Godina XVIII – Broj 17

^etvrtak, 7. 4. 2011. godine SARAJEVO
Specijalna anesteziologija

ISSN 1512-7079

Bolni~ki odjel anesteziologije Neurohirur{ka anestezija Torakalna anestezija Kardiohirur{ka anestezija Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu Anestezija u dje~joj hirurgiji

11 3 1 2 2 3

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Prilog br. 1

PLAN I PROGRAM1
SPECIJALIZACIJA I SUBSPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE, DOKTORE STOMATOLOGIJE I MAGISTRE FARMACIJE
Reanimatologija i intenzivno lije~enje Transfuziologija

PLANOVI I PROGRAMI
SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE MEDICINE ANESTEZIJA I REANIMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Fiziologija i biohemija Interna medicina Kardiologija Pulmologija Nefrologija Pedijatrija Urgentna medicina Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel anesteziologije U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinki 1 fakultet 4 Bolni~ki odjel interne medicine 6 2 2 2 1 2 11

Bolni~ki odjel anesteziologije Bolni~ki odjel ili zavod transfuzijske medicine

11

1

PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska obuka: – predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanata (30% vremena) – individualni rad specijalizanata na Klinici (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja.

Op}a anesteziologija

1

Sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 11/11

Broj 17 – Strana 2

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta u trajanju od 4 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza. Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvne grupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnim funkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija i farmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina. Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija: hormoni hipofize, {titne i nadbubre`ne `lijezde. Inzulin i dijabetes. INTERNA MEDICINA Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci. Kardiologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis. Pulmologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji: plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma Nefrologija U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalni sindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza PEDIJATRIJA U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti i alergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobi farmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece URGENTNA MEDICINA Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. U toku edukacije specijalizant treba da savlada:

– –

urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorijskom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda, kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije, hipertenzivne krize) procjena i tretman hitnosti slu~aja za uzimanje u obradu, terapija i konsultacije sa specijalistima drugih disciplina, te eventualno proslije|ivanje na druge odjele urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskom statusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nu emboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardiogeni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze, strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije, hiperkapnijska stanja, akutno plu}no srce, akutna plu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznih stanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}aj acidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost, hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{ki oblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma, tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopu plu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozne intoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne i postrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.

ANESTEZIOLOGIJA Edukaciju iz anesteziologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca. OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseci Propedeutika – Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim, bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije Tehnike i metode op}e anestezije – Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini, neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika: halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MAC parametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja. Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nih relaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ih relaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti: sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reakcija mi{i}nih relaksanata i drugih lijekova. Mi{i}ni neuromuskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije. Fiziologija organskih sistema – Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega. Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme – CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskih sistema i metaboli~kih poreme}aja – anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnom bolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijom disanja

^etvrtak, 7. 4. 2011. – – – – – – – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 3

anestezija i astma anestezija i poreme}aj endokrinog sistema anestezija i dijabetes anestezija i poreme}aj funkcije {titne `lijezde anestezija i poreme}aj paratireiodne `lijezde anestezija i feohromocitom anestezija i dekompenzacija jetre anestezija i dekompenzacija bubrega anestezija za ambulantne intervencije

Ekstrakorporalna cirkulacija. Hipotermija. Mehani~ka i medikamentozna potpora cirkulacije.

Komplikacije op}e anestezije – regurgitacija i aspiracija `elu~anog sadr`aja – acidni aspiracioni pneumonitis – laringospazam – bronhospazam – vazdu{na embolija – maligna hipertemija Lokalna anestezija – mehanizam djelovanja lokalnih anestetika – lokalni anestetici: esterska i amido grupa – indikacije za lokalnu anesteziju, pripreme bolesnika i premedikacija – povr{inska anestezija – infiltartivna anestezija – intravenska regionalna anestezija – blok anestezija – periduralna anestezija, kontinuirana periduralna anestezija, komplikacije – spinalna anestezija i komplikacije Monitoring bolesnika u anesteziji – EKG, monitoring ventilacije, hemodinamski monitoring, neuromuskularni monitoring, monitoring balans tjelesnih teku}ina SPECIJALNA ANESTEZIJA 11 mjeseci Neurohirur{ka anestezija – cerebralna cirkulacija. Cerebralna autoregulacija: reakcija cerebralne cirkulacije na varijacije pritiska, na hipoksiju, na acidobazne promjene. Cerebralni perfuzioni pritisak. Intrakranijalni pritisak. Cerebralni edem. Uticaj anestetika i ostalih lijekova na CNS. – Patofiziologija o{te}enja mozga. Glazgow coma scala (GCS). Mjerenje intrakranijalnog pritiska. – Metode anestezije u neurohirurgiji. Izvo|enje inducirane hipotenzije. Anestezija kod intrakranijalnih tumora i preoperativna priprema. Anestezija kod te{kih kraniocerebralnih trauma. Uticaj kontrolisane ventilacije na hemodinamiku mo`dane cirkulacije. Torakalna anestezija – priprema pacijenata i procjena operabilnosti torakohirur{kog bolesnika – uticaj torakotomije i anestezije na ventilaciju i perfuziju plu}a – specifi~nost anestezije na operativne zahvate na plu}ima, grudnom ko{u, traheji i jednjaku – separisana ventilacija po Carlensu – postoperativni tretman operisanog torakalnog bolesnika – trauma grudnog ko{a, intenzivna mehani~ka i medikamentozna terapija, analgezija i sedacija – anestezija za dijagnosti~ke procedure i endoskopske zahvate u torakalnoj hirurgiji – indikacije za oksigenoterapiju, tehnike izvo|enja – anestezija za pulmektomiju – anestezija za lobektomiju – anestezija za dekortikaciju – anestezija za timektomiju Anestezija u kardiohirurgiji – Kongenitalna oboljenja srca, mitralnih i aortalnih zalisaka, koronarnih arterija

Anestezija u ginekologiji i aku{erstvu – fiziologija i patologija trudno}e – embriotoksi~nost i fetotoksi~nost anestetika i sredstava za premedikaciju – anestezija za operativne zahvate u trudno}i – op}a anestezija za carski rez – regionalna analgezija u aku{erstvu – ambulantne anestezije u ginekologiji i aku{erstvu – neka patolo{ka stanja u trudno}i – reanimacija novoro|en~eta Anestezija u dje~ijoj hirurgiji – fiziolo{ke i anatomske karakteristike novoro|en~eta, nedono{~eta, neonatusa i malog djeteta – anestezija kod novoro|en~eta: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – ingvinalna hernija – pilori~na stenoza – nekrotiziraju}i enterokolitisi – hidrocefalus – anestezija u neonatalnom periodu: naj~e{}e hirur{ke procedure u toj dobi – kongenitalna dijafragmalna hernija – omfalokela i gastro{iza – traheo-ezofagealna fistula – intestinalna opstrukcija – meningomijelokela – klini~ki stavovi o postoperativnom tretmanu neonatusa, indikacije za prolongiranu arteficijalnu ventilaciju – parenteralna nadoknada te~nostima za prematurus, neonatus i malo dijete. REANIMATOLOGIJA Edukaciju iz reanimatologije specijalizant sprovodi na Odjelu za anesteziju i reanimaciju u trajanju od 11 mjeseci. Monitoring – monitoring bolesnika u intenzivnoj njezi – monitoring kardiovaskularnog sistema – CVP – obezbje|enje disajnog puta – plasiranje gastri~ne sonde i urinarnog katetera – radiolo{ke dijagnosti~ke procedure – endoskopske procedure Savladavanje vje{tine tehnike intubacije – traheotomija, pristup centralnim venama, rad sa respiratorima za odrasle i djecu, mehani~ka kardiopulmonalna reanimacija, defibrilacija i kardioverzija, hemodijaliza, hemofiltracija, peritonealna dijaliza, forsirana diureza. Parenteralna terapija te~nostima – ba`darenje mineralnog i acidobaznog statusa, enormni gubici vode i elektrolita, terapija {oka: traumatski, hemoragi~ni, septi~ni, kardiogeni, opekotinski Farmakoterapija – inotropni lijekovi – vazopresori – vazodilatatori – simpatikomimetici – simpatikolitici – antiaritmici – antikoagulansi – trombolitici – hemoterapeutici – neuromuskularni blokatori

Broj 17 – Strana 4

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Tm medulae spinalis Herniae disci intervertebralis CT-mozga Angiografija (krvnih `ila mozga)

^etvrtak, 7. 4. 2011.
3 5 3 2

Insuficijencija funkcije organskih sistema i lije~enja – Multiorganska disfunkcija u sklopu svih oblika {oka. Prevencija i lije~enje. Parenteralna prehrana – indikacije za parenteralnu prehranu, zastupljenost ugljenih hidrata, azota i masti – energetske potrebe – otopine za parenteralnu prehranu Gastroenteralna prehrana – tehnike hranjenja – prehrana kod komatoznih bolesnika, politraumatizovanih, febrilnih, ope~enih. Tretman vitalno ugro`enih bolesnika – komatozna stanja: tumor mozga, trauma mozga, edem mozga, ststus epilepticus, cerebrovaskularni inzulti – {ok: svih etiologija – respiratorna insuficijencija, status astmaticus, postoperativne komplikacije, edem plu}a, respiartorni distres sindrom, aspiracioni pneumonitis, krvna i zra~na embolija – hipertenzivna kriza, hiperglikemi~ka koma, hipoglikemi~ka koma, hepati~na koma, uremi~ka koma – mo`dana smrt, monitoring u neurohirurugiji: EEG, ICP, evocirani potencijali – peritonitis, pankreatitis TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi na odjelu za transfuziologiju u trajanju od 1 mjesec. U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Imunilogija ABO i Rh sistem. Autoimuni procesi vezani za krvne grupe. – Terapija krvlju i krvnim derivatima. Politransfuzije. Posttransfuziona reakcija. – Terapija kod pogre{no ordinirane inkompatibilne krvne grupe. – Senzibilizacija u trudno}i – Tehnika odre|ivanja krvne grupa. U toku specijalizacije, kandidat treba obaviti odre|eni broj zahvata kako slijedi:
VRSTE ZAHVATA anestezija abdominalnih hirur{kih bolesnika anestezija traumatiziranih i ope~enih bolesnika anestezija bolesnika s endokrinim poreme}ajima periduralnih anestezija spinalnih anestezija blokova velikih `ivaca drena`a prsi{ta anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji anestezija za dekortikaciju plu}a, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom Aneurisme arterije mozga Meningeoma cerebri Intracerebralnog krvarenja Subduralnog ili epiduralnog krvarenja Ugradnje vijka za mjerenje ICP Tm u stra`njoj lubanjskoj jami Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) Tm hipofize (transnasalno) Meningocele Crouzon Ugradnje ventric-abdomin. drena`e (Pudenz.) BROJ ZAHVATA 200 120 30 20 20 20 10 po 10 po 5 5 5 5 7 5 5 5 2 3 1 4

DERMATOVENEROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet osnovna 1 teorijska nastava Interna Bolni~ki odjel 2 medicina interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e 2 hirurugije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki 1 laboratorij Bolni~ki odjel Ginekologija i 1 aku{erstvo ginekologije Rad na bolni~kim 20 odjelima Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za odjel za dermatovenerologiju 14 odrasle bolesnike Dermatolo{ki Bolni~ki odjel za 3 odjel za djecu dermatovenerologiju Institut za Jedinica za patolo{ku patofiziologiju 1 fiziologiju Jedinica za Institut za klini~ku klini~ku imunologiju 1 imunologiju Jedinica za Bolni~ki odjel 1 zarazne bolesti infektologije Rad u Dermatovenerolo{ke ambulantama i ambulante i 21 laboratorijima laboratorije Rad prema Glavna (op}a) programu dermatolo{ka 4 ambulanta Rad prema Ambulanta za programu veneri~ne i neveneri~ne bolesti 2 koje se prenose spolnim kontaktom (STD) Rad prema Ambulanta za programu hirur{ke zahvate 2 (dermatohirurgija) Rad prema Ambulanta za 1 programu fototerapiju Rad prema Ambulanta za programu rendgensku terapiju 1 (Dermopan) Rad prema Ambulanta za programu medicinsku kozmetologiju 1 (korektivna dermatologija) Rad prema Ambulanta za programu alergologiju, klini~ku imunologiju 4 i profesionalne bolesti ko`e Rad prema Ambulanta za 2 programu flebologiju

na~ela medikamentozne terapije. diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti ko`e. naro~ito metaboli~kih i endokrinolo{kih poreme}aja. – promocija zdravlja. kompresijska terapija poreme}aja venske cirkulacije donjih udova. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih op}ih. elektroterapija manjih vaskularnih anomalija. 7. slanje materijala na pretragu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju ko`e: indikacija za dermatohistopatolo{ku pretragu. vidljivih sluznica i vanjskog spolovila. Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju: mikrobiolo{ka i virusolo{ka dijagnostika bolesti ko`e. mikrobiolo{ka dijagnostika nespecifi~nih uretritisa. Ambulanta za veneri~ne i neveneri~ne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD): dijagnostika. ½ Rad prema programu ½ Rad prema programu ½ UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. mogu}nosti elektronsko-mikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti ko`e. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ½ 1 ½ ½ Broj 17 – Strana 5 bolesti potrebno je upoznati naj~e{}e infektivne egzantemske bolesti. te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti. Ambulanta za hirur{ke zahvate (dermatohirurgija): operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora ko`e. terapija ulkus kruris. vo|enje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika. klini~ku imunologiju i profesionalne bolesti ko`e: obrada i lije~enje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima ko`e. Ambulatna za andrologiju: anamneza androlo{kih bolesnika. te indikacije za provo|enje operativne terapije. »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti). Ambulanta za plasti~nu hirugiju: odstranjenje ve}ih tumorskih tvorbi uklju~uju}i i razli~itih patolo{kih tvorbi na prstima.^etvrtak. koji se mogu repenutirati i na ko`i. obrada i lije~enje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva. serateh. serolo{ka i imunobiolo{ka dijagnostika spolno prenosivih bolesti. Ambulanta za proktologiju: dijagnostika. Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Rad prema programu Ambulanta za andrologiju Ambulanta za plasti~nu hirurgiju (u jedinici za hirurgiju) Ambulanta za proktologiju Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju Laboratorij za dermatohistopatolog iju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju Laboratorij za klini~ku imunologiju. Potrebno je tako|er svladati bit svih laboratorijskih pretraga. Ginekologija Uzimanje obrisaka za citolo{ki test po Papanicolau. lije~enje podifi linom i drugo. proktoskopija. Ambulanta za flebologiju: dijagnosti~ki postupci za prepoznavanje poreme}aja periferne venske i arterijske cirkulacije. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne . hiposenzibilizacija. diferencijalni permiocitogram. promjena vezanih uz poreme}aj venozne insuficijencije donjih udova. epidemiolo{ki pristup bolesniku. Ambulanta za alergologiju. – timski rad. te 20 operativnih zahvata na prstima ruke. skereozacija manjih varikoziteta. temeljna na~ela lokalne anestezije. znanja i vje{tine uzimanju anamneze i dermatolo{kog statusa. duboke biopsije sa {avom. indikacije za biopsiju testisa. krioterapija. Ambulanta za fototerapiju: temeljna na~ela UV-A i UV-B terapije. temeljna na~ela terapije laserom. mikroskopska. klamidija i mikroplazmi. provodna i regionalna anestezija. te kondiloma perianalno i perigenitalno. indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androlo{kih bolesnika. mikrobiolo{ka. uklju~iv{i i uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. obrada i lije~enje bolesnika s promjenama ko`e uvjetovanih utjecajima okoline. serolo{ku i imunofluorescentnu dijagnostiku. 4. terapija {oka. operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama ko`e. obrisaka za dokaz klamidija infekcije. izbor promjena za probatornu eksciziju. 2011. obrada i lije~enje bolesnika s razli~itim oblicima alopecija i efluvija – dermoabrazija. eradikacija izvora zaraze. prick. znanja i vje{tina ste~enih na odjelima. uzimanje biolo{kog materijala za pretrage. obrisaka za gljivi~ne uzro~nike. Rad na bolni~kim odjeljenjima Usvojiti iskustva. – komunikacijske vje{tine. – etika i propisi. vrijednosti dermatohistopatolo{ke dijagnostike. analize urina. vrste transplantata. izvo|enje testova (epikutani. izradba stru~nih mi{ljenja iz podru~ja dermatolo{ke alergologije. Rad u ambulantama i laboratorijima Op}a dermatolo{ka ambulanta: sinteza i primjena iskustava. biokemijska i mikrobiolo{ka pretraga). dijagnostika varikokele. Ambulanta za rendgenolo{ku terapiju: indikacije za primjenu zra~enja mekim rendgenskim zrakama (Dermopan). Mikrobiologija Uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa. incizije i probatorne ekscizije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podru~ja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. pretrage ejakulata (fizikalna. izrada stru~nih mi{ljenja. Znanja i vje{tine Interna medicina Endokrinologija. klini~ka imunologija i metaboli~ke bolesti Op}a hirurgija Ekscizije manjih benignih i malignih tumora ko`e. diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smje{tenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasi{tu. kao i bolesti iz podru~ja andrologije i dermatolo{ke proktologije. te u dijagnostici. na~ela razli~itih oblika aktinoterapije. Ambulanta za medicinsku kozmetologiju: dijagnostika. – upravljanja sistemom. virusnih. diferencijalna dijagnostika i terapija veneri~nih i neveneri~nih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom. intradermalni. bakteriolo{kih obrisaka iz uretre i ceriksa.

Prick test 16. 1 2 1 1 8 25 4 5 2 5 3 2 2 2 Laboratorij za klini~ku imunologiju. posebno na patolo{ki porod i na mogu}e poro|ajne ozljede djeteta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Vrsta i broj dijagnosti~kih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvr{iti u toku 4-godi{nje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. UVODNI DIO SPECIJALIZACIJE: 6 mjeseci Op}a hirurgija 2 mjeseca – u~estvuje u radu poliklinike. Dermoabrazija (manjih povr{ina) 14. – komunikacijske vje{tine. prehranu i kalendar cijepljenja. – timski rad. – upravljanja sistemom. Neurologija 1 mjesec – upoznaje specifi~nosti neurolo{ke pretrage (anamneza. Epikutani test 15. Provo|enje terapije dermopanom 13. Dispanzer za pedijatriju 1 mjesec – upoznaje razvoj zdravog djeteta.5 godina (54 mjeseca) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSK A OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Neurologija Anestezija i intenzivna njega Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Pedijatrijski dispanzer Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel anestezije 6 3 2 2 1 1 1 1 UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku: interpretacije nalaza najva`nijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva. UVB) 12. 4. Izrada mi{ljenja o profesionalnim bolestima ko`e 19. dijagnosti~ke postupke (punkcije). Sklerozacija Pod nadzorom 20 20 5 20 20 150 80 40 40 80 30 15 10 20 20 20 10 10 20 Samostalno 10 10 5 10 10 50 30 10 10 10 10 10 5 10 10 10 5 5 10 Ukupno 30 30 10 30 30 200 110 50 50 90 40 25 15 30 30 30 15 15 30 4 DJE^JA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. – promocija zdravlja. Provo|enje fototerapije (UVA. Mali hirur{ki zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 8. a upoznaje dijagnosti~ke i terapeutske postupke. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. a tako|er susre}e i naj~e{}e dje~je bolesti i postupak kod tih stanja. Probatorna ekscizija 7.Broj 17 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vaskularna hirurgija Neurohirurgija Ortopedija Plasti~na i rekonstruktiv na hirurgija Pedijatrija Dje~ija hirurgija Neonatalna i dojena~ka hirugija Abdominalna hirurgija Torakalna hirurgija Dje~ja traumatologija Dje~ja urologija Plasti~na hirurgija i opekline Dje~ja onkologija Anestezija i intenzivna terapija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije ^etvrtak. perinatalna . Nativni preparat na trichomonas vaginalis 3. Izrada mi{ljenja o alergijskim dermatozama 18. Nativni preparat na gljive (KOH) 5. prete`no u hitnim slu`bama gdje se upoznaje s akutnim hirur{kim bolestima i ozljedama. direktna i indirektna metoda imunofl uorescentne pretrage. Parazitolo{ka pretraga na acarus 6. Treponema palida u tamnom polju 4. Laboratorij za mikologiju i parazitologiju: nativni preparat i kultura na gljive. Boravi na odjelu za novoro|enu djecu i upoznaje postupak s tom djecom. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – etika i propisi. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 2. status). Termokauterzija 10. serolo{ka dijagnostika veneri~nih bolesti. Scratch test 17. naj~e{}e parazitolo{ke pretrage. 2011. Krioterapija 11. 7. Elektrokoagulacija 9. posebno stanja vitalne ugro`enosti novoro|en~eta. Vrsta 1. Ginekologija i aku{erstvo 1 mjesec – interes se prete`no usmjerava na aku{erstvo.

megakolon.) tako tako|er i brojnih patolo{kih priro|enih promjena (duplikature crijeva. Specijalizant mora ovladati protokolom lije~enja dje~jih hiru{kih tumora. radi u poliklinici i hitnoj hirur{koj slu`bi. Anestezija i intenzivna njega 1 mjesec – upoznaje djecu u stanjima vitalne ugro`enosti. koja ~esto tra`i hitnu hirur{ku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa `ivotom. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista hirurga. Dio programa mora biti posve}en edukaciji i dijagnosti~kim postupcima abdominalnih hirur{kih bolesti. algoritam dijagnosti~kih postupaka i pretraga. dijagnoze i dijagnosti~ke postupke te ovladava hirur{kim vje{tinama i operativnim tehnikama. rana nekroektomija plastika po Thierchu). operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici ro|enih mana CNS-a (kraniostenoze. 7.). veliki deformiraju}i o`iljci i dr. uretera. scintigrafi je. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvalitetu edukacije. Specijalizant mora ovladati hitnim hirur{kim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sistema. 4. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno hirur{kim na~inom lije~enja (principi previjanja. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u lije~enju ozljeda imaturnog skeleta tetiva. etiopatogenezu i patofiziologiju istih.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekotine. Tako|er se educira iz hirurgije prsnog ko{a. Okvirni program specijalizacije iz dje~je hirurgije osposobljava kandidata za samostalan stru~an rad. Uz hirur{ko rje{avanje patologije urogenitalnog sistema (malformacije bubrega. Edukacija specijalizanta dje~je hirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema u`im strukama i podru~jima rada unutar dje~je hirurgije i u odre|enom vremenu Neonatalna i dojena~ka hirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa dje~je hirur{ke struke jer sadr`i specifi~nu patologiju neonatalne dobi. mekonijski ileus i dr. teratome. osnove reanimacije i pra}enje vitalnih funkcija. ileusi dojena~ke dobi. respiratorni distres. mogu}nosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dje~je hirurgije. torzije ovarija. DJE^JA HIRURGIJA 24 mjeseca Definicija: Dje~ja hirurgija je hirur{ka struka usmjerena na probleme hirur{ke patologije djeteta od ro|enja do kraja adolescencije. principima multimodalne terapije (hemotera- . Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije te{ko invalidne djece. dijagnosti~ki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. U prvom redu u dijagnostici. ileusi razne etiologije i dr. endoskopske i radiolo{ke melode. ultrasoni~ne pretrage i dr. jer je urogenitalni sistem naj~e{}e priro|eno malformiran. Dje~ja urologija: 2 mjeseca [iroko podru~je rada dje~je hirur{ke struke. anorektalne anomalije. pilorostenoze. operativni zahvati na plu}ima i dr. koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. ligamentarnog sistema te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. promjene na plu}ima. hernijacije mozga i ovojnica. resekcije `eluca.^etvrtak. Abdominalna i torakalna hirurgija: 4 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dje~je hirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnosti~kim i operativnim postupcima. Dje~ja onkologija: 2 mjeseca Osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dje~joj dobi. uklje{tenja kila. kao {to su malformacije prsnog ko{a. Specijalizantski program edukacije iz dje~je hirurgije sadr`i i edukaciju u srodnim i za dje~ju hirurgiju zna~ajnim granama medicine. defekti o{ita. ne samo zbog razli~itosti uzrasta ve} u prvom redu zbog izrazito specifi~ne patofiziolo{ke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti. ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozlje|enika i da je dobro upu}en u pra}enju ranog posttraumatskog stanja. {to je za dje~ju hirurgiju od posebnog zna~aja. 2011. ahalazija. OP]A HIRURGIJA 6 mjeseci U edukaciji iz op}e hirurgije specijalizant upoznaje hirur{ku patologiju. malformacije ki~menog kanala i dr. zbog visokog obolijevanja. {to je posebno zna~ajno za novoro|ena~ku i ranu pred{kolsku dob. U edukaciju je uklju~en rad na endoskopijama. Posebno se posve}uje pa`nja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sistemu. kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uslovima rada. posebno se educira u dijagnostici. neurohirur{ki. na kojima specijalizant provodi odre|eno vrijeme. kao osnova za izbor lije~enja i operativnu indikaciju. hirurgija jetre i `u~nih vodova i mnoga druga patolo{ka stanja abdomena). U patologiji dojena~ke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su naj~e{}e u toj dobi. Od specijalizanta se tra`i da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta. Ovladava principima ratne hirur{ke doktrine primijenjene na dje~ji uzrast. defekti prednje trbu{ne stijenke. gnojne promjene grudnog ko{a i druga patolo{ka stanja. krivi vrat i dr. dijagnosti~nim postupcima i izborom operativne tehnike. kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi. mokra}nog mjehura i uretre) od specijalizanta se tra`i dobro poznavanje dijagnosti~kih metoda. invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slu~ajeva. Dje~ja traumatologija 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u dje~joj hirurgiji. upoznaje dje~je hirur{ke bolesti. halazija.) Nadalje. Mora biti podu~en o principima asepti~kog rada. Opekotina je jedna od naj~e{}ih i veoma specifi~nih ozljeda djece. Kraniocerebralna ozljeda je veoma u~estala ozljeda u traumatologiji dje~je dobi s ~estim letalnim ishodom i izvori{te trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tumor mozga) i principe lije~enja. Plasti~na hirurgija i opekotine: 2 mjeseca Dje~joj dobi rje{ava probleme priro|enih ili ste~enih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije. Du`an je upoznati rehabilitaciju ope~enog djeteta mogu}nost za rekonstruktivne zahvate na o`iljcima uzrokovanim opekotinom. kao {to su npr. Program boravka na pojedinim odjelima: – abdominalna hirurgija (3 mjeseca) – torakalna hirurgija (2 mjeseca) – vaskularna hirurgija (1 mjesec) NEUROHIRURGIJA 2 mjeseca Tokom boravka na neurohirurgiji specijalizant dje~je hirurgije mora biti podu~en naro~ito na dva polja rada ove struke. prirodeni i ostali hidrocefalusi. abnormalnosti nervnog sistema i konvulzivna stanja. terapiji i operativnoj tehnici onih hirur{kih bolesti koje se rje|e susre}u u dje~joj dobi (holeciste. tumori. provjerava program i izvr{enje istog. kao {to su na primjer herniotomije. problemi vezani za hemangiome i limfangiome. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 7 o{te}enja. upoznat s hirur{kim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dje~joj hirurgiji.) U edukaciju je uklju~eno i savladavanje ratne hirur{ke doktrine. otapoze.

ekstenzije i sadrenu imobilizaciju.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za hemoterapiju i zra~enje. dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sistema. tumora ko`e i podko`ja i dr. Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priro|enih anomalija (malformacija {ake. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije. Kandidat ovladava rutinskim i specifi~nim laboratorijskim pretragama. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. 7. parazitologiji i imunologiji po 15 dana na: kardiologiji. Izvodi. cistostomija 2. DJE^JA ORTOPEDIJA 1 mjesec Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta dje~je hirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada. virusologiji. anus praetera 3.). traheotomija 2. cistoskopije 10) EPIDEMIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije. radioterapija i dr. suture `ivaca i tetiva 5. kao i lije~enje kasnih posljedica opekotina (kelodi. Anestezija i intenzivna terapija: 2 mjeseca Specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta. Tokom specijalizantskog sta`a. hipospadije. koje se nominalno i broj~ano mogu odrediti kao: herniotomija 50.Broj 17 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. apendektomija 20. PEDIJATRIJA 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta. repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30. 2011. zbog visokog obolijevanja i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novoroden~eta i dojen~eta. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholo{ke i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove porodice. MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 5 Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel infektologije Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine pija. gastroenterologiji 1 4 3 2 Interna medicina 2 Pulmologija Bolni~ki odjel za plu}ne bolesti posebni osvrt na: neurologija: u~estalost i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Posebno se educira u problemima neonatolo{ke intenzivne njege. posebno transplantacijske hirurgije. operativno 15). kontrakture). vaskularnim bolestima. endokrinologiji. op}om lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dje~joj dobi. usnice i nepca.psihijatrija: u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije psiholo{ke i psihijatrijske masovne pojave posebni osvrt na hemato-onkolo{ka oboljenja. obrada velikih rana 50. vr{i samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. . ishranu i njegu zdravog i bolesnog novoroden~eta. torakocenteza i drena`a 4. Dijagnosti~ki postupci: endoskopije (rektoskopije 20. fimoza 10. posebno onu koja se odnosi na potrebu hirur{kog lije~enja. kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija. dojen~eta i djeteta i upoznaje epidemiolo{ke probleme pedijatrijskog odjela. principe operacijskih metoda. Upoznaje cjelovitu patologiju dje~je dobi. Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lije~enju opeklinske bolesti. endoskopske pretrage na djetetu. pod nadzorom starijeg specijaliste. i u~estalost epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije posebni osvrt na epidemiologiju kancera Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 1 Neurologija i psihijatrija 20 dana Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije ½ Onkologija Transfuziologija Bolni~ki odjel onkologije Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ½ 10 dana Biostatistika i informacioni sistemi biostatistika informacioni sistemi u epidemiologiji i javnom zdravstvu uklju~uju}i boravak i u Centru za zra~enje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili Katedra za higijenu zavod za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu 1½ 1 ½ Higijena i zdravstvena ekologija 1½ Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite Rad na epidemiologiji op}a epidemiologija 1 17 Higijenskoepidemiolo{ka slu`ba (doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo) zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Bolnica 3 specijalna epidemiologijea zaraznih bolesti specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija 6 5 2 . resekcija crijeva 5. hipospadija 5. u{ke. a kao uslov za polaganje specijalisti~kog ispita. Thischplastika 5. 36 mjeseci (3 godine) Plan specijalizacije: Op}a teorijska nastava Obavezna teorijska nastava iz ove oblasti (poslijediplomska edukacija) Infektivne bolesti Mikrobiologija po 15 dana na: bakteriologiji. konzervativni i rani operativni pristup. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku. 4. retencija testisa 15. Boravak na pedijatrijskim odjelima raspore|uje se: – neonatolo{ka intenzivna njega (1 mjesec) – gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) – nefrologija (2 mjeseca) – pulmologija (1 mjesec) – neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podru~ju plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije je upoznavanje savremenih mogu}nosti lije~enja.

– upravljanja sistemom. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti.38) bavi se prou~avanjem i spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih bolesti u populaciji . – regresija i korelacija . – metodologija nau~nog rada. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih bolesti. Teoretske osnove .kako nezaraznih tako i zaraznih. mjesto i uloga epidemiologije danas. predvi|eno je za individualni samostalni rad. Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih kolokvija. Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz: – op}e epidemiologije: – istorijat. – timski rad. uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u nastanku. defini{e javno-zdravstvene prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli poreme}aja zdravlja. PPV. – nadzor u javnom zdravstvu. rije{iti (rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika. dezinsekcija. i evaluirati rezultate. – izolacija i socijalno distanciranje. – op}a epidemiologija. – osnova rukovo|enja u zdravstvu. op}e i specijalne epidemiologije. i provjere znanja (kolokviji. specijalizant je obavezan da polo`i: – kolokvijum iz osnova mikrobiologije. – istra`ivanje epidemije. specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava. primjenom razli~itih epidemiolo{kih studija. 2011. – primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih bolesti astma i karcinom plu}a.odbrana poglavlja. te evaluacijom rezultata. Na~ini provjere znanja: Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave. polo`i predvi|ene kolokvijume. Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne nastave. posebno menad`erske epidemiologije sa osnovama organizacije sistema zdravstvene za{tite. NPV). – kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja. epidemiologije.^etvrtak. 7. prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo. – kolokvijum iz op}e epidemiologije. sparivanje ispitanika (matching). dizajn i analiza deskriptivnih metoda. – primjenjena informatika . – kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu. dizajn i analiza analiti~kih metoda (unakrsni odnos. te faktora pona{anja i genetsku komponentu izu~avanjem genetske epidemiologije: – osnovi epidemiologije okoli{a. karcinomi. – primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog tipa. – zavr{ni kolokvijum iz menad`erske. – kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike. analizira i tuma~i podatke o zdravlju. – kori{tenje i citiranje stru~ne literature. specifi~nost.Uvodni dio . – izbor kontrolne grupe. standardizacija mortaliteta. dezinfekcija.odabrana poglavlja. modifikacija efekta. – osnova pulmologije . ispiti) u najmanjem trajanju od 320 ~asova nastave (80 mjese~no) od kojih: 50% – Predavanja. relativni rizik. stratifikacija. u okviru posebno organizovane ili ve} postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti.38. skriningsenzitivnost. osposobljen je da se uspje{no samostalno bavi problemima etiologije. UVODNI DIO . – komunikacijske vje{tine. Drugim rije~ima. seminara. – specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije. – osnova interne medicine .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Izu~ava u~estalost. – epidemiologija vanrednih stanja i urgentna epidemiologija. te sam provoditi neke od tih mjera. 4. – kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti. kvizovi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – osnova mikrobiologije . – osnova infektivnih bolesti . – epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka. kao {to su prirodne nepogode i katastrofe. savladavanja znanja i vje{tina iz menad`erske epidemiologije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Broj 17 – Strana 9 1 Definicije: Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3. – etika i propisi. 3. procjenjuje zdravstveno stanje populacije. sa posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju.odabrana poglavlja. – bias i konfaunding. Sastoji se od predavanja.poslijediplomska edukacija Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta. da mo`e analizirati i ocijenili stanje. . deratizacija.izra~unavanje. vakcinacija. kontrolirati provo|enje tih mjera. – osnova nau~no-istra`iva~kog rada. – promocija zdravlja.odabrana poglavlja. – kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti. distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji.01. – osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije. – biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i javnom zdravstvu: – deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse. – istra`ivanje i analiza riziko faktora: kardiovaskularne bolesti. vje`bi. ali. – specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – mjerenje u~estalosti bolesti. uklju~uju}i i mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu: – imunizacija. odbrani specijalisti~ki sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija. endokrine bolesti. zoonoze.03.upoznavanje sa postoje}im i mogu}im bazama podataka. trovanja hranom. bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. prakti~ne vje`be 30% – Individualni rad na zadatom projektu 20% – Individualni rad sa mentorom Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi. – kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore masovnih nezaraznih bolesti. seminari. – epidemiolo{ke metode: elementi. stru~nih ekskurzija. predlo`iti i planirati mjere za spre~avanje i suzbijanje. – bioetika. informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i bolesti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – demografska i vitalna statistika. tako|er. Tako|e je. Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno prikuplja.

polo`en zavr{ni kolokvij. tokom kojeg se. specijalnoj odnosno univerzitetsko-klini~koj bolnici u okviru tima za nadzor nad intrahospilanim infekcijama. relevantni za rad specijaliste epidemiologa na bilo kom nivou zdravstvene za{tite). gdje se radi na: – pra}enju prijavljivanja i nadzora nad nezaraznim bolesti. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. a posebno komunikacije sa svim zainteresovanim stranama u slu~aju epidemija i vanrednih situacija. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. epidemiologije nezaraznih bolesti. Uslovi za sticanje potpisa iz ove edukacije su: polo`eni svi predvi|eni kolokviji. – rad na istra`ivanju. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. a koje su uklju~ene u epidemiolo{ke aktivnosti zbog: pra}enja bolesti srca i krvnih sudova. obradi. ali i drugih slu`bi kad god su one uklju~ene u istra`ivanja koja se rade u okviru epidemiolo{kih slu`bi. Znanja i vje{tine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalisti~kog sta`a po planiranim oblastima Napomena: Va`nost savladavanja svake pojedine vje{tine kojima treba da vlada specijalista epidemiolog podijeljena prema kategorijama: gleda. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. kantonalnoj. obzirom na multidisciplinarnost teoretske nastave obavlja odgovorna osoba visoko{kolske institucije svojim potpisom i pe~atom institucije. + . a sve primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – sa svakodnevnim radom epidemiolo{ke slu`be. EPIDEMIOLOGIJA 17 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. dijabetesa. i na osnovu prakti~nog rada tokom sta`a. uz savjetovanje sa mentorom cjelokupnog sta`a iz epidemiologije radi na: – rje{avanju problema rutinskog rada. – rad na istra`ivanju. analizi i kontroli pove}anog javljanja masovnih oboljenja koje sprovodi zavod. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. gdje god je to primjenjljivo. – rad na istra`ivanju.obavezno za sprovesti. uklju~uju}i i saobra}ajne nesre}e na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj situaciji na terenu primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. – pra}enju prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. a prema registrima bolesti. i ostalo. – analize i izvje{tavanja prema svim relevantim nivoima. obradi.. – organizaciji obavezne imunizacije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Program specijalizacije se sastoji od: Epidemiologije 3 mjeseca Sta` se izvodi u higijensko epidemiolo{koj slu`bi doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo. pravilnici. – va`e}om legislativom iz ove oblasti (zakoni. Ovjeru polo`enog kolokvija. Specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti 5 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. gdje se u~estvuje u: – upoznavanju sa tehnikama epidemiolo{kog nadzora nad hospitalnim infekcijama. gdje god je to primjenljivo. gdje se specijalizant upoznaje sa: – strukturom i dinamikom rada Zavoda. – obavlja samostalan rad na odjelima na koji budu raspore|eni odlukom {efa tima za intrahospitalne infekcije u toj instituciji. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Menad`erska epidemiologija 1 mjesec Sta` se izvodi u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Herecgovine. karcinoma i ostali koji se bave masovnim hroni~nim nezaraznim bolestima. – analizi i izvje{tavanju prema svim relevantim nivoima a vezano za masovne nezarazne bolesti. te podne{en u pismenoj formi (kao prijedlog projekta) prijedlog u~estvovanja na nau~no-istra`iva~kom projektu iz jedne od oblasti koja je predvi|ena ovim planom i programom. analizi i kontroli kretanja hroni~nih bolesti i riziko faktora u nastajanju. nakon ~ega rangirana kao: +++ . – planiranje obaveznih imunizacije i imunizacija pod odre|enim epidemiolo{kim okolnostima. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Specijalna epidemiologija intrahospitalnih infekcija i menad`menta istih 2 mjeseca Sta` se izvodi u op}oj. gdje se radi na: – upoznavanju sa strukturom i dinamikom rada toga zavoda. epidemiologije zaraznih bolesti. ++ . obradi. komunikacija i zagovaranje). asistira i izvodi. – sudjelovanju u svakodnevnom radu epidemiolo{ke slu`be. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad .obavezno za znati: . – pra}enja prijavljivanja zaraznih bolesti.Broj 17 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti 6 mjeseci Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu. – epidemiolo{kim izvi|anjem na terenu koje je iz oblasti riziko faktora za nastanak nezaraznih bolesti. 7. – Primjenom osnovnih principa menad`erske epidemiologije. 4. – pra}enja prijavljivanja i nadzora zaraznih bolesti na nivou Federacije BiH. – upoznavanje sa radom ostalih ustanova koji se nalaze na tom kantonu. te vje{tine iz drugih oblasti koje su zna~ajne za epidemiologiju (kao {to je menad`erska epidemiologija. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Vje{tine koje specijalizant mora usvojiti su iz: op}e epidemiologije. – evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera prema hroni~nim nezaraznim bolestima. analizi i kontroli epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda u analizi. +/. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama.va`no i obavezno znati.veoma va`no i obavezno znati za sprovesti. evaluaciji i planiranju ostalih epidemiolo{kih mjera na ovom nivou organizacije sistema zdravstvene za{tite prema postoje}oj epidemiolo{koj situaciji Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. 2011.nije obavezno. – u~estvovanje u istra`ivanju i nadzoru nad intrahospitalnim infekcijama.

7. Epidemiolo{ki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili. evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga Planiranje. odnosno klinike. endemijskog ili su novoiskrsle/ emergentne. Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiolo{ka ispitivanja .pobolj{anje obuhvata i kvaliteta podataka Op}i principi prevencije nezaraznih bolesti planiranje i realizacija Identifikacija rizi~nih grupa stanovni{tva za zdravstvenu prevenciju Istra`ivanje faktora rizika za vode}e nezarazne bolesti na terenu Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vode}ih nezaraznih bolesti Promocija zdravlja u zajednici . dizajniranje izvo|enje i analiza deskriptivnih studija.komparativna analiza Unapre|enje registara . 39. individualni zdravstveno vaspitni + ++ +++ rad i rad sa medijima 10. {ifriranje. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 45. Epidemiolo{ki nadzor u vanrednim + situacijama 4. 22. obrada i analiza podataka u registrima Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja . i sa bolestima visokog epidemiolo{kog prioriteta. nosa i nazofarinksa 47. 21. oboljelim i klicono{ama Izra~unavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od zna~aja za populaciju i izrada periodi~nih izvje{taja Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja Prikupljanje. Dezinfekcija prostora Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti Davanje seruma i desenzibilizacija Postavljenje dijagnoze Analizirati kretanje oboljelih po vremenu. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine Gleda Asistira Izvodi 1. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.primjena na terenu Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroni~nih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika (pu{enje i sl. 17. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju + + 9. 51. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa: – funkcionisanjem i radom infektolo{kog odjela. tuberkuloza. Oblast: INFEKTIVNE BOLESTI 3 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz infektivnih bolesti predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije.urinokultura. bez obzira na ozbiljnost i zna~aj bolesti. hemokultura 46. 23. Nadzor nad bezbjednom imunizacijom hladni lanac vakcinisanja. 30. Tokom sta`a. mjestu i osobama Gleda Asistira Izvodi + + + + + + ++ + + + + + + ++ + ++ +++ 33. specijalizant je obavezan ovladati sa uzimanjem epidemiolo{ke anamneze od pacijenata koji dolaze na odjel/kliniku. 31. 40. Zdravstveno-vaspitni rad u porodici. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.bilo da su epidemijskog karaktera. crijevne zarazne + + + bolesti. 24. 15. 49. Prevencija i kontrola bolni~kih infekcija + + + 12. 36. posebno sa bolestima koje imaju epidemiolo{ki zna~aj .pra}enje i evaluacija sprovedenih mjera + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ ++ + + + +/+ + + + + + +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++ ++ +/+ + ++ + + + + ++ + + 38. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 35. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze 48. 26. drugih lica i klicono{a Pravljenje modela predvi|anja za zarazne i hroni~ne bolesti. 13. + + + + +/+ + + + 43. 19. 44. – referiranja kazuistike. 27.^etvrtak. 34. 2011. 16. Sta` se izvodi na infektivnim klinikama. uklju~uju}i i efekte na cjelokupno javno zdravstvo Evaluacija ko{tanja i efektivnosti mjera intervencije Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i klini~ke epidemiologije Broj 17 – Strana 11 + + + + ++ ++ ++ + + + + ++ ++ +++ + + ++ + +++ +++ +++ na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a.unos. 52.) 2. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – postavljanjem dijagnoze. 18. distribucija + + vakcina 6. Uzimanje briseva iz grla. Epidemiolo{ko obezbje|enje kolektiva + + 11. 14. + + + rubeola i druge) 3. – specifi~nom infektolo{kom kazuistikom. 32. Vakcinacija izvo|enje i analiza + ++ + 5. – svakodnevnom infektolo{kom kazuistikom. . i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. HIV/AIDS. 4. koprokultura. 50. Epidemiolo{ki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. Skrining u na{oj nacionalnoj praksi planiranje i izvo|enje Nadzor. Nadzor nad ne`eljenim reakcijama poslije + + vakcinisanja 7. 37.intervencija i praksa na terenu Prevencija vode}ih nezaraznih poreme}aja zdravlja . Nadzor nad kontraindikacijama za + + vakcinisanje 8. 20. 25.) Zdravstveni/sanitarni pregledi Zdravstveni nadzor lica prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime odre|enih kategorija zaposlenih. 41. posebno ekolo{ke i presje~ne Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja . 28. i sl. – tehnikom pregleda infektolo{kog pacijenta. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Istra`ivanje epidemija primjenom epidemiolo{kih metoda Prijava i odjava epidemije Uzimanje uzoraka biolo{kog materijala za mikrobiolo{ki pregled Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiolo{ki pregled iz neposredne okoline oboljelog Sastavljanje epidemiolo{kog upitnika Pravljenje baze podataka Obrada podataka prikupljenih epidemiolo{kim upitnikom Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti Kontrola realizacije mjera suzbijanja Izvje{taj i referisanje o epidemiji Vo|enje dokumentacije o vakcinisanim. 42. 29. kolektivu. – odre|ivanjem terapije i pra}enjem u~inka terapije.

– modernom dijagnostikom i terapijom pulmolo{kih oboljenja. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. – evidencije. astme i karcinoma plu}a kao bolesti koje su me|u vode}im bolestima u na{oj zemlji. dijabetes mellitus-om i hipotireozama. – u~estalosti i menad`mentom kardiovaskularnih bolesti tokom boravka na kardiologiji i vaskularnim bolestima. 59. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 67. parazitologije i imunologije . Pregled internisti~kog pacijenta 68.Broj 17 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti na ovim odjelima. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.serotipizacija. posebno tuberkuloze. Oblast: PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz pulmologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. te gastroenterologije svaki u trajanju od po 15 dana. 64. Sta` se izvodi u mikrobiolo{koj laboratoriji bolnice. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. registara. Sta` se izvodi na klinikama za internu medicinu. 2011. virusologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Kontrola ispravnosti funkcionisanja sterilizatora 54. analize podataka o oboljenjima i oboljelim sa posebnim osvrtom na masovne zarazne i nezarazne bolesti koje pripadaju ovoj kazuistici: tuberkuloza. – imunolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 57. 61. 7. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: bakteriologije. Vje{tine kojima specijalizant mora ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz ove oblasti: Broj Naziv vje{tine 53. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za plu}ne bolesti. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. – modernom dijagnostikom i terapijom internisti~kih bolesti pove}anje u~estalosti. Ovaj sta` se sastoji iz 4 obavezna dijela: kardiologije. – virusolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 69. – u~estalosti i menad`mentom epidemijskih endokrinih poreme}aja. – na~inom uzimanja. – u~estalosti i menad`mentom hroni~nih hepatitisa i drugih masovnih hroni~nih oboljenja tokom boravka na gastroentorolo{koj klinici Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 66. Hemokultura Urinokultura Koprokultura Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i serolo{kih osobina Epidemiolo{ki markeri . Pregled pulmolo{kog pacijenta 74. Oblast: INTERNA MEDICINA 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz interne medicine predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. fagotipizacija. zavoda za javno zdravstvo ili medicinskog fakulteta. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja na klinikama Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - +/+ +/+ ++ +++ 60. – u~estalosti tuberkuloze. – parazitolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. karcinom plu}a. Bakteriolo{ki pregled razli~itih uzoraka 55. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – bakteriolo{kih dijagnosti~kih procedura i radom ove laboratorije. 71.svaki u trajanju od po 15 dana. astma. hibridizacija i dr. npr. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja internisti~kih odjela i ambulanti. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. ~uvanja i slanja materijala te interpretacijom rezultata. Oblast: Mikrobiologija 2 mjeseca Specijalisti~ki sta` iz mikrobiologije predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. endokrinologije. Uzimanje epidemiolo{ke anamneze kod slu~ajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti 73. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro Serolo{ka dijagnostika infekcija razli~ite etiologije Uzimanje uzoraka vode za bakteriolo{ki pregled Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriolo{ki pregled Pregled stolice na helminte i protozoe Tuma~enje razli~itih mikrobiolo{kih rezultata Gleda Asistira Izvodi 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 3 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 5 0 3 internisti~kom kazuistikom na odjelima/klinikama na kojima borave. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 56. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 72. vaskularnih bolesti. Postavljanje dijagnoze Tuma~iti podatke iz postoje}ih registara masovnih oboljenja plu}a Gleda Asistira Izvodi + + + + + ++ - . 63. registara. analize podataka o oboljenjima i oboljelim iz kazuistike koje je odgovaraju}a za svaki odjel na kojem borave. – menad`menta pulmolo{kih oboljenja. – postoje}ih pristupa i prijedloga rje{enja prevencije prevaliraju}ih riziko-faktora masovnih nezaraznih bolesti iz ove oblesti. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 70. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. 58. posebno tuberkuloze i karcinoma plu}a. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – funkcionisanja pulmolo{kih odjela i ambulanti. – evidencije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. rezistotipizacija. 75. 62. 4. 65. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.

