Poduzetnik

mjesenik za poduzetnike i menadere

ISSN 1846-3541

Broj 66/67 Godina VI Srpanj/Kolovoz 2012. Cijena 17 kn

ORMAT HRVATSKA

Poduzetnika pria Josip Jeli, Poega Intervju Goran Mili, kultni novinar, urednik i voditelj Portret menadera Mario imi, Vinkovci Razgovor s povodom Marijan Oani, Zagreb

Tema broja - Obnovljivi izvori energije

PODUZETNIKA PRIA ABC KVALITETE STUDENTSKO PODUZETNITVO BITI PODUZETNIK MALA KOLA PODUZETNITVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Misao
ivot je kao fotografija: ako se nasmije, uvijek ispadne bolje!
(Gabrijela Pekarik, Osijek)
nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovaka b.b. Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlovi vladimir.mihajlovic@poduzetnik.com.hr direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlovi stalni suradnici: Josip Martinovi, Marija Birti, Dubravka Martinovi, Mirjana Glava Olga tajdohar Paen, Ramona Glava, Kristina Podobnik, Vlasta Balkovi, Saa Begovi, Maja Mikulec marketing i prodaja 031/ 284-853 marketing@poduzetnik.com.hr grafiko oblikovanje i priprema Grafiki studio Gilih tisak Media Print Tiskara Hrasti d.o.o. Zagreb, Murati 6 osniva magazina, 2007.g. Tihomir Jelavi asopis izlazi sredinom mjeseca Jedinina cijena iznosi 17 kn Godinja pretplata (12 brojeva) iznosi 159 kn (PDV ukljuen) Polugodinja pretplata (6 brojeva) iznosi 99,00 kn (PDV ukljuen) asopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za lanke, crtee i oblikovanja objavljena u ovom asopisu sva su prava pridrana. Nedoputena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje, imitiranje i na drugi nain prenoenje bez suglasnosti nakladnika. Naslovnica: Struna posjeta tima tvrtke Geoen geotermalnoj elektrani u Landau, Njemaka

UVODNIK

Jo nam stoje neiskoriteni obnovljivi izvori energije

nom energijom koja u dananje vrijeme na uinkovit nain moe zamijeniti sve druge oblike i izvore energije. Pri tome je u tom razdoblju iznimno veliki rast doivjela industrija vjetroelektrana, te su iste danas u veini razvijenih zemalja postale znaajan i uobiajen faktor proizvodnje elektrine energije uz potpunu ekonomsku i ekoloku opravdanost. U zadnjih nekoliko godina isti takav rast proivljavaju i fotonaponske elektrane, ali i druge vrste elektrana koje koriste energiju Sunca, te e i one uskoro zauzeti svoje mjesto uz bok vjetroelektranama po ekonomskoj i ekolokoj opravdanosti. Paralelno se deava i znaajan razvoj malih distribuiranih elektrana na biomasu i bioplin. Veliki, novi procvat doivljavaju i hidroelektrane, posebno one reverzibilne i akumulacijske koje se sve ee spominju i koriste u kontekstu reguliranja mree, tj. kao izvrstan komplement proizvodnji energije iz Sunca i vjetra. Makar i dan danas ima velikih otpora prema veoj upotrebi obnovljivih izvora (to je znaajno izraeno i u RH), to se najee argumentira njihovom (ne) uinkovitou ili visokom cijenom, te upitnim manjim utjecajem na okoli, injenica je da se s ve danas dostupnim komercijalnim tehnologijama u roku od 20 do 30 godina cijeli na sustav moe transformirati na nain da na drutveno, ekoloki i ekonomski prihvatljiv nain koristimo iskljuivo obnovljive izvore energije, te da u tom smislu i RH bude energetski neovisna. Da bi se to ostvarilo, potrebno je poeti juer - kao to je veina razvijenih zemalja i poela. Takvima je jasno da se ulaganje u energiju vjetra, Sunca, biomase i vodotokova danas itekako isplati. I da to nisu skupi izvori energije, nego oni koji e odrediti kako emo ivjeti za 10 ili 20 godina. U sluaju da RH svjesno ne krene na put energetske neovisnosti danas, ista e nam biti nametnuta cijenom i manjkom fosilnih goriva sutra - ali pod puno loijim uvjetima nego to ih imamo sada. Stoga bi taj trend, zbog svog poloaja, izvora energije i povijesti posebno trebali pratiti. No naalost, dosadanja praksa ove i bive vlade stavlja neke druge interese u prvi plan, a obnovljivi izvori nam stoje neiskoriteni.

Edo Jerki, urednik portala Obnovljivi.com i Vjetroelektrane.com.

ijelo stoljee za proizvodnju elektrine energije se troilo lako dostupno fosilno gorivo, preteno u obliku nafte i ugljena. Malo se tada brige vodilo o ekolokim utjecajima takvih elektrana, utjecaju na zdravlje ljudi, ali i ogranienim koliinama lako dostupnih izvora. Moe se rei da je poetkom 21. stoljea svijest o svim problemima fosilnih goriva dostigla kritinu masu, te da su pojedina drutva i zemlje poeli masovno koristiti obnovljive izvore energije sa krajnjim ciljem dostizanja odrivog, ekoloki prihvatljivog i energetski neovisnog sustava opskrbe elektri-

IZ SADRAJA
Poduzetnika pria - Josip Jeli, Poega Znanje, hrabrost, ideja, samopouzdanje klju su uspjeha ........................................................................ 4 Biti poduzetnik - Ecorural Net,Osijek Ekoloka proizvodnja - poveznica tradicije i budunosti .......9 Tema broja - Obnovljivi izvori energije Kreimir tih, HGK-a - Zagreb Raznolikost energ. izvora jedino je rjeenje za budunost ..12 Otto Beer, Geo Solar d.o.o. - Sveta Nedjelja U Hrvatskoj ne postoje aktivni proizvoai dizalica topline 14 eljko Jurilj, Geoen d.o.o. - Zagreb Projekt geotermalne elektrane u estoj je godini administracije ....................................................................17 Luka Predragovi, Work-ing d.o.o. - Varadin U funkciji razvoja distribucije elektrine energije ...............19 Intervju - Goran Mili, kultni novinar, urednik i voditelj Mogao sam vie, ali trebao mi je dobar menader .............22 Portret menadera - Mario imi, Grad-Export - Vinkovci Ideje, inovacije, trud i rad stvaraju uspjeh ..........................26 Ueniko poduzetnitvo - Srednja kola Matije Antuna Reljkovia - Slavonski Brod Aktivnosti kole u funkciji poticanja gospodarskog razvoja 30 Web prijedlog Obnovljivi.com i Vjetroelektrane.com.................................31 Dogaanja - Zagrebaka kola ekonomije i managementa Proglaeni pobjednici prvog Startup Weekend Zagreba .....34 Razgovor s povodom - Marijan Oani, direktor Razvojne agencije TPZ - Zagreb Tehnopolis Zagreb - projekt koji e pokrenuti Zagreb ......38 Predstavljamo Vam - Klaster intermodalnog prijevoza - Rijeka Razina koritenja intermodalnoga prijevoza u Hrvatskoj prilino je niska ..................................................................40 Nove inicijative - Akademija svega Pria o drugaijim vrijednostima ........................................42 Literatura za djecu - Repka u beskrajnim dubinama Ljetna eko bajka s bojankama za male kreativce ................46 Promiljanja - Zlatna naela upravljanja tvrtkom Svjedoci smo propadanja i najboljih i najveih svjetskih korporacija .........................................................................47 Preporuka - Ekopark Kra Novo iznenaenje iz tvornice slatkia .................................52 Zdrav ivot Moe i bez eera ...............................................................54 Fotoreportaa - Poduzetniki inkubator BIOS - Osijek Odrana zavrna konferencija CB NET projekta ...................56 Fotoreportaa - Nova vina Belje Princ hrvatskog Podunavlja ................................................57 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

poduzetnika pria JOSIP JELI, POEGA

Znanje, hrabrost, ideja, samo

*Toka je sastavni dio i najmanji nazivnik svega to nas okruuje, toka je poetak i kraj komunikacije *Od samih poetaka pokuavamo se probiti na tritu kvalitetom usluge

ada smo proli mjesec posjetili Josipa Jelia, vlasnika marketinke agencije Toka iz Poege, i njegovog kolegu i suradnika Denisa Treskanicu, nisam ni slutio da emo upoznati dva mlada i kreativna inenjera informatike koji i u ova teka vremena ne mogu dii glavu od poslova i narudbi. to to rade ako ih ide - pitao sam se. Odgovor je bio jednostavan jer je najjednostavniji odgovor obino i najbolji. Na web stranicama agencije sam naao taj odgovor: Mi radimo web stranice i tiskane materijale. Agencija koja se prvenstveno bavi izradom web-ova, poeli su kao kreativna agencija koja se bavi oblikovanjem web stranica i tiskanih materijala, odnosno svega to zahtjeva dizajn. U poetku su vie radili web stranice, to im je bio glavni posao i jo uvijek je, no u zadnje dvije i pol godine rade dosta na oblikovanju tiskanih materijala i grafiku pripremu. Deki nemaju svoju tiskaru nego rade dizajn i grafiku pripremu. Josip se nakon zavrenog studija u Zagrebu odluio vratiti u rodnu Poegu. elja mu je bio posao u struci, no nije ga uspijevao pronai, pa se odluio pokrenuti vlastiti. Josip je imao i sree jer su pomo i potporu pruili roditelji koji su i sami du-

Od samih poetaka rada Agencije jezgru ine dva inenjera informatike: Denis Treskanica i Josip Jeli (slijeva) go godina poduzetnici, pa je mnoge stvari nauio od njih. Sva pitanja i nedoumice upuivao je na njihovu adresu, te je tako lake, za razliku od nekih drugih, prebrodio period uhodavanja i samog pokretanja posla. u posao, htio sam ponuditi neto to Poega nema, iako je postojalo jo nekoliko marketinkih agencija htio sam ponuditi moderne agencijske usluge. Moderno poslovanje nezamislivo je bez kvalitetne prezentacije na Internetu i kvalitetnom pripremljenom marketingu prema odabranim i ciljanim skupinama. Mislim da je moja odluka prije svega bila hrabra odluka, jer za bilo koji vlastiti biznis potrebno je imati mnogo znanja o trinim zakonima,

Kontakt: Josip i Denis Marketinka Agencija Toka Dubrovaka 5 34000 Poega 034 / 272 747 info@tockamarketing.hr www.tockamarketing.hr
samopouzdanja, hrabrosti, originalnu ideju i poprilinu svotu novaca. A zato Toka? "vrsto odreena u prostoru, neizbjena u pisanoj rijei, najmanja jedinica u tisku i neizbjena on-line toka je sastavni dio i najmanji nazivnik svega to nas okruuje." Josip mi kae: Kada sam razmiljao

Zato ova ideja i toka?

Josip mi pria: Ideja o pokretanju vlastitog posla nastala je jo u studentskim danima pa kasnije i na prvom poslu u Zagrebu gdje sam imao priliku upoznati nain rada u praksi, pristup klijentima i ostale stvari koje se ne ue na fakultetu. Denis je "zanat ispekao" kao glazbenik, organizator i dizajner plakata mnogih koncerata i dogaanja u Poegi i ire. Kako u Poegi u to vrijeme, 2005. godine, nije postojao ozbiljan dizajn studio/marketinka agencija poduzetnici iz Poege i okolice su uglavnom angairali tiskare da im osmiljavaju dizajn tiskanih materijala. Internetske stranice tvrtki tada su bile vie rijetkost nego pravilo - mi smo upravo na tom mjestu uvidjeli potrebu poduzetnika te ponudili svoje usluge na tritu. Kada sam kretao

Problem je u Poegi nai zaposlenika

Nismo orijentirani samo lokalno, radimo dosta poslova i u Zagrebu. Primjera, radili smo web stranicu Oujskog piva 2008. godine, iste godine smo radili i web stranicu Arena centra, radimo i s dosta klijenata na moru gdje ljude nikada nismo vidjeli. ujemo se e-mailom, telefonom i na taj nain ostvarimo suradnju. U Poegi zapravo imamo problem jer nam je teko nai zaposlenika. Deko iz Poege, student koji je traio praksu prole je godine doao kod nas, prepoznali smo njegovu kvalitetu i on e doi raditi kod nas preko student servisa, tako da moete rei da nas ima trojica. Imamo realan problem nai dizajnera u Poegi jer su svi nai prijatelji u Zagrebu. U pravilu, stignemo nas dvojica sve napraviti, nekada se radi cijeli dan.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

poduzetnika pria
Agencija Toka smjetena je u vlastitom prostoru, u Poegi Poege niti iz Slavonije jer nam u ovom poslu geografska udaljenost ne predstavlja problem. esto puta svoje klijente ujemo samo putem telefona, a sav posao obavljamo putem elektronike pote i Skypea. Od nekih vanijih projekata istaknuli bismo web stranicu za Oujsko koju smo radili kao promociju uje u vrijeme europskog natjecanja u nogometu EURO 2008. na kojoj su posjetitelji mogli sudjelovati u nagradnim igrama te je sluila kao podrka televizijskim emisijama o EURO 2008. Neto kasnije izradili smo i prvu stranicu zagrebakog Arena Centra koja je u vrijeme gradnje centra sluila za informiranje potencijalnih kupaca lokala te nudila interaktivnu 3D kartu koja se odravala putem CMS-a. Tako, radili smo svakakve stranice tijekom vremena, od malih webova tvrtki do interaktivnih rjeenja koja bi u Zagrebu bila i do 2-3 puta skuplja nego kod nas. Nikako ne elimo raditi dumping cijena kolegama iz veih gradova no mi jednostavno moemo raditi jeftinije a jednako kvalitetno - jer su trokovi ivota u Poegi daleko manji nego drugdje.

mijenja bendove? Zato da ne!? Nas u tom klanu ima desetak i mi inimo sedam bendova. Svi poznati bendovi imaju projekte sa strane, veliki bendovi definitivno imaju i po pet projekata sa strane. Bavio sam se s i fotografijom, ali nikada pretjerano profesionalno. Imao sam uvijek uz sebe digitalni fotoaparat i fotkao sam sve to mi je palo na pamet. Da li dizajn, ovo to vi radite, moe raditi samo netko tko ima umjetnike sklonosti, talent ili? Umjetnike sklonosti moraju postojati, svi ostali koji nemaju sklonosti mogu nauiti ili plagirati, ali to nije isto. Nali ste svoje mjesto, pretpostav-

ljam da ste zadovoljni, jeste li nali svoj mir? Naravno, naao sam sreu i zadovoljstvo, uenje, sve u jednom.

A problemi?
Openito ne volimo govoriti o problemima jer kukanje nikoga nije dovelo nikamo. Na sve probleme gledamo kao na izazove iako, kao i svi poduzetnici u Hrvatskoj, osjeamo prevelik teret raznih davanja - velike poreze i doprinose. Organizacijski problem ponekad predstavljaju rokovi koji se znaju preklapati pa je nekada potrebno raditi prekovremeno ili posao nositi kui kako bi se sve stiglo, no to ne smatra-

mo problemom jer svoj posao volimo i radimo 24h dnevno. Licenciranje softwarea je takoer jedan od izazova s kojima se svaki ozbiljan poduzetnik mora suoiti. Taj korak smo takoer savladali i u svoj smo workflow u potpunosti integrirali Adobe rjeenja te na taj nain postigli kompatibilnost sa svim profesionalnim tiskarama. Unutar Creative Suite paketa takoer smo licencirali i Adobe software za izradu interentskih stranica te tako zaokruili radni proces unutar Adobe standarda.

Radovi Toke
Internetska stranica Gimnazije Poega, gimpoz.hr Stranica poeke gimnazije je dinamiki kolski informacijski i obrazovni servis na Internetu. Suvremen i pristupaan web dizajn, te jedno-

Klijenti / rad na daljinu

Tijekom godina mnogo puta smo suraivali s klijentima koji nisu iz

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

11

intervju

Goran Mili danas radi u Sarajevu kao direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans

Mogao sam vie, ali trebao mi je dobar menader i dobar producent

*Vaan je pozitivan pristup ivotu, dogaajima, situacijama ak i kada su teke *Na HTV-u nije bilo spremnosti da me angairaju i nakon mirovine, vjerojatno zbog koncepta otputanja ili prijevremenog umirovljenja

GORAN MILI - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

ada sam se, na preporuku gosp. Bach Nenada iz New Yorka, javio Goranu Miliu, poznatom novinaru, uredniku i voditelju nisam oekivao da emo se vrlo brzo dogovoriti oko Intervjua. Sve je dogovoreno za pet minuta, a Intervju smo zavrili u nekoliko dana. Zaista profesionalno i poslovno. Ne smijem zaboraviti ni Melinu Kameri, s Al Jazeera Balkans, koja mi je puno pomogla da intervju zavrimo tako brzo. Sjetio sam se mnogobrojnih uspjenih dogovora s nekim drugim osobama. Jednostavan, komunikativan i

profesionalan sve sam to vrlo brzo prepoznao u Goranu Miliu. Vjerujte mi da je tako! Nabrojati to je sve Mili radio u svom ivotu nemogua je misija, shvatio sam da je mnogo vanije posluati to nam eli prenijeti iz svog bogatog ivotnog i poslovnog iskustva. Kultni putopisni novinar i nekadanji urednik TV dnevnika, Goran Mili, otiao je u mirovinu. Danas radi u Sarajevu kao direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans. Znam da je nemogue potpuno Vas

predstaviti biografski i poslovno. Moete li nam kazati to sada radite, gdje provodite svoje umirovljenike dane? Na kojim relacijama ivite, putujete li i dalje intenzivno ili se taj putopisni crv smirio? Sada radim ozbiljan 200-satni (na mjesec) posao direktora vijesti i programa Al Jazeere Balkans. Sjedite je u Sarajevu, ima dosta posla dok se sve ne postavi na svoje mjesto pa zato manje putujem. Kau da bi se svaki ovjek trebao cijeniti po onome to je uradio i

ostavio iza sebe u ivotu, nije vano u kom obliku. Kad bi danas pokuali podvui crtu u svom ivotu to bi izdvojili kao pozitivno to ste ostvarili i ostavili generacijama koje dolaze? Postoji li neto to niste uspjeli postii na svom ivotnom putu? Od pozitivnog, moda ba to, pozitivan pristup ivotu, dogaajima, situacijama ak i kada su teke. K vragu kuknjava ako je s neke fasade pao komad buke i isprljao vam odijelo. Treba biti sretan to vam nije pao na glavu. Kakav je to uas ako ovjek ivi u

22

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

portret menadera

Ideje, inovacije, trud i rad stvaraju uspjeh

*Ako radite samo na naem tritu, ako ste zarobljeni unutar Hrvatske jako je teko opstati *Mladi se definitivno mogu iskoristiti u poslu, samo ih treba pustiti i njihovih ideja se ne treba bojati
Mario imi, generalni menader u Grad-Export d.o.o., Vinkovci

MARIO IMI, GRAD-EXPORT - VINKOVCI

ada smo u studenom 2008. g. posjetili Petra imia, inenjera drvne industrije, upoznali smo ovjeka koji je 1992. g. osnovao tvrtku Grad-Export iz Vinkovaca, tvrtku koja je ve tada tri puta zaredom (2006., 2007. i 2008.) proglaena najbre rastuom tvrtkom u Hrvatskoj. I tada nam je proroanski rekao: Neki ekonomski analitiari kau da ako preivi deset, petnaest godina poslovanja onda e nastaviti jo petnaest. Vrijeme u kojem danas ivimo je turbulentno, puno izazova, brzine, ali uspijevamo kroz dobru organizaciju unutar firme, kroz injenicu da svatko svoj posao odrauje maksimalno savjesno pratiti svjetske trendove i uspijevamo se zadrati na tritu kao lider u proizvodnji dekorativnih panela u ovom dijelu Europe. I danas je Grad-Export lider u proizvodnji, a u tvrtku su dola dva sina Petra. Petar imi je tada elio da najstariji sin Mario nastavi obiteljsku tradiciju Grad-Exporta, a isto tako da se i drugi sin Alen prikljui tvrtki. Uz podrku Petra i ogora Ive Matijevia, koji je u firmi od poetka i mozak je proizvodnog dijela tvrtke, Ma-

rio imi je nastavio oevim stopama. I ostatak obitelji imi podrava ovaj obiteljski posao: supruga i majka Branka, najmlai sin i brat Ivan koji je zavrio trei razred srednje kole te kerka i sestra Matea koja je na prvoj godini fakulteta u Zagrebu. Posjetio sam Maria i uvjerio se da je ovaj mladi ovjek pun energije, ideja i elje da razvija tvrtku, obilazi Europu i kontaktira potencijalne kupce, posjeuje sve vanije sajmove Ako ulaete sebe u posao i volite ono to radite uspjeh ne bi trebao izostati. Mario je bio spreman odgovoriti na sva naa pitanja. Tko je obitelj imi, predstavite se? Obitelj imi je uspjena i slona poduzetnika obitelj. Otac Petar podigao tvrtku Grad-Export i bio joj na elu punih 20 godina nakon ega se

povukao u druge poslove. Stvorio je u ovom poslu priliku za mene i brata. Brat Alen je direktor komercijale, a ja sam generalni menader. S nama je i tetak Ivo koji je tehniki direktor proizvodnje. Danas se nas trojica borimo i pokuavamo zadrati ono to je do sada postignuto jer su vremena danas puno tea. Svi smo na neki nain od malih nogu odgajani da budemo u firmi. Tako i brat Ivan zna da ga eka mjesto u firmi i da e prije toga studirati Ekonomski fakultet u Osijeku ili Zagrebu. Sestra Matea studira novinarstvo u Zagrebu i zainteresirana je da se ukljui u tvrtku, u marketinkom dijelu. Prole dvije godine bile su teke za poslovanje, novaca nema i veliki je broj neplatia, gospodarska situacija je apsolutno negativna. to je jo gore, prognoze su negativne tako da ljudi ko-

ji i neto pokuavaju boje se krenuti u posao, zapoeti neto u emu nee uspjeti. Mislite li da su ove prognoze realne ili je to psiholoki? Mislim da je to realno. Okruenje za pokretanje bilo kakvog posla nije dobro. Potranja za proizvodima je vrlo mala, kupaca nema i trite praktiki ne postoji. Ako radite samo na naem tritu, ako ste zarobljeni unutar Hrvatske jako je teko opstati. GradExport izvozi u 18 drava. Ovog trenutka elimo izai na trite Litve, Moldavije, Francuske, Italije konstantno irimo trite jer vidimo da je Hrvatska za Grad-Export premala, europsko trite je ne neminovno. Kad vas je otac kao malog dovodio u firmu, je li to bila vama igra, znati-

26

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

zdrav ivot

ABCeda zdrave prehrane

*to je vano u prehrani djece, uloga roditelja u stvaranju prehrambenih navika... saznajte vie! *Danas je Abc svjei krem sir omiljen meu svim generacijama
la, stoga e nedostatan unos imati za posljedicu neadekvatan rast i razvitak. Istaknutu ulogu u prehrani djece zauzimaju i mineralne tvari i vitamini. Budui da su ovi esencijalni nutrijenti nuni za normalan rast i razvoj, s godinama se i poveavaju potrebe na njima. Dvije su mineralne tvari nezaobilazne kada je u pitanju prehrana djece, a to su kalcij i eljezo. Dok je kalcij kljuan za izgradnju i odranje kotane mase i prva je linija obrane od osteoporoze u odrasloj dobi, eljezo ini sastavni dio hemoglobina koji je vaan za prijenos kisika. Deficit eljeza utjee na sposobnost uenja i intelektualne sposobnosti, kao i raspoloenje to moe znatno oteati djetetovu prilagodbu na svakodnevne izazove koji stoje pred njim.

VODI KROZ PRAVILNU PREHRANU, III DIO

ABC sir u prehrani djece

Redovito konzumiranje doruka je jedna od najvrednijih zdravih navika koje dijete moe usvojiti. Kvalitetan e doruak osigurati energiju za obaveze koje stoje pred djetetom, ali i pruiti prijeko potrebne nutrijente za njegov pravilan rast i razvitak. Uzevi u obzir specifinosti prehrane djece kao odlian izbor za doruak namee se ABC krem sir. ABC krem sir e djetetu osigurati visokovrijedne bjelanevine kljune za pravilan rast i razvoj tkiva, te kalcij za zdrave i vrste kosti. Osim toga, ABC sir doprinosi dnevnom unosu vane mineralne tvari eljeza, ali i magnezija te vitamina A i B2. Dodatnu prednost daje injenica da je ABC krem sir prirodan proizvod bez dodanih konzervansa.
sadri esencijalne nutrijente. Na kasniji odabir hrane djeteta mogue je utjecati u vrlo ranoj do-

ijekom djetinjstva i adolescencije, u doba kada tijelo prolazi kroz brojne tjelesne promjene te intenzivno raste i razvija se, pravilna prehrana kao i adekvatan unos nutrijenata postaju posebno vani. Osim rasta, jednom kada djeca naue hodati (to se zbiva oko prve godine ivota) njihova prirodna znatielja ih potie na kretanje, istraivanje i konstantnu aktivnost. Zbog toga je potrebno paljivo planirati djetetovu prehranu kako bi ona za-

dovoljila sve njegove potrebe, ali i kako bi dijete steklo pravilne prehrambene navike. Prehrambene navike steene u djetinjstvu ostaju za cijeli ivot i imaju velikog utjecaja na zdravlje i eventualni razvoj kroninih bolesti u odrasloj dobi.

to je vano u prehrani djece?

Kako djeca rastu tako se razvijaju i kosti, zubi i miii, pa hrana koju unose mora osigurati dovoljno energije i bjelanevina. Bjelanevine su gradivne jedinice tije-

Uloga roditelja
Prehrambene navike i odabir hrane oblikuju se u djetinjstvu. Najbolji nain kako na to utjecati je vlastiti primjer. Djeca oponaaju roditelje pa ako primjerice majka redovito pije mlijeko vrlo je vjerojatno da e i njezine keri usvojiti ovu naviku i na taj nain smanjiti rizik od pojave osteoporoze u kasnijoj dobi. Mala djeca relativno dobro mogu sama odabrati hranu visoke hranjive vrijednosti, a zadaa roditelja je osigurati im takvu hranu i smanjiti izloenost tzv. praznim kalorijama, tj. hrani koja osim energije ne

Tajna ABC sira

Samo zdravi sastojci ine ABC svjei krem sir: mlijeko, vrhnje i malo soli. Ekstra kvalitetno svjee mlijeko svakodnevno se proizvodi na est farmi Belja, u ijem se sastavu nalazi i najsuvremenija farma muznih krava u ovom dijelu Europe, koja je potpuno robotizirana. Od vlastitog, beljskog mlijeka priprema se i vrhnje za ABC sir, dok se sasvim mala koliina soli dodaje prilikom proizvodnje kako bi se dobio sir poznate meke teksture i punoe okusa. Tajna zbog koje je ABC krem sir svje i nakon dueg vremena lei upravo u paljivo voenom tehnolokom procesu usavravanom tijekom posljednjih trideset godina, zbog ega je postignuta iznimna kvaliteta i trajnost proizvoda bez dodatka konzervansa. Zbog svojih visokovrijednih sastojaka, proteina, kalcija i vitamina, ABC sir je namijenjen svim dobnim skupinama.

Vie o pravilnoj prehrani potraite na www.abcsir.hr u ABCedi pravilne prehrane

bi. Novije studije pokazuju da ako majka redovito konzumira povre tijekom dojenja, tvari arome se prenose djetetu pa ono kasnije prilikom prelaska s majinog mlijeka na drugu hranu lake prihvaa isto povre.

32

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

razgovor s povodom

Tehnopolis Zagreb - Projekt koji e pokrenuti Zagreb

*to je to, zato nam treba i kako ga ostvariti? *Tehnopolis Zagreb biti e tehnoloki grad na Savi, Silikonska dolina na obali Save

MARIJAN OANI, DIREKTOR RAZVOJNE AGENCIJE TPZ - ZAGREB, I DIO

ponedjeljak, 28. svibnja 2012. u Starogradskoj vijenici Grada Zagreba Razvojna agencija Zagreb predstavila je Tehnopolis, novi projekt za gospodarski razvoj, projekt za koji se oekuje da e pokrenuti zagrebako gospodarstvo, a preko toga i Hrvatsku. Za projekt je pokazan veliki interes i bilo je preko 60 sudionika, od poduzetnika, sveuilinih profesora, do saborskih i gradskih zastupnika i novinara. Cijeli dogaaj izazvao je veliki interes u javnosti (vei nego to sam oekivao) i naao svoje mjesto u medijima, TV emisijama, lancima u novinama i portalima. Izvjee o dogaaju moe se pogledati na www. raza-tpz.hr.

to je tehnopolis, a to je Tehnopolis Zagreb

Naziv tehnopolis koristi se za veliki znanstveni ili tehnoloki park u kojem su poduzea temeljena na znanju s podruja visokih tehnologija. Dolazi od rijei tehno-tehnologija i polis (pls/; ,)grad-drava kod antikih Grka.

A Tehnopolis Zagreb biti e tehnoloki grad na Savi, Silikonska dolina na obali Save, na mjestu nesuene Sveuiline bolnice u Blatu, graene prije 1990-tih samodoprinosom graana. U tom Gradu e biti mnogo proizvodnih poduzea, malih i velikih, poetnika i zrelih poduzea, koja e proizvoditi proizvode konkurentne na svjetskom tritu, poveavati izvoz i zapoljavati mnogo ljudi. To je institucija, objekt u kojem e se stvarati poduzetnici, nova poduzea, novi izvozni proizvodi i nova radna mjesta. To je projekt koji e pokrenuti Zagreb, a time i Hrvatsku. Ovo je za sada jo uvijek samo san, a svi mi koji volimo Zagreb moemo ga realizirati. Danas je Zagreb okruen Westgateima i Eastgateima, svim moguim supermarketima, u kojima stotine stranih duana prodaju stranu robu. Ja elim da Zagreb na svojim ulaznim vratima bude okruen tehnolokim parkovima, u kojima e stotine naih poduzetnika proizvoditi robu za strana trita. A kruna svega neka bude Tehnopolis na Savi.

A Tehnopolis Zagreb biti e na mjestu nesuene Sveuiline bolnice u Blatu

Zato Grad Zagreb treba Tehnopolis

Mnogima koji se pitaju zato Zagreb treba Tehnopolis, moemo jasno i uvjerljivo odgovoriti: - Zato, jer ima 45.000 nezaposlenih. - Zato, jer ima unitenu industriju. - Zato, jer je u travnju ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala 9,4 posto. - Zato, jer je zagrebaki izvoz 3 puta manji od uvoza. - Zato, jer Zagreb sam ostvaruje 60% naeg uvoza. - Zato, jer je Zagreb prestao biti lokomotiva razvoja hrvatskog gospodarstva. Zagrebako gospodarstvo danas karakteriziraju: - veliki vanjsko-trgovinski deficit (deficit je gotovo 9 milijardi dolara)

KONTAKT: : Telefon: 01 3667-101 www.raza-tpz.hr e-mail: m.ozanic@raza-tpz.hr

- rast nezaposlenosti (30. travnja 2012 bilo je 41.720 nezaposlenih osoba), - pad broja obrtnika i stagnacija poduzetnika, - deindustrijalizacija i snaan pad industrijske proizvodnje, - pad prihoda grada. U gospodarstvu dominiraju uvoznici i trgovci, ima sve manje izvozno sposobnih poduzea i proizvoda konkurentnih na svjetskom tritu, sve je manje novih ili inoviranih proizvoda, konkurentnost i inovativnost poduzea pada, opadaju znanja o organizaciji, poslovnim procesima i produktivnosti, znanstvene institucije zatvaraju se u sebe, sve se vie odvaja-

Stotine stranih duana prodaje stranu robu u Zagrebu

Danas je Zagreb okruen Westgateima i Eastgateima, svim moguim supermarketima, u kojima stotine stranih duana prodaju stranu robu. Ja elim da Zagreb na svojim ulaznim vratima bude okruen tehnolokim parkovima, u kojima e stotine naih poduzetnika proizvoditi robu za strana trita. A kruna svega neka bude Tehnopolis na Savi. To je projekt koji e pokrenuti Zagreb, a time i Hrvatsku. Ovo je za sada jo uvijek samo san, a svi mi koji volimo Zagreb moemo ga realizirati.

Sve velike tehnoloke revolucije desile su se na plodnom glazbenom tlu

Temelj razvoja Tehnopolisa bit e kreativnost, a esto su inspiracija znanstvenicima upravo umjetnici. Kao to je rekao na veliki umjetnik Nenad N. Bach: Sve velike tehnoloke revolucije desile su se na plodnom glazbenom tlu, dakle nije dovoljno izgraditi Tehnopolis, ve potaknuti kulturni razvoj itavog grada, ne bi li privukli one najkreativnije. Tehnopolis mora biti multidisciplinarni projekt u kojem e strunjaci iz razliitih oblasti od znanosti, gospodarstva do umjetnosti dati svoj doprinos.

38

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

nove inicijative "AKADEMIJA SVEGA"

Pria o drugaijim vrijednostima

Akademijom, oslukujemo, planiramo i izvravamo ono to smo zapoeli, meutim svakoj "sestri ili bratu" se daje potpuna sloboda preuzimanja odgovornosti

*Sve to smo radili, inili smo iz ljubavi i to je bilo prepoznato i od publike, i od glazbenika, novinara i utjecajnih ljudi *"Lonly Planet - Croatia" nas je vie puta uvrstio kao drugu hrvatsku destinaciju koju treba vidjeti, a da nismo nikada doznali otkuda su saznali za nas
ria o "Akademiji svega" je pria o drugaijim vrijednostima. Ona poinje u malom autohtonom istarskom gradiu Bale, u konobi "Kamene prie" koju vodi predsjednik istoimene udruge za kulturni turizam Tomislav Lovro Pavleka. Tomo, kako ga zovemo od milja, nezaobilazna je figura ove prie, poznat kao zaetnik naeg najveeg neprofitnog i internacionalno poznatog jazz festivala "Last Minute Open Jazz Festival", koji se svake godine odrava u Balama poetkom kolovoza, a

od ove godine i ire. U samom idejnom zaetku festivala, temeljem nekog udnog sinkroniciteta, upoznao sam Tomu u "autohtonom prostoru" kojeg je on stvorio u malom gradiu kojeg svi turisti nekako zaobilaze u svojoj udnji za "civilizacijskom bukom", bez koje izgleda ne mogu niti na odmoru. U to vrijeme lutao sam zabaenim krajolicima, svjetionicima i pustim otocima sa ciljem da zaokruim svoju viziju odrivog, cjelovitog turizma. U njoj je turist putnik poput hodoasnika, koji boravei u autohtonom prostoru dotie tihu ravnoteu, izazivajui latentne promjene due u smjeru integracije.

Bankari i djeca stop

Bankarima i maloj djeci zabranili smo ulaz u konobu nakon 8 sati naveer - jer nemaju tamo to raditi: djeca su premala da u to vrijeme budu u birtiji, a bankarski lobi sve svojim prisustvom unitava.

Zapoeli smo posljednju bitku za ouvanje jazza

Shvativi vrlo brzo da se nalazimo na istoj frekvenciji "od 440 Hz" - kako kae Tomo, zapoeli smo posljednju bitku za ouvanje jazza, bitku kojom bi mu vratili dostojanstvo da ne iezne u bljesku globalnog spektakla mainstreama, prosjenosti i kia. Jazz nije glazba - jazz je kategorija vie: filozofija ivota, oslukivanje sebe i drugih, spontano improvizira-

no djelovanje, kolektivna virtuoznost izraena divnim spletom raznolikosti, individualna kreativnost koju ne sputava diktat tatine, niti glad za profitom. U zen-u jazza borave ljudi koji se meusobno prepoznaju kao "drugaiji" ali se zbog toga dre zajedno, jer poznaju svijet drugaiji od ovog! Ne morate biti muziar da biste bili u jazzu. Svi mi stvaramo vlastitu glazbu ivota koja se savreno uklapa u zajedniki cilj: biti slobodan, zadovoljan, ispunjen i nadahnut. Od poetka smo vjerovali u ideju viednevnog, internacionalnog, otvorenog festivala, jer u sebi nosi taj zajedniki duh i dobrodunu iskru koju imaju mala djeca dok ih ne izdoktrinira drutvo i iskvare institucije. Organiziran bez vidljivih sponzora, festival je osloboen svog tog prisustva marketinkog kia sponzorskih logotipova i ljude koji ga ele iskoristiti za vlastiti ili korporativni interes. Ne bjeimo od sponzora, ali imaju kao uvjet "skriveno sponzorstvo": za njih se ne zna. Nema logotipova, nema reklame. Sponzorstvo mora biti dobra volja ili ljubav, a ne interes, i iznenadili biste se: postoje ta-

kvi sponzori. Ni bendovi nisu dekadentno precjenjivani. Bez obzira na njihovu svjetsku slavu: ponuen im je smjetaj, hrana, trokovi prijevoza i simbolian honorar, meutim i neto to rijetko mogu dobiti: ljudsku, prijateljsku atmosferu osloboenu malograantine i snobovskog prenemaganja, boravak unutar prostora duha kojeg prostora koji sainjavamo svi mi koji inimo "open" festival. Publika i izvoai, svi smo zajedno s istim ciljem: uivanje u dobroj glazbi, atmosferi i askanju sa sebi slinim ljudima.

Jednostavne, ali stroge granice

Dakle, postavili smo stroge, ali jednostavne granice, koje da ne potujemo, sve bi prelo u tako esto vienu kulturnu prostituciju - i uspjeli smo. Uz dobru volju i isto srce jazz festival se proirio uz minimalne resurse: poele su se javljati velike svjetske jazz figure sa eljom da nastupe na festivalu, gotovo besplatno, samo da budu dio te atmosfere o kojoj mogu sanjati cijelu godinu u svojim hladnim gradovima. Sve to smo radili, inili smo iz ljubavi i to je bilo

42

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

literatura za djecu

Ljetna eko bajka s bojankom za male kreativce

*Repka u dubini mora nije tek bajka za uspavljivanje djece ve za osvite njihovih dua
epka u beskrajnim dubinama mora matovita je bajka o podmorskom svijetu. Jedan od stanovnika je mala riba, velikog repa i stoga imenom Repka. Naoko se od stanovnika morskog prostranstva razlikuje glomaznou svoga repa, ali njena posebnost je u tome to je ona spremna za duhovne vrijednosti rtvovati svoj ivot. Nain na koji to iskazuje doivljaj je koji e svakog itatelja dirnuti u duu. Repka u dubini mora, pisana proznim stilom, nije tek bajka za uspavljivanje djece ve za osvite njihovih dua. Njegujui tako djecu odrasli stvaraju bolji svijet. Svaki pojedinac moe tome doprinijeti na svoj nain. Recenzentica Tatjana Jedriko Panelat je napisala: Spisateljica Tatjana Udovi

REPKA U BESKRAJNIM DUBINAMA MORA

'R

pretae svoj plemeniti duh u pisanu rije i time ostvaruje putovanje boljem sutra. I itatelj - kree s njom na taj udesni put! Uvod u bajku Repka u beskrajnim dubinama mora autorice Tatjane Udovi: Nekada davno, u dubokom moru, u velikim dubinama, ivjela je ogromna riba crveno-plave boje s repom trostruko veim od njene veliine. Zbog tog je repa bila drugaija od drugih. Vrlo je brzo plivala. Jednim zamahom repa udaljavala bi se po nekoliko metara. ivjela je u okruju morskih trava, crvenih algi, morskih zvijezda, rakova, hobotnica, meu mnotvom ribica koje su joj bile dobre prijateljice. esto bi razgovarale o dogaajima iz morskih dubina, a Repka bi im prenosila vijesti iz dalekih krajeva.

Kontakt: Narudba na e-mail Udruge za kulturu a?: udruga.ca@gmail.com Cijena: 30,00 kn Dostava potom, plaanje pouzeem.
Morske dubine uvijek su isijavale sreom i radou. Trave su plesale u ritmu valova, hobotnice su izvodile plesne korake svojim krakovima, ribice pjevuile, a zvjezdice su veselo pjevale u zvjezdanom zboru, ujedno krasei dno svojom ljepotom. Repka je bila jedna od najsretnijih riba jer, bila je zadovoljna svojom brzinom. Zahvaljujui brzini, izvravala sve svoje dunosti na vrijeme. Ona je bila i jedini morski vjesnik. Donosila je vijesti o dogaajima iz drugih zemalja. Jednoga dana se vraala s dalekog puta nosei lou vijest o zagaenju mora. Razveselite svoje maliane ovoga ljeta veselom slikovnicom! Tatjana Udovi

46

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

preporuka EKOPARK KRA

Novo iznenaenje iz tvornice

*irei ideju o organizaciji proizvodnje i poslovanja na ekoloki prihvatljiv i odriv nain, Kra je izgradio vlastiti ekopark u Bratini, opini Pisarovina
driv razvoj i ekologija danas su sastavni dio planova razvoja u najirem smislu. irei ideju o organizaciji proizvodnje i poslovanja na ekoloki prihvatljiv i odriv nain, Kra je izgradio vlastiti ekopark u Bratini, opini Pisarovina, to je ujedno i prvi znaajniji iskorak kompanije iz primarnog biznisa proizvodnje slatkia. Nainom ureenja parka i njegovim sadrajima podrani su glavni Kraevi brandovi, a cjelokupni park svojevrsni je hommage jednom od najprepoznatljivijih Kraevih proizvoda, ivotinjskom carstvu.

Prirodni materijali drveta i kamena

Ekopark Kra smjeten je na svega 20-tak minuta vonje od Zagreba, na povrini od 422 hektara, u iznimno lijepom pokupskom kraju, u mjestu Bratina, opina Pisarovina. Nakon dvije godine intenzivnih priprema i ulaganja u izgradnju objekata i odgovarajuu infrastrukturu, park je od poetka svibnja otvoren za javnost. Ekopark se sastoji od kua s apartmanima, bungalova, kapelice, dva jezera, bazena, djejih igralita, sportskih terena, farme i puno povrina zasaenih raznim poljopri-

Djeji izleti
Za potrebe organiziranih djejih izleta osmiljeni su posebni programi. Avantura zapoinje odmah po dolasku slatkim obrokom i toplim Kra expressom. Slijedi pravi safari na koji se krae vlakom Kra express, zatim vonja po jezerima, lude utrke na mehanikim konjima, munja mehanike kravice, natjecanje u potezanju konopa, jahanje ponija i skakanje u vreama. Najmlai mogu uivati uz karaoke, uiti o starim zanatima, sudjelovati u likovnoj radionici, potrazi za kovegom sa skrivenim slatkim blagom, druenju s maskotama iz ivotinjskog carstva, ali i s pravim ivotinjama koje obitavaju na imanju. Na raspolaganju su razni sportski tereni, veliko djeje igralite i jo puno drugih edukativno- zabavnih sadraja, a sve to uz vodstvo i nadzor strunog tima.

vrednim kulturama. Park je jedinstven po svojoj posveenosti odrivom razvoju: svi objekti su izgraeni od prirodnih materijala drveta i kamena, a poljoprivredne povrine unutar parka obrauju se po najviim standardima ekoloke kvalitete, potvrda ega je i eko certifikat. Unutar samog parka posjetiteljima se nude najraznovrsniji sadraji i oblici zabave prilagoeni individualnim dolascima kao i organiziranim privatnim ili poslovnim dogaanjima: ZABAVNI SADRAJI Ljubiteljima aktivnog odmora na raspolaganju su brojni sadraji kojima se mogu zabaviti na imanju i u okolici te upoznati sve ari boravka u prirodnom okruenju. U ponudi su objekti i sadraji koji omoguavaju razne aktivnosti na otvorenom, od nogometnog igralita s umjetnom travom, teniskih terena, odbojkakog igralita, boalita i otvorenog bazena, do vonje brodiem po jezeru i malog zoolokog vrta s jelenima lopatarima, srnama, konjima, magarcima i drugim ivotinjama. U umama kojima je park okruen uivat e ljubitelji prirode,

KONTAKT: KRA, d.d. Ekopark Kra Telefoni: 01/5582 200 (recepcija) 01/5582 203 (restoran) Fax: 01/2396 015 E-mail: ekopark-kras@kras.hr www.ekopark-kras.hr
dugih etnji te gljivari. Za zainteresirane postoji mogunost vonje biciklom cijelim okolnim podrujem naroito prema rijeci Kupi ili prirodnom rezervatu Crnoj mlaki. TEAM BUILDNIG Oaza mira smjetena u neposrednoj blizini Zagreba idealna je destinacija za organizirane team building aktivnosti. Sadraj Ekoparka omoguava organizaciju najrazliitijih aktivnosti u cilju jaanje timskog duha i povezivanja suradnika. Od teambuilding aktivnosti nudi se vonja quadovima, paintball, canshoot i ostale aktivnosti. SEMINARI I EDUKACIJE U smirujuem prirodnom ambijentu i harmoninom miru, daleko od gradske vreve, mogue je potpuno se fokusirati na poslovne zadatke. Ekopark Kra nudi prostor za odravanje seminara, edukacija ili prezentacija s mogunou iznajmljivanja audio-video opreme koja uk-

52

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

preporuka

slatkia

ljuuje projektor, platno i tv plazmu. Na kraju poslovnih aktivnosti postoji mogunost organizacije rukova i domjenaka ime se cijelo dogaanje moe pretvoriti u poslovno-gastronomski uitak. RESTORAN Restoran Domaica smjeten je u srcu parka i nudi originalan izbor jela pripremljenih od eko namirnica uzgojenih u vlastitim vrtovima te specijaliteta pripremljenih po recepturama naih predaka. Restoran e se za svako godinje doba osvjeavati sezonskim ponudama jela. Ima 100 sjedeih mjesta, a ljeti je gostima na raspolaganju velika, otvorena terasa nad jezerom sa 70 sjedeih mjesta. Restoran Domaica zbog svoje veliine, poloaja uz veliko jezero, komfornosti i intimnog ozraja izuzetno je pogodan za organiziranje svadbenih sveanosti, promocija, krtenja, prigodnih domjenaka i banketa. Za potrebe organizacije veih dogaanja na raspolaganju je kongresna dvorana Jadro sa 300 sjedeih mjesta.

Slatka vjenanja
U prekrasnom ambijentu prirode, svadbe i vjenanje ostat e u divnom sjeanju mladencima i njihovim gostima. Na raspolaganju su: - Vrhunski gastronomski uici (bogat izbor menu-a i buffet ponuda, te slatki specijaliteti i torte iz domae slastiarnice) - Prostrana i dnevnim svjetlom obasjana dvorana za vjenanja - Velika vjenanja pod atorom u suradnji s tvrtkom Altera d.o.o. - Jedinstveni paket prigodnih sadraja: *Kapelica za vjenanja *Apartman za mladence s pogledom na jezero *Sjenica za slikanje *Veliki parking *Idilini krajobraz - Kvalitetan smjetaj za goste u rustikalnim Kra kuama za odmor i apartmanima - Prigodno ureenje prostora, stolova i popratnih sadraja - Ljubazno i profesionalno osoblje
Obzirom da je itavo imanje nositelj ekolokog certifikata, svi navedeni objekti sagraeni su od potpuno prirodnih materijala, drva i kamena, a poljoprivredni uzgoj se obavlja prema najviim standardima eko proizvodnje. Iznenadite svoje poslovne partnere ili lanove obitelji posjetom Ekoparku Kra, idealnoj destinaciji koja nakon svakodnevnih obaveza prua avanturistima, znatieljnicima, putnicima namjernicima, relaksaciju u prekrasnom okruenju istinske seoske idile. Sve potrebne informacije dostupne su na slubenim stranicama www.ekopark-kras.hr.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

53

zdrav ivot MOGUNOSTI ZASLAIVANJA SLASTICA BEZ KORITENJA EERA

*Proizvoaima je na raspolaganju impresivna lista sladila dok je potroaima izbor u duanima vrlo malen *Prilikom razvoja proizvoda bez eera vodili smo se zdravstvenim razlozima za koritenje isomalta
elik broj ljudi izbjegava koritenje eera u hrani. Razloga ima vie: neki eer ne smiju konzumirati, neki ele smanjiti teinu, a neki jednostavno trae alternativne mogunosti sa ciljem ouvanja i poboljanja svog zdravstvenog stanja. Iako veina ljudi zna da eer ima niz negativnih efekata za zdravlje, ipak ga veina i koristi. Ustvari, umjerena konzumacija rijetko izaziva neeljene nuspojave. Vea potronja svakako naruava ravnoteu organizma i dolazimo do pitanja: to koristiti umjesto eera da bismo uivali u slatkom okusu ali uz minimalne

Moe i bez eera!

zdravstvene rizike? Domaa terminologija definirana je Pravilnikom o prehrambenim aditivima i sve to slui za zaslaivanje, a nije eer svrstava u jednu jedinu kategoriju: sladila. Pri tome se ne pravi razlika izmeu prirodnih i umjetnih kao ni izmeu intenzivnih i voluminoznih (eng. bulk) sladila. U meunarodnoj terminologiji najea je podjela na intenzivna sladila (intense sweeteners) i zamjene za eer (sugar substitutes ili sugar replacers) koja puno jasnije definira kategorije sladila. Intenzivna sladila su u pravilu umjetna (uz samo jedan izu-

zetak) i proizvode ih kemijske tvrtke. Zamjene za eer bez izuzetka imaju prirodno porijeklo.

U duanima nema nijedne prirodne zamjene za eer

Proizvoaima je danas na raspolaganju impresivna lista sladila dok je potroaima izbor u duanima, ak i u specijaliziranima, vrlo malen. Ogranien je na 2-3 vrste umjetnih sladila u prahu, tabletama ili tekuem stanju te na fruktozu, voni eer dva puta slai od obinog eera (saharoze) koji se vrlo sporo apsorbira pa je smiju konzumirati dijabetiari. Iako

KONTAKT: Delicia d.o.o. trped 59, 52420 Buzet Telefon: 052/669 019 keksi@delicia.hr www.delicia.hr

novije studije povezuju fruktozu s razvojem dijabetesa tipa 2., a jedan od glavnih uzroka epidemije gojaznosti nalaze u uestalom koritenju fruktoznog sirupa, u naim duanima se od prirodnih sladila moe kupiti samo fruktoza a nijedna prirodna zamjena za eer. Iznimno, uskoro e se u svakom duanu moi kupiti stevia, koja se za sada moe kupiti samo u speci-

54

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

promo POSEBNA PONUDA ZA OBRTNIKE DO 31.12. 2012.

elite poslovati uinkovitije i s manje trokova? Oslonite se na Zagrebaku banku i program Obrtnik & partner, jer dobivate mnoge pogodnosti i utede u promotivnom razdoblju koje traje do kraja godine. U Zagrebakoj banci svaki obrtnik ima svog bankara, pa tako i Vi moete raunati na bankarskog strunjaka koji Vam je na raspolaganju, koji razumije svaku poslovnu situaciju, cijeni poduzetniku ideju i posveen je financijskoj strani Vaeg uspjeha.

Uz Zabu poslujte jednostavnije i s manje trokova

Poduzetniki paket 1 za sve

U sklopu programa Obrtnik & partner u Zagrebakoj banci tri mjeseca besplatno dobivate poduzetniki paket raun 1 ZA SVE koji bitno smanjuje trokove Vaeg poslovanja s Bankom i prua Vam sigurnost na putovanjima u zemlji i u inozemstvu. Paket-raun 1 ZA SVE racionalniji je nain poslovanja s Bankom jer je jedinstvena mjesena naknada za paket nia od naknada za pojedine usluge, a objedinjuje transakcijski raun, kartice, internetsko i telefonsko bankarstvo, izvode i trajne naloge te znatne popuste na naknade za razliite vrste kredita. Paket 1 ZA SVE donosi jo jednu bitnu prednost - dogodi li se nezgoda na cesti u zemlji ili u inozemstvu, dobivate uinkovitu pomo

i pokrie odreenog iznosa trokova. Za Vas su sniene kamate i naknade za doputeno prekoraenje po transakcijskom raunu te za obradu zahtjeva za leasing u Unicredit Leasingu Croatia. Business MasterCard i go! business MasterCard kartice moete ugovoriti bez upisnine i lanarine u prvoj godini koritenja. Plaanje karticama praktinije je, jednostavnije i sigurnije, a kartice omoguuju i razliite naine odgode trokova. Zagre-

baka banka izdaje Visa i MasterCard kartice za graane i poduzetnike, kartice vodeih kartinih brendova prihvaene u cijelome svijetu - koristite poslovne kartice Zagrebake banke. Va e obrt u oima Vaih klijenata svakako dobiti jo jedan plus omoguite li plaanje karticama. Poveat ete prodaju, a ugovorite li i dodatne mogunosti, obrono plaanje bez kamata i naknada te potroaki kredit po karticama, Vai e kupci sigurno prihvatiti povoljnije mogunosti kupovanja.

Sve dodatne informacije o posebnoj ponudi Zagrebake banke za obrtnike, lanove Hrvatske obrtnike komore, zatraite u najblioj poslovnici ili poduzetnikom centru, nazovite besplatni info telefon 0800 00 24 ili posjetite nau web-stranicu www. zaba.hr.
plaanja, vie iznose doputenog prekoraenja uz niu kamatnu stopu te mogunost obronog plaanja Maestro karticom bez kamata i naknada. Isplativost Lepeza dolazi do izraaja i kod usluga Servis centra uz koje sigurno moete krenuti na put u zemlji i u inozemstvu jer dobivate putno osiguranje, brzu pomo te utedu zbog iznenadnih trokova dogodi li se nezgoda. Kao obrtnik, lan HOK-a, u Zagrebakoj banci ne plaate naknadu za obradu zahtjeva za stambeni kredit, a na raspolaganju su Vam krediti za razliite namjene, od kupnje stana, kue ili zemljita do adaptacije. Posebno su zanimljivi Zeleni krediti kojima svoj stambeni prostor moete pretvoriti u mjesto na kojem se tedi energija i novac za reije. Na raspolaganju su Vam i gotovinski krediti s niom kamatnom stopom i autokrediti prilagodljivih uvjeta.

Kreditiranje ulaganja za poboljanje standarda poslovanja lanova Hrvatske obrtnike komore

Pribavljanje certifikata i atesta, strune savjetodavne usluge, sve ono to planirate kako bi Vae poslovanje bilo na vioj razini, a trina pozicija bolja, sada Vam je dostupno. Zagrebaka banka nudi nove kredite za obrtnike koji mogu biti dragocjena potpora upravo kada treba podignuti standard poslovanja obrta. Kreditom moete financirati pribavljanje raznih atesta, certifikata i licencija, koritenje intelektualnih usluga i svako ulaganje u nematerijalnu imovinu svog obrta, ukljuujui obrazovne programe za Vas kao vlasnika obrta i Vae zaposlenike. Kredit moe biti kratkoroni s rokom otplate do 12 mjeseci ili dugoroni, s rokom otplate do 36 mjeseci uz mogunost poeka do 6 mjeseci. Ti su krediti izvrstan nain da unaprijedite svoj obrt i nastup na tritu jer otvaraju nove prilike za nove poslove. I ne zaboravite da kao korisnik paket-rauna 1 ZA SVE ostvarujete popust na naknadu za obradu kreditnog zahtjeva.

Lepeze mogunosti
I Vi i Vai zaposlenici u Zagrebakoj banci dobivate posebne pogodnosti u promotivnom razdoblju, a jedna od njih je besplatno koritenje Lepeze mogunosti u prva tri mjeseca. Za jedinstvenu mjesenu naknadu Lepeze objedinjuju mnogobrojne bankarske usluge i tako dobivate sve to Vam treba za bolje voenje vlastitih financija, uz osjetne utede. U Lepezi dobivate kunske i devizne raune, punomoi te besplatne transakcije pri razliitim nainima poslovanja s Bankom, od poslovnice do internetskog i bankarstva putem mobitela. Takoer, dobivate kreditne i kartice s odgodom

58

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

59