Dr.sc.

JURAJ KAMENJARIN Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

UZGOJ BILJA
(Interna skripta)

Split, 2002

2

UVOD Uzgoj bilja počinje još u doba neolitika, najmlađeg razdoblja kamenog doba. Razvija se zemljoradnja i stočarstvo. Čovjek, do tada lovac i sakupljač hrane postaje proizvođač hrane. Prestaje biti nomad, jer ga zemljoradnja veže uz sjedilački način života. Živi u zemunicama, u kućama izgrađenim na površini zemlje i u sojenicama (kraj rijeka i jezera) a samo ponegdje u spiljama. Od kultiviranih biljaka poznavali su pšenicu, raž, lan, konoplju, mak, leću, grašak, mrkvu, ječam i bob. Alat se izrađivao od drva, kremena i kosti, a žito se želo primitivnim srpovima, izrađenim od kremenih oštrica. Uzgoj hortikulturnog bilja vjerojatno započinje mnogo kasnije, razvojem alata i olakšavanjem obrade zemlje. Neke biljke su prvo uzgajane kao ukrasne vrste a tek se kasnije otkrila njihova prehrambena vrijednost. Npr. krumpir potječe iz Južne Amerike s područja Anda. Potkraj XVI stoljeća prenesen je u Španjolsku, a vjerojatno i Irsku, odakle se proširio u ostalu Europu. U početku se uzgajao kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta pučanstva, ratova i gladi počeo uzgajati i kao poljoprivredna kultura. Sve uzgojne biljke prvenstveno su rasle divlje u prirodi, a čovjek je tijekom svoje evolucije otkrivao jestive i ljekovite biljke a u doba neolitika počeo ih je i uzgajati. Od tada pa do danas čovjek neprekidno iz generacije u generaciju odabire najbolje vrste i sorte koje su često nastajale i spontanim križanjima i mutacijama, te nastavljao njihov uzgoj otkrivajući ujedno načine njihova uzgoja i razmnožavanja. Paralelno s tim počeo je s oplemenjivanjem biljaka, u početku križanjem različitih sorti a kasnije umjetno izazvanim mutacijama koje su uglavnom bile neuspješne, a u zadnje vrijeme genetskim modifikacijama, ubacivanjem životinjskih gena u genski sustav (kromosome) biljke. Kako se određenim istraživanjima ustanovilo, genetski modificirana hrana izaziva određene alergološke reakcije sa posljedicama. EKOLOŠKI FAKTORI Životna aktivnost biljaka odvija se pod utjecajem vanjske sredine, pod kojom se podrazumijevaju klima, litološka podloga i tlo kao abiotski čimbenici, te životinje i čovjek kao biotski čimbenici. Ekološki čimbenici su u prirodi dinamični, promjenjivi i uzajamno povezani. Za razliku od prirodnih ekosustava, čovjek neprekidno utječe na biljne zajednice uzgojnih biljaka koje koristi za podmirenje svojih potreba, kao i na zemljište, mijenjajući ih i prilagođavajući ih svojoj potrebi. Sunčeva energija Sunce je osnovni izvor energije za sve fizičke i kemijske procese i pojave u prirodi, a samim time i izvor života na Zemlji. Sunčevu energiju koja u ogromnim količinama dospijeva na Zemlju biljke koriste tijekom čitavog svog života. Kako sunčeva energija ne dospijeva na Zemlju svugdje podjednako, to je i njeno djelovanje na biljke

3

različito što ovisi o sastavu spektra, inteziteta i trajanja sunčeva zračenja. Spektar sunčeva zračenja sastoji se od tri dijela; ultraljubičastog (kratkovalnog) zračenja, vidljivog dijela spektra (svjetlost) i infracrvenog (dugovalnog) zračenja. Ultaraljubičasto zračenje iznosi samo 1-3% ukupnog sunčeva zračenja. Iako utjecaj tih zraka još nije dovoljno proučen, ipak se zna da one imaju velik biološki utjecaj. Ultraljubičaste zrake usporavaju rast biljka, zbog čega biljke brže rastu noću nego danju. Ali, su i korisne jer pod njihovim utjecajem ugibaju mnogi štetni mikroorganizmi, zemlja se dezinficira, te se na taj način smanjuje širenje biljnih bolesti na poljoprivrednim kulturama. Svjetlost ima najveći i najneposredniji utjecaj na život biljaka. Pod utjecajem svjetla u biljkama se obavlja fotosinteza koja je složen proces u kome biljke svjetlosnu energiju pretvaraju u kemijsku tj. dolazi do sinteze anorganskih tvari u organske. Intezitet fotosinteze ovisi o velikom broju vanjskih i unutarnjih faktora. Unutarnji faktori su unutrašnja građa lista, količina i raspored kloroplasta, prisutnost određenih enzima, starost lišća, zdravstveno stanje i starost biljke… Vanjski faktori su koncetracija CO2 u prizemnom sloju zraka, vlažnost tla, temperatura zraka i jačina svjetla. Na vanjske se faktore prilikom uzgoja biljaka može djelovati a samim time i pojačati fotosinteza koja direktno djeluje na rast biljke. Bez CO2 je nemoguća fotosinteza koja čak prestaje kad koncetracija CO2 padne na 0,008 %. Sa povećanjem CO2 povećava se i fotosinteza ali samo do određene granice, iznad koje daljnje povećanje nema utjecaja na fotosintezu, a prevelika koncetracija čak djeluje fitotoksično. Smanjenje vlažnosti tla dovodi i do smanjenja fotosinteze. Utjecaj vlažnosti tla ovisi o tome koliko su pojedine biljke osjetljive na sušu. Sa povećanjem temperature zraka povećava se količina apsorbiranog CO2, a time i fotosinteza, ali samo do određene temperaturne granice, poslije koje sa povećanjem temperature fotosinteza opada. Najoptimalnija temperatura za fotosintezu je između 10 i 35 o C ali opet ovisno o vrsti biljke. Intezitet sunčeva zračenja direktno djeluje na životnu aktivnost biljka. Nedovoljan intezitet zračenja nepovoljno djeluje ne samo na procese fotossinteze nego i na opće stanje biljaka. Pri nedostatku svjetlosti povećava se porast stabljike na račun lišća, biljka se izdužuje, a korijenov se sustav slabo razvija. Takve biljke nemaju dovoljno klorofila pa su blijedo zelenkastožute boje. U prirodi se to događa zasjenjivanjem. Drveće u većoj ili manjoj mjeri zasjenjuje druge biljke koje tada u većoj ili manjoj mjeri zaostaju u rastu, zakržljaju i daju male prinose. Intezitet sunčevog zračenja utječe i na kvalitet plodova, npr. na količinu šećera u grožđu, na količinu škroba u krompiru… Prevelik intezitet također nepovoljno djeluje na biljke jer je praćen visokom temperaturom lista, koja dovodi do raspadanja klorofila, lišće žuti i ugiba. Prema potrebi za različitim intezitetom sunčeve svjetlosti biljke se dijele na heliofite, koje zahtijevaju više svjetlosti i na skiofite, koje zahtijevaju manje svjetlosti. Infracrveno zračenje čini najveći dio sunčeve energije (50 - 60%). Djeluje na biljke posredno, toplinom. Padaline Padaline su jedan od najvažnijih meteoroloških elemenata neophodnih za život biljke. Pored snadbijevanja vodom, padaline omogućavaju biljci i uzimanje hranjivih mineralnih tvari iz tla.

vrste biljnog pokrivača i drugih faktora. Ovisnost fotosinteze o temperaturi nije ista kod svih biljaka a također se mijenja i kod iste biljke u ovisnosti od drugih vanjskih faktora. jer se smanjuje količina apsorbirane vode u tlu. pa se rosa zamrzava u obliku ledenih kristalića oko biljnih dijelova i tla stvarajući tanju ili deblju ledenu naslagu. iako se kod nekih termofilnih biljka fotosinteza naglo smanjuje pri 10 -12 oC. Minimum i maksimum su kritične točke razvitka biljke. potpuno uništiti. stanje njegove površine. Minimum predstavlja temperaturu pri kojoj se prekidaju životni procesi zbog nedostatka topline. ovisno o intezitetu. ujedno izazivajući eroziju tla. Temperatura Osnovni fiziološki procesi u biljkama odvijaju se samo u određenim granicama temperature koje su omeđene minimumom i maksimumom. U tropskim i suptropskim područjima rosa daje znatne količine oborina.4 Pod padalinama podrazumijevamo kišu.1 do 0. Kišovito vrijeme pospješuje i pojavu biljnih bolesti. Mraz je oblik oborine kada temperatura u razini tla tijekom noći padne ispod 0oC. kada dolazi do raspadanja klorofila i prestanka fotosinteze. takva voda može prodrijeti i na površinu u obliku izvora. Voda koja na površinu tla dođe putem oborina naziva se površinska voda. U našem području količina rose se kreće od 0. kao što su krompir i rajčica. stupnju zasićenosti tla vodom. Kad temperatura pređe bilo minimum bilo maksimum biljka više nema uvjeta za život. Kod većine biljka proces fotosinteze teče relativno brzo u temperaturnim granicama od 10 . Vrijednosti minimuma i maksimuma različite su za pojedine biljne vrste a i sorte. te tlo za to kratko vrijeme ne može apsorbirati svu količinu vode. naročito na strmim terenima. a maksimum predstavlja temperaturu pri kojoj se životni procesi prekidaju zbog viška topline. Određena količina vode u stanicama je neophodna za njihovu fiziološku aktivnost. Za procjenjivanje opskrbljenosti biljaka vodom nije dovoljno znati ukupnu godišnju količinu padalina. Minimum temperature za fotosintezu je oko 0oC.3 mm na noć. . Tuča izaziva mehaničke povrede biljaka. koji obično ne traju dugo ali je intezitet oborina veliki. mraz i maglu. već i raspored padalina tijekom vegetacijskog perioda. a ukoliko se radi o zeljastim biljkama može ih. a prestaje pri temperaturi 3 -5 oC. čak do 3 mm na noć. Mjestimično. taloži se na horizontalnim površinama. snijeg. već ona brzo otiče. Ostali dio vode koju tlo nije upilo prolazi kroz propusne slojeve tako dugo dok ne dođe do nepropusnog sloja i tamo se zaustavi. S povećanjem inteziteta oborina. rosu. izazivajući njihovo ugibanje. pa je njihovo korisno djelovanje na biljke veće.50oC. intezitetu i trajanju padalina. Jedan njen dio upije tlo i to je retenciona voda koje biljka koristi za svoj razvoj. Rosa nastaje kondezacijom vodene pare. To je slučaj kod pljuskova. Kod dugotrajnijih padalina slabijeg inteziteta voda postupno prodire u zemljište. što nepovoljno utjeće na osjetljivije biljke. Maksimum temperature je oko 45 . Optimum je temperatura pri kojoj se životni procesi najbrže odvijaju. za vedre noći. tuču.35oC. Na travi i lišću prizemnih biljaka kapljice se obično sakupljaju u veće kapi. nagiba zemljišta. Kiša je obzirom na vlagu najvažniji i najučestaliji ekološki faktor u sredozemnom području. Međutim opskrbljenost ovisi i o nizu drugih faktora kao što su fizičke osobine zemljišta. njihovo korisno djelovanje na biljke se smanjuje. To je donja (podzemna) voda koja je važna za opskrbu stanovništva pitkom vodom.

Za naš dio Jadrana pokazalo se da srednji godišnji minimum od +2oC predstavlja granicu između vazdazelene i listopadne vegetacije. čime je onemogućeno ljepljenje polena za njušku a samim time i oplodnja. Pri brzini od 3 m/s suhi i vrući vjetar ubrzava isparavanje za 2-3 puta. kida pupoljke i lomi grane. donoseći nove količine vodene pare. Visoke ljetne temperature mogu nanijeti štete mladicama. . Vjetar povećava isparavanje vode iz tla što je povoljno u kišovitom ali izuzetno nepovoljno u sušnom razdoblju godine. Kritične temperature na neke kulture u vrijeme zimskog mirovanja (oC): Vrsta Limun. U proljeće i jesen ponekad se u našim klimatskim prilikama temperatura spusti ispod nule. kod kojih je nekoliko slojeva stanica mrtvo). Direktne štete od vjetra nastaju zbog jakog pritiska vjetra na same biljke.Kod biljaka koje se oprašuju kukcima oprašivanje je također onemogućeno pri jakom vjetru jer kukci tada ne mogu letjeti. Utjecaj temperature zraka na rast biljka je najpovoljniji kada je temperatura u granicama optimuma. jak vjetar spriječava nastajanje rose. Oštećenja biljaka nastaju zato što voda u međustaničnim prostorima prelazi u led. Vjetar Vjetar igra značajnu ulogu u životu biljaka. dok se pri većim brzinama oprašivanje smanjuje. čime dolazi do erozije. -10 -12. tako i još više zbog štetnog djelovanja. sunčanih ožegotina (tamne okruglaste pjege sa sunčane strane. -20 Visoke temperature narušavaju vodni režim biljke. budući omogućuje rasprostiranje polena. a indirektne zbog toga što vjetar povećava isparavanje sa zemljišta i biljaka. polen se suši i postaje slabo aktivan. jer povećavaju transpiraciju i otežavaju normalnu opskrbu biljke vodom. Međutim u prirodnim uvjetima to često nije slučaj. -8 -9. lovor Slabo oštećenje -4. Razlog tome je što pri visokim temperaturama opada turgor. prašnici se ne otvaraju i do oprašivanja ne dolazi. -5 -7. kako zbog korisnog. -10 Jako oštećenje -6. čime se njena struktura nepovratno uništava i stanice ugibaju. U sušnim periodima jak vjetar odnosi sitne čestice tla. Međutim. naranča Mandarina Maslina. Pored toga kristali leda mehanički oštećuju citoplazmu. U vrijeme cvjetanja suhi vjetar isušuje njušku tučka. jer ne dozvoljava vodenoj pari da se u dodiru sa zemljom ohladi.5 Najveći broj vazdazelenih vrsta razvija se na temperaturi između -5 do +35 oC. Jak vjetar osim što snižava temperatura. -12 -16.. a u vrijeme cvjetanja do nepotpunog oprašivanja. usporava porast mladih sadnica. Ako niska temperatura dulje potraje povećava se zapremnina leda na račun vode iz citoplazme. -9 -11. lišću i plodovima voćaka u obliku tzv. Vjetar utječe i na stvaranje rose. Ovakvi uvjeti mogu dovesti do uništavanja klorofila i privremenog žućenja lišća. Slab vjetar povećava količinu rose. -7 -8. -15 Uginuće -8. Utvrđeno je da su najpovoljniji uvjeti oprašivanja pri vjetru jačine 2-3 m/s. Pozitivna uloga ogleda se u tome što je vjetar manje jačine koristan u vrijeme cvjetanja anemofilnih biljaka.