Socijalna medicina i organizacija zdravstvene za{tite 1 mjesec Specijalisti~ki sta` iz socijalne medicine i organizacije zdravstvene za{tite predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. 85. 7. menad`ment i riziko faktore cerebro-vaskularnih inzulta. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. bunara. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. 2011. Program specijalizacije se sastoji od upoznavanja sa osnovnim principima: – dnevne evidencije prijava kretanja bolesti koje vodi taj zavod. grafi~kim paketima.primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi. bunara. Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Gleda Asistira Izvodi + +/+ 87.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz biostatistike sa medicinskom informatikom predvi|a usvajanje vje{tina na osnovu dobivenih teoretskih znanja tokom teoretskog dijela edukacije. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova 92. – registara demografske i vitalne statistike. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. restorana itd.{kolske kuhinje. Statisti~ko opisivanje podataka . dezinsekcija i deratizacija Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 78. te hemato-onkolo{kih oboljenja. mjere centralne tendencije. Ocjena sanitarno higijenskih uslova u objektima za proizvodnju i preradu namirnica Dezinfekcija. – unosa i upotrebe registara bolesti. Prakti~ni rad sa korisni~kim paketima za obradu teksta. Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti epidemijskih poreme}aja zdravlja ove populacije i njihovim etiolo{kim ili faktorima rizika (izme|u ostalog i problemu pove}ane tjelesne te`ine). – monitoringa i evaluacije izvje{taja o kretanju bolesti. ili katedrama za higijenu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. i na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. analize podataka o oboljenjima i oboljelim zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti. statisti~kim paketima 82. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. mjere varijabiliteta 80. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. a kod psihijatrije na u~estalost masovnih poreme}aja stanja zdravlja populacije.ukupno 20 dana. Statisti~ka analiza podataka u nekom od postoje}ih statisti~kih paketa 81. 89. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. 77. Bakteriolo{ko ispitivanje vazduha uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta Gleda Asistira Izvodi + +/- Neurologija i psihijatrija 20 dana Specijalisti~ki sta` iz neurologije i psihijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 91. 90. Posebnu pa`nju tokom ovog sta`a. Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova Gleda Asistira Izvodi + + + + + + +/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/+/- + +/- + + + + +/+/+/- + + + Oblast: HIGIJENA I ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 1. Vje{tine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Broj Naziv vje{tine 83. Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite 94.5 mjeseci Specijalisti~ki sta` iz higijene i zdravstvene ekologije predvi|a usvajanje znanja i vje{tina iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Izrada plana rada epidemiolo{ke slu`be zavoda ili druge zdravstvene organizacije 93. . ili katedrama za socijalnu medicinu pri medicinskim fakultetima u trajanju od 1 mjesec. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. u trajanju od po 10 dana za svaku oblast . + + + + +/+/+/+/- + ++ - 88.^etvrtak. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.Centar za zra~enje. 76. 86. Planiranje i izvo|enje zdravstveno edukativnih programa 95. treba obratiti iz neurologije na u~estalost. 4. povr{inskih voda Uzimanje uzoraka za fizi~ko-hemijski pregled vode Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima dru{tvene ishrane . Pedijatrija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz pedijatrije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. Prikazivanje statisti~kih podataka tabeliranje i grafi~ko prikazivanje 79. povr{inskih voda Broj 17 – Strana 13 + + + +/+/+/+ + Oblast: Primjenjena statistika u medicini i zdravstvu (biostatistika) sa informacionim sistemima u epidemiologiji i javnom zdravstvu 1. Sta` se izvodi u zavodima za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za neurologiju i psihijatriju. – izvje{tajnih i dokumentacionih obrazaca podataka i bolesti koji su obavezni da se vode u sistemu zdravstva a koje prikupljaju zavodi. registara. U okviru ovog dijela specijalisti~kog sta`a obavezno je provesti 15 dana u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Izra~unati mjere u~estalosti vode}ih oboljenja u odnosu na poznate parametre Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH +/+ +/+ ++ +++ 84. Sanitarna inspekcija vodnih objekata vodovoda. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – evidencije. Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove 96. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije.

socijalnom. hod. psihijatrije. kineziterapija vrste vje`bi i startni polo`aji). Radna terapija u rehabilitaciji.Broj 17 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bolni~ki odjel pedijatrije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Vaskularna i Bolni~ki odjel kardiohirurgija vaskularne hirurgije Ortopedija sa Bolni~ki odjel protetikom ortopedije Traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije i traumatologije Medicinska Bolni~ki odjel psihologija i fizikalne medidefektologija cine Radiodijagnostika Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel Fizikalna medicina i fizikalne medirehabilitacija cine Profesionalna Zavod za rehabilitacija medicinu rada Godi{nji odmori Pedijatrija ^etvrtak. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska nastava Bazi~ne klini~ke specijalnosti U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 1 1 23 1 4 19 Interna medicina Bolni~ki odjel (Kardiologija. 4. interne medicine. i drugih oblasti iz kojih je bio obavezan uraditi dio specijalisti~kog sta`a. Hematologija. Edukacijske vizite. Banda`iranje i formiranje bataljka. Kineziterapija. elektrodijagnostika. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. infektologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Potrebne vje{tine: – Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti . Dokaz o u~e{}u na projektu je uslov za pristupanje specijalisti~kom ispitu. – Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom. 7.5 propisivanja. Onkologija 15 dana Specijalisti~ki sta` iz onkologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a. bolesti i operacija na lokomotornom sistemu. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Privremena proteza. neurologije. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a. Gastroenterologija. Klini~ki sastanci. – Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda . Posebnu pa`nju treba posvetiti u~estalosti i faktore rizika karcinoma a u sklopu epidemiologije karcinoma.5 odre|ivanja. Interpretacija radiolo{kih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. Radna terapija. te preventivnim i kontrolnim mjerama koje se poduzimaju u transfuziologiji prema bolestima koje se prenose krvlju i krvnim derivatima. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. Posebnu pa`nju treba posvetiti dijagnosti~kim procedurama. s posebnim osvrtom na proteze.3 odre|ivanja. gornjih i donjih ekstremiteta. vokacijskom rehabilitacijom . – timski rad.3 odre|ivanja. Pomagala. – IT . Principi kineziologije i kineziterapije (biomehanika ki~menog stuba. radnom terapijom. – Kronaksimetrija .3 odre|ivanja. Primjena fizikalnih metoda u lije~enju i rehabilitaciji posebno iza povreda. Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a. – etika i propisi. Transfuziologija 10 dana Specijalisti~ki sta` iz transfuziologije predvi|a usvajanje znanja iz ove oblasti na osnovu teoretskog i prakti~nog rada tokom ovog dijela sta`a.3 odre|ivanja. odnosno u transfuziolo{kim centrima i odsjecima za transfuziju. 2011. Sadr`aj obuke: Fizijatrijski pregled. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta. dijagnostika invalidnosti. Nefrologija. – Elektrostatus . – upravljanja sistemom. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije.krivulja . Endokrinologija Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Neurologija Bolni~ki odjel neurologije 4 3 3 Program specijalizacije: UVODNI DIO . Sta` se izvodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. sportskih povreda. interne medicine Pulmologija. – promocija zdravlja. Aplikacija fizikalnih procedura primjenjivih u rehabilitaciji. Zavr{ni ispit: Tokom specijalisti~kog sta`a specijalizant je obavezan aktivno u~estvovati u najmanje jednom nau~no-istra`iva~kom projektu iz podru~ja epidemiologije. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 23 mjeseca Ovaj dio specijalizacije se obavlja na bolni~kim odjelima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. obavezno je kolokvirati na kraju kod mentora ovog dijela sta`a uz obavezni pismeni izvje{taj specijalizanta o aktivnostima tokom ovog dijela specijalisti~kog sta`a i ura|en najmanje 1 seminarski rad na zadatu temu koju odre|uje mentor sta`a koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. koji se dostavljaju mentoru cjelokupnog sta`a iz epidemiologije. . Da bi se dobio potpis iz ovog dijela sta`a.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. pedijatrije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 1 1 1 2 2 Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za pedijatriju u trajanju od 15 dana. – komunikacijske vje{tine. Sta` se izvodi na bolni~kim odjelima za onkologiju od 15 dana. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

Polineuropatija. Laboratorijski i radiolo{ki nalazi u reumatskim i imunolo{kim bolestima Potrebne vje{tine: – Ocjena upalne aktivnosti . Psiholo{ka. Infarkt miokarda. dijagnostika i terapija poreme}aja sfinktera i seksualnih funkcija.5 odre|ivanja – Intermitentna ~ista kateterizacija . stenokardija. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. 2011. Kineziterapija. Specifi~nosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. Ateroskleroza. hematologiji i endokrinologiji.2 odre|ivanja – Interpretacija laboratorijskih nalaza . hroni~nih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.5 mjerenja – Ocjena strukturnih promjena u artritisu . Radikularne lezije. Burger .1 mjesec Pulmologija: Astma. Potrebne vje{tine: – Neurolo{ki pregled 3 pregleda Pedijatrija 1 mjesec Klini~ke i laboratorijske osobitosti dje~ije paralize i reumatskih bolesti dje~ije dobi s posebnim naglaskom na reumatsku groznicu i juvenilni hroni~ni poliartritis. Potrebne vje{tine: – Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) .3 mjerenja – Mjerenje opsega pokreta u zglobovima . Paraplegija i tetraplegija.5 mjerenja PROFESlONALNA REHABILITACIJA 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. 7. Degenerativne bolesti ki~me i vertebrogeni bolni sindromi. Terapija spasticiteta. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Potrebne vje{tine: – Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala . Invalidski sport. vaskulitis. alergija i anafilaksija.5 interpretacija – Interpretacija najva`nijih EKG promjena . Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. plu}na fibroza. hroni~ni bronhitis. Radna terapija. Farmakoterapija reumatskih i imunolo{kih bolesti. Postinfarktno stanje. Potrebne vje{tine: – Mi{i}ni manualni test . Ekstraartikularni reumatizam.3 interpretacije – Interpretacija ultrazvu~ne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima. deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zglobova i ki~menog stuba. Potrebne vje{tine: – Mjerenje opsega pokreta zgloba i mi{i}ne snage . Ortoze i druga pomagala.2 odre|ivanja – Interpretacija radiolo{kih nalaza . senzornih i emocionalnih poreme}aja. Metode dijagnostike artritisa.5 mjerenja – Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu . Cerebrovaskularni inzulti. Kolica. Mjerenje mi{i}ne snage.3 banda`iranja – Primjena funkcionalne elektri~ne stimulacije . gastroenterologiji. BAZI^NE KLINI^KE SPECIJALNOSTI 19 mjeseci Kardiologija: Hipertenzija. . Terapija bolova. Potrebne vje{tine: – Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) . Bolesti donjeg motornog neurona. kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poreme}aja. Potrebne vje{tine: – Procjena motori~ke zrelosti novoro|en~eta 2 testiranja Neurohirurgija 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 15 [kola hodanja. Rehabilitacija nakon infarkta. osovina i du`ina ekstremiteta. Radna terapija. Funkcionalne elektri~ne ortoze. Sistemske bolesti veziva. Urodinamska obrada. Ostale metode fizioterapije.2 interpretacije – Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije – Interpretacija nalaza endokrinih `lijezda Reumatologija sa klini~kom imunologijom 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti.10 propisivanja – Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije – Banda`iranje bataljka .5 interpretacija – Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubre`nih funkcija . Reumatoidni artritis. Vaskularna i kardiohirurgija 1 mjesec Oboljenja perifernih krvnih i limfnih sudova. posebno roditelja. Prilago|eni automobil. 4.1 mjesec Najva`niji klini~ki entiteti u nefrologiji. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Metode evaluacije artritisa. socijalna i profesionalna rehabilitacija.5 odre|ivanja – Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) .2 kateterizacije Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta Klini~ka ocjena intenziteta i pro{irenosti motori~kih ispada Procjena i kategorizacija senzornih. Periduralne i epiduralne infiltracije. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba sa onesposobljenjem. Tumori mozga i ki~mene mo`dine.2 mjeseca Potrebne vje{tine: – Interpretacija imunolo{kih i HLA nalaza . Psiholo{ki. Bolesti mi{i}a.^etvrtak. Elektroneuromiografija. Ankilozantni spondilitis.3 mjerenja – Mjerenje nagiba zdjelice. Mjerenje opsega. radiolo{ka i elektrodijagnosti~ka procjena visine povrede. Pomagala. du`ine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Rehabilitacije ozljeda ki~mene mo`dine Klini~ka. Rehabilitacija postreumatskih promjena ekstremiteta. Terapija spasticiteta. Terapija spazma. Prevencija i lije~enje sekundarne artroze. Psiholo{ki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Rehabilitacija hroni~nih reumatskih bolesnika Kontrakture. insuficijencija miokarda. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Prevencija dekubitusa. Artroze. Defektolo{ki pristup u edukaciji djeteta i okoline.2 odre|ivanja Neurologija 3 mjeseca Bolesti centralnog nervnog sistema. M.2 aplikacije. amiloidoza. Oboljenja i mane u kardiohirurgiji Ortopedija sa protetikom 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. Ekstrapiramidni sindromi. Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plu}a . Rasteretne stabiliziraju}e i dinami~ke udlage. Kineziterapija motori~kih ispada. Kineziterapija. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih. parkinsonizma. multiple skleroze. socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Elektrostimulacija pareti~ne muskulature. Rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom Specifi~nosti fizikalne terapije dje~je dobi.2 testiranja Rehabilitacija hroni~nih neurolo{kih bolesti Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mi{i}ne distrofije. ataksije.

mane razvoja i specifi~ne metode hirurgije male zdjelice. pra}enja i lije~enja poreme}enih trudno}a. Mora savladati upale. biopsiju. Opstetricija i fetalna medicina Sadr`aj obuke: Sta` obavezno zapo~inje radom u ra|aoni. 2 puta asistent. gdje se upoznaje s metodama otkrivanja. 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. savremenim metodama vo|enja poroda i nadzora stanja majke i djeteta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 4. testovi emocionalnog stanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Neophodna je prisutnost na 5 ra|anja blizanaca. Sinovijektomije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. izvodi 2 Amnioskopija: asistira 50. operativnih procedura (25% vremena) – eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO – OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA – 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ultrazvu~na dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. na odjeljenju. izvodi 10. Dijagnosti~ke metode uroginekologije. Operativni program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza. – promocija zdravlja. tumore. 10 asistiranja kod serkla`e. . projekcioni testovi Problemi govora i govorna rehabilitacija. – timski rad. – etika i propisi. 10 puta prvi asistent. Kroz isto vrijeme de`ura u ra|aoni najmanje 6 puta mjese~no. Amniocenteza: asistira 10. 10 manuelnih lju{tenja posteljice i 10 exploracija matri{ta. Kognitivni testovi. u operacionoj sali (70% vremena) – pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. 20 puta asistira kod vaginalnih histerektomija. Radiologija 1 mjesec Upoznavanje sa metodologijom radiolo{koih prikaza kostiju i zglobova. ginekolo{ke onkologije. Ultrazvuk GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. Nakon toga provodi na odjelima za patolo{ku trudno}u. aspiraciju cavuma uterusa. frakcioniranu abraziju. nakon ~ega najmanje izvodi samostalno po 5 poroda zadkom i 5 poroda vakum ekstarcijom. 5 samostalnih abdominalnih histerektomija. Traumatologija 2 mjeseca Politraumatizam Urgentna stanja u lokomotornoj hirurgiji. Upoznaje se detaljno sa radom ra|aone. MRI. Sam mora u~initi 10 PH-metrija. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti. Sudjeluje u vizitama na odjelu za puerpere i u radu ambulante za trudnice. Prevencija nesposobnosti. specijalizant provodi na odjeljenju za ginekologiju i aku{erstvo. Obavezno {to ~e{}e provo|enje u porodu kod vakum ekstrakcije i poroda zadkom. 7. nakon visokog poba~aja. Medicinska psihologija i defektologija 1 mjesec Psiholo{ki problemi invalidne osobe i `rtava rata ili katastrofe. terapeutskih. Artroskopska biopsija i terapija. 2011. 10 puta asistent kod konizacije i 5 samostalnih konizacija. kolposkopiju. – komunikacijske vje{tine. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a hirurgija Transfuziologija Ginekologija i aku{erstvo Opstetricija i fetalna medicina Ginekolo{ka hirurgija Reprodukcijska ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Ultrazvu~na dijagnostika Ginekolo{ka onkologija Anestezija i reanimacija Ginekolo{ka i perinatalna patologija Ginekolo{ka citodijagnostika Laboratorijska dijagnostika Neonatologija Urologija Socijalna medicina Bolni~ki odjel urologije zavodi za javno zdravstvo ili Katedra za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta 2 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ginekologije i aku{erstva 8 1 35 12 10 4 2 3 1 ½ 1 ½ 1 1 NASTAVNI PROGRAM Teoretska obuka: – predavanja. Aloartroplastike. histeroskopiju. 5 izvo|enja iste. GINEKOLOGIJA I AKU[ERSTVO 35 mjeseci Edukaciju iz ginekologije i aku{erstva u trajanju od 35 mjeseci. razgovori. Principi interpretacije: CT. Operacije: 10 puta. Ginekolo{ka hirurgija Sadr`aj obuke: Sta` sprovodi na odjelu uroginekologije. Posttraumatski stresni sindromi. diskusija sa mentorom (30% vremena) – seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) – individualni rad specijalizanta na odjeljenjima (40% vremena) Prakti~na obuka: – svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti. te 5 instrumentalnih revizija matri{ta.Broj 17 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – upravljanja sistemom. Analiza i interpretacija promjena kostiju i zglobova posebno onih u reumatskim bolestima. Patologija dojke – posebno skrining. sam vodi 2 takva poroda.

Organizacija i finansiranje zdravstvene za{tite. Teratogene nokse i lijekovi u trudno}i.^etvrtak. predoperacijske pripreme i njega bolesnika. ciljana biopsija. Mora uraditi samostalno 100 pregleda u ranoj trudno}i. Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija. novoro|en~eta kod raznih patolo{kih stanja. kvalitetom `ivota i suzbijanjem posljedica zra~enja. Vanmateri~na trudno}a. Upoznaje metode i izvodi ih (ranog otkrivanja raka. diplerska kolor tehnika. nau~i je koristiti u fetalnoj medicini i u ginekologiji. punkcija. Uroinfekcije u trudno}i. Habituralni poba~aji. lije~enje i kontrole. Organizacija prenatalne za{tite: priprema mladih za pravilan ulazak u brak. Ginekolo{ka i perinatalna patologija Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje mikroskopske i makroskopske promjene posteljice. Teme organizirane nastave: Endokrine pretrage u menstruacijskom ciklusu. Organizacija postnatalne za{tite: redovni pregledi. prognoza i terapija. invazivni Ca. Sva nastavna tema traje po 2 nastavna sata. Upoznaje i savladava terapiju {oka. Prostaglandini u opstetriciji. mogu}no{}u i izvedbom neonatalne op}e i intezivne njege. sa posebnim osvrtom na odabiranje najsvrsishodnijeg lije~enja: hirur{ka terapija. zahtjevi i kori{tenje zdravstvene za{tite. Trofonlasti~ka bolest. 7. normalne stanice. Fetalne infekcije i sindrom intraamnijalne infekcije. Kori{tenje abdominalnog i vaginalnog detektora. kolposkopija. patrona`ne posjete trudnici i novoro|en~etu. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. cervikografija. poreme}aje menstrualnog ciklusa. Karcinom jajnika. Sadr`aj obuke: Potrebe. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Ginekolo{ka onkologija Sadr`aj obuke: Upoznaje principe radijacijske i hirur{ke terapije malignoma genitala `ene. dijagnostikom i tretmanom uznapredovalog klini~kog raka. Hemoterapija genitalnog karcinoma. te histolo{ka analiza fetalnih organa. Fiziologija plodove vode. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. UROLOGIJA Edukaciju iz urologije specijalizant sprovodi na odjelu za urologiju u trajanju od 2 mjeseca. Programiranje i planiranje zdravstvene za{tite `ena u vezi reproduktivnog zdravlja. hemo i hormonska terapija. Detekcija karcinoma dojke. SOCIJALNA GINEKOLOGIJA Edukaciju iz socijalne ginekologije specijalizant sprovodi u vanbolni~koj slu`bi za zdravstvenu za{titu `ena u trajanju od 1 mjesec. Asistira kod 5 operacija na mjehuru. rutinska biometrija. Ginekolo{ke operacije. fetusa. te s na~elima. Prevencija i rano otkrivanje ginekolo{kih oboljenja. Neplodni brak. Teoretska nastava Teoretska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanja i seminara iz svih podru~ja struke. Perinatalna asfikcija ~eda. najmanje 10 kod resekcije crijeva. Sudjeluje u svim dijagnosti~kim zahvatima. asistira kod 10 korektivnih zahvata na adnexima. asistira kod 30 laparaskopija – 3 u~ini samostalno. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 17 Reproduktivna ginekologija i ginekolo{ka endokrinologija Sadr`aj obuke: Specijalizant detaljno nau~i obradu neplodnog braka. Laboratorijska dijagnostika Sadr`aj obuke: Po jednu nedjelju dana specijalizant provodi u biohemijskom i endokrinolo{kom laboratoriju. uslovi stanovanja. Normalni i usporeni rast fetusa. Karcinom vulve i vagine. Upoznaje se sa planiranjem i na~inom kontrole lije~enih bolesnica. radijacijska. metode planiranja porodice. 100 pregleda u kasnoj trudno}i. 2 operacije kile i 2 {ivanja crijeva. planiranje porodice. stres) u postpartalnom periodu. Preinvazivni karcinom vrata materice. vi{eplodna trudno}a. Dijabetes i trudno}a. Post menopauza. Kardiotokografija. Sadr`aj obuke: Upoznaje se sa osnovama urolo{ke dijagnostike i lije~enja. Opstetri~ke koagulopatije. 2 puta samostalno {ije mjehur. Sadr`aj obuke: Upoznati se sa principima asepse. Upoznaje se i sa mikrobiolo{kom i op}om laboratorijskom dijagnostikom. Endometrioza. Iz domena ginekologije upoznaje histolo{ke promjene ondometrijskog ciklusa. Demonstira mu se obdukcija fetusa – neonatusa. Rh imunizacija. Anestezija i reanimacija Sadr`aj obuke: Specijalizant nau~i teorijske osnove anestezije. Zdravstveni odgoj u vezi rizika ginekolo{kih oboljenja i trudno}e. Ultrazvu~na dijagnostika: fetalna biometrija. organizacija op}e zdravstvene za{tite sa provo|enjem mjera koje predstavljaju dio prenatalne za{tite. 2011. sprje~avanje i suzbijanje bolesti u trudno}i. OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za op}u i abdominalnu hirurgiju u trajanju od 8 mjeseci. Upoznaje se sa stadijima klini~kog raka. Uterina aktivnosti po~etak poroda. kada se upoznaje sa osnovnim metodama ~ije rezultate }e kao specijalista interpretirati. Neonatologija Sadr`aj obuke: Spacijalizant se upoznaje sa zbrinjavanjem i njegom novoro|en~eta. Ginekolo{ka urologija. 4. Samostalno mora uraditi: 2 apendektemije. te 200 pregleda kod ginekolo{ke kazaistike. Ginekolo{ka citodijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnove vaginalne eksfolijativne cito dijagnostike. . zakonska za{tita trudnica. Prijevremeni porod i tokoliza. Karcinom trupa materice. Spolno prenosive bolesti. higijena trudnice (li~na higijena. Ante-natalna dijagnostika. displazije. Planiranje porodice. benigne. Radioterapija genitalnog karcinoma. savjetovanje trudnice i ~lanova porodice. aspiracija materi{ta. higijena trudno}e. Laparoskopija i principi mikrohirurgije. s osnovnim principima nadzora novoro|en~eta u prvim danima nakon poroda. Upoznaje se sa dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klini~ki pregled. mamografija. Karcinom vrata materice: oblici. Uklju~uje se u rad hirur{ke ambulante i de`ura dva puta mjese~no. Operacije: instrumentalni prekid trudno}e kod 20 slu~ajeva – samostalno. ishrana. preinvazione i invazione neoplasti~ke promjene genitalnih organa. Fetalna maturacija. Perinatalna za{tita. asistira kod 5 HSG i persulflacija – samostalno u~ini po 2. Gleda i izvodi bojenje lipidnih stanica i test pjene (Clemens) iz plodove vode. a prakti~no nau~i tehniku inkubacije. Ultrazvu~na dijagnostika Sadr`aj obuke: Specijalizant upoznaje osnovne principe dijagnostike UZ. punkcija). probleme peri i post menopauze. EPH gestoze. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Cainsitu. fetalni protok krvi. 10 apendektomija i 10 operacija kile. sterilizacija.

sepse. hospitalne infekcije.djece i odraslih. INFEKTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Infektologija U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Bolni~ki odjel infektologije Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Op}i odjeli Dje~ija infektologija Gastroenterologija Hepatologija Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika Interna medicina Bolni~ki odjel interne medicine Kardiologija Nefrologija Pulmologija Gastroenterologija Hematologija i imunologija Endokrinonologija Pedijatrija Neurologija Klini~ka biohemija Klini~ka mikrobiologija Bakteriologija Virusologija Medicinska mikologija Medicinska parazitologija Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom zavod za javno zdravstvo 3 Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije Biohemijski laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij 4 2 1 5 2 2 ½ ½ 12 2 2 2 2 2 2 20 2 5 6 2 2 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. upotreba lijekova i nuspojave. Op}i odjeli (I. infekcije u imunokompromitiranih (AIDS). Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. terapija dehidriranog pacijenta. infekcije u imunokompro- . virusni i nepoznati). ko`ni dijagnosti~ki testovi. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. CVP. Hroni~ne i rekurentne virusne infekcije. urogenitalne infekcije. Oportunisti~ke infekcije i infekcije imunosupresivnih bolesnika. Gastroenterologija 2 mjeseca Problem akutnih i kroni~nih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski. VI/2) . uvo|enje subklavia katetera. primjena parenteralne terapije. primarna obrada rane). higijensko dijetalne mjere. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. II. nuspojave. umjetna respiracija. urgentna stanja u infektologiji dje~je dobi. Uzroci i uslovi nastanka zaraznih bolesti i njihov socijalno-medicinski zna~aj. air way. principi antibiotske i hemoterapije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. punkcija organa i {upljina. – komunikacijske vje{tine. etiolo{ke. Vje{tine: LP. Infekcije u ratnim i vanrednim stanjima. Patogenetske. Infekcije kod kongenitalnih anomalija. Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Op}i odjeli 5 mjeseci Diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. Hepatologija 2 mjeseca Akutni i kroni~ni virusni hepatitis. 7. – promocija zdravlja. Vje{tine: gastro. LP. diferencijalna dijagnoza febrilnih stanja. Ulcerozni kolitis. – upravljanja sistemom. Vje{tine: parenteralna terapija. upalne bolesti centralnog nervnog sistema. Vje{tine: intubacija. dijetni principi). Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje.Broj 17 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. otoskopija. imunolo{ke i epidemiolo{ke karakteristike zaraznih oboljenja. mijenjanje kanile. ~itanje RTG slika. patolo{ke. INFEKTOLOGIJA 20 mjeseci Op}a ambulanta sa klini~kom epidemiologijom Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektolo{kih bolesnika . respiratorne infekcije. urinarni kateter. rekto i kolonoskopija. respiratorne infekcije. Principi i metode dijagnostike zaraznih bolesti.2 mjeseca (hemoterapija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke pretrage. 4. EKG i EEG. Rje{avanje svakodnevnih epidemiolo{kih klini~kih problema na odjelima i u ambulanti. mali hirur{ki zahvati (prepariranje vene. te UZV Dje~ija infektologija 6 mjeseci Klini~ki pregled dojen~eta. interpretacija serolo{kih nalaza. Hospitalne infekcije. akutni i hroni~ni infektivni proljevi. – timski rad. problem lije~enja. urogenitalne infekcije. prehrana dojen~eta s infektivnom bolesti. (hemoterapija. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) – Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. uroinfekti. 2011. VI/1. – etika i propisi. vakcinacija. Principi njege i terapije vitalno ugro`enog djeteta. uvo|enje urinarnih katetera. u trajanju od 1 mjeseca. reanimacija. klini~ke. upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije. ocjena radne sposobnosti. respiratorne bolesti. Terapija i profilaksa zaraznih bolesti. osipne bolesti. principi i vje{tine vakcinacije. parazitarni.

dijabetologije i bolesti metabolizma. angiokardiografija. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. bronhijalna astma. sindrom glavobolje. PEDIJATRIJA 4 mjeseca Poreme}aji metabolizma vode. Poreme}aji metabolizma vode i elektrolita. jednjaka. hroni~ne bolesti plu}nog intersticija sarkoidoza. biopsijske citolo{kohistolo{ke metode. bolesti verka (verikoziteti. tuberkuloza. imuni kompleksi. citolo{ke i histolo{ke pretrage). Sjegronov sindrom. urinu. ishemi~na bolest srca. plazma stanica. ventilacijska funkcija plu}a. osnove EEG. 7. apendicitis.B statusa. (angina pektoris. {ok. peritonitis: enteroragije. konvulzije. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Neurolo{ki klini~ki pregled. Posebno zna~enje celularnog imuniteta u infektu. Fiziologija i klini~ke osobine novoro|en~eta. bolesti pleure i medijastinuma. `eluca i crijeva. epilepsija. ulkusna bolest i druge bolesti `eluca. polineuritisi. hipertenzija). poreme}aji hemostaze. Pulmologija (RTG. akutna i hroni~na renalna irisuficijencija. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka. kolecistitis. poreme}aji frekverkcije i ritma. funkcija i metod rada klini~kog epidemiologa. kolonoskopija. trombocitopenija. ko{tane sr`i. U toku specijalizacije specijalizant je obavezan obaviti odre|eni broj zahvata i postupaka: Vrsta zahvata i postupka Respiratorna insuficijencija . urinar ni kateter. prehrana. 2011. Gastroenterologija s hepatologijom 2 mjeseca Dijagnosti~ke metode bolesti jetre. hipoglikemija nedono{}e. poreme}aji crijevne cirkulacije. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. kongenitalne sr~ane mane reumatska bolest. leukemija. EPIDEMIOLOGIJA SA ZDRAVSTVENOM STATISTIKOM 3 mjeseca Ovladavanje principima i metodama epidemiolo{kog izvi|anja i epidemiolo{ke ankete. KLINI^KA MIKROBIOLOGIJA 2 mjeseca Utvr|ivati etiologiju bolesti. bronhiektazije. nefropatije. reumatoidni artritis. otkrivanju i spre~avanju bolni~kih infekcija. nefroza. upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije. Vje{tine: parenteralna terapija. 4. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. imunolo{ke. punkcija organa i {upljina. osnove humoralnog imunog odgovora. imunolo{ke pretrage. Funkcionalno ispitivanje jetre i bubrega. Principi sprje~avanja zaraznih bolesti u miru. dijabetologije i bolesti metabolizma. Specifi~nosti pregleda bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. koch. bolesti jednjaka.^etvrtak. hemoragije. Epidemiologija pojedinih grupa zaraznih bolesti (crijevne. reumatska o{te}enja. Vakcinacije. poreme}aj acidobaznog statusa i njegova korekcija. diferencijalna dijagnoza neurolo{kih sindroma. Imunolo{ke bolesti bubrega (glomerulonefritisi). b. indikatora infekta). Dijagnostika (pregled mokra}e. zatajivanje srca poreme}aji ritma srca. intrakardijalna terapija. tromboembolije). te UZV. arterijska hipertenzija. radioizotopne pretrage radiolo{ke pretrage. dispneja. UZV) 2 mjeseca EKG. hemostaza. ko`ni dijagnosti~ki testovi. Prijavljivanje zaraznih bolesti i statisti~ka obrada materijala. ~itanje RTG slika. biopsija. asistiranje kod traheotomije. tetanus. gastrointestinalna alergija. uzimanje materijala za bakteriolo{ke i virusolo{ke pretrage. cerebralna cirkulacija. sindrom vaskulitisa. ~itanje RTG slika. test optere}enja. pseudomernbranozni kolitis divertikuloza. mikrobiolo{ke. urolitijaza. Vje{tine: parenteralna terapija. malapsorpcija. poreme}aji stanja svijesti i motornog razvoja. bronhoskopija) 2 mjeseca Radiolo{ke pretrage. mikarditis i perikarditis. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 19 mitiranih (AIDS). gastritis. mogu}nost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. policitemija. osnove EKG u dje~joj dobi. ratu i elementarnim nepogodama. radiologija u kardiologiji. transplantacija srca. limfocita. ulcerozni kolitis. epilepsije. iritabilno crijevo. trovanja. hospitalne infekcije. bronhitis i emfizem plu}a. osnove elektromiografije. infekcija mokra}nog sistema. {ok. bilijarnog trakta. u zajednici s klini~kim mikrobiologom sudjelovati u pra}enju. Elektroforetske i imunoelektroforetske promjene serumskih bjelan~evina. infekcijski i drugi endo i miokarditisi. Nefrologija 2 mjeseca Sindromi (nalaz urina nefrilis. infarkt miokarda). bolesti grarkulocita. metabolisti~ke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre. punkcija organa i {upljina. biohemijske pretrage. polineneuropatije. mijelodisplazije. sepse. cor pulmonale. bolesti slezene. hroni~ne bolesti jetre Neurolo{ki status u odnosu na razvojnu dob. LP. uzimanja uzoraka za bakteriolo{ku obradu mokra}e-kultura. EKG i EEG. utvr|ivati terapiju i njezin efekt. dijagnosti~ke metode (biokemijske. opstrukcija mokra}nih putova. tjelesnih teku}ina i ko`e. kateterizacija srca. sindrom malapsorpcije. Gasne analize u dijagnostici respiratornih infekcija. reumatska bolest. elektrolita i A. te UZV Centar za intenzivnu njegu infektolo{kih bolesnika 3 mjeseca Neuroinfektolo{ki pregled. upoznavanje sa citolo{ko-hematolo{kom i mikrobiolo{kom dijagnostikom limfnih ~vorova. monocita. umjetna respiracija. nuklearna kardiologija. Specifi~nosti kardiolo{kog pregleda djeteta. kaplji~ne …). savremene metode u dijagnostici. urgentni infektolo{ki bolesnici. bilirubina. toksikoza. biopsija jetre. lNTERNA MEDICINA 12 mjeseci Kardiologija (EKG. ehoakardiografija i dopler. reanimacija. EEG Dijagnoza bolesti bubrega i mokra}nih putova. principi antibiotske i hemoterapije. `utica. poreme}aji metabolizma. ko`ni dijagnosti~ki testovi.intubacija Broj zahvata i postupaka 10 10 . urinar ni kateter. Principi i metode suzbijanja i sprje~avanja zaraznih bolesti. KLINI^KA BIOHEMIJA 1 mjesec Upoznavanje sa biohemijskim i citolo{kim pretragama relevantnim za infektologiju (promjene u krvi. LP. akutne i kroni~ne upale CNS. uvo|enje privremenog pace maker.umjetno disanje . EKG i EEG. glomerulopatije. punkcija perikarda. sistematski eritemski lupus. Zadaci. tubulointersticijske bolesti bubrega. mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija. nefropatije. imunolo{ki razvoj djeteta. prehrana. mali hirur{ki zahvati. nuspojave. likvoru i tkivnim te~nostima). hepatitis. crohnova bolest. dermatomiozitis. makrofaga. naj~e{}e anomalije srca. kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisti~na fi broza Hematologija i imunologija 2 mjeseca Struktura i funkcija ko{tane sr`i i uop}e imunopoetskog sistema. transplantacija ko{tane sr`i. bolesti perikarda. akutne i hroni~ne upale plu}a. anemija. ciroza. gastroskopije. tromboflebitis. radioizotopske pretrage. urgentna stanja u neurologiji. testovi funkcije bubrega. endokarditis. Endokrinologija i bolesti metabolizma 2 mjeseca Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. ispitivati osjetljivost izoliranih uzro~nika te na osnovu izvr{enog. upoznavanje sa na~inom uzimanja materijala za mikrobiolo{ku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija.

Broj 17 – Strana 20
- ambu ventilacija - aparaturna ventilacija Zastoj srca - masa`a srca - defibrilacija - medikamentozna konverzija Toaleta di{nih putova Subklavia kateter CVP Braunila Periferna vena Urinarni kateter Nazogastri~na sonda Lumbalna punkcija Subokcipitalna punkcija Traheotomija asistencija Skarifikacija Punkcija ko{tane sr`i Punkcija limfnog ~vora Mikrobiolo{ka, citolo{ka, bakteriolo{ka dijagnostika - Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) - Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.)

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
10 10 10 10 10 25 10 10 20 25 15 50 50 10 2 2 5 5

^etvrtak, 7. 4. 2011.

20 50

INTERNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije : Plan specijalizacije:
[IRA TEMATSKA OBLAST

OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci)

U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Uvodni dio - op}a Medicinski 1 teorijska nastava fakultet INTERNA MEDICINA Bolni~ki odjel 18 interne medicine Kardiologija 4 Pulmologija 2 Gastroenterologija Hematologija Nefrologija Endokrinologija Reumatologija i imunologija INFEKTOLOGIJA NEUROLOGIJA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA NUKLEARNA MEDICINA RAD NA INTERNOM ODJELU Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel neurologije Hematolo{ki i biohemijski laboratorij Bolni~ki odjel nuklearnemedicin e Bolni~ki odjel interne medicine 3 2 2 2 3 2 2 2

2 21

PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom,

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. RAD NA INTERNIM ODJELIMA Kardiologija i koronarna jedinica 4 mjeseca Sadr`aj obuke: Obrada bolesnika u ehokardiografskom kabinetu. Specijalizant se upoznaje sa indikacijama, metodologijom i interpretacijom ehokardiografskih nalaza (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova). Upoznati dinami~ku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, interventne metode na koronarnim i perifernim krvnim `ilama i metode elektrofiziolo{kog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i pra}enje rada elektrostimulatora srca. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta, Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. Pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. Rad, odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru, odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama, tuma~enjem rezultata, odnosno osamostaljuje se za samostalni rad u ergometriji. Kardiolo{ka obrada bolesnika u sali za kateterizaciju (invazivna dijagnostika) gdje se upoznaje sa indikacijama, kontraindikacijama i metodama invazivne dijagnostike. Specijalizant mora da ovlada sljede}im vje{tinama: – ergometrijsko testiranje – konverzija ritma primenom DC {oka (sinhronog i asinhronog) – perikardna punkcija – mjerenje venskog pritiska – ugradnja privremenog pejsmekera (preko jugularne vene) – Doppler perifernih arterija i vena. – principi kontinuiranog mjerenja pritiska (Holter metoda). Po zavr{etku sta`a kolokvijum. Pulmologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a; Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji; Nespecifi~ne bolesti bronhija, plu}a i pleure; Tumori u grudnom ko{u; Respiracijska insuficijencija, tromboembolisam, cor pulmonale; Plu}na i vanplu}na tuberkuloza; Klini~ki i odeljenski seminari, prikazi. Prakti~ni dio: pregled pulmolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Aktivan rad na klini~kim odeljenjima Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odeljenju).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

Broj 17 – Strana 21

Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom Upoznati pulmolo{ku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sistema, alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. Gastroenterologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja i inovacije iz gastroenterologije i hepatologije Prakti~ni dio: – Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici - 160 – asistencija u rutinskoj, urgentnoj i operativnoterapijskoj endoskopiji organa za varenje - 60 – asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji - 60 – asistencija u laparaskopiji - 10 – punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa 10 punkcija – slijepa biopsija jetre - 5 biopsija – Slijepa biopsija tankog crijeva - 5 biopsija – Asistencija u timu za litotripsiju - 30 – Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva, jetre i pankreasa - 40 – Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje Asistencija u scintigrafskim i RIA ispitivanjima GIT-a - 20. Po obavljenom sta`u kolokvijum - provera uspeha savladanog gradiva. Hematologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Odabrana poglavlja iz hematologije Klini~ki seminari Obavezno prisustvo stru~nim sastancima hematolo{ke sekcije Rad sa nastavnikom. Prakti~ni dio: – Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrednosti hematolo{kih analiza, dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. – Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. – Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima, agranulocitozama i akutnim leukemijama, hipoglikemijama, hiperkalijemijama i hipokalijemijama, cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl.). – Upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lije~enje hematolo{kih bolesnika, Centar za transplantaciju ko{tane sr`i i Centar za hemofilije. – Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i, laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma, imunofenotipizacija, citogenetika) – Upoznavanje sa na~inom izvo|enja punkcije ko{tane sr`i i samostalno izvo|enje i upoznavanje sa izvo|enjem biopsije kosti i indikacijama za biopsiju, upoznavanje sa izvo|enjem i indikacijama za lumbalnu punkciju. – Upoznavanje sa terapijskim procedurama (protokolima) u lije~enju akutnih leukemija, malignih limfoma i drugih malignih hematolo{kih oboljenja. – Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih.

Upoznavanje sa principima supstitucione transfuziolo{ke terapije kod deficita pojedinih komponenti krvi i na~ini primjene raznih krvnih derivata. – Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje, op}a njega, antipiretska terapija i sl.). – Upoznavanje sa indikacijama za citofereze i plazmafereze i na~ini primjene. – Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u hematologiji i primjena radioizotopa (vijek eritrocita, trombocita). – Upoznavanje sa indikacijama obrade ko{tane sr`i za kulture }elija. Po obavljenom sta`u kolokvijum. Nefrologija 2 mjeseca Sadr`aj obuke: – Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika, pregled nefrolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. – Ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) – Upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvu~nu dijagnostiju u nefrologiji, radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. – Urgentna stanja u nefrologiji – Funkcionalno ispitivanje bubrega – Upoznavanje sa hemodijalizom i peritonalnom dijalizom – Upoznavanje sa plazmaferezom – Upoznavanje sa pripremom za transplantaciju i lije~enje bubrega. Po obavljenom sta`u obavezan kolokvijum. Endokrinologija s dijabetologijom 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda, {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada, tuma~enje baznih vrijednosti hormona, izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija, dopunske dijagnozne metode i lije~enje). Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine. Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Rad u jedinici intenzivne i urgentne nege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama, hipoglikemiji, akutnoj hipokalcemiji, adisonskoj i tireotoksi~noj krizi). Upoznavanje sa primenom vizualizacionih tehnika u endokrinologiji (ultrazvuk, nuklearna medicina, CT i magnetna rezonanca). Ovladavanje postupcima intenzificirane inzulinske terapije u dijabetesu (indikacije, kontraindikacije, mere kontrole). Upoznavanje sa indikacijom i primjenom inzulinskih pulzatilnih pumpi. Ovladavanje principima supstitucijske terapije kod deficita pojedinih ili grupa hormona. Ovladavanje principima supresione terapije kod hiperfunkcije endokrinih `lijezda. Upoznavanje sa laboratorijskim metodama u endokrinologiji, posebno sa RIA postupcima. Po obavljenom sta`u obavezno je polaganje kolokvijuma.

Broj 17 – Strana 22

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

Reumatologija i imunologija 3 mjeseca Sadr`aj obuke: Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja. Samostalno vo|enje istorije bolesti za najmanje 10 bolesnika. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Savladavanje tehnike punkcije zglobova sa intraartikularnim davanjem lijekova - samostalno izvo|enje 10 procedura. Savladavanje tehnike lokalne primene lijekova (periradikularno, periartikularno, enteze) samostalno izvo|enje 20 procedura. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja, zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih, celularnih), principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. Alergolo{ka-imunolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. Asistencija u rutinskoj i urgentnoj dijagnostici i adekvatnoj pomo}i u stacionaru i poliklinici. Asistencija i u~e{}e u proceduri dozno provokativnih testova u poliklinici i dnevnoj bolnici. Ovladavanje tehnikom izvo|enja sternalne funkcije pleuralne, perikardne i abdominalne i uzimanje uzoraka arterijske krvi po tri intervencije. Obuka aplikacija ambu maske i intubacije, traheotomije, vje{ta~kog disanja i dehidrilacije. Asistencija i obuka u izvo|enju ko`nih proba, biopsije ko`e, potko`nog tkiva i mi{i}a sa interpretacijom. Samostalno izvo|enje i asistencija u izvo|enju specifi~nih testova in vivo. Po obavljanju sta`a kolokvijum. INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Pregled infektolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnostni~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem zaraznih bolesti i upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji. Aktivan rad sa bolesnicima na sljede}im odjeljenjima: Odjeljenju za infekcije gastrointestinalnog trakta Odjeljenju za infekcije hepatobilijarnog sistema Odjeljenju AIDS-a Odjeljenju za nejasna febrilna stanja Odjeljenju za intenzivnu njegu i reanimacije. Po obavljenom sta`u kolokvijum. NEUROLOGIJA 2 mjeseca Sadr`aj obuke: Teoretski dio: Uvod u neurologiju, neurolo{ka propedeutika, savremeni pristup u neurologiji; Dijagnostika neurolo{kih oboljenja; Kome - diferencijalna dijagnoza, reanimacija, lije~enje; Glavobolja; Cerebrovaskularne bolesti; Epilepsije i drugi paroksizmalni poreme}aji; Neuromi{i}ne bolesti; Kraniocerebralne povrede; Ekstrapiramidne bolesti. Dje~ja neurologija (naglasak je na grani~na podru~ja sa internom medicinom). Prakti~ni dio: Pregled neurolo{kog bolesnika, planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.

Ovladati dijagnostikom i lije~enjem naj~e{}ih neurolo{kih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne teku}ine. Upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled o~ne pozadine. Urgentna neurologija. LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Sta` iz laboratorijske dijagnostike ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa hematolo{kim, biohemijskim i drugim laboratorijskim pretragama koje se primjenjuju u obradi internisti~kog bolesnika. NUKLEARNA MEDICINA 2 mjeseca Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim, hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima, kao i u terapiji pojedinih oboljenja, i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna kardiologija i pulmologija: Radiokardiografija; Nuklearna miokardiografija; Nuklearna ventrikulografija; Farmakolo{ki stres testovi; Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. Nuklearna gastroenterohepatologija: Kvantitativne scintigrafske metode za ispitivanje gastrointestinalnog sistema; Scintigrafija i SPET jetre; Hepati~ka radionuklidna angiografija; Imunoscintigrafija karcinoma kolona i rektuma; Hepato-bilijarna scintigrafija i procjena motiliteta holeciste. Nuklearna onkologija i hematologija: Nuklearno-medicinske metode u onkologiji; Imunoscintigrafija i radioimunoterapija malignih tumora; Ispitivanja ferokinetike i eritropoeze kao i kinetike i vijeka trombocita; Ispitivanje apsorbcije i metabolizma vitamina B12; Scintigrafija slezene i limfnog sistema. Nuklearna endokrinologija: Kvantitativni testovi i racionalna nuklearno-medicinska dijagnostika tireoidnih disfunkcija; Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda i tumora hromafilnog tkiva; Scintigrafija paratireoidnih i pljuva~nih `lijezda. Nuklearna nefro-urologija i nuklearna osteologija: Radiorenografija i karakteristike patolo{kih radiorenograma; Odre|ivanje renalnih klirensa; Scintigrafija bubrega; Nuklearno-medicinske metode u procjeni uspjeha transplantacije bubrega i andrologiji; Scintigrafija skeleta u benignim i malignim bolestima kostiju. Po obavljenom sta`u kolokvijum. RAD NA INTERNOM ODJELU 21 mjesec Rad na internom odjelu ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji omogu}i prakti~nu primjenu ste~enih znanja i vje{tina. Ovo uklju~uje rad na odjelu i u poliklinici, te de`urstva. Bolni~ko pra}enje bolesnika putem odgovaraju}ih medicinskih protokola. Medicinska dokumentacija i evidencija. KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 Klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija Intenzivna njega Bolni~ki odjel intenzivne njege Infektologija Bolni~ki odjel infektologije 1 1 2

Uvodni dio - op}a teorijska nastava Uvodni dio

^etvrtak, 7. 4. 2011.
Farmakolo{kotoksikolo{ki laboratorij Neurologija Pedijatrija Farmakologija s toksikologijom Farmakologija Kardiologija Gastroenterologija Klini~ka imunologija i reumatologija Intenzivna njega Endokrinologija i dijabetes Nefrologija Psihijatrija Klini~ka pedijatrijska toksikologija Toksikologija Zakonodavstvo

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Farmakolo{ko-toksik olo{ki laboratorij Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Farmaceutska industrija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel intenzivne njege Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolnica Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Kontrolni laboratorij ½ ½ 1 12 6 2 2 2 2 1 1½ 2 2 3½

Broj 17 – Strana 23 1 mjesec

Pedijatrija Zna~ajke primjene lijekova u dje~joj dobi.

1

Godi{nji odmor

4

Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci Klini~ka farmakologije 1 mjesec Savladavanje tra`enja podataka o nuspojavama i priprema izvje{taja za prijavitelje i farmaceutsku industriju. Intenzivna njega odraslih 1 mjesec Savladavanje osnovnih tehnika obrade i lije~enja otrovanih narkomana. Infektologije 2 mjeseca Savladavanje osnovnih principa lije~enja zaraznih bolesti Farmakolo{ko-toksikolo{ki laboratorij 15 dana Interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi Neurologija 15 dana Uvid u lije~enje glavnih neurolo{kih bolesti

KLINI^KA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 12 mjeseci Bolnica - rje{avanje terapijskih i toksikolo{kih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta - priprema klini~ko-farmakolo{kih mi{ljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klini~kom eksperimentu na ambulantnim bolesnicima (bar 4). Laboratorij - sudjelovanje u eksperimentima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izra~unavanja), priprema plana ispitivanja, provedba eksperimenta, priprema zavr{nog izvje{taja - (bar 3). Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjelesnim teku}inama. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH - Ured za farmakovigilanciju: – upoznavanje s aktivno{}u Ureda, – prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Slu`enje dokumentacijom Ureda koja redovno sti`e iz SZO, bibliotekom Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; – upoznavanje s radom bolni~ke komisije za lijekove, radom na bolni~koj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.); – upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija – priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. – upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Instituta za klini~ku farmakologiju pri medicinskom fakultetu (npr. za potrebe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine). Kolokvij. FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istra`iva~kim institutom) 6 mjeseci Upoznavanje laboratorijskih tehnika i vje{tina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.). Upoznavanje manipulacija s laboratorijskim `ivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje `ivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija ko`e i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija. Upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih `ivotinja u stajama, razli~ite vrste anestezije, rad anestezije. Decerebracija, tehnike rada i mjerenja u~inka lijekova. Krvni pritisak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. U~inak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetani~ka potencijacija, itd.), biohemijske metode, vezanje: za receptor, u~inci lijekova na neurotransmitere; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno ozna~ene materije: ispitivanje akutne i hroni~ne toksi~nosti; pretra`ivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja eksperimenta; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na `ivotinjskim modelima: vo|enje laboratorijskog dnevnika, bilje`enje rezultata pokusa: statisti~ka obrada rezultata pokusa na ra~unalu, sudjelovanje u pripremi nau~nih radova s rezultatima provedenih eksperimenata; sudjelovanje u pripremi nau~nih i stru~nih skupova, predavanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolo{ko-toksikolo{kog mi{ljenja

prevencije lije~enja. bioekvivalencija lijekova): . – etika i propisi. proizvodnji uporabi. – upravljanja sistemom. KLINI^KA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. 2011. nadalje prepoznavanju otrovanja. INTENZIVNA NJEGA 2 mjeseca 6. – timski rad. te pretra`ivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Evropi i SAD. priprema biolo{kog materijala za analizu. upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima. ekotoksikologija (uzorkovanje. . 7. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. pankreasa i jetre Funkciono ispitivanje endokrinih `lijezda Funkciona ispitivanja `iv~anog sistema Sta` iz drugih grana Klini~ka fiziologija u internoj medicini Zarazne bolesti Klini~ka fiziologija i hirurgija Pedijatrija Neuropsihijatrija 1 Bolni~ki odjel kardiologije 2 Bolni~ki odjel gastroenterohep atologije 2 Bolni~ki odjel endokrinologije Bolni~ki odjel neurologije 11 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel neurologije i psihijatrije 2 1 5 1 2 2 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Kontrolni laboratorij. upu}ivanje klini~ko-toksikolo{kih informacija u druga sredi{ta u dr`avi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biolo{kom materijalu). 4. Upoznavanje s principima zakonodavstva podru~ja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klini~ke farmakologije i toksikologije. . HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. Intenzivna njega Pedijatrijska klinika . primjena sredstava za{tite kod intervencija u kriznim stanjima. Naglasak je na ciljanom radu u vezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pa`nju na slu`enje literaturom ovih podru~ja. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2.5 mjeseci Klini~ko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7.krizna stanja (ovladavanje pretra`ivanjem baze podataka. Ambulanta . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja.informacijski centar: prakti~ni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima.prepoznavanje otrovanja u djece. ZAKONODAVSTVO 1 mjesec Federalno ministarstvo zdravstva. kardiologije i nefrologije TOKSIKOLOGIJA 3. priprema klini~ko-toksikolo{kih informacija. tlu i biosferi. postupci s otrovnim djetetom (op}i detoksikacijski i specijalni antidotski). postupaka s akutno i hroni~no otrovanim u smislu pra}enja.farmakokinetska i toksokinetska izra~unavanja (izra~unavanja farmakokinetskih parametara i simulacija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu. vodi. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1. UVODNI DIO Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti 8 mjeseci Teoretska i prakti~na nastava iz oblasti klini~ke fiziologije organizovana na medicinskom fakultetu. KLINI^KA FIZIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE 4 2 1 Funkciono ispitivanje respiratornog sistema Funkciono ispitivanje kardiovaskularnog sistema Funkciono ispitivanje digestivnog sistema. aktivno sudjelovanje u lije~enju akutno otrovane djece. sudjelovanje u izradi toksikolo{kih mi{ljenja). upoznavanje tehnika dekontaminacije.5 mjeseci 8. MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA (mjeseci) (mjeseci) STA@A Medicinski 9 fakultet 1 8 16 1.Broj 17 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teoretska i prakti~na nastava iz ove oblasti Klini~ka fiziologija Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti Funkcija ispitivanja bubrega Imunolo{ka ispitivanja Bolni~ki laboratorij univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel imunologije univerzitetsko-k lini~ke bolnice Bolni~ki odjel pulmologije U@A OBLAST ^etvrtak. otkrivanje otrova brzim priru~nim testovima). Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca Program i vje{tine od 1-8 obuhva}aju sve aktivnosti na podru~ju racionalne farmakoterapije. klini~kog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa. pedijatrijske gatroenterologije. metode otkrivanja. analiza otrova u zraku. Nakon svakog boravka kolokvij. individualizacija terapije. KLINI^KA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca Bolnica . – komunikacijske vje{tine.odjeli neuropedijatrije.

odre|ivanje du`ine `ivota leukocita i trombocita. Upoznaje se sa metodologijom funkcionalnih ispitivanja organa i sistema ~oveka. klirens ureje.). Upoznaje se sa dijagnostikom poreme}aja eritrocitne loze (radioizotopsko odre|ivanje eritopoeze. Ispitivanje zapremine i fizikohemijskih karakteristika tjelesnih te~nosti 4 mjeseca Specijalizant se upoznaje sa metodama mjerenja volumena. 7. 2011. osposobljava se za analizu. poreme}aja koagulacije i fibrinolize (vrijeme koagulacije krvi. Funkcionalno ispitivanje endokrinih `lijezda 2 mjeseca Upoznaje se sa funkcionim testovima i nalazima dobijenim ispitivanjem hipofize (adenohipofiza radioizotopske. kao i dinamiku promena koje nastaju pri korekciji homeostaze. reapsorpacije i sekrecije proksimalnih tubula (odre|ivanje tubularnog transporta glukoze. scintigrafija srca i njegovih {upljina. procjena difuzijskog kapaciteta plu}a. kumarinske i trombolizne terapije. radioizotopsko ispitivanje plu}ne cirkulacije. gasne analize u mirovanju i ergometriji. enzimopatija i hemoglobinopatija). test hemiluminiscencije). brzom dijagnostikom i urgentnom korekcijom ovih disbalansa. amonijum hlorid. 5. enzimsko testiranje renina ili angiotenzina). biolo{ko. plazme. metodama ispitivanja energetskog metabolizma. citohemijska karakterizacija poreme}aj leukocita). flebografija. visokozimetrija) ispitivanje raspiratornih poreme}aja aciobazne ravnote`e. sa postupcima izvo|enja alergolo{kih ko`nih testova i osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. interstinalne apsorpcije (radioizotopske metode i dr. sti~e prakti~na znanja o kontroli funkcija pojedinih sistema u bolesnika sa poreme}enom hemeostazom (posebno vodeno-sonom) i acidobaznim disbalansom. Upoznaje se sa metodologijom klini~kih i biohemijskih ispitivanja nutritivnog statusa. osmotskog klirensa i klirensa slobodne vode). o ispitivanjima posttransfuzionih. detekcija hemolize. imunofluorescentne metode. pCO2 baznog ekcesa). biohemijske analize. hisografija) neinvazivnog ispitivanja hemodinamike (elektrokardiografija. osnovama dijetetike (ispitivanje i odre|ivanje ukupnih kalori~nih potreba. 4.). radioizotopska kvantitativna selektivna kardiografija. pristupe izu~avanja regulacionih sistema u fiziolo{kim i patofizilo{kim uslovima. vrijeme krvarenja. laboratorijsko pra}enje heparinske. vaskularnog integriteta (test kapilarne rezistencije. ehografija. za ispitivanje funkcionalnog stanja i funkcije limfocita (testovi aktivacije limfocita. 6. alkalne rezerve. trombocitnih faktora). Upoznaje se sa metodama i osposobljavanja za tuma~enje nalaza dobijenih ispitivanjem pojedinih baza hemostaze. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 25 KLINI^KA FIZIOLOGIJA 16 mjeseci Specijalizant upoznaje principe i istra`ivanja. realna angiografija). Sti~e znanja iz metodologije ispitivanja pankreasa i jetre i osposobljava se za tuma~enje nalaza. PAH diodrast). Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem bubre`ne cirkulacije (odre|ivanje zapremine protoka krvi i plazme PAH i diodrast. registracija krivulja protok/volumen i izvedeni parametri. pojedinih hranljivih materija). brzine i obnove `eljeza u krvi u toku 24 ~asa. povr{inskih imunoglobilina V }elija). adhezivnosti. Detaljno se upoznaje sa na~inom pripremanja i klini~kom aplikacijom parenteralnih rastvora. PSP test). mjerenje rastegljivosti plu}a. obilje`enim eritrocitima. antipirinom. upoznaje se sa nalazima dobijenim endoskopskim ispitivanjem. Ovladava metodama ispitivanja krvnog pritiska. 4. sa odre|ivanjem koli~ine elektrolita i opasnih sastojaka koji uti~u na raspodjelu vode i odr`avanje osmotske ravnote`e (standardne laboratorijske metode). savremene metode kori{}enjem celularnih i subcelularnih sistema. . intubacione i scintigrafske metode). radioimunolo{ko ispitivanje digestivnih hormona). glumerularne filtracije (klirens inulina. ferokinetike. za procjenu funkcionog stanja granulocita (hemotaksa. Savladava znanja o imunologiji krvnih grupa i njihovoj prakti~noj primeni. osposobljava se za dijetetsku korekciju u stanjima op}e i specifi~ne malnutracije i hiperalimentacije. protok/ volumen sa sobnim vazduhom i smjesom HeO2. odre|ivanje osmolarnosti krvi i mokra}e. Upoznaje se sa metodama hemodijalize. radioizotopsko odre|ivanje protoka i rezidualnog urina). mokra}ne be{ike (elektromiografija. bilo{ko doziranje pojedinih od hormona. EDTA). leukocitne loze (kvantitativna i kvalitativna skretnja bijele krvne slike. sekretorne funkcije distalnih tubula (odre|ivanje izlu~ivanja H jona. odre|ivanja sastava tjelesnih te~nosti i pra}enja acidobazne ravnote`e sa mjerenjem i izu~avanjem raspodjele vode u razli~itim tjelesnim prostorijama (metode razrje|enja te{kom vodom. sekrecije (klasi~ne metode. odre|ivanja pH krvi.^etvrtak. savladava indikacije za upotrebu nutritivnih rastvora i ishrane . radioizotopska metoda). Ispitivanje hematopoeznog sistema i homeostaze 2 mjeseca Osposobljava se za tuma~enje nalaza osnovnih laboratorijskih hematolo{kih ispitivanja i nalaza biohemijskih citolo{kih analiza u ovoj oblasti. 2. 7. pletizmografija. sa mjerenjem pokazatelja acidobaznog bilansa (metode. funkcije bubrega zbirnim testovima (radiorenografija. angiografija. vazoporesinski test. Sti~e prakti~na znanja o kontroli fiziolo{kih parametara u koronarnoj jedinici. raepsorptivne funkcije distalnih i sabirnih kanali}a (test dilucije i koncentracije. pankreasa i jetre 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem motorike pojedinih dijelova digestivnog sistema (radiolo{ke procedure. test optere}enja). plu}ne mehanike (penumotohografija. 3. radioaktivnim natrijumom i dr. ITV test. scintrigrafija bubrega. Osposobljava se za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjima. viskoznost krvi). Sti~e znanja o savremenim laboratorijsko-dijagnosti~kim testovima iz imunohematologije. du`ine `ivota eritrocita. Funkcionalno ispitivanje kardiovaskularnog sistema 2 mjeseca Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza invazivnog ispitivanja hemodinamike (kineventrikulografija. razgradnih proizvoda fibrina. otkrivanje povr{inskih antigena T }elija. odre|ivanje faktora koagulacije. Funkcionalno ispitivanje respiratornog sistema 1 mjesec Upoznaje se sa metodama i tuma~enjem nalaza dobijenih ispitivanjem plu}ne ventilacije (standardna spirografija. pO2. peritonealne dijalize i drugim postupcima ekstrakorporalne depuracije. radioizotopske metode ispitivanja perifernog krvotoka i radioimunolo{ke metode ispitivanja kardiovaskularnog sistema). protrombinsko vrijeme. koronarografija.Funkcionalno ispitivanje digestivnog sistema. tuma~enje i prakti~nu primenu dobijenih podataka: 1. serolo{ke analize komplementa). Imunolo{ka ispitivanja 1 mjesec Upoznaje se sa klini~ko-laboratorijskim metodama za dokazivanje antigena i antitijela (parcipitacione. kreatinina. Upoznaje se sa metodama i nalazima dobijenim ispitivanjem realne hipertenzije. u dijagnosti~ke svrhe ispituje uticaj izazvanih poreme}aja odre|enog homostaznog sistema na funkcije pojedinih organa ili sistema. difuzije i plu}ne cirkulacije (ispitivanje raspodjele inhaliranih gasova. poreme}aja trombocita (odre|ivanje broja trombocita. 8. inhalaciona scinigrafija plu}a). hemoliti~kih i drugih reakcija i upoznaje principe lije~enja nadoknadom krvi.per os i tuba`om. odre|ivanje procentualnog odnosa T i V limfocita. Funkcija ispitivanja bubrega 2 mjeseca Ovladava tuma~enjem nalaza dobijenih rutinskim pregledom mokra}e i odre|ivanjem sadr`aja jedinjenja neproteinskog azota u krvi. radioimunolo{ke tehnike.

dimijelinizuju}ih o{te}enja centralnog nervnog sistema i perifernih nerava. neurohipofize . ispitivanje bilansa minerala uz pumo} markera). principe postoperativne njege bolesnika. Prakti~no radi u specijalisti~ko-konsultativnoj ambulanti za funkciona ispitivanja i dijagnostiku. endokrinog pankreasa (biolo{ko doziranje insulina. reografskim. Upoznaje se sa metodama ispitivanja i dokazivanja hipertenzije endokrinog porekla. 7. hromatografske. dehidracija. test infuzije hipertoni~kih rastvora. doziranja i ne`eljenih efekata lijekova u dje~ijoj dobi. klini~koj alergologiji. SPECIJALISTI^KI STA@ IZ DRUGIH GRANA Klini~ka fiziologija u internoj medicini 5 mjeseci Specijalizant savla|uje osnovna znanja iz etiopatogeneze. KLINI^KA IMUNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet Osnovna teorijska 1 mjesec nastava Teoretska i 8 mjeseci prakti~na nastava iz ove oblasti 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti pedijatrija Transplantacija tkiva i organa Imunolo{ki laboratorij UKB Bolni~ki odjeli interne medicine 8 mjeseci U@A OBLAST Prakti~an stru~ni rad 8 mjeseci Bolni~ki odjeli pedijatrije 2 mjeseca Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti zarazne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti maligne bolesti Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti dermatologija Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti neurologija Bolni~ki odjeli za transplantaciju i Zavod za transfuzijsku medicinu FBIH Bolni~ki odjeli infektologije 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjeli onkologije 2 mjeseca Bolni~ki odjeli dermatologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije 1 mjesec UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. {titne `lijezde.). upoznaje se sa intenzivnim lije~enjem takvih bolesnika i osposobljava da kori{}enjem i sintezom raspolo`ivih dijagnosti~kih pokazatelja sagledava i prati stanje bolesnika u cjelini. klini~ke dijagnostike poreme}aja hemeostaze i disfunkcije pojedinih organa ili sistema u razli~itim urgentno nastalim stanjima u internoj medicini. upoznaje se sa metodama ispitivanja `iv~anog sistema . Savla|uje dijagnostiku i lije~enje urgentnih stanja u neurologiji. paratireodinih `lijezda. upoznaje se sa klini~kom slikom i klini~kom dijagnostikom {oka. 9. angiografija i ispitivanje mo`danog krvotoka). toksi~ne i alergijske reakcije bolesnika na lijekove. crush sindroma. farmakoterapiju i reanimatologiji. Prou~ava etiologiju. Sti~e osnovna znanja iz oblasti medicinske psihologije i to naro~ito psihologije somatskih bolesti.Broj 17 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. dijagnostiku. akutnih delirijuma i konfuznih stanja. klini~ku sliku i lije~enje intoksikacija izazvanih razli~itim biolo{kim etiolo{kim faktorima. ovladava dijagnosti~kim metodama i lije~enjem naj~e{}ih urgentnih stanja u ovoj grani medicine. radioizotopske i radioimunolo{ke metode). Upoznaje postupke reanimacije. endokrinologiji i bolestima metabolizma. Klini~ka fiziologija i hirurgija 2 mjeseca Ovladava etiopatogenezom. fluorimetrijske i kolorimetrijske metode). prou~ava patogenezu i sti~e znanja iz diferencijalne dijagnostike i lije~enja urgentnih stanja koja mogu nastati u toku sli~nih zaraznih i nezaraznih oboljenja. biomagnetskim i imunopatolo{kim. opekotina. Upoznaje na~ine primjene. Zarazne bolesti 1 mjesec Specijalizant izu~ava etiopatogenezu. Funkcionalno ispitivanje `iv~anog sistema 1 mjesec Ovladava znanjima pregleda likvora (biohemijska. radioizotopskim (scintigrafija mozga. konvulzije) i postupcima reanimacije u dje~ijoj dobi. ovladava njegom i ishranom takvih bolesnika. jedinicama intenzivne njege bolnica i osposobljava se za samostalno rje{avanje klini~ko-fiziolo{kih problema u timskom radu. Upoznaje osnovne principe njege i ishrane dojen~eta i malog djeteta.dehidratacioni test. pulmologiji. pituitrinski test). fosfata. Upoznaje neurolo{ke poreme}aje nastale u toku hipoksemija i endogenih intoksikacija organizma. sti~e osnovna znanja za tuma~enje nalaza dobijenih ovim ispitivanjem. Prati biolo{ke. Sti~e znanja iz etiopatogeneze. Upoznaje patogenezu. – komunikacijske vje{tine. 2011. patogenezu i diferencijalnu dijagnostiku razli~itih tipova sinkope. radioimunolo{ke. poreme}aja svijesti razli~itog stupnja . Prati ne`eljena i toksi~na dejstva lijekova. nefrologiji. a posebno vaskularnih. kardiologiji. klini~ke dijagnostike i lije~enja u hematologiji. Pedijatrija 2 mjeseca Specijalizant ovladava znanjima iz fiziologije i patolo{ke fiziologije dojen~eta i malog djeteta.elektrofiziolo{kim (EEG. izazvani potencijali i dr. Neuropsihijatrija 1 mjesec Savla|uje etiopatogenezu. (odre|ivanje Ca. osposobljava se za klini~ku primjenu nalaza funkcionih ispitivanja i korekciju poreme}aja razli~itih vidova homeostaze. Upoznaje se sa dijagnosti~kim metodama i sti~e znanja o kontroli klini~ko-fiziolo{kih pokazatelja i lije~enju urgentnih stanja u pedijatriji ({ok. ovladava znanjima o infuzionoj terapiji i ishrani takvih bolesnika. Upoznaje specifi~nosti reakcija bolesnika razli~ite starosne dobi pri poreme}ajima homeostaze. imunolo{ka ispitivanja). . polnih `lijezda (odre|ivanje rizi~nih steroida u mokra}i i plazmi). nadbubre`ne `lijezde (radioizotopske. krvavljenja i sti~e prakti~na znanja o kontroli klini~kofiziolo{kih parametara preoperativno ili postoperativno nastalih poreme}aja hemostaze i disfunkcija pojedinih organa ili sistema. citolo{ka. alkalne fosfataze. gastroenterologiji.naro~ito koma. 4. zapaljenskih. upoznaje klini~ku sliku i sti~e znanja iz dijagnostike naj~e{}ih neurolo{kih oboljenja.

amiloidoza. – limfni (Hodgkin i non Hodgkin). – uklju~ivanje u eksperimentalni rad i samostalno izvo|enje odabranih eksperimentalnih cjelina. – osnovni hromatografski metodi i viskozimetrija. – dokazivanje tkivnih antigena imunohistohemijskim metodima. mije{ana bolest vezivnog tkiva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ukupni imunoglobulini. ALERGOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – akutne i hroni~ne limfocitne i mijeloidne leukemije. sistemski eritemski lupus. – organizacija rada laboratorije za klini~ku imunologiju. reumatska groznica. Sjogrenov sindrom). HEMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. – upravljanja sistemom.). A. 7.Ukupno trajanje 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi. Con. – dokazivanje normalnih i patolo{kih proteina i imunoglobulina metodima imunoelektroforeze. – reumatoidnog faktora. urtikarija. PNjM itd. ankiloziraju}i spondilitis. – osnovne tehnike genetskog in`enjerstva. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske bolesti (alergijski rinitis. autoimunski i imunski poreme}aji koagulacije. serumska bolest. – imunofenotipizacija }elija iz ko{tane sr`i. lokalne anestatike. slezena. atopijski dermatitis. RF). – primjena fluorescentne mikroskopije i citoflourimetrije. – imunolo{ka dijagnoza leukemija i limfoma primjenom panela monoklonskih antitijela. – komplementa. neutropenije i trombocitopenije. Njegenerova granulomatoza. plazmocitom. Prakti~an stru~ni rad na klinici 27 mjeseci Imunolo{ki laboratorijski metodi 8 mjeseci Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih tehnika: – uzimanje krvi i drugih tjelesnih te~nosti za imunolo{ka ispitivanja. Cilj. alergijske gastroenteropatije. psorijazni artritis. MIF-a i drugih medijatora reakcije kasne preosjetljivosti in vitro. Program prakti~ne obuke specifi~nih imunolo{kih testova koji }e se izvoditi u okviru klini~kog sta`a iz medicinske imunologije dat je u okviru pojedinih oblasti specijalne imunopatologije. – detekcija i odre|ivanje antitela prema eritrocitima. – odre|ivanje ukupnog i specifi~nog IgE (PRIST. preosetljivosti na aspirin). UVODNI DIO Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Sljede}e oblasti imunologije: – Molekularna imunologija i imunologija – Celularna imunologija i imunoregulacija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Infekcijska imunologija – Transplantacijska imunologija – Tumorska imunologija – Op}a imunopatologija – Laboratorijski imunolo{ki metodi – Specijalna imunopatologija sa principima imunodijagnoze i imuno-terapije. – separacija plazme . Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija (elektroforeza. dermatopolimiozitis. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti interna medicina 8 mjeseci REUMATOLOGIJA . anafilati~ka reakcija. alergijska bronhijalna astma. NK i LAK citotoksi~nost). . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ko`ni testovi rane preosetljivosti. imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – reumatske bolesti (reumatoidni artritis. imunoelektroforeza. angioedem. – kultivisanje i odr`avanje }elijskih linija koje se koriste u imunolo{kim testovima. bolesti te{kog i lakog lanca. – izvo|enja i tuma~enja lupus band testa (LBT). – ispitivanje proliferacije limfocita u kulturi mije{anih limfocita. – ispitivanje citotoksi~ne funkcije limfocita (LMC. – vaskulitisi razli~ite etiologije (poliarteritis nodosa. Specijalizant se upoznaje sa i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima. – aplikacija i tuma~enje ko`nih testova za procjenu reakcije kasne preosjetljivosti (primarni i sekundarni odgovor). sistemska skleroza. neutrofilima i trombocitima. – autoimunske i imunske anemije. ADCC. Metodolo{ki postupci koji }e se specijalizantima demonstrirati: – sensitivni i automatski metodi za odre|ivanje koncentracije imunoglobulina. – odre|ivanje subpopulacija limfocita monoklonskim antitijelima. – odre|ivanje i tuma~enje nalaza "imunolo{kog statusa" kod sumnje na imunodeficijenciju. – ispitivanje proliferativne sposobnosti limfocita u kulturi na nespecifi~ne mitogen (PHA. 4.seruma. – izolacija limfocita iz krvi i drugih limfati~nih organa (ko{tana sr`. – mjerenje produkcije LIF-a. ujedom insekata). – odre|ivanje subpopulacija limfocita tehnikama stvaranja rozeta. Valdenstromova makroglobulinemija.^etvrtak. – odre|ivanje "imunolo{kog statusa" po potrebi. – interpretacija rezultata fenotipizacije limfocita dobijenih fluorescentnom mikroskopijom i citofluorimetrijom. – tehnologija produkcije monoklonskih antitijela. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 27 – timski rad. hranom. RAST). imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – diskrazije plazma }elija (multipli mijelom. – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa. – antinuklearna antitijela i anti DNK antitijela. – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina u krvi i drugim tjelesnim te~nostima imunodifuzionim metodima. krioglobulini). – pseudoalergijske reakcije (preosetljivosti na kontrastna sredstva. IL-2 i responsivnost }elija na IL-2. 2011. alergije izazvane lijekovima. krioglobulinemije). – mjerenje produkcije IL-1. – Behcetov sindrom. – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. – imunofenotipizacija limfocita. – promocija zdravlja. Reiterov sindrom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. limfni ~vorovi). benigna monoklonska gamapatija). – odre|ivanje koncentracije imunokompleksa (PEG. – dokazivanje imunokompleksa u tkivima imunohistohemijskim metodima. – odre|ivanje koncentracije krioglobulina. – etika i propisi.

Broj 17 – Strana 28 – – –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

^etvrtak, 7. 4. 2011.

odre|ivanje histamina, testovi provokacije reakcije na alergen, izvo|enje specifi~ne hiposenzibilizacije.

ENDOKRINOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – organspecifi~na autoimuna endokrina oboljenja (hroni~ni tireoiditis, primarni miksedem, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireogastri~na bolest, hroni~na adrenokortikalna insuficijencija, perniciozna anemija, diabetes mellitus tip I, poliendokrinopatije, mukokutana kandidijaza). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje autoimunih antitela (antitireoglobulinska, antiinsulinska, antigastri~na antitela) u tjelesnim te~nostima (metodom RIA i ELISA) i tkivima (imunofluorescentna i peroksidazna tehnika). NEFROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanja o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – glumerulonefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani (sindrom Goodpasture), izazvan imunokompleksima (proliferativni, mezangioproliferativni, membranozni), – bubulointersticijski nefritis (izazvan antitijelima prema bazalnoj membrani, izazvan imunokompleksima). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antitijela i imunokompleksa u tkivu bubrega imunofluorescentnim i imunoperoksidaznim tehnikama, – detekcija i odre|ivanje imunokompleksa u serumu (PEG, Cilj, RF). PULMOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – atopijska astma, hipersensitivni pneumonitis, aspergiloza, sarkoidoza, sindroma Goodpasture. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje preosetljivosti na pojedine antigene, – karakterizaciju limfnih }elija bronhijalnog alveolarnog livata (BAL). GASTROENTEROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – alergijske gastroenteropatije, rekurentne aftozne ulceracije, hroni~ni atrofi~ni gastritis, perniciozna anemija, celijakija, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hepatitisa B, hepatitis non-A non-B, hroni~na aktivni hepatitis, primarna bilijarna ciroze. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje preosetljivosti na pojedine alergene – detekcija i odre|ivanje antitela prema `eluda~noj sluznici. KARDIOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – Dresslerov sindrom, akutna reumatska groznica, autoimuni miokarditis. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje antisr~anih antitela u telesnim te~nostima i tkivima.

Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti PEDIJATRIJA 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – 165 deficijencija B limfocita (agamaglobulinemija, ste~ena hipogamaglobulinemija, prolazna hipogamaglobulinemija dojena~ke dobi, selektivna IgA deficijencija), – deficijencija T limfocita (kongenitalna timusna aplazija, hroni~na mukokutalna kandidijaza), – kombinovane imunodeficijencije (te{ka kombinovana imunodeficijencija Nezelof sindrom, ataksija telangiektazija, sindrom Njiskott-Aldrich, imunodeficijencije zbog nedostatka enzima (ADA, PNP), imunodeficijencije zbog poreme}aja }elijske membrane), poreme}aje fagocitne funkcije (hroni~na granulomatozna bolest, sindrom Chediak-Higashi, sindrom hiper IgE), deficijencije komplementa. Upoznaje se sa problemima sekundarnih imunodeficijencija, pedijatrijskog AIDS-a, sa alergijskim oboljenjima kod djece (posebno atopijskim dermatitisom), reumatskim oboljenjima kod djece (posebno juvenilnim artritisom - Morbus Still), sa problemom substitucione terapije gamaglobulinima, timusnim graftovima ili hormonima, problemima vakcinacije. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo{enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – ispitivanje parametara celularne i humoralne imunosti ("imunolo{ki status"): ko`ne probe kasne preosetljivosti, stimulaciju limfocita mitogenima i antigenima, kvantifikacijana fenotipizacija subpopulacija limfocita, odre|ivanje komplementa, imunoglobulina, elektroforeza proteina, – laboratorijsko pra}enje substitucione terapije gamaglobulinima, – ispitivanje preosetljivosti na alergene. Transplantacija tkiva i organa 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji: – transplantacije bubrega, ko{tane sr`i i pankreasa (indikacije za transplantaciju, selekcija davaoca, imunolo{ka procjena primaoca i davaoca), – primjena imunosupresivne terapije (posebno Ciklosporina i kortikosteroidnih hormona, citotoksi~nih lijekova, antilimfocitnog seruma i monoklonskih antitijela), imunolo{ka kontrola postransplantacionog lije~enja, komplikacije imunosupresivne terapije, – odbacivanje kalema, bolesti kalema protiv doma}ina. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – odre|ivanje antigena glavnog histokompatibilnog kompleksa, – mije{ana kultura limfocita, – izvo|enje unakrsne reakcije, – organizacija i formiranje panela za HLA tipizaciju i banke HLA, – pro~i{}avanje ko{tane sr`i. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti ZARAZNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – infekcije koje dovode do nastanka sekundarnih imunodeficijencija i to: virusne infekcije (infektivna mononukleoza, hepatitis A, B i nonA - nonB, CMV), parazitarne infekcije (toxoplazmoza, leishmanioza), – postinfekcijske bolesti sa autoimunom genezom (hroni~ni aktivni hepatitis, postvakcinalni emcefalomijelitis, akutni idiopatski polineuritis (Guillain-Barre) – infekcije koje neposredno o{te}uju imunski sistem (SIDS-AIDS) – osposobljava se za primjenu imunoprofilakse (aktivna i pasivna).

^etvrtak, 7. 4. 2011.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 29

Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – dokazivanje antigena i antitijela na HBV i njihov zna~aj za dijagnozu, tok i prognozu bolesti – metode laboratorijske dijagnostike HIV infekcije, dokazivanje antitijela na HIV, dokazivanje antigena i zna~aj za dijagnozu tok i prognozu bolesti. Imunodijagnoza i imunoterapija iz oblasti MALIGNE BOLESTI 2 mjeseca Specijalizant sti~e znanje o imunodijagnozi i imunoterapiji malignih bolesti i to: – principi, na~in i komplikacije primene imunosupresivne terapije (citostatski agensi, antilimfocitni serum, monoklonska antitela) – imunolo{ka osnova i opravdanost primjene imunoterapije kod malignih bolesti (indikacije, efekti primene) – vidovi imunoterapije (specifi~na, nespecifi~na, sistemska, lokalna, aktivna, pasivna), tehnike primjene, doze 167 – vrste modifikatora biolo{ke reakcije (organski adjuvansi, sintetski adjuvansi, limfokini, monoklonska antitela, transfer faktor, timusni hormoni). Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – imunodijagnostika malignih bolesti (detekcija tumorskih markera u tumoru i cirkulaciji), detekcija u tumoru normalnih tkivnospecifi~nih struktura, detekcija tumor specifi~nog imuniteta, otkrivanje mikrometastaza in vivo primenom obilje`enih monoklonskih antitijela – odre|ivanje op}e imunolo{ke kompetencije ("imunolo{ki status") sa posebnim osvrtom na antitumorske mehanizme i tehnike za njihovo odre|ivanje (citotoksi~ni T limfociti, NK }elije, LAK }elije) – imunoprognostika i pra}enje imunoterapije (vrste imunolo{kih poreme}aja kod razli~itih neoplazija i njihova prognoza, procjena efekata pojedinih imunodifikatora in vitro i in vivo). Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti DERMATOLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, pemfigus vulgaris, bulozni pemfigoid, dermatitis herpetiformis, eritema multiforme, diskoidni lupus, vaskulitisi, psorijati~ni artitis, hroni~na mukokutna kandidijaza. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – detekcija i odre|ivanje razli~itih antitkivnih antitijela (antitijela na intercelularnu supstancu, antitijela na bazalnu membranu) – izvo|enje i tuma~enje LBT – odre|ivanje imunokompleksa u tjelesnim te~nostima i tkivima – detekcija i odre|ivanje krioglobulina. Imunodijagnoza i imunoterapija imunolo{kih bolesti iz oblasti NEUROLOGIJA 1 mjesec Specijalizant sti~e znanje o imunopatogenezi, imunodijagnozi i imunoterapiji sljede}ih bolesti: – autoimune demijeliniziraju}e bolesti (multipla skleroza, akutni diseminovani encefalomijelitis, akutni indiopatski polineuritis) – mijastenije gravis, Sindrom Eaton-Lambert, SSPE, Subakutne spongioformne encefalopatije – neurolo{ki poreme}aji kod SIDE. Specijalizant se upoznaje i obu~ava za izvo|enje sljede}ih laboratorijskih imunolo{kih metoda: – specifi~nosti oligoklonalnskih imunoglobulina u cerebrospinalnom likvoru – primjena odgovaraju}ih testova celularne imunosti u pra}enju toka ovih bolesti.

KATALOG VJE[TINA (uz navedeni broj procedura ili zahvata koje treba uraditi) Tehnike ispitivanja humoralnih komponenti imunog odgovora – odre|ivanje koncentracije imunoglobulina - 6 – odre|ivanje koncentracije komponenti komplementa - 7 – odre|ivanje imunokompleksa (metode PEG, Cilj) - 8 – odre|ivanje koncentracije krioglobulina - 5 – imunodifuzija - 7 – imunoelektroforeza – nefelometrija – elektroimunodifuzija – radioimunoesej - 10 – ELISA test - 10 – Tehnike ispitivanja celularnih komponenti imunog odgovora – ko`ne probe kasne preosetljivosti - 8 – separacija limfocita na gustinskom gradijentu - 10 – kvantitiranje limfocita tehnikama direktne i indirektne imunodifluorescencije - 10 – tehnika stvaranja rozeta (sa ov~ijim, mi{ijim i autologim eritrocitima) - 8 – aktivacija limfocita mitogenima i antigenima - 10 – in vitro detekcija limfokina - 15 – detekcija citokina na }elijskim linijama – ispitivanje funkcije neutrofila i makrografa - 15 – Imunohematolo{ke tehnike – odre|ivanje krvnih grupa - 5 – Combs-ov test – inhibitori faktora koagulacije – Tehnike ispitivanja alergijskih bolesti – ko`ne probe rane preosjetljivosti - 10 - RIST - RAST – Tehnike ispitivanja autoimunskih bolesti – odre|ivanje ANA - 6 – odre|ivanje anti-DNK antitijela – odre|ivanje RF - 5 – odre|ivanje organ-specifi~na antitijela – imunohistopatologija bubrega i ko`e – Specifi~ne tehnike u tumorskoj imunologiji – dijagnoza monoklonskih gamapatija – imunodijagnostika mononuklearnih i limfnih neoplazmi 10 – detekcija CEA i AFP KLINI^KA PSIHOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE
[IRA OBLAST Uvodni dio - osnovna teorijska nastava Psihologija i psihopatologija Psihologija dje~ijeg uzrasta Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja Bolesti ovisnosti Preveniranje mentalnih poreme}aja MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Psihijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Neurolo{ka klinika Zavod za bolesti ovisnosti Centar za mentalno zdravlje u zajednici TRAJANJE MJESECI 1 17 6 3 6 3

Specijalisti~ki sta` traje 36 mjeseci u okviru kojeg se organizuje prakti~na obuka, a prema planu i programu specijalizacije iz klini~ke psihologije. Plan i program specijalizacije predvi|a usvajanje teorijskih znanja i razvoj konkretnih vje{tina pod nadzorom imenovanog mentora, a u okvirima klini~ke psihologije, razvojne psihologije, psihopatologije odraslih, psihopatologije djetinjstva i mladosti, neurofiziologije, psiholo{ke procjene (psihodijagnostika), psiholo{kog savjetovanja, psiholo{kog preventivnog rada u zajednici. Uvodni dio - osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:

Broj 17 – Strana 30

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH –

^etvrtak, 7. 4. 2011.

– dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Psihologija i psihopatologija Psihijatrijska klinika (sva odjeljenja) 17 mjeseci Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva i mladosti: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Poreme}aji pona{anja i emocija sa po~etkom obi~no u djetinstvu i adolescenciji; – Psihoze razvojnog doba; – Razvojne disharmonije; – Suicidalnost u razvojnom periodu; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Poreme}aji prilago|avanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Zloupotreba supstanci u adolescentnom periodu; – Epilepsija; Prou~avanje i pra}enje psihopatologije odraslih: – Shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poreme}aji; – Poreme}aji afekta (raspolo`enja); – Neurotski, sa stresom povezani i somatiformni poreme}aji; – Pona{ajni sindrom povezani sa fiziolo{kim poreme}ajima i fizi~kim faktorima; – Poreme}aji odrasle li~nosti i pona{anja; – Mentalna subnormalnost; Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika) – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Primjena projektivnih tehnika za djecu i odrasle; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za odrasle; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko savjetovanje; – Psiholo{ko savjetovanje porodice; – Procjena intelektualnih sposobnosti za djecu do 14 godina; – Opservacija djeteta; – Procjena psihomotornog razvoja djeteta; – Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece; – Ispitivanje pojedina~nih psihi~kih funkcija za djecu do 14 godina; – Psiholo{ko ispitivanje sposobnosti za posao; – Timski rad u multidisciplinarnom timu; Psihologija dje~jeg uzrasta Pedijatrijska klinika (sva odjeljenja) 6 mjeseci – Prou~avanje i pra}enje psihopatologije djetinjstva: – Mentalna subnormalnost; – Poreme}aji psiholo{kog razvoja; – Razvojne disharmonije; – Poreme}aji ishrane; – Poreme}aji spavanja; – Zlostavljanje i zanemarivanje djece; – Epilepsija; – Uticaj hroni~nih oboljenja na psihi~ki razvoj djece; – Prou~avanje i pra}enje psihosomatskih poreme}aja. Podru~je rada: – Psiholo{ka procjena (psihodijagnostika)

Klini~ki intervju sa roditeljima/pratiocima i (ovisno o dobi) sa djetetom, heteroanamnesti~ki podaci, analiza medicinske dokumentacije, opservacija i dr.; – Procjena psihomotornog razvoja djece od ro|enja do 2. godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala); – Procjena psihomotornog razvoja djece iznad 2 godine `ivota (struktuirani intervju sa roditeljima, opservacija, primjena razvojnih skala, procjena specifi~nih aspekata razvoja - govor, pona{anje i sl.); – Primjena i interpretacija testova inteligencije; – Primjena i interpretacija tehnika za procjenu specifi~nih kognitivnih funkcija; – Primjena i interpretacija upitnika li~nosti; – Primjena i interpretacija projektivnih tehnika; – Obrada pacijenata za upu}ivanje na kategorizaciju; – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ki tretmani i edukacija – Psihoedukacija i savjetovanje roditelja u cilju stimulacije psihomotornog razvoja kod djece sa usporenim i disharmoni~nim pm-razvojem; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje roditelja djece hospitalizirane na Neonatalogiji i Pedijatrijskoj intenzivnoj njezi; – Krizne intervencije, psihoedukacija i savjetovanje djece (i njihovih roditelja) sa hroni~nim i te{kim medicinskim stanjima; – Krizne intervencije sa roditeljima djece u terminalnoj fazi bolesti; – Psiholo{ke tehnike tretmana boli i suzbijanja hroni~nih bolnih stanja; – Pridr`avanje zdravstvenih preporuka i savjeta (djeca i roditelji); – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest (djeca i roditelji); – Psiholo{ka priprema za operativne zahvate i invazivne medicinske procedure; – Psiholo{ki postupci opu{tanja, tehnike relaksacije; – Edukacija zdravstvenih radnika i ostalih saradnika; – Podru~je psiholo{ke prevencije – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Poticanje zdravih i sprje~avanje nezdravih pona{anja. Neurolo{ki poreme}aji i psihopatolo{ka stanja (Neurolo{ka klinika) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje: – Organski psihi~ki poreme}aji, uklju~uju}i simptomatske poreme}aje; – Psihopatologija i o{te}enja specifi~nih psihi~kih funkcija nastala kao posljedica neurolo{kih oboljenja; – Anatomska osnova neuropsiholo{kih funkcija; – Uloga neurotransmisije u organizaciji kognitivnih funkcija; Podru~je rada: – Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Ispitivnje kognitivnih funkcija (pam}enje, mi{ljenje, ekspresivne funkcije, izvr{ne funkcije); – Procjena mentalnog propadanja i o{te}enja; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Psiholo{ko-savjetodavni rad sa pacijentom i porodicom; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Bolesti ovisnosti (Zavod za bolesti ovisnosti) 6 mjeseci Prou~avanje i pra}enje – Psihopatologija i poreme}aji pona{anja izazvani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci; – Prevencija rizi~nih pona{anja. Podru~je rada:

^etvrtak, 7. 4. 2011. –

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 17 – Strana 31

Prikupljanje podataka, intervju sa pacijentom i pratnjom (anamneza, heteroanamneza); – Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle; – Eksploracija li~nosti - procjena strukture li~nosti; – Inventri i upitnici li~nosti za odrasle; – Projektivne tehnike; – Integracija podataka, psiholo{ki nalaz i mi{ljenje; – Individualni i grupni savjetodavni rad sa ovisnicima i njihovim porodicama; – Rana detekcija rizi~nih pona{anja; – Informativno - propagandne aktivnosti, – Planiranje i u~e{}e u specifi~nim programima prevencije, lije~enja i rehabilitaciji prema savremenim principima tretmana ovisnika; – Primjena propisanih mjera za{tite i samoza{tite u radu sa ovisnicima; – Timski rad u multidisciplinarnom timu. Preveniranje mentalnih poreme}aja (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) 3 mjeseca Prou~avanje i pra}enje – Preventivnog psiholo{kog rada u zajednici, a u okviru primarne zdravstvene za{tite; – Multidisciplinarnog rada u zajednici. Podru~je rada – Primjena psiholo{kih znanja u promociji i o~uvanju zdravlja; – Savjetodavni rad i druge psiholo{ke intervencije koje pridonose u~inkovitom lije~enju akutnih i hroni~nih bolesti i pobolj{anju prilagodbe na bolest; – Izrada i provedba programa primarne prevencije u zajednici (psiholo{ka edukacija i savjetovanje); – Individualni i grupni savjetodavni rad sa hroni~nim pacijentima i njihovim porodicama; – Edukativne i savjetodavne aktivnosti za zdravstvene radnike u slu`bama primarne zdravstvene za{tite; – Krizne intervencije u zajednici; – U~e{}e u multidisciplinarnom radu na nivou primarne zdravstvene za{tite. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ Plan specijalizacije:
[IRA U@A MJESTO TEMATSKA TEMATSKA OBAVLJANJA OBLAST OBLAST STA@A Uvodni dio Medicinski fakultet op}a teorijska nastava Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Op}a hirurgija Abdominalna Bolni~ki odjel hirurgija abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otorinolaringol Bolni~ki odjel ORL ogija Plasti~na i Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije rekonstruktivn a hirurgija Stomatologija Stomatolo{ki fakultet Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije TRAJANJE TRAJANJE

NASTAVNI PROGRAM A.Teoretska nastava: a1 - predavanja, razgovori, diskusija sa mentorom (30% vremena) a2 - seminarske radnje specijalizanta (30% vremena) a3 - individualni rad specijalizanta na Klinici (40% vremena) B.Prakti~na nastava; b1 - svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti, na odjeljenju, u operacionoj sali (70% vremena) b2 - pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih, terapeutskih, operativnih procedura (25% vremena) b3 - eksperimentalni rad (5% vremena) UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant provodi na odjelu za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 26 mjeseci. Edukacija sadr`i:
Nastavni predmet Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati Teoretski 4 182 182 91 136 91 91 46 319 46 50 1238 Prakti~ni 0 546 546 273 410 273 273 136 955 136 128 3676 Ukupno 4 728 728 364 546 364 364 182 1274 182 178 4914

1 mjesec

26 mjeseci 10 mjeseci 2 mjeseca

2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 5 mjeseci 3 mjeseca

2 mjeseca 1 mjesec

1. Nastavni predmet - Uvod u maksilofacijalnu hirurgiju 1. Teoretska nastava: 4 sati al - 1 sat a2 - 1 sat a3 - 2 sata Nastavne jedinice: historijski razvoj MFH; zna~aj MFH; za~eci MFH na ovim prostorima; savremena dostignuta MFH 2. Nastavni predmet: Povrede maksilofacijalne regije 1. Teoretska nastava: 182 sati al - 55 sati a2 - 55 sati a3-72 sata 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 - 382 sata b2 - 136 sata b3 - 28 sati

55 sati a2 . klasifikacija. topografskoanatomski odnosi glave i vrata.14 sati a3. 4.Broj 17 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.95 sati b2 .55 sati a3 . terapija. Prakti~na nastava: 955 sati b1 . simptomatologija.668 sati b2 . simptomatologija.Teoretska nastava: 91 sat al . Nastavni predmet: Upalni procesi MFR 1. Teoretska nastava: 50 sati al . Predvi|eni program edukacije sprovest }e: OP]A HIRURGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizanat sprovodi na hirur{kim odjelima u trajanju od 10 mjeseci. dijagnostika. operativne procedure kod tumora MFR. etiologija.48 sati Nastavna jedinica: principi hirur{ke tehnike MFH. dijagnostika. Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirurgija 1. dijagnosti~na oprema. 8. 10.7 sati Nastavna jedinica: uzroci smrtnosti. rad na le{evima.89 sati b2 . Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Neurohirurgija Ukupno sati Teoretski 91 91 91 182 455 Prakti~ni 273 273 273 546 1365 Ukupno 364 364 364 728 1820 1. sociolo{ko . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije MFR 1.7 sati Nastavna jedinica: dijagnosti~ke metode. operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi MFR 1. Klasifikacija.15 sati a3 .epidemiolo{ki zna~aj.27 sati a3 . lokalitet.27 sati a3 . 7. etiologija. dijagnostika.37 sati 2. etiologija.14 sati a3 . terapija. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. Prakti~na nastava: 136 sati b1-95 sati b2 . klasifikacija. simptomatologija. operativne procedure kod povreda MFR.28 sati Nastavna jedinica: etiologija. 3.54 sata 2. Teoretska nastava: 46 sati al .14 sati Nastavna jedinica: anatomsko-fiziolo{ki aspekt. terapija. Teoretska nastava: 319 sati al . 11.136 sati b3 . 2011. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Prakti~na nastava: 128 sati b1 . Edukacija sadr`i: 1. klasifikacija. terapija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet.27 sati a2 . Nastavna jedinica: patofiziologija upale.191 sat b2 . rad na pokusnim `ivotinjama. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Teoretska nastava: 91 sat al . klasifikacija. Prakti~na nastava: 273 sati b1 -191 sat b2 . interpretacija.34 sati b3 . Prakti~na nastava: 410 sati b1-287 sati b2-102 sata b3 -21 sat Nastavna jedinica: embriolo{ki aspekt. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava MFR 1.127 sati 2.14 sati a2 .68 sati b3 . simptomatologija.191sat .27 sati a3 . lokalitet.14 sati.fiziolo{ki aspekt.41 sat a2 . 7.37 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: uvod u eksperimentalni rad. 6. Teoretska nastava: 46 sati al . Prakti~na nastava: 546 sati bi . Prakti~na nastava: 273 sati b1-191 sat b2. hitne intervencije 9.34 sata b3 . dijagnostika. klasifikacija. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 . operativne procedure kod deformacije MFR. dijagnostika. Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 2 mjeseca. operativne procedure kod oboljenja nerava MFR.27 sati a2 . urgentna stanja.37 sati 2. operativne procedure kod upalnih procesa. etiologija. simptomatologija. sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj. terapija.18 sati 2. 5. terapija.239 sati b3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Teoretska nastava: 91 sat al .72 sata 2.41 sat a3 .32 sata b3 . simptomatologija.382 sati b2 .37 sati 2.20 sati 2.14 sati a2 .15 sati a2 .96 sati a3 .27 sati a2 . Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1. dijagnostika.68 sati b3 .96 sati a2 . Teoretska nastava: 136 sati al .18 sati 2.27 sati a3.14 sati Nastavna jedinica: anatomsko .68 sati b3. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 4. Nastavna jedinica: etiologija. Nastavni predmet: Dijagnostika 1.

