ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A

DERVO SEJDIĆ (56), bosanskohercegovački Rom, prije šest godina tužio je državu Bosnu i Hercegovinu Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog toga što njen Ustav krši ljudska i građanska prava a prije tri godine dobio pravnu bitku, kao i JAKOB FINCI; od tada je provedba presude u slučaju “Sejdić-Finci“ glavni uvjet za evropski put Bosne i Hercegovine. Naša novinarka otkriva nepoznate detalje iz biografije Derve Sejdića i kako je izgledao njegov pravni rat protiv ustavnog poretka BiH

TRIJUMF “MALOG ROMA“ PROTIV DAYTONA
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

SEJDIĆ
Bra}a Romi , koja }e kasnije postati Udru`enje Roma.

P

ro{lo je gotovo ~etrdeset godina otkako je Dervo Sejdi}, penzionisani policajac i bosanski borac za prava Roma, u {koli izu~avao pravne nauke: me|unarodno i krivi~no pravo, te me|unarodne konvencije kojim se garantiraju ljudska prava. Sve se od tada iz temelja promijenilo - dr`ava (Jugoslavija) koja mu je sredinom sedamdesetih “pru`ila dobro obrazovanje“ se raspala, a progla{enje nezavisnosti Bosne i Hercegovine ga je zateklo na radnom mjestu u Specijalnoj policijskoj jedinici Dragana Viki}a na Vracama. Rat, surov i okrutan, koji je ubrzo po~eo, Dervu je natjerao da na svojoj ko`i osjeti i nepravdu samo zato {to je Rom — o njemu i njegovim sunarodnjacima nije se imao ko brinuti, pa zato, kako ka`e, ni za Rome nije bilo dovoljno humanitarne pomo}i. Tada je shvatio: bez politi~kog anga`mana nema ni ostvarivanja drugih prava. Odlu~io je da se anga`ira. Sa kolegom Alijom Abazijem ‘94. formira humanitarnu organizaciju

KAKO JE DERVO “ZADEVERAO“ DR@AVU
Rat je okon~an Dejtonskim mirovnim sporazumom, a njegov Aneks 4 donio je Ustav koji pripadnicima manjina nije davao ista prava kao konstitutivnim narodima. Umjesto gra|ana, kako je to ve} u drugim demokratskim zemljama, prava su ekskluzivno pripala konstitutivnim narodima u BiH. Politi~ari su se godinama rasipali obe}anjima kako }e izgraditi zemlju u kojoj narodi koje zastupaju u`ivati sva prava, ali Dervo je znao da je sve to {to govore {arena la`a. Jer prava koja su obe}avali narodima pripadaju svim ljudima, a zemlju na njihovo po{tivanje obavezuju i me|unarodne konvencije. Da paradoks bude ve}i, upravo Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje su potpisale i ratifikovale najve}i broj me|unarodnih ugovora, protokola i konvencija u okviru za{tite ljudskih prava i temeljnih sloboda. I ne samo to, snaga, veli~ina i ozbiljnost jedne dr`ave dokazuje se odnosom prema manjinama. Dervo je to

nau~io u [koli za unutra{nje poslove na Vracama jo{ davnih sedamdesetih godina. Isto znanje koje, ka`e, “crpi i danas“ pomoglo mu je da kasnije, iza rata, ~itaju}i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnih manjina i druge dokumente, uvidi da dejtonski Ustav “ima dosta nelogi~nosti.“ A, onda je odr`ao lekciju svima. U zemlji gdje ogroman procenat ljudi uop}e ne izlazi na izbore, uvjereni da sami ni{ta ne mogu promijeniti, svojim je anga`manom dokazao upravo suprotno: tu`io je dr`avu Bosnu i Hercegovinu i dobio spor! Nikada se od osnivanja Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nije dogodilo da jedan gra|anin pred ovim tijelom tu`i Ustav svoje sopstvene zemlje, a on je to uradio zbog toga {to mu, kao pripadniku nacionalnih manjina, odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH onemogu}avaju da se kandidira na poziciju delegata u Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH i na izborima za ~lana Predsjedni{tva BiH. Nakon {to je po istoj osnovi, kao bosanski Jevrej, tu`bu protiv BiH podnio javnosti puno poznatiji Jakob Finci, dugogodi{nji bh. diplomat, te predsjednik Jevrejske zajednice,