Istraživanja su pokazala da izoterma srednjih minimalnih temperatura od + 2oC određuje u našem primorju granicu između vazdazelene i listopadne vegetacije. Ova zona. drvenasta mlječika .Myrtus communis. Submediteranska vegetacijska zona je karakterizirana još vlažnijom.Ceratonia siliqua.Quercus ilex.Eumediteranska vegetacijska zona . Karakteristični za ovu zonu su listopadni hrastovi. Period suše i žege traje oko tri ljetna mjeseca.6 BIOKLIMA Skup klimatoloških parametara koji zajednički utječu na razvitak živih bića naziva se bioklima. perhumidnijom klimom sa srednjim minimumom najhladnijeg mjeseca ispod +2oC i s ukupnom godišnjom količinom oborina iznad 1200 mm.Olea sylvestris. Stenomediteranska vegetacijska zona se odlikuje subhumidnom klimom za koju je karakteristično da je srednji minimum najhladnijeg mjeseca iznad 6oC i ukupna godišnja količina oborina manja od 1000 mm. mirta .Quercus ilex koji se tu nalazi na svojoj ekološkoj granici i dalmatinski crni bor . a ukupna godišnja količina oborina prelazi 1000 mm.Q.Submediteranska vegetacijska zona 2. razvijena u sjevernojadranskom primorju. Mediteransko-litoralni pojas .Vegetacija ove zone uglavnom je razvijena u obliku više ili niže makije.. dub . rogač . ako i u unutrašnjem dijelu jadranskog zaleđa.Juniperus phoenicea.Quercus virgiliana i hrast medunac . Hemimediteranska vegetacijska zona karakterizirana je srednjim minimumom najhladnijeg mjeseca između 2-4oC s ukupnom godišnjom količinom oborina iznad 1200 mm. u visinskom rasponu 300-800 m/nm predstavlja vertiklanu granicu mediteranske regije .Pinus dalamatica koji je u svome optimumu. Mediteransko-montani pojas . Šumska vegetacija sredozemnog dijela Hrvatske može se podijeliti na dva vegetacijska pojasa koji se opet mogu razdijeliti u zone: 1. Epimediteranska vegetacijska zona karakterizirana je srednjim minimumom od +2oC. humidnijom klimom sa srednjim minimumom najhladnijeg mjeseca između 4-6oC. Od biljnih vrsta značajne su česmina . Karakteristične vrste ove vazdazelene vegetacije su tršlja . Ova zona razvija se na našim otocima u visinskom rasponu od 400-600 m/nm.Euphorbia dendroides. gluhačuša . a pojava sniježnog pokrivača nije rijetkost..Pistacia lentiscus. pubescens. Eumediteranska vegetacijska zona je karakterizirana nešto vlažnijom. Sniježni pokrivač je čest ali se na tlu ne zadržava duže vrijeme. bez ljetne suše. divlja maslina .Stenomediteranska vegetacijska zona . alepski bor Pinus halepensis.Hemimediteranska vegetacijska zona . sa povećanom vlažnošću zraka. a ukupna godišnja količina oborina je oko 1400 mm. Najvažniji pokazatelj ove zone je česmina .Epimediteranska vegetacijska zona Poznavanje razdiobe vegetacije na pojaseve i zone značajno je zbog odabira vrsta i sorti koje se žele uzgajati na određenom području.

Karbonatna i dolomitna tla su u pravilu bazična do neutralana a silikatna tla mogu biti bazična ili kisela. obogaćuju zemljište organskim tvarima. kisik. crvi. Pored toga. kalij. a to su bor. materijal koji je nastao trošenjem stijene i poslužio kao osnovica za stvaranje tla. fiziološki aktivnom obliku. bakar. gliste… povoljan je stoga što oni buše. sastavljeni od kalcijsko-magnezijskog karbonata. njihova tijela se također raspadaju u organsku tvar prihvatljivu za biljke. porijeklom od uginulih biljnih i životinjskih organizama.Ostrya carpinifolia. a korisni su oni bez kojih biljka može normalno rasti ali njihovo prisustvo djeluje povoljno na rast. Uzimaju različite organske tvari s površine tla i .silikatne i karbonatne. sumpor. To je osnovni sastojak tla. biljke uzimaju u obliku soli osim kisika i vodika koji se uzimaju vodom. Humus se u tlu stvara razlaganjem uginule organske tvari mikrobiološkim putem i sintezom novih organskih tvari. na njima se stvara izuzetno humusno tlo pH tla.1%. On se može razdijeliti opet na A0 koji predstavlja napola razgrađeno otpalo lišće i drugi organski materijal. čiji je postotak u biljci manji od 0. klor i silicij. fosfor. Biološke osobine tla Utjecaj većih životinja kao što su miševi. Korisni su elementi natrij.horizont je matični supstrat tj. miješaju i premještaju zemlju.horizont je humusni ili akumulacijski horizont. a svojim fizičkim. Tlo služi kao izvor hranjivih tvari i vode.horizontu dolazi do transformacije matičnog supstrata i bez humusa je. dušik.1%. u širem smislu. Ako magnezija ima mnogo.Quercus pubescens i crni grab . te ih biljke pomoću korijena mogu primati. Nazivaju se još i makroelementi jer je njihov postotak u biljci veći od 0. pod uvjetom da su biogeni elementi u pristupačnom. Kemijske elemente. kalcij. Organske tvari . TLO Tla mogu biti klimazonalna ukoliko su nastala pod utjecajem klime ili antropogena ukoliko su nastala pod utjecajem čovjeka. kopaju hodnike i na taj način znatno utječu na zračne i vodne osobine tla. sitne. vodik. Ovaj sloj je najtamniji zbog najveće količine humusa. magnezij. kemijskim i biološkim osobinama neposredno utječe na produktivnost biljne proizvodnje. jer tijekom života uvlače u tlo organske tvari kojima se hrane. bazična ili kisela. molibden i kobalt.horizonta. mangan. tj. kopaju. željezo. Mineralni dio tla sastoji se od minerala građenih od različitih kemijskih elemenata. koji obično iznosi preko 90%. jedan je od najvažnijih sastojaka tla te ima velik utjecaj na plodnost tla i ishranu biljaka. Karakteristične su vrste hrast medunac . opet radom mikroorganizama. Minerali su glavni izvor hrane za biljke. nazivaju se humus. Neophodni su oni elementi bez kojih biljka nije u stanju obaviti svoj životni ciklus. cink. Neophodni su ugljik. Kišne gliste su najvažniji predstavnik makrofaune i njihov broj varira od nekoliko stotina do nekoliko milijuna po hektaru zemljišta.karbonata i dolomiti. iako iznosi uglavnom 1-3% i načešće ne prelazi 10%.7 odnosno Mediterana. Karbonatne stijene mogu biti vapnenci koji su izgrađeni od čistog kalcij . U B . a kad uginu. A1 je homogen i predstavlja osnovicu A . Neophodni su i mikroelementi. A . U profilu tla (okomita strana iskopa) uočavaju se uglavnom tri horizonta (sloja ). Organski dio tla. C . pa prema tome stvaraju dvije skupine tala . Tla mogu biti neutralna. Postoje dvije skupine stijena . To je ona litološka podloga koja se na površini troši.silikatna i karbonatna tla.

Pri razlaganju. Saprofitske bakterije i gljive razlažu organske tvari sve do mineralnih sastojaka iz kojih su i bile izgrađene. Gomolj kod krumpira . sudjeluju u razlaganju organske tvari. Razmnožavanje se obavlja u periodu mirovanja biljke. Razmnožavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog ražmnožavanja. a pri tome razvija se toplina. razmnožavaju se njegovom diobom. Na ovaj način razmnožava se npr. najpovoljniji oblik dušika za ishranu biljaka. list). RAZMNOŽAVANJE BILJA Vegetativno razmnožavanje je ožiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen. Međutim. a iz njih iznose na površinu čestice tla. diobu je najbolje obaviti u proljeće. Grm se dijeli na veći broj dijelova. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom . Dioba se također obavlja u periodu mirovanja biljke. na gredice ili u kontejnere. Razmnožavanje rizomima. božur . te se stoga gomolj krumpira rasijeca na više dijelova a kod begonije samo na dva. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima su uskladištene rezervne hranjive tvari. Nitrifikatori su bakterije koje obavljaju oksidaciju dušika u nitrate. kana . tijekom godine formira se više manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti i . Na ovaj način razmnožavaju se npr. koji se dalje razlaže do najjednoastavnijih (mineralnih) tvari. Prerezi se suše na zraku nekoliko sati ili se zapraše aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa.. Na taj način dobiveni dijelovi matične biljke sade se na stalno mjesto. Razmnožavanje lukovicama. te vežu atmosferski dušik. najprije se organska tvar pretvara u humus..Melissa sp.Paeonia sp.. Razmnožavanje gomoljima. perunika Iris sp. Ipak. Za biljne vrste koje cvjetaju u jesen.rizomom. a i za vegetativno razmnožavanje.Solanum tuberosum sadrži više klica na različitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja. pri čemu je važno da svaki ima 2-3 pupoljka tj. te uz redovite mjere njege izrastu u biljke normalnih osobina.Canna sp. najveći značaj imaju mikroorganizmi s trostrukom ulogom. To su denitrifikatori koji razgrađuju nitrate te bakterije i virusi koji izazivaju različite biljne bolesti. Dioba se obavlja ručno. matičnjak . Druga važna skupina su kemosintetske bakterije i to fiksatori dušika koji žive slobodno u tlu i vežu atmosferski dušik te svojim ugibanjem ostavljaju u tlu dušik u obliku kakvom ga može upotrijebiti biljka. pazeći da se ne oštete klice. Na ovaj način proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na potomstvo. stabljika. u sintezi novih kemijskih spojeva i svojim uginućem obogaćuju zemljište.8 odvlače je u dublje slojeve. Njihova aktivnost obavlja se u sloju od oko 50 cm. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonošenja. koji ometaju stvaranje biljne hrane ili je uništavaju. Postoje i bakterije koje žive u kvržicama korijenja biljaka iz porodice mahunarki (Fabaceae). metvica Mentha sp. u tlu ima i štetnih mikroorganizama. Uz matičnu lukovicu. Lukovice su također podzemna stabljika. izboja i odgovarajući dio korijenja. Služe za preživljavanje nepovoljnog dijela godine. nožem ili nekim drugim sličnim alatom. Uvjet je da biljka raste grmoliko s više izdanaka iz korijena i da ima veliku izbojnu snagu.

Razmnožavanje reznicama je najjednostavniji i najčešći način razmnožavanja. Ovaj način se rijetko koristi a moguće ga je primjeniti kod niskih jastučastih trajnica ili kod npr. Sadnja se obavlja dosta plitko. hortenzije . Tijekom vegetacije slijedeće godine. na nagrnutim se izdancima stvara adventivno korijenje. dovoljno je samo 2-3 cm. a plojka lista se položi na zemlju te se na nju stavi par kamenčića da plojka prilegne u zemlju. list se nareže na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm duboko.Hydrangea sp. pazeći da vršni dio ipak bude izvan zemlje.Saintpaulia sp.Ficus sp.9 presaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina.Sansevieria sp. Margotiranje je ožiljavanje vršnih grančica. lisna peteljka se skrati na 2 . Razmnožavanje nagrtanjem. tako što se reznice urone jednom trećinom u vodu. neophodno ga je skinuti.vreće za smeće). u nju se postavi kamenčić. te se jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u vodu. Reznice su dijelovi biljke koji služe za dobivanje novih biljaka. Donji list na reznici se skida . Nakon mjesec do dva dana na ozlijeđenom mjestu razvit će se korijenje. ožiljavanje se jednako dobro može obaviti i u običnoj zemlji za cvijeće. Rez se pravi koso u dužini od 2 -3 cm. perlit. Prema stupnju odrvenjelosti mogu biti zelene. . za koju se mogu upotrijebiti plastične vrećice. koristi se uglavnom kod lončanica. stvaranje korijenja. Umjesto zarezivanja može se i prstenovati kora. Sve se navlaži i omota crnom plastičnom folijom (najilonom .Dracena sp. Dio koji se nalazi u zemlji potrebno je nožen lagano zasjeći do jedne trećine te u ranu utaknuti kamenčić. Razmnožavanjem položenicama se obavlja na način da se izdanak ili grana povije do zemlje te se dio prekrije zemljom. Kod afričke ljubičice otkine se čitav list. Kao sredstvo za ožiljavanje može se koristiti i voda. i sl. Kod sablji . te se grana odsijeće ispod plastične folije. Lukovica kod ljiljana Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno položiti na zemlju i samo lagano nagrnuti. filodendrona . Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup. ili u smjesu pijeska i treseta. Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. U svakom slučaju reznice moraju imati najmanje dva pupa (lista). potrebno je lisne žile prerezati neposredno prije mjesta grananja i na svakom takvom mjestu razvit će se nova biljka. Ovim načinom mogu se razmnožavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.3 cm duljine te se čitava utakne u zemlju. biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanaka stvorilo korijen. neposredno ispod lisne peteljke zasijeće se kora i dio drva. Iako se u svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju u pijesak. poluzrele i zrele (drvenaste). zmajevca . Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana . potrebno je osigurati i visoku vlažnost zraka. na mjestu ozljede. fikusa .Liliaceae. Na taj način pospješuje se. stabljika ili list. Da rana ne zaraste. Ujedno.Philodendron sp. To je pogodno za afričke ljubičice . Ujedno. folija se odmota i biljka zasadi. Dio grane koji je zasječen obloži se mahovinom ili tresetom sa malim dodatkom zemlje. Na grani. Prilikom sadnje reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili možda ne okrene naopako. U jesen.. Kod begonija . Reznice se uzimaju sa zdravih i dobro razvijenih biljaka. Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i prešloženog postupka. Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vršnog pupa. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -20 cm. Reznica se otkida oštim nožem nekoliko milimetara ispod baze lista. a mogu biti korijen.Begonia sp.

Najčešći načini cijepljenja: 1. te krajem kolovoza i početkom rujna. Cijepljenje grančicama može biti a) spajanje . Osim za očenje na budni i spavajući pup.5 cm. mjesto srastanja se vezuje. Teže je cijepljenje između vrsta. Na mjestu gdje se spajaju popriječni i uzdužni presjek. a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja.(npr. Srodnost (podudarnost. Poslije dva tjedna podloga se skraćuje na 0.Prunus mahaleb može se cijepiti trešnja . kompatibilnost) između podloge i plemke je osnovni uvjet na normalno sraštavanje. s kojom kasnije srasta i dalje se razvija. Pod normalnim uvjetima. specijalnim nožićem.Prunus avium…). pup ili grančica (plemka). pupovi se do proljeća slijedeće godine ne razvijaju. svojstva plemke i podloge. U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. 2. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva. Temperatura od 0oC spriječava.Pirus communis. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvuče pod koru zasječenu na podlozi.sedlasto spajanje sa strane b) pod koru: . najpovoljniji period za cijepljenje je siječanj -veljača.sa cijepanjem kore . prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga).5 cm iznad mjesta cijepljenja. jer tada počinje bubrenje pupa i brži rast kambija. Presjeci trebaju biti što glatkiji jer je u tom slučaju dio oštećenog tkiva manji. pa je i sraštavanje brže. limun na poncirus. te ekološki činioci za vrijeme i poslije cijepljenja. ali je ipak moguća (npr.spajanje sa strane . na rašeljku . Da bi cijepljenje bilo uspješno. Tehnika cijepljenja je potpuno ista. a to je u lipnju. U hortikulturi se koristi uglavnom za razmnožavanje ruža i akacija (mimoza). Odmah nakon toga.85 %. zato što je botanička sronost udaljenija.obično spajanje .englesko spajanje . Koristi se za razmnožavanje u cilju prenošenja sortnih osobina.Pirus amygdaliformis može se cijepiti domaća kruška . afinitet. kora se lagano. da bi se pup mogao razviti u mladicu. neophodno je skidati. kruška na dunju. dodirna površina plemke i podloge. Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlažnost od 75 . Sve ostale mladice koje se razvijaju iz podloge. Obavlja se obično iznad same zemlje. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasiječe u obliku slova T. Krajem kolovoza i početkom rujna obavlja se okuliranje spavajućim pupom. te se podloga skraćuje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno. potrebni su određeni uvjeti kao što su podudarnost (srodnost) između plemke i podloge. Najbliža je srodnost kod različitih sorti iste vrste. na divlju krušku . otprilike na 3 . a mogu se upotrijebiti i srodne biljke koje spontano rastu u prirodi.10 Razmnožavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke. vrijeme i način cijepljenja. limun na gorku naranču…) Dodirna površina presjeka mora biti što veća kako bi se kambij obiju površina što više poklopio. odvoji od drva. samo što se skraćivanje podloge obavlja tek kad dođe vrijeme za zimsku rezidbu.