Prakti~na nastava: 546 sati bl . terapija.55 sati a3 . Nastavni predmet: Ortodoncija 1. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstraktivnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Prakti~na nastava: 637 sati b1 .82 sati a2 .14 sati a2 . 4. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Oralna hirurgija Ortodoncija Ukupno sati Teoretski 46 46 92 Prakti~ni 136 136 272 Ukupno 182 182 364 1. Nastavni predmet: Oralna hirurgija 1. vrste transplantacije tkiva. Teoretska nastava: 46 sati al .55 sati a2 . simptomatologija. transfuziolo{kom centru.14 sati a3 .14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika urgentnih stanja. Teoretska nastava: 91 sat al . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 33 b2. Teoretska nastava: 182 sati al . Prakti~na nastava: 136 sati b1 .191 sat b2 .14 sati a2.37 sati 2. mikrovaskulami re`anj. 7.382 sati b2 .7 sati Nastavna jedinica: dijagnostika oralnih oboljenja. trija`a bolesnika.72 sata 2.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika neurohirur{kih oboljenja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.34sati b3.34 sati b3. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. oprema operacionih sala. Teoretska nastava: 91 sat al -27 sati a2 -27 sati a3. Teoretska nastava: 46 sati al -14 sati a2-14 sati a3-18 sati 2. Prakti~na nastava: 136 sati .18 sati 2. ili odsjeku za transfuziju u trajanju od 1 mjesec. cefalometrijska premjeravanja.27 sati a2 . principi asepse i antisepse. STOMATOLOGIJA Edukaciju iz stomatologije specijalizant sprovodi na Stomatolo{kom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca.21 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije.68 sati b3. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.41 sat a2 . terapija. Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Traumatolo{koj klinici u trajanju od 2 mjeseca. Prakti~na nastava: 410 sati b1. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 136 sati al . OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na odjelu za bolesti uha. 4. TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz transfuziologije specijalizant provodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .37 sati 2.68 sati b3 . nosa i grla u trajanju od 5 mjeseci. Teoretska nastava: 273 sati al . 2. 2. Edukacija sadr`i: 1. indikacije za ortodontski tretman. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. terapija. Centar urgentne medicine Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca. Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na odjelu za neurohirurgiju u trajanju od 4 mjeseca.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: osnovni principi hirur{ke tehnike. Edukacija sadr`i: 1. reanimacioni postupci. rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika.95 sati b2 . {ok.7 sati Nastavna jedinica: preventivni zna~aj ortodoncije.95 sati b2 .82 sati a3 . Prakti~na nastava: 273 sata U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnostika traumatiziranih bolesnika. simptomatologija. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Nakon zavr{ene edukacija specijalizant pola`e kolokvij.136 sati b3. Edukacija sadr`i: 1.109 sati 2.32 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: dijagnosti~ke metode u ORL.446 sati b2. zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji. simptomatologija. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011.14 sati a3 .27 sati a3 . rad u operacionoj sali.41 sat a3 .159sati b3.^etvrtak. onkolo{ki problemi u ORL.287 sati b2 -102 sati b3. klini~ka slika.54 sati 2.18 sati 2. rehabilitacija. Teoretska nastava: 46 sati al . Edukacija sadr`i: 1. simptomatologija. terapija. oboljenja nerava. 3.

procjena indeksa radne sposobnosti. Sigurnost i zdravlje na radnom mjestu (tripartitivnost i uloge. Izborni program specijalizacije na sastoji se iz dva dijela. 2011. javno zagovaranje. etika medicine rada. nacionalno i internacionalno zakonodavstvo u podru~ju zdravlja i za{tite na radu. struktura. ocjena radne i sportske sposobnosti Preventivni pregledi u medicini rada i sporta 3 mjeseca Preventivni pregledi (prvi prethodni pregled pri zapo{ljavanju. patologije i toksikologije rada i izbornih predmeta iz u`e discipline medicine rada i sporta. akutno otrovanje. Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta 2 mjeseca Procjena faktora rizika radnog i sportskog okoli{a: metod uzro~no-posljedi~ne veze. komunikacija. 7.Broj 17 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. podr{ka i regularan nadzor. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. preventivne aktivnosti. epidemiologije. Povrede na radu Urgentni centar + Zavod za medicinu rada Promocija zdravlja na radnom mjestu Zavod za medicinu rada Izborni program specijalizacije Godi{nji odmor Zavisno od programa 3 1 2 2 2 1 11 4 Uvodni dio – osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. periodi~ni preventivni pregledi. U prvom dijelu neophodno je obavezno sticanje i provjera teoretskih znanja iz: deontologije. psihosocijalni faktori. higijene rada i sporta. povrede na radu. adaptirano radno mjesto. Tokom prvog dijela izbornog programa neophodna . droge i drugih psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu. – Profesionalna rehabilitacija. – komunikacijske vje{tine. inspekcije rada i uloga. derivati krvi i supstituenti. Povrede na radu i sportu 2 mjeseca Pru`anje prve pomo}i na radnom mjestu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Mogu}a usmjerenja specijalizacije su: – Profesionalna patologija i toksikologija. organa i osteomuskularnog sistema. uzimanje. komunikologije i psihologije rada. psihologija rada i sporta. sindrom hroni~nog umora i zamor-upravljanje stresom na radu. salutogeneza. b1 -95 sati b2 . vakcinacija i sanitacija. – upravljanja sistemom.34 sati b3 . Teoretska nastava iz medicine rada – Katedra za medicinu rada medicinskog fakulteta 5 mjeseci Osnove i zadaci medicine rada. Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta 2 mjeseca Javno-zdravstvene funkcije medicine rada i sporta. fleksibilno radno vrijeme. mjere prevencije. skrininga na alkohol i droge. eti~ki kodeks za stru~njake medicine rada). 4. rad u smjenama i no}ni rad. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. aktivan odmor. preventivni pregledi. – Menad`ment: upravljanje i organizacija rada. ergonomija. principi toksikologije u medicine rada. – Medicina sporta. – Profesionalno zdravlja izlo`enih jonizuju}em i nejonizuju}em zra~enju. MEDICINA RADA I SPORTA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . nesre}a na poslu i bolest.7 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: krvne grupe ABO sistema. fiziologija rada i sporta. vulnerabilne skupine radnika. zdrava radna mjesta i zdrav okoli{. – Epidemiologija i registri u medicine rada. konzervisanje i distribucija krvi. ocjena privremene sprije~enosti za rad. profesionalna orijentacija/selekcija/ rehabilitacija. komplikacije transfuzije krvi i derivate. – etika i propisi. DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija). tjelovje`ba i aktivan odmor. starenje i radna sposobnost. epidemiologija povre|ivanja u saobra}aju u slu`bi prevencije). profesionalna patologija i toksikologija. koncept i principi ocjene faktora rizika radnog mjesta. – Urgentna stanja na radnom mjestu. antistres program. Mentalno zdravlje radnika 2 mjeseca Mentalno zdravlje. Sigurnost i zdravlje u saobra}aju 1 mjesec Sigurnost i zdravlje u saobra}aju (profesionalna selekcija. menad`ment u medicine rada i sportu (organizacija rada i liderstvo. informatizacija medicine rada i sporta. vo|enje registara. statistike. savjetovanja i obuka. ocjena radne i sportske sposobnosti OSNOVNA 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Katedra za medicinu rada Zavod za medicinu rada 5 2 12 2 Klinika za profesionalnu patologiju i toksikologiju* Zavod za medicinu rada i Zavod za sportsku medicinu Preventivni pregledi u medicini rada i Zavod za medicinu rada i sporta Zavod za sportsku medicinu Sigurnost i zdravlje u saobra}aju Zavod za medicinu rada Mentalno zdravlje radnika Zavod za medicinu rada Javno-zdravstvene funkcije medicine zavodi za javno zdravstvo rada i sporta. epidemiologija medicine rada. Rh faktor i podgrupe ABO sistema. Promocija zdravlja 1 mjesec Promocija zdravlja na radnom mjestu. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava medicine rada Analiza radnih zahtjeva i {tetnosti radnih mjesta Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) Testiranja funkcionalnih sposobnosti. poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta). Izborni program specijalizacije 11 mjeseci Cilj: sticanje kompetencija za naziv specijaliste medicine rada i sporta u izabranoj u`oj disciplini medicine rada. sposobnost za bavljenje sportom (rekreacionom i u trena`nom procesu). za{tita reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. preventivni pregledi svih u~esnika u saobra}aju. metodologije nau~nog istra`ivanja i pisanja. ljekarsko uvjerenje za boravak u i putovanje izvan zemlje. – promocija zdravlja. indikacije i metodologija upu}ivanja na invalidsku komisiju). terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije). Profesionalna patologija i toksikologija (klini~ko iskustvo) 12 mjeseci Testiranja funkcionalnih i radnih sposobnosti 2 mjeseca Testiranja funkcionalnih sposobnosti sistema. konflikt i medijacija u konfliktu. mjere suzbijanja alkohola. organizacija i strategija razvoja zdravlja na radnom mjestu. snaga zadovoljstva i motivacije na radnom mjestu). – timski rad. smrtne povrede.

^etvrtak. poznavati vje{tinu komunikacije s pacijentima. izvoditi prakti~ne procedure. lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u radnika i sportista. u~estvovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta. biti sposoban doprinijeti stvaranju. procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta. bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i sportom. biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. provoditi savjetovanja. Drugi dio odnosi se na pisanje projekta. zajedno s na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i istra`iva~kih problema: I Analizirati uticaj {tetnosti. biti sposoban definisati. procijeniti mentalni status pacijenta. Op}e kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled. sposobnost prepoznavanja. javno zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta. dati nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na dijagnozu. prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i sportskom okoli{u. kolegama i nemedicinskim stru~njacima. stavove drugih kolega te drugih stru~njaka. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa specijalizacije i u`e specijalizacije. razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na gestacijsku dob. klini~ki procjenjivati i donositi samostalno odluke. odnosno koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost. posjedovati profesionalnost. poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. Tokom programa do sticanja tre}eg stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena prema stepenu usvojenih kompetencija. sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u djelatnosti medicine rada i sporta. 2. Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni mentor. publikovanje i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i rje{avati probleme iz tematskog podru~ja. upravljanje starenjem i radnom sposobno{}u. u~estvovati u programima specijalizacije za specijaliste medicine rada i sporta. navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i du`inu izlo`enosti (ekspozicije). biti sposoban raditi timski. preuzeti odgovornosti voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu. lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane radom i sportom. povrede ili bolesti u vezi s radom i sportom. vo|enja projekata i planiranja. pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja. ljekara koji rade na podru~ju prepoznavanja. u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu. 4. dijagnoze. odnosno mentor. poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s va`e}im propisima. opasnosti i napora/zahtjeva iz radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika: – – opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti. dati ocjenu privremene i trajne sprije~enosti za rad. evaluirati ih. prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti. izradu. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i rje{avanju problema iz tematskog podru~ja. raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada. njegovoj porodici. sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti). Ima za svrhu aktivno u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u podru~ju medicine rada. i 2. procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i sportskom okoli{u. . znati i primjenjivati principe dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima. sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama. II Analizirati uticaj {tetnosti. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite. predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na svim nivoima. usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju profesionalnog razvoja. otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora. intervenisati. druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti uzrokovanih radom i sportom. natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa profesionalne bolesti. poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije. anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije. 2011. 7. opasnosti i napora iz radnog okoli{a na potomstvo/reprodukciju: – – povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na o{te}enje ploda. lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i sportom. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. imati razvijenu vje{tinu u~enja i preno{enja znanja. monitoriranja i upravljanja stresom na radu i sportu. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta. dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima. provoditi profesionalnu orijentaciju mladih. kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35 je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u. potrebno je tokom usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno). ocijeniti potrebu uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije hroni~nog umora. sposobnost timskog rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom odlu~ivanju. rje{avati klini~ke probleme. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je. obuke. ocjenjivati uslove na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne. slijediti korake procjene rizika radnog mjesta: otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike. procjena ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja. 3. organizacije rada. razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci. sposobnost liderstva. invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u. KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE Stepen usvojenih kompetencija: 1. provoditi medicinske postupke pri povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom mjestu. Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine rada i sporta Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela. Posebne kompetencije: Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine: koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no posljedi~ne veze. upravljati rizicima privremene sprije~enosti za rad. ukoliko se procjeni postizanje stepena kompetencija 1. prepoznati simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s faktorima rizika radnog mjesta. intervencije.

– samostalno izvo|enje i interpretacija epikutanih testiranja. – samostalno izvo|enje i interpretacija EMNG i EMG. – davati stru~no mi{ljenje o vakcinaciji i imunizaciji. – ostalim ustanovama. – konzilijarno rje{avanje uticaja stresa na radu i mobinga na zdravlja. – davati stru~no mi{ljenje o sredstvima za{tite na radu. specijalistom {kolske medicine i pedijatrije. podr{ke i liderstva. analiza kolornog vida. III Procijeniti uticaj napora na zdravlje radnika i u~esnika u sportu. arhiviranje. Informatizacija i obrada podataka Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – prikazati temeljno razumijevanje informacijskih tehnologija. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava iz ove oblasti Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. bolovanja. strate{kog planiranja. – sudjelovati na sastancima Odbora za{tite na radu. Organizirati blisku saradnju sa: – izabranim lije~nicima op}e/porodi~ne medicine. – analiza PEF-peack flow . procesa ugovaranja. Internet – i kako to svakodnevno upotrebljavati. IV Ispitati upotrebu odgovaraju}ih vrsta tehni~kih i li~nih za{titnih sredstava u radu i sportu. – procjena rizika radnog mjesta. – provoditi ankete o zdravstvenom stanju. epidemiologiju profesionalnih bolesti. bolesti vezanih uz rad i sport i bolesti pogor{anih radom. posebnih osjetnih funkcija (ukus i miris).Broj 17 – Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Po zavr{etku specijalizacije specijalista medicine rada treba: – uspostaviti saradnju sa: klini~kom medicinom. posebno toksikologijom u provo|enju dijagnosti~kog postupka kod profesionalnih bolesti. opasnostima i naporima koji su prisutni na radnom mjestu. Sticanje posebnih vje{tina za sljede}e prakti~ne dijagnosti~ke postupke: – samostalno izvo|enje prick testiranja. sudjelovati na sastancima i radionicama u sklopu trajne edukacije. – analiza rizika za bolovanje iz sfere kvalitete `ivota i radnog i sportskog okoli{a. – pokazati osnovne aspekte upotrebe kompjutera – baze podataka. – navesti dostupne tehnike za {irenje podataka. Akreditacija Po zavr{etku specijalizacije specijalist medicine rada treba biti svjestan zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem i cjelo`ivotnim u~enjem. – medicinskim vje{tacima. – provo|enje preventivnih zdravstvenih pregleda. – doktorom medicine. ocjeni radne sposobnosti. Tako|er treba biti upoznat s postoje}im shemama akreditacije i postupka u kojemu se akreditacija dobiva. Specijalizanti mogu. – inspektorima za{tite na radu. stru~nih udru`enja i projekata. – samostalno izvo|enje i interpretacija ispitivanja osjetnih funkcija (analiza audograma sa komparativnim hronolo{kim analizama audiometrije. izvje{taje i validaciju (elektronski potpis). 7. rad u wordu. specijalista medicine rada treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima upravljanja slu`bom medicine rada uklju~uju}i kontrolu financijskih sredstava. – procjena organizacije rada. nadzora. te drugih administrativnih poslova. – samostalno izvo|enje i interpretacija spiro/ergonometrije. – sudjelovati u izradi Procjene opasnosti na radnom mjestu. Organizacija rada i upravljanje Po zavr{etku specijalizacije. ozljeda na radu. a posebno kompjutersku obradu podataka. Znati dati stru~no mi{ljenje o profesionalnim bolestima i radnoj sposobnosti obzirom na zdravstveno stanje radnika i uslova rada: – educirati i informisati radnike i poslodavce o {tetnostima. V Unaprijediti epidemiologiju u medicine rada i sporta: epidemiologiju nesre}a na radu i sportu. – srednjim {kolama. procjenu osoblja. – kantonalnim zavodom za zapo{ljavanje – katedrom medicine rada na medicinskom fakultetu. – ergonomska analiza optere}enja radnog mjesta i sportskog trena`nog i rekreacijskog procesa s prijedlogom mjera za pobolj{anje u suzbijanju muskuloskeletnih poreme}aja. poznavanjem tehnolo{kih procesa i radnog okoli{a. – zavodima za medicinu rada i zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH. Klini~ko iskustvo Treba naglasiti da klini~ko iskustvo specijalizanta mora biti integrirano s dijagnosti~kim postupcima i njihovom validno{}u. timskog rada. kao posmatra~i. upravljanje osobljem. – razjasniti prednosti i mane takvih sistema i potrebu za{tite podataka. analiza funkcije vida mjerene ortoretorom. epidemiologiju prekanceroznih stanja– oblikovati njihovo pra}enje i kontrolu. – izlo`iti okolnosti razvoja koje donosi upotreba kompjuterske tehnologije u odnosu na povjerljivost podataka. – poslodavcima i stru~njacima za{tite na radu. – konzilijarno rje{avanje klini~kih problema u slu~aju profesionalnih bolesti. – specificirati uticaj na nastanak povrede i sindroma prenaprezanja. liste. 2011. – sudjelovati u edukaciji o organizaciji i pru`anju prve pomo}i na radnom mjestu. vje{tina pregovaranja. 4.metrije na radnom mjestu i u uslovima prekida ekspozicije. Stoga su bitan dio programa ove specijalizacije klini~ke obaveze povezane s laboratorijskim testiranjima. pripreme poslovnog plana. Mora poznavati osnove finansijskog upravljanja u zdravstvenoj ustanovi i na~ela mediko-ekonomske evaluacije laboratorijskih testova. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza Teorijski i prakti~ni rad iz statistike U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski 9 mjeseci fakultet 1 mjesec 8 mjeseci Katedra za biohemiju medicinskog fakulteta 2 mjeseca Katedra medicinskog fakulteta (koja obra|uje statistiku) 1 mjesec Op}i specijalisti~ki sta` Specijalisti~ki sta` Bolni~ki iz op}e klini~ke laboratorij za biohemije biohemiju 14 mjeseci 12 mjeseci .

molaritet krvi. Cl. Op}i specijalisti~ki sta` 1. glukoza. masti. Obu~ava se da pravilno koristi. piruvat kinaza. molalitet. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani Bolni~ki odjel hematologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 mjesec Broj 17 – Strana 37 Bolni~ki laboratorij za imunolo{ka ispitivanja 10 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca Bolni~ki odjel endokrinologije 1 mjesec Bolni~ki odjel gastroenterologije 1 mjesec Bolni~ki odjelnefrologije 1 mjesec Bolni~ki odjeli neurologije i psihijatrije Bolni~ki odjel onkologije 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel pedijatrije 1 mjesec Bolni~ki odjel anesteziologije i reanimacije 1 mjesec Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu (9 mjeseci) iz osnovne teorijske nastava iz oblasti op}e i klasi~ne biohemije.^etvrtak. ukupna kiselina fosfataza. pregled sedimenta. transudati. primjeni i odr`avanju razli~itih vrsta laboratorijskih. krv. izgled. kristali. hemoglobin. elektroforeza proteina. K. Prakti~ni stru~ni rad na klinici. 4. a-hidroksibutirat dehidrogenaza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. specifi~na te`ina. Mg. izolaktat dehidrogenaza. plamenih fotometara. 5-nukleotidaza. obu~ava se razli~itim tehnikama filtriranja i dijalize. `u~ne kiseline. Mg. mioglobin. mlije~na kiselina. aldolaza. eritrociti (svje`i i blijedi). Obu~ava se razli~itim manuelnim tehnikama i kori{}enju automatskih analizatora. sinovijalne te~nosti i znoj: volumen. pregled sediment. vidljivi sastojci. 2. joni Na. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima kori{}enja radioaktivnih suspstanci . mucin. glukoza. Duodenalni sok: organolepti~ki pregled. Feces: boja. Ca. Sediment urina: epitelne }elije. Tako|e. 2011. pipetiranju sa razli~itim vrstama obi~nih i automatskih pipeta. preparacionih i ultra-centrifuga. Teorijski i prakti~ni rad iz statistike 1 mjesec Specijalizant se obu~ava kori{}enju statisti~kih metoda i testova i njihovoj primjeni u obradi laboratorijskih rezultata. lipoprotein lipaza. mogu}nostima rada. bolirubin. fibrinogen. kreatinin. izgled. atomskih spektralnih analizatora i potenciometara sa jon-selektivnim elektrodama za odre|ivanje razli~itih jona u biolo{kim materijalima. Odre|ivanje sadr`aja izoenzima laktat dehidrogenaze. mokra}na kiselina. aparatima i instrumentima. pravljenju rastvora odre|ene pH vrijednosti i mjerenju pH vrijednosti rastvora sa razli~itim instrumentima i pH-metrima. pH vrijednosti. razli~itim aparatima za hromatografiju i vrstama hromatografije. katalaza. LDL-holesterol. boja. A. kreatinin. joni Na. izgled. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Mjerenje aktivnosti enzima seruma: alkalna fosfataza. aspartataminotransferaza. krv. urina. sulfati. `u~ne boje. Cl. @eluda~ni sok: organolepti~ki pregled. hemoglobin. spektrofotometara. tehni~kim karakteristikama. laktat dehidrogenaza. alaminaminotransferaza. – komunikacijske vje{tine. ketonska tela. K. slobodna i vezana HCL. hemoglobin. Benze-Jones-ov protein. mukopolisaharidi. trigoliceridi. vitamini. – timski rad. pH. pravljenju rastvora razli~itih koncentracija. Obu~ava se i pravilnom kori{}enju. Tako|e. urobilinogen. elektroforeza proteina. hemijska analiza `u~nih kamenaca. Cl. urobilin. tehni~kim karakteristikama. pravljenju razli~itih puferskih smje{a. boja. hemoglobin. a-amilaza. primjeni i odr`avanju razli~itih aparatura za elektroforezu i razli~itim vrstama elektroforeza. Teorijski i stru~ni rad iz odabranih poglavlja hemije. ukupni urobilin.152-holesterol. mokra}na kiselina. spektrofluorimetara. Fe. K. albumin. mi{i}na vlakna. paraziti. direktni i indirektni bilirubin. ureja. glutamiltranspeptidaza. ukupni proteini. holesterol. ukupni. fluorimetara i denzitometara. ureja. kao i kori{}enje ra~unara u statisti~koj obradi rezultata. pH vrijednost. malat dehidrogenaza. aminopeptidaza. Klini~kobiohemijsko kori{}enje radio-imunolo{kih metoda Klini~ko-biohemijs ki rad iz imunologije Klini~kobiohemijske interpretacije: Klini~kobiohemijske interpretacije u hematologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u endokrinologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u gastroenterologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u nefrologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u neuropsihijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u onkologiji Klini~kobiohemijske interpretacije u pedijatriji Klini~kobiohemijske interpretacije u reanimaciji. fosfati. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. acetilholinesteraza. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve rutinske biohemijske analize koje se rade u Biohemijskoj laboratoriji zdravstvene ustanove u koju je upu}en: Krv. specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi sve biohemijske analize koje se rade u laboratoriji. Specijalisti~ki sta` iz op}e klini~ke biohemije 12 mjeseci U toku rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima rutinskog klini~ko-biohemijskog rada. ukupni lipidi. izgled. kreatin kinaze i alkalne fosfataze. titrabilna kiselost. hemoglobin. serum plazma: volumen krvi. Eksudati. fizi~ke hemije i instrumentalnih analiza 2 mjeseca U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno mjeri volumene i mase sa razli~itim instrumentima. . cilindri. – upravljanja sistemom. leukociti. kosistencija. ukupni aceditet. krv. leuzinamino peptidaza. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – etika i propisi. fostor. Ca. 5-HIAA. boja. metodologijama i tehnikama rada i postoje}om opremom. pregled sedimenta. VMA. glukoza. odnosno institutu i drugim zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci) koji obuhvata: 1. krvi. kolorimetara. HDL-holesterol. proteini. joni Na. 7. pH. piruvat. proba sa gvajakom. mokra}na kiselina. proteini. bikarbonati. benzidinska proba. azot iz ureje (BUN). diamino oksidaza. U toku prakti~nog rada specijalizant se upoznaje sa strukturom i organizacijom klini~ko-biohemijske slu`be ili odjeljenja. 2. Klini~ko-biohemijsko kori{}enje radioimunolo{kih metoda 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u Laboratoriji (Odeljenju) za Nuklearnu medicinu. bakterije. Cu. kreatin kinaza. Urin: volumen za 24 sata. skrob. mogu}nostima rada. – promocija zdravlja. laktat. butirilholinesteraza.

bojenje preparata razmaza krvi. serumu. Klini~ko-biohemijske interpretacije u hematologiji 3 mjeseca 3. pravljenje razmaza krvi. Klini~ko-biohemijski rad iz imunologije 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana u specijalizovanoj laboratoriji za imunolo{ka istra`ivanja. izvo|enje biohemijsko-hematolo{kih analiza i izvo|enje specifi~nih funkcionalnih testova hemostaze. Specijalizant se u toku prakti~nog rada obu~ava osnovnim principima i tehnikama imuno-hemijskih analiza. samoza{titi i za{titi radnog prostora. Posebna pa`nja je usmjerena na savla|ivanje mikro-metoda izrade klini~kobiohemijskih analiza koje se koriste u pedijatriji.radioaktivnih supstanci. Klini~ko-biohemijske interpretacije u nefrologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja bubrega i urinarnog trakta. `u~nih puteva. zna~aju pojedinih klini~kobiohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih patolo{kih stanja i oboljenje jetre. U toku Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u oblasti hematologije. Specijalizant se obu~ava savremenim svatanjima biohemije i patobiohemije neurohumoralne regulacije i korelacije. kao i klini~ko-biohemijskih analiza koje su od zna~aja u dijagnostici malignih oboljenja. zna~aju pojedinih imunohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. 5. zna~aj i pravilno tuma~enje laboratorijskih rezultata razli~itih tumorskih markera. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova i klirensa koji se koriste u funkcionalnoj dijagnostici bubre`nih oboljenja. na~inu ~uvanja 153 . cerebro-spinalnoj te~nosti i tkivima koji se rutinski rade u Laboratoriji za endokrinolo{ke analize u koju je upu}en. 3. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici gastroenergolo{kih oboljenja. lu~enja i djelovanja hormona. Klini~ko-biohemijske interpretacije u gastroenterologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u gastroenterologiji. zna~aju pojedinih analiza hormona i/ili njihovih metabolita u funkcionalnoj dijagnostici i terapiji razli~itih pato-endokrinolo{kih stanja i oboljenja. B. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno mjeri sadr`aj pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u krvi. neuroleptici. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno radi brojenje krvnih elemenata. . urinu. Posebna pa`nja je usmjerena na pravilno kori{}enje radioimunolo{kih tehnika i enzimskih imunolo{kih tehnika u mjerenju sadr`aja hormona i/ili njihovih metabolita u razli~itim biolo{kim materijalima. obra|uje i ~uva uzorke krvi za izvo|enje hematolo{kih analiza. prvenstveno radioimunohemijskih analiza (RIA). beta i gama zra~enje). samostalnom izvo|enju specifi~nih imunohemijskih analiza. neophodnoj pripremi biolo{kog materijala i razli~itim rastvorima koji se koriste za poja~anje radioaktivnosti). pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Tako|e.Broj 17 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Klini~ko-biohemijske interpretacije u pedijatriji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve klini~kohemijske analize koje se koriste u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih sistemskih oboljenja kod djece. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. Klini~ko-biohemijske interpretacije u endokrinologiji 1 mjesec Specijalizant se obu~ava osnovnim principima laboratorijskog rada u endokrinologiji. Klini~ko-biohemijske interpretacije u neuropsihijatriji 1 mjesec U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici razli~itih neurolo{kih oboljenja. antidepresivi. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih psihijatrijskih oboljenja. prepoznavanje elemenata na razmazu. kao i molekularnim mehanizmima sinteze. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava da samostalno mjeri sadr`aje pojedinih hormona i/ili njihovih metaboliteta u razli~itim biolo{kim materijalima koriste}i spektrofotometrijske. Posebna pa`nja je usmerena na teorijski i prakti~ni zna~aj kompletne hemijske analize urina i prepoznavanje elemenata u sedimentu urina. Klini~ko-biohemijske interpretacije u onkologiji 1 mjesec Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava analiti~kim postupcima i zna~aju pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza u dijagnostici i terapiji razli~itih malignih oboljenja. spektrofluorimetrijske. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava odre|ivanju terapijskih koncentracija pojedinih lijekova u krvi. u kvantitativnom odre|ivanju razli~itih parametara u ispitivnimbiolo{kim materijalima. 4. 4. zna~aju pojedinih hematolo{kih analiza za funkcionalnu dijagnostiku i terapiju razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hematolo{kih analiza. Posebna pa`nja je usmerena na zna~aj i pravilno tuma~enje rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza likvora i prepoznavanju celularnih elemenata u sedimentu likvora u dijagnostici funkcionalnih i infektivnih oboljenja mozga. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. fluorimetrijske i hromatografske tehnike. Posebna pa`nja je usmerena na pravilno tuma~enje i zna~aj dobijenih rezultata pojedinih klini~ko-biohemijskih analiza. 6. Tako|e. Tako|e. 7. Klini~ko-biohemijske interpretacije: 1. Teorijski i prakti~no se obu~ava kori{}enju supstanci razli~ite radioaktivnosti (alfa. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. prepoznavanju patolo{kih elemenata na razmazu. 7. polu`ivotu trajanja radioaktivnosti. pravilnoj pripremi pacijenata za izvo|enje testova i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava da pravilno i samostalno uzima uzorke krvi. kao i pravilnoj interpretaciji dobijenih rezultata. anti-epileptici. 2011. upoznaje se sa aparatima koji se koriste u mjerenju radioaktivnog raspada (broja~i. kao i pravilnom tuma~enju dobijenih rezultata hormonskih analiza. egzokrinog pankreasa i gastrointestinalnog trakta. plazmi. specijalizant se obu~ava savremenim shvatanjima biohemije i patobiohemije. specijalizant se prakti~no obu~ava hemijskoj analizi konkremenata iz urinarnog trakta i zna~aju dobijenih rezultata u prevenciji njihovog ponovnog stvaranja. 2. Posebna pa`nja je usmerena na prakti~no odre|ivanje. a koji su od zna~aja zbog svog uskog terapijskog indeksa: joni litijuma. Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava zna~aju i pravilnom izvo|enju specifi~nih i ciljanih klini~ko-biohemijskih analiza u funkcionalnoj dijagnostici razli~itih patolo{kih stanja i oboljenja u gastroenterologiji. Specijalizant se upoznaje sa razli~itim funkcionalnim testovima koji se koriste u dijagnostici endokrinolo{kih oboljenja. hematopoeze i hemostaze. U toku prakti~nog rada specijalizant se obu~ava osnovnim principima imunohemije.

epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo 3 mjeseca – pojmovi preventivne i rehabilitacione medicine – primjenjena epidemiologija – higijena i ekologija termalnih i klimatskih lje~ilista Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti 11mjeseci – primijenjena fiziopatologija 3 mjeseca – interna medicina 3 mjeseca – primjenjena farmakologija 1 mjesec – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja 4 mjeseca Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje 7 mjeseci – Hidrogeologija 20 dana – Hemijske i hemijsko-fizi~ke osobine mineralnih voda i drugih sredstava za termalno lije~enje 20 dana – struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje 1 mjesec – mikrobiologija sredstava za termalno lije~enje 20 dana – tehnike primjene sredstava za termalno lije~enje 4 mjeseca Socijalna medicina 3 mjeseca – programiranje i organizacija zdravstveno-termalnih usluga – socijalno-medicinski aspekti bolesti iz termalno. 4. 7. MEDICINSKA HIDROLOGIJA . Hematolo{ke i Toksikolo{ke laboratorije u odnosu na organizaciju rada i potrebe odjeljenja. obradi i ~uvanju uzetog biolo{kog materijala.balneologije 5 mjeseci Teoretska nastava se organizuje na Medicinskom fakultetu i obuhvata sljede}e teme: – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskih lije~enja – Biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja termalnog lije~enja – Laboratorijska dijagnostika vezana za biolo{ke efekte termalnog lije~enja – Socijalno-medicinski aspekti bolesti iz klimatskotermalne oblasti. – komunikacijske vje{tine. specijalizant se upoznaje sa organizacijom rada Biohemijske. – timski rad.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava iz oblasti Medicinski fakultet medicinske hidrologije . Specijalizant se na odjeljenju upoznaje i obu~ava da dijagnostikuje metaboli~ke poreme}aje u urgentnim stanjima. urin). reanimaciji. – upravljanja sistemom. hematolo{ke i toksikolo{ke analize koje se koriste u dijagnostici i terapiji urgentnih stanja. – Termalizam kao socijalna pojava – Procjena bakteriolo{ke ~isto}e termalnih voda – Mikrobiologija sredstava termalnog lije~enja – Sredstva na raspolaganju u centrima za termalno lije~enje – Sredstva za lije~enje i termalne ustanove: referentna normativa – Struktura i klasifikacija sredstava za termalno lije~enje. – Primjena sredstava termalne terapije u pneumolo{koj oblasti – Rehabilitacione metode kod hipokineti~kog sindroma – Gojaznost i termalno Iije~enje – Termalna terapija kod bolesti `u~nih puteva – Termalno Iije~enje kod bolesti metabolizma – Termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti metabolizma. izboru najadekvatnijih biohemijskih i hematolo{kih analiza. tuma~enju dobijenih rezultata i primeni odgovaraju}e terapije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 39 prakti~nog rada specijalizant se obu~ava i specifi~nim tehnikama uzimanja biolo{kog materijala kod djece (krv. primjeni i pravilnom odre|ivanju sastava parcijalne i totalne parenteralne ishrane u odnosu na vrstu metaboli~kih poreme}aja i osnovnog oboljenja. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. – Na~ini kori{tenja termalnog lije~enja – Tehnike primjene sredstava termalnog lije~enja – Hitna medicinska pomo} u termalnoj praksi – Fiziokineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi – Instrumenti i sredstva za krenohidrokineziterapijsko lije~enje – Interna medicina. Klini~ko-biohemijske interpretacije u reanimaciji. – Termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata – Termalno lije~enje kod bolesti respiratrnog aparata Prakti~na obuka 42 mjeseca Higijena. 2011. obu~ava se da pravilno interpretira dobijene rezultate u smislu dijagnostikovanja razli~itih metaboli~kih poreme}aja i metaboli~kih mana i terapije istih. – promocija zdravlja. reanimaciji i intenzivnoj terapiji.klimatske oblasti – zakonodavstvo o mineralnim vodama u mjestima za termalno-klimatsko lije~enje . Tako|e. Specijalizant se tako|e obu~ava zna~aju. intenzivnoj terapiji i totalnoj parenteralnoj ishrani.BALNEOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A MJESECI Medicinski fakultet 1 5 3 7 11 3 3 10 Fizikalna medicina 2 3 Teoretski dio . Specijalizant se teorijski i prakti~no obu~ava izvo|enju razli~itih funkcionalnih testova koji se koriste u dijagnostici pojedinih metaboli~kih poreme}aja i uro|enih metaboli~kih mana. reanimaciju i intenzivnu terapiju. U toku prakti~nog rada. epidemiologija i zdravstveno zakonodavstvo Strukturalna morfologija i primjena sredstava za termalno lije~enje Fiziopatologija i op}e klini~ko lije~enje bolesti iz termalno-klimatske oblasti Bioklimatologija Socijalna medicina Krenoterapija iz internisti~ke oblasti Fizikalna medicina Krenoterapija iz drugih specijalisti~kih oblasti Zavod za javno zdravstvo PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio .^etvrtak. specijalizant se obu~ava da samostalno radi sve biohemijske. Teoretska nastava iz oblasti medicinske hidrologije .balneologije Zavod za javno zdravstvo Higijena. – Terapeutske indikacije klimatskog lije~enja. Tako|e. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakultet. intenzivnoj terapiji i parenteralnoj ishrani 1 mjesec Specijalizant radi mjesec dana na Odjeljenju za urgentna stanja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 8.

2011. UVODNI DIO Uvodni dio .Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. CPU. diskusije sa mentorom A2 . Nakon provedene edukacije.Predavanja. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Prakti~ni dio treninga 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore medicine kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – timski rad. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. . Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. – upravljanja sistemom. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika. – komunikacijske vje{tine. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 .Broj 17 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – etika i propisi. – promocija zdravlja. MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Katedra za medicinsku informatiku TRAJANJE MJESECI 12 Osnovna teorijska nastava Prema programu 1 11 24 Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni zavodi za javno informacioni sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske Katedra za tehnologije u medicinsku informatiku zdravstvu Medicinska Katedra za elektronika medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 A1 .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1.Seminari u specijalisti~kom radu A3 . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. (50% sati) (30% sati) (20% sati) Bioklimatologija 3 mjeseca – primjenjena meteorologija i klimatologija – biolo{ki efekti i mehanizmi djelovanja klimatskog lije~enja – terapeutske indikacije klimatskog lije~enja Krenoterapija iz internisti~ke oblasti 10 mjeseci – termalno lije~enje kod bolesti probavnog aparata 4 mjeseca – termalno lije~enje kod bolesti lokomotomog aparata 2 mjeseca 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti metabolizma – termalno lije~enje kod bolesti kardio-vaskularnog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti respiratornog aparata 1 mjesec – termalno lije~enje kod bolesti urinamog aparata 1 mjesec Fizikalna medicina 2 mjeseca – Fizio-kineziterapija i rehabilitacija u hidrolo{koj praksi Krenoterapija iz ostalih specijalisti~kih oblasti 3 mjeseca 20 dana – termalno lije~enje kod dermatolo{kih bolesti 20 dana – termalno lije~enje kod ginekolo{kih bolesti – termalno lije~enje kod otorinolaringolo{kih bolesti 20 dana 20 dana – termalno lije~enje u gerontologiji 10 dana – termalno lijecenje u pedijatriji Mjesto obavljanja i bli`i sadr`aj prakti~ne obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva.

Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.4.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije. 7. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije.5. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.6. 3. 4. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta .7. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu Medicinski zapis Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3.^etvrtak. ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL.2. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju – Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3.8. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Nakon provedene edukacije. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 41 Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. 3.

sastaviti protokole i odr`avati standarde u laboratoriju – preuzeti odgovornosti voditelja klini~kog mikrobiolo{kog laboratorija – preuzeti brigu o kontroli bolni~kih infekcija – predlo`iti mjere za racionalnu primjenu antibiotika u bolnici i prevenciju bolni~kih infekcija – sara|ivati s dr`avnim nadzornim i javnozdravstvenim slu`bama – sudjelovati u programima specijalizacije iz medicinske mikrobiologije. 4. Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . Cilj je da specijalizant stekne iskustvo s obzirom na na~in odr`avanja sastanaka. O~uvanje zdravlja i sigurnost Od samog po~etka specijalizant treba biti u potpunosti upoznat sa svim aspektima o~uvanja zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. Ove sposobnosti uklju~uju poznavanje informati~ke tehnologije. sastancima voditelja laboratorija.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. te sudjelovati u redovnom klini~kom nadzoru.te njihovom svakodnevnom upotrebom. – upravljanja sistemom. Nakon zavr{ene edukacije. te razviti sposobnosti potrebne za vo|enje laboratorija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. priprema poslovnog plana. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. 7. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. ~uvanje povjerljivosti informacija. te drugim sastancima lokalnog tipa. dono{enje odluka na lokalnoj razini i va`nost odr`avanja dobrih me|uljudskih odnosa. Originalan na~in razmi{ljanja i kriti~ka procjena objavljenih radova su va`ni da bi specijalizant. te u edukaciji ostalih stru~njaka iz podru~ja bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – sudjelovati u istra`ivanjima i razvoju iz podru~ja mikrobiolo{ke biopatologije. – komunikacijske vje{tine. planiranje tro{kova laboratorija itd. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 48 mjeseci (4 godine) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA MJESTO OBLAST OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Nakon provedene edukacije. – Prakti~no znanje dobiveno direktnim upoznavanjem s na~inom rada u laboratoriju.Broj 17 – Strana 42 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. – timski rad. Sticanje trajnih navika ~itanja. bilo kao ~lan tima. pridonio razvoju ove specijalnosti.baze podataka. Specijalizante treba poticati na sudjelovanje na odgovaraju}im kursevima o upravljanju koje }e odr`avati profesionalni predava~i. lije~enju i prevenciji bolesti uzrokovanih mikroorganizmima – nau~ne osnove za laboratorijsku dijagnozu bolesti. te u sklopu nje obradom podataka prema odgovaraju}im shemama. – etika i propisi.strate{ko planiranje. – Naglasak treba staviti na va`nost sticanja klini~kog iskustva i multidisciplinarnosti. – Interpretacijske sposobnosti kako bi na osnovu laboratorijskih podataka mogao stvoriti klini~ki korisno mi{ljenje. Nadzor i procjena kvalitete Svi specijalizanti trebaju od po~etka biti upoznati s provo|enjem nadzora. te upotrebu baza podataka. Klini~ki odjeli 6 mjeseci Tokom specijalizacije mikrobiolog treba: . TEME O UPRAVLJANJU KAO DIO OSNOVNOG PROGRAMA SPECIJALIZACIJE Upravljanje Aspekti upravljanja .osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. kao i implementaciju postupaka za osiguranje i kontrolu kvalitete. Sposobnost komunikacije i upravljanja (menad`menta). Medicinski mikrobiolog treba biti osposobljen za: – dati ljekarsko mi{ljenje o dijagnozi. konsultiranja s kolegama na nau~nim skupovima i prezentiranje nau~nih radova u sklopu trajnog medicinskog usavr{avanja. Specijalizanti trebaju shvatiti pojam osiguranja i kontrole kvalitete. Specijalizantima se mo`e dopustiti da kao promatra~i budu prisutni sastancima laboratorijskog osoblja. programa za statisti~ku obradu podataka itd. Po zavr{etku specijalizacije specijalizanti trebaju u potpunosti svladati ova dva navedena podru~ja. Ciljevi Tokom razdoblja od 4 godine specijalizant treba ste}i sljede}a znanja i sposobnosti: – ^injeni~no znanje o bolestima koje uzrokuju mikroorganizmi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Internet itd. bilo individualno. te sudjelovanje na stru~nim sastancima klini~ara i patologa. koje }e omogu}iti odabir metoda koje najbolje odgovaraju klini~kom problemu. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio . . Specijalizant treba ste}i iskustvo (pod nadzorom) u planiranju rada laboratorija. Poznavanje svih mjera za o~uvanje zdravlja i sigurnosti u laboratoriju. sklapanje ugovora s fizi~kim i pravnim osobama i ugovaranje laboratorijskih pretraga koje }e se za njih obavljati. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. te biti upoznati s principima vanjske kontrole kvalitete.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Klini~ki odjeli Bolni~ka ustanova sa tra`enim odjelima Bakteriologija Mikrobiolo{ki laboratorij Sanitarna mikrobiologija Virusologija Imunologija Parazitologija Mikologija Epidemiologija i obrada podataka Godi{nji odmori Mikrobiolo{ki laboratorij zavoda za javno zdravstvo Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij Mikrobiolo{ki laboratorij zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE MJESECI 1 6 17 1 6 6 3 3 1 4 – – – – Iskustvo u istra`ivanju i razvoju. 2011. – promocija zdravlja. pretra`ivanja litrature. te svjestan zakonskih obaveza i mjera koje laboratorij treba zadovoljiti. Sposobnost obrade podataka kako bi se evaluirale informacije o odgovaraju}oj populaciji dobivene primjenom laboratorijskih postupaka. Informati~ka tehnologija i komunikacijske sposobnosti Od samog po~etka specijalizant se treba upoznati s osnovnim aspektima kompjuterizacije laboratorija .

oboga}enih i inhibitornih podloga dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu. infektivna klinika. preko kultivacije. te postupcima za njihovu sigurnu upotrebu. kao i unutarnju kontrolu tih postupaka Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka. Dijagnostika tuberkuloze Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna na~ela dijagnostike tuberkuloze. principe identifikacijskih podloga. ELISA. odnosno gdje ovaj kontinuitet mo`e biti naru{en. te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri stepenu zaraznosti III. U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija. utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i monoklonskim protutijelima. Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji Tokom specijalizacije. itd. daljnjeg testiranja. uklju~uju}i komercijalno dostupne testove. ~uvanja. transporta (uklju~uju}i transportne podloge). uklju~uju}i izbijanje epidemija i njihovo suzbijanje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43 ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz svakodnevni rad na klini~kim odjelima. kao i testove za brzu dijagnostiku. pipeta). kao i fenotipizaciju i genotipizaciju. Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu. 4. mikroskopom s tamnim poljem.: velike vizite. uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih uzoraka. poznavati fizikalne uslove rasta mikroorganizama. te znati odabrati odgovaraju}u podlogu. pravilnim rukovanjem uzorcima i kontaminiramin predmetima (npr. odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi uzoraka ako je to potrebno. razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika. klinika za ko`ne bolesti. izvoditi rutinske tehnike bojanja. latex aglutinaciju. poznavati {iroku paletu selektivnih. mikrobiolog treba znati: izvoditi testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena. te opasno{}u koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala. znati izvoditi i interpretirati testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno. izvoditi ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane metode. Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u laboratoriju. U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr. Po zavr{etku specijalizacije. identifikacije i dokumentiranja za sve vrste uzoraka. Bakteriologija 17 mjeseci Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e oblasti: – Mjere sigurnosti u laboratoriju – Sterilizacija i dezinfekcija – Rukovanje s uzorcima – Mikroskopiranje – Metode kultivacije – Daljnja obrada kultura – Dijagnostika tuberkuloze – Ispitivanja antimikrobnih lijekova – Nove tehnologije – Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji – Upotreba antimikrobnih lijekova – Kontrola kvaliteta – Slu`bena kontrola – Licenca – Upravljanje Mjere sigurnosti u laboratoriju Prije prakti~nog rada u laboratoriju. te treba znati napraviti plan sterilizacije i dezinfekcije u laboratoriju. specijalizant treba biti upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna odje}a i higijena). osigurati slu`bu i izvan radnog vremena.kontrastnim mikroskopom. uklju~uju}i atmosferske uslove. Nove tehnologije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. kao i postupcima za njihovo pakiranje i slanje unutar. mikrobiolog treba biti upoznat sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar zdravstvene ustanove. optimalnu temperaturu. biti upoznat s bolni~kim odjelima. Tako|er treba znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka. prepoznati mogu}e patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi. fazno . Specijalizant treba biti upoznat s metodama kontrole. upoznat s na~inom rada komisije za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou.difuzije i zona inhibicije. mikrobiolog treba znati: principe mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem. te prepoznati mogu}e artefakte. te poznavati ostale tehnologije ispitivanja osjetljivosti.^etvrtak. odjeli za transplantaciju. Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka. Daljnja obrada kultura Po zavr{etku specijalizacije. te javljati preliminarne rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok lije~enja bolesnika. uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak. uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama. poznavati automatizirane. pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). te pravilno koristiti njihove usluge.) tamo gdje takvi odjeli postoje. prikazi slu~ajeva. Sterilizacija i dezinfekcija Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom pripreme podloga. kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama. laboratorijskog pribora. poznavati dostupne referalne centre za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju. te sa specijaliziranim odjelima (hematologija. Rukovanje s uzorcima Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: optimalan na~in uzimanja. brze metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji. Pri tome je posebno va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje). te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke identifikacijske tehnologije. bolnici. pedijatrija. dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka. mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u rje{avanju problema kontrole infekcija. Mikroskopiranje Po zavr{etku specijalizacije. te ih izdvojiti u svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu. 2011. Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima. te odlaganja mikrobiolo{kog otpada. te sudjelovanjem u zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. Ispitivanja antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu tehniku disk . kao i u edukaciji svih . te kako ovaj rizik svesti na najmanju mogu}u mjeru. pregledavati obojene preparate. te njihovo podrijeklo. Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod obrade uzorka (od uzimanja uzorka. 7.: eza. preuzimanja. Metode kultivacije Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima. kao i dijelovima op}e populacije koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija. te prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja. upoznati se sa principima imunoterapije i imunoprofilakse. kao i u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju. i fluorescentnim mikroskopom. sara|ivati s medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u obavljanju njenih svakodnevnih obaveza.

Virusologija 6 mjeseci Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovne dijagnosti~ke i odabrane metode u virusologiji. Upravljanje Po zavr{etku specijalizacije.Nau~ne osnove medicinske mikrobiologije: Specijalizanti trebaju usvojiti sljede}a znanja. te na klini~kim odjelima. poznavati postoje}e protokole za vanjsku kontrolu kvalitete. aktivno sudjelovati na stru~nim i nau~nim sastancima i kongresima. Upotreba antimikrobnih lijekova Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: empirijsku. metode spre~avanja razvoja rezistencije. taksonomija mikroorganizama. te njenu pravilnu primjenu. a osobito kompjuterske obrade podataka. fiziologija i genetika. principe imunizacije kod virusnih bolesti. algoritmi i primjena imunolo{kih laboratorijskih metoda u infektivnoj imunologiji Parazitologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u parazitologiji. kada se za mi{ljenje obratiti parazitologu u referentnom centru. Specijalizant tako|er treba sudjelovati u klini~koj kontroli {to ga obavljaju ljekari drugih specijalnosti. direktna i indirektna fluorescencija. interpretirati rezultate. onih koji sudjeluju u kontroli infekcija. Humoralni imunitet. ciljanu i profilakti~ku primjenu antimikrobnih lijekova. ]elijski imunitet. poznavati na~ine na koje mikroorganizmi uzrokuju epidemije. Epidemiologija i statistika te obrada podataka 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati osnovna na~ela epidemiolo{ke metodologije. Nespecifi~ni imunitet. dezinfekciju. poznavati osnovne statisti~ke metode. u potpunosti svladati tehniku pretra`ivanja stru~ne i nau~ne literature. Posebno se preporu~uje sudjelovanje na kursevima o upravljanju na lokalnom i dr`avnom nivou. mikrobiolog treba imati osnovna znanja o va`nim aspektima vo|enja laboratorija uklju~uju}i kontrolu finansijskih sredstava. ste}i iskustvo u pravilnoj obradi uzoraka dobivenih od ustanova zadu`enih za vanjsku kontrolu kvalitete. trudnica. kao i znati ih primijeniti u klini~kim slu~ajevima i pri istra`ivanju: struktura mikroorganizama. bolni~ke apoteke. upravljanje osobljem i administrativne poslove. sudjelovati u nau~nim istra`ivanjima. Slu`bena kontrola Tokom specijalizacije specijalizant treba: razumjeti principe slu`bene kontrole sudjelovati u mikrobiolo{koj slu`benoj kontroli unutar laboratorija. imunolo{ki sistem i imunost prema infekcijama. ELISA test. poznavati dostupe tehnologije za prikaz podataka. kada se za mi{ljenje obratiti mikologu u referentnom centru. te obradu podataka prema tim protokolima. Komplement. Licenca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog mora poznavati zahtjeve koje treba zadovoljiti laboratorij da bi dobio razli~ite vrste licenci. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. 7. treba dobiti uvid u prednosti i nedostatke sistema za obradu podataka.: preporuke koje se odnose na MRSA. biti upoznat sa svim dokumentima donesenim na dr`avnom nivou odnosno nivou bolnice koji se odnose na kontrolu infekcija. klasifikacija i metode tipizacije. epidemiologija zaraznih bolesti njihovo pra}enje i kontrola. upoznati fizikalne i hemijske agense koji se upotrebljavaju u kontroli bolni~kih infekcija. Sanitarna mikrobiologija 1 mjesec Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u javnozdravstvenoj mikrobiologiji osnovne metode dijagnostike mikrobiolo{ke ispravnosti hrane. te postupak kojim se licenca pribavlja. dijalizu itd). Ovdje treba uklju~iti i obilazak bolni~ke kuhinje {to ga obavljaju epidemiolozi. Samostalno u~enje specijalizanta tokom ~itave specijalizacije . 72 mjeseca (6 godina) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . 4. kao i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. sudjelovati u obilasku klini~kih i ostalih dijelova bolnice u svrhu kontrole infekcija. Imunodeficijencije. vode i zraka. Imunologija 6 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant treba savladati sljede}e nastavne jedinice: Antigeni. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. te metode njihove kontrole. transplantiranih bolesnika. Imunost na infekciju. mehanizmi obrane doma}ina. precipitacija.Broj 17 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Western blot). upoznati preporuke donesene od pojedinih radnih grupa (npr. upoznavanje sa metodologijom proizvodnje vakcina i seruma. hemaglutinacija. Imunolo{ka preosjetljvost. kako u klini~ke svrhe tako i u svrhu kontrole bolni~kih infekcija. NEUROHIRURGIJA Vrsta specijalizacije: osnovna Trajanje specijalizacije. savladati Imunolo{ke laboratorijske metode (direktna i indirektna aglutinacija. Kontrola kvaliteta Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: razumjeti pojmove kontrole i osiguranja kvalitete. patogenost mikroorganizama. 2011. te mjere potrebne kod zdravstvenih radnika. te praonice rublja. njihov na~in djelovanja i mehanizmi rezistencije. poznavati osnove informati~ke tehnologije.op}a teorijska Medicinski fakultet nastava Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija i intenzivno Bolni~ki odjel lije~enje anesteziologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neuropatologija Laboratorij za patologiju Neuroradiologija Radiolo{ki odjle Neuroanatomija Medicinski fakultet katedra za anatomiju Maksilofacijalna hirurgija Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Vaskularna hirurgija Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Dje~ija hirurgija Bolni~ki odjel dje~ije hirurgije Otorinolaringologija Bolni~ki odjel ORL Klini~ka neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Eksperimentalna neurohirurgija Medicinski fakultet Godi{nji odmori UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 3 3 6 1 ½ 1 ½ ½ ½ 1 47 1 6 72 . Mikologija 3 mjeseca Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne dijagnosti~ke metode u mikologiji. Gra|a i svojstva protutijela. pra}enje rezistencije na antibiotike. sudjelovati u kursevima trajnog medicinskog usavr{avanja. kao i ste}i osnovna znanja o potrebi za za{titom podataka. upoznati principe izolacije bolesnika. antimikrobni lijekovi. ste}i iskustvo u kontroli zaraznih bolesti u op}oj populaciji rade}i s epidemiolozima. interpretirati rezultate u klini~ke svrhe. kada se za mi{ljenje obratiti virusologu u referentnom centru. RVK. specifi~ne probleme povezane s imunokompromitiranim bolesnicima. Potrebno je sara|ivati s vode}im osobljem centralne jedinice za sterilizaciju.

u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. nalaz nuklearne magnetske rezonance. To ukupno iznosi do 120 operacija {to bi trebao biti optimum. stoga tokom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata. ili bolje re}i s takvim znanjem treba konkurisati na konkurs za specijalizaciju iz neurohirurgije. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i na~ela operativnog rada u grani~nim podru~jima. Neurhirurg je. – timski rad. – komunikacijske vje{tine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 45 Sadr`aj obuke: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 7. – etika i propisi. Dodatno ovim podru~jima neurohirurgije specijalizant mora ste}i znanja iz savremenog informacijskog sistema. prou~avati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mo`danih krvnih `ila. Kandidat na kraju specijalizacije iz klini~ke neurohirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijede}i operacljski program: – do 20 operacija intrakranijskih tumora – do 25 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) – do 15 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podru~ja – 50 raznih drugih operacija: hirur{ki postupci za uklanjanje boli. a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lije~enje. EKSPERIMENTALNA NEUROHIRURGIJA 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj `ivotinji radnje kojima }e ste}i nu`na iskustva za op}i operativni rad. te ve}im dijelom i mikrohirur{ki operacijski postupak kao i savremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u sna`nom zamahu. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka {to proizlaze iz ste~enog znanja nau~i. a posebno hirur{ke terapije preloma zigomati~ne kosti. NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca specijalizant mora nau~iti osnove neuropatolo{ke anatomije {to zna~i da kandidat treba prisustvovati obdukcijama i u~estvovati pri patolo{ko-histolo{koj dijagnostici. treba se upoznati teorijski i prakti~ki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima. osnovne elektroencefalografije. Kandidat se upoznaje sa hirur{kim tehnikama i hirur{kim pristupima koji se mogu koristiti kod pristupa na strukturalne lezije prednje lobanjske jame. elektrcmiografije. Upoznati se sa savremenim dijagnosti~kim dostignu}ima koja su u svakodnevnoj neurolo{koj praksi. Za specijalizante neurohirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godi{nje i to: Neurotrauma 15 sati Tumori CNS 15 sati Dje~ja neurohirurgija 10 sati Spinalna neurohirurgija 10 sati Neuroradiologija 10 sati Neuropatologija 10 sati Neuroonkologija 10 sati . kompjuterski tomogram. pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolo{ku dijagnostiku bez direktnog u~e{}a neurohirurga. operacije cerebrovaskularnih anomalija. U tom dijelu specijalizacije pa`nju treba obratiti upoznavanju hirur{ke anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). OP]A HIRURGIJA 3 mjeseca ANESTEZIOLOGIJA I INTENZIVNO LIJE^ENJE SA LABORATORIJSKOM DIJAGNOSTIKOM 3 mjeseca NEUROLOGIJA 6 mjeseci Tokom {est mjeseci ste}i dostatno znanje iz klini~ke neurologije. ORGANIZIRANA TEORETSKA NASTAVA Organizirana nastava odr`ava se u sklopu neurologije i op}e hirurgije po 6 predavanja u turnusu. te dijelom i mikropreparatima zagreba~ke neuroanatomske zbirke. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih `ila . DJE^JA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana upoznati osobitosti hirur{ke obrade i operacijske tehnike u dje~joj dobi te hirur{ko lije~enje malformacija. engleskim ili njema~kim. gornje i donje vilice. Upoznaje se sa postavljanjem i izradom spoljnih i unutra{njih proteza. Potrebno je da nau~i granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze. VASKULARNA HIRURGIJA 15 dana Tokom 15 dana treba se upoznati sa savremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sistema i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim `ilama na arterijama. kao i dijagnostiku i terapiju. NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec Neuroradiolo{ka dijagnostika pretrpjela je najvi{e promjena zadnja dva desetlje}a. 4. du`an znati eksplicirati svaki neuroradiolo{ki nalaz odnosno protuma~iti angiogram. Napokon interventna neuroradiologija ~ini je suradnom strukom u dono{enju indikacije za lije~enje nekih intrakranijskih procesa (prete`no vaskularnih). zatim mora vladati jednim stranim jezikom. – upravljanja sistemom. Neuroradiolog postao je suveren. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA 1 mjesec Tokom jednog mjeseca kandidat se osposobljava za samostalno rje{avanje slu~ajeva u oblasti dijagnostike i terapije. Pored navedenog operacijskog programa. Upoznaje optimalne termine za intervenciju kod kranio-facijalnih povreda. KLINI^KA NEUROHIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podru~ja neurohirurgije: – kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice – neuroonkolo{ke hirurgije – cerebrovaskularne hirurgije – dje~je neurohirurgije – hirurgije perifernog i autonomnog nervnog sistema. me|utim. odre|enih oboljenja i stanja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. a koji kandidat mora obavezno ispuniti.^etvrtak. a posebice karoti~kim arterijama. U okviru neurohirur{kog operacijskog programa mora svladati klasi~nu operacijsku tehniku. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. svladati osnove mikrohirur{ke tehnike i potrebnu manuelnu vje{tinu u toj tehnici. posebice na relaciji otolo{ko-neurohirur{ke problematike. Tako|er mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurohirurgije. NEUROANATOMIJA 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurohirurga. operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. 2011. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – promocija zdravlja. Kona~no specijalizant mora nau~iti izraditi neurolo{ki nalaz i logi~ki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosti~ke postupke. neurofiziologije.

4. – Prisustvovanje dijagnosti~kim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i defi niranju vrste cerebrovaskularne bolesti Epileptologija 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju Anamneza. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka. Ovladava tehnikom lumbalne punkcije i indikacijama za punkciju. radiologom neurohirurgom i vaskularnim hirurgom u oko 40 bolesnika. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – timski rad. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijaliste. – upravljanja sistemom. – angiografska obrada. Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije. – promocija zdravlja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Sti~e bazi~na znanja iz Dopler sonografije. dijabetesa i kardiologijskih poreme}aja – uo~avanje indikacije i izvo|enje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. utvr|ivanje mo`dane smrti. sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom boneurologom. nefrologije i/ili vaskularne hirurgije. vr{enje svih postupaka reanimacije. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje epilepsije. prou~avanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Cerebrovaskularne bolesti 6 mjeseci Prijem na Kliniku. – etika i propisi. Upoznavanje s osnovnim principima klini~kog dijagnosti~kog i terapijskog pristupa hitnom neurolo{kom bolesniku. Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Prakti~ne vje{tine: prakti~no savladavanje vje{tine intubacije. evaluacija i postupci odr`avanja. uz lije~nika specijalistu. edukacija na podru~ju detekcije i na~ina korekcije poreme}aja acidobaznog statusa. 2011. uo~avanje klini~kih manifestacija i osobitosti lije~enja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. – komunikacijske vje{tine. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. klini~ka obrada. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poreme}aja svijesti. sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije. planiranje dijagnostike i terapije za pacijente sa cerebrovaskularnim bolesti. uo~avanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu. mjerenje povi{enog intrakranijskog tlaka. KLINI^KU NEUROLOGIJU Trajanje 27 mjeseci prema sljede}em planu: Neurolo{ka ambulanta i rad na Klinici 3 mjeseca Specijalizant treba da ovlada vje{tinama uzimanje anamneze. Klini~ka i dijagnosti~ka obrada 20 bolesnika s hitnom neurolo{kom problematikom uz nadzor lije~nika specijaliste. Anamneza. u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje cerebrovaskularnih bolesnika. – prisustvovanje vr{enja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga. izvo|enje neurolo{kog pregleda. Intenzivna ili poluintenzivna njega 5 mjeseci Specijalizant sti~e znanja o pregledu. radiologije. uo~avanje klini~kih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti. Sudjelovanje u dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. neurolo{ki pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika. planiranju dijagnostike i terapije. da se upozna sa radom u Hitnoj neurolo{koj ambulanti i stekne bazi~na znanja iz urgentnih neurolo{kih stanja.osnovna teorijska obuka Klini~ka neurologija U@A TEMATSKA MJESTO TRAJANJE OBLAST OBAVLJANJA MJESECI STA@A Medicinski 1 fakultet Bolni~ki odjel 26 neurologije Neurolo{ka ambulanta i rad na 3 odjelu Intenzivna i 5 poluintenzivna njega Cerebrovaskularne 6 bolesti Epilepsija 3 Demijelinizacione 3 bolesti Neuromuskularne 3 bolesti Ekstrapiramidni 3 poreme}aji 16 Interna medicina Psihijatrija Neurohirurgija Neurootologija Neurooftalmologija Neuroradiologija Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel radiodijagnostik e Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel fizijatrije Medicinski fakultet anatomija i patologije 3 3 1 1 1 2 2 1 1 Druga podru~ja Dje~ja neurologija Neuroinfektologija Neurorehabilitacija Neuroanatomija i neuropatologija 1 5 Izborno podru~je UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. prevencije CVB i rane rehabilitacije pacijenata sa CVB. 7. te vo|enju bolesni~ke dokumentacije pacijenata iz oblasti urgentne neurologije. te u ambulanti za dijagnostiku i lije~enje epilepsije.Broj 17 – Strana 46 Neurooftalmologija Stereotaksija Nova saznanja iz neurohirurgije NEUROLOGIJA SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5 sati 5 sati 5 sati ^etvrtak. pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. – konsultacije o specifi~nostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjima regulacije arterijske hipertenzije. Kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurolo{koj ambulanti. komatozni bolesnik.

U~enje tehnike vremenske. poreme}ajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poreme}ajem. Ste}i bazi~na znanja iz klini~ke neurofiziologije (EEG. Kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. indikacije za klini~ku primjenu EEGa. kasnije samostalno uz nadzor lije~nika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurolo{kim ispadima. EMNG. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom. Analiziranje EEG-a uz pomo}. vestibulografije i nistagmografije i usvojiti prakti~ne vje{tine: – pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma – dijagnostika i lije~enje Menierove bolesti i sindroma – elektronistagmografi ja. na kardiologiji 1 mjesec i 15 dana na endokrinologiji. PNG – kraniokorporografija – audiologija i postupci ispitivanja Neurooftalmologija 1 mjesec Ovladati osnovama neurooftalmologije i usvojiti sljede}e prakti~ne vje{tine: – analize o~nog dna. Specijalizant treba da ovlada internisti~kim pregledom te osnovama dijagnostike i lije~enja internisti~kih bolesti. neurolo{ki pregled djeteta. Indikacije za specijalna snimanja. ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika).evocirani potencijali – neurooftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neurolo{koj simptomatici s nadle`nim lije~nikom specijalistom neurologije Pra}enje bolesnika tokom svih dijagnosti~kih postupaka. artefakti. Specijalizant mora ovladati diferencijalnom dijagnozom akutnih i hron~nih neurolo{kih bolesti i usvojiti znanja iz razli~itih podru~ja neurologije. Usvojiti indikacije za pojedine dijagnosti~ke postupke i tuma~enje nalaza. prostorne i frekvencijske analize EEG-a. Elektrodijagnostike epilepsije. Neurohirurgija 1 mjesec Upoznati se sa operativnim zahvatima na centralnom i perifernom nervnom sistemu. – objektivno-tonometrija i akcelerometrija . medikamentozna priprema za hirurgijsku imunosupresiju (timektomija). Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca Anamneza. neurokutanih bolesti i kongenitalnih poreme}aja Neuroinfektologija 1 mjesec Ste}i znanje iz oblasti infektivnih bolesti nervnog sistema . EP) i dje~je neurologije.5 mjeseci. 7. Neuromuskularne bolesti 3 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti. 2011. na~in njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijalista Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: – multipla skleroza – drugi oblici demijelinizacijskih bolesti – stepenovanje stadija demijelinizacijske bolesti pomo}u EDSS-a – Upoznavanje s dijagnosti~kim postupcima u demijelinizacijskim bolestima – likvorska dijagnostikia i njene karakteristike – imunologijski testovi. Lije~enje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vo|enje imunosupresivne terapije.rad u laboratoriju uz asistenciju nadle`nog lije~nika Diferenciranje ekstrapiramidnih poreme}aja – hipokinetsko-rigidni sindromi – hiperkinetski sindromi . Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Anamneza. uo~avanje klini~kih karakteristika ekstrapiramidnih bolesti. Neurootologija 1 mjesec Ovladati osnovama audiometrije. neuromi{i}nih bolesti. videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju: Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a. Prisustvovanje vr{enju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. magnetske stimulacije. diferencijalno dijagnosti~ke osobitosti. anamneza i neurolo{ki pregled bolesnika s primarnim mi{i}nim bolestima. neurolo{ki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima. neurolo{ki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo} i nadzor nadle`nog lije~nika u hitnoj ambulanti i neurolo{kom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lije~enje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. evoriranih potencijala. osobito uvje`bavanje ispitivanja papile o~nog `ivca – prakti~na edukacija perimetrije – prakti~na edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika – klini~ka i prakti~ka edukacija ispitivanja i utvr|enja povi{enog intraokularnog tlaka Neuroradiologija 2 mjeseca Upoznati tehnike pojedinih neuroradiolo{kih dijagnosti~kih metoda Dje~ija neurologija 2 mjesec Anamneza neurolo{kih bolesti u djetinjstvu. pra}enje uvo|enja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lije~nika specijalista. uvjeti snimanja. liolter EEC-a. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika. Psihijatrija 3 mjeseca Ovladati psihijatrijskim pregledom. radiologom i imunologom.distonije – stepenovanje stadija bolesti pojedinih poreme}aja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru – hepatolentikularna degeneracija Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) Samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klini~ke slike u 40 bolesnika Lije~enje ekstrapiramidnih poreme}aja. Prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. Ste}i bazi~na znanja iz oblasti epileptologije. najprije uz pomo} nadle`nog lije~nika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konsultacije.^etvrtak. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. primjena i njihov zna~aj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti – neurofi ziologijska dijagnostika . uo~avanje klini~kih osobitosti demijelinizacijskih poreme}aja. vrste. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 47 drugim paroksizmalnim poreme}ajima svijest neepilepti~ke geneze. 4. Kvantificiranje ekstrapiramidnih poreme}aja – subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica. dijagnostikom i terapijom psihijatrijskih poreme}aja i komplikacijama psihofarmakoterapije. na~ina njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lije~nika specijaliste. DRUGA PODRU^JA 16 mjeseci Interna medicina 3 mjeseca od toga na Intenzivnoj njezi 1. Prepoznati smetnje u razvoju i ocijeniti psihosocijalni razvoj. uo~avanje klini~kih karakteristika u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu. nistagmografije i dr. brain mappinga.

cine nefrologija. elektrokardiograma. komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini. neuropsihologije i sl). Bolni~ki odjel endokrinologija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. ocjenu klini~kih stanja i funkcija. – upravljanja sistemom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. testa optere}enja ergometrijom te ultrazvu~nog pregleda srca.rad na odjelima: Interna medicina – 6 mjeseci 3 mjeseca kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade internisti~kog bolesnika. cerebrovaskularnih bolesti. Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.5 mjeseci Zapo~inje sta`iranje iz psihijatrije 1 mjesec Tre}a godina Zavr{ava sta`iranje iz psihijatrije 2 mjeseca Epileptologija 3 mjeseca Dje~ja neurologija 2 mjeseca Neuromi{i}ne bolesti 3 mjeseca Ekstrapiramidni poreme}aji 3 mjeseca ^etvrta godina Demijelinizacione bolesti 3 mjeseca Infektologija 1 mjesec Neurohirurgija 1 mjesec Neurorehabilitacija 1 mjesec Izborno podru~je 5 mjeseci Tokom specijalizantskog sta`a iz oblasti klini~ke neurologije specijalizant je du`an polo`iti sljede}e kolokvije: – Anamneza i neurolo{ki pregled – Dijagnosti~ki postupci u neurologiji – Motorni sistem i senzibilitet – Urgentna stanja u neurologiji – Cerebrovaskularne bolesti – Ekstrapiramidalni poreme}aji – Demijelinizacijske bolesti – Epilepsije – Neuromi{i}ne bolesti – Bolesti ki~menog stuba i ki~mene mo`dine – Glavobolje – Neurodegenerativne bolesti i demencije NUKLEARNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 6 Interna medicina Nuklearna medicina Klini~ka medicina Bolni~ki odjel Interne medicine Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Radiodijagnostika Bolni~ki odjel i radioterapija radiologije Anesteziologija i Bolni~ki odjel intenzivno anesteziologije lije~enje Bolni~ki odjel nuklearne medicine Kardiologija. – etika i propisi. lije~enje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode. – promocija zdravlja. IZBORNO PODRU^JE Ovaj period (5 mjeseci) specijalizant provede rade}i na izbornom podru~ju u dogovoru sa mentorom ili ustanovom za koju specijalizira. Kru`enje po godinama specijalizacije: Prva godina Klinika i hitna neurolo{ka ambulanta 3 mjeseca Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Intenzivna njega Klinike za neurologiju 6 mjeseci Intenzivna njega interne klinike 1. radiobiologiju. UVODNI DIO specijalizacije . Kandidat se posebno informira o mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. poznavanja laboratorijskih testova. Op}a hirurgija – . 2011. – komunikacijske vje{tine.5 mjesec Zapo~inje sta`iranje iz podru~ja CVB Druga godina Zavr{ava sta`iranje iz CVB 6 mjeseci Neurooftalmologija 1 mjesec Neuroradiologija 2 mjeseca Neurootologija 1 mjesec Interna klinika (kardiologija i endokrinologija) 1.Broj 17 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST ^etvrtak. Sta` iz izborne oblasti se mo`e obaviti i u drugom Univerzitetskom centru u zemlji ili inostranstvu uz saglasnost mati~ne ustanove specijalizanta. Specijalizant sti~e usmjereno znanje iz pojedinih neurolo{kih oblasti (neurofiziologije. 7. Neurorehabilitacija 1 mjesec Usvojiti osnove rehabilitacije neurolo{kih bolesti Neuroanatomija i neuropatologija 1 mjesec Ovladati znanjima iz neuroanatomije te osnovama neuropatolo{kih dijagnosti~kih metoda – evaluacija patologije bolesti krvnih `ila na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga uklju~uju}i histolo{ke analize – evaluacija patologije tumora mozga na preparatima uklju~uju}i histolo{ke i citolo{ke analize – evaluacija patologije traume mozga uklju~uju}i histolo{ke analize. – timski rad. hematologija 3 1 1 1 27 10 Godi{nji odmori 4 Plan specijalizacije Specijalnost nuklearne medicine uklju~uje kori{tenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici. dozimetriju i za{titu od zra~enja. Interne medigastroenterologija. likvor dijagnostike. 1 mjesec kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine klini~ke obrade hirur{kog bolesnika s posebnim naglaskom na mogu}nostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u hirurgiji.

ventilacija). primjenom radioimunolo{kih metoda. Vr{i ispitivanje du`ine `ivota eritrocita.Ostale grane nuklearne medicine Upoznaje metode detekcije tumora. laboratorijska priprema obilje`enih jedinjenja i tehnika obilje`avanja. .indeksa i vremena 10 (S) Ventilaciona scint. . te~ni scintilacijski broja~i). ali pod nadzorom. scintigrafiju plu}a. radioizotopsku scisternografiju. terapijsku aplikaciju. 2011. odre|ivanje efektivnog protoka krvi i glomerulske filtracije. . hematologije.^etvrtak.Nuklearna gastroenterologija Upoznaje se sa ispitivanjem pljuva~nih `ljezda i `eluca. placenta). ispitivanjem vitamina B. radioaktivnim jodom 15 (A+ S) Radionuklidna ventrikulografija 30 (S) Odre|ivanje globalnih i regionalnih ejeks. obradu rezultata dijagnoznih nuklearno-medicinskih ispitivanja.Nuklearna kardipulmologija Upoznaje kvantitativnu selektivnu kardioangiografiju. pravljanje osnovnih rastvora. Obra|uje podatke pomo}u ra~unara. endokrinologije. detekcijom heterotopije `eluda~ne sluznice. pedijatrijsku nuklearnu medicinu.-perf. slezine i dr. lije~enje funkcijski aktivnih karcinoma tireoideje radiaktivnim jodom. leukocita i trombocita. 20 (S) Radionuklidna moikardiografija 40 (S) Analiza stres-redistribucionih scint. kao i/ili emisionu kompjuterizovanu monofotonsku tomografiju (SPET) 10 (S) d` 2 = 20 Test fiksacije radioaktivnog joda u {titastoj `lezdi 20 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 99m-Tc 30 (S) Scintigrafija {titaste `lijezde pomo}u 131-J 10 (S) Scintigrafija kore nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Dinamska scintigrafija pljuva~nih `lijezda 15 (S) Scintigrafija sr`i nadbubre`nih `lijezda 10 (A) Scintigrafija neuroblastoma i tumora hromafinog tk. scintigrafiju i SPET 10 (S) d` 4 = 40 Kontrola rada gama scintilacione kamere 5 (S-A) Izbor aplikativnih programa za obradu podataka iz gama kamere za funkciona i/ili hemodinamska ispitivanja. kontejneri. kontrola kvaliteta) i radi sa mjernim sistemima In vivo (stati~ka i dinami~ka mjerenja. scintigrafiju. scintigrafijom pankreasa. Anesteziologija i intenzivno lije~enje 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti klini~ka znanja i posebno prakti~ne vje{tine koje su potrebne u hitnim stanjima. dinamska ispitivanja (plu}na cirkulacija. ispitivanje poreme}aja intestinalne resorpscije i tranzita. gonade. ispitivanje "prvog prolaza" i fiziolo{kih vremenskih intervala (ejekcijska frakcija. uzimanje anamneznih podataka. izvo|enje i interpretaciju postupka. hemodinamska ispitivanja. Katalog znanja i ve{tina Priprema i pode{avanje gama scintilacione kamere za funkciona i/ili. nefrologije.Nuklearna endokrinologija Izu~ava {titastu `lijezdu. (Tl-201) 30 (S) "Njashout" krive 30 (S) SPET miokardiografija 10 (A) Perfuziona scintigrafija plu}a 15 (S) Ventilaciona scintigrafija pluga (133-D`e) 10 (A) Odre|ivanje ven. tehnika rada s kalibratorom doza. gastroenterologije. . tromoscintigrafiju.Za{tita od zra~enja Sprovodi mjere za za{titu od zra~enja: pripremanje dijagnoznih i terapijskih doza za oralnu i parenteralnu aplikaciju. scintigrafiju kostiju i zglobova. 10 (A) Scintigrafija paratireoidnih `lijezda 10 (A) Lije~enje hipertireoidizma radioaktivnim jodom 15 (A + S) Lije~enje toksi~nog adenoma {t. elucija generatora. hipofiza.Nuklearna nefrologija Prou~ava radiorenografiju i scintigrafiju bubrega. Radi u radioimunolo{koj laboratoriji: (pripremanje liganda i vezuju}ih supstancija. Upoznaje se sa ispitivanjem in vivo i radioimunolo{kim ispitivanjima drugih endokrinih `lijezda (endokrini pankreas. . in vivo i in vitro. izvr{iti minimalno 300 razli~itih in-vivo dijagnosti~kih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka.Neuronuklearna medicina Upoznaje metode: scintigrafiju mozga. . paratireoidne `lijezde. Osposobljava se za vo|enje dokumentacije. EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 27 mjeseci Tokom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno. frakcija 30 (S) Parametrijski sken srca (amplitudna i fazna analiza) 20 (S) Procena sistolnih i dijastolnih par. dozimetriju. administraciju. pregled bolesnika. dinamiku ispitivanja bubrega (vaskularizacija i ekskretorna funkcija). postavljanje indikacije za terapijsku primjenu radionuklida. testove. radioizotopsku limfografiju. scintigrafiju sr~anih {upljina i miokarda. patofiziologijom kao i principima terapije oboljenja i poreme}aja iz oblasti kardiologije. . radioimunolo{ke metode. regionalna pokretljivost miokardnog zida). funkcije l. voditelja jedinice i radili{ta. pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radili{ta. radioizotopsku angiografiju mozga i ispitivanje mo`danog krvotoka. Specijalizant prou~ava specijalni dio klini~ku. odre|ivanjem protoka krvi kroz jetru. Odgovornost. inkubiranje.plu}a pomo}u DTPA-99m-Tc aerosola 15 (S) Odre|ivanje plu}nog klirensa 10 (S) Ispitivanje ezofagusnog tranzita 10 (S) Otkrivanje i procjena GE refluksa 10 (S) Ispitivanje pra`njenja `eluca 20 (A) Otkrivanje i procjena entero-gastri~nog refluksa 5 (S) Ispitivanje poreme}aja absorpscije vitamina B 12 10 (S) Ispitivanje poreme}aja apsorpscije `u~nih kiselina 5 (A) Otkrivanje Meckelovog divertikuluma 5 (S) Scintigrafija jetre 30 (S) SEPT jetre (i slezine) 20 (A) Hepati~ka radionuklidna angiografija 20 (A) Procena pula krvi u fokalnim lezijama jetre 30 (S) Imunoscintigrafija TU abdomena 20 (S) Leukoscintigrafija . odvajanje slobodnog odvezanog liganda.Nuklearna hematologija Upoznaje odre|ivanje zapremine krvi. Upoznaje se ferokinetikom. lije~enje hipertireoze radioaktivnim jodom.Rukovanje radioaktivnim izotopima Prakti~no se obu~ava za rukovanje radioaktivnim izotopima. . odnosno dijagnosti~ku nuklearnu medicinu. scintigrafija) i in vitro (ru~ni i automatski gama broja~i. ispitivanje periferne cirkulacije.k. Za terapijske postupke odgovornost. EDUKACIJA IZ KLINI^KE MEDICINE 10 mjeseci Upoznavanje i detaljno ovladavanje tehnikom fizikalnog pregleda i dijagnosti~kim postupcima. odre|ivanje terapijskih doza otvorenih izvora radionuklida. interpretaciju i prikazivanje scintigrafskih nalaza. klini~ku primjenu radioaktivnacijske analize. scintigrafiju. `l. pod nadzorom mentora. znaci za dijagnosti~ke postupke procjenu indikacije. 4. . primjenu radioimunolo{kih metoda. morfolo{kih i dinamskih ispitivanjem bilijarnog sistema. morfolo{ki i funkcijskim ispitivanjem jetre. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 49 Radiologija i radioterapija 1 mjesec – kandidat treba obnoviti i pro{iriti znanja i vje{tine radiolo{ke obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zra~enja. 7. za{titu od zra~enja i pra}enje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. pra}enje efekata izotopske terapije. nadbubre`ne `lijezde. urgentnu nuklearnu medicinu. zna~i procjenu indikacije. lije~enje policitemije radioaktivnim fosforom. primenu radioimunolo{kim metodama. lije~enje pleuralnih i peritonealnih efuzija radionuklidima.

Stra`nji segment oka 11 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na stra`njem o~nom segmentu.i krvnih sudova (graftovi) 5 (A) Sekvencijalna HBS 20 (S) Dinami~ka HBS 30 (S) Radiorenografija pomo}u 131-J-OIH. .kostiju i zglobova 10 (S). trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnosti~kim postupcima: Indirektna oftalmoskopija. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine. Asistencija kod glaukomskih operacija. YAG laser kapsulotomije. efek. Gonioskopija. Biomikroskopija panfunduskopom. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.orbite 5 (S). – promocija zdravlja. Glaukom: Dijagnostika glaukoma. plazme i eritrocita 20 (S) Nuklearna angiografija mozga 10 (S) Odre|ivanje regionalnog protoka krvi kroz mozak 10 (A) Perfuziona scintigrafija mozga 20 C OFTALMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine (48 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnova teorijska obuka Op}i dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije ORL Bolni~ki odjel ORL Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Interna medicina Bolni~ki odjel (Reumatologija i interne medicine Endokrinologija) Oftalmolo{ka ambulanta Bolni~ki odjel oftalmologije Odjel za prednji segment Odjel i Kabinet za glaukom Odjel za traumatologiju Odjel za orbitu. Asistencije kod laserskih operacija glaucoma. – komunikacijske vje{tine. 4. Tonometrija i tonografija. plazme (ERPF) 20 (S) Radiorenografija sa stimulisanjem diureze 15 (S) Radionuklidni kaptoprilski test 15 (S) Scintigrafija skeleta (parcijalna i celog tela) 20 (S) Scintigrafija slezine 20 (S) Odre|ivanje du`ine eritrocita 20 (S) Ispitivanje ferokinetike 10 (A) Odre|ivanje du`ine `ivota trombocita 10 (A) Odre|ivanje zapremine krvi. . prot. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije. Konzervativno lije~enje glaucoma. Asistencije operacije katarakte.abdomena 20 (S). zbog vrlo slo`ene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vr{iti operacijske zahvate. 99m-TC-DTPA ili 99m-Tc-MAG3 30 (S) Radiorenografija sa odre|ivanjem brzine glomerulske filtracije GFR 99m-Tc-DTPA 30 (S) Radiorenografija sa odr. Asistencije kod vitreoretinalne hirurgije pomo}u silikon- 2 2 1 . – timski rad. – upravljanja sistemom. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom. – etika i propisi. . ali svakako trebaju kod njih asistirati. Asistencija keratoplastike.Broj 17 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kabinet za kontaktne le}e Stra`nji segment oka Odjel i kabinet za retinu te Kabinet za elekroretinografij u Odjel za neurooftalmologi ju Kabinet za fluoresceinsku angiografiju Kabinet za ultrazvuk Kabinet za laser Dje~ji odjel Odjel za dje~iju oftalmologiju Kabinet za strabologiju Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel oftalmologije ^etvrtak.rad na odjelima: Bolni~ki odjel op}e hirurgije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel neurohirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel neurologije Bolni~ki odjel interne medicine (Reumatologija i Endokrinologija) 5 mjeseci 2 mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca ½ mjeseca Ambulanta sa pokusom vida Prednji segment oka Prednji segment oka 17 mjeseci Tokom specijalisti~kog sta`a na prednjem o~nom segmentu specijalizanti moraju izvr{iti sljede}e operacione zahvate: Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (20 operacija). ren. 7. 2011. Tako|er. Implantacija intraokularnih le}a (10 operacija). tumore i plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju Odjel za uveitis Kabinet za vidno polje 8 17 4 4 3 U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 2 ½ ½ ½ ½ ½ ½ 6 2 1 1 1 6 3 3 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . 1 11 . OP]I DIO specijalizacije .intestinuma i kolona 10 (S).

– sinoptofor. – ispitivanje na dvoslike po Hess-Lankesteru. – Ishihara tablice. – ortopti~ko i pleopti~ko lije~enje. . – kompjuterizirana perimetrija i perimetrija po Goldmannu. Dijagnosti~ki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom. Konzervativna terapija neurooftalmolo{kih bolesti.5 mjesec Stati~ka i kineti~ka perimetrija. Asistencije kod operacija tumora vje|a.asistencije OP]A HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4. chordeolum. Asistencije kod operacije ptoze. cista. pleoptoforu i dr.asistencija 10 – vitreoretinalne operacije . Dje~ja oftalmologija 3 mjeseca Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte. Konzervativno lije~enje strabizma (vje`be na koordinatoru. Asistencija kod vitreoretinalne hirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom.asistencija 5 – operacijke entropijuma i ektropijuma 10 – operacije entropijuma i ektropijuma . odre|ivanje refrakcije. 4. verruca i dr. 2011. – keratometrija po Javalu. – lije~enje na eutiskopu i stolnom koordinatoru. – skijaskopija. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka. Asistencije kod slo`enih oblika strabizma. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka. 7.asistencija 10 – trabekulektomija 3 – krioaplikacija kod glaukoma 3 – operacije strabizma 3 – operacije strabizma . Neurooftalmologija s perimetrijom 1.asistencija 20 – operacije glaukloma . Dijagnostika neurooftalmolo{kih bolesti. – ehosonografija. papilom. – komunikacijske vje{tine.asistencija 5 – lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite 3 lacerokontuzne rane u podru~ju kapaka i orbite asistencija 10 3 – operacije suznog aparata (dakriocistektomija) – operacije suznog aparata (dakriocistekltomija) asistencije 10 3 – dakriocistorinostomija . – direktna i indirektna oftalmoskopija.asistencija 20 – eksktrakapsularna ekstrakcija katarakte 3 – fakoemulzifikacija . dakriocistografija). sinoptoforu.).). Operacija strabizma 5-10 operacija. – gonioskopija. – pokus vida i Snellenove tablice. – fluoresceinska angiografija.asistencija 10 – enukleacija 5 – enukleacija . . – aplanaciona tonometrija. Strabologija 3 mjeseca Dijagnosti~ki postupci kod strabizma. – pleoptofor. – kompjuterizirana refraktometrija. xanthelasma.asistencija 10 – perforativne povrede 3 – perforativne povrede . Asistencije kod operacija orbite. – timski rad. – kori{tenje prizmi. – primjena lasera (YAG i Argon). – dijagnostika bolesti suznih puteva (ispiranje kanala.5 godine (54 mjeseci) PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i uvodni dio Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anestezije Bolni~ki odjel Dijagnostika (Mikrobiolo{ka mikrobiolo{ke i i laboratorijska) laboratorijske dg. – kolorimetrija.Operativni zahvati koji su obuhva}eni specijalizacijom – ekstrakapsularna operacija katarakte . Vje{tine koje }e specijalizant savladati u toku specijalizacije: Osposobljavanje i kori{tenje oftalmolo{ke opreme i prosu|ivanjue nalaza potrebnih za dijagnostiku i lije~enje oftalmolo{kih bolesnika: – biomikroskopija. – fitovanje kontaktnih le}a. – elektroretinografija. – adaptometrija. pterygium. – odre|ivanje i propisivanje o~ne proteze. Op}a hirurgija Abdominalna hirurgija Anestezija sa reanimacijom Traumatologija sa ortopedijom Torakalna hirurgija Neurohirurgija Urologija Ginekologija sa aku{erstvo Dje~ja hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~norekons truktivna hirurgija Vaskularna i kardijalna hirurgija Endokrina i Onkolo{ka hirurgija Maksilofacijalna hirurgija ORL hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel anestezije Bolni~ki odjel traumatologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel neurohirugije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 48 20 1 8 2 2 2 1 2 1 MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 3 1 1 2 Bolni~ki odjel vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel onkolo{ke hirurugije Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel ORL Ratna hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurugije 2 2 1 1 1 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Asistencije kod plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije. Enukleacija bulbusa 5 operacija.^etvrtak. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 51 skog ulja i perfluorkarbona. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija oka i orbita 1 mjesec Mali operativni zahvati na okolini oka i adneksima (chalazion.

Dje~ja hirurgija: Hirur{ki status novoro|en~eta. splenektomija-hirur{ka taktika i terapija. postoperativne komplikacije u op}oj hirurgiji. 2011. – upravljanja sistemom. indikacije i na~in izvo|enja kraniotomije-neurohirur{ka hemostaza. repozicija luksacija. temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena. krvarenja iz probavnog trakta. ekstenzija preloma. epidermalni ko`ni transplantati u op}oj hirurgiji. satne diureze i krvnog mjerenja krvnog pritiska. hernije. operacijska taktika bolesti gastroduodenuma. Anesteziologija: Ventilacija bolesnika na masku. upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije. kateterizacija i suprapubi~ka drena`a mokra}nog mjehura. postavljanje zavoja. operacije `u~nih puteva. postavljanje subklavija katetera. dijagnostika i terapija {oka . priprema bolesnika za transport u ve}e medicinske centre. odre|ivanje optimalnog vremena za operaciju tipi~nih i naj~e{}ih bolesti dje~je dobi. akutni abdomen. akutni pankrealitis. Nastavne cjeline: – Hirurgija endokrinih `lijezda – Hirurgija dojke – Hirur{ke bolesti pleure. tromboembolektomija i {av krvne `ile. repozicija hernija. hitne operacije u op}oj hirurgiji.reanimacija. hemoseparacije i autotransfuzije. dijagnostika i komplikacije preloma. varikoziteti i posttrombotski sindrom. traheostomija. instrumentarij i proteze u vaskularnoj hirurgiji. ginekolo{ki pregled palpatorno. hemostaza. drena`a prsi{ta. hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije. intravensko kaniliranje. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. urolo{ka endoskopija. Nastava predavanja na klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne hirurgije za op}eg hirurga. upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije. pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca. intestinalne stome. postavljanje nazogastri~ne sonde. anamneza i status vaskularnog bolesnika. postupak s politraumatizirarkim bolesnikom. koniotomija. fizikalno-dijagnosti~ki testovi u vaskularnoj hirurgiji. – etika i propisi. prelomi rebara i komplikacije. osiguravanje diureze hirur{kim postupkom. davanje klizme. tamponada nosa. upoznavanje s traumatolo{kim instrumentima i implantatima. traheotomija. osiguravanje venskih puteva. bolesti anusa i rektuma. drena`a toraksa. 7. prva pomo} kod krvarenja. digitorektalni pregled. algoritam dijagnostike u Op}oj hirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji hirur{ke taktike. plu}a i medijastinuma – Hirur{ka terapija priro|enih i ste~enih bolesti srca – Ozljede srca i velikih krvnih `ila – Bolesti jednjaka i dijafragme (dje~ja hirurgija 3 sata) Hirur{ka terapija bolesti gastroduodenuma Transplantacijska hirurgija Resekcijska terapija u hirurgiji jetre Ozljede traheje. pristupnika arterije i vene. postavljanje `elu~ane sonde. upoznavanje instrumentarija u urologiji. peritonitis i apscesi trbu{ne {upljine. temelji dijagnostike bolesti krvnih `ila. Vaskularna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. perkutana cistostomija. preoperativna priprema i postoperativna njega. Kardijalna hirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije. uspostavljanje venskog puta. temelji hirur{ke tehnike (otvaranje i zatvaranje. mjesta ligature magistralnih arterija. kongenitalne malformacije u hitnoj hirurgiji. incizije i drena`e. specijalizanti iz svih ustanova u BiH bili bi obavezni odslu{ati nastavu u nekom Klini~kom centru. bronha i plu}a Resekcija pankreasa i biliopankreati~ne anastomoze Odobrena poglavlja hirur{kih bolesti `u~nih putova Hirur{ka terapija portalne hipertenzije Bolesti tankog i debelog crijeva (dje~ja hirurgija 2 sata) Bolesti anusa i rektuma Hirurgija arterija Hirurgija vena Izabrana poglavlja iz dje~je hirurgije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz urologije za op}eg hirurga Izabrana poglavlja iz ginekologije za op}eg hirurga lzabrana poglavlja iz traumatologije Izabrana poglavlja iz plasti~ne hirurgije Izabrana poglavlja iz mikrohirurgije i terapije limfedema – Hirurgija {ake – Izabrana poglavlja iz onkologije i hemoterapije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz anesteziologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz radiologije za op}eg hirurga – Izabrana poglavlja iz ultrazvu~ne dijagnostike za op}eg hirurga. lije~enje opekotina. punkcije tjelesnih {upljina. Vje{tine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim u`im specijalnostima op}e hirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatolo{kim pomagalima. {ivanje rana. `ivaca. pravila asepti~kog rada. hitne operacije na `enskim spolnim organima. vrste rane i zarastanje rane. upoznavanje temeljnih odrednica transplantacije organa. obrada hitnog hirur{kog bolesnika. . kateterizacija mokra}nog mjehura. Urologija: Temeljne urolo{ke pretrage i dijagnosti~ke tehnike. bolesti crvuljka. ileus. reanimacija. toaleta iritestinalnih stoma. amputacije. upotreba instrumentarija. Procjena op}eg i lokalnog stanja ope~enog. hernije dje~je dobi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. blokada interkostalnih `ivaca. intervencija kod balanitisa i parafimoze. Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. – promocija zdravlja. procjena vitaliteta ko`nih re`njeva. prepariranje). Vje{tine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalisti~kog sta`a iz op}e hirurgije Vje{tine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i saradnika: Anamneza i status hirur{kog bolesnika. tuma~enje vrijednosti CVP. odr`avanje homeostaze intravenskom nadoknadom. hitni zahvati na jetri i `u~nim putevima. hitne osteosinteze. anamneza i status hirur{kog bolesnika. antikoagulaciona terapija. transfuzija krvi kod hirur{kih bolesnika.Broj 17 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. sterilizacija. preoperativna priprema i postoperativna njega i monitonog hirur{kog bolesnika. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija: Procjena ozljede tetiva. 4. traheostomija. ginekolo{ka diferencijalna dijagnostika kod hirur{ke bolesnice. infekcije u hirurgiji. postavljanje sadrenog zavoja. Nastava se izvodi u Klini~kim ustanovama = 200 sati. repozicija prijeloma. konzervativno lije~enje preloma i temelji osteosinteze. ozljede tetiva i {ake. dojen~eta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i ste~enih bolesti. upotreba monitora i respiratora. nefrektomija indikacija i na~in izvo|enja zbrinjavanje ozljeda mokra}nog mjehura i uretre. cistoskopija. ano-rektoskopija. algoritam obrade urolo{kog bolesnika. Op}i uvodni dio u trajanju od 5 mjeseci obuhvata organiziranu nastavu kao i rad na odjelima: Op}a hirurgija 3 mjeseca Anesteziologija i reanimacija 1 mjesec Dijagnostika (Mikrobiolo{ka i laboratorijska) 1 mjesec Organizirana nastava 100 sati godi{nje Ukupan broj 400 sati nastave Od broja sati nastave predaje se: 200 sati – od glavnog mentora 200 sati – na klinikama Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) op}i dio b) posebni dio a) Op}i dio: Asepsa i antisepsa. Vrijeme za izvodjenje nastave: U poslednja dva semestra specijalizacije. postavljanje elasti~no-kompresivnog zavoja. drena`a toraksa-indikacija i izvo|enje. intubacija. b) Posebni dio: Operacije na ko`i i potko`nom tkivu u poliklini~koj hirurgiji.

PETI SEMESTAR: ''Noviteti u hirur{kom lije~enju i dijagnostici'' Abdominalna hirurgija 20 mjeseci U toku specijalizacije specijalizant mora apsolvirati teoretsko i prakti~no znanje o: – dijagnosti~kim i terapijskim operativnim postupcima u abdominalnoj hirurgiji. urologije. Torakalna hirurgija: Temelji operacijske tehnike. osteosinteze podlaktice 1. op}i principi neurohirur{ke tehnike. osteosinteze kostiju {ake i prstiju 2. Histolo{ka verifikacija i tipizacija tumora. vaskularne hirurgije. osteosinteze proksimalnog humerusa 2. 7.^etvrtak. i njihova kombinacija/hirurgija. operacijski pristupi i neurohirur{ki instrumentarij. rekonstruktivna/. diferencijalnodijagnosti~kim. osteosinteze patele 1. simptomatska. polihemoterapija. kostiju. retenciji urina. tehnike u traumatologiji i ortopediji. adjuvantna. stepen diferenciranosti terapija i prognoza. instrumentarijumu. uloga hirurgije u onkologiji s obzirom na namjenu /kurativna. imunoterapija/ rezultati lije~enja. Nadalje: akutni skrotum. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 53 Abdominalna hirurgija: Temelji endoskopske hirurgije uvo|enje endoskopskih troakara. radioterapija. tamponada rektuma. torakalne. Urologija 2 mjeseca Specijallizant mora dobiti temeljno teoretsko i prakti~no znanje o diagnosti~kim. – minimalno invazivnim endoskopskim postupcima. te o operativnoj terapiji. operacijski pristup na gu{tera~u 2. olecranon) 2. abdominalne. osteosinteze distalnog kraja femura 1. osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2.trakta Rektoskopija Kolonoskopija Broj 10 5 20 20 Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: Vrsta operativnog zahvata apendektomija operacija hernije kolecistektomija biliodigestivne anastomoze koledohotomija resekcija `eluca enterostome resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva fistula ani operacija hemeroida operacija ileusa operacija perforiranog `elu~anog ulkusa postoperativna kila Hartmanova operacija Jejunostomija Splenektomija Lobektomija lijevog re`nja jetre Nekrozektomija pankreasa Broj 20 15 10 2 3 5 5 3 2 3 7 3 6 3 5 5 3 2 U toku dijela specijalizacije u Endoskopskoj hirurgiji specijalizant provodi: vje`be na fantomu 3. terapijskim i rehabilitacionim postupcima kod urolo{kog bolesnika. osteosinteze kostiju stopala 2.^ETVRTI SEMESTAR: ''Komplikacije u hirur{kom lije~enju'' PETA TEMA . Ovladati urgentnim stanjima u dijagnosti~kim i operativnim metodama povreda mekih tkiva. pseudoartroza.Dg kod jednog organa sa vi{e bolesti'' ^ETVRTA TEMA . Neurohirurgija: Neurolo{ki status kod kranicerebralne traume. Endokrina i onkolo{ka hirurgija 1 mjesec U toku boravka u dijela Endokrine hirurgije specijalizacije. dijagnosti~ki dio endoskopske hirurgije. prema Programu klinike u kojoj specijalizira. SPECIJALIZANTSKE TEME SU: PRVA TEMA . Sprovodi postoperativno lije~enje i rehabilitaciju. palijativna. postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde. kateterizaciji. endokrina terapija. temelji neurohirur{ke dijagnostike. urodinamika i drugo. specijalizant op}e hirurgije treba obavezno asistirati pri sljede}im operativnim zahvatima: Vrsta operativnog zahvata apendektomija herniotomija kolecistektomija resekcija `eluca enterostome operacija analne fistule resekcija tankog crijeva resekcija debelog crijeva operacija hemeroida Broj 50 30 30 8 10 5 10 5 5 Posebni odgoji: specijalizant bira (ili po savjetu mentora) ustanovu za abdominalnu hirurgiju u inostranstvu u kojoj provodi ~etiri mjeseca. plastike Achilove tetive 1. histolo{ki tip/ indikacije za razli~ite na~ine lije~enja. osteosinteze distalnog kraja humerusa 1. osteosinteze acromialne luksacije 1. Specijalizant mora sudjelovati i aktivno u~estvovati u konzilijumu o mukltidisciplinarnom lije~enju malignih bolesti Traumatologija i ortopedija 8 mjeseci U toku specijalisti~kog sta`a u Traumatolo{kom odjelu. epididimitis.PRVI SEMESTAR: ''Topografska anatomija sa hirur{kim pristupom'' DRUGA TEMA . zglobova. osteosinteze dijafize humerusa 2. podru~ja urgentne neurohirurgije. osteostnteze lakta (Monteggina. dijagnostika bronhoskopijom i uvo|enje fleksibilnog bronhoskopa. Gastroenterologija sa endoskopskom hirurgijom 1 mjesec Specializant mora obaviti sljede}e endoskopske poretrage: Endoskopska pretraga Ezofagogastroduodenoskopija Injekcijska skleroterapija pri krvarenju iz gornjih i donjih parija d.TRE]I SEMESTAR: ''Komplikacije operacije jedne bolesti . kandidat obavezno asistira pri operacijama radi savladavanja op. osteosinteze gle`nja 2. hematurija. pri lije~enju prijeloma. osteosinteze ru~nog zgloba 1. TNM sistem/ekstenzitet tu. U toku specijalizacije na abdominalnoj hirurgiji. kardijalne. osteosinteze dijafize femura 1. operacijski pristup na suprarenalku 2. pri operacijama kralje{nice.DRUGI SEMESTAR: ''Dijagnostika i terapija ~e{}ih hirur{kih bolesti'' TRE]A TEMA . traheotomija 1. Broj i vrsta obaveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvr{iti: osteosinteze klju~ne kosti 2. asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. trahoestomija. Boravi i izvodi endoskopsku dijagnostiku i terapiju na odjelima gastroenterohepatologije i hirurgije koji se bave tom problematikom. uzrocima i terapijskim postupcima rje{avanja . operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj hirurgiji. 4. specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike onkolo{kih i endokrinih bolesti. Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji. Specijalizant samostalno treba izvr{iti operacijske zahvate: strumektomija 3. U toku specijalizacije svaki specijalizant mora obraditi po jednu semestralnu temu u svakom semestru specijalizacije. operacije na jetri svinje 3. osteosinteze proksinlalnog femura 2. 2011. osteomijelitisa i ozljeda zglobova. osteoslnteze dijafize potkoljenice 2.

drena`a toraksa 2. kriptorhizam 5 apendekliimija 5. – Patofiziolo{ke aktivnosti djeteta na hirur{ki zahvat. drena`a perikarda (hitna. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurohirur{kog bolesnika. Parenteralna i enteralna prehrana bolesnika . oblikovanje slobodnih re`njeva 10. orhidopeksija 5. Potrebno je da bude upoznat s nehirur{kim bolestima bubrega. operacija hidronefroza 5. antitromobocitna i antiagragaciona terapija – operativne procedure u vaskularnoj hirurgiji. torakotomija (djeca. 2011. drena`a pleuralne {upljine 4.Broj 17 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. elektivna) 2. Samostalno vr{i operacijske zahvate: cistotomija. lumbotomija 2. principi mikrohirurgije i transplantacije tkiva. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 2. odrasli) 5. Asistiranje pri hirur{kim zahvatima iz torakalne hirurgije. intubacija bolesnika na masku 2. Neurohirurgija 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. opskrba preloma kostiju lobanje 1. torakatomija 2. Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira.perkutana i otvorena 5. va|enje torakalnih drenova 5. preparacija ili punkcija periferne arterije 2. cistostomija . subduralni ili epiduralni hematom 2. infekcijama urinarnog sistema i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubre`ne funkcije i hemodijalize. hemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubre`nu funkciju. upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju. Samostalno vr{i operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4. perkutana cistostoma 2 i nefroi ureterostoma po 1. uvo|enje centralnih intervenskih katetera 5. fimoza 5. primarni {av ko`e 30. kriptorhizam 10. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2. epinervalni {av `ivca na ruci 2 roracijaki re`anj 2. Plasti~no-rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca Hirur{ka tehnika u podru~ju plasti~ne. Torakalna hirurgija 2 mjeseca Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika i terapija hirur{kih torakalnih bolesti. resekcija rebara 1. hemijski rat povrede jonizuju}im oru`jem prelomi u ratu povrede {ake u ratu povrede zglobova u ratu amputacije ekstremiteta u ratu povrede magistralnih krvnih sudova u ratu povrede perifernih nerava u ratu povrede ki~mene mo`dine u ratu kcp povrede u ratu povrede vrata u ratu povrede toraksa u ratu povrede abdomena u ratu torakoabdominalne povrede u ratu povrede urogenitalnog trakta u ratu povrede zdjelice u ratu Kardijalna hirurgija 2 mjeseca Asistira na sljede}im zahvatima: koronarna hirurgija 15. varikozne vene 2. – patologija ingvinalnog kanala kod djece. – Kongenitalne anomalije za hitnu hirur{ku korekciju. operacija strume 2 Dje~ja hirurgija 2 mjeseca Specijalizant na specijalizaciji op}e hirurgije u toku boravka na dje~joj hirurgiji u trajanju od dva mjeseca treba spoznati: – Kongenitalne anomalije novoro|en~eta inkopatibilne sa `ivotom. – Megacolon congenitum. ugradnja Pace makera 8. varikokela. valvularna hirurgija 15. oblikovanje slobodnih re`njeva 5. specijalizant obavezno asistira pri: hernioplastika 10. Ratna hirurgija: 1 mjesec Specifi~nost organizacije i funkcionisanje hirur{ke slu`be u ratu i vanrednim stanjima: – organizacija sanitetske posebno hirur{ke slu`be u ratu. Anesteziologija 1 mjesec Popis obaveznih zahvata koje kandidat samostalno vr{i u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1. sekundarna rekonstrukcija ozlije|ene {ake 5. infekcije u ratu – blast i kra{ povrede – udru`ene povrede u ratu anestezija u ratu. osteosinteza kosti ruke 3. osteoplasti~na trepanacija 2. Vaskularna hirurgija 2 mjeseca Specijalizant mora pridobiti temeljno i prakti~no znanje o: – patofiziologij hemodinamike arterijske i venske cirkulacije na ekstremitetima – dijagnostici kod vaskularnog bolesnika – akutnoj arterijskoj okluziji – povredi arterija – okluzivna bolest arterija – varikoziteti – tromboflebitis – flebotromoboza – tromboemboli~na bolest – portalna hipertenzija – pristup i prikaz arterija za ligaturu i rekonstrukciju – fibrinoliti~ka. Ovladati: rezultate plinskih analiza i rezultata drugih laboratorijskih parametara. Samostalno vr{i sljede}e zahvate: lumbalna punkcija 4. tromboenmolektomija 2. {av plu}a 2. kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2. indikacije za respirator i o~itovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2 indikacije za prelazak na spontanu respiraciju. trnasfuziolo{ka slu`ba u ratu opekotine u ratu biolo{ki rat. obrada opekotine 3. {av mjehura. reanimacija bolesnika 1. nefrektomija 2. reparatorne i rekonstruktivne hirurgije. eksploracija skrotuma 2. hitna ugradnja Pace makera 1. sternotomija (djeca. hirurgija priro|enih sr~anih gre{aka 5. – distress sindrom u dje~ijoj dobi Osim asistencija u redovnom i hitnom programu. ureterotomija 3. presadjivanje ko`e 3. spinalna dekompresija 2. uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. uretera i vrata mokra}nog mjehura. Specijalizant samostalno vr{i sljede}e operacijske zahvate: punkcija pleuralne {upljine 4. obrada opekotine 5 ozljede {ake (primarna obrada) 5. {av i anastomoza krvne `ile 3. Asistira na sljede}im operacijama: slobodni ko`ni transplantati 10. – invaginacije u dje~joj dobi. U toku specijalizantskog sta`a specijalizant asistira pri urolo{kim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Specijalizant treba napraviti sljede}e operacije: Z plastike 3. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vr{i operacije: hernioplastika 5. 7. estetske. Upoznaje i farmakologiju. hirur{ka doktrina – patofiziologija ranjenika – ratna rana. operacija fraktura 6. obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata. ozljeda {ake (primarna obrada) 3. traheostomija 2. 4. intradermalni {av 10. hidrokela 2. odrasli) 2. operacija cistoureteralnog refluksa 8. transpozicijski re`anj 2. amputacija 4. Samostalno vr{i sljede}e operacije: slobodni ko`ni transplantati 5. eksterna ventrikularna drena`a. radikalna nekrektomija pripovredi ruke 3.

neophodno je da se program specijelizacije sprovodi isklju~ivo u akademskim ustanovama (teaching hospitals). Rad pojedinca na klinici se reflektuje na rad ~itavog kolektiva. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. pregledi literature. stru~nog znanja. tako da se invidualizam ne uzima u radu ne uzima kao prednost. od specijalizanta se o~ekuje da posjeduje izuzetne ljudske kvalitete. samoinicijativa je dobro do{la. rekonstruktivn ortopedije e procedure Trauma Bolni~ki odjel ortopedije Hirurgija Bolni~ki odjel gornjih ortopedije ekstremiteta Sportska Bolni~ki odjel ortopedija i ortopedije traumatologija Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Broj 17 – Strana 55 3 3 3 3 12 3 3 3 Provjera znanja U zavr{nom dijelu specijalizacije specijalizant obavlja pismene ili usmene kolokvijume strog propisane prema planu specijalizacije i mentorskoj listi. pisanje radova. da je informati~ki obrazovan.samo Klinika. PRVA GODINA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. 7. po principu da svaki specijalizant pro|e isti trening od 2 do 5 godine. 4. Da bi osigurali gore navedene prioritete. ukoliko se iska`e `elja za tim obaviti i van akademske ustanove ukoliko postoje potrebni servisi u odabranoj bolnici. – komunikacijske vje{tine. S druge strane. sposobnost timskog rada. Vrhunska njega pacijenata je najva`niji cilj i zapravo neodvojiv dio procesa odgajanja specijalizanta. rekonstruktivn e procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Peta godina Bolni~ki odjel Odrasli. – odslu{ana obavezna dva posljednja semestra u toku specijalizacije na odgovaraju}oj ustanovi . – pisanjem i objavljivanjem recenziranih ~lanaka u doma}im i stranim glasilima s temama iz domena specijaliazcije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ija ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta ^etvrta godina Spinalna hirurgija Odrasli. eksperimentalni rad. te njegova saznanja iz telemedicine koje se sastoji iz: – klini~ke analize sa evaluacijom rezultata lije~enja odre|enih bolesti. – vo|enje klini~ke ili klini~ko-patolo{ke konferencije s tematikom domena podru~ja specijalizacije. . 2011. da govori najmanje jedan strani jezik (engleski je mandatoran). – timski rad. unaprijediti i iskoristiti dosada{nje akademsko iskustvo u obuci novih generacija specijalista ortopedske hirurgije. obavljani seminari. – etika i propisi. prisustvo na nau~nim i stru~nim skupovima. Od svih specijalizanata se o~ekuje da poka`u profesionalizam kao i adekvatno pona{anje na poslu kao i van njega ~itavo vrijeme trajanja specijalizacije. Provjerava se njegov nivo klini~kog. ORTOPEDIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina /60 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio prva godina Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 3 12 3 3 3 11 Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Dje~ja Bolni~ki odjel hirurgija dje~je hirurgije Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija plasti~ne hirurgije Vaskularna Bolni~ki odjel hirurgija vaskularne hirurgije Bolni~ki odjel Urgentna medicina/trau urgentne medicine matologija Intenzivna Bolni~ki odjel njega i intenzivne medireanimacija cine i reanimacije Reumatologija Bolni~ki odjel interne medicine Kardiolo{ka Bolni~ki odjel intenzivna interne medicine njega Radiologija Bolni~ki odjel radiologije Neurologija Bolni~ki odjel neurologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 12 Druga godina Urgentna medicina Dje~ija ortopedija Odrasli. Poseban akcenat se stavlja na nova nau~ne saznanja koja unapre|uju klini~ki ishod lije~enja oboljenja muskuloskeletnog sistema. Tako|e.^etvrtak. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Tre}a godina Bolni~ki odjel urgentne medicine Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel ortopedije 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 10 sedmica 12 MISIJA Misija programa specijalizacije iz ortopedske hirurgije da obezbijediti najve}i mogu}i kvalitet zdravstvene njege za na{e pacijente. da je predan poslu. Prva godina specijalizacije mo`e se.

te kroz rad na klinici i biblioteci. obavijestiti de`urnog specijalizanta o operativnim zahvatima obavljenim u toku dana. Kartoni i liste pacijenata moraju biti revidirane u tom periodu svakog jutra. kao i da svoja bazi~na znanja podigne na visok nivo {to }e mu omogu}iti nastavak treninga na drugoj godini. 4. novim prijemima. kardiolo{koj intenzivnoj njezi. Specijalizant zadu`en za ambulantu taj dan ne ide u operacionu salu ukoliko {ef specijalizanata druga~ije ne odredi. 9.Mar Mar . Jedan od specijalizanta druge godine je svaki dan dodijeljen za rad u traumatolo{koj ambulanti u toku radnog vremena. Specijalizant se u operacionoj sali mora pojaviti na vrijeme da bi osigurao adekvatnu preparaciju.Jun ^ETVRTA GODINA Teme: Spinalna hirurgija Odrasli. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u operacionoj sali 4. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Sve vizite moraju zavr{iti prije odlaska u operacionu salu.Jun PETA GODINA Teme: Odrasli. godine specijalizacije predvi|eno je da jedan dio vremena provede u drugoj bolnici sa kojom klinika ima saradnju kao i anga`man u radu sa studentima. te po mjesec dana na dje~joj hirurgiji. Njegova odgovornost je organizacija vizita.Sep Sep . 7. predavanjima na klinici ukoliko mu {ef specijalizanata ne dodijeli drugi zadatak. U~e{}e u operativnim procedurama u toku dana na koje je dodijeljen. problemima. diskusijama. 4. Odgovaraju nadle`nom specijalisti za svoj rad. Stariji specijalizant mora biti dostupan za sve hitne operacije koje se obavljaju u de`uri za koju je odre|en. 6. DRUGA GODINA: Teme: Centar urgentne medicine Dje~ja ortopedija Odrasli. i 5.Mar Mar . specijalizant treba da provede 2 mjeseca na abdominalnoj hirurgiji. sastanaka. 7. – promocija zdravlja.Broj 17 – Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. . Du`nost starijeg specijalizanta je da kontaktira specijalistu. 2. vaskularnoj hirurgiji. 5. Rotacije na op}oj hirurgiji: Znanja i vje{tine ste~ene u toku dvanaestomjese~ne rotacije su prerekvizit za uspje{an dalji nastavak treninga ortopeda. demonstracije studentima. Preoperativni pregled i prijem na kliniku zajedno sa starijim specijalizantom na odjelu. Organizacija rada ambulante u toku dana za koji je odre|en je odgovornost starijeg specijalizanta. 2011. 10. neurologiji I neurohirurgiji. 8. Da prisustvuje svim kursevima. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Ukoliko nije anga`iran u punom kapacitetu u ambulanti na raspolaganju je spinalnom odjelu. plasti~noj hirurgiji.Dec Dec . rekonstruktivne procedure Trauma Hirurgija gornjih ekstremiteta Sportska ortopedija i traumatologija Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun STARIJI SPECIJALIZANT U toku 4. Svaka indikacija za operativni zahvat mora biti prvo prodiskutovana sa starijim specijalizantom koji }e u~estvovati na operaciji. Obavlja jutarnje vizite sa mla|im specijalizantima 3. Da organizira prijem pacijenata u traumatolo{koj ambulanti 6. O~ekuje se da mla|i specijalizant razvije sposobnost razumijevanja principa ortopedije i tehnika kroz postavljanje pitanja. pola`e se pisani test u skladu sa temama pokrivenim kru`enjem u ovoj godini. Odgovoran je za postoperaativni obilazak i pra}enje pacijenata. ve} }e biti na on call slu`bi sa anseteziologom kako bi bio upoznat sa principima anestezije. radiologiji. rekonstruktivne procedure Trauma Boravak u partnerskoj bolnici Rotacije Jun -Aug Aug -Nov Nov -Jan Jan -Mar Mar -Jun TRE]A GODINA Teme: Dje~ja ortopedija Trauma Spinalna hirurgija Hirurgija gornjih ekstremiteta Rotacije: Jun . 2. rekonstruktivne procedure Onkolo{ka ortopedija Boravak u ortopedskoj ustanovi van mati~ne ku}e Rotacije: Jun . U toku ove godine. Na kraju prve godine. Prije pozivanja specijaliste potrebno je da obavijesti nadle`nog starijeg specijalizanta koji }e se upoznati sa slu~ajem i o istom obavijestiti nadle`nog specijalistu. Svakodnevni obilazak pacijenata na klinici u pratnji specijaliste ili nadle`nog starijeg specijalizanta. urgentnoj medicini/ traumatologiji. Da je upoznat sa svim slu~ajevima u traumatolo{koj ambulanti u danu u kojem je odre|en za rad u istoj. Da u~estvuje u hitnim operacijama kada je u pripravnosti 5. Ovo se posebno odnosi za pacijente koji trebaju da budu primljeni na kliniku. intenzivnoj njezi i reanimaciji. Detaljno studiranje svakog slu~aja. Da supervizira rad mla|ih specijalizanata u traumatolo{koj ambulanti 7.Dec Dec . Da uzme u~e{}e na svim predavanjima i sastancima organiziranim na klinici. Du`nosti: 1. te teoretska priprema prije svake operacije je mandatorna za svakog mla|eg specijalizanta. terapijom.Sep Sep . sta`erima. kao i nakon zavr{enog operativnog zahvata. Pomo} u edukaciji studenata i specijalizanata drugih oblasti na rotaciji na klinici. Prije odlaska ku}i svakog dana. mla|im specijalizantima. reumatologiji. Od specijalizanta se u ovoj godini o~ekuje da se poka`e visok nivo zainteresiranosti. 8. U toku ove godine specijalizant ne}e imati de`ure na ortopedskoj klinici. Briga o bolesnicima na klinici. 3. MLA\I SPECIJALIZANT Njihove du`nosti podrazumijevaju: 1.

neophodno je formalno prezentirati projekat na nau~nom vije}u ustanove Institut za NIR. Svrha sastanka je prezentacija svih elektivnih slu~ajeva za narednu sedmicu zajedno sa diskusijom u pogledu indikacije za operaciju. Specijalizanti su du`ni pripremiti po jedan slu~aj za ovaj sastanak. Preporu~eni kursevi: Prve 2 godine: patologija. Du`nosti i anga`man u ambulanti ima 2 cilja. Nakon radnog vremena. KONSULTACIJE Sve potrebne ortopedske konsultacije bit }e proslije|enje de`urnom specijalizantu koji }e dalje kanalisati konsultacije sa starijim kolegama. Specijalizant "on call" se poziva u ambulantu u koliko potrebe slu`be to zahtijevaju. Abstrakt projekta poslati na neki od odabranih kongresa. traumatolo{ku ambulantu pokriva de`urni specijalizant. epidemiolo{ki podaci i sl. {aka. U mjesecima u kojima ima 5 sastanaka. Specijalizant koji nije pripremljen za zahvat ne}e mo}i u istom u~estvovati.svi specijalizanti 5-7 minuta po ~lanku. G4/G5: Prezentacija u trajanju od 20 minuta na 4. RAD U OPERACIONOJ SALI Specijalizant ortopedije treba da bude spreman (adekvatno obu~en) 15 minuta prije incizije. godini u toku redovnog stru~nog kolegija. sko~ni zglob. Indikaciju za operativni zahvat donosi de`urni specijalista sa starijim specijalizantom. Otpusna pisma diktira ukoliko je mogu}e odmah po odluci za otpust. Do 1. Odr`ava se jednom sedmi~no. posljednji sastanak bit }e posve}en istra`iva~kom radu. ISTRA@IVA^KI PROJEKTI/RESEARCH Od svakog specijalizanta se o~ekuje da zavr{ni orginalni projekat u toku zavr{ne godine specijalizacije koji }e biti predat na "peer rewiew". Velika vizita: jednom mjese~no. Prezentacije slu~ajeva: bit }e odr`ane u 1. dje~ja ortopedija i tumori. Od specijalizanta se o~ekuje da ta~no odgovori na preko 60% postavljenih pitanja. Specijalizanti }e anonimno evaluirati rad sa mentorima na kraju svake akademske godine. i{~a{enje. Da organizira otpuste pacijenata sa popratnom dokumentacijom.^etvrtak. Prezentacija u junu (G5). Ukoliko obim posla u ambulanti prevazilazi mogu}nosti de`urnog specijalizanta. Nakon 3 godine planirati specijalizirane kurseve. povredu ligamenata ili neku drugu ozbiljniju povredu. Kursevi dje~je ortopedije. op}a traumatologija (bazi~ni AO kurs. potrebna oprema i sl. Neophodno je poduzeti sve mjere da se reduciraju liste ~ekanja na pregled. Ovo podrazumijeva da specijalizant prati u radu starijeg specijalistu (mentora). Niti jedan pacijent se ne mo`e primiti na ortopedsku kliniku a da se prethodno ne obavijesti nadle`ni specijalista. hirur{ki pristup. velika vizita. Rezultati testiranja se prezentiraju na redovnom stru~nom kolegiju klinike. juna specijalizant treba da odredi starijeg specijalistu koji }e nadzirati projekat. Potrebno je ovakve odluke donositi ekspeditivno. EVALUACIJA [ef klinike }e redovno svakih 6 mjeseci provjeravati napredak svakog specijalizanta. Da bude upoznat sa medikamentoznom i drugom vrstom terapije. povrede {ake i ki~me nakon pregleda od strane starijeg specijalizanta moraju biti pregledane sa nadle`nim subspecijalistom koji se bavi ovom problematikom. se upu}uju nadle`nom ljekaru porodi~ne medicine. Oblasti koje pokriva: anatomija. Revizija operisanih slu~ajeva i diskusija. Sva rtg dijagnostika mora biti pregledana od strane starijeg specijalizanta i moraju biti prezentirana na sastanku sljede}eg jutra. diskusije. indikacioni sastanak. U vanrednim okolnostima odgovorni stariji specijalizant-administrator }e odlu~iti o rasporedu specijalizanta shodno prioritetima i edukacionom benefitu. Pored anatomije 20 tema iz oblasti subspecijalnosti bit }e odr`ano i to: odrasli rekonstrukcija. Svaki pacijet upu}en na pregled specijalisti prvo biva pregledan od strane specijalizanta koji obavije{tava nadle`nog specijalistu. sa odre|ivanjem nivoa hitnosti i organiziranjem operacione sale. 13. STRU^NI SASTANCI NA KLINICI Jedom sedmi~no na ranije odre|eni dan na u trajanju od 2-2. a potrebe ambulante pokriva drugi on call specijalizant. 7. specijalizant prati dodijeljenog mentora u svim aktivnostima koji se de{avaju van zgrade bolnice. Ortotika i protetika i sl. stopalo. Svaki specijalizant mora voditi dnevnik operativnih zahvata na kojima je u~estvovao i koje je uradio. Diskusija. obavezno mora biti pregledan i od strane starijeg specijalizanta ili specijaliste. sportska medicina. Na ovom sastanku se prezentiraju i statisti~ki podaci o broju primljenih pacijenta. Svaki specijalizant na kraju akademske godine pola`e ispit koji se odnosi na teme iz te akademske godine. Sticanje zvanja specijaliste je uslovljeno zavr{etkom istra`iva~kog projekta. Svake sedmice sesija "Core Curriculum" u trajanju od 3. 12. Svaki pacijent sa ozbiljnom povredom kojeg pregleda mla|i specijalizant a koji ima prelom.). U toku de`ure de`urni specijalizant }e asistirati na operativnim zahvatima. te ukoliko nije mogu}e obezbijediti pregled u roku od 30 minuta neophodno je obavijestiti starijeg specijalizanta. a koja tretira bazi~na ortopedska znanja obavezna je za sve specijalizante. planiranje operacije (templating). konzilijarni pregledi. Prezentacije slu~ajava. Da se odgovorno pona{a i mijenja starijeg specijalizanta u toku njegovog odsustva. Kompleksne povrede kao {to su dje~ja truama. 2011. preoperativno planiranje. Diskusiju vodi {ef klinike. sedmici. RAD U AMBULANTI (elektivni pregledi) Rad u ambulanti je obavezan za sve specijalizante koji taj dan nisu u operacionoj sali. operacije u drugoj ustanovi i sl. Smjernice za pra}enje razvoja projekta: G2: Do 1. OTORINOLARINGOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio op}a teorijska nastava Uvodni dio U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 5 . Slu~ajeve }e prezentirati specijalizanti starijih godina. Prezentacija stru~ne literature: Jedan dan (ranije odre|en) u svakom mjesecu na kojima }e biti prezentirani radovi iz najuglednijih ~asopisa.5 sata. Manje povrede koje ne iziskuju pregled specijaliste.. Ova evaluacija je bitan instrument za unapre|enje programa. Revizija operisanih slu~ajeva: namijenjena radi kontrole kvaliteta i diskusiju. jula treba da preda pisanu formu projekta koja }e pro}i stru~nu debatu. Dalje. zajedno sa disekcijom. Od specijalizanta se o~ekuje da teoretski i prakti~no bude spreman da participira u zahvatu shodno godini treninga na kojoj se nalazi. marta na petoj godini. trauma. spinalna hirurgija. 11. gornjih extr. 4. bazi~ne nauke. TRAUMATOLO[KA AMBULANTA Pokrivanje traumatolo{ke ambulante u toku radnog vremena je du`nost specijalizanta 2 godine. da se zadovolje potrebe slu`be kao i edukacioni karakter. Kompletan manuscript predati do 1. Prezentacija . Po`eljno je da se evaluacija obavlja elektronskim putem.5 sata se odr`ava stru~ni kolegij klinike sa rotiraju}im "temama": Prezentacije slu~aja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 57 Potrebno je da prisustvuje izmjeni pacijenta izme|u zahvata kako bi ubrzao operativni program. G3: Najkasnije 6 mjeseci nakon predaje preliminarnog projekta. konsultacije na drugim klinikama. i 3.

respiratorne insuficijencije. testiranje funkcije larinksa. za{tita od zra~enja. interpretacija. inlerpozicijska stapedektomija. tamponada nosa. septoplastika. CT glave i vrata . o~itovanje RTG slika nosa. akcesorijus. operacija egzostoze zvukovoda. dopler karotida i vertebralnih arterija.indikacije. drena`ne operacije Menierove bolesti. hirurgiju baze lubanje. noduli. frenikus. rinomanometrija. Anestezija u induciranoj hipotenziji. benigni maligni tumori larinksa. Uvo|enje centralnog venoznog katetera. pareze i paralize glasnica. rekurens. Obrada hitnog hirur{kog bolesnika. – promocija zdravlja. – timski rad. Neurohirurgija Hirurgija prednje i srednje lubanjske jame (hirurgija neurinoma. citologija u ORL. kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. infekcije. fenestracija. intratemporalna dekompresija facijalisa. ORL u djece. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Vje{tine: tehnika ORL pregleda. Neuroplasti~ni zahvati na ostalim kranijskim `ivcima kao {to su: hipoglosus. Anesteziologija i intenzivna njega Indikacije i kontraindikacije za op}u anesteziologiju. dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici. op}i i specifi~ni alergolo{ki testovi. lije~enje . hemoterapeutski protokoli. Kontrolirana mehani~ka ventilacija. stroboskopia. statoakustikusa i rinobaze). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. punkcije sinusa. sinusa. RTG pretrage s kontrastom. radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti {titnja~e. sinehije. princip tumorske hirurgije larinksa. lije~enje opeklina. osnove radioterapije. ultrazvuk glave i vrata. Specijalizant tako|er mora ste}i osnovne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i stra`njoj lubanjskoj jami. commando operacije i re`njevi u rekonstrukciji. rinoplastika. Reanimacija. malignih tumora ORL podru~ja radionuklidima. Monitoring bolesnika u kriti~nom stanju. Radiologija i radioterapija Radiodijagnostika: standardne RTG pretrage. 7. indikacije i kontraindikacije za hemoterapiju. operacije malatrezije zvukovoda. subglotidni laringitisi. – upravljanja sistemom. ventilacija bubnji{ta. emobilizacija. testovi fonacijske funkcije. Asepsa i antisepsa. njihovo lije~enje i prevencija. OTONEUROHIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurohirurgija obuhvata hirurgiju temporalne kosti. kongenitane anomalije larinksa. – etika i propisi. Operacije: operacija maksilarnog sinusa. otomikrohirurgiju. leukoplakije. funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom. hipertrofi~ni ventrikularni nabori). tehnike laringealnim fiberskopom. akutne i hroni~ne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije). miringoplastika. nadzor zra~enih bolesnika. LARINGOLOGIJA Teorija: fonatorna. antrotomija. EMR glave i vrata . Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvo|enju sljede}ih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija. rane i kasne komplikacije. RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci RINOLOGIJA Teorija: anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa. postupak kod raznih vrsta rana. strana tijela nosa. postintubacijski granulom. hirurgiju kranijalnih `ivaca. operacija frontalnog sinusa. radioaktivne materije u dijagnostici in vivo i in vitro. mogu}nosti. Kandidat treba savladati hirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekada{nji koncept lije~enja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. patolo{ke tvorbe u laranksu (polipi. Sterilizacija. Vje{tine: direktoskopija. Specifi~nosti anestezije u operacijama usne {upljine. `drijela i larinksa. komplikacije hemoterapije. ciste. alergolo{ko testiranje. UVODNI DIO . Napominjemo da moderna hirurgija baze lubanje obuhva}a ne samo kranijofacijalne resekcije ve} i pristupe epifarinsku kao najte`e dostupnoj regiji baze lubanje. edemi larinksa.po odjelima Op}a hirurgija Osnovne hirur{ke tehnike. zna~aj savremene alergologije i imunologije u ORL. za{titna i respiratorna funkcija larinksa. endoaralni pristup. 4. radiolo{ke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Endotrahealna intubacija. Obrada bolesnika. mastoidektomija. Radioterapija: planiranje zra~enja za pojedine lokalizacije ORL podru~ja. limfna i krvo`ilna mre`a glave vrata. Prepariranje vene. kraniograma. mogu}nosti. – komunikacijske vje{tine. aplikacija autotransplantata u miringoplastici. indirektna i direktna laringomikroskopija.indikacije. atikoantirotomija. interpretacija. 2011. Maksilofacijalna hirurgija Hirur{ko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ~eljusti te zigomati~ne kosti. hirur{ko lije~enje frontobazalnih ozljeda. rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa. S obzirom na napredak koji je zabilje`ila intratemporalna i egzotemporalna hirurgija facijalisa koja se bazira na mikrohirur{koj neurohirur{koj tehnici. CT-a. indirektna mikrolaringostroboskopia. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.Broj 17 – Strana 58 Op}a hirurgija Bolni~ki odjel op}e hirurgije Anesteziologija Bolni~ki odjel i intenzivna anesteziologije njega Radiologija i Bolni~ki odjel radioterapija radiologije Maksilofacijalna Bolni~ki odjel hirurgija MFH Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Otoneurohirurgija Bolni~ki odjel ORL RinofaringolariBolni~ki odjel ngologija ORL Onkohirurgija Bolni~ki odjel ORL Plasti~na Bolni~ki odjel hirurgija glave i ORL vrata AudiovestibuloBolni~ki odjel logija ORL Fonijatrija Bolni~ki odjel ORL Dje~ija ORL Bolni~ki odjel ORL Endoskopija u Bolni~ki odjel ORL ORL Godi{nji odmor SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1 1 1 1 1 7 8 7 6 5 3 5 3 4 ^etvrtak. principi i provo|enje njege tokom intenzivne hemo i radioterapije. plastika rascjepa nepca i usne. stapedektomija. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.

lokalni re`njevi za rekonstrukciju nosa. strana tijela u di{nim putevima. artikulacije i rezonancije. uvod u vestibulologiju. supraliminarna audiometrija. lubanje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 59 Operacije: laringomikroskopija. (To se ti~e podru~ja `lijezdi slinovnica. usporeni govorni razvoj. FONIJATRIJA 3 mjeseca Tokom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao ste}i sljede}a znanja i vje{tine. estetsku hirurgiju glave i vrata te mikrorehirurgiju glave i vrata. rekonstrukcija defekata nosa. hirurgija {titnja~e tj. te njegovog hirur{kog rje{avanja medijalnom i lateralnom faringektomijom. tehnika audiometriranja. tehnika timpanometrije i izazivanja slu{nih potencijala. dislalije. audiometrija evociranim slu{nim potencijalima. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogu}nosti njihovog hirur{kog rje{avanja. dijagnostikom. akumetrija. Za vrijeme specijalizacije. Specijalizant mora upoznati i hirur{ku tehniku tumora baze lubanje. rehabilitacija nagluhih. hipertireoti~kih i hipotireoti~kih nodoznih i difuznih struma. spasti~ka disfonija. malforacije nosa (antezije. U savladavanju patologije {titnja~e isti~emo sljede}e: dijagnostika eutireoti~kih. rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija. respiracije i rezonancije. hirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem. ~ela i obrve. tiroplastike. bolesti larinksa i traheje. aerodinami~ki testovi fonacije. rehabilitacija prostorne ravnote`e. hiporinofonija. tehnika otoplastike. kao i hirurgiju paraganglioma temporalne kosti. odnos fonacije. DJE^JA OTORINOLARINGOLOGIJA 5 mjeseci U svim ORL podru~jima postoje specifi~nosti dje~je patologije koje se razlikuju od op}e ORL patologije istog podru~ja a to su anatomija. supraglotidne laringektomije. juvenilni angiofibrom. zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju. U hirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvo|enja parcijalnih vertikalnih laringektomija. PLASTI^NA HIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci Plasti~na hirurgija glave i vrata obuhva}a rekonstruktivnu hirurgiju glave i vrata. biopsija. tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata. Vje{tine: stroboskopija. procjenom operabilnosti. kao i razli~itim tehnikama diseksije vrata. supraliminarna audiometrija. elektrofiziologija slu{nog sistema. kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija.^etvrtak. problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta. audiometrijski scereening. U ovu problematiku tako|er ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori. spektralna analiza. udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim re`njevima. Tokom specijalizacije moraju na teoretskom i prakti~nom nivou biti obra|eni sljede}i entiteti: upalne bolesti uha kod dojen~adi. tonalna audiometrija. osnove mikrohirur{ke tehnike. alergiju kod djece. rje{avanje laringealnih stenoza. ~ela i obrve. rekonstrukcijske tehnike nekon traume u{ke. 4. hirur{ke tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne. hirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne `lijezde hirurgiju tumora akcesornih salivarnih `lijezdi. aerodinami~ki testovi. instrumentalno ispitivanje. rehabilitacija ravnote`e. rascjepi) endoskopska rinohirurgija. tireoidektomija s disekcijom vrata. hirur{ka terapija mikrotija i makrotija. dizatrije. govorna audiometrija. tehnike koje omogu}avaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije. strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. rezonancije i fonacije. afonija. uloga akusti~ke kontrole u procesu govora. odabir slu{nog pomagala. cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhva}a: dijagnostiku tumora. timpanometrija. laserska kordektomija. rezonancije i artikulacije. Pritom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim. adenoidne vegelacije. metodolo{ki princip u audiolo{koj dijagnostici. U program specijalizacije svakako ulaze i hirurgija paratireoidnih tjele{aca odnosno hirur{kih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma. tj. anomalije i tumori uha iz ~ega proizlazi i specifi~na (~esto ote`ana) dijagnosti~ka procedura. tumorske infiltracije karotide. vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mo`dine) i to u dijagnosti~kom. totalna tireoidektomija. hirur{ke tehnike u njihovu rje{avanju. U tako {iroko zacrtanu definiciju plasti~ne hirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi hirur{kog rje{avanja laceracija vlasi{ta. poreme}aji vestibularne funkcije i ravnote`e: periferni i centralni. lubanje. hemoterapiju kod djece. Iz podru~ja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa. 7. kao i dijagnostike te hirur{kog rje{avanja aneurizmi u podru~ju glave i vrata. anatomija i fiziologija vestibularnog sistema. kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringolo{kih i neurohirur{kih tehnika operacijskih zahvata. tehnike rinoplastike. liminarna tonalna audiometrija. re`njevi za rekonstrukciju defekata na vratu. ocjenska audiologija. odnosno hirur{kim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. kao i tumori baze usne {upljine. hiperrinofonija. lije~enje vestibularnih poreme}aja. ocjenska vestibulologija. teorije slu{anja. rje{avanje sinehija prednje komisure. tiroplastike. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih `ila u onkohirurgiji. osnove akustike. tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice). odabir slu{nog pomagala. psihogena afonija. Eustahijeve . Posebno podru~je odnosi se na komplikacije bolest: uha kod dojen~eta. Tako|er treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata. patologija. odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. hirurgija endokranijalnih implantata. mucanje. patologija fonacije. Vje{tine: audiolo{ki pregled. re`njevi za mikrohirur- {ku rekonstrukciju defekata vlasi{ta. jezika i orofarinksa. lobektomija. tumori gornjeg medijastinuma. laringofisura. hirur{kom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkohirurgija glave i vrata obuhva}a: dijagnozu i lije~enje ve}ih tumora temporalne kosti uz savladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti. Operacije: principi fonohirurgije (laringomikroskopija. govorna audiometrija. ONKOHIRURGIJA GLAVE I VRATA 7 mjeseci Tokom obuke iz onkohirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju savladati znanje iz tumora glave. testovi fonacije. tro~etvrtinske laringektomije. tehnike kod obostranih paraliza glasnica. uticaj CNS-a na govorni proces. hiperkineti~ke disfonije. kvantitativne metode pretra`ivanja funkcije sluha. audiometrija novoro|ena~ke dobi i male djece. te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razli~itim metodama. subtotalne laringektomije. odstranjenje benignih tvorbi. profesionalne disfonije. Kandidat tako|er treba teoretski i prakti~no ovladati tehnikama kod operacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata. subtotalna tireoidektomija. kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa. mikrohirur{ka terapija facijalisa. Neophodno je svladavanje hirur{kog rje{avanja malignih tumora nosa i paranazalnih {upljina. Nagla{avamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. osnove otoneurologije. tehnike testiranja fonacije. vezane za ovu u`u disciplinu: Teorija: teorije nastajanja glasa. traheoforingealne govorne fistule i shantove uz ugradnju govornih proteza. fiziologija i patofiziologija slu{nog procesa. holesteatom uha. radiolo{ke tehnike testiranja govornog procesa. tehnika dje~je audiometerije. rhinolalia. akusti~ke analize govornog signala. 2011. odnos slu{anja i govora. ehabilitacijska hirurgija uha s postavljanjem implantata. ispitivanje sluha kod djece. implantacijske tehnike. rehabilitacija sluha i govora u djece. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM 5 mjeseci Teorija: uvod u audiologiju.

strana tijela bronha. proto~ne citometrije. direktoskopija BercyWardovim direktoskopom. operacije parotidne `lijezde. problem dugotrajne intubacije. – Patologija stanice i okoli{a (ultrastrukturna patologija). Patolo{ka anatomija Autopsije: Dobijanjem osnovnog znanja i prakti~nih iskustava u autopsijskoj patologiji. elektronske mikroskopije. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Dermatopatologija. timparkoplastika. fistule vrata. PROGRAM SPECIJALIZACIJE Uvodni dio: 10 mjeseci Osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. timpanomastoidektonkija. 4. – Nefropatologija. te patofiziologija i patologija di{nih i probavnih puteva. hirurgija sfenoidnog sinusa. stenoze jednjaka. i deontologijom u trajanju od 3 mjeseca. PATOLO[KA ANATOMIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Op}a teorijska nastava Uvod u patolo{ku anatomiju Patolo{ka anatomija Hirur{ka i internisti~ka patologija Neuropatologija Onkopatologija Ginekolo{ka patologija Citopatologija Forenzi~ka patologija Usmjereni dio Izbor jedne od pet oblasti krajnjim ciljem profesionalnog usmjerenja i usmjerenja u univerzitetskog i pedago{kog radnika i nau~nika. bronhoskopija s rigidnim tubusom.operacije tumora i apscesa vrata. – ORL-patologija (glava. pregled jednjaka s fiberskopom. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. i pankreasa. intubacija. Bilo bi va`no insistirati na samostalnom izvo|enju sljede}ih zahvata: paracenteza. sa toksilogijom. patologija pleure i medijastinuma. odstranjenje stranog tijela larinksa. antrotomija. – timski rad. histomorfometrije. – Citopatologiju u trajanju od 4 mjeseca. koji se temelji na autopsijskoj djelatnosti uklju~uju}i i biopsijske rad sa tehnikama. rje{avanje nosnih likvora. Ovaj dio specijalizacije traje 10 mjeseci. forenzi~na patologija) u trajanju 12 mjeseci. traheje i bronha. 7. imedijatna "staging" rekonstrukcija larinksa i traheje. fistula. – – komunikacijske vje{tine. te jednjaka i hipofarinksa. OSNOVNA 5 godina (60 mjeseci) MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A 10 mjeseci Medicinski 1 mjesec fakultet Medicinski 9 mjeseci fakultet katedra za patologiju Bolni~ki odjel 38 mjeseci patologije 19 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca 12 mjeseci GLAVNI CILJEVI SPECIJALIZACIJE Specijalizacija iz patologije i citopatologije je nau~ni i odgojni proces. vrat). OTORINOLARINGOLO[KA ENDOSKOPIJA 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvo|enje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije di{nih i probavnih puteva. pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom. histokemije. Biopsije: Usvajanjem znanja iz op}e biopsijske dijagnostike. transtrahealna. – Op}a patologija. endoskopska adenoidektonkija. Osnove menad`menta: u zdravstvu i organizacija slu`be za patologiju. u kome specijalizant dobija teoretsko i prakti~no znanje iz podru~ja patologije. – Usmjerena patologija sa izborom jednog od 5 mogu}ih programa (hirur{ka patologija. citopatologija. – Imunopatologija (sa osvrtom na autoimune bolesti. endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa. `u~nih kanala. traheotomija. – Gastrointestinalna patologija. stenoze larinksa i traheje. lateralna cerviktornija . antroskopija. umetanje i va|enje proteze jednjaka. i patologiju transplantacije organa). Specijalizacija nudi {irok trening i priprema budu}eg patologa za uspje{an rad na patologiji. – Patologija jetre. postavljanje ventilacijskih cjev~ica. operacije {titnja~e kod djece. citogenetike i molekularne genetike. – Kardiovaskularna patologija. Cransbronhalna biopsija. [to se prakti~nog dijela ti~e specijalizant bi trebao svladati sljede}e zahvate: klasi~na direktoskopija. zajedno sa intraoperativnim biopsijama na zale|enim rezovima. – Forenzi~nu patologiju. ezofagoskopija s rigidnim tubusom. direktna laringomikroskopija. Trajanje i struktura specijalizacije Specijalizacija iz patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz: – Uvodnog dijela. kako bi bio sposoban (na) samostalno izvoditi autopsijske i biopti~ke-dijagnosti~ke djelatnosti. medijalne i lateralne ciste vrata. Op}i dio: 38 mjeseci Hiru{ka i internisti~ka patologija: 19 mjeseci Podru~ja – Plu}na patologija. – etika i propisi. operacije nosnog septuma. koja traje ukupno 38 mjeseci i obuhvata: – Usmjerenu biopsijsku i autopsijsku patologiju u trajanju od 31 mjesec. – Molekularna patologija. u zvanju specijaliste patologa iz svih podru~ja zdravstva. imunofluoroscence. neuropatologija. internisti~ka patologija. – Urogenitalna patologija.Broj 17 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Eksperimentalna patologija. Tehnike: Dobijanje osnovnog znanja iz tehnika svjetlosne mikroskopije. tonzilektomija. osnovnog znanja o histopatologiji organa. adenoidektomija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja. sa aspekta nacionalne patologije i klini~ko-patolo{kih primjera. mastoidektomija. 2011. Potreba izvo|enja sljede}ih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora. cijevi. i uspje{no sticanje akademskog obrazovanja za potpun i samostalan rad poslije polo`enog specijalisti~kog ispita sa . traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela. – Patologija endokrinih `lijezda. imunohistokemije.

. . specijalizant mora pregledati i dati dijagnozu sa zaklju~nim mi{ljenjem za najmanje 800 biopsija. . . . . . . . . Aktivno u~e{}e na svim doma}im ali i me|unarodnim susretima i odlascima na seminare iz podru~ja hiru{ke patologije. 200 . . . Specijalizant mora da napravi najmanje 20 usmjerenih autopsija iz problematike hiru{ke patologije sa klini~ko patolo{kom korelacijom i mi{ljenjem. . . 100 Drugih organa . te diseminacije bolesti. . reverzibilnosti. . . . hematopatologije. pod nadzorom mentora a kasnije samostalno sudjeluje u izvo|enju zahtjevnijih primjera. . – 300 pregleda zale|enih histopatolo{kih rezova sa mi{ljenjem. . . . ireverzibilnosti koji se odnosi na hronicitet bolesti. . . . 2 mjeseca Citopatologija endokrinih `ljezda . . . U momentu zavr{ene prve godine subspecijalizacije. U toku jedne godine osposobljavanja iz citopatologije specijalizant mora napraviti najmanje 800 primjera tankoiglene aspiracijske biopsije (FNB) i pregledati slijede}i broj uzoraka: Aspirati patolo{kih procesa Dojke . . . . – 1000 ginekolo{ko-citolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. . – 500 pregleda biopsijskih uzoraka centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . 1 mjesec Specijalizant svaki dan pregleda od 24-30 objektnih stakala sa pribli`no 8-10 dijagnosti~kih primjera iz razli~itih podru~ja aspiracijske i eksfolijativne citopatologije. . . . . . . . 1 mjesec Citopatologija abdominalnih organa i retroperitoneuma . . . 2 mjeseca Citopatologija limfati~nog sistema . stani~nih kultura. . . . . . ali su i sistemske prirode. . . . deontologijom) 3 mjeseca Specijalizant mora u prve 4 godine specijalizacije obaviti najmanje: – 200 autopsija. . . . . Specijalizant mora upoznati nova dostignu}a u gerijatrijskoj patologiji. . . . . Mora uraditi najmanje: – 200 sekcija centralnog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . sa ocjenom aktivnosti. . . . . . . – 4000 histopatolo{kih pregleda sa dijagnozom i mi{ljenjem. . . . . . . . 1 mjesec Citopatologija eksudata . . Prakti~na i specijalna tehnika: histokemije. . . . . tumora {titnja~e i drugih endokrinih `lijezda). imunohistokemije. imunopatologija. . . elektronske mikroskopije. – 15 pregleda biopsija perifernog `iv~anog sistema sa dijagnozom i mi{ljenjem. 2 mjeseca – Nefropatologija sa transplantacijom. . skupa sa fetalnom i neonatologijom i patologijom usmjerenom na eksfolijativnu citopatologiju 3 mjeseca Citopatologija. . . . . .5 mjeseca Citopatologija dojke . Usmjerena poglavlja: (izbor jednog od od 5 navedenih programa) Hiru{ka patologija Rad obuhvata podru~je hiru{ke patologije sa namanje 1000-1200 biopsija. . . . . . 200 Limfti~nog tkiva . . . . . Neuropatologija Specijalizant u jednoj godini izobrazbe iz poglavlja neuropatologije mora dobiti znanje iz histologije i funkcionalne anatomije centralnog. . . . . prevashodno u podru~ju degenerativnih i upalnih bolesti. . . . . . . . . . Rad mora biti tijesno povezan sa klini~arem koji ~eka od patologa histopatolo{ku dijagnozu ili odre|enje etiopatogeneze i stepena razvoja bolesti. . Poseban akcenat je na metodama za semikvantitativnu i kvantitativnu ocjenu imunofenotipizaciju (imunofluorecentnim mikroskopom i elektronskim mikroskopom). 4 mjeseca Forenzi~na patologija (skupa sa toksikologijom. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 61 Neuropatologija: 3 mjeseca Onkopatologija (sa te`i{tem na patologiju dojke. . . . . 1. . . – 10 klini~ko-patolo{kih konferencija. . 2011. perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a kao i dobiti znanja iz nacionalne patologije centralnog i perifernog `iv~anog sistema i skeletnih mi{i}a. dermatopatologija. tumora mekih tkiva. . 7. . . . 300 Mekih tkiva. . . . . . . Internisti~ka patologija Sticanje znanja i biopti~ko dijagnosti~kih iskustava sa samostalnim radom pod nadzorom neposrednog mentora. 0. . . . . . . U vremenu. . dijagnozom i zaklju~nim mi{ljenjem. kosti. Citopatologija Potpun program osposobljavanja: Upoznavanje s tehnikom obrade materijala u citopatologiji . 1 mjesec Citopatologija tumora mekih tkiva . . . . ultrastrukturna patologija . . Sa transplantacijom organa podru~je djelovanja patologa se ra{irilo i otvoreni su novi stru~ni vidici. . . . .^etvrtak. . . . . Bolesti su ograni~ene na organ. . . . 1 mjesec Plu}na citologija (aspiracijska i eksfolijativna) 1 mjesec Druga eksfolijativna citopatologija . . . . . . Po~ne sa manje zahtjevnim odstranjenim uzorcima pacijenata. . . . . . . Poseban akcenat je na samostalnom radu pod nadzorom mentora u biopsijama "ex tempore" sa najmanje 300 slu~ajeva. . najmanje 100 resektata organa i najmanje 20 internisti~ko-patolo{kih usmjerenih autopsija. . . . . . specijalizant pregleda kolekcije preparata iz tog podru~ja uz kori{tenje odgovaraju}e literature. . . . . . . . . Detaljan program osposobljavanja: – Gastrointestinalna i hepatobilijarna patologija . proto~ne citometrije. . . . Na po~etku se upoznaje sa tehnikom uzimanja uzoraka i samostalno napravi nekoliko prakti~nih pokusa biopsije na odstranjenim organima. Pregleda ih prvenstveno sam i nakon toga skupa sa mentorom. . citogenetike. Aktivno u~e{}e na klini~ko patolo{kim konferencijama (ukupno 10). . . Specijalizant svaki dan sudjeluje pri uzimanju citolo{kih uzoraka za aspiracijsku tehniku. . . Sudjelovanje u radu sa klini~arima pri izboru najboljeg na~ina ozdravljenja i uspje{nosti lije~enja pri napravljenoj biopsiji. . molekularne patologije. . . . . 5 mjeseci – Sudjelovanje u svim redovnim i vanrednim klini~kopatolo{kim sastancima. . . . . . . . . . – 1000 citopatolo{kih pregleda sa mi{ljenjem. sa akcentom na imunopatologiju.5 mjesec Citopatologija endokrinih `ljezda . . . koje je namijenjeno za upoznavanje citopatologije odre|enog podru~ja. 6 mjeseci Ginekolo{ka patologija. . . 5 mjeseci Plu}na patologija i kardiovaskularna patologija . . 1 mjesec Druga aspiracijska citopatologija . . . U dana{nje vrijeme ve}i dio internisti~ke patologije zauzimaju endoskopske biopsije i biopsije unutarnjih organa namijenjene dijagnosticiranju netumorskih bolesti. od toga 70% biopsija i 30% resektata organa. . . 4. . . . Po zavr{etku jedne godine obrazovanja iz neuropatologije specijalizant mora biti osposobljen za samostalno dijagnosticiranje neurolo{kih i `iv~ano-mi{i}nih bolesti na{e sredine. . . . . . . . . . . Potrebna je detaljna samostalna obrada biopsija sa formulisanjem zaklju~nog mi{ljenja pod nadzorom i usmjerenjem mentora. Tako|e specijalizant sara|uje sa klini~kim konzilijem iz tog podru~ja. 1 mjesec Ginekolo{ka citopatologija . . 400 [titnja~e . . . . . . . . . – 20 usmjerenih autopsija sa opisom. sa opisom zavr{nih nalaza i dijagnosti~kim mi{ljenjem.

15 dana 15 dana 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 1 mjesec Eksfolijativna citopatologija Bris vrata materice. . megakolon. . najmanje 20 sudsko medicinskih obdukcija sa zaklju~nim izvedenim mi{ljenjem u krivi~nopravnim i krivi~nim podru~jima i 15 zavr{nih nalaza iz civilnopravnih i krivi~nopravnih slu~ajeva. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . minerala. . . 300 Forenzi~na patologija Poglavlje koje obuhvata rad specijalizanta na civilnopravnom i krivi~nopravnom podru~ju sa poglavljima usmjerenim na laboratorijski rad.Broj 17 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dje~ja otorinolaring ologija Dje~ja oftalmologija Dje~ja ortopedija Dje~ja i preventivna stomatologija Radiolo{ka dijagnostika Preventivna i socijalna pedijatrija Mentalno zdravlje i psihijatrija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel ortopedije Stomatolo{ki fakultet Bolni~ki odjel radiologije zavodi za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije ^etvrtak. . . . Sudjelovanje u dijagnosti~ko laboratorijskim postupcima 6 mjeseci (Forenzi~na toksikologija u trajanju 3 mjeseca i forenzi~na alkohologija u trajanju od 3 mjeseca) PEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska obuka Klini~ka pedijatrija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Univerzitetskoklini~ka bolnica klinika za pedijatriju Dje~ja gastroenterohepa tologija Dje~ja nefrologija Dje~ja kardiologija Perinatologija. enterokolitis. . – upravljanja sistemom. . KLINI^KA PEDIJATRIJA Dje~ja gastroenterohepatologija 4 mjeseca Bolesti probavnog sistema. . . Peroralna i intravenska rehidracija. . . . . . . . 200 Eksudati . . . . . Metode i principi dijagnostike u dojena~koj dobi. . – timski rad. . . Rana klini~ka detekcija nasljednih i uro|enih bolesti metabolizma. . . Potpun program obuhvata: Samostalni rad pod neposrednim vodstvom mentora 6 mjeseci Rad obuhvata najmanje 20 ekspertiza na krivi~nopravnom podru~ju. . Ulkus `eluca i duodenuma. . . 4. – etika i propisi. . . . infekcije i parazitalne infekcije crijeva. . . . . . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . uglji~nim hidratima i vitaminima. . Cisti~na fibroza. Malformacija i funkcionalni poreme}aji. . 300 Drugo. . . . . dijagnostika i prevencija. . . . neonatologija i intenzivna terapija Dje~ja pulmologija Neuropedijatrija Dje~ja endokrinologija Dje~ja hematoonkologija Fizijatrija i rehabilitacija Alergoimunoreu matologija Prijemnotrija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija Klini~ka infektologija Dje~ja hirurgija Dje~ja dermatovener ologija Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Bolni~ki odjel dermatologije 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 1 mjesec 39 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca Klini~ka pedijatrija U okviru sta`a i klini~ke pedijatrije specijalizant treba da upozna rad svih odjeljenja i aktivno se uklju~i u rad odjeljenja. . Avitaminoze i hipovitaminoze. . Splenomegalija. . . . Metabolizam vode. . . . . mastima. . . – komunikacijske vje{tine. . . Akutni i hroni~ni poreme}aji u vezi sa ishranom. . . celija~ni sindrom (malabsorpcije). 2011. . . . Principi ishrane prirodna i vje{ta~ka ishrana. . Tumori abdominalnih organa. 7. . Bolesti jetre i `u}nih puteva. UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . . . Poreme}aj acido-bazne ravnote`e i savremeni na~ini korekcije. . . . . . . – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Prevencija i lije~enje bolesti. . . . 3000 Plu}a . Patologija dojena~ke dobi: Fiziologija dojen~eta i karakteristike dojen~eta. . Rast i razvoj. . . Kolokvij – Anamneza gastroenterolo{ko-hepatolo{kog pacijenta – Fizikalni pregled gastroenterolo{ko -hepatolo{kog pacijenta – Mjerenje tjelesne te`ine i visine i ostalih parametara antropometrije – Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja – Na~in uzimanja uzoraka stolice za analize i interpretacija nalaza – Lije~enje akutnog proljeva (fiziolo{ke osnove apsorcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka) – Plasiranje nazogastri~ne sonde – Ishrana kod akutnog proljeva – Priprema i na~in izvo|enja testova za malabsorpciju – Priprema za ultrazvu~ni pregled abdomena – Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva – Priprema pacijenta za proksimalnu endoskopiju – Priprema pacijenta za distalnu endoskopiju . . potrebe u bjelan~evinama. . – promocija zdravlja.

sr~ane kateterizacije. Identifikacija riziko faktora i prepoznavanje rizi~ne i bolesne novoro|en~adi. Nedono{~e. Apgar score. Malformacije urinarnog sistema.Holtera (5) – Interpretacije normalnog ultrazvu~nog nalaza srca (10) i jednostavnih uro|enih sr~anih anomalija: ASD. intenzivna terapija 4 mjeseca Za to vrijeme treba ovladati patologijom i fiziologijom novoro|ena~ke dobi. prepoznavanje riziko faktora. Uzimanje uzoraka perferne arterijske krvi za gasne analize. pred{kolsko. kolagenose. vla`enje i mije{anje kiseonika sa zrakom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – Broj 17 – Strana 63 – Interpretacija nativnog RTG abdomena – Poznavanje funkcionalnih testova jetre – Interpretacija markera na hepatitis A. cistopatije. Metode pregleda urinarnog trakta. respiracija. Mije{anje kiseonika i komprimiranog zraka. Vje{tine: Upotreba grija~a. Monitoring kiseonika Vje{tine: Upotreba puls oksimetrije. fizikalni pregled. mjerenje pulsa. Ventilacija balonom i maskom. VSD. nefroze. Transport novoro|en~adi Vje{tina: Priprema transporta Kontinuirana njega rizi~ne novoro|en~adi. lije~enje. ishrana i `ivot u inkubatoru. Vje{tina: Procjena gestacione dobi novoro|en~eta. perkusija) – Auskultacije fiziolo{kog i patolo{kog nalaza na srcu (30 + 30) – Interpretacije EKG (30): novoro|en~e. Kompresija grudnog ko{a (kardijalna reanimacija). 7. posebno adenosina i PGE1. Upotreba inkubatora i pode{avanje optimalne temperature okoline. Embriopatije. Visokodiferencirana njega bolesnog novoro|en~eta (samo za specijalizante koji }e raditi na Intenzivnoj njezi II i III nivoa) Eksangvinotransfuzija . {kolsko dijete i adolescent – Interpretacije Rtg snimka srca i plu}a (30) – Interpretacije 24 satnog EKG . tubolopatije. biopsija bubrega. izliv i tromboti~ne mase) – Interpretacija nalaza nuklearne magnetne rezonance srca – Interpretacija nalaza kompjuterizovane tomografije srca – Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne dijagnostike i terapije . 4. Grijanje. Na~in i pripreme pacijenata za rendgenolo{ko ispitivanje urinarnog sistema i interpretacija dobijenih nalaza: – nativni snimak abdomena – intravenozna urografija – mikciona cistoureterografija – angiografija. 2011. porodiljske traume. Vje{tine: Uvo|enje umbilikalnog venskog katetera. dojen~e. hiperbilirubinemija. njega. fetopatije i njihova prevencija. – sistemskih kao i reumatolo{kih oboljenja – ovladati kardiopulmonalnom reanimacijom – usvojiti algoritme za poreme}aje ritma protokol prevencije ateroskleroze-preventivna kardiologija algoritam prevencija subakutnog bakterijskog endokarditisa pre i posthirur{ko pra}enje kardijalnih pacijenata status reumatskih pacijenata laboratorijsko-dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemnih obolenja – izvo|enje i interpretacija reumatskih testova – ovladati modificiranim table tilt testom – primjenom relevantnih medikamenata. Dje~ja kardiologija 4 mjeseca Uro|ene i ste~ene bolesti srca i krvnih sudova kod djece. Funkcionalni testovi kod oboljenja urinarnog trakta. Ugro`eno novoro|en~e. Prakti~no izvo|enje. rizici. Identifikacija i tretman djece sa infekcijom. palpacija. Dje~ja nefrologija 4 mjeseca Oboljenja bubrega i mokra}nih puteva. ductus… (uklju~uju}i i vegetacije. reanimacije novoro|en~eta. Tretman pneumotoraksa: Aspiracija iglom Upotreba umbilikalnog (venskog i arterijskog) katetera kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi. Kolokvij Specijalizant je obavezan ovladati sljede}im prakti~nim znanjem i vje{tinama iz: – Fizikalni pregled (inspekcija. neonatologija. Kolokvij Anamneza nefrolo{kog pacijenta Fizikalni pregled nefrolo{kog pacijenta Na~ini prikupljanja uzoraka urina za analize i njihova interpretacija Priprema na~in izvo|enja i interpretacija funkcionalnih testova bubrega – koncentracija du{ika uree u krvi i kreatinina u serumu – klirens testovi – izotopsko odre|ivanje glomerularne filtracije – test koncentracione sposobnosti bubrega – test optere}enja kiselinama Priprema i tuma~enje ultrasonografije urinarnog trakta. Reumatska groznica. akutni i hroni~ni. Odre|ivanje gestacione dobi i veli~ine za dob. Hipertenzije u dje~joj dobi. Procjena polo`aja (na RTG-u) Identifikacija i pristup djeci sa niskim krvnim pritiskom Vje{tina: Mjerenje krvnog pritiska Identifikacija i tretman djece sa hipoglikemijom Vje{tina: Skrining test {e}era u krvi Primjena intravenozne terapije kod bolesne i rizi~ne novoro|en~adi Vje{tina: Insercija i odr`avanje intravenske infuzije Ishrana bolesne i rizi~ne djece Vje{tina: Ishrana putem nazogastri~ne sonde Identifikacija i tretman djece sa hiperbilirubinemijom. Savremena terapija oboljenja urinarnog trakta.^etvrtak. Tehnike uzimanja mokra}e i pregled sedimenta. Primjena kiseonika kod bolesne i rizi~ne djece Vje{tine: Mjerenje koncentracije kiseonika. Primjena lijekova. svi tehni~ki pregledi i terapeutski zahvati uklju~uju}i i eksangvinotransfuziju. Fiksacija tubusa.B. RTG grudnog ko{a. kompjuterizovana tomografija bubrega i nukleara magnetna rezonansa. urolitijaza. EKG i druge dijagnosti~ke metode u kardioreumatologiji. Specijalizant treba: – voditi brigu o hospitaliziranim pacijentima (anamneza. Perinatologija. Kolokvij Primarna reanimacija novoro|en~eta Vje{tine: Sukcija. Provjera polo`aja tubusa Prepoznavanje i tretman pneumotoraksa Vje{tine: Detekcija pneumotoraksa. transkutane saturacije kiseonika. Kontrola temperature okoline za bolesnu i rizi~nu novoro|en~ad. nefrogene hipertenzije. Fiksacija. zglobnim promjenama) – ovladati protokolima dijagnostike i terapije kardiovaskularnih.prakti~no izvo|enje . Transiluminacija. nefritis. Identificiranje i tretman djece sa respiratornim distresom Vje{tina: Intubacija. venografija – na~in izvo|enja i interpretacija radioizotopskih ispitivanja – izotopska renografija bubrega – scintigrafija bubrega – radioizotopska MCUG – priprema za sljede}e procedure i njihova interpretacija: endoskopija. krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima. reumatoidni artritis. disritmije.

IMV. Kolokvij Fizikalni pregled (inspekcija. Anemije. DIJAGNOSTI^KE METODE: – Uzimanje anamneze sa posebnim osvrtom na hematoonkolo{ke bolesti – Fizikalni pregled hemato-onkolo{kog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih ~vorova po regijama. te ostalih parametara antropometrije Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilnih krivulja (karte rasta) Procjena stadija puberteta po Tanneru kod djevoj~ica i dje~aka (orhidometar po Praederu) Analiza RTG doru~ja Analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinolo{kih oboljenja Na~in izvo|enja i interpretacija testa odre|ivanja hormona rasta Interpretacija statusa hormona: hipofize. bronhiektazije. Osnovne karakteristike EEG i REG tehnike. prevesti ~lanak: novosti u dje~ijoj pulmologiji i na kraju specijalisti~kog sta`a polagati kolokvijum. leukoze. Kolokvij U sklopu kru`enja provesti 15 dana u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. bronholava`a. procjena i ~itanje snimaka. Uzimanje brisa nosa i grla. vibracionu masa`u. perkusija. spolnih `lijezda i nadbubrega Na~in izvo|enja i interpretacija OGIT testa sa insulinemijom Prakti~no izvo|enje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP 1 (dijabetolo{ka {kola) Dje~ja hematoonkologija 4 mjeseca Bolesti hemopoetskog sistema kod djece. Terapija surfaktantom . cerebralne dje~je pareze i paralize. inhalacije putem inhalatora maskom i usnim nastavkom. TIBC i UIBC . bronhografija) Pleuralna punkcija i biopsija plu}a Funkcionalni testovi-osnovi plu}ne funkcije-spirometrija Ko`ni testovi preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni Znojni test Laboratorijske pretrage: hematoonkolo{ke mikrobiolo{ke enzimatske citolo{ke analize U toku provo|enja specijalisti~kog sta`a kandidat je du`an savladati teoretski i prakti~ni dio oboljenja respiratornih organa terapiju oboljenja i terapiju urgentnih oboljenja respiratornog trakta. Genetika i njen zna~aj u prevenciji i ranoj dijagnostici. tumori mozga. Alergolo{ki test: izvo|enje i interpretacija. auskulatacija) Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil) plu}a. TBC plu}a. atipi~ne pneumonije. paratireoideja. spolnih }lijezda. oboljenja perifernih nerava. Primjena ventilacije kontinuiranim pozitivnim pritiskom (CPAP) Provo|enje mehani~ke ventilacije (IPPV. palpacija. rtg snimak sinusa Kompjuterizirana tomografija Bronholo{ka obrada (bronhoskopija. Protokol tretmana leukoza i malignih hemoblastoza. HF) Insercija torakalnog drena. Inspekciju BCG o`iljka. Obavezno se mora savladati: 1. hemoglobinopatije. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju. Obstruktivni sindrom. 7. dijabetes mellitus i druga oboljenja vezana za endokrini sistem). nadbubre`ne `lijezde. koagulopatije. Mogu}nost dijagnostike i prevencije genetskih bolesti. 2. Fe. pripremiti rad za stru~no izlaganje uz superviziju mentora. neuroza i poreme}aji pona{anja.Broj 17 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. palpaciju jetre i slezene – Interpretacija kompletne krvne slike. Tehnika pregleda krvne slike. Direktni monitoring krvnog pritiska (kori{tenje transdjusera). Zna~aj genetskog savjetovali{ta. Bronhopneumonije. Odre|ivanje PEF-a vrha ekspiratornog protoka spirometrom (pik floumetar) 3. Neuropedijatrija 4 mjeseca Neurolo{ka oboljenja i psihi~ki poreme}aji u djece. epilepsije. aspiraciju i toaletu disajnih puteva. Znojni test. interpretaciju acidobaznog statusa. Endokrina oboljenja (bolest {titnja~e. alergijska oboljenja respiratornog sistema. U okviru specijalizacije svaki specijalizant bi trebao pro}i kurs koji uklju~uje bazi~nu i naprednu reanimaciju (APLS) Dje~ja pulmologija 4 mjeseca Akutne i hroni~ne infekcije gornjih di{nih puteva. 2011. Napomena: Sticanje vje{tine primarne reanimacije: bilo bi potrebno da u okviru specijalizantskog sta`a specijalizant provede 15 dana u porodili{tu. {titne `lijezde.prakti~no izvo|enje. lava`a `elu~anog soka za slanje materijala za BK nalaz. miopatije. Uro|ene anomalije gornjih di{nih puteva. Ovladavanje osnovama genetike. Antibiotsku terapiju bronhopneumonija i pneumonija. Kolokvij PROGRAM PRAKTI^NIH ZNANJA I PROCEDURA Anamneza endokrinolo{kog pacijenta Fizikalni nalaz endokrinolo{kog pacijenta Mjerenje tjelesne te`ine i visine pacijenta. absces plu}a. Infekcije nervnog sistema (meningomieloencefalitis). U sklopu boravka provesti 15 dana na institutu za genetiku. bolesti linfati~nog retikuloendotelijalnog sistema. 4. Odre|ivanje saturacije O2 i terapiju kiseonikom. hipofize. ko{tane sr`i i punktata limfinh `lijezda. Vo|enje te{ke bronhopstrukcije i menad`ment sindroma krupa. 4. ekstrapulmonalni TBC u dje~ijoj dobi. Kolokvij Znanja koja treba znati samostalno ~initi: Neurolo{ki pregled neonatusa Neurolo{ki pregled dojen~eta Neurolo{ki pregled pret{kolskog djeteta Neurolo{ki pregled {kolskog djeteta i adolescenta Lumbalna punkcija Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme}ajem Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizmalnim neurolo{kim poreme}ajem Tretman djeteta sa epilepti~nim statusom Znanja koja treba vidjeti: UZ mozga kod dojen~eta EEG registracija u razli~itim vidovima i kod razli~itih uzrasta djeteta EMG registracija kod razli~itih uzrasta djeteta EP registracija kod razli~itih uzrasta djeteta Dje~ja endokrinologija 4 mjeseca Poreme}aj rasta i razvoja. hromosomi i njihove aberacije. uo~avanje znakova hemoragijske dijateze. Kongenitalne anomalije i oboljenja nervnog sistema. Pneumoencefalografija i druge tehni~ke pretrage u neurolo{koj dijagnostici. posturalnu drena`u.

aktivna i pasivna imunizacija. deplazmatisanih eritrocita. IgA – Upoznati se sa testovima provokacije i imunoterapijom – Znati primjeniti farmakoterapiju anafilaksije. Principi lije~enja. Metode pregleda i tehnika uzimanja materijala za pregled.^etvrtak. anafilakti~nog {oka. profilaksa protiv Pneumocistiti carini) – Priprema citoterapije i na~in njene aplikacije – Intra tekalna terapija – Rehidracije tokom davanja citoterapije uz adekvatan monitoring – Indikacije za davanje derivata krvi (pune krvi. 2011. Kolikvij Dje~ja otorinolaringologija 15 dana Metode pregleda i interpretacija nalaza kod pregleda uha. TERAPIJA – Osnovni principi lije~enja leukemija. urtikarije – Savladati algoritam terapije atopijskih oboljenja-alergijske astme. plazme. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 65 Tumorski markeri: feritin. Fe u serumu. Trect – Detaljan fizikalni pregled po sistemima novoro|en~e. 4. Bolesti kostiju i sistemske bolesti. Lumbalna punkcija i pregled likvora. Tumori kostiju kod djece Kolokvij . Kolokvij Dje~ja hirurgija 1 mjesec Naj~e{}e hirur{ke intervencije u dje~ijoj dobi. alkalna fosfataza rezistencija. Venerolo{ka oboljenja u djece. Displazija i luksacija kuka. Principi lije~enja i osnovi korekcije vida. kulture PICC. CT. grla i nosa. haptoglobin – Osmotska (hemoliti~ke anemije) – Koagulacioni testovi – Lumbalna punkcija (dijagnosti~ka i terapeutska) – Sternalna punkcija – Punkcija limfnog ~vora – Punkcija slezene – Citomorfolo{ki pregled periferne krvi – Citomorfolo{ki pregled ko{tane sr`i – Mikrobiolo{ke pretrage: brisevi. sputum na gljivice – Kariogram za onkolo{ke pacijente – Radiolo{ke pretrage: RTG. Kolokvij Dje~ja oftalmologija 15 dana Bolesti i povrede oka u dje~joj dobi i njihovo zbrinjavanje. principi dijagnostike i lije~enje. Bronhoskopija. Kutani alergolo{ki testovi. insolacije smrzavanja – Zbrinjavanje djeteta u konvulzivnom napadu – Zbrinjavanje djeteta u ambulantno rje{ivom asmati~nom napadu – Savjeti za ishranu zdravog dojen~eta i malog djeteta – Savjeti za dijetalnu ishranu djeteta sa dijarejom. masti i kortikosteroida. Dje~ji ekcemi. MRI. IgM. bilirubin. Strabizam i mogu}nosti korekcije. Metode desenzibilizacije. Alergijska oboljenja. atopijskog dermatitisa. nutritivne alergene i ubode insekata – Vrijednosti imunoglobulina IgE (ukupno i specifi~nog) – Vrijednosti imunoglobulina IgG. Sat O2. Iskrivljenje ki~me. dojen~e. EHO. Metode cijepljenja i vrste vakcina. alergijskog rinitisa. Kolokvij Dje~ja infektologija 1 mjesec Karakteristi~ne infektivne bolesti dje~je dobi . Cu u serumu. Principi terapije. urinokulture. psihoze. gastrointestinalne alergije – Upoznati se sa pra}enjem i protokolima lije~enja djece sa primarnom imunodeficijencijom – Specijalizant treba znati: – Status reumatskih pacijenata – Laboratorijske dijagnosti~ke pretrage u sklopu sistemskih oboljenja – Izvo|enje i interpretaciju reumatskih testova – Kolokvij Prijemno trija`na op}a pedijatrija i urgentna pedijatrija 2 mjeseca – Detaljni anamnesti~ki podaci kao vodi~ za daljnje postupke vitalni parametri (P. Nouron specifi~na esteraza. alfa fetoprotein vanilmandeli~na kiselina u urinu. antigljivi~na za{tita. anomalije polo`aja tijela i dr`anja. LDH. Pre-post operativno zbrinjavanje djeteta. Osnovi imunolo{ke za{tite i prevencije dje~ijih zaraznih bolesti. Metode dijagnostike: reanimacija i uvod u anesteziju. koncentrovanih trombocita. TV. hemokulture. plazme oboga}enom trombocitima) Fizijatrija i rehabilitacija 2 mjeseca – Fizijatrijski pregled neurolo{ki o{te}enog djeteta – Fizijatrijski pregled djeteta sa onesposobljenjem druge etiologije – Dijagnosti~ke metode za utvr|ivanje onesposobljenosti – Nau~iti funkcionalni fiziolo{ki razvoj djeteta – Etiolo{ke faktore koji uzrokuju o{te}enje ploda – Habilitacija i rehabilitacija razlikovanje termina – Na~in imobilizacije kod djeteta sa obstetri~kom paralizom pexus brachialis-a – Mogu}nost rehabilitacije kod djeteta sa JRA – Zna~aj ortoza u korekciji stava djece sa "lo{im dr`anjem" – Scoliosis vrste i na~in tretmana – Torticolis prepoznavanje i tretman – Kolokvij Alergoimunoreumatologija 4 mjeseca – Amnezija i fizikalni pregled pacijenata sa alergijskim oboljenjem – Amnezija i fizikalni prgled pacijenata sa imunodeficijencijom Savladati: – Protokole dijagnostike atopijskih oboljenja i anafilaksije – Inicijalni screening za imunodeficijencije – Protokole dijagnostike primarnih imunodeficijencija Znati interpretirati: – Alergo test na inhalacione. respiracije) odre|ivanje i interpretacija TT. (izra`eno u parametrima >)Tax. antibiotska za{tita.osipne i druge. povra}anjem. Kolokvij Dje~ja ortopedija 1 mjesec Uro|ene i ste~ene malformacije kostiju i zglobova u dje~joj dobi. traheotomija. audiometerijske metode. njega pacijenta. pred{kolsko i {kolsko dijete i adolescenti – Vje{tina procjene i trija`e pacijenta – Interpretacija osnovnih laboratorijskih nalaza + ABS + jonogram – Interpretacija rtg srca i plu}a – Interpretacija EKG – Vje{tina CRP + upotreba defibrilatora – Postupak kod intoksikacija kausti~nim i nekausti~nim sredstvima – Zbrinjavanje djeteta kod utapanja. korekcijske vje`be. TA. primjena obloga. limfoma i slidnih tumora hemoterapijom – Potpuna terapija (PICC. anemijom – Konsultativni pregledi – Dnevna bolnica: pra}enje i vo|enje terapije pacijenata – Vo|enje medicinske dokumentacije – Vodi} postupaka terapije kod urgentnih pacijenata – Kolokvij Psihijatrija i mentalno zdravlje 1 mjesec Psihomotorna oboljenja. 7. Kolokvij Dje~ja dermatovenerologija i alergologija 15 dana Bolesti ko`e u dje~joj dobi.

pasivni i aktivni imunitet. Kolokvij Preventivna i socijalna pedijatrija 1 mjesec Savremeno zakonodavstvo u za{titi materinstva. 4. od ~ega tromjese~ni rad u savjetovali{tu za zdravu djecu. Minimum i po`eljni optimum zdravstvene za{tite djeteta. fertilitet.odjel za preventivno-promotivnu zdravstvenu za{titu {kolske djece i studenata. Etiologija. i dr. mortinatalitet. mortalitet djece. materinalni mortalitet.druga godina 1 mjesec 2 mjeseca Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 3 mjeseca Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec Bolni~ki odjel ORL 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel oftalmologije 23 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije 2 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 7 mjeseci . termovizija. obdani{ta. incidencija. ponovni i ciljani. prevencija i socijalni zna~aj prematuriteta. poreme}aji ~ula vida. Napu{teno dijete i adopcija. Planiranje porodice. Organizacija za{tite djeteta u svijetu. sluha i smetnje govora. Savremene digitalne tehnike (CT. Sve navedeno u ovom odjeljku treba obaviti kroz devetomjese~ni prakti~ni rad u Domu zdravlja . ultrazvuk. vitaminima. domovi. Epidemiolo{ki aspekti u pedijatriji. Kolokvij Radiodijagnostika 1 mjesec Osnovi radiolo{ke dozimetrije i za{tite. Vakcinacija. Rasti razvoj djeteta i njegovo pra}enje. Registracije nalaza stanja zubi. Kolokvij. prevencija i na~in skupljanja podataka. fetalni i neonatalni traumatizam.). Sistematski pregledi prvi. pneumoencefalografija. profilaksa i epidemiologija karijesa. vje{ta~ka i dvovrsna ishrana). Principi ishrane potrebe u bjelan~evinama. vrste cjepiva. Dijete i njegova fizi~ka i humana sredina. fetalni mortalitet. genoza.prva godina Administrativni poslovi (vo|enje med. perinatalni mortalitet). epidemiologija. urografija. fetalna hipotrofija i zaostatak infrauterinog rasta. 8 mjeseci 2 mjeseca Dje~ja i preventivna stomatologija 15 dana Rast i razvoj zubi. Upoznavanje sa invazivnim i neinvazivnim tehnikama u radiologiji. dokumentacije) Tretman akutnih stanja Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel Osnove plasti~ne elektivne hirurgije {oka hirurgije Opekotine Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Osnovi Bolni~ki odjel rekonstruktivne plasti~ne hirurgije hirurgije Osnovi estetske Bolni~ki odjel hirurgije plasti~ne hirurgije 12 mjeseci Ko`ni tumori dermatologija Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva onkologija Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . energiji.ORL Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa ORL Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftlamologija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel onkologije 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec Specijalni dio . apetit. smje{taj djeteta u porodici i preventivne aktivnosti u za{titi zdravlja djece. subtrakciona angiografija i dr. Perinatalni problemi. Faktori koji uti~u na razvoj denta-facijalnog kompleksa. mineralima i vodi. Zna~aj nutricionih standarda (glad.slu`bi za zdravstvenu za{titu djece. 2011.V. Demografski pokazatelji u odnosu na djetinjstvo (natalitet. Oralne manifestacije kod sistemskih deficitnih. Uticaj ishrane na organe usne {upljine. gingive i higijena usne {upljine. krvnih i endokrinih oboljenja u dje~joj dobi. pasa`a `eluca i crijeva. Priprema djeteta za odre|ene dijagnosti~ke pretrage (I. Zdravstvena i socijalna za{tita djeteta u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini. 7. kao i tromjese~ni rad u zavodu za javno zdravstvo . anoreksija. pokazatelji morbiditeta. Ishrana djeteta od 1-6 godina. vrti}i. Hendikepirano dijete. ishrana djece i adolescenata u kolektivima. Higijena zuba. Principi inferpretacije radiolo{kih analiza.Broj 17 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Anesteziologija Bolni~ki odjel i reanimacija anesteziologije Hirur{ka Bolni~ki odjel intenzivna hirur{ke terapija intenzivne terapije Opekotine Bolni~ki odjel za opekotine Patologija ili Bolni~ki odjel sudska medicina patologije ^etvrtak. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina (72 mjeseca) PROGRAM SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni (op}i) dio Hirur{ke infekcije Abdominalna hirurgija U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 12 mjeseci Specijalni dio . Ustanove u za{titi djeteta.).prirodna. jaslice.

. o sprje~avanju zaraza i izbjegavanju rizika. . Dobija znanje o postupcima za pravilno dijagnosticiranje hirur{kih infekcija. . . . . . . – upravljanja sistemom. Specijalizant je obavezan uraditi sljede}e operacije: – apendektomije . Specijalni dio . lomova i i{~a{enja). . 2011. . . njihovo lije~enje sa razli~itim hirur{kim zahvatima. preoperativno.ORL Hirurgija glave i vrata Maksilofacijalna hirurgija Heilognato palatoshize Maksilofacijalna hirurgija Rekonstrukcijsk a hirurgija genitalija Okuloplasti~na hirurgija Oftalmologija Okuloplasti~na hirurgija Plasti~na hirurgija Estetska hirurgija Plasti~na hirurgija Endoskopska hirurgija Plasti~na hirurgija Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel MFH Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12 mjeseci Broj 17 – Strana 67 2 mjeseca Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 12 mjeseci 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 1 mjesec Bolni~ki odjel MFH 1 mjesec Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel oftalmologije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. bubrega i dijabetesa i dr. – timski rad. . preponskog i femoralnog podru~ja. 4. plu}a. . . . grudnog ko{a i lokomotornog aparata. . . . . operativno i postoperativno lije~enje slijede}ih infekcija. . . – Peroralna prehrana operativno tretiranih sa naj~e{}im abdominalnim bolestima. . . . trbu{nog zida. . . . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 10 – tretman dehiscencije laparotomije . o patogenim mikroorganizmima. . . Savlada dijagnostiku. – Preoperativna priprema akutnih bolesnika sa udru`enim bolestima srca.^etvrtak. . . – Dijagnosti~kih postupaka kod akutnih abdominalnih bolesti i kod drugih naj~e{}ih hirur{kih abdominalnih bolesti. – komunikacijske vje{tine. . . . . . sa imunosupresivnim terapeuticima. – stafilokokne. – etika i propisi. 6 – drugi zahvati . . . – osnova ultrazvu~ne dijagnostike kod povreda stoma~ne duplje. . . . . sa protivmikrobnim lijekovima. Upoznaje se sa lije~enjem hroni~nih rana. . . teoretsko poznavanje povreda svih dijelova tijela. . – streptokokne – erizipeloid – antrax – gram negativne – clostridium – druge anaerobne infekcije – aktinomikoze – udru`ene ili mje{ane infekcije – gljivi~ne infekcije – virusne infekcije Specijalizant obavlja tretman ograni~enih gnojnih upala: meka tkiva (10). . . . . 2 – anastomoze crijeva . . . . . o imunizaciji i preventivnoj upotrebi antibiotika i hemoterapeutika. . . klasifikacija povreda. . 2 – pre{ivanje ulkusa . . . . . – promocija zdravlja. . . . . dijabeti~ne gangrene (2) Abdominalna hirurgija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – akutnih abdominalnih bolesti i drugih naj~e{}ih hirur{kih bolesti trbu{nih organa. . . . panaricij (6). . . . . . . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . . – konzervativni tretman lomova i komplikacije. . . . . . UVODNI (OP]I) DIO: Hirur{ke infekcije 2 mjeseca Abdominalna hirurgija 7 mjeseci Traumatologija 7 mjeseci Anesteziologija i reanimacija 2 mjeseca Hirur{ka intenzivna terapija 2 mjeseca Opekotine 1 mjesec Patologija ili sudska medicina 1 mjesec Transfuziologija 1 mjesec Sadr`aj programa Hirur{ke infekcije Specijalizant dobija teoretsko ili osnovno prakti~no znanje o mehanizmima biolo{ke odbrane ljudskoga tijela.tre}a godina Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju Rekonstrukcija i estetska operacija dojki Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta Rehabilitacija Odjel za rehabilitaciju Neurofiziologija . . . – Diferencijalne dijagnoze i na~ina lije~enja akutnih abdominalnih bolesti. 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . . .Odjel za neurologiju Specijalni dio . – Naj~e{}ih postoperativnih komplikacija i na~ina njihovog sprije~avanja i lije~enja. . . . 10 Traumatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – funkcionalna anatomija lokomotornog aparata – op}i pojmovi povreda (etiologija i mehanizmi povreda. . . . . . . . . – hirur{ki pristupi kod tipi~nih zahvata na lokomotornmom aparatu.~etvrta godina Hirurgija glave i vrata . – dijagnoasti~ki postupci u traumatologiji. . 5 – operacije hernije . . .

. . . – ocjena bolesnikovog stanja i priprema bolesnika za operativni zahvat. . . . – sudjelovanje u 5 hospitalnih reanimacija gdje sudjeluje reanimacijska ekipa. 5 – osteosinteze (jednostavna) i odstranjenje osteosintetskog materijala. . poreme}aj elektrolita. . . . .koji su u upotrebi – zakonske obaveze uno{enja podataka u registrima malignih bolesti. . . . Administrativni poslovi. . . . . . . . . vrste posttraumatskih komplikacija (traumatski. Opekotine Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – stru~na prva pomo} kod opekotina – transport ope~enih – primarni tretman velikih opekotina u centru za tretman opekotina odre|ivanje dubine i povr{ine opekotine patofiziologija opekotina postupci pri lije~enju velikih (opse`nih) opekotina teku}inska terapija opekotinskog {oka urgentni hirur{ki zahvati kod opekotina rane ekscizije opekotine ekscizije do fascije uzimanje ko`e i autotransplantacija uzimanje i konzerviranje homolognih transplantata ko`e indikacije za upotrebu homotransplantata teorije i indikacije uzgoja autolognih transplantata ko`e akutna tubularne nekroze i indikacije za akutnu dijalizu opekotine disajnog traktaakutna respiratorna insuficijencija i indikacija za intubaciju – negativni energetski bilansi i ishrana ope~enih – imunolo{ki aspekt ope~enih (imunosupresija) – hemijske opekotine i antidoti – elektri~ne opekotine i na~in lije~enja – opekotine gromom – masovne opekotine. plu}ne i druge bolesti). . . . 5 – tretman mekih tkiva(velike rane. 15 – punkcije zglobova . poru~ne ili regionalne i kombinovane anestezije za operativne zahvate. – 25 regionalnih i sprovodnih anestezija. . . . . – postoperativna njega. – tretman lak{ih i te{kih povreda te politraumatizovanih pacijenata. . . . Hirur{ka intenzivna terapija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – intenzivnog tretmanu bolesnika i povrije|enih nakon svih operativnih tretmana i kod hirur{kih bolesni~kih stanja koja zahtijevaju intezivni tretman. . . postoperativni oporavak). 2 – uzimanje autotransplantata ko`e Watsonovim no`em ili elektri~nim – dermatomom . . – Osnove urgentnih terapeutskih radnji iz urgentne medicine. . . . premedikacija). 10 – punkcije velikih tjelesnih {upljina . – sudjelovanje kod 15 razli~itih na~ina tretmana bola. . . . posttraumatske psihoze i delirantna stanja). – osnovni i dodatni postupci o`ivljavanja kod respiratornih i/ili cirkulatornih zastoja u postreanimacijskom sindromu. . . – indikacije za hitne (urgentne) operativne zahvate. tetive. 1 – nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom . . . . 5 – nekrektomija sa ekscizijom do fascije . . . hemoragi~ni {ok) i njihove posljedice na raznim organima. . Provjera znanja Po zavr{enom uvodnom dvogodi{njem radu specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij u usmenom i/ili pismenom obliku iz oblasti uvodnog dijela specijalizacije. . . . . . . . Sudjeluje kod svih klini~ko patolo{kih sastanaka i priprema klini~ko patolo{ki prikaz odabranog hirur{kog slu~aja iz teku}e kazuistike. . . odr`avanje. . . . . – ocjena i priprema 15 bolesni~kih skupina ASA 2 i 3 (ocjena. . . 10 – dijagnosti~ka artroskopija . i to pred tro~lanom komisijom (dva nastavnika/u~itelja i glavni mentor).dokumentacija) 1 mjesec Tretman akutnih stanja 2 mjeseca Osnove elektivne hirurgije {oka 1 mjesec Opekotine 6 mjeseci Osnovi rekonstruktivne hirurgije 1 mjesec Osnovi estetske hirurgije 1 mjesec 12 mjeseci Ovaj dio specijalizacije se provodi na odjelu za Plasti~nu hirurgiju. . 10 Anesteziologija i reanomatologija Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja iz: – savremene vrste op}e. 7. 10 – esharotomija . . . . . komplikacije disanja. – sudjelovanje i obavljenje zahvata kod 10 te{ko povrije|enih ljudi. . – operativni zahvati na ko{tanom sistemu (razne vrste osteosinteza). . . . . . . neizlje~ivih bolesti itd. . – komplikacije pri tretmanu lomova (pseudoartroze. . – priprema pacijenta za operaciju (dijabetes. . – razli~iti na~ini tretmana postoperativnog bola (tretman bola). . . . . . priprema. . . – tipi~ni operativni pristupi za okrajine (ekstremitete) i druge dijelove tijela. . podaci o premje{tajima) – kvartalne ocjene kvaliteta rada . masna embolija. . . . . . . . . . . . . . . . . . mi{i}i). 1 Patologija ili sudska medicina Specijalizant dobija osnove teoretskog i osnove prakti~nog znanja o uobi~ajenim autopsijskim i biopsijskim radnjama. . . . . . . . . 1 – fasciotomija . Specijalizant treba obaviti sljede}e operacije: – ekstenzije na donjim ekstremitetima . . defekti. . . . . . . . . . . registracija umrlih. . bu|enje. . . .Broj 17 – Strana 68 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – – ^etvrtak. . . intubacija. . . . . 4. . . . . opekotine i politrauma i ratne opekotine Specijalizant obavi sljede}e operacione zahvate: – primarni tretman ve}e opekotine . . . . plasti~na hirurgija 1 mjesec – vo|enje statistike u medicinskoj dokumentaciji – priprema medicinske dokumentacije – ocjena kvaliteta rada – zdravstveno pravna odgovornost – eti~ki problemi Specijalizant treba da ovlada sljede}im segmentima – vo|enje administrativnih poslova – kori{tenje medicinskih obrazaca. . . . . osteomielitis). . . . Specijalizant obavlja sljede}e zahvate: – sudjelovanje pri izvo|enju 50 anestezija (uvo|enje. . . . . . . . . . . . . . . . Obavljeni dvogodi{nji uvodni dio hirur{ke specijalizacije i polo`eni kolokvij su uslov za nastavak specijalizacije. . . . – infekcije kod povreda. . . . .PRVA GODINA: Administrativni poslovi (vo|enje med. . . . . . . . . . . . 15 – repozicije lomova i imobilizacije . . . . . SPECIJALNI DIO 4 godine SPECIJALNI DIO . – regionalna anestezija i neke tehnike sprovodne anestezije. . . 20 – torakalna drena`a (Bulau drena`a) .) – na~in sastavljanja medicinskih izvje{taja (popis bolesti. – terapija {oka i reanimacija. . . 2011. – druge posttraumatske komplikacije (tromboembolija. . . . . probavne smetnje. .

vezana za zdravstveno-pravnu odgovornost – osnovni eti~ki. sa hirur{kim tretmanom metastaza u regionalnim limfnim ~vorovima i tretman metastaza u drugim lokalizacijama – planocelularni i bazeocelularni epiteliomi. otorinolaringologija 1 mjesec – osnove dijagnostike i terapije – anatomija glave i vrata Specijalizant mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz anatomije glave i vrata – asistirati svim operativnim zahvatima u odstranjenjima regije obuhva}ene kolokvijem . keloidni. papilomi) – tretman laserom Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – u~estvovanje u pregledima svih pacijenata. plasti~na hirurgija 6 mjeseci – prva pomo} kod opekotina – ocjena povr{ine opekotinske rane. 4. Lije~enje metastatskih malignih bolesti ko`e i mekih tkiva. akutne infekcije ruke – tretman mekih tkiva obraza. plasti~na hirurgija 1 mjesec – izbor pacijenata – o`iljci (pregled-hipertrofi~ni.dermatologija 1 mjesec Lije~enje metastatskih malignih oboljenja ko`e i mekih tkiva . po~etni tretman opekotina – crste opekotina – tretman opekotina (konzervativni/operativni) – intenzivni tretman opekotina – tretman posteopekotinskih sekvela Specijalizant treba prakti~no i teoretski da ovlada sa materijom: – polaganje kolokvija iz tretmana opekotina (pismeno i usmeno) – primarno samostalno da zbirne 3 opekotine ispod 30% ope~ene povr{ine – primarno samostalno da zbrine i vodi intenzivnu terapiju 5 opekotina iznad 30% ope~ene povr{ine do zacjelivanja – vodi antibioti~nu terapiju ope~enih pacijenata – bude sobni lije~nik svih ope~enih pacijenata u intenzivnoj njezi – na~ini 20 primarnih tangencijalnih nekrektomija – napravi 20 ko`nih transplantata i pokrivanje defekata transplantatima parcijalne debljine ko`e – na~ini 10 Z-plastika ili V-Y plastika – 3 transplantata pune debljine ko`e – savlada tehniku dobijanja ko`e iz kulture tkiva Osnove rekonstruktivne hirurgije. plasti~na hirurgija 2 mjeseca – akutne povrede tetiva. Tretman akutnih stanja.^etvrtak. sa tretmanom lomova – compartement-sindroma (dijagnostika i terapija) – traheotomija (dijagnostika i terapija) – torakalna drena`a (indikacije i tehnika) – punkcije i preparacije centralnih vena Specijalizant treba da ovlada sljede}im: – administrativni segment – tretman akutnih stanja na {aci – za{ije 3 digitalna ili druga `ivca. hirur{ki tretman – sarkomi mekih i drugih tkiva – nehirur{ke metode tretmana (radioterapija.onkologija 2 mjeseca Tumori glave i vrata (osnove dijagnostike i terapije) . krvnih sudova i kostiju. rekonstrukcija) Specijalizant mora ovladati sljede}im: – napraviti 3 modificirane radikalne mastektomije i pazu{ne limfadenektomije – u~estvovati u 5 citolo{kih punkcija dojke – upoznati se sa TNM klasifikacijom – odstraniti 10 malignih tumora ko`e – uraditi 1 ingvinalnu limfadenektomiju – asistirati u slu~aju 4 amputacije/primarne rekonstrukcije dojke Tumori glave i vrata.DRUGA GODINA: Ko`ni tumori . onkologija 2 mjeseca – melanom. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 69 prava i du`nosti. `ivaca. hemoterapija) – rak dojke (detekcije.ORL 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa Plasti~na hirurgija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Oftalmologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica Plasti~na hirurgija 1 mjesec Ko`ni tumori. 2011. tretman) – tretman benignih ko`nih lezija (tetova`e. nevusi. li~nih kostiju. te maksile i mendibule – tretman povreda udova. lomovi nosa. plasti~na hirurgija 1 mjesec – cjeljenje i tretman rane – prenos tkiva jednostavnom transplantacijom – prenos tkiva peteljkastim re`njevima – prenos tkiva slobodnim re`njevima – upotreba autolognih transplantata/implantata – tkivna ekspanzija Specijalizant prakti~no i teoretski treba da savlada sljede}e: – kurs mikrohirurgije zasnovan na 30 slobodnih tkivnih prenosa – kurs tretmana i cijeljenja defekata tkiva – na~ini nekrektomiju kod 10 slo`enih tkivnih defekata – na~ini 5 lokalnih re`njeva – na~ini 1 vezani re`anj – plastira 1 tkivni ekspander – plastira 1 mamarnu protezu – asistira u slu~ajevima preparacije 4 jednostvana re`nja Osnove estetske hirurgije. dermatologija 1 mjesec a) benigni ko`ni tumori b) eflorescence c) prepoznavanje i dijagnostika d) tretman Specijalizant treba da se upozna sa dijagnostikom i tretmanom razli~itih ko`nih tumora te polo`i kolokvij iz dermatovenerologije. kandidata za estetske intervencije – ambulantno otstranjenje 40 benignih ko`nih lezija – injiciranje lokalnih kortikosteroida u slu~ajevima 5 hipertrofi~nih o`iljaka – ekscizija 5 o`iljaka u estetske svrhe – kurs tretmana laserom SPECIJALNI DIO . 7. problemi i na~in njihovog rje{avanja. 3 tetive i 3 krvna suda – na~ini tri osteosinteze pri lomovima kostiju {ake – 3 punkcije centralnih vena – 1 traheotomija – 1 esharo /fasciotomija Osnove hirurgije {ake.ORL 1 mjesec Pedijatrijska plasti~na hirurgija (shize) Maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca Pedijatrijska plasti~na hirurgija (hipospadije) Urologija 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija nosa . tretman. plasti~na hirurgija 1 mjesec – Dupuytrenova kontraktura – Sindrom karpalnog tunela – Rehabilitacija nakon tretmana Specijalizant treba prakti~no da ovlada sa sljede}im: – napravi 3 selektivne aponeurektomije – 10 dekompresije perifernih nerava – na~ini 3 Kleinertova mehanizma Opekotine. dijagnostika.

Plastika 3 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija trupa i ekstremiteta . 2011. plastika 2 mjeseca – tumori u{iju – operacije odstoje}ih (klempavih) u{iju – osnovne rekonstrukcije mikrotije i anotije – rascjepljena me|ica – keloidne brazgotine Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz rekonstrukcije uha – 3 operacije (klempavih) odstoje}ih u{iju – 2 operacije rascjepljene me|ice – 3 operacije u{nih tumora Rekonstrukcija i estetska hirurgija dojki.Plastika 3 mjeseca Rehabilitacija . . oftalmologija 1 mjesec – tumori – rekonstrukcija ko`nih defekata – rekonstrukcija gornjeg i srednjeg lica – ektropion – medijalna i lateralna kantorafija – dakriocistostomija Ciljevi: Specijalizant mora pro}i teoretsku i prakti~nu provjeru znanja putem: – kolokvija iz anatomije lica – 3 korekcije ektropiona – 1 laterlna kantofacija – 1 operacija po Kuhn-Szymsnovskem – 1 dakriocistostomija Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.Odjel za rehabilitaciju 1 mjesec Neurofiziologija .Plastika 1 mjesec Rekonstrukcija i estetska operacija dojki . zajedno sa redukcijom ko`e i mi{i}nog sloja c) podizanje obrva Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi kolokvij iz okuloplasti~ne hirurgije – 1 estetsku blefaroplastiku gornjih kapaka – 1 estetsku blefaroplastiku donjih kapaka – 1 korekciju obrva SPECIJALNI DIO . plasti~na hirurgija 1 mjesec a) rekonstrukcija obrva b) blefaroplastika. 7. mora ovladati rinoplastikom (anatomija nosa. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz hirur{kog tretmana hipo i epispadija – 4 operacije distalnih penilnih hipospadija – 1 vaginoplastika – 5 operacija fimoze – 2 operacije kratkog frenuluma Rekonstrukcijska i estetska operacija nosa. maksilofacijalna hirurgija 3 mjeseca a) osnovi tretmana heilo-gnato-palato{iza b) osnovi kraniofacijalne hirurgije Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. mora ovladati sljede}im: – kolokvij iz tretmana shiza – napraviti 5 analiza i preparacija na modelu – napraviti 2 operacije heiloshize – napraviti 2 operacije palatoshize – napraviti 2 veloplastike Pedijatrijska plasti~na hirurgija. preoperativna dijagnostika.TRE]A GODINA: Rekonstrukcija i estetska (hirurgija) operacija obraza i usana . 4.Broj 17 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. plastika 3 mjeseca – benigni i maligni tumori dojki – ginecomastia – rekonstrukcija dojki i bradavica kod mastektomije – subkutana mastektomija – redukcijske i augmentatijske mamoplastike – mastopexia Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz anatomije dojki – 3 operacije ginekomastije – operi{e dvije redukcijske mamoplastike – operi{e dvije augmentatijske mamoplastike – operi{e dvije rekonstrukcije bradavica i areole – operi{e dvije mastopeksije.Plastika 2 mjeseca Rekonstrukcija i estetska operacija u{iju . otorinolaringologija 1 mjesec – submukozna resekcija – turbinektomija – korekcije devijacije nosnog septuma – rekonstrukcijske rinoplastike – estetske rinoplastike – reduktivna i augmentacijska rinoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru.Odjel za neurologiju 1 mjesec Rekonstruktivna i estetska hirurgija obraza i usana. urologija 1 mjesec – osnove tretmana hipospadija – fimoze – vaginoplastika Specijalizant kroz teoretsku i prakti~nu provjeru. Maksilofacijalna hirurgija. plasti~na hirurgija 1 mjesec – tretman i rekonstrukcija ko`nih promjena na nosu – totalna rekonstrukcija nosa – glavelarni re`anj – rekonstrukcija nosnog skeleta – estetska rinoplastika – su`enje nosnica Specijalizant treba ovladati gore navedenim tehnikama putem: – 1 rekonstrukcije nekih tkiva nosa glabelarnim re`njem – 1 augmentacijska i 1 redukcijska rinoplastika – 1 korekcija hrskavi~nog dijela nosnog septuma Rekonstruktivna i estetska hirurgija lica.operativna tehnika) – 1 operacija devijacije nosnog septuma – 1 turbinektomija – 1 rinoplastika – 1 redukcijska rinoplastika – 1 augmentacijska finoplastika Rekonstrukcijska i estetska hirurgija nosa. plastika 2 mjeseca – opskrba i rekonstrukcija vezivnog tkiva na obrazima – rekonstrukcija gornje i donje usne – ritidektomije – hemiski piling – ubrizgavanje masnog tkiva i kolagena – rekonstrukcija pareze obraznog `ivca (stati~ne i dinami~ne operacije) Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz ridektomije – kolokvij iz anatomije lica (obraza) – 1 li~ni-obrazni re`enj – 1 Abbejev re`anj – 1 Karapandi}ev re`anj – 1 hemijski piling s fenolom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa stati~nom metodom – 1 rekonstrukcija pareze obraznog-li~nog `ivca sa temporalnim re`njem – asistiranje kod 2 kompleksne ritidektomije na obrazu i vratu (SMAS platizma) Rekonstruktivna i estetska hirurgija u{iju.

Plasti~na hirurgija 1 mjesec Endoskopska hirurgija . odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju univerzitetsko-klini~ke bolnice 1 mjesec Cilj: Spoznati kompleksnost rehabilitacije i njene va`nosti Neurofiziologija 1 mjesec klinika za neurologiju univerzitetsko-klini~ke bolnice Cilj: upoznati metode pre i post operativne elektrodijagnostike i njihovu primjenu kod rekonstrukcije perifernih `ivaca SPECIJALNI DIO . te svoje stru~ne.^ETVRTA GODINA: Hirurgija glave i vrata .ORL 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata .5 mjeseci 1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 71 Rekonstrukcija i estetska hirurgija trupa i ekstremiteta. pregledom literature. pedago{ke.ru~nog zgloba – lomovi zgloba – periulnarne luksacije zape~ja – dorzalna i volarna nestabilnost zape~ja – prelomi distalnog radijusa – interkarpalne artrodeze – skra}enja i elongacije ulne Specijalizant teoretski i prakti~no obavi: – kolokvij iz anatomije zape~ja – tri u~vr{~ivanja zgloba – 1 interkarpalna artrodeza – 1 skra}ivanje ulne PROVJERA ZNANJA Svaki specijalizant ima svoj list specijalizanta (specijalizantsku knji`icu) i odvojeni dnevnik u kojem upisuje sve obavljene operacije i hirur{ke intervencije i obavljene asistencije kod operacija. plasti~na hirurgija 2 mjeseca Endoskopska hirurgija. plasti~na hirurgija 1 mjesec Hirurgija ruku (gornjih ekstremiteta) – uro|ene deformacije – kompleksna hirur{ka rehabilitacija nakon operacija ili povreda – reumatski artritis – tumori Hirurgija ruke-ru~nog zgloba. U sljede}em dijelu specijalizacije ili nadogradnji specijalizant obavlja pismene i/ili usmene kolokvije na kraju pojedina~nog kru`enja odnosno oblasti. specijalizant mora obaviti zaklju~ni kolokvij usmeno ili pismeno ili i jedno i drugo i to pred tro~lanom komisijom (dva u~itelja i glavni mentor). funkcionalni i radikalni neck dissection – funkcionalna i estetska rekonstrukcija – rekonstrukcija mandibule – proteze i obturatoriji – parotidektomije – rekonstrukcija pareze facijalisa Heilognatopalatoschiza. 4. ili zavr{ena druga specijalizacija PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST EDUKACIJE Uvodni dio osnovna teorijska nastava Porodi~na medicina Interna medicina Kardiologija Pulmologija Gastro enterologija Endokrinologija Reumatologija Dermatologija U@A OBLAST TRAJANJE TRAJANJE EDUKACIJE TROGODI[ENJEG DVOGODI[ENJEG PROGRAM PROGRAMA * 1 mjesec 17 mjeseci 5 mjeseci 1. urologija 1 mjesec – hipospadije – epispadije – vaginoplastike – operacije promjene pola Estetska hirurgija. PROVJERA ZNANJA Po obavljenom uvodnom dvogodi{njem dijelu.Oftalmologija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija . plasti~na hirurgija 1 mjesec – anatomija ruke . – Priprema i vo|enje klini~ke ili klini~ko patolo{ke konferencije sa temom koja zahvata podru~je specijalizacije.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Rekonstrukcijska hirurgija genitalija 1 mjesec Okuloplasti~na hirurgija .Plasti~na hirurgija 1 mjesec Uro|ene anomalije gornjih ekstremiteta Plasti~na hirurgija 2 mjeseca Hirurgija glave i vrata otorinolaringologija 3 mjeseca Hirurgija glave i vrata maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – karcinom usnog dna. 2011. Specijalizant mora najmanje jedanput godi{nje javno prezentirati dobiveno znanje na na~in koji odredi doti~ni ili glavni mentor.Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Heilognato palatoshize . Znanje se provjerava prezentacijom bolesnika.Plasti~na hirurgija 1 mjesec Estetska hirurgija . istra`iva~ke bilje{ke. palatuma – hirur{ke resekcije. – prezentacija analize grupe bolesnika ili pojedina~nog prikaza slu~aja na stru~nom sastanku grupe stru~njaka u predavaoni (amfiteatru) ili van nje (kongresi. spremanjem seminara. Uslov za nadogradnju specijalizacije su uspje{no obavljeni kolokviji i zadovoljavaju}a ocjena glavnog mentora. maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec – indikacije – primarna i sekundarna rekonstrukcija mekih tkiva – tehnike rinoplastike – osnove ortodonske i ortognatske rekonstrukcije – osnove razvoja govora i razlikovanje govora – faringoplastike Rekonstruktivna hirurgija genitalija.5 mjeseci 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 1 mjesec 11 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 20 dana 20dana 10 dana 10 dana 15 dana . seminari). pisanjem ~lanaka i saradnjom kod istra`ivanja. plastika 3 mjeseca – rekonstrukcija grudne i trbu{ne stijenke – pectus excavatum – abdominoplastika sa liposukcijom – dijabeti~no stopalo – limfadem – uklanjanje nakupina masti upotrebom liposukcije s dermolipektomijom Specijalizant u datom vremenskom periodu uradi – kolokvij iz abdominoplastike i liposukcije – kolokvij iz rekonstrukcije polnog organa – 2 abdominoplastike – 3 liposukcije trbuha sa ekstremitetima – 2 operacije postoperativnih kila Rehabilitacija.^etvrtak. – Objava ~lanka u recenziranom doma}em ili stranom stru~nom ~asopisu sa temom iz programa specijalizacije. 7. PORODI^NA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine/2 godine Uslovi za specijalizaciju: Trajanje specijalizacije 36 mjeseci 24 mjeseca zavr{en program dodatne obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine.

Ovo }e svakom specijalizantu pru`iti iskustvo vezano za vo|enje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. 2. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant. Tokom trogodi{njeg programa. Teoretska obuka i) konsultacije. njegu ili palijativnu za{titu. 7. Ovaj program se organizira kroz sedmi~na akademska predavanja (akademski poludan APD) u trajanju od po 3 sata. socijalne.1. koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lak{eg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. 2. U prvoj godini }e biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodi~nu medicinu. }e biti du`an uraditi reviziju po nekim aspektima klini~ke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine. plan i program }e biti prilago|en individualnim potrebama obuke specijalizanta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Porodi~ni ljekari moraju preuzeti odgovornost za odr`avanje i daljnje unapre|enje svojih vje{tina. koji }e biti organizovani kao "horizontalna" iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (10 dana tokom 3 godine. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju.centar porodi~ne medicine Prakti~na i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodi~ne medicine }e se obavljati u edukacionim (nastavnim) centrima porodi~ne medicine (ECPM) pri domovima zdravlja i katedrama porodi~ne medicine medicinskih fakulteta. li~ne uravnote`enosti i vrijednosti. Ovo se izvodi direktno ili kroz usluge drugih.2 Predmeti interne medicine Specijalizanti }e provesti na obuci iz predmeta/oblasti interne medicine (ne-hirur{kih disciplina) ukupno 7 mjeseci i usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne medicine. Rje{avanje problema primarne njege iz svake discipline }e biti glavni dio programa akademskih poludana. ovo obuhvata 432 sata obuke ili pribli`no 33% od ukupno 1296 sati teoretskog programa. – etika i propisi. pribli`no 48 sedmica godi{nje. . poma`u}i pacijentima kad je neophodnodno da imaju pristup istim. uvijek po{tuju}i individualnost svojih pacijenata. psiholo{ke. Od specijalizanata se o~ekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uslove da pristupe zavr{nom ispitu. i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva {estomjese~na ciklusa za dvogodi{nji plan i program. Oni pru`aju zdravstvenu za{titu individuama u sklopu njihovih porodica. njihove zajednice i njihove kulture. 2. 5 dana tokom 2 godine) Revizija klini~ke prakse Svaki specijalizant. uradit }e istra`iva~ki projekat koji ispunjava ciljeve programa. – upravljanja sistemom. Specijalizacija porodi~ne medicine Porodi~ni lije~nici su lije~nici specijalisti edukovani na principima discipline porodi~ne/obiteljske medicine. u prvom redu odgovorni za obezbje|enje sveobuhvatne i kontinuirane zdravstvene za{tite svake individue koja tra`i zdravstvenu njegu bez obzira na dob. Porodi~ni lije~nici provode svoju profesionalnu ulogu promovi{u}i zdravlje.Broj 17 – Strana 72 Infektivna oboljenja Neurologija Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Neuropsihijatrija Hirurgija Javno zdravstvo Kvalitet. na utvr|ivanje dijagnoze i klini~ke vje{tine kao i vje{tine rje{avanja problema. Uklju~uje superviziranu obuku iz porodi~ne medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri {estomjese~na ciklusa za trogodi{nji plan i program. diskusije sa supervizorom (33% sati) ii) seminari tokom specializantskog rada (33% sati) iii) samostalno u~enje u edukativnim centrima (34% sati) B. edukatora) porodi~ne medicine koji }e biti ili ~lan katedre porodi~ne medicine ili specijalista porodi~ne medicine kao konsultant odabran od katedre porodi~ne medicine za rad sa specijalizantima. sigurnost i akreditacija u PM Po izboru UKUPNO 15 dana 1 mjesec 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 10 dana 15 dana 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana 10 dana 1 mjesec 24 mjeseca ^etvrtak.1. Oni su osobni lije~nici. Teme }e predstaviti ~lanovi katedre porodi~ne medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi.1 Prakti~na obuka Dom zdravlja . a prema zdravstvenim potrebama i resursima koji su na raspolaganju u zajednici gdje oni rade. U dogovaranju plana njege sa svojim pacijentima oni integri{u fizi~ke. preveniraju}i bolest i obezbje|uju}i izlje~enje.2 Teoretska obuka Teoretski program seminara. Prakti~na obuka i) dnevni rad u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM) i drugim klini~kim odjelima (70% sati) ii) diskusija i demonstracija klini~kog rada sa supervizorima (25% sati) iii) istra`ivanje. kulturne i egzistencijalne faktore koriste}i znanje i povjerenje koje su stekli kroz ~este kontakte sa pacijentom. spol i bolest. 2. Program obuke A. 4. Svaki specijalizant }e biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora. 5 dana tokom 2 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 3 godine. rade}i samostalno. Oni prihvataju svoju profesionalnu odgovornost prema zajednici. – timski rad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 2011. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. rade}i u manjim grupama. – promocija zdravlja. Ve}ina prakti~ne obuke trebala bi se obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.1 Porodi~na medicina 2. svaki specijalizant }e biti raspore|en da provede 10 radnih smjena na sljede}im odjelima. Porodi~na medicina Trogodi{nji program (10 dana) Dvogodi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio Ukupno 648 sati 432 sati 2628 sati 1752 sati 3276 sati 2184 sati 2 mjeseca 10 dana 36 mjeseci *ako je kandidat zavr{io drugu specijalizaciju. {to je osnova efektivnog i sigurnog pru`anja zdravstvene za{tite. Horizontalna iskustva Tokom svakog {estomjese~nog ciklusa u ECPM. radionica i konsultacija iz klini~kih vje{tina organizira se tokom svih 36 mjeseci. – komunikacijske vje{tine. revizija klini~ke prakse i rad na projektu (5% sati) Uvodni dio .

godi{nji program (3 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 108 sati 438 sati Ukupno 546 sati 2. 7. odraslih i starijih }e biti va`an dio programa seminara akademskih poludana sa naglaskom na klini~ke i proceduralne vje{tine. na sticanje klini~kih vje{tina. Specijalizanti }e uraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Interna medicina Trogodi{nji program Oblast Kardiologija (1. da definiranju vode}e faktore rizika po zdravlje u populacionim skupinama. ovisno o prethodnim individualnim iskustvima i potrebama za obukom. kao i implementaciji i evaluaciji programa prevencije. Oblasti iz urgentne medicine i urgentni aspekti njege djece.5 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Neurologija (1 mjesec) Reumatologija (0.5 mjeseca) Dermatologija (0. vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije i timskog rada i strate{kog planiranja. Veoma je zna~ajna vje{tina izrade i evaluacije godi{njih planova rada. metoda i tehnika fokusa na pacijenta. gdje bi se upoznali sa naj~e{}im problemima primarne njege djece.3 Pedijatrija Obuka iz pedijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Hirur{ki ciljevi }e uklju~ivati procjenu hirur{kih pacijenata prije operacije. 4. Javno zdravstvo 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio 36 sati Prakti~ni dio 40 sati Ukupno 76 sati 2. formulisanja i primjene operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu. sigurnost i akreditacija Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da primjene znanje i vje{tine implementacije preporuka Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Razmatranje ovih problema }e biti glavni prioritet programa sedmi~nih akademskih polu-dana.5 mjeseca) Ukupno sati (7 mjeseci) Teoretski dio Prakti~ni dio 54 sata 54 sata 36 sati 36 sati 18 sati 18 sati 18 sati 18 sati 252 sata 219 sati 219 sati 146 sati 146 sati 73 sata 73 sata 73 sata 73 sata 1022 sata Ukupno 273 sata 273 sata 182 sata 182 sata 91 sat 91 sat 91 sat 91 sat 1274 sata 2. Psihijatrija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Dvogodi{nji Program Oblast Kardiologija (1 mjesec) Pulmologija (1 mjesec) Gastroenterologija (1 mjesec) Jedan izborni mjesec specijalnosti interne medicine sa najmanje 2 sedmice na svakom izbornom odjeljenju Ukupno sati (3 mjeseca + 1 izborni mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 36 sati 36 sati 36 sati 146 sati 146 sati 146 sati 146 sati Ukupno 182 sata 182 sata 182 sata 182 sata 2. Izborno vrijeme se mo`e iskoristiti da se unaprijedi ovo iskustvo ukoliko bude potrebno. ocjene postoje}ih klini~kih vodi~a pomo}u AGREE instrumenta i adaptacije vodi~a prema lokalnim prilikama.5 mjeseca) Infektivna oboljenja (0.4 Urgentna medicina Obuka iz urgentne medicine }e se usmjeriti na ona stanja s kojim se naj~e{}e susre}emo u praksi porodi~ne/obiteljske medicine i na sticanje klini~kih vje{tina u ustanovama urgentne medicine. (lista tema za seminarske radove je u prilogu). razvoja i primjene klini~kog audita.5 mjeseca) Endokrinologija (0. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave. Ve}ina obuka bi se trebala obavljati u ustanovama za nele`e}e pacijente. razvoja i primjene klini~kih puteva. Osnovno iskustvo od jednog mjeseca mo`e se upotpuniti i dodatnom obukom tokom izbornog perioda.8 Javno zdravstvo Obuka }e biti usmjerena na sposobnosti specijalizanata da identificiraju zdravstvene potrebe i zahtjeve populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike. Poseban zna~aj se pridaje nadzoru i kontroli faktora rizika iz okoli{a i komunikaciji s referalnim ustanovama.9 Kvalitet. plasti~ne hirurgije i urologije. 2. na sticanje klini~kih vje{tina i vje{tina rje{avanja problema. metoda i tehnika sigurnosti za{tite pacijenta. kao i vje{tina rje{avanja problema. izvje{tavanja. da izrade. Zbog zna~aja za rad ljekara porodi~ne/obiteljske medicine i dvogodi{nji dio ima isti broj sati teoretske i prakti~ne nastave.^etvrtak. samoocjene kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde. Urgentna medicina Trogodi{nji program (2 mjeseca) Dvogodi{nji program (1 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 72 sata 36 sata 292 sata 146 sata Ukupno 364 sata 182 sata 2. Kvalitet.5 mjesec) Pulmologija (1. Metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite.5 Ginekologija i obstetricija Obuka iz ginekologije i obstetricije usmjerit }e se na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. implementiraju i evaluiraju programe zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite. sigurnost i akreditacija 2 i 3-godi{nji program (10 dana) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 40 sati Ukupno 76 sati . epidemiolo{kog nadzora i kontrole zaraznih oboljenja. od novoro|en~adi do adolescenata. 2011. te na manje proceduralne vje{tine i vje{tine rje{avanja problema. op}e hirurgije.6 Psihijatrija Obuka iz psihijatrije }e se usmjeriti na ona stanja koja se naj~e{}e susre}u u praksi porodi~ne/obiteljske medicine. Ve}ina prakti~ne obuke bi se trebala obavljati u ustanovama za ne-le`e}e pacijente. Hirurgija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata 144 584 728 2. Ova iskustva }e biti posebno va`na za lije~nike koji ne obavljaju praksu u urbanim podru~jima. Specijalizanti }e izraditi jedan pojedina~ni i jedan grupni seminarski rad. Ve}ina obuke bi se trebala obavljati u centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili sli~nim ustanovama. Seminari o bihevioralnoj i psihosocijalnoj zdravstvenoj za{titi }e biti va`an dio programa akademskih poludana. medicine zasnovane na dokazima. Pedijatrija 2 i 3 . post-operativnu njegu i u~enje manjih hirur{kih procedura. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ginekologija/obstetricija 2 i 3-godi{nji program (1 mjeseca) Broj 17 – Strana 73 Teoretski dio Prakti~ni dio 36 sati 146 sati Ukupno 182 sata Vrijeme po izboru se mo`e iskoristiti da se unaprijede iskustva specijalizanata u onim disciplinama zdravstvene za{tite odraslih pacijenata gdje se odredi da je to potrebno.7 Hirur{ke specijalnosti Te`i{te }e biti na obuci iz ortopedije. na sticanje klini~kih vje{tina i rje{avanje mentalnih zdravstvenih problema u zajednici.

Strate{ki plan za primarnu za{titu FBiH) – Pacijent u centru klini~kog metoda – Dimenzije zna~aja kontinuiteta za{tite zdravlja i va`nost djelotvorne prakse porodi~ne medicine – Koordinacija zdravstvene za{tite: uloga i odgovornost tima porodi~ne medicine.organizacija teoretske nastave Teoretska obuka specijalizanata porodi~ne medicine ima dva osnovna vida: A.1 Organizacija Ovaj program se sastoji od serije sedmi~nih jednosatnih seminara tokom {estomjese~nog ciklusa porodi~ne medicine u prvoj godini. 3. 6) Diskusija o principima osiguranja kvaliteta i provo|enja klini~kog audita kao metode mjerenja kvaliteta pru`ene usluge. sigurnost. 3. 5) Diskusija o principima promocije zdravlja i obrazovanja pacijenta. na . 7) Diskusija o ciljevima i zahtjevima specijalizantskog projekta koji se treba zavr{iti tokom programa obuke. Trogodi{nji nastavni plan i program . Ovo vrijeme po izboru je su{tinski va`no da bi se prilagodilo potrebama razli~itih sredina iz kojih dolaze kandidati i da se nadopuni osnovni program. 2. zahtjevi i vremensko planiranje i zavr{avanje 3.Broj 17 – Strana 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. vje{tinama i odgovornostima porodi~nog lije~nika u skladu sa definicijama WONCA Europe i Federalnog ministarstva zdravstva.1. Redovna teoretska nastava u vidu akademskih poludana Oba oblika teoretske nastave za sve specijalizante po~inju s po~etkom akademske godine i odvijaju se paralelno sa specijalizantskim rotacijama. va`nost medicinskog kartona za koordinaciju njege – Porodi~ni lije~nik kao "~uvar kapije" u zdravstvenom sistemu – Medicinske sestre u porodi~noj medicini: uloga i odgovornost u timu porodi~ne medicine – Rad sa "te{kim" pacijentima – Medicina zasnovana na dokazima: principi i kako ih efikasno primjeniti u praksi – Upotreba vodi~a u praksi (izvori: Klini~ke smjernice/ vodi~i za FBiH) – Racionalne upotreba testova i pretraga: diskusija slu~aja – Specijalizantski projekti: ciljevi. 4. organizovati seminare i voditi diskusije. O~ekuje se od svih specijalizanata da prisustvuju nastavi u sklopu svojih dnevnih radnih obaveza i programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. 3. radionica u oblasti klini~kih vje{tina i predavanja traju tokom tri godine uz odgovaraju}e pauze tokom perioda ljetnih odmora i za vrijeme dr`avnih praznika. Naglasak }e biti na razvijanju vje{tina rje{avanja problema. ^lanovi katedre porodi~ne medicine }e planirati.2 Akademski polu-dani Ove serije seminara. 2011. Izjave WHO. Oni }e se odr`ati u vrijeme koje ne ometa rad sa pacijenatima ili ne remeti druge obaveze. Uslov za pristupanje zavr{nom ispitu je 80% prisustva na akademskim poludanima. 3) Diskusija o principima prakticiranja medicine zasnovane na dokazima i uticajima na lije~enje pacijenata. djelotvornoj praksi medicine zasnovane na dokazima. 4) Diskusija o upotrebi klini~kih vodi~a za rje{avanje ~estih problema primarne za{tite i implikacije na odlu~ivanje sa pacijentom.1 Uvod u program seminara iz porodi~ne medicine za nove specijalizante 3. Seminare }e organizirati i voditi ~lanovi katedre porodi~ne medicine. konsultanti specijalisti iz drugih disciplina kada je to potrebno i specijalizanti druge i tre}e godine specijalizacije uz podr{ku supervizora kao obavezni dio programa specijalizacije. konsultacija. smatra se da je najbolji na~in organiziranja odr`avanje redovnih. akreditacija Obuka po izboru UKUPNO SATI Teoretski dio Prakti~ni dio 648 252 108 72 36 36 36 36 36 82 1342 2628 1022 438 292 146 146 146 40 40 370 5268 Ukupno 3276 1274 546 364 182 182 182 76 76 452 6610 Trogodi{nji program akademskih polu-dana (APD) po predmetima/oblastima 144 sedmi~na akademska polu-dana (432 sata) 48 APD u godini Akademski poludani Oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. sigurnost i akreditacija Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 20 432 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 2-3 48 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 8 144 3. Ovdje }e se uklju~iti racionalna upotreba pretraga i testova i racionalno propisivanje lijekova i drugih tretmana. 7. komunikacija sa konsultantima i sa bolnicom. sedmi~nih polu-dana u trajanju od 3 sata za sve specijalizante. Radi kontinuiteta i {to efikasnijeg kori{tenja vremena. 2) Diskusija o glavnim kompetencijama. Uvodni program seminara iz teorije porodi~ne medicine za nove specijalizante B. (Izvori: document WONCA Europe. Tokom prezentacije tema/oblasti koristi}e se principi obrazovanja odraslih osoba s ciljem maksimalne djelotvornosti.3 Sadr`aj uvodnog seminara – Principi i osnovne vje{tine porodi~ne medicine. rade}i sa grupama i pojedincima u zajednici i uticaj na razultat zdravstvene za{tite.3 mjesec) Teoretski dio Prakti~ni dio 82 sata 46 sati 370 sati 209 sati Ukupno 452 sati 255 sati Ukupni program obuke: 36 mjeseci Predmeti/oblasti Porodi~na medicina Interna medicina Pedijatrija Urgentna medicina Ginekologija Psihijatrija Hirur{ke specijalnosti Javno zdravstvo Kvalitet.1.1. Obuka po izboru Trogodi{nji program (2.2 Ciljevi obuke 1) Upoznavanje specijalizanta sa principima porodi~ne/ obiteljske medicine i primarne zdravstvene za{tite u skladu sa definicijama WONCA Europe i SZO.3 mjeseca) Dvogodi{nji program (1. ukupnog trajanja 24 sata.10 Obuka po izboru Kandidati }e planirati izborno vrijeme sa svojim supervizorom na osnovu individualnih potreba za obukom i budu}ih planova prakse. Uobi~ajeni raspored }e uklju~ivati 1 mjesec po izboru tokom druge godine i 2 mjeseca po izboru tokom tre}e godine. Najmanje pola mjeseca }e se provesti na izabranom predmetu/oblasti.

djece i adolescenata unutar njihovih porodica. ili gostuju}i predava~i ili specijalizanti pod nadzorom supervizora. 4. kao {to je npr. procijeni i obradi naj~e{}e klini~ke probleme stanovni{tva u op}ini /lokalnoj zajednici gdje bude radio. 17. njihova procjena i rje{avanje – maligna stanja – u~enje manjih procedura iz tog sistema.1 Materijal za u~enje Referentni materijal za sve seminare }e obuhvatati zvani~ne vodi~e. obezbijedi odgovaraju}u i kontinuiranu za{titu novoro|en~adi. 6. . ali }e predavanja biti pripremljena iz perspektive primarne za{tite. 8. slu`i kao izvor informacija za pacijete o svim uslugama i sredstvima koje pru`a zajednica u kojoj `ive. 2011. Trogodi{nji nastavni plan i program: znanje. Svaki mjesec po~ev{i od mjeseca septembra.1 Porodi~na medicina: 216 sati . 3. 2. znanje o naj~e{}im i va`nim problemima medicine rada u svojoj praksi. Mjesto odr`avanja teoretske nastave tokom specijalizacije je edukativni centar porodi~ne medicine koji je pozicioniran u domovima zdravlja. Tokom prve godine. 1. 16b) sposoban je da analizira uzroke svojih gre{aka. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima potrebnim za rad u porodi~noj medicine Po zavr{etku specijalizacije. koriste}i ovo kao vje`bu za zavr{ni ispit Lista referenci dostupnih specijalizantu u ECPM. kao i terapeutskim procedurama u rehabilitacionim centrima u zajednici i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata. prije nego specijalizant stekne uslove za pristupanje zavr{nom ispitu. interna medicina. vje{tine i teoretska obuka 4. procijeni rizike u praksi i da ih prevenira.3 Sadr`aj Seminari }e se organizirati na osnovu op}ih oblasti iz plana i programa. obrazovanje pacijenata. Ove izborne teme/oblasti mogu prezentirati specijalisti sa klinike. 2. kontinuiranu za{titu odraslih `ena. Sadr`aj Nastavnog plana i programa za svaku oblast }e obuhvatati: – osnovni pregled odre|enog organskog sistema i naj~e{}i problemi u tom sistemu – ponavljanje klini~kih vje{tina uklju~enih u procjenu pacijenata sa problemom u tom sistemu. 3. kvaliteta. pokazuje razumijevanje eti~kih pitanja s kojima se suo~ava u svakodnevnom radu sa pacijentima. bit }e organizirana bar 4 osnovna seminara.2. preuzima dugoro~nu obavezu u osiguravavanju dobrobiti pacijenata i zastupa interese svog pacijenta kada je to prikladno. Oblasti koje su uklju~ene u porodi~nu medicinu obuhvataju: medicinu zasnovanu na dokazima. osiguranje kvaliteta i revizija klini~ke prakse. 7. i na taj na~in efikasno unapre|uje za{titu pacijenata. rehabilitaciona medicina i ona podru~ja medicine i hirurgije koja nisu uklju~ena pod specifi~nim pripadaju}im disciplinama. Ove ocjene }e biti uklju~ene u zavr{nu ocjenu zavr{etka programa specijalizacije. Specijalizanti moraju nau~iti da na|u odgovore na pitanja i da je proces u~enja do`ivotan proces. 5. na internetu ili drugdje koje se mogu koristiti za pripremanje ispita i za samostalno u~enje. 18. Od specijalizanata druge i tre}e godine o~ekuje se da rade sa svojim supervizorom na pripremanju i prezentiranju seminara znatno samostalnije. demonstrira sposobnost da prepozna klini~ke nejasno}e i osigura sigurno i djelotvorno odlu~ivanje o pacijentu. 10. 4. 14. osposobljen je da procijeni svoje vlastite sposobnosti i na~ine vo|enja prakse kroz upotrebu audita i drugih metoda za osiguravanje kvaliteta. 16. razumije da je odnos izme|u lije~nika i pacijenta su{tina specijalizacije porodi~ne/obiteljske medicine i demonstrira djelotvoran odnos lije~nik . kriti~ki ocijeni nova medicinska saznanja. kori{tenjem razli~itih izvora i metoda u~enja. informacije sa web-stranica. 11. cjelo`ivotnog u~enja i pronala`enja pristupa novim informacijama kori{tenjem ra~unara. S ciljem pru`anja potrebnih sati obuke. mo`e ih efikasno interpretirati i primjeniti u odlukama svoje svakodnevne prakse. 7.pacijent. racionalno kori{tenje vodi~a. Uvodni program seminara za specijalizante prve godine je posebno naveden i obezbje|uje uvod u principe porodi~ne medicine. ako je potrebno – nekoliko slu~ajeva zasnovanih na problemu koji treba rije{iti u grupi. 16a) poznaje medicinu zasnovanu na dokazima i u svakodnevnoj praksi koristi vodi~e za naj~e{}a oboljenja. Navika sa dodiplomskog studija da se oslanja na pam}enje ~injenica iz jedne knjige/ ud`benika u cilju pripreme za ispit se mora zamijeniti stvaranjem navike stalnog profesionalnog razvoja. odgovaraju}e priru~nike i najbolje dostupne dokaze. briga o starijim. sa izbornim temama koji }e se dr`ati tokom godine. ~lanke iz stru~nih ~asopisa. 3. a funkcionalno povezan s katedrama porodi~ne medicine na medicinskim fakultetima u Federaciji BiH.2. palijativna njega. sadr`aja i korisnosti prezentacije. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 75 stru~nim rezultatima i dobrim vje{tinama komunikacije sa pacijentom i dobrim klini~kim vje{tinama.24 APD godi{nje Mnoge oblasti porodi~ne medicine }e obuhvatati teme koje nisu pokrivene drugim oblastima. 16c) sposoban je da se samoocijeni u odnosu na akreditacijske standarde za timove porodi~ne medicine i da se pripremi za kolegijalnu vanjsku ocjenu i akreditaciju. Svaku prezentaciju }e ocjenjivati supervizor ili drugi specijalizanti na osnovu relevantnosti.^etvrtak. 9. promocija zdravlja. prevencija bolesti. 12. pokazuje samosvjesnost o vlastitoj snazi i slabosti. bit }e organizirano oko 48 akademskih polu-dana (APDa) godi{nje. razumije i primjenjuje principe svoje funkcije "~uvara kapije" u primarnoj za{titi. prepozna. razumije odrednice bolesti i oboljenja i demonstrira primjenu ovih principa u svakodnevnom radu. mu{karaca i starijih osoba. A. pokazuje vje{tine samousmjeravanja. svaki specijalizant }e raditi sa starijim specijalizantom i njegovim mentorom na pripremanju i prezentaciji bar jednog seminara. 3. 15. osposobljen da pravovremeno obezbijedi uputnice za specijaliste i da odr`ava dobru komunikaciju sa konsultantima. kao i odgovornosti u stresnim situacijama. 13. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. medicina rada. izuzev januara i ljetnih mjeseci. Ovo bi uklju~ivalo: – ciljanu anamnezu i vje{tine komunikacije – fizikalni pregled – vje`banje na standardiziranim pacijentima/volonterima/ modelima obuke – aspekti prevencije u tog organskog sistemu – klini~ki vodi~i zasnovane na dokazima – racionalna upotreba testova i pretraga – racionalno propisivanje lijekova i tretmana – hitni problemi. primjenjuje principe za{tite pacijenta u centru zdravstvene za{tite na djelotvoran i efikasan na~in. pokazuje znanje o naj~e{}im problemima u rehabilitacionoj medicini i dijagnostici. 19. razumije principe kontinuiteta zdravstvene za{tite i primjenjuje ih u svakodnevnoj praksi. obezbijedi odgovaraju}u. 4.

pokazuje razumijevanje atipi~nih pojava bolesti kod starijih osoba i razlikuje ih od normalnih promjena usljed starenja i promjena zbog bolesti.audita tokom vremena provedenog u porodi~noj medicini. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira ~esta muskuloskeletna. Metode 1. pokazuje znanje i vje{tine da procijeni i tretira poreme}aj spavanja kod starijih. indikacije za njihovu upotrebu. uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne pacijente sa problemima kardiovaskularnog sistema uklju~uju}i. razumije principe nadzora bolesti i otkrivanja slu~ajeva s ciljem prevencije i tretmana prenosivih oboljenja. 4. 29. 23. pokazuje razumijevanje teorija starenja i psihologije starenja i primjenjuje to na njegu svojih starijih pacijenata. 25. 35. ima znanje i vje{tine da procjeni rizik. nevusa. 4. kad je to potrebno. C. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. abrazija i povr{nih rana – njega stopala i noktiju kod visoko rizi~nih pacijenata – njega staznih ulkusa – otklanjanje subungualnog hematoma – stavljanje udlaga kod povrije|enih prstiju – mobiliziranje povrije|enih zglobova – aspiracija/injekcija olekranona ili patelarne burse – vje{tine indirektne laringoskopije – otklanjanje cerumena iz uha {pricom ili kiretom – otklanjanje stranih tijela iz nosa/uha – aspiracija/injekcija olekranonske ili patelarne burze – kauterizacija/tamponada pri zaustavljanje anteriorne epistakse* – postavljanje fitilja gaze zbog stenoze u{nog kanala* – bojenje ro`nja~e sa fluorescinom – odstranjivanje stranih tijela iz konjunktive i ro`nja~e* – vje{tine oftalmoskopiranja – everzija/izvrtanje o~nih kapaka – bojenje kornee sa fluorescinom. 30. pokazuje znanje i vje{tine da razlikuje.Broj 17 – Strana 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – venepunkcija – EKG pregled i interpretacija – mjerenje i interpretacija peak flow-a – upotreba i interpretacija glukometra – ekscizija jednostavnih cisti. pokazuje mogu}nost djelotvornog kori{tenja resursa iz zajednice i slu`bi koje mogu pomo}i starijim osobama da odr`e funkciju i nezavisnost. njihovu isplativost i obavje{tava pacijente o rezultatima testova i njihovom zna~enju: – ehokardiografija – nuklearna kardiologija – kateterizacija srca i angiografija . da dijagnosticira. pripremanje i prezentacija seminara kolegama specijalizantima 5. razumije funkcije zavoda za javno zdravstvo i drugih slu`bi javnog zdravstva u zajednici. uklju~uju}i praksu u centru za fizikalnu rehabilitaciju i slu`bu medicine rada. 21. 2. 33. ali ne ograni~avaju}i samo na: – oboljenja koronarnih arterija – nestabilna angina – kardijalni arest – bolesti sr~anih zalistaka – kongenitalna sr~ana oboljenja – sr~ane aritmije – kongestivno zatajivanje srca – hipertenzija – tromboza dubokih vena – varikozne vene – edem plu}a – periferna vaskularna oboljenja – sinkopa – oboljenja perikarda 3. pokazuje razumijevanje principa primarne. ko`e itd – injekcije: IM. neurolo{ka stanja kod starijih.2. drugih benignih lezija ko`e* – biopsija ko`e (punch biopsija)* – vje{tine {ivanja/otklanjanja konaca – incijzija i drena`a apscesa ko`e – tretman paronