarija. Ako poemo kroz istona vrata trijema 22 u trijem 15 kome je pod podmom stroj za grijanje , i dalje prema jugu u trijemove 16 i 17 onda nailazimo sa istone strane na pet manjih prostorija 8 , 9 , 10 , 11 i 12 od kojih su samo dvije vezane otvorima vrata sa sa trijemovima 16 i 17. Iz trijema 17 silazi se niz dvije stepenice od kojih je svaka visoka 30 cm, u prostoriju 11 koja je imala i klupudu isonog zida moe se rei da je ona bila bazen za kupanje (piscina). Tri mala elije 24 , 25 i 26 uz zapadnu stranu trijema 17 smatraju se takoer bazenima za kupanje.Kao apodyterium odnosno odaja za presvlaenje za ta etiri kupalita sliuila je prostorija 17 koja nalikuje trijemu. Ranije se za prostoriju 10 mislilo da je apodyterium ali to je malo vjerovatno zbog njenog
27

poloaja i nepristupanosti , pa je ona moa bila samo prostor za ekanje prije kupanja ili tome slino.Kroz vrata sjevernog zida prostorije 8 ulazilo se nadalje u bogatije ureene kupaline prostorije za konverzaciju tj. prostorije 1 , 3 , 4 , 7 , 13 i 18 . to se tie nepravilnih prostorija 27 , 28 , 32 i 45 , samo se pretpostavlja da je prostorija 27 bila kuhinja, ostailma se namjena nije mogla odrediti. 9 U ovim kupkama nije naeno mnogo stvari a razlog za to je da su moda Rimljani odlazei sa sobom ponijeli sve to se moglo ponijeti a ono to je ostalo varvari su ili odnijeli ili razorili. Moe se vjerovati da su jedan dio predmeta sa sobom odnijeli i kopai blaga , tj. oni koji su ranije kopali po ostacima rimskog grada vjerujui da e pronai blago. Ovdje prilaem tabelu u kojoj su dimenzije i oblici prostorija radi boljeg pregleda i usporeivanja.

9) Izvjetaj o iskopinama u Domaviji kod Srebrenice u godinama 1892. i 1893. , Vencel Radimsky, Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1894. godine

28

Tabela 1 Oznaka prostorije Prostorija 1 Prostorija 2 Prostorija 3 Prostorija 4 Prostorija 5 Prostorija 6 Prostorija 7 Prostorija 8 Prostorija 9 Prostorija 10 Prostorija 11 Prostorija 12 Prostorija 13 Prostorija 14 Prostorija 15 Prostorija 16 Prostorija 17 Prostorija 18 Prostorija 19 Prostorija 20 Prostorija 21 Prostorija 22 Prostorija 23 Prostorija 24 Prostorija 25 Prostorija 26 Prostorija 27 Prostorija 28 Prostorija 29 Prostorija 30 Prostorija 31 Prostorija 32 Prostorija 33 Prosotrija 34 Prostorija 35 Prostorija 36 Prostorija 37 Prostorija 38 Prostorija 39 Prostorija 40 Prostorija 41 Prostorija 42 Prostorija 43 Prostorija 44 Prostorija 45 Oblik prostorije Okrugli Pravougaoni Polukruni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Nepravilan Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Pravougaoni Nepravilan Nepravililan Pravougaoni Pravougaoni Paravougaoni Nepravilan trijem pravougaoni otvoreni trijem pravougaoni pravougaoni pravougaoni pravougaoni pravougaoni pravougaoni mala elija mala elija mala elija nepravilan Duina (m) 4.68 (prenik) 5,00 4,70 6,45 4,65 5,30 5,30 4,34 4,34 4,74 4,92 4.34 4,42 4,42 20,66 8,38 9,43 7,97 12,97 10.00 10,00 3,15 8,38 3,70 3,70 3,70 3,70 7,15 4,42 4,80 11,75 7,70 4,80 4,10 1,76 3,87 12,55 12,00 6,51 12,55 4,85 2,86 2,72 2,24 irina (m) 4,46 3,78 4,90 4,34 4,34 4,34 3,45 3,30 4,34 4,34 4,03 3,90 3,29 3,38 2,92 3,00 7,60 2,70 (i 2,27) 5,92 2,60 2,20 7,16 2,89 2,71 2,82 3,50 3,50 2,70 2,38 5,05 4,25 3,87 12,50 2,42 7,10 4,00 3,87 4,83 3,87 1,55 1,55 1,55