“Nakon ~itanja presude, u Strasbourgu sam bio najsretniji ~ovjek na svijetu: “Mali Ciganin“ je dobio veliku pravnu bitku“
28
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU
SEJDI] PROTIV BiH
Nikada se od osnivanja Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nije dogodilo da jedan gra|anin pred ovim tijelom tu`i Ustav svoje sopstvene zemlje, a Dervo Sejdi} je to uradio zbog toga {to mu, kao pripadniku nacionalnih manjina, odredbe Ustava BiH onemogu}avaju da se kandidira za ~lana Predsjedni{tva BiH

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

ISPOVIJEST DERVE SEJDI]A
predmet je objedinjen pod imenom Sejdi}/Finci. Odluka Evropskog suda za ljudska prava, donesena u decembru 2009. godine, u predmetu Sejdi}/Finci, najzna~ajnija je ikada donesena protiv BiH i zadire u sr` ustavnopravnog ure|enja zemlje. Oko na~ina na koji }e biti provedena, doma}i politi~ari lome koplja ve} tre}u godinu. POVIJESNA ODLUKA SEJDI]-FINCI

Presuda Evropskog suda za ljudska prava, Presuda Evropskog suda za ljudska prava, zadire u temelje ustavnopravnog ure|enja zadire u temelje ustavnopravnog ure|enja zemlje, a jedinstvena ii po tome {to je u ovom zemlje, a jedinstvena po tome {to je u ovom slu~aju Sud utvrdio povredu slu~aju Sud utvrdio povredu (~l.1. Protokola br. 12.) (~l.1. Protokola br. 12.)

AKO ZAISTA @ELIMO, MO@EMO MIJENJATI SVIJET
“Pogre{an je stav da su ljudi nemo}ni da mijenjaju stvari, ako se vratimo u istoriju vidimo da su upravo pojedinici bili ti koji su sa svojim idejama mijenjali svijet i dru{tva u kojima su `ivjeli“, ka`e Dervo po~etkom sedmice nakon {to smo se na{li sa njim nedaleko od ureda OSCE-a u kojem radi gotovo deset godina kao koordinator za pitanja Roma. Sejdi} se danas prisje}a juna 2006. godine kada je uz BIOGRAFIJA DERVE SEJDI]A

Policajac sa Gorice
Dervo Sejdi} ro|en je 1956. godine u Visokom, osnovnu {kolu je zavr{io u Semizovcu, a na Vracama Srednju {kolu za unutra{nje poslove. Radio je u policijskoj stanici Bjelave, kasnije i Marijin Dvor, a 1989. godine na ispomo} odlazi u Specijalnu policijsku jedinicu na Vrace. Penzionisan je 1997. godine. Njegova prva `ena, s kojom ima dvojicu sinova, poginula je u ratu, a iz drugog braka ima jo{ jednog sina. Sa porodicom `ivi u sarajevskom naselju Gorica.

POČETAK PRAVNE BITKE: “O tužbi nikome zato nisam ni govorio sve do septembra kada sam dobio potvrdu da je predmet prihvaćen. Sud je to objavio na svojoj web stranici, a ja sam sa ovim dokazom da tužba nije odbačena mogao odahnuti“
besplatnu pravnu pomo} Javiera Leona Diaza, me|unarodnog eksperta kojeg je upoznao u BiH, “za kojeg prvobitno nije ni znao da je i advokat“, uspio pripremiti tu`bu. “O tu`bi nikome zato nisam ni govorio sve do septembra kada sam dobio potvrdu da je predmet prihva}en. Sud je to objavio na svojoj web stranici, a ja sam sa ovim dokazom da tu`ba nije odba~ena mogao odahnuti.“ Ideja o tu`bi nastala je puno ranije — nekoliko godina prije nego {to je poslana, Sejdi} je ~itaju}i saznao i to da Ustav kakav sada, izme|u ostalog, precizira da na najvi{im pozicijama vojnih i policijskih struktura u Bosni i Hercegovini mogu biti imenovani isklju~ivo pripadnici “konstitutivnih naroda“ i samo za njih su rezervisana komandna mjesta. Uo~io je i manjkavosti Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina, donesenog 2003. godine. Pomenuti zakon, po kojem se garantuje pravo nacionalnih manjina na u~e{}e u raspodjeli vlasti u Bosni i Hercegovini, dodatno poja{njava da }e u~e{}e nacionalnih manjina na vi{im razinama vlasti biti regulisano Izbornim zakonom Bosne i Hecergovine, koji je tako|er bio diskriminatorski kao i Ustav. Zbog toga, ali i ~injenice da je u BiH mogu}e da osoba protiv koje se vodi krivi~ni postupak za organizovani privredni kriminal (samo zato {to je pripadnik “konstitutivnih naroda“) sjedi u najvi{im institucijama vlasti i pregovara o budu}em ustrojstvu dr`ave, odlu~io je sam ne{to poduzeti. Kao koordinator Vije}a Roma Bosne i Hercegovine, Sejdi} 2003. godine organizira Okrugli sto pod nazivom “Izborni zakon i Izbori 2004.“ Zaklju~ci i preporuke sa ovog okruglog stola upu}eni su prema Parlamentu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji, uz napomenu da }e podnijeti tu`bu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv BiH ukoliko u roku od jedne godine dr`ava ne otkloni diskriminatorske odredbe Ustava i Izbornog zakona.

“I HAVE A DREAM” NA BOSANSKI NA^IN
Danas se prisje}a odgovora koji je dobio, na upit koji je aprila 2006. godine poslao Centralnoj Izbornoj komisiji BiH. Na pitanje za{to kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo da se kandiduje za predsjednika dr`ave, dobio je odgovor: “Morate mijenjati Ustav da biste mogli mijenjati i Izborni zakon koji bi vam to omogu}io.“ Ovaj dopis }e mu kasnije poslu`iti kao argument za tu`bu. U naredne tri godine u BiH nije bilo nikakvih pomaka, zatim pada tzv. aprilski
SLOBODNA BOSNA I 19.7.2012.

30

ZA[TO SAM TU@IO BOSNU I HERCEGOVINU
paket, poku{aj da se postigne dogovor klju~nih politi~kih aktera o ustavnim promjenama, Sejdi} u junu 2006. godine podnosi tu`bu-apelaciju Sudu za ljudska prava, koja je potom objedinjena sa tu`bom Jakoba Fincija, podnesenom krajem septembra iste godine. Nakon {to je Sud prihvatio tu`bu, prvi naredni dokument koji je stigao sa Suda je, kako to ve} procedura nala`e, prijedlog rje{avanja vansudskog spora sa dr`avom. ”Me|utim, nikada nas M niko od dr`avnih predstavnika tim povodom nije ni kontaktirao, ja i gospodin Finci smo razgovarali o prijedlogu Suda i slo`ili se da tu mogu}nost ne prihvatimo jer ni u to vrijeme, kao uostalom ni danas, niko nam ne mo`e garantovati da bi u slu~aju vansudskog sporazuma do{lo do tra`ene izmjene Ustava. To smo objasnili u odgovoru koje smo poslali Sudu.“ Uslijedila je javna rasprava jula 2009. godine u Strasbourgu na koju Sejdi} nije mogao oti}i jer nije imao novca za putne tro{kove. Čitanje presude zakazano je bilo za decembar. Advokati Jakoba Fincija, koji je u to vrijeme bih bh. ambasador u [vicarskoj, nisu bili u mogu}nosti da do|u u Strasbourg kao ni Sejdi}ev advokat. Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, platio je

ARGUMENT ZA TUŽBU PROTIV DRŽAVE: Na pitanje upućeno Centralnoj izbornoj komisiji BiH zašto kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo da se kandiduje za predsjednika države, dobio je odgovor: “Morate mijenjati Ustav da biste mogli mijenjati i Izborni zakon koji bi vam to omogućio“
Dervi povratnu kartu za Strasbourg i tako mu je pripala ~ast da Evropski sud za ljudska prava samo njemu, kako ka`e, “jednom malom Ciganu“, ~ita presudu. Presuda Evropskog suda za ljudska prava, u predmetu Sejdi}/Finci, ne samo da je najzna~ajnija ikada donesena protiv BiH jer zadire u sr` ustavnopravnog ure|enja zemlje, nego je jedinstvena i po tome {to je u ovom slu~aju Sud utvrdio povredu (~l.1. Protokola br. 12.). Ali, prije {est godina, kada je tu`ba upu}ena na adresu Suda, te{ko da je itko mogao i pomisliti koliko }e ona postati va`na za BiH. Bez uskla|ivanja Ustava BiH sa presudom Evropskog suda ne mo`e na snagu stupiti ni Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, niti biti podnesena aplikacija za ~lanstvo BiH u Evropskoj uniji. Trebala je biti provedena do pro{lih izbora 2010. godine. Zbog toga {to se to nije desilo, Sejdi} je nakon op}ih izbora oktobra 2010. ponovo tu`io dr`avu. Od Suda u Strasbourgu je dobio odgovor po~etkom decembra 2012. da je predmet prihva}en. Sejdi} nam obja{njava: “U ovoj tu`bi tra`im i obe{te}enje u iznosu od 4 godi{nje plate ~lana Predsjedni{tva BiH, {to je oko 240.000 KM.” Ka`e da nikada ne}e odustati. Siguran je da }e presuda kad-tad biti provedena, iako ga zabrinjava na koji }e to na~in biti ura|eno. U me|uvremenu, pa`ljivo prati svaki strana~ki prijedlog o provedbi presude kojom }e ispuniti i svoj san: kandidirati se na izborima za ~lana Predsjedni{tva BiH kao nezavisni kandidat!
31

UVIJEK NEKO OKO NAS DO\E PA NAM PRIJETI

Nakon presude vlasti su ozbiljnije počele uzimati Rome
Presuda Sejdi}/Finci uticala je i na ~lanove romske zajednice, motiviraju}i ih i ohrabruju}i da se bore za svoja prava. Romi su se u BiH prvi put kandidirali za izbore 2008. godine kao predstavnici nacionalnih manjina. U op}inskih odborima sada imaju 14 svojih predstavnika, tri samostalna i 11 strana~kih. Za predstoje}e oktobarske izbore prijavilo se preko pedeset Roma i Romkinja. “Do sada smo imali jednu Romkinju u Op{tinskom vije}u Biha}a, jednu u Jablanici. Ranije je bilo 6-7 kandidatkinja, ove godine }emo imati 15-ak“, dodaje Sejdi}. Zna~ajan napredak postignut je kroz stambeno zbrinjavanje i obrazovanje, ali nije kroz zapo{ljavanje. U BiH su 2009. godine bila samo tri romska studenta, taj broj se danas popeo na skoro pedeset. Istovremeno, procenat upisanih romskih u~enika na svim nivoima se popeo sa 8 do 12 procenata na 35%. Otkako je BiH 2008. godine pristupila Dekadi za Rome izgra|eno je 220 novih stambenih jedinica, a oko 150 je renovirano. U posljednjih desetak godina izgra|eno je ukupno 500 ku}a za Rome. Ali, kada je u pitanju zapo{ljavanje, taj je procenat i dalje BOLJE OBRAZOVANJE ZA ROME U BiH vrlo nizak, svega 2 do Procenat upisanih romskih u~enika na svim nivoima se posljednjih godina popeo sa 8 do 12 procenata na 35% 3 posto.

19.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful