HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUBU

Andrije Kaia Mioia 9/III, 10000 ZAGREB

Zvonimir Vukov, dipl. ing. agr., struni savjetnik tel. 01/6221-138, e-mail: Zvonimir.Vukov@hzpss.hr mr. sc. Marija evar, dipl. ing. agr., naelnik Odjela za odrivu i ekoloku poljoprivredu tel. 01/4882 712, e-mail: Marija.Sevar@hzpss.hr
HZPSS - Zagreb, rujan 2006.

UPOZNAJMO KORISNE KUKCE! OUVAJMO BIOLOKU RAVNOTEU!

BOJE OVICE (BUBAMARE)

Poznavanje ivotnog ciklusa biljaka i ivotinja moe pomoi njihovu ouvanju. Ouvanjem samo jedne korisne vrste bez ouvanja drugih u biolokom lancu ne postie se mnogo. Ako elimo postii uspjeh, potrebno je pored ostalih vrsta upoznati i kukce. Liinke korisnih kukaca najee su malene, rune, esto neobine, ali od velike su vanosti za ovjeka. Tko bolje upozna korisne kukce i njihove stadije razvoja, prije ih moe pribliiti svome vrtu ili vonjaku, ali i postaviti im zgodno mjesto za prezimljavanje. Meu brojnim korisnim kukcima koji pomau u borbi protiv tetnih upoznajmo boje ovice bubamare (Coccinelidae), tokaste sreonoe. Od davnina se sedamtokasta boja ovica dri nositeljem sree i zatitnikom djece. Ako sleti na dijete, ne smije se otresti, nego je valja ostaviti da slobodno odleti. Vjerojatno je zato boja ovica jedan od rijetkih kukaca kojeg se djeca ne plae. Smatra se i vjesnikom dobivanja pisma, te od tuda i stihovi "Let, let bubamaro, donesi mi pismo" Za poljoprivrednika je pak boja ovica prava srea. Naime, kao predator biljnih ui boja ovica omoguava smanjenje upotrebe insekticida.

Sedamtokasta boja ovica

Sedamtokasta boja ovica u letu

U Europi ivi vie od 100 vrsta bojih ovica, a samo mali broj uzrokuje tete na kulturnim biljkama. Tijelo bojih ovica poluovalnog je, najee poluokruglastog oblika. Imaju dva para krila i tri para jakih nogu. Pokrilje im je najee crveno, naranasto ili uto s crnim tokicama. No ima ih i crnih s crvenim tokama, a neke vrste nemaju tokice. Prema broju tokica na pokrilju odreuju se vrste. Drugi par krila, s pomou kojih dobro leti, opnast je. Antene ili ticala rabe kao osjetila za dodir, miris i pronalaenje hrane. Intenzivna boja pokrilja upozorava ostale kukce da boja ovica nije za jelo. Za sluaj opasnosti, ona kao upozorenje osim boje, ima sposobnost luenja alkaloida (coccinellina) izrazito neugodnog mirisa i gorkog okusa. Kad se osjeti ugroenom izvrne se na lea, skupi noge i pravi se mrtvom. Ovisno o vrsti hrane kojom se hrani, razlikuju se: afidifagne boje ovice (hrane se biljnim uima), akarifagne (hrane se grinjama) i kokcidifagne boje ovice (hrane se titastim uima). Najpoznatije su vrste: Sedamtokasta boja ovica Coccinella septempunctata (L.) Najee ima jednu generaciju godinje. Prosjeno je duga 5-8 mm, ima crvena pokrilca sa sedam crnih toaka. Korisna je vrsta, odasli oblik (imago) i liinka hrane se biljnim i titastim uima, grinjama te jajima i liinkama drugih kukaca. Odrasli insekti pojedu 40-50 biljnih ui dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog ivota, a liinka pojede i do 600 biljnih ui. Odrasla boja ovica pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih titastih ui i do 300 liinki titastih ui. Prezimi odrasli oblik ispod otpalog lia na mjestima gdje nema opasnosti od mraza, ispod kore drveta ili u praznim poljskim zgradama. U proljee enka nakon parenja odlae 400 do 600 jaja u hrpicama od po 10 do 30 jaja na nalije lista, ali uvijek u blizini kolonija biljnih ui. Jaja su ovalna, svijetlih boja, mlijeno bijela ili uta, a pred izlazak liinki jaja mijenjaju boju i postaju zelena. Nakon 10 dana iz jaja izlaze liinke. Kompletan razvoj od jaja, pa preko etiri stadija liinke do odraslog oblika traje oko dva mjeseca. Liinke su produljenog oblika, tamnozelene, a na tijelu imaju bradaviaste nastavke ute i crne boje. Izrazito su prodrljive te se kreu u svim smjerovima traei hranu. Brzo rastu, pa se presvlae vie puta tijekom ivota.

Sedamtokasta boja ovica

(foto: Z. Vukov)

Jaja boje ovice

(foto: Z. Vukov)

Liinka sedamtokaste boje ovice

(foto: M. evar)

Liinka se hrani biljnim uima

Liinka pred kukuljenje

Kukuljica

(foto: M. evar)

Liinke boje ovice esto postaju plijenom ptica i nekih kukaca. Interesantno je da liinke boje ovice mravi odvlae i bacaju s rubova listova. Kukulji se tako to zadnji dio tijela privrsti za biljku sekretom, a prednji je dio tijela u zraku. Kukuljenje traje 8 do 14 dana. Nakon izlaska iz kukuljice boja se ovica nadima dok ne poprimi poluokuglast oblik. Pokrilje boje ovice najprije je uto, a poinje crvenjeti nakon 24 sata, kada isprva sive tokice postaju crne. Tada boja ovica postaje onakvom kakvom je znamo. Na smanjenje broja jedinki utjeu niske temperature tijekom zime, ali i nedostatak hrane (biljnih ui i dr.) u proljee. Da bismo sprijeili takvu pojavu, dobro je postaviti kuice za njihovo uspjenije preivljavanje. Dvotokasta boja ovica - Adalia bipunctata (L.) Crvene je boje s dvije crne toke. Noge i donja strana tijela crni su. Duga je 3-5 mm. Nalazimo je esto na raznim biljnim vrstama i viegodinjim nasadima. Hrani se biljnim uima. Dnevno pojede i do 60 biljnih ui. Prezimi odrasli oblik. enka lee jaja u jajna legla. Ima jednu generaciju godinje, a kompletan razvoj od jaja, pa preko tri stadija liinke traje 5-6 tjedna. Crna dvotokata boja ovica Chilocorus renipustulatus (Scriba) Crne je boje s dvije crvene toke i s karakteristinim obrubom oko tijela. Noge i donja strana tijela crni su. Tijelo je dugo do 5 mm. ivi na ukrasnom grmlju i hrani se titastim uima. Razvoj C. renipustulatus slian je razvoju dvotokaste boje ovice A. bipunctata. Desettokasta boja ovica Adalia decempunctata (L.) Crvene je boje sa 10 crnih toaka. Duga je 3-4 mm. Prezimi odrasli oblik. ivi slino kao dvotokasta boja ovica. Hrani se biljnim uima. etrnaesttokasta boja ovica Propylea quatuordecimpunctata (L.) Tu vrstu najee nalazimo u grmlju i niskom drveu. Odrasli oblik dug je 3-4 mm. Pokrilje je uto s crnim tokama. Prezimi odrasli oblik. enka odlae jaja u legla biljnih ui. Hrani se biljnim uima.

Preobraaj iz kukuljice u odraslu boju ovicu

Dvotokaste boje ovice crvena i crna

Desettokasta boja ovica

etrnaesttokasta boja ovica

Stethorus punctillum (Weise) Malena je boja ovica, 1-1,5 mm, crne boje i izrazito kuglastog oblika. Prezimi odrasli oblik. U svibnju enka odlae jaja na donju stranu lista. Tu se i kukulji. Ima do dvije generacije godinje. Predator je crvenog pauka, nalazimo je u intenzivnim vonjacima, a u ekstenzivnim vonjacima gotovo se i ne pojavljuje. Hrani se grinjama, preferira koprivinu grinju (Tetranychus urticae). Izgled kuice Kuicu treba izgraditi od drvenih dasaka. Oblik kuice ovisi o obliku vrata, koja su lamelarna, a mogu se kupiti kvadratnog ili pravokutnog oblika. Dubina kuice treba biti 10-12 cm. Unutranjost kuice treba popuniti valovitom ljepenkom (val visine 5-7 mm) ili narezanom barskom trstikom (promjer otvora 5-7 mm). Vrata su izgraena od lamela postavljenih pod kutom od 45 stupnjeva. Izvana kuicu treba obojiti ekolokom bojom u crveno do crvenosmee tonove jer oni privlae boje ovice. Gdje i kako postaviti kuicu za boje ovice? Novu kuicu za boje ovice treba postaviti u neposrednoj blizini vonjaka ili vrta. Uobiajeno je da se kuica postavi ispod strehe na 1,5 do 1,8 m visine, na poloaje zatiene od strujanja jakih vjetrova. Uporaba bojih ovica u proizvodnji Uporabi bojih ovica u komercijalne svrhe pridonijela je spoznaja da se hrane biljnim uima, titastim uima i grinjama. Prva boja ovica koja se rabila za bioloko suzbijanje bila je Rodolia cardinalis. Davne 1889. godine rabila se u SAD za suzbijanje titaste ui naranina crvca (Icerya purcharsi Maskell). U zapadnoj Europi rabe se vrste C. septempunctata, A. bipunctata, Cryptolaemus montrouzieri Muls. , Hippodamia convergens G.M., Exochomus quadripustulatus L. i dr. prije svega u zatienom prostoru, a pripravci su bazirani na broju jedinki ili volumenu zatiena prostora. Omjer brojnosti predator-rtva temelj je za odluku potrebe tretiranja (suzbijanja). Tek kod odnosa 1:20 predator-rtva drastino se poinje smanjivati populacija biljnih ui.

Stethorus punctillum

Kuice za boje ovice

Rodolia cardinalis

Literatura
! Ciglar, I. (1998): Integrirana zatita vonjaka i vinograda, Zrinski d.d., akovec. ! Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski d.d., akovec. ! Igrc Bari, J., Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika, Zrinski d.d., akovec. ! http://www.hrskole.com: Vondra, A. (2005): Bubamara tokasti sreonoa (21. 11. 2005.). ! http://www.renatestrang.de