pristupa se pikiranju. u ovisnosti o veličini sjemena. Kada biljke izrastu toliko da se međusobno dodiruju. Mlade. To je rasađivanje mladih biljaka.Faba sativa na taj način da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veličini sjemena). Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl. Ukoliko je sjeme jako sitno. za što su prikladne čašice od jogurta kojima obvezno treba probušiti dno kako bi se omogućimo oticanje suvišne vode. Naročito je važno što ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav što je preduvjet da izrastu u kvalitetnu biljku.11 c) priljubljivanje bez cijepanja kore Razmnožavanje vriježama. što je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno. Generativno razmnožavanje je razmnožavanje sjemenom. tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj način da se na površini zemlje naprave brazde duboke koliko duboko želimo posijati sjeme. Ovako izmiješano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku ravnomjerno prosipa s papira i raspoređuje po zemlji. miješa se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. vlagu i temperaturu. budući se novonastale biljke lakše prilagođavaju promijenjenim ekološkim uvjetima. Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora dobro natopiti vodom.5 . oplođuju same sebe i kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama. te se na taj način sjeme izmiješa sa zemljom. zalijevanje se mora često obavljati. Sjetva u kućice koristi se za neke povrtne kulture kao što je bob . pazeći da se ne pretjera. jagoda . Za pravljenje brazda mogu se koristiti mašklinić. Veoma su nježne i osjetljive na svjetlost. a ukoliko se radi na velikim površinama tada se zemlja lagano pograblja. za dobivanje novih sorti uglavnom je neophodno križanje s pripadnicima iste vrste ali različitih morfoloških značajki. Ipak. jer dolazi do izmjene genetskog materijala s drugim biljkama. te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom. a to je obično faza kad razviju dva lista. Poslije sjetve obavi se zalijevanje. te se u brazde pojedinačno ili rasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. njihova vitalnost slabi. radi lakše i ravnomjernije sjetve.1 cm. Ukoliko se radi na malim površinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0. npr. Nakon zakorjenjivanja dovoljno ih je odvojiti od matične biljke i posebno zasaditi. budući velika količina vode u tlu može izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje sjemenki. kržljaju i s vremenom ugibaju. tj. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca i kažiprsta sjeme se ravnomjerno raspoređuje po površini zemlje. koja će bolje podnositi eventualnu sušu i koja će obilnije cvjetati. Neke biljke. Sjetva se može obaviti na više načina: Sjetva rasipanjem je najčešće korištena metoda. međutim na ovaj naćin biljke ne prenose na potomstvo svoja tipična svojstva. pri čemu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Samooplodne biljke oprašuju. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje potrebna visoka vlažnost. Takva biljka prenosi se u lončiće (čašice od jogurta) te . Biljke se zatim oprezno čupaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isčupana biljka na svom korijenu zadržala određenu količinu zemlje. motičica ili specijali kalupi.Fragaria vesca sposobne su stvarati vriježe koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju.

gdje se nalazi i opis poremećaja koji nastaje uzimanjem prevelike doze. pod uvjetom da tlo nije pretjerano vlažno. peršin su i poljoprivredne kulture i začinske i ljekovite biljke.40 % . Pojmove ljekovite i začinske biljke. Nažalost. eukaliptus. Mogu se napraviti različiti biljni pripravci. Pomaže i kod tuberkuloze. . Svježi sok pomiješan sa malo meda liječi teški kašalj. te se javlja subpontano. Tako je s vremenom postao pojam ljekovitog bilja. u slučaju opasnosti od bolesti štiti organizam i spriječava oboljenje a kod zapuštenih. velikih. ali ipak najbolje u kasno proljeće i početkom ljeta. bere se lišće. Mnoge od njih upotrebljavala je.Agavae americana L. Ujedno i mnoge biljke koje se koriste u hortikulturne (ukrasne svrhe) su i ljekovite. Sušenjem u hladu dobiva se čaj. Većina biljnih čajeva kuha se na taj način da se biljka namoči u vreloj prokuhanoj vodi. biljke se namaču u alkoholu (70 . ali tijekom života stvara čitav niz izdanaka koji se mogu zasebno rasađivati. a za izradu tonika u 35 . farmaceutska industrija se uglavnom bavi istraživanjima utjecaja ljekovitog bilja na različite bolesti. Npr. Naime. Biljke se moraju brati kroz jutro. Za izradu tinktura.75 %). Prilikom branja treba paziti da se ubrani dio ne nagnječi. naša zemlja obuhvaća područje veoma bogato različitim vrstama biljaka (oko 4000 vrsta). jagoda. pa čak i u pukotinama stijena. Ulje se proizvodi namakanjem biljaka u maslinovom ulju. Agava . npr. 30 . Daljnja njega sastoji se u održavanju vlage. tj. Kada biljke prerastu lončić presađuju se na otvoreno ili u veće lonce. kroničnih bolesti olakšava i poboljšava stanje. za vrijeme sunčanog (suhog) vremena. primjenjeno u slučaju bolesti liječi. je višegodišnja biljka bez stabljike. Vino se proizvodi namakanjem u vinu. ali i znanstvena medicina za liječenje. banana…) osim biljaka sadrže i sintetski proizveden arome.40 dana. mesnatih listova (oko 1m dugih) skupljenih u prizemnu rozetu. a i upotrebljava još i danas pučka. Liker se pripravlja na način da se biljke moče u alhoholu (45 %) uz dodatak šećera. a neke su uz to i poljoprivredne kulture. pogotovu što biljni lijekovi djeluju sporije ali često efikasnije. što ne piše ni na jednoj vrećici ili kutiji biljnog čaja ili pripravka. crveni luk. Stoga pri uzimanju biljnih pripravaka preba prići s oprezom. LJEKOVITE I ZAČINSKE BILJKE Zahvaljujući svom geografskom položaju. temperature i svjetla. bilja koje. Svaka kutija nekog lijeka sadrži i uputstvo za uporabu.tnom alkoholu. Cvjetna stabljika visoka do 7 m javlja se tek nakon dvadesetak godina nakon čega biljka ugiba. razlika između lijeka i otrova je samo u količini.12 normalno zasadi. budući u velikim količinama izazivaju različite poremećaje. nakon što ispari rosa. Uvezena je iz Južne Amerike. teško je razlučiti jer su sve začinske ujedno i ljekovite biljke. Na otocima Hvaru i Pagu iz listova izvlače niti koje se koriste za izradu čipki Tijekom čitave godine. češnjak. Može se uzgajati na bilo kakvom osunčanom zemljištu. Voćni čajevi (marelica. Ni u kojem slučaju se biljka ne smije kuhati. Ni u kojem slučaju se ne smije pretjerivati s upotrebom ljekovitih biljka. Mast se proizvodi laganim zagrijavanjem biljaka u masti. općenito gledajući. s manjim dozama duže vrijeme. ali se kod nas udomaćila. ali ne istražuje što se događa pri upotrebi velike doze.

Koristi se protiv upala sluznica mokraćnih. uklanja nesanicu. rastresito. položen na ranu ili opeklinu. koje se upotrebljava u kulinarstvu i farmaciji. smiruje živce. bijeli luk .jednogodišnja biljka koja se uzgaja zbog listova. Razmnožava se isključivo sjemenom. je višegodišnja zeljasta biljka koja se uzgaja zbog korijena. Sije se ljeti. Bosiljak (murtila) . plodova i eteričnog ulja (0. a sadnja lukovica se obavlja pred kraj zime i u početku proljeća. snižava visoku temperaturu. Razmnožava se generativno i vegetativno sadnjom malih lukovica. Razmnožava se sjemenom. Zrele lukovice vade se ljeti kad nadzemna stabljika uvene. Bere se u srpnju i kolovozu kada i cvate.Allium cepa L.8%). Češnjak. povećava intelektualni rad i olakšava kašljanje. jer svojim mirisom tjera komarce ili na osučanim. popravlja raspoloženje. Zahtijeva osunčano. Razmnožava se sjemenom direktno na mjesto uzgoja.Cynara scolymus L. istučen da omekša. Lišće se sabire nakon što sazru cvjetne glavice. umjerene vlažnosti. tako da se razmnožava diobom lukovica. Bere se korijen. Sadi se u dugoj polovini . Svi ovi dijelovi sadrže sluzave tvari. splonih. smanjuje bol i ubrzava zacjeljivanje. direktno na stalno mjesto. odstranjuje ureu iz krvi. Crveni luk (kapula) . Korijen se vadi u prvoj ili drugoj godini. lišća i cvjetova. već samo do jedne trećine. Za lijek se upotrebljava čitavi nadzemni dio biljke. Lišće se bere 2 -3 puta. je višegodišnja biljka s rizomom. Uzgaja se u posudama koje se ljeti stavljaju na prozor. Nije previše zahtijevna prema vlazi. olakšava mokrenje. u lipnju i srpnju. smanjuje mučninu i nadutost.Ocymum basilicum L. pojačava tek i probavu.13 List. U prvoj godini života ne treba obrati svo lišće. Čaj od lišća ublažava grčeve u želucu. je lukovičasta biljka koja se uzgaja zbog svojih lukovica koje se uptrebljavaju u kulinarstvu. jednom dnevno. rasadom i vegetativno diobom korjena. dišnih i probavnih organa. djeluje diuretično. Zahtijeva osunčana plodna tla. već zbog cvjetnih pupova koji su jestivi. a ujedno su i ljekovite. Može se upotrijebiti kao konzervans jer uništava mikroorganizme. plodnim zemljištima uz dovoljnu količinu vlage u tlu. Uzgaja se na osunčanim plodnim i dubokim tlima a potrebno je osigurati navodnjavanje. u jesen. dok se u drugoj može brati više puta i u većoj mjeri. ali ne dulje od tri dana. najbolje sjetvom u brazde direktno na mjesto uzgoja. liječi od žutice i ciroze jetre. je trajnica s lukovicom koja se sastoji od manjih lukovica. diobom biljke u rujnu i početkom listopada. Korijen se za lijek namače u mlakoj vodi. Artičoka . ali mnogo uspješnije vegetativno. list i cvijet. Suhi prah agave uzima se u minimalnim dozama. kojih ipak ima najviše u korijenu (35%).Allium sativum L. . plodno tlo. Bijeli sljez . Čaj od lišća lijeći giht.4 -0. snižava krvni tlak širenjem krvnih žila. Gorke tvari iz lišća (a i korijena) potiču jetru na izlučivanje žući.Althea officinalis L. Uzgaja se ne zbog plodova. potiče krvotok i pojačava spolni nagon. Jača rad crijeva.

poboljšava se vid. Zalijevanje treba biti dosta oskudno. mladim izdancima.tnog etanola. 3. 11. Svježi sok se upotrebljava za odstranjivanje sunčanih pjega na koži a mogu se mazati i bradavice. te elastičnost krvnih žila. Ipak.14 studenog i prvoj polovici prosinca. Čuvarkuća . te se ostavi desetak dana na suncu da se prosuši. Staviti to u 300g 96% .Hypericum veronense Schrank. kao i čitav niz drugih ljekovitih tvari te se praktički uputrebljava protiv svih bolesti. pronađen zapisan na glinenim pločicama. Praktički ne zahtijeva nikakvu njegu pa se prije dosta sadila po krovovima kuća vjerujući da štiti kuću od zlih sila. 10. Odatle joj i naziv čuvarkuća. 5. koja raste na osunčanim terenima na podlozi s vapnenastim tlom. Prestaje šum u glavi. poboljšava razmjenu materija u tijelu. DORUČAK 1 4 7 10 13 15 12 9 6 3 15 RUČAK 2 5 8 11 14 14 11 8 5 2 15 VEČERA 3 6 9 12 15 13 10 7 4 1 15 Poslije nastaviti s uzimanjem lijeka 3 X dnevno po 25 kapi. u ruševinama nekog hrama na Tibetu: Priprema lijeka: Dobro očititi i oprati 350g bijelog luka. 8. Razmnožava se uglavnom vegetativno. na tržištu se danas nailazi i na češnjak u prahu i kapsulama. Mast se nanosi na prignječene rane i otekline. 9. Gospina trava (trava Sv. nasjeći ga i dobro zgnječiti drvenim tučkom. Preporučuje se liječenje ponoviti nakon 5 godina. termički neobrađenog. Procijediti kroz čvrstu tkaninu i ostatak dobro iscijediti. 7. U slučaju upale uha dobro je nakapati svježi sok u slušni kanal. spriječava infarkt. Najbolje ga je upotrebljavati svježeg. dok se ne potroši cijeli sadržaj. . a organizam se pomlađuje. u obliku masti ili svježi sok. 6. je zeljasta trajnica koja se uzgaja zbog vršnih grančica u cvatu. je zeljasta trajnica.3 dana početi s liječenjem uzimajući ovu tekućinu sa 50g mlijeka na sobnoj temperaturi u kapima po slijedećoj shemi: DANI 1. Razmnožava se sjemenom. 4. Sadrži snažne baktericidne tvari. 2. Oslobađa organizam masnih i vapnenih naslaga. prizemnih listova skupljenih u rozetu. čvrsto zatvoriti posudu i čuvati je 10 dana na prohladnom mjestu. Bere se slijedeće godine u srpnju i kolovozu kada nadzemna stabljika ugine. tako da se često nađe na zapuštenim okopavinama. Za 2 . Ivana) . Čajem se ispire grlo kod upale krajnika. koje se također mogu upotrebljavati. Kao lijek upotrebljava se sušena. Traži plodno tlo. sklerozu i stvaranje tumora. Interesantan je recept koji je navodno.Sempervivum sp.

Pije se i protiv upalnih procesa. .Salvia officinalis L. farmaciji. presadnjom mlađe biljke direktno iz prirodnog staništa u vrt. vrtna. pazeći da se čitava biljka ne pobere. Beru se vršni dijelovi i lišće. ali se može razmnožavati i vegetativo. javlja se mučnina i povraćanje.Anthemis) može se razlikovati po karakterističnom mirisu i po šupljem cvjetištu. Može se razmnožavati sjemenom koje dozrijeva krajem lipnja i u srpnju. Žetva (skidanje cvjetnih glavica) obavlja se u doba cvatnje (travanj . dijeljenjem grma. Prah cvijeta kadulje (uz pelin) je sastavni dio poznatog torinskog vermuta.) Rauschert je jednogodišnja ljekovita biljka koja se uzgaja zbog cvjetnih glavica i eteričnog ulja (0. a njen med se cijeni više od ostalih vrsta meda.svibanj) ručno ili specijalnim češljevima.2. Prošek u kojem je namočena kadulja koristi se protiv razdraženosti i brži oporavak poslije preboljele bolesti.1 %) koje se upotrebljava u medicini. te se ostavi na toplom mjestu 40 dana.Chamomilla recutita (L.6 % eteričnog ulja. Liječi opekotine i rane koje teško zarastaju. Učinak je bolji ako se ulje pomiješa s uljem od nevena. Jača mokraćni mjehur i sprječava noćno mokrenje u krevet. ublažuje išijas. ili što je najjednostavnije ukoliko je za potrebe okućnice. bitno je da je zemlja ocjedita i osunčana. Kadulja . Ponekad može nadomjestiti antibiotike. I u jednom i u drugom slučaju sjetvu treba obaviti što ranije . u nedostatku majčina mlijeka. Sjetva se obavlja u redove ili rasipanjem. a ujedno je i dekorativnog izgleda. lijeći od kamenca i upale bubrega i mokraćnog mjehura. a za uzgoj odgovara joj obična. nagnojena zemlja.1. Ne smije se koristiti kao zaštita pri sunčanju jer stvara pjege na koži.u rujnu ili veljači. Berbu treba obavljati po sunčanom i suhom vremenu. reznicama. a to je u kolovozu i u rujnu. a novorođenčadi se daje protiv grčeva u trbuhu. U pogledu zemljišta nema neke velike zahtjeve. ali efikasno liječi opekotine od sunca. kad razvije nove izdanke. Bere se nakon cvatnje. Smiruje bolove i grčeve u želucu. Ako se čaj pije u prevelikoj količini ili koncetraciji. Kamilica .15 Čaj od lišća i cvjetova spriječava skupljanje sluzi u plućima. a upotrebljava se protiv nekih kožnih bolesti i za ginekološka ispiranja. Mnogo se više upotrebljava ulje koje se pripravlja na način da se u čistu staklenku stave cvjetni pupovi i preliju maslinovim uljem. je višegodišnja ljekovita i začinska biljka. uz povrmeno miješanje. Samonikla se susreće na ruderalnim staništima. Sije se plitko. jarmen . Treba paziti da se otkine što kraća cvjetna stapka. Biljka se koristi u kulinarstvu te u farmaciji za proizvodnju određenih ljekova i za aromatiziranje zubnih pasta (smiruje upalne procese). Upotrebljava se kao čaj za grgljanje i ispiranje desni. Sije s se u jesen ili u proljeće. Uzgaja se zbog lišća koje ima 0. tako da je njen uzgoj opravdan isključivo na okućnicama za podmirenje obiteljskih potreba. kozmetičkoj i kemijskoj industriji. Kako je morfološki slična sa srodnim rodovima (npr. olakšava probavu i odstranjuje nadimanje.5 . kako bi slijedeće godine mogla nastaviti rast. Kadulja je biljka toplog i suhog podneblja te je u našim krajevima prilično rasprostranjena. Čaj od kamilice općenito umiruje bolove.2 . Djeluje smirujuće na organizam.

16 Koromač . Cvijet je najljekovitiji. Uklanja nesvjesticu. Uzgaja se zbog cvijeta i eteričnog ulja (3%) koje se upotrebljava u farmaciji a sami cvjetovi koriste kao zaštita robe od moljaca. Cvijet liječi upalu grla. Berba cvatova obavlja se ručno (srpom) u doba pune cvatnje tako da se oberu cvatovi zajedno s desetak centimetara dugom stabljikom. Liječi još i nesanicu. želučane smetnje. a liječi giht i reumu te pospješuje izlučivanje žući Ljubica . Ipak smatra se da je najpovoljnije vrijeme kad većina plodova počne prelaziti iz zelene u blijedožutu boju. poluvlažno tlo i polusjenu. vjetrove. Bere se u tehnološkoj zrelosti koju je teško odrediti budući sjemenke ne sazrijevaju istodobno.Foeniculum vulgare Mill. Potrebe za kvalitetom zemljišta su izuzetno skromne. lista i korijena. Koristi se za poboljšanje općeg stanja organizma. Razmnožavanje zelenim reznicama obavlja se u jesen.Medicago sativa L. astmu. Sijati se može direktno na uzgojno zemljište ili u rasad. Ako se poslije sušenja plodovi smežuraju. nadimanje. Nije osjetljiv na nedostatak vlage budući je sposoban svojim zadebljalim dubokim korijenom crpiti vodu iz dubljih slojeva tla. Lavanda . glavobolje. dušnika. stimulira znojenje i potiče na povraćanje. sadrži veću količinu eteričnog ulja. . Cvate u lipnju i srpnju. a može se upotrijebiti i čaj. Korijen se bere na početku proljeća. Ekstrakt se koristi za proizvodnju bombona a sjemenke se dodaju kruhu. Čaj daje novorođenčadi u slučaju grčeva probavnog sustava. je zeljasta trajnica koja se uzgaja zbog cvijeta. je višegodišnja ljekovita biljka. lošu probave. uzrujanosti i vrtoglavice. pa se u prirodi uglavnom razvija na zapuštenim poljoprivrednim površinama. a list ljeti. Cvate od ožujka do svibnja. (5 kapi na zličicu šećera) upotrebljava se za smirivanje migrene. plodno tlo. giht. to je znak da su plodovi brani prerano. tuberkulozu. je višegodišnja biljka koja se uzgaja zbog lista i eteričnog ulja. Za liječenje koristi se kuhana ili svježi sok. Za uzgoj mu je ipak potrebo dublje. uz uvjet da ima vapna. krajnika. grčeve maternice i crijeva. Što je biljka osunčanija. Lucerna . Lavanda ima velike potrebe za toplinom i svjetlošću. Zahtijeva plodno. a osim toga poboljšava plodnost tla obogaćujući tlo dušikom kojeg stvaraju bakterije na korijenu. Razmnožava se uglavnom sjemenom. Kisela i zemljišta s visokom podzemnom vodom ne odgovaraju joj. je zeljasta trajnica koja se razmnožava uglavnom sjemenom. za čajeve i jačanje apetita. U medicini se koristi kao sredstvo za popravljanje mirisa. Razmnožavati se može sjemenom i vegetativno. Samljeveno sjeme uzeto poslije jela povećava količinu mlijeka kod dojilja. Za smirivanje kašlja upotrebljava se čaj ili se inhalira ulje. smiruje kašalj. Ulje. Koristi se kao stočna hrana. bronhija. Razmnožava se sjemenom direktno na mjesto uzgoja ili presadnjom vriježa.Viola sp. Može uspijevati na bilo kakvom zemljištu.Lavandula sp.

Suše se samo vršni dijelovi i lišće. Nije zahtijevna prema tlu i vlazi ali traži osunčan položaj. tako što se tek izvađeni rizom ili izdanak odmah posadi nastalno mjesto. je višegodišnja polugrmolika biljka koja se uzgaja radi lista i nadzemnih. Svi industrijski sirupi i med protiv kašlja smjese su ekstrakta ili ulja majčine dušice. zeljastih djelova stabljike u kojima se nalazi eterično ulje koje se koristi za lječenje gljivičnih kožnih oboljenja. Može se razmnožavati sjemenom.Melisa officinalis L. Zbog sadržaja vitamina A. a u suhoj nadzemnoj masi 1 -2 %. grčeva crijeva. sprječava nesvjesticu. a može se uzgojiti i vegetativno. Skromnih je uzgojinih potreba pa stoga raste svugdje gdje su tla plodna i umjerene vlažnosti.Mentha piperita L. sastavni je dio mnogih krema za njegu kože. cijele nadzemne mase i eteričnog ulja kojeg u suhom lišću ima 2 -4 %. je višegodišnja biljka koja se uzgaja zbog lišća.Thymus sp. Priređuje se kao čaj u slučaju probavnih smetnji. Sabire se košnjom tri puta godišnje. Može se koristiti kao kupka i stavljati u jastuke za spavanje. Ulje se radi na način da se rastrgane cvjetne glavice stave u čistu staklenku i preliju maslinovim uljem. Glavni sastojak ulja je mentol (50 -70%). neposredno pred cvatnju. zubnih voda i pasta. Sije se u proljeće a biljke cvatu u jesen i slijedeće proljeće kad se i sakupljaju cvjetne glavice. Ima plitak korijen iz kojega izbijaju izdanci koji se ukorjenjuju. Najbolje joj odgovaraju duboka i plodna tla. je višegodišnja zeljasta biljka koja se uzgaja zbog lišća i eteričnog ulja (0. jača pamćenje. Staklenka se zatvori i ostavi na . ali je mnogo veća upotreba u obliku ulja.1 . razdjeljivanjem grma i izdancima. je višegodišnja zeljasta biljka koja se često uzgaja po okućnicama u dekorativne svrhe. Sadnja se obavlja u proljeće ili jesen.0. Cvjetne glavice beru se nožem ili srpom i to samo jedanput godišnje u svibnju ili lipnju. Može se koristiti kao čaj. Ulazi u sastav različitih sredstava protiv kašnja. Uglavnom se kosi ručno 5 cm iznad zemlje. stišava boli u želucu. Metvica . prehrambenoj industriji i industriji parfema. Razmnožava se sijanjem u rasad ili direktno na mjesto uzgoja. Liječi od želučanih smetnji. osunčano tlo s dosta vlažnosti. Blagi je antibiotik i može se koristiti za vanjsku i unutarnju primjenu. ali je mnogo jednostavnije vegetativno. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Umiruje. Matičnjak . Nekad se u većim količinama upotrebljavala kao sredstvo za pobačaj i povraćanje.4 cm iznad zemlje. Beru se nadzemne stabljike kad se otvore cvjetovi u donjem dijelu cvata jer tada biljka ima najveću količinu eteričnog ulja. stišava ubrzani rad srca. upale krajnika. smanjuje povraćanje i mučnine kod trudnica. žučnih i bubrežnih bolova uzrokovanih kamencem. dišnih puteva. koje se može obaviti u proljeće ili jesen.Calendula officinalis L. izdancima i rizomima. Nadzemna stabljika je jednogodišnja. Beru se samo narančaste glavice budući su žute slabo ljekovite. Neven . Može se razmnožavati sjemenom i vegetativno dijeljenjem grma i reznicama. mokraćnog mjehura i bubrega. uspravna i razgranata. Ne treba je uzgajati ukoliko se ne može osigurati navodnjavanje budući ima velike zahtjeve za vodom. 3 .3 %). Zahtijeva plodno.17 Majčina dušica . liječi od depresije.

pelinkovca. zbunjenost i nesvjestica uz oštećenje jetre. Zgrušava krv. je višegodišnja grmolika biljka koja se uzgaja zbog lišća. Ima antivirusno djelovanje te se može koristiti za liječenje herpesa. Berba lišća se započinje kad biljka razvije desetak listova i bere se u više navrata. . pa ušmrkani čaj zaustavlja krvarenje iz nosa. Razmnožava se sjemenom u proljeće. limfnih žlijezda. veterini i za proizvodnju likera. protiv nadutosti i glista. Oblozi smiruju upalu i otvrdnuće dojki. Uzgaja se na dubokim i rastresitim zemljištima. Još je bolji učinak ukoliko se ulje nevena pomiješa s uljem od gospine trave. umiruje živce i ublažava bolove. Jak je diuretik pa se koristi za izlučivanje suvišne vode iz tijela. pijeska mokraćnog mjehura i bubrega. čija je proivodnja i distribucija u velikom broju zemalja zabranjena jer velika količina pelina (pelinkovca) izaziva oštećenje jetre.Capsella rubella Reut. ili odrvenjelim reznicama i izdancima u jesen. Čaj se koristi protiv reume. kao i u slučaju uboda kukaca. glavobolja. ubrzanog pulsa i niskog tlaka sa slabim radom srca. cvjetnih pupova i eteričnog ulja (0. Vanjska nagnječenja i rane ispiru se čajem te rane brzo zacjeljuju. Pelin . Nije zahtjevan prema zemljištu i vlazi ali ipak mu najbolje odgovaraju tla zapuštenih poljoprivrednih kultura. Nije zahtjevna prema vlazi. Upotrebljava se za jačanje.18 toplom mjestu mjesec dana uz povremeno miješanje. u vrijeme formiranja plodova. lista i ploda. Berba korijena obavlja se u jesen ili zimu iste godine ili u rano proljeće slijedeće godine.40 dana. Razmnožava se sjemenom koja se može obavljati od proljeća do kasnog ljeta. Postoje dvije osnove sorte . Za eterično ulje biljke se kose druge godine. u svakom slučaju prije razvijanja cvjetne stabljike.9%).Artemisia absinthium L. Otklanja nadutost od plinova. teko da je za nicanje potrebno 30 . Rusomača . a za proizvodnju korijena i ploda kao dvogodišnja biljka. Koristi se uglavnom u kulinarstvu a ulje se primjenjuje u prehrambenoj industriji i industriji parfema. je dvogodišnja biljka koja se uzgaja zbog korijena. reguliranje probave. Peršin -Petroselinum hortense Hoffm.lišćar i korjenaš. U slučaju duže ili prevelike uporabe javlja se povraćanje. je jednogodišnja biljka koja se praktički ne uzgaja budući je dosta rasprostranjena kao ruderalna i korovna biljka. Potrebna mu je velika količina hranjivih tvari putem mineralnih gnjojiva. U prve je korijen slabo a u druge jako razvijen. tlu i suncu. Koristi se u medicini. Bere se tek druge godine u doba cvatnje. Biljka bez korjena sabire se u doba i prije cvatnje.1%). olakšava mokrenje. Sjemenke jako sporo klijaju. poticanje teka. protiv groznice. Svi dijelovi sadržavaju eterično ulje kojeg ima najviše u plodovima (3 -7%) i u korijenu (0. za proizvodnju lišća kao jednogodišnja.

mogu se dodavati salatama ili se može spremati čaj. nadutosti trbuha. Otvara apetit i pospješuje probavu. Potrebna mu je velika količina hranjivih tvari putem stajskog gnjojiva. Upotrebljava se i kod anemije te psihičkog i fizičkog umora. Za vrijeme branja treba navući rukavice da se ne pojavi osip i mjehuri koji uzrokuju bol. ali i u okviru travnjaka. budući eterično ulje brzo hlapi.Apium graveolens L. nervoze želuca i crijeva te tvrde stolice. Biljka je ljekovita ali još više i otrovna. Razmnožava se sjemenom. Ružmarin . Upotrebljava se protiv grčeva u želucu i crijevima. Izaziva ubrzani protok krvi u donjem dijelu trbuha. Selen . Vrisak . Eterično ulje kojeg u biljci ima 2% koristi se u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. pripravlja se rakija aromatizirana rutom. je višegodišnja grmolika biljka koja se uzgaja zbog lišća. Zahtijeva osunčane položaje. njen uzgoj je opravdan iskljuČivo na okućnicama za potrebe domaćinstva. Može se uptrebljavati i kao lijek.lišćar i korjenaš. . na način da se u bocu obične lozovače ubaci grančica rute. Bere se (kosi) nožem. a prema tlu nije osobito zatijevna. Berba lišća se započinje kad biljka razvije desetak listova i bere se u više navrata. Listovi. toplim obrocima naših otoka. sitno narezani. Razmnožava se sjemenom koja se može obavljati od proljeća do kasnog ljeta.19 Ruta . a i uzgaja se po vrtovima. Može se uzgajati na svim zemljištima osim na kiselim i s visokom podzemnom vodom. te protiv proljeva. Berba korijena obavlja se u jesen ili zimu iste godine ili u rano proljeće slijedeće godine. te se ne smije koristiti u vrijeme mjesečnice i trudnoće. Dobar je lijek kod probavnih smetnji. je grm koji spontano raste na južnim.Satureja montana L. Liječi lupanje srca i upalu grla. Razmnožava se uglavnom sjetvom na stalno mjesto. za proizvodnju lišća kao jednogodišnja. jer je diuretik (uvjereni da smanjuje debljinu. je dvogodišnja biljka koja se uzgaja zbog korijena i lista Koristi se uglavnom u kulinarstvu a ulje se primjenjuje u prehrambenoj industriji. Upotrebljava se cijela biljka ili samo lišće. srpom ili škarama krajem lipnja i početkom srpnja. Uzgaja se na dubokim i rastresitim zemljištima. Postoje dvije osnove sorte .Rosmarinus officinalis L. gojazni ljudi ga često konzumiraju u prevelikoj količini iako ne djeluje na masne stanice već omogućava izbacivanje suvišne vode iz tijela. a za proizvodnju korijena kao dvogodišnja biljka. Na otocima. Mogu se raditi kupke koje osvježuju i liječe kožne bolesti za koje se mogu pripravljati i oblozi. jer je tada najveća količina eteričnog ulja. je višegodišnja grmolika biljka koja raste samoniklo u našem području. U prve je korijen slabo a u druge jako razvijen.Ruta graveolens L. u svakom slučaju prije razvijanja cvjetne stabljike. Mnoge su žene izgubile život pokušavajući rutom izazvati pobačaj. Može se razmnožavati sjemenom ali je mnogo praktičnije reznicama u jesen ili rano proljeće. Osušene biljke treba čuvati dobro zatvorene. Bere se u doba cvatnje i koristi se cvijet i list. čime se postiže "mršavljenje"). direktno na mjesto uzgoja ili rasadom. Kako je široko rasprostranjena u našem području pa je nalazimo i u pukotinama okomitih stijena. Pripravci rute trebali bi se uzimati uz kontrolu liječnika.

preživljavaju mnoge vrste kao što su kupusnjače. kako u tlu. grabljama) može se koristiti tako da se određena količina ulije u tlo uz biljku i biljka odmah. stajskog ili mineralnog. fosfor i kalij. Biljke je potrebno dognjojavati stajnjakom ili NPK 15 : 20 : 15. Kako na tržištu postoji samo određeni broj kombinacija NPK gnjojiva. obilato zalije. pojačava se osjetljivost prema bolestima i niskim temperaturama. alatom sličnim vilama. u našem podneblju. u obliku kemijskih spojeva prihvatljivih za biljku. špinat i bob. Prilikom frezanja potrebno je u tlo unijeti bar polovicu gnjojiva. jer mlade biljke ne podnose temperature ispod 5 . Dolazi do opadanja plodova. tako i u zraku. slabije sazrijevanje tkiva i neotpornost prema niskim temperaturama. Balancana .npr. peršin. biljka se slabo grana. slabije se formira sjeme. 15:15:15. selen. Brojevi u kombinacijama predstavljaju postotak određenog elementa u gnjojivu. Razmnožava se isključivo rasadom u zatvorenim prostorima tijekom druge polovice veljače i prve polovice ožujka. Na otvoreno presađuje se u drugoj polovini travnja. jesen i zimu. humusnim tlima. pa bi navodnjavanje trebalo redovito obavljati. dubokim. Ti elementi su dušik. 7:20:30. . a razmak među biljkama u redovima trebao bi biti 40 cm. najbolje je sjemenke direktno posijati u plastične posudice. Drugu polovicu stajskog dobro je dodavati u obliku gnjojnice. češnjak. Obilna ishrana dušikom potencira vegetativni rast a posljedica je kasniji prekid vegetacije. Ipak za potrebe kućanstva gdje se uzgaja količina dovoljna za jednu obitelj i gdje se kultura biljaka smjenjuje jedna za drugom. npr. Fosfor potiče cvjetanje i ranije sazrijevanje plodova. kašnjenje sazrijevanja i trulež plodova. Često su dosta slatki ali im je koenzistencija spužvasta. Takvo zemljište potrebno prepustiti mirovanju najmanje mjesec dana a tada se može usitnjavati (frezati). Ipak može se vrt duboko prekopati "perunom". blitva. plodovi otpadaju odmah nakon što se zametnu. a biljke ipak traže neke druge kombinacije. moguće je te omjere ispraviti tako da se u npr. Nedostatak kalija izaziva opadanje cvjetnih i lisnih pupova. salata. Plodovi su sitniji.20 POVRĆE Osnovu uzgoja povrća predstavlja priprema tla i gnojenje. NPK 15:15:15 doda urea koja sadrži isključivo dušik ili kalijeva sol. Ukoliko višak dušika nije u ravnoteži s druga dva elementa. Uspješno se uzgaja samo na plodnim. Naime. Praktički je nemoguće duboko orati na malim površinama i izbjegavati već zasađene kulture. lišće je sitnije i svjetlije boje. duboko jesensko oranje ne se može postići. a listovi su sitniji. izaziva opadanje cvjetova. plodovi izgledaju nezrelo i nemaju karakterističnu aromu. Često se označavaju kao NPK gnjojivo.6 oC. U težim slučajevima lišće se suši i opada od vrha prema početku grane. Nedostatak usporava razvoj izdanaka. Kako je stajski gnjoj ipak teško nabaviti na tržištu a i razvija neugodne mirise ukoliko nije zreo. Priprema se na način da se zreli stajski gnjoj potopi u vodu (limenu ili plastičnu bačvu) i nakon tjedan dana ( uz svakodnevno miješanje .Solanum melanogena L. Kako presađivanje ne podnosi dobro. koristi se i mineralno gnjojivo koje se sastoji uglavnom od tri osnovana elementa. Traži dosta vlažnosti. Priprema tla sastoji se u jesenskom dubokom oranju i proljetnom usitnjavanju zemlje (frezanju). Sade se u redove razmaka 70 cm.

B1. te se prekriju zemljom i zaliju.8 sjemenki te se nagrne zemljom.4 pršljena cvjetova vršni dijelovi se otkidaju kako bi se omogučio razvoj plodova. Čaj ili sok od cvijeta koristi se kod lumbaga. budući se bob obično ne zalijeva. Razmnožava se isključivo sjemenom koje se sije u plastične čašice tijekom veljače u zatvorenim prostorima. obnavlja eritrocite. Dinja (cata) . U dobro pripremljeno tlo iskopaju se jamice i u njih posije 6 -7 sjemenki. 6. svega 0. njega se sastoji i u orezivanju vrha kad biljka razvije 4 . Nakon nicanja. Traži vrlo vlažno zemljište. smanjuje tumorske stanice te smanjuje oštećenja tkiva od radioaktivnosti i rengenskih zračenja. najviše limunske. 2 % šećera. Sije se od sredine veljače do kraja travnja.2 %. Bjelančevina ima malo.5 m. Sirovi sok koji se može dobiti ili cijeđenjem u sokovniku ili ribanjem pa procjeđivanjem kroz čistu platnenu krpu. na sunčanim položajima. Dobro uspijeva u području hladne i vlažne klime.6 oC. Sjemenke klijaju pri 15 oC.5 oC zaustavlja se rast. rasipanjem sjemena ili sijanjenm u brazde razmaka 15 . Tlo treba biti osunčano.Cucumis melo L. a optimum razvitka je od 25 . Pri temperaturi od 4. U redove razmaka 60 cm sjemenke se siju u razmaku od 7 8 cm. 0. Visoke temperature izazivaju porast lisne mase na račun korijena koji se inače koristi za jelo.Faba sativa L. Kad biljke razviju 3 . Otkidanje vrškova obavlja se ručno.Pisum sativum L. pijelonefritisa i bubrežnih kamenaca. C i folne kiseline. rubra Za uzgoj traži rahlo. Mlado zrno sadrži 6 % bjelančevina. mnogo bolje nego pretjeranu količinu vode. liječi leukemiju. tako da se bob treba sijati već u prosincu. nagnjojeno stajnjakom ili NPK 10 : 30 : 20. Poslije nicanja obavlja se okopavanje i nagrtanje. nagnjojeno tlo. Velike vrućine i suša drastično smanjuju prinose. Kulturne sorte dinje nastale su u predjelima Male Azije. Iz pazušaca listova javljaju se ogranci koje opet treba orezati nakon 4 . Sije se direktno na otvoreno. Osim okopavanja i prihranjivanja stajskim ili mineralnim (NPK 10 : 15 : 10) gnjojivom. U početnim fazama razvoja traži dosta vlage pa zalijevanje treba biti učestalo. Cikla . poželjno je na rukama imati rukavice kako bi se spriječilo crnjenje kože. Visoki sadržaj šećera. a odrasle do .4 oC. Optimalne temperature za rast i plodonošenje su 9 24 oC. Treba ga sijati tijekom siječnja i veljače kako bi svoj razvoj završio prije ljetnjih vrućina. Sije se u redove ili u kućice što je mnogo rašireniji način uzgoja. stajnjakom ili NPK 10 : 15 : 10.82 % minerala. 1. ili škarama. Grašak . Razmak među kućicama trebao bi biti 1 x 1. B2. u kućicama se ostave 2 biljke. Optimalana temperatura nicanja je 25 . ukoliko se radi ručno.5 % celuloze te velike količine vitamina A.20 cm. slamanjem. kada biljke inače imaju intezivan porast. Uzgaja se na tlima bogatim humusom. Kako iz jedne sjemenke nikne više biljaka.21 Bob . Kod sjetve u kućice. Tek nikle biljke podnose mrazeve i do . Sadrži velike količine šećera (6 -12 %).7 -1. ukus i aromatičnost upravo ovisi o visokoj temperaturi. Dobro podnosi ljetni suhi zrak. u iskopane jamice stavi se 7 . Bob sadržava velike količine organskih kiselina (do 7 %). subsp.5 % škroba. rapa f.Beta vulgaris L. neophodno je prorjeđivanje. suhom zraku i intezivnoj insolaciji.35 oC. Bob je Euroazijskog porijekla.5 listova. naročito u periodu cvjetanja.5 listova. Kasnije dobro podnosi zasušivanje. Irana i Indije. Potječe iz planinskih predjela Jugozapadne Azije. Ipak češće se sije početkom travnja na otvoreno u kućice. U našem podneblju dobro uspijeva pogotovo ako se posije pri kraju zime. Zalijevanje bi trebalo obustaviti u fazi dozrijevanja plodova.

Drugi način je postavljanje kolaca uz biljke. razmak među sjemenkama treba biti manji. Dobro uspijeva jedino na osunčanim položajima. Nakon razvijenih 5 listova potrebno je otkidati vrh. ali će gomolja biti malo. Iako se ovo odnosi na niske sorte.Sjemenom se razmnožava isključivo za dobivanje novih sorti a u poljoprivrednoj proizvodnji razmnožava se reznicama gomolja. Razmnožava se sjemenom. . Sadrži velike količine vitamina C. Stoga je dobro ne dopustiti biljci da puže po zemlji. dobro nagnjojena.8 m. obično se naprave dva reda razmaka 1 m . Kod sjetve u redove. To se postiže postavljanjem armaturne mreže 15 . Kako krastavac lako oboljeva od virusnih bolesti čiji se uzročnici inače nalaze u zemlji. Krastavac . Kako ipak dosta biljaka strada od štetnika. pri čemu se obično spajaju po dva reda tako da se kolci jednog reda nagnu prema nagnutim kolcima drugog reda. Kako dobro ne podnosi rasađivanje. Tlo treba biti pognjojeno stajnjakom ili mineralnim NPK 10 : 30 : 20. poleganje biljaka i propadanje donjih mahuna. B1. te se stabljike povežu za konop. Zahtijeva redovito zalijevanje. stajskim gnjojivom ili NPK 9 : 12 : 9. a i zbog praktičnosti. razapne se konop po kolcima svakih 20 cm. sijanje se obavi nešto gušće. Sije se u redove razmaka 60 cm. prvi put kad biljke izrastu 10 . Ukoliko se direktno sije na otvoreno. B2 i folne kiseline. provitamina A.2 x 0. nagrtanje i stavljanje potpornja. a u našem podneblju se uglavnom siju niske sorte jer ranije završavaju svoj ciklus. Sadržava također i velike količine kalija i željeza te oko 10 % bjelančevina.22 o C a minimalna 3 . pa se biljke poslije nicanja razrijede. duboko uzorano. Okopavanje se obavlja dva puta.5 cm) pazeći da tako nagrnuti krompir opet ostane u brazdama. u zatvorenim prostorima u drugoj polovici veljače ili na otvoreno u drugoj polovici travnja. Zasjenjenost utječe na izduživanje čitave stabljike. usitnjeno i dobro nagnjojeno. rasad se sadi direktno u plastične posudice. najbolje stajnjakom a može i s NPK 10 : 10 :20. Korijen je dosta plitak i teško podnosi sušu tako da je neophodno navodnjavanje kod kasnijeg sijanja. a u svakoj kućici po 3 -5 biljaka.Cucumis sativus L. slabu ispunjenost mahuna zrnom. Na otvoreno može se sijati ili presađivati u redove ili kućice. Reznice gomolja sade se u brazde razmaka 60 . Tlo treba biti osunčano. biti će veliki vegetativni prirast. a razmak među sjemenkama treba biti 3 .4 oC.4 cm. Biljka će razviti bočne ogranke kojima također nakon petog lista treba otkidati vrh. tj. prihranu gnjojivima i poluzasjenjen položaj Krompir . poželjno je da list ne dodiruje zemlju.20 cm iznad zemlje i vezivanjem stabljika s gornje strane mreže. Postoje sorte niskog i visokog rasta.70 cm a razmak među gomoljima 25 . Također.30 cm. Kućice bi trebale biti razmaka 1. Mlade biljke mogu izdržati i temperature od -7 oC. a biljke u redovima bi trebale biti razmaknute 15 -20 cm. Poslije nicanja treba obaviti okopavanje. potporanj je neophodan budući bi biljke polegle zbog težine samih plodova.15 cm. za rasad. Najbolje uspijeva na dubokim tlima koja su bogata humusom. najčešće od grana alepskog bora. pri čemu se brazde.Solanum tuberosum L. Zahtijeva priličnu vlažnost u tlu ali ne pretjeranu. pa je sijanje moguće i u prosincu. Nagrnu se zemljom (4 . Ako se pretjera s dušikom. Vrhovi kolaca se povežu radi stabilnosti.

tako da površina zemlje ni u jednom trenutku ne bude suha. iz gomolja izbijaju duge klice koje se lako lome. Za ovu sadnju. a same biljke kupusa se moraju razrijediti kako bi imale dovoljno prostora za rast. Kupus je kultura hladnijeg i vlažnijeg područja. rane i čireve. kalcija. održavati na životu čitavo ljeto. Kasnije presađivnje rezultira stvaranjem manjih glavica. biljke će polegnuti na zemlju usljed velikih vrućina. biljke se samo jednom zaliju u jamice a slijedećih nekoliko dana se čitava površina zemlje orošava (prskalicom) 4 . tako da se oni stave naklijavati na sjenovito tlo. osobito želuca. te od čireva na želucu i dvanaestercu. on kasnije izbija iz zemlje. Nagrtanje je obvezno budući se gomolji stvaraju na stabljici koja raste iznad posađenog gomolja. sije se u drugoj polovici lipnja direktno na otvoreno. nakon sadnje brzo izbije iz zemlje. Uzgaja se na osunčanim položajima. Ujedno osjetljiv je prema virusnim bolestima koje se lako prenose s zaražene na zdravu biljku. U našem podneblju se ipak može uspješno uzgajati ali ne kao proljetna već jesenska kultura. Sadi se na otvoreno u prvoj polovici ožujka. da bi se "plodovi" ubrali tek u kasnu jesen. Liječi sluznicu probavnih organa. Mladi krompir može se proizvoditi i u jesen ali nema dovoljnu količinu šećera. tako i tijekom cijelog dana. Rasad je poželjno prekriti mrežom kako bi se spriječio napad leptira kupusara. Daljnja nagrtanja i okopavanja se ne bi trebala obavljati jer krompir zasjeni tlo i onemogući razvoj korijena. mliječne kiseline i sumpornih spojeva. Urošak vode je isti kao i kod klasično zalijevanja.Brassica oleracea L. Tako se ujedno obavi i nagrtanje. Tlo treba biti prekopano i zagnjojeno. Ipak prokulicama ne odgovara naše podneblje. Listovi kupusa stavljaju se na opekotine. prekriju se slamom visine 10 cm i svakodnevno se polijevaju vodom. U slučaju da se posadi nenaklijali krompir. budući ih treba sijati u proljeće. čak i za vrijeme najveće vrućine. Rasađuje se u jamice razmaka 80 x 80 cm. Da bi se to spriječilo i ubrzalo zakorijenjivanje. raštika (rašćika). ranije sazrije i prinosi su veći Ukoliko se krompir drži u mraku. vegetacija se produžava a prinosi su manji. kako u jutro i navečer. na svijetlo mjesto. pa bi kretanje među krompirom trebalo biti što manje. Kupus sadrži velike količine vitamina C. koje je potrebo zaliti prije i odmah nakon presađivanja. U ovom slučaju iz gomolja izbijaju kratke čvrste klice. Ukoliko postoji mogućnost zalijevanja presađuje se u prvoj polovini kolovoza. Čim se pojave klice veličine 1 cm gomolji se sade u brazde. brokuli i prokulice. kavul). Njega presađenog kupusa sastoji se od redovitog okopavanja i gnjojenja. tlo poravnaju. presađivati tijekom lipnja. Ukoliko se zalijevaju samo jamice. dok se biljke ne ukorijene (5 . ali ovom postupkom se sriječava poleganje stabljika. Kupus . Proljetne kulture se ipak mogu uzgajati ali zrelost se javlja tek u ljeto kada visoke temperature i suhi zrak izazivaju pucanje glavica. Potrebno je i svakodnevo zalijevanje budući kupus ima velike zahtjeve za vlagom. Vrlo bliski srodnici glavatog (bijelog) kupusa su kelj (ricasti. mogu se koristiti gomolji iz proljetne sadnje. Rasad se ne okopava već se čupa korov. cvjetača (kaul. a prinos krompira je manji. Drugo nagrtanje obavi se kad biljke izrastu 30 . Tijekom ljeta.23 tl. NPK 10 : 15 : 12. visoke temperature djeluju nepovoljno na razvitak .6 dana). Uzgoj je sličan kao i kod glavatog kupusa.35 cm. Antiseptik je.5 puta dnevo. To se obavlja. Za jesenski uzgoj. Gomolje za sadnju treba nabaviti u prvoj polovici siječnja te ih staviti u plitke sanduke u jednom sloju. najbolje stajskim gnjojem a može se upotrijebiti i mineralno. kovrčavi kupus).

a ostale se isčupaju. Korijenove dlačice imaju veliku moć sisanja tako da iz tla izvlaće vodu koje druge biljke ne mogu. Dobar je diuretik.Phaseolus vulgaris L. dok još nisu dobro zakorijenjene. Za rasad. Mahune su u stvari samo određene sorte običnog graha (fažol). U našem podneblju uglavnom se uzgajaju niske sorte iako je moguć i uzgoj visokih sorti ali se zbog nepraktičnosti izbjegava. Nakon nicanja ostave se samo dvije biljke.) Fritsch Porijeklom je iz središnjih i južnih dijelova Afrike. Meksiko). Razmnožava se isključivo generativo u dobro nagnjojeno i rahlo tlo.Colocynthis citrulus (L. Mahune (fažolet) . u redove razmaka 50 . što znači da dobro podnosi sušu. mnogi izbjegavaju uzgajati lubenice na okućnicama.1oC. Razmak među sjemenkama treba biti najmanje 5 . učestali je napad štetnika a samim time i uporaba zaštitnih sredstava. biljedožuta boja i hrapavost kore koja naliježe na zemlju. Moguće je i sijanje u lipnju. Razmnožava se isključivo sjemenom koje je prije sijanja poželjno namočiti 4 -5 sati u vodi radi lakšeg klijanja.25oC. Porijeklom je iz Srednje Amerike (Peru. Ipak lubenice je potrebno zalijevati ukoliko je duži sušni period i za vrijeme dok su biljke male. Postoje ipak neki znaci kao što su: tup zvuk pri lupkanju prstima. sije se krajem veljače u zatvorenim prostorima. budući da gušća sadnja . ometaju zametanje plodova. Uspješno se može uzgajati u našem podneblju jer sjeme klija pri 14 o C i biljka se normalno razvija na temperaturama 22 .8 sjemenki u kućice na razmak1. sije se početkom travnja. što i učine ali im se tada pojavi trulež plodova. a pored velike količine većeg broja vitamina. Temperature iznad 40 oC i ispod 12 oC nepovoljno utječu narazvoj.30 oC. sadrzi i velike količine folne kiseline. stajskim gnjojivom ili mineralnim NPK 10 : 15 :10. Najveći problem je prepoznati zrele plodove. Za uzgoj tlo kao i kod svih povrtnih kultura mora biti ocjedito i bogato humusom. Na otvoreno. Lubenica (dinja) . U vlažnom zemljištu biljke razvijaju slab korijenov sustav. Upravo ne znajući za kserofitnost. Najbolji je stajski gnjoj ali se može upotrijebiti i mineralno NPK 4 : 12 : 10. Uzgaja se na osunčanim tlima koja bi trebala biti duboko uzorana. Sjeme klija na temperaturi iznad 10oC. Sije se po 6 . Ima velike potrebe za vlagom i tempereturom jer izmrzava već na .24 biljke. usitnjena i nagnjojena. a biljke najbolje rastu na termeraturi od 18 . Korijen je snažno razvijen i dopire do 1m duboko. Temperature iznad 30oC. Prohladno i vlažno vrijeme izaziva poremećaje u rastu i omogućuje stvaranje bolesti. pogotovo na oplodnju. ali su prinosi izuzetno niski. Lubenica je u biti kserofit.60 cm.6 cm. naročito ako je zrak suh. smatrajući da ih treba previše zalijevati.5 x 1. Osjetljiva je na presađivanje pa je najbolje odmah posijati u plastične posudice. površina ploda dobije sjaj od bjeličaste voštane prevlake.5 m. plodovi su sitniji i bezukusni jer imaju manju količinu šećera. Sjeme se sije tijekom travnja. Nedovoljna količina svjetla smanjuje količinu šećera u plodovima. dok se bočno korijenje razvija i do 2m dužine.

Bere se kad dosegne tehnološku zrelost tj. Sijati se može i u prvoj polovini kolovoza. Sije se direktno na otvoreno. Visoke temperatue nepovoljno djeluju na rast i razvitak korijena. neuralgije i lumbaga. Nakon žutozelene boje javlja se crvena boja što je znak botaničke zrelosti. koža se maže odvarom pazeći da ne dospije u oči. . NPK 12 : 15 : 15. Naime napovoljniji je period kad je paprika žutozelene boje. budući se stabljika vrlo lako lomi.Daucus carota L.10 oC. bolje prokrvljenje tkiva. rasijavanjem ili u brazde od ožujka do svibnja ili početkom kolovoza. kad plodovi dosegnu svoju punu veličinu. rahlo i nagnjojeno tlo. 1.3oC. Poriluk . Sjeme klija već na 3 . Po nekim istraživanjima. Dobro podnosi temperature i do . U pučkoj medicini se upotrebljavala za liječenje delirija kod alkoholičara. U nedostatku vode stvaraju se sitni deformirani plodovi a na njihovom se vrhu javlja trulež. može se upotrijebiti i NPK 8 : 15 : 15. Također. B1. Presađuje se na razmak 20 x 20 cm. Osim zalijevanja i gnjojenja. tako da joj najbolje odgovaraju pjeskovita tla. U tijeku cijele vegetacije neophodno je zalijevanje. Uzgaja se sijanjem na otvoreno tijekom ožujka. Paprika . pa je treba uzgajati na osunčanim položajima. rasadom kojeg je potrebno uzgojiti i pikirati u zatvorenim prostorima. njega se sastoji i od redovitog okopavanja kako bi se uništili korovi i prozračio korijen.4 oC.Capsicum annuum L. Najbolje je upotrijebiti stajsko gnjojivo. Mrkva . Tlo treba biti plodno. Kod kožnih bolesti i opadanja kose. Ne podnosi sušu.4 oC. Sadržava velike količine vitamina B. tek nikle biljke izdržavaju i do . ne podnosi ni zasjenjivanje. u drugoj polovici travnja. Najoptimalnija temperatura za rast je između 20 -30 oC. Trazi osunčane položaje. u jamice razmaka 50 x 50 cm. stajskim ili mineralinim (NPK 8 :10 : 8) gnjojivom. Izvana se upotrebljava kao tinktura za liječenje reume. Niska vlažnost zraka izaziva izaziva opadanje cvjetova i zametnutih plodova. ali prije nego potpuno požute. Za nicanje sjemena potrebna je temperatura iznad 15oC. a može i mineralno. 3% šećera. a presađuje se krajem lipnja i početkom srpnja. ocjedita tla. Sjemenjke sporo klijaju i mlade biljke sporo rastu pa je najveći problem korov. Ima velike potrebe za vlagom. nagnjojeno i bez kamenja.Allium porrum L. B2 i provitamina A (karotena). Za uzgoj su najpogodnija laka. naročito u prvim fazama razvoja. Njega nakon nicanja sastoji se od okopavanja i gnjojenja. Bere se pažljivo. bogata humusnim tvarima. Također ima velike zahtjeve i prema vlazi u tlu pa je neophodno često zalijevanje.5 % bjelančevina. Razmnožava se uglavnom generativno. duboko.2 % škroba te 1 % celuloze.25 onemogućuje prozračivanje biljaka i pospješuje razvoj bolesti. Dosta je otporna na niske temperature. Najviše mu odgovara temperatura od 15 20 oC. Poriluk za svoj uzgoj traži nešto niže temperature te se uzgaja uglavom kao jesenska i zimska kultura. utrljavanjem u kožu kako bi se stvorila hipermija tj. dok se biljke ne ukorijene. paprikom se može liječiti alkoholizam i narkomanija. Osim stajnjaka. Sadržava znatne količine vitamina B i C te 2. Ugiba na temperaturi od -0. Rasađuje se na otvoreno. Uzgoj u našem podneblju opravdan je isključivo za obiteljske potrebe. budući da nedostatak vode makar i trenutačan izaziva spor rast i niske prinose. dobiju karakteristični sjaj i postanu tvrdi. Ima visoke zahtjeve prema sunčevoj svjetlosti. naročito ako je prate visoke temperature.

a drugu dodati tijekom vegetacijskog perioda. Najbolje uspijeva na osunčanim položajima. Najbolje je gnojiti stajnjakom.4 cm. obično u dva reda razmaka 80 cm. Na temperaturama ispod 15oC izostaje cvjetanje. Rajčica . Sjeme se može sakupiti i iz plodova tako da se zreli plodovi prstima zgnječe i iscijedi sjeme sa sokom.Solanum lycopersicum L. meningitis). Razmak među rajčicama u redovima je 50 cm.5 cm. Međutim plodovi imaju veliku količinu "mesa" u odnosu na druge sorte te se mogu koristiti za pravljenje juha. Rajčice bi se trebale koristiti potpuno zrele (crvene) budući u zelenima ima nekih škodljivih kiselina. Može se razmnozavati i vegetativno reznicama zaperaka. Nije potrebno ni zalijevanje.25oC. Na taj način bolje je zametanje i sazrijevanje plodova koji su ujedno i veći. a često se nađu plodovi veliki samo 1. pa su u ovom slučaju i plodovi rajčice i gomolji krompira otrovni. Veća količina dušika potencira vegetativni rast. Za naše podneblje posebno je značajna sorta koja nema znanstveno ime nego je narod zove "mala poma" ili "poljarica". bakteriostatik i fungicid. pomaže i kod bolesti jetre. . tako da biljka u tlu stvara gomolje krompira na na stabljici plodove rajčice. Rajčica se uspješno može cijepiti na krompir. Za normalan razvoj biljke zahtijevaju temperaturu od 18 . Čak se ni sjeme ne može nabaviti u trgovini nego direktno od uzgajivača. ni vezivanje za kolac. vrh biljke se odreže. Mogu se i zamrzavati. ni skidanje zaperaka. a ispod 9oC zaustavlja se rast. šarše i koncetrata (konšerve). Međutim plodovi krompira su otrovni kao i stabljika rajčice. Nedostatak ove sorte je u veličini budući najveći promjer ne prelazi 3 . Ipak potrebno je okopavanje u cilju uništavanja korova. ali može se upotrijebiti i mineralno gnojivo NPK u omjeru 15 .5oC. Stabljiku je porebno vezati za kolac i vezivati svakih 15 cm prilikom rasta. kasnije sazrijevanje i trulež plodova. reume i gihta. ali ukoliko nije u ravnoteži s drugim elementima izaziva opadanje cvjetova. Nakon razvijenih 5 . na ovoreno.15. Polovinu gnojiva dobro je zaorati prije sadnje. Može se uzgajati na svim zemljištima ali najpogodnija su propusna. U cjedilu se sjeme ispere te se nakon toga suši i sprema do proljeća.6 cvatova. U biti.26 Skuhani poriluk trebao bi se odmah pojesti. Zaperci su ogranci koji se razvijaju iz pazušaca listova. Na otvoreno rasađuje se od sredine do kraja travnja. Rajčica je antibiotik. Postoje sorte koje nije potrebno vezivati za kolac i kod kojih nije potrebno uklanjanje zaperaka. plodovi se ne mogu koristiti jedino za salatu i to je jedini nedostatak. Čak se poriluk ne bi smio koristiti alo nije potpuno svjež. Fosfor utječe na povećanje prinosa i ranije sazrijevanje. Ni u kojem slučaju se ne smije podgrijavati zbog prelaska nitrata u kancerogene nitrite. bogata humusom. Sok daje izdržljivost i otpornost prema bolestima. Ugiba na -1. Tlo treba biti duboko uzorano i pognojeno. Iz pazušaca listova javljaju se zaperci koje je potrebno uklanjati čistim oštrim nožem ili rukama.20 . Oko stabljike potrebno je napraviti udubljenje u zemlji kako voda prilikom zalijevanja ne bi otjecala. Prilikom rasađivanja dobro je stabljike ukopati nešto dublje ili ih poleći u zemlju budući će se na tim dijelovima stabljike razviti korijen. Razmnožava se sjetvom u zatvorenim ili zaštićenim prostorima uz obavezno pikiranje. Sa sjeverne strane stabljike u zemlju se ubode kolac pazeći da se ne ošteti korijen ili ukopana stabljika. ocjedita tla. Preporuča se osobito kod preboljelih virusnih bolesti (gripa. Prednosti su što se sjeme direktno sije u kućice tijekom veljače.

bez podgrijavanja. tako da se uglavnom uzgaja kao jesenska i zimska kultura.35 dana). po jedna biljka. Kod proljetnog uzgoja čak i prije formiranja lisne rozete. Proljetni uzgoj je dosta osjetljiv budući da biljke vrlo brzo razvijaju cvjetove bez formiranja glavice. stajnjakom ili NPK 10 : 15 : 15. nagnjojeno tlo. trebalo bi ga jesti odmah nakon kuhanja. Najpovoljnije je gnjojenje stajnjakom ali se može uptrijebiti i mineralno NPK 12 : 18 : 16. Presađuje se kad biljke narastu desetak cm. do formiranja lisne rozete (30 . razvijaju se cvjetovi. je dvogodišnja biljka koja se uzgaja zbog lisne mase. rasipanjem sjemena ili sijanjem u brazde razmaka 15 . Zahtijeva duboka plodna tla. neophodno je prorjeđivanje. Kod zimskog uzgoja. Kako iz jedne sjemenke nikne više biljaka. Posije se nešto više sjemena te se biljke nakon nicanja progule. budući da obilno zalijevanje i nakon kraćeh sušnog perioda izaziva uzdužno pucanje korijena. Traži dosta vlage pa zalijevanje treba biti učestalo. Za ishranu se upotrebljava odebljali korijen.40 dana. budući da zta berbu dospijeva nakon 30 . Plodovi se beru kad postanu dugi 12 .Optimalna temperatura za njegov uzgoj je od 12 . nagnjojeno tlo. Zahtijeva dobro nagnjojeno tlo stajnjakom ili mineralnim gnjojivom NPK 10 : 10 : 5. S okopavanjem.4 oC. Uzgaja se sijanjem na otvoreno početkom ožujka za proljetni ili tijekom kolovoza za zimski uzgoj. djelomično zasjenjena. Visoke ljetne temperature izazivaju razvijanje cvjetova bez stvaranja odebljalog korijena. Za zimski uzgoj sije se na otvoreno u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna. Ima kratak period od nicanja do tehnološke zrelosti tj.Lactuca sativa L. Gnjojiva se unose u tlo isključivo pred sjetvu. kao salata ili lišće. stajnjakom ili NPK 10 : 15 : 10.Beta vulgaris L.Lagenaria vulgaris Sér.14 oC. Špinat . kako bi se spriječio prelazak nitrata u kancerogene nitrite. Može se upotrijebiti i mineralno gnjojivo NPK 15 : 15 : 15. Blitva . kod zimskog uzgoja. cvjetovi se formiraju u kasno proljeće.20 cm budući da prerasli plodovi gube svoja svojstva.20 cm. zbog povišenih temperatura. otprilike u isto vrijeme kao i kod zimskog uzgoja. Traži osunčano ili polusjenovito rahlo.27 Rotkvica . Sije se direktno na otvoreno. U narodnoj medicini koristi se za liječenje kašlja i bolesti jetre. Tikvica . Može se i presađivati na razmak . Kako sadržava velike količine nitratia. Pretjerana ishrana dušikom izaziva šupljikavost korijena. Biljke podnose mrazeve i do . trebalo bi prestati početkom studenog kako bi se omogućio razvoj korova koji biljku ipak štiti od niskih zimskih temperatura. 8 m.Raphanus sativus L. Može se uzgojiti u plastičnim posudicama sijanjem početkom ožujka te presadnjom ili direktnim sijanjem na otvoreno početkom travnja Sije se ili presađuje u kućice razmaka 0. osunčanim ili poluzasjenjenim. Salata . Sije se na otvoreno. Zalijevanje treba biti redovito. Zahtijeva plodna tla i osrednju vlažnost. rasijavanjem od kraja siječnja pa do početka travnja ili u manjoj mjeri u drugoj polovini rujna i prvoj polovini listopada. Za uzgoj traži rahlo. a smanji se i lisna masa kako bi se smanjenjem transpiracije olakšalo zakorjenjivanje. Presađuje se na razmake 20 x 20 ili 30 x 30 cm u ovisnosti o sorti. Uspijeva na gotovo svim tlima.8 x 0. pri čemu se glavni korijen skrati tako da bi se potaklo razvijanje bočnog korijenja.

U biti. u tom slučaju bi i krastavci bili voće. nazvat ćemo biljku povrćem. a ukoliko je drvenasta nazvat ćemo je voćem. Ujedno dolazi i do pregrijavanja tla a samim time i korijena.28 10 x 10 cm.Fragaria sp. Treću godinu izvade se sve trogodišnje biljke a nastave se uzgajati biljke razvijene iz vriježa. Ne možemo definirati ni povrće po tome je li se jedu sirovi ili obrađeni jer ako bi se voćem smatrale one biljke čiji se plodovi jedu sveži. ukusu i vremenu dozrijevanja. Traži osunčane položaje iako bi je za ljetni uzgoj trebalo sijati u polusjeni. Za maslinu bi se moglo reći da nije ni voće ni povrće. Plodovi mogu istruniti ukoliko su u kontaktu s vlažnim tlom. Može se sijati u više navrata kako bi stalno dospijevala mlada blitva. je višegodišnja biljka koja traži rahla plodna zemljišta gnjojena stajnjakom ili NPK 15 : 15 : 15. . Zato se prakticira uzgoj na crnim plastičnim folijama što se nije pokazalo kao sretno rješenje. a ne bi se mogla smatrati ni pravim voćem jer se plodovi ne jedu svježi već konzervirani. Sije se od sredine veljače do polovine lipnja te od polovine kolovoza do kraja rujna. U biti. Biljke stare tri godine treba ukloniti s uzgojne površine. Postoje i prsteni s mrežicom unutar koji se zasade jagode tako da plodovi sazrijevaju na mrežici iznad tla. te se često uzgaja kao "odrina" tj. Time se otežava zalijevanje a vjetar često može podignuti foliju. služi za zasjenjivanje terasa. Za potrebe okućnica najbolje su se pokazale mjesečarke koje plodonose od kraja travnja pa sve do prvih mrazeva. npr. U međuvremenu razvijati će se vriježe koje nije potrebno uklanjati. budući im je rodnost izuzetno smanjena. ispod krošnji stabala. Plodovi su relativno maleni ali su ukusni. Razmnožava se vriježama koje moraju biti dobro ukorijenjene. jagoda i lubenica su u biti voće ali kako se uzgajaju na način kao i svako drugo povrće mogu se smatrati i povrćem. maslina je uljarica. Ova razdioba je praktična iz prostog razloga što je lakše govoriti o općim uvjetima uzgoja. To je jednim dijelom ipak subjektivan pristup. količini šećera u plodovima. Jagoda . Ipak više se prakticira rasipanje sjemena a kasnije se biljke prorijede pogotovu što iz jedne sjemenke nikne više biljaka. Mi ćemo se držati razdiobe po obliku stabljike tj. Npr. VOĆE Za neke biljke je teško odrediti je li je voće ili povrće. Postoji čitav niz sorti koji se razlikuju po veličini ploda. Povrće sigurno nije. rasađena jagoda dat će puni rod tek slijedeće godine i godine koja slijedi iza. ako je stabljika zeljasta. Treba je uzgajati na osunčanim ili poluzasjenjenim položajima. Čajota (jedna vrsta tikvica) smatra se povrćem iako ima puzavu razgranjenu stabljiku i do 10 m.

ali ipak ne veće od 1 x 1 m. Treba paziti da se stabljika ne posadi dublje nego što je bila posađena u uzgajalištu. Rezidbu nije uputno obavljati prije kraja siječnja budući biljke inače dijelom stradaju od zimskih hladnoća. Neke biljke su izuzetak. u jamu se ubaci horizont A. Prilikom sadnje. Postoji i mogućnost okopavanja oko voćaka i košenje međuprostora. budući je njegova iskoristivost u prvoj godini oko 50 %. stavi se biljka i preko korijena se nabaci horizont B pomiješan sa gnjojivom. Treba izbjegavati sorte koje sazrijevaju u kasno ljeto i jesen jer su općenito prilagođene kontinentalnim područjima. Time se zasjenjuje tlo i spriječava isparavanje vode iz tla. a pokazalo se da orezane biljke jače stradaju nego neorezane. Poželjno je saditi što ranije kako bi biljka tijeko zime razvila barem dio korijenovog sustava. Danas se praktički više i ne upotrebljavaju zamorne ručne kose. Zemlja se dobro nagazi oko korijenovog sustava. U našem području je nemoguće osigurati takve uvjete. potrebno je stabljiku skratiti na 60 . U vrijeme vegetacijskog mirovanja.Prunus communis (L. pa se plodovi često zametnu i opadnu. Ipak to se može izbjeći košenjem trave. te se zalije. Gornji dio tla (horizont A) se prilikom kopanja odlaže na jednu. već popularni "trimeri" kojima iskusni radnik može pokosti 1000m2 za dva sata. Pokošena trava se ne odnosi sa zemljišta nego se ostavlja na tlu. Po neki autorima trešnja se uopće ne smije orezivati. Badem . badem koji cvjeta u siječnju pa ga treba orezati u prosincu. tako da se po krošnji možemo orijentirati koliko daleko od debla treba rasuti gnjojivo. Teba ga uzgajati na vjetrozaštićenim pložajima zbog rane cvatnje (u siječnju). Odvoji se taj zeleni ovoj od sjemenke koje se potom suše na suncu tjedan dana. Čak su i samooplodne biljke rodnije ako se uz njih posadi i oprašivać. tijekom ljeta na plodovima se jave ožegotine. Ukoliko se sadi više stabala mogu se posaditi stabla samo jedne sorte ali je neophodno posaditi i oprašivaća.)Fritsch Traži karbonatna tla prema čijoj stukturi nije izbirljiv. Bere se kad zeleni ovoj ploda pukne po šavu. zbog kratkotrajne suše biljka odbaci podove koji tek što nisu sazreli… Sadnja se obavlja u stanju vegetacijskog mirovanja tj. ukoliko se uzgaja samo po jedno stablo na okućnici. treba zasaditi samooplodne sorte kojih inače ima jako malo. kao npr. Upravo zbog toga treba saditi kasnocvatuće sorte. Općenito. ali i to se može riješiti tako da se tlo u mladom voćnjaku obrađuje motokultivatorom a kad biljke nakon 5 . Iskopaju se jame. od prosinca do veljače. a donji dio tla (horizont B) na dugu stranu. Pokošena trava trune i stvara organsku masu u tlu. što veće i dublje to bolje. Gnjojidba se obavlja uglavnom stajskim gnjojivom koje se rasprostre oko biljke i plitko ukopa u tlo (frezanjem). Razvija dubok korijenov sustav pa zalijevanje nije potrebno. Zemlja se može frezati kako bi se uništili korovi.6 godina razviju jak korijenov sustav počne se s košnjom trave. potrebno je obaviti rezidbu kako bi se biljka omlađivala. Stoga se stajnjak može dodavati svake druge ili treće godine. Najbolje je ipak posaditi više različitih sorti ali prilikom izbora treba paziti da se te sorte mogu međusobno oprašivati. Također. drugoj daljnjih 30% a ostatak se utroši u trećoj i četvrtoj godini. Jedini je problem što se korijenje razvija plitko. maslina koja se orezuje tek krajem veljače. odstranile izrođene grane i razrijedila krošnja. Smatra se da je korijenov sustav razvijen jednako kao i nadzemni dio biljke.70 cm iznad zemlje.29 U uzgoju voća postoji čitav niz sorti tako da je praktički nemoguće na jednom mjestu opisati sve sorte svog voća. . Nije potrebno svake godine dodavati stajnjak.

Rezidba se mora obavljati svake godine.)Batsch i marelica (barakokula) . U našem području mogu se uzgajati sve navedene vrste uz određenu zimsku zaštitu.). Neobrani zreli limuni mogu se ostaviti na stablu gdje će ponovo pozelenjeti i ponovo požutjeti tj. grejfrut (Citrus paradisi Macf. Međutim kako su svi citrusi vazdazeleni a poncitus listopadan. Nektarina je u bisti samo jedna od sorti breskve. Jabuke i kruške koje se pojavljuju čitave godine na tržištu. ne mogu se uzgojiti u našem području. bergamota i poncirus nisu jestivi. jaka insolacija i nedostatak vode izaziva ožegotine na plodovima ili njihovo odbacivanje. Sorte koje dozrijevaju istodobno. Gorka naranča. limun (Citrus limon (L. Kako su plodovi breskve dosta krupni s velikom količinom vode. Na tržištu se javlja čitav niz sorti tako da se plodovi praktički mogu naći od lipnja do polovine rujna.Prunus persica (L.). sok se može sačuvati zamrzavanjem. Razlika je u tome što plodovi četruna imaju jako debelu koru i mogu narasti i do kilograma težine. bergamota (Citrus bergamota L. Kako se ukus ne bi mijenjao. Bergamota se uzgaja za dobivanje eteričnog ulja koje se koristi u industriji parfema. Zbog toga se u zadnje vrijeme kao podloga sve više koristi gorka naranča koja se mjestimično uzgaja i kao ukrasna vrsta. Rezidba se obavlja svake godine. Marelica mnogo bolje podnosi zasušivanje od breskve. budući im visoke ljetne temperature. Najosjetljivija je na niske temperature. mandarina (Citrus reticulata Blanco). umjerene vlažnosti. slatka naranča (Citrus sinensis (L.) fortunela (Fortunella marginata Swingle) i poncirus (Poncirus trifoliata L.)Swingle). a manjim dijelom tijekom ljeta.) Burm.30 Breskva .).)Osbeck. Ni u kojem slučaju rezidba se ne smije obavljati tijekom jeseni ili zime. Citrusi (agrumi) Agrumi su skupni naziv za skupinu suptropskih biljaka roda Citrus. Zahtijevaju duboka plodna. u iscijeđeni sok doda se određena količina šećera (ovisno o okusu) i zamrzne se bez dodavanja vode. Uvjeti uzgoja breskve i marelice su praktički isti. limeta (Citrus aurantifolia (Christm.). Tu pripadaju gorka naranča (Citrus aurantium L. nagnjojena tla. Količina soka je ista ili čak i manja nego kod običnog limuna.). Poncirus i Fortunella. i kruška . Sa dobrim uspjehom mogu se uzgojiti rane sorte koje su sitnijih plodova ali nisu ništa manje ukusni od kasnih. Za dužu uptrebu. Zahtijevaju osunčana plodna i duboka tla umerene vlažnosti.). četrun (Citrus medica L. opet se razlikuju po okusu. tako bi joj trebalao osigurati navodnjavanje tijekom ljeta. Poncirus se koristi kao podloga na koju se cijepe ostale vrste. Osjetljive su na niske temperatue pogotovo ako su praćene suhim vjetrovima kada dolazi do defoliacije.Prunus armeniaca L. Zbog toga se zimi stabla prekrivaju specijalnim mrežama kako bi se smanjio nepovoljan utjecaj vjetra. sazrijeti slijedeće godine.Malus domestica L. velika su oštećenja pri niskim zimskim temperaturama budući da korijen poncirus miruje a cijepljeni citus ipak transpirira.Pirus domestica Med. Četrun i limun su sličnog izgleda i ljudi ih često ne raspoznaju. u tom slučaju mijenja okus. Rezidba se obavlja nakon skidanja mreža. Međutim. Limuni mjesečari trebali bi se uzgajati na područjima gdje se temperatura zimi ne spušta ispod 0oC. Klementina je križanac gorke naranče i mandarine (Citrus aurantium x reticulata). . Jabuka . Neophodno im je osigurati navodnjavanje.

Na tlima koja se navodnjavaju razvija plitak korijenov sustav. odvojiti od matične biljke. Na dublim tlima vjerojatno bi i ostale sorte podnijele to razdoblje ali plantažni maslinik na plodnom tlu nije u tradiciji. što je pogrešno. Ukoliko se razmnožava izbojcima iz korijenja (tijekom siječnja i veljače). biljka će razviti uglavnom pupove iz kojih se razvijaju nove grančice. Takva "reznica" zasadi se direktno na mjesto uzgoja ili u npr.31 Maslina . Rezidba bi se trebala obaviti nakon diferencijacije pupova. po mogućnosti zaštićene od sjevernih vjetrova. Može doživjeti i više od 1500 godina. Plod se smežura ali ne otpada. Ima ogromnu izbojnu moć iz debla i korijena. Rasprostranjena je čitavim priobalnim dijelom Hrvatske. najilon vreću za smeće. Razmnožava se vegetativno izbojcima iz korijena ili sjemenom ali u tom slučaju biljke treba cijepiti. izuzetno dobre sotre kao što su oblica. već se maslina sadila ili uz rub polja ili na kamenitom terenu gdje druge voćke ne uspijevaju. Na jesen iste godine biljka se zasadi na stalno mjesto.Ficus carica L. ali nadmorska visina u kojoj je uspješan uzgoj iznosi u Istri 200m/nm a u Konavlima 400m/nm. Izdanci koji izbijaju iz zemlje mogu se cijepiti i slijedeće ili nakon nekoliko godina. tj. tako da se nakon požara omlađuje. Dolaskom kasnoljetnih kiša plod poprima svoju normalnu veličinu.Olea europaea L. . a prinosi su maleni ili nikakvi. Mediteranska klima se još označuje kao i "klima masline" što dovoljno govori o raširenosti ove vrste. Otpornija je na niske temperature od masline ali zahtijeva ipak nešto dublja i plodnija tla jer će na lošim tlima tijekom ljeta odbaciti list ukoliko joj se ne osigura navodnjavanje. Gnjojenje maslina na kamenitim terenima obavlja se u jame (rupe) koje se iskopaju na više mjesta oko stabla i u njih se stavi gnjojivo i zatrpa zemljom. što nam dokazuje maslina u Kaštel Štafiliću. a samim time biti će i jako malo plodova. Traži osunčane položaje. pa ukoliko se navodnjavanje obustavi dolazi do uvenuća čitave biljke. Postoji čitav niz sorti. maslina se orezuje paralelno s branjem plodova. Čaj od lišća masline normalizira krvni tlak. Uzgoj je moguć i na većim nadmorskim visinama ali ukoliko nisu zaštićena od hladnih prodora. Maslina ima pupove koji se u našem području tek polovinom veljače diferenciraju u cvjetne pupove i pupove iz kojih će se razviti grančica. krajem veljače. Trebalo bi je brati kad na plodovima nestane zelene boje te se pojavi crvenoljubičasta. ali ukoliko se ne može osigurati navodnjavanje uzgoj treba ograničiti na domaće. na opisani način. Kako su srpanj i kolovoz u našem području izuzetno sušni jedino ove tri sorte mogu podnijeti to razdoblje bez odbacivanja ploda. Bere se po mogućnosti selektivno jer je ulje od zelenih maslina trpko a od potpuno zrelih bljutavo i lako pokvarljivo. zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Na tržištu se uglavnom prodaju cijepljene biljke uzgojene iz sjemena čije napredovanje je zbog slabog korijenovog sustava izrazito sporo ukoliko se ne može osigurati redovito zalijevanje. tada se izaberu najdublji izdanci te se s njiima otpila (motornom pilom) i dio korijena (10-15 kg). To je ulje najukusnije i najkvalitetnije ali ga se dobije nešto manje nego od potuno zrelih plodova. Razmnožava se vegetativno reznicama vršnih grančica. velika su oštećenja stabala. levatinka i eventualno lastovka koja baš dobro i ne podnosi niske temperature. U tradicionalnom uzgoju. dok će cvjetova biti jako malo. Ako se oreže ranije. Smokva . Uglavnom se uzgaja zbog izuzetno kvalitetnog ulja koje snižava količinu "lošeg" kolesterola.

plodovi se beru kad se objese na grani. Pogotovu zbog toga što je branje dosta naporno jer je selektivno (plodovi jednog stabla ne sazrijevaju istodobno) i plodove treba brati s peteljkom. Prema tlu nije suviše zahtjevna iako najbolju rodnost postiže na vapnenim dubokim. urod je po jedinici . prvi u lipnju ( "petrovače" . pazeći da se međusobno mogu oprašivati.5 godina nakon sadnje trešnja se orezuje radi formiranja krošnje. alkoholno vrenje je završeno te se može destilirati ("peći") ili se bačva treba dobro zatvoriti.Petra) a drugi krajem kolovoza. oštećenih i bolesnih grana. prilikom zasada treba posaditi više sorti. željeznu naftnu bačvu od 200 l) poslože letvarice sa smokvama a na vrhu se zapali elementarni sumpor i bačva dobro zatvori. Kod plantažnog uzgoja trešnja doživi pedesetak godina. Kad smokve potonui na dno bačve. Kako su sorte uglavnom samoneoplodne. Tržišna cijena plodova je dosta visoka pa treba saditi ne samo sorte koje se međusobno oprašuju već i sorte koje se razlikuju po vremenu sazrijevanja plodova.uz blagdan Sv. Njih opet možemo razdvojiti u dvije grupe. Korijenov sustav je jak i može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla. tijekom kolovoza i početkom rujna. razviti će se plitak korjenov sustav i navodnjavanja će trebati obavljati svake godine. Na otprilike 100 l "dropa" dodaju se dvije kesice suhog vinskog kvasca ("Vrelko").dva dolazi do alkoholnog vrenja pri čemu se od šećera iz smokava stvara alkohol i CO2 zbog kojeg smokve isplivaju na površinu. Plodovi se mogu sušiti na suncu s tim da treba osigurati zaštitu od mušica. Nakon što se osuše.32 Postoji čitav niz sorti koje možemo grupirati na jedno i dvorotke. Dvorotke imaju dva termina sazrijevanja plodova. Takvi plodovi su tamnosmeđe iil crne boje i nepovoljni su za prodaju. za razliku od samostojećeg uzgoja kad može doživjeti i sto godina. uglavnom na rašelku . one pogodne za svježu upotrebu i sušenje i one pogodne isključivo za svježu upotrebu.Prunus avium L. Rane sorte imaju izrazito veliku cijenu ali su dosta neukusne zbog nedostatne količine šećera u plodovima. Nakon dan . Jednorotke sazrijevaju u drugoj polovini srpnja. dva. Za tržište se beru plodovi svjetlocrvene boje iako su najukusniji kad poprime tamnocrvenu boju. Nije potrebno štitititi ih od mušica. Tijekom 4 . najbolje umakanjem u vruću morsku vodu. na njih sloj smokvinog lišća. uz zaštitu od mušica. Trešnja predstavlja privredno važnu voćnu vrstu. potrebno ih je oprati. smokve se okreću jednom dnevno i lagano palcem i kažiprstom stiskaju kako bi poprimile lijep oblik. Letvarice sa smokvama se izvade i stave na sunčano mjesto na sušenje.Prunus mahaleb L. Za sušenje. Zbog toga je potrebno svakodnevo drop izmiješati. Potrebno ih je sušiti još dan.3 m. Prilikom sušenja. jer je tada u njima najveća količina šećera. Trešnja . Razmnožava se cijepljenjem. ponovo sloj smokava. Tek ubrane plodove trebalo bi sumporati na način da se u neku zatvorenu komoru (npr. U zadnje vrijeme na tržištu se pojavljuju sadnice španjolskih patuljastih trešanja koje ne narastu više od 2 . Ukusnije su kad se peru u morskoj vodi. Kako smokva sadrži veliku količinu vode i dosta je osjetljiva na nagnječenja pri branju najpovoljnije bi bilo u kutije staviti red smokava. može se praviti rakija smokovača tako da se u veliku bačvu širokog otvora stave suhe smokve a po kilogramu smokava doda se dvije litre vode. pa sloj lišća i tako do vrha kutije. U vrijeme rodnosti orezivanje se svodi na prorjeđivanje krošnje i uklanjanje polomljenih. rastresitim zemljištima umjerene vlažnosti. Od 5 kg sježih smokava dobije se 1 kg suhih. Ukoliko se mladi voćnjak previše navodnjava. Od suhih smokava koje nisu za jelo. Nako dva sata bačva se otvori i pusti vjetriti. Kako se sade gušće nego obićne trešnje.

tna vodena otopina smjese modre galice i gašenog vapna omjera 1 : 1). Prošek. Tako se omogućuje dubokom korijenju da se nesmetano razvija. Također. Na početku izdanka treba ukloniti bočne ogranke ("opliti") kako bi grozdovi imali dovoljno sunca a ujedno se tako loza priprema za zimsku rezidbu.jug kako bi obe strane reda bile osunčane . koristi se i bordoška juha ( 1 % . oblikovanje trsa prilagođeno samim sortama. Pravi prošek se proizvodi od suhog grožđa. Modra galica djeluje fungicidno a gašeno vapno neutralizira kiselost otopine. Za proizvodnju vina. šećer za svoj rast koji prestaje kod prvih mrazeva. uglavnom na bazi sumpora ili elementarnim sumporom. To je u biti slatko crno vino. Postoji čitav niz stolnih i vinskih sorti. kao i sotri pogodnih za sušenje. Kod prizvodnje crnog vina. Kod proizvodnje bijelog vina mošt ("mast") se mora procijediti ("turnjati") najkasnije treći dan. najčešće pepelnice (luga) i peronospore. Opol se proizvodi od crnog grožđa na način da se mošt procijedi odmah nakon mljevenja grožđa. Nakon cijeđenja ostaje drop koji se može upotrijebiti za prizvodnju rakije lozovače. čemu potpomažu i blagi vjetrovi. Do puknuća boba dolazi uslijed oboljenja pepelnicom ili ukoliko nakon dužeg sušnog razdoblja padne veća količina kiše. U suprotnom se javlja trpkost vina. Protiv osa se ne treba boriti jer su korisni kukci budući da iz napuklih boba isisavaju sok. jer se prozvodi od crnog vina tako da se u mošt doda određena količina šećera. danas.33 površine skoro pa isti. Vrenje se može potaknuti dodavanjem bakterija alkoholnog vrenja. nažalost nije prošek. tj. To se postiže tako da se nakon orezivanja u siječnju. Redovi se trebaju poduprijeti kolcima i žicom za koju se vezuju mladi izdanci. pa je i rezidba. Sadi se u redove koji bi trebali biti orjentirani sjever . po mogućnosti samo bobe bez peteljki jer peteljke izazivaju trpkost vina. Uvriježeno je mišljenje da ose probijaju bobe i isisavaju sok. Ti mrazevi izazivaju oštećenje vršnih nezrelih dijelova a loza se dodatno iscrpljuje. vršni dio izdanka se otkida kako bi izdanak odrvenio ("sazrio") prije zime. loza bi razvila plitko korijenje i nakon nekoliko godina uvela u sušnom periodu. Veliki nedostatak je u tome što im treba osigurati navodnjavanje a osim toga sazrijevaju kasnije od najkasnijih običnih trešanja. Vinova loza može rasti na svim zemljištima osim ako su pretjerano vlažna. cijeđenje se obavlja najkasnije sedmi dan. U pravilu vinograd se ne navodnjava jer velika količina vode u tlu smanjuje količinu šećera u grožđu a ujedno izaziva i pojavu bolesti. grožđe se bere kad je najveća količina šećera u njemu. odreže i površinski korijen. U suprotnom loza troši snagu tj. Jaki vjetrovi izazivaju lom naročito mladih zelenih izdanaka.Vitis vinifera L. Vinova loza . Voda se ne bi smjela dodavati. kada inače na tržištu ima drugog voća tako da im je tržišna cijena dosta niska.18 listova. a zapadna strana poslijepodne. kisela ili slana. . Također olakšana je i berba.istočna strana kroz jutro. Grožđe se samelje ("masti"). Zemljišta moraju biti dobro osunčana kako bi se loza poslije kiše brzo osušila. Razmnožava se vegetativno cijepljenjem na podloge otporne na bolesti uzrokovane štetnicima iz tla. Ne bi se smjelo prati jer se pranjem uklanjaju bakterije. Grožđe se suši tako da se otkida čitav izdanak sa zrelim grožđem i stavi sušiti na sjenovito prozračno mjesto. Od navedenih bolesti loza se štiti fungicidima. Da bi loza dobro podnijela sušno razdoblje korjenov sustav mora biti dubok. izazivači alkoholnog vrenja. Šećera se može dodati samo u slučaju da je godina bila kišna pa je količina šećera mala. Kad izdanci razviju 16 . U suprotnom. Velika količina vlage u tlu ili zraku izaziva razvoj bolesti. Vapnena zemljišta su izuzetno pogodna jer povoljno utječu na kvalitet grožđa i vina.

Prunus domestica L. Svjedoci smo bacanja novaca u pripremi travnjaka engleskog tipa. orezivanje se obavlja samo u prvim godinama a nakon toga samo po potrebi. cimetovac… ali banane neće dozrijeti. Praktički je nemoguće čak niti nabrojati sve biljke koje bi se mogle uzgajati u našem podneblju. masline. česmine. U svakom slučaju ne može se osporiti ljepota naših autohonih vrsta. Sok se pripravlja tako da se u staklene boce na kilogram višanja doda kilogram šećera i jedan narezani limun. To se može i omogućiti ali se ne može sprijećiti razvitak autohtonih travnih vrsta. Uglavnom je samoneoplodna. kolača i za svježu uporabu. Ukoliko nije moguće zalijevanje opravdan je uzgoj samo ranih sorti. Zahtijeva osunčana plodna tla s umjerenom vlažnošću. kamforovac. ali za naše područje najbolja se pokazala maraska koja se uzgaja od Zadra do Makarske. Najjednostavnije rješenje za izradu travnjaka je priprema zemljišta koje se mora usitniti i dobro poravnati. smeke i jele. alkoholnih pića (Amaro). Višnja ima široki areal rasprostranjenosti i veoma je cijenjeno voće čiji se plodovi koriste za proizvodnju sokova. čempresa. Daljnji uzgoj sastoji se u omogućavanju rasta autohtonih vrsta i njihovom redovitom košnjom. mermelada. Orezivanje je potrebno svake godine. Bere se kad plodovi poprime tamnocrvenu boju. Boce se zatvore i ostave na sunčanom mjestu sve dok se ne otopi čitav šećer. HORTIKULTURA Hortikultura je uzgoj ukrasnog bilja. Ti travnjaci traže svakodnevno zalijevanje i košnju u vrlo kratkim intervalima. planike. postoji čitav niz sorti koje se razlikuju po vremenu sazrijevanja i okusu. iz kamforovca nećemo proizvoditi kamfor jer se sintetički proizvodi. tise. berba je olakšana time što se plodovi beru bez peteljki. Nažalost zbog niske otkupne cijene. Jedinstvena je u svijetu po kvaliteti i tehnološkoj vrijednosti ploda. zimi su praktički bez lista. zelenike… Njihov uzgoj je jako jednostavan jer ne traže nikakvu njegu. a poznata je kao glavna sirovina za proizvodnju čuvenog likera Maraskino.34 Šljiva . Npr. Zahtijeva duboka rahla plodna tla umjerene vlažnosti. mogu se uzgajati banane. . mirte. Tako s vremenom engleski travnjak zarašćuje raznim autohtonim vrstama. voćari ovu kulturu zamjenjuju drugim. Nije potrebno dodavati konzervanse budući visoka količina šećera u plodovina ne dozvoljava razvoj gljivica i bakterija. rentabilnijim. Često se neopravdano introduciraju strane tropske ili suptropske vrste koje su lijepe za vidjeti ali im je uzgoj otežan. lemprike. S druge strane forsira se i uzgoj kontinentalnih biljaka kao npr.Prunus cerasus L. koje opet stradavaju tijekom ljeta. Višnja . kora cimetovca nije armomatična kao kora cimetovca uzgojenog u njegovoj domovini. alepskog bora. Kroz dvije godine razviti će se travnjak jednako lijep kao i "engleski". Kao i kod trešnje. U odnosu na trešnju. Sok se procijedi a višnje se prebace u druge staklenke i takve spreme za zimnicu ili izradu kolača.

za vrijeme smanjivanja Mjeseca zasijava se povrće pd kojeg se za hranu upotrebljava dio koji raste pod zemljom: mrkva. Poljoprivrednici su stoljećima vjerovali u njih.35 ALTERNATIVNE METODE UZGOJA BILJA Mnoge stare narodne izreke i iskustva o utjecaju Mjeseca i drugih planeta na poljoprivredne kulture prenosili su se usmeno s koljena na koljeno. kao što nije praznovjerje činjenica da su plima i oseka posljedica utjecaja Mjeseca. to je vrijeme kada treba zasijavati bilje i povrće od kojih se jedu oni dijelovi koji se nalaze iznad zemlje: kupus. Radi utvrđivanja datuma zasijavanja. Utjecaj zvijezda na vegetaciju još treba istraživati.za vrijeme rasta Mjeseca pogodno je sijati ili saditi bilje koje je svojim većim dijelom nad zemljom. rajčice. . . treba nabaviti kalendar koji točno pokazuje mijene s obzirom na mladi Mjesec ili na puni Mjesec. krompir. cikla… Najpovoljnije vrijeme je dva dana nakon punog Mjeseca. vjerojatno stoga što su sa zvijezdama. Neki istraživači su uvjereni da tu o nekom praznovjeru ne može biti govora. Najbolji. najtočniji rezultati mogu se postići ako se eksperimentira i opaža na slijedeći način: . grašak… Najpovoljnije je vrijeme tog razdoblja (rasta Mjeseca) dva dana prije punog mjeseca. U vrtu svatko može eksperimentirati i stvarati vlastite zaključke. pogotovo Mjesecom imali dobrih iskustava. Dvaput mjesečno putanja Mjeseca presijeca putanju Sunca: to su lunarni čvorovi koji su vrlo nepovoljni za poljoprivredne radove osobito tijekom četiri sata prije i četiri sata poslije presijecanja putanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful