ASSERIA, 1, 2003.

, 185-193

Anamarija KURILIÆ, Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije

Anamarija KURILIÆ
Sveuèilište u Zadru Odjel za povijest Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 HR-23000 Zadar anamarija.kurilic@zd.tel.hr

UDK: 904(497,5)”652”
Izvorni znanstveni èlanak Original scientific paper Primljeno: Received: 28. ožujka 2003.

ULOMAK KASNOANTIÈKOG MILJOKAZA IZ ASERIJE
Apstrakt

Tijekom sustavnih istraživanja na liburno-rimskom gradu Aseriji pronaðen je i ulomak kasnoantièkog miljokaza koji se može atribuirati bilo Konstanciju Kloru bilo Konstantinu I. Sukladno tomu, može se datirati u širi vremenski raspon, od 293. do 337. Tekst natpisa iskazuje vulgarnolatinske odlike i nesigurnost pri služenju latinskim jezikom. Tijekom sustavnih istraživanja liburno-rimskoga grada Aserije (Podgraðe nedaleko od Benkovca) obavljanih u proteklih 5 godina (1998. - 2002.) pronaðen je i veæi broj epigrafskih spomenika, od kojih su neki veæ objavljeni,1 a neki se objavljuju upravo na stranicama ovoga èasopisa.2 Manji ulomak miljokaza (Sl. 1.) pronaðen je 2000. u nasipu s vanjske strane urbanog areala, izmeðu dvaju bedema nedaleko od zapadnih vratiju. S obzirom na njegovo mjesto nalaza, vrlo je vjerojatno da se i izvorno nalazio uz zapadna gradska vrata, najvjerojatnije kao posljedni miljokaz na cesti koja je vodila iz Jadera u Aseriju. Miljokaz je izraðen od bijelog vapnenca. Odlomljen je i s gornje i s donje strane, a ošteæena je i stražnja strana plašta. Najveæa saèuvana visina ulomka iznosi tek 39 cm, a promjer mu je 32 cm (opseg = 110 cm). Iznad prvoga retka teksta plašt miljokaza lagano se
1 I. FADIÆ, 2001, 157 i dalje. 2 Vidjeti ovdje, radove I. FADIÆA i M. GLAVIÈIÆA. 185

283. Slova su jasno èitljiva i klesana su nepravilnom kapitalom kakva se nalazi na spomenicima kasnijega razdoblja. br. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije ASSERIA. BRUNŠMID. br. 1970. 6 P. Visina slova u 1. 1970. i to samo na prednjem dijelu spomenika. 1999. devere umjesto debere. A. i još neobjavljeni miljokaz u lapidariju Podruène zbirke Nin Arheološkoga muzeja u Zadru. a treæi samo s gornjom polovicom.4 Natpis je isklesan izravno na plaštu miljokaza. KEPPIE. Saèuvana su tek tri retka teksta: prva dva u cijelosti. 285. 1911. 1.3 no katkad. odnosno torusa ili ehina. 68. sl. poput plitkog klobuka gljive ili “francuske kape”. 167. a umjesto F isklesano je P. 185-193 konveksno izvija prema gore. Promjena poluvokala /u/ u zvuèni glas /ß/ (preko kojega prelazi u /b/) . djelo iz 3. Ova prva zamjena dobro je dokumentirana pojava u vulgarnom latinitetu. Treæi je redak odlomljen. kao što je možda i ovdje bio sluèaj.6 a 3 J. 2001. fig. . TEKAVÈIÆ. Jezik kojim je pisan tekst. Ovako oblikovano natpisno polje širok je oko 40 cm. dubokoga V-presjeka i jaèe izraženih trokutastih serifa. . br. stoljeæa po Kristu primjeæuje se promjena intervokalnog /b/ u bilabijalni spirant /ß/) i u saèuvanim potvrdama nalazi se npr. 285. 65.5 cm). te nije moguæe ustanoviti visinu slova. usp. miljokaz s Via Traiana (L. npr. 186 . retku vrlo je neujednaèena. no uzroci nastanka one druge ne moraju biti isti. 35). jav^ lja se u latinskom jeziku veæ vrlo rano (veæ od 1. 166-167. 4 V. i ona varira izmeðu 5. 123 i d.i obrnuto. 38. stoljeæa (ako ne i kasnije) koje ispravlja krive izgovore i naglašava one ispravne.. 2003. 247-252. [———] sic! sic! Dd(ominis) nn(ostris) / {P=F}l(avio) {B=V}al(erio) / Cons / [tantio vel tantino / ——]. a saèuvana visina mu iznosi oko 30 cm. spomenik AK 2690. 2001. 31 i d. ali i labare umjesto lavare. Na natpisu je umjesto V isklesano B. L. .. KEPPIE. više nije klasièni latinski. TEKAVÈIÆ. ili 4. jednako kako što pismo više nije klasièna kapitala. . završavaju laganim proširenjem. no sva se slova mogu sa sigurnošæu identificirati. Miljokazi najèešæe imaju samo zaravnjeni gornji dio. u zubaèom zaravnanom èetvrtastom prostoru. . 284. dok su slova u 2. Saèuvani tekst miljokaza glasi: DDNN PL BAL CONS .. 284. 5 P. sl. retku sva jednako visoka (5.5 O brkanju fonema /b/ i /u/ svjedoèi Appendix Probi. .5 i 7 cm.167-168. fig. KURILIÆ.Anamarija KURILIÆ.

14809 (Bictoria umj. iz èega se dade zakljuèiti da u njoj grèki nije bio jezik u velikoj uporabi. 8 ILJug 1235 (= CIL 3. 185-193 Anamarija KURILIÆ. Fronto). i obièno se tumaèe kao klesarska pogrješka. Ubrzo nakon toga. Natpis je postavljen u vrijeme suvlade dvojice.ASSERIA. II. 357 i d. TEKAVÈIÆ.L. ipak.na ovom aserijatskom natpisu? Osobito s obzirom na to da su svi poznati natpisi iz Aserije pisani latinskim pismom i na latinskom jeziku. posveæenomu cezaru Flaviju Konstansu. Finitus).10 S druge strane. 1970. histarskome i venetskome (v.u imenima osoba vrlo su rijetki.) i Konstantin I. i na njoj srodnim imenskim podruèjima. 144 (Plaminia umj. na što upuæuje udvajanje sigli D N. 1. dakle. koliko zbog toga što je pojava inicijalnoga F. bilo da se radi samo o klesarovoj sluèajnoj pogrješci.sa P. Konstancije Klor. 3174c (Bibius i Bibia umjesto Vibius i Vibia). Glas /f/ na grèkome se piše pomoæu ph. treba govoriti amfora a ne ampora (v.. Konstancije umire u Britaniji. primjeri zamjene -f. i to ne toliko zbog velikoga vremenskog odmaka. Flavius i Valerius. Buduæi da su slova F i P izgledom vrlo slièna. je li to moglo prouzroèiti usamljenu zamjenu poèetnoga F. ILJug 594 (Baleria umj. o njegovu prijenosu rijeèi na kamen upravo u onom obliku kako su se izgovarale. pitanje je može li se i ovom sluèaju raditi o istovrsnoj zabuni. 153 (Pronto umj. greška prilikom klesanja lako je moguæa i vrlo vjerojatna. 1961. upravo u Liburniji.306. 2003. za još neke primjere s dalmatinskih natpisa v. Flaminia). 305.s -p.). S obzirom na gentilna imena. U svakom sluèaju. Victoria). i to u imenovanju samoga cezara: ondje umjesto Flav(io) piše Flab(io). i 337. kojega je 7 V. 187 .P. 250-251). postao cezarom Dioklecijanovu suvladaru Maksimijanu (a istodobno je Galerije postao Dioklecijanovim cezarom). P. 1970. Konstancije je 293. Ali. Ostaje još odgonetnuti za èije je vladavine bio podignut ovaj miljokaz. pa ´ se latinska imena poput Flavius na grèkome pišu Flaouioj. (tzv. o èemu svjedoèi i prisutnost jedne dobro poznate vulgarnolatinske pojave. 307. CIL 3. Valeria). gdje se je grèko ph zamijenilo s /p/. .E.. tekst jasno pokazuje nesigurnosti u vladanju onime što nazivamo klasiènim latinskim jezikom. (tj. primjere u P. i CIL 3. 140 (Pinitus umj. 732). TEKAVÈIÆ.7 Na jednom natpisu iz Makedonije ta je glasovna promjena zabilježena na natpisu datiranomu izmeðu 333. Ondje je uz njega bio i sin mu Konstantin.jedna od karakteristiènih pojava sjevernojadranskog imenskog podruèja. 133 (Pabius umjesto Fabius). Konstancije i Galerije postaju augusti nakon Dioklecijanova i Maksimijanova povlaèenja s trona 305. J.. Konstantin Veliki. domorodaèke liburnske jeziène obièaje. UNTERMANN.12 Pitanje je koje dvojice i koji su vladarski status oni imali. u obzir mogu doæi samo dva rimska cara: Konstancije I. . 11 O. te kognomen koji poèinje s Cons[—]. godine.8 Zamjena glasa /f/ glasom /p/ u vulgarnom latinitetu dokumentirana je u nekoliko sluèajeva u rijeèima iz grèkog fonda. veæ 306. 9 Nekoliko takvih primjera daje i Appendix Probi: npr.11 a ne kao još jedna od pojava vulgarnog latinskog jezika. 188 i d. ili. 10 Ova zamjena u Aseriji ne bi mogla odražavati neke predrimske. godine.9 No. ILJug 2365 (bos umjesto vos) i dr.). Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije dokazuju ga i primjeri s brojnih natpisa.337.

1990.21 Na takvim ga natpisi12 V. 495 = AE 1967.. v. tada bi se spomenik mogao samo okvirno datirati u razdoblje od 293. npr.18. 417-419. Caesaribus. Iako se ne radi o suvladi dvojice. 14 Usp. AE 1994. 20 V.)19 bilo s Licinijem (11. Kao cezar Konstantin je zabilježen u paru s Maksiminom Dazom (Maximinus Daia). 15 = CIL 12 5439 = AE 1995. 1094. i 31. svibnja 305. 16 V. 1. ako je na ovom aserijatskom miljokazu bio spomenut Konstancije I. R. 2003. 10-04. 197: Dd(ominis) nn(ostris) [Gal(erio) Val(erio)] / [Maximin]o et Fl(avio) / Val(erio) Co(n)stantino / et Val(erio) Liciniano / [Li]cinio Invictis / [Au]gg(ustis) / mi(lia) XI..18 Ukoliko se Konstantin ne javlja sam kao august. Kada se na miljokazima Konstancije spominje u paru sa svojim suvladarem Galerijem. 963. srpnja 306. ožujka 307. 1594c. npr. 58. AE 1901. i Konstancije i Konstantin. 19 V. on æe kao august vladati rimskom državom od 307. 46. 52. svibnja 309. K. 496 = AE 1999. 18 V. 153 = CIL 12. studenog 308. . It. PAASCH ALMAR.. 700). AE 1982.. AE 1933. CIL 9. usp. npr. 5543.15 Stoga. 1611: Dd(ominis) nn(ostris) Gal(erio) Val(erio) Maxim[iano et [[Gal(erio) Val(erio) Maxi]mino]] [et Fl(avio) Val(erio) Const]antino et Val(erio) Licinniano Licinnio / Invictis Aug[gustis Val(erius) Diogenes v(ir) p(erfectissimus) praes(es)] provinc(iae) [devotus numini m]aiestatique eorum. Augustis.13 Obojica. 188 . 1040 i d. K. 5516. CIL 17-02..Anamarija KURILIÆ. 1019. 303: Impp(eratoribus) Caess(aribus) / d(omino) n(ostro) Flavio Val[erio] / Const(antino) Aurelio Galerio / [Maxim(iano)] Piss(imis) Feliciss(imis) Aug(ustis) / Caes(ari) d(omino) n(ostro) Galerio Valerio Maximiniano / [Aug(ustorum)] f(ilio) [t]r(ibunicia) p[o]t(estate) co(n)s(uli) I res(tituente) [et] / [curan]te Os[3] / [3] proc(uratore) [—. AE 1967. do Konstancijeve smrti 25. 966 = 1999. AE 1922. AE 1987.. CIL 17-02. 379. npr. Ovdje æu se posvetiti samo onim sluèajevima kad se bilo koji od ove dvojice vladara javlja u paru. AE 1988. ožujka 293. 559. AE 1996. 1990. aserijatski bi se miljokaz mogao datirati u period izmeðu 25. 17 V. rujna 324. 1990. 21 Za takvo pisanje suvlade trojice usp. buduæi da su Konstancije i Galerije bili cezari od 1. tada to obièno glasi Dd(ominis) nn(ostris) Flavio Valerio Constantio et Galerio Valerio Maximiano. a augusti samo od 1. K. Inscr. srpnja 306. PAASCH ALMAR.. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije ASSERIA. 15 Usp. PAASCH ALMAR. 1). K. do 337..). a ne utrostruèavanjem (odnosno uèetvorostruèavanjem). AE 1992. 1990.16 Kada se na miljokazima u paru spominje Konstantin. 1990. 419. javlja se bilo s Galerijem (305. do 1. svibnja 305. npr.14 odnosno Dd(ominis) nn(ostris) Flavio Valerio Constantio et Galerio Valerio Maximiano. s. za suvladu cetvorice usp. 5433 (str. AE 1975. 106 = CIL 12. 1018. Constantius (nr. na natpisima se znaju spominjati i sami i sa svojim suvladarima.5. .. do 306. kadikad je njihova suvlada na natpisu isklesana samo udvostruèavanjem. 1. 1724. CAGNAT. sigli D i N. CIL 17-02. PAASCH ALMAR. i npr. K. AE 1979. usp. jednako kao cezari tako i kao augusti. 185-193 vojska aklamirala za augusta. 369. tada u obzir dolazi više osoba. 776. 13RE IV. 419. PAASCH ALMAR. 417. odnosno èetiri suvladara. i npr.20 Kao august javlja se i u skupini od tri. 1898.17 i ukoliko je to ovdje bio sluèaj.

40773.. 2003. 25 V.3. 1026 i d.). PAASCH ALMAR. CIL 6. nije iskljuèeno da su na natpisu bili spomenuti Konstantin i njegovi cezari. 1722 i d. 1. 1611: Dd(ominis) nn(ostris) Gal(erio) Val(erio) Maxim[iano et [[Gal(erio) Val(erio) Maxi]mino]] [et Fl(avio) Val(erio) Const]antino et Val(erio) Licinniano Licinnio / Invictis Aug[gustis Val(erius) Diogenes v(ir) p(erfectissimus) praes(es)] provinc(iae) [devotus numini m]aiestatique eorum. CIL 5.25 no na natpisima cezari obièno nisu obuhvaæeni njegovom titulaturom. RE IV. studenog 308. Maksiminom Dazom i Licinijem (svibanj 309. svibanj 311. 9). 557. 417-419.22 Galerijem. pa bi se sukladno tomu mogao datirati u vremenski raspon od 293.. s. Konstancije II. bilo sva èetvorica. 495 = AE 1967.. do 337.23 ili pak s Maksiminom Dazom i Licinijem (svibanj 309. cezar od 324. ali za suprotno. 185-193 Anamarija KURILIÆ.). 1044 i d.. 1010. RE IV. 1990. do 326. 3). 496 = AE 1999. Sl. do 337. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije ma nalazimo s Galerijem i Licinijem (11. cezar od 333. 4).. Konstantin II. do 337. s. 418-419. PAASCH ALMAR. PAASCH ALMAR. 1. 26 Usp. It.5. s. . 1990. Fragment of a Late Roman milestone from Asseria 22 V. AE 1967.26 Prema tome. cezar od 317.kolovoz 313. npr. 189 . do 337. godine. ovaj je miljokaz mogao biti isklesan kako u vrijeme Konstancija Klora (od 293. 8030 = Inscr. 948 i d. . 1.) tako i u Konstantinovo doba (od 305.ASSERIA. 2. . 1269.. do 337. 1. K.. v. 1. AE 1987.v. 3). 1990. RE IV. 10-05. te Konstans. RE IV.v. 24 V. K. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije Fig.24 Naravno. Constantius (nr. svibnja 311. do 306. 417-419. K. 1.v. s.)..). Crispus (nr. Constantinus (nr.. cezar od 317. bilo samo neki od njih (Krisp. 23 V..). v. Constans (nr. CIL 17-02.

Ljubljana. Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu.. usp. J.. gospodarske uloge. Puèanstvo Liburnije od 1. 2001 – I. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije ASSERIA.Edil i duovir Aserije.. KURILIÆ. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja. I. A. društvena struktura. 1990 – K. do 3. II = Onomasticon provinciarum Europae latinarum. CAGNAT. Zadar. Uvod u vulgarni latinitet (s izborom tekstova). L. 20. R. 19. Paris. 1978). Berlin. Zagreb.. Sarajevo. Wien. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae sunt (Situla. Popis kratica: AE = Anneé épigraphique. RE = Real-Encyclopädie der klassischen Altertums-wissenschaft.. It. Ortolf Harl. Keppie. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMII et MCMXL repertae et editae sunt (Situla. i A. Zagreb. Cagnat. Zadar 157–176.Ixus. Understanding Roman Inscriptions. 1898 – R. P. PAASCH ALMAR. vol. Priscinus . 1970 – P. = Inscriptiones Italiae.. Hrsg. Academiae Italicae consociatae ediderunt. 1986) Insc. K. st. P. Viborg. 2003. Roma O. Accademia litterarum regia Borussica ILJug = Anna et Jaro Šašel. Fadiæ. 185-193 Literatura: BRUNŠMID. Presses universitaires CIL = Corpus Inscriptionum Latinarum. 5-21. 1911 – J. Inscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLX et MCMLXX repertae et editae sunt (Situla. Ljubljana. Mócsy et alii. Paris. UNTERMANN. Antikni spomenici.. Cours d’Épigraphie Latine. Eine illustrierte Einführung in der lateinische Epigraphik.. 5.Anamarija KURILIÆ. Reinhardo Feldmann. 1999 – A. 1970 – J. Tekavèiæ. treæe (obnovljeno i dopunjeno) izdanje. VII (5). London. Routledge. Venetisches in Dalmatien.. 1999. Dio I. 2001 – L. II: Cabalicius . 1. Inscriptiones Latinae. Untermann. J. etnièke promjene. TEKAVÈIÆ. Ljubljana. 1963). E. Nomenclator provinciarum Europae Latinarum et Galliae Cisalpinae cum indice inverso. Paasch Almar. Elisabetha Marton et Mária Szilágyi collecta composuit et correxit Barnabás Lörinz. Stuttgart 190 . L. ex materia ab András Mócsy. Diadora. FADIÆ. 25. po Kristu: antroponimija. Kuriliæ. Brunšmid. KEPPIE. Budapest 1983. doktorska disertacija (rukopis).

5 cm in the 2nd line). in a square space made even by a mason’s tool. [———] sic! sic! Dd(ominis) nn(ostris) / {P=F}l(avio) {B=V}al(erio) / Cons / [tantio vel tantino / ——]. .. Its rear side is damaged. 5-8). The lettering is of good quality. which indicates that it had a top shaped as a short cylinder wider than the body (n. 2003. Substitution of phonem /f/ with the phonem /p/ only occasionally occurred in Vulgar Latin. it is highly probable that his original post was by the western city gate where it stood as the last milestone on the route that led from Iader to Asseria. . Only three lines of text are preserved. but it shows uncertainties in its use: the stonemason carved B instead of V and P instead of F. 1. The milestone surface lightly bends convexly upwards above the first text line. 1. while the others are presented in this very volume.ASSERIA. Thus.5-7 cm in the 1st line. Heights of letters vary (5. . letters are carved in irregular scriptura capitalis typical for the Late Roman period monuments. The inscription is carved directly at the milestone surface. . when /p/ 191 . even since the 1st century AD (nn. The fragment is 32 cm in diameter (110 cm in circumference) and its maximum preserved height is merely 39 cm. . 1). Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije Anamarija KURILIÆ FRAGMENT OF A LATE ROMAN MILESTONE FROM ASSERIA Summary A number of epigraphic monuments were discovered during systematic archaeological excavations of the Liburno-Roman town of Asseria (Podgraðe near Benkovac) in 1998-2002. not far from the western city gate. and exclusively when dealing with the words of the Greek lexical corpus. The preserved text reads: DDNN PL BAL CONS . some of them have already been published (n. and both the upper and the bottom part are broken. which formed the inscription field wide approximately 40 cm (its preserved height is about 30 cm). 5.) was found in 2002 in a filling between two city-walls. 4). The language used in the inscription is no longer the Classical Latin. Small fragment of a milestone (Fig.. . The milestone is made of white limestone. 185-193 Anamarija KURILIÆ. the grounds for the other may be different. While the first phonetic substitution is well documented trait of Vulgar Latin.

since they were Caesars from March 1st 293 to May 1st 305. Histri and Veneti (n. Several persons occurred on milestones together with Constantinus. Constantine the Great. However. despite of that. so it is easy to confuse them and make error in carving. but more because initial F.is one of the characteristic features of the North Adriatic onomastic territory. which is indicated in the text by doubling the sigla DN (n. if they were mentioned on this milestone from Asseria. 12). occur in inscriptions either alone or with their co-rulers. Shortly thereafter. his son Constantinus. there was. Constantius Chlorus. since: (1) Greek was not common in these parts of the Roman Empire (all the up-to-now known inscriptions from Asseria are written in Latin). of the name-systems of Liburni. Indeed. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije ASSERIA.Anamarija KURILIÆ. as August. 13). letters F and P are very similar in their shapes. Constantius died in Britain. (2) such examples of substitution of the initial F. 20). and. 18). then it should be dated between July 25th 306 and March 31st 307 (n. The inscription was set up during the co-reign of two rulers..May 5th 311) (n. Maximinus 192 . 16). he is recorded in pair with Maximinus Daia (n.are usually interpreted as the stonemason’s error (n. 305-306) and Constantinus I (i. e. he is recorded in groups of more than two co-rulers: three or four. if not recorded alone. 17). In addition. and Augusti in a brief period between May 1st till the Constantius’s death in July 25th 306 (n. 2003. there is no evidence to support the potential hypothesis that this particular substitution might reflect some pre-Roman. that is. However. Constantinus appears either in pair with Gallerius (305 . Both Constantius and Constantinus. 15).May 5th 309) (n. it is questionable whether this phenomenon can be applied here. either as Caesars or Augusti. 14. e. if Constantius was the ruler recorded on this milestone from Asseria. at his side. Constantius appears paired up with Gallerius (Caesars: n. 18) or with Licinnius (November 11th 308 . 1. then the monument should be dated just approximately between 293 and 306. due to nomina gentilicia (Flavius and Valerius) and to a cognomen beginning with Cons[—] appearing on the milestone: Constantius I (i. 11) and not as yet another feature of the Vulgar Latin.September 18th 324) (n. Thus. Constantius and Gallerius became Augusti in 305. 307-337). As Caesar. siglae of their titles (DN) sometimes occur in inscriptions just doubled instead of being tripled or quadrupled (n. 21). 10). himself soon to be acclaimed Emperor by the army and rule the Empire from 307 to 337 (n. As August. 185-193 substituted Greek ph (n. Gallerius became Diocletian’s Caesar). indigenous Liburnian linguistic customs. Augusti: n. Gallerius. already in 306. 22). however. 9). after Maximian and Diocletian’s abdication. not as much because of the time difference between them.with P. On milestones. In such inscriptions he is recorded with Gallerius and Licinnius (November 11th 308 . Only two Roman Emperors can be considered. In 293 Constantius became Maximian’s Caesar (simultaneously. the inscription reveals neither their identity nor their status as rulers.

August 313) (n.May 3rd 311) (n. 26). 23). either all four or just some of them (Constantine’s Caesars: Crispus. 324-337. Naturally. 25). 317-337. 193 . 185-193 Anamarija KURILIÆ.ASSERIA. Ulomak kasnoantièkog miljokaza iz Aserije Daia and Licinnius (May 309 . but usually inscriptions do not include them in the Emperor Constantinus’s titulature (n. 2003. Constantius II. Constans. Accordingly.. or with Maximinus Daia and Licinnius (May 309 . in other words. the milestone from Asseria may have been cut during either the reign of Constantius Chlorus (293-306) or the one of Constantine the Great (305-337). it is possible that milestone from Asseria recorded Constantinus and his Caesars. Constantinus II. 1. 317-326. 24). it should be dated in the time span from 293 until 337. 333-37) (n.

- .

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.