29

Komunikacija

Svjetski poznata karta nazvana Tabula Peutingeriana prikazuje cestu koja je


vodila iz Sirmiuma (dananja Sremska Mitrovica ) u Gensis (mjesto u Centralnoj Srbiji iji je poloaj teko odrediti) , preko stanice Ad Drinum (Loznica) u Argentariju. Po ovoj karti cesta dalje vodi u Stanecli (blizu Blauja) , koja se tu spajala sa pravcima iz zapadnih dijelova Bosne i sa Solunom. Naznake razdaljine izmeu Argentarije i ovih mjesta u karti nije naveden pa se ni njen poloaj naknadano nije mogao odrediti , Argentarija se traila oko Varea , Olova i u Sreberniku.9 Po naem velikom strunjaku iri Truhelci , ova cesta je zasigurno ila uz rijeku Drinu, koji je jednim dijelom otkrio i tragove ove ceste, otprilike 1890. godine. Prve ostatke ove ceste Truhelka nalazi u Voljevici , u svome izvjeu kae da je na sred polja pronaao ostatke rimskih zgrada skrivene u grmlju , a usred njih i ostatak rimskog miljara zakopanog u zemlju. On navodi da su tih godina radnici kopajui novu cestu BratunacSkelani naili na staru kaldrmu u duini 7,5 km koju su upotrijebili za tadanju novu cestu. Dr. Truhelka je ustanovio da je pravac te ceste tekao dolinom uporedo s rijekom Drinom. Cesta je bila iroka 4 metra, i kako navodi Truhelka ona prolazi ispred ua Saske rijeke ne odvajajui se prema Domaviji , tako da je sa Domavijom bila spojena samo stazom , no Pogatchnik se s time ne slae i ne vjeruje da su Rimljani poznati kao brini i vrsni graditelji cesta jedan tako vaan grad ostavili izvan tako znaajne komunikacije. Kod HanBjelovca naen je jedan znamenit spomenik (slika 51) , zatim je kod Sikiria naeno neto novca , na dubini od oko 40 cm , pri gradnji nove ceste , a zatim i ostaci lonca.to se tie tih novia imopozantan je njihov broj od 870 komada , od ega su 4 srebrena i 866 bakarnih.Svi ovi novii debljine su 3 mm , a promjera od 3-3,5 cm. Ovi novci doznalo se kovani su u gornjoj Meziji ( rimska pokrajna na podruju dananje Srbije , Bugarske i Rumunjske).i to u njenom glavnom gradu Viminiciju ( dananji Poarevac), u III vijeku nove ere. Neki od ovih novia njih 51 su bili posve izlizani pa se nisu mogli ni odrediti ali ostalih 815 bilo je ouvano pa je utvreno je da pripadaju ovim vladarima:
30

Marcus Antonius Gordianus III 222.-244. godine 82 komada Marcus Julius Philippus I 204.-249. godine , 382 komada C. Mess. Quintus Trajanus Decuis 201.-251. godine 143 komada Herennia Etruscilla (ena Decijeva) 30 komada Herennius Etruscus (sin Decijev) 9 komada Cajus Vibus Trebonianus Gallus 207.-254. godine , 69 komada Cajus Vibius Volusianus umro 254. god. 25 komada Aemilianus M. Jul. 208-254. god. 7 komada Cajus Valens Hostilianus Messius Quintus rodjen. 251. god. 66 komada Otacilia Severa (ena Filipa I) 2 komada to se tie 4 srebrena novca bila su dva Trebonijana Galla , jedan Valeriana(Publ. Licinius god. 190-263) , dok je jedan izlizan . Pronalazak ovog novca znaajan je jer nam pokazuje da su u III vijeku kolonije poele svoj samostalni razvoj , na tetu Carstva , jer do III stoljea sav novac je kovan iskljuivo u Italiji a ve u III stoljeu pojedine kolonije poinju same o svom troku kovati novac , to je dovelo do odreene financijske krize u Rimu jer se novac kovao ne samo u Meziji ve i u Daciji , Sisciji, Sirijumu i Akvileji. Novci naeni kod Sikiria zasiugurno su se odnosili na rudnike u Domaviji. Pored ceste nedaleko od nalazita bilo je rimsko groblje sa 50 grobnica gdje je bilo i ukraenih nadgrobnih spomenika (slika 52 i 53).

31

Zatim je tu naeno i komada tesanog kamena , komad stupa to je sigurno ostakak negdanje graevine. Naspram Tegara dolina Drine se suava , tako da je tu od stare ceste slabo ta tad bilo ostalo , pa na cestu Truhelka dalje nailazi tek u Petrikom polju gdje saznaje da su seljaci pri oranju na dubini od oko 30cm naili na sloj kamena irine 3-4 metra to su zasigurno bili ostaci rimske ceste. Nadalje je tek kod Skelana naiao na izgubljeni trag ceste gdje je pronaao ispod sela 20 komada tesanog kamena veliine do 1m3 koji je tvrdi on pripadoa nekoj velikoj zgradi . Meu ovim kamenom leao je i kiom ispran spomenik (slika 54) sa natpisom : Imp(eratori) caes(ari) M(arco) Aur(elio) Severo Antonino pio Aug(usto) divi Severi f(ilio) arabico , adiab(enico) , parthicio , (principi juventutis) maximo p(atri) p(atrie) trib(unicia) pot(estate) co(n)s(untatus) IIII d(edicavit) (municip. od. col.) Ovaj spomenik podignut je caru Karakali (188.-217. god.) po smrti njegova oca Severa godine izmeu 211. i 217. Tu blizu pronaao je dr. Truhelka i otkrivene ostatke rimskog zida. 10Jedan kilometar od tih razvalina kod Skelana gdje se dolina ponovno iri vidjele su se razvaline prave naseobine. Nekih 300 metara od tih razvalina po kazivanju seljaka Muje Zrnia pronaeno je pri oranju ostatak zida prekriven arenim kamenicama , za ta Truhelka vjeruje da je bio mozaik. Cesta se nadalje prema Bratuncu mogla razaznati , gdje je opet 4 metra iroka i sa krajeva zarubljena velikim kamenjem , ima glatku kaldrmu i ide uporedo sa Drinom od koje je udaljena 300 metara, cestu je Truhelka razotkrio do urevca gdje joj se gubi trag. Ali se znao daljni pravac nekadanje ceste , jer je prva stanica iza Viegrada bila Rogatica odakle bi se dalje vezala prema Stanecli (Blauju).

10) Rimska cesta u kotaru srebrenikom , dr. iro Truhelka , Glasnik zemaljskog muzeja BIH , 1891. god.

32

Cesta i naselja uz srednji tok Drine


Komunikacija uz srednji tok rijeke Drine zahvata veliki ugao Drine od
urevca do Drinjae . Od Bratunca do urevca gdje je ustanovljen trag ceste nalaze se ostaci rimskih naseobina. Kod Voljevice otkriveni su ostaci rimskih graevina i jedan miljokaz.Dalje cesta ide niz Sasku rijeku , a u Sikiriu otkriven je veliki depo rimskog novca ,a blizu tog nalazita je i rimsko groblje sa spomenicima.Kod Skelana ustanovljeni su mnogobrojni ostaci naselja.Gdje se opet javljaju tragovi ceste u vidu kamenitih ploa.Dalje od urevca se kao to je ve pomenuto trag cesti gubi.Tokom svojih istraivanja u antikoj Domaviji i njenoj okolini Vencel Radimsky je otkrio ostatke rimske ceste koja je vodila dolinom Saske rijeke izmeu Domavije i Bjelovca , na osnovu toga i zbog znaaja rudarskog centra Domavija , Radimsky zakljuuje da se tu ne radi o obinoj stazi ve o pravom kolskom putu tj. cesti.Kasnije je kod Gradine naen miljokaz sa posvetom carevima Trebonijanu i Volusijanu ime je potvreno da je tvrdnja Radimskog bila opravdana.11 Uz cestu Drinjaa-urevac nalazi se vei broj rimskih naseobina , od kojih se najznaajnije nalaze u Gradini kod Sasa i u Skelanima.U Gradini je kao to znamo ustanovljeno da se nalazila Domavija sjedite rudarske uprave i centar rudarskog distrikta Argentarije. Po rimskim nalazima poznato je i nekoliko oblinih mjesta. U Loznici su pronaeni ostaci rimskog naselja i groblja , , iz Biljae je poznat nadgrobni natpis na grkom jeziku , iz Bjelovca razni rimski artefakti i primjerak novca Aleksandra Severa . U Sikiriu je otkriven depo rimskog novca iz III vijeka , dok rimskih spomenika ima u Voljevici. Mjesto Mihaljevii na Drini sjeverno od Bratunca predstavljajlo je vanu saobraajnu taku. Na Crkvini u Mihaljeviima nalaze se rimski graevinski ostaci po prilici to je bila utvrda koja je osiguravala komunikaciju dolinom Drine.U Bratuncu je rimsko naselje na ijem groblju su sauvani arhitektonski dijelovi , graevinski materijal i nadgrobni spomenici. Iz Drinjae su poznata dva natpisa jedan ukazuje na Drinjau kao vanu saobraajnu raskrsnicu.Dok je drugi u kome se pominje Domavija zasigurno dopremljen iz Domavije, jer je Drinjaa bila u sastavu rudarskog regijona Domavije.Ostaci naselja naeni su i u Tegarama uzvodno od Sikiria. Skelani na Drini su druga po vanosti rimaska naseobina u podruju Istone Bosne. Ovdje su naeni ostaci rimskog naselja i otkriveni razni spomenici iz rimskog doba. Ruevine zauzimaju veliko prostranstvo i ukazuju na to da su Skelani bili znaajan privredni i strategijski centar u Podrinju . Tu su se nali i ostaci rimske ciglane . Kod Skelana zasigurno je postojao prelaz preko Drine u Bajinu Batu , gdje je takoer bilo rimsko naselje. Rimsko naselje u Skelanima bilo je ureeno kao gradska samoupravna optina. Po jednom natpisu koji je sadrao tekst P. Aurelius princeps civitatis Dindariorum , moemo rei da je tu bilo naseljeno pleme Dindari.Okolinu Skelana poznajemo po brojnim arhitektonskim dijelovima i nadgrobnim spomenicima iz Crvice , po nadgrobnim natpisima iz Osatice i rtveniku iz gunjeva Polja. Srebreniki kraj
33

a naroito njegov dio uz Drinu spada meu najnaseljenije krajeve Bosne i Hercegovine u rimsko doba. To je svakako najbolje nastanjeno podruje na Drini koje je ve od kraja prvog stoljea nove ere imalo lijepo ureene gradske centre , te su u tom podruju bili razmjeteni stalni garnizoni. Daljnjem razvitku ovog podruja doprinijeli su rudnici i dobre komunikacije koje su ga vezale sa susjednim oblastima. Prema geolokim podacima u Istonobosanskoj rudonosnoj oblasti nalaze se olovna , olovno-cinkana i bakarna rudita meu kojima su najznaajnija olovnocinkana rudita kod Srebrenice.Rudarska djelatnost izuzev Domavije na tom podruju nije dovoljno istraena. Nalazi iz Domavije pokazuju da je srebreniki rudarski reon igrao znaajnu ulogu u ivotu ovog dijela Rimskog Carstva. No svakako su poeljna detaljinija ispitivanja rudarskih jama u Sasama i na planinama Liscu i Kvarcu , te pretraivanje irih predjela Sase-Gradina u cilju upoznavanja sa tragovima antikog rudarstva.

11) Antika naselja i komunikacije u BIH , Esad Paali , Sarajevo , 1960. godine

34

Literatura

1) Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamonji iskopi , Vencel Radimsky , Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1891. godina 2) Rimski natpisi u Srebrenici , dr. Franjo Buli , Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1891. godina

3) Rimska cesta u kotaru srebrenikom , dr. iro Truhelka , Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1891. godina. 4) Prekopavanje u Domaviji kod Srebrenice godine 1891. , Vencel Radimsky,Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1892. godina

5) Izvjetaj o iskopinama u Domaviji kod Srebrenice u godinama 1892. i 1893., Vencel Radimsky , Glasnik zemaljskog muzeja BIH 1894. godine 6) Antika naselja i komunikacije u BIH , Esad Paali , Sarajevo 1960 god.

7) Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji , Centar za balkanoloka ispitivanja, Godinjak XV knjiga 13 , Sarajevo 1977.godine

8) Antiki kultni i votivni spomenici na podruju Bosne i Hercegovine, Enver Imamovi, Sarajevo 1977. godine

35

PRILOZI :

Naselja u okolini Srebrenice

36

Rimski nadgroni kamen koji je pronaen uzidan u pravoslavnu crkvu u Sasima

Bronzani komad pronaen 1890. godine u Gradini (Domaviji)

Fibula , komadi opeke i cilindrini loni naeni 1891. godine u Domaviji

Ploha sa dvije rupe na sredini promjera 5 cm naena 1891. godine u Domaviji

37

Ogrijevna cijev sa grliem

Komad lapora sa lisnim ornametnom , iskopan 1892. godine u Domaviji

38

39

Nacrt kastruma iz 1891. godine

40

Sadraj
Uvod ........................................................................................................ 2 Iskopavanja do 1890. godine ............................................................... 4 Iskopavanja godine 1891. .................................................................... 11 Iskopavanja godine 1892. i 1893. ......................................................... 18 Tabela 1 .................................................................................................. 29 Komunikacija .......................................................................................... 30 Cesta i naselja uz srednji tok Drine ...................................................... 33 Literatura ................................................................................................. 35 Prilozi......................................................................................................... 36

DOMAVIA
Emir Nii Tuzla

2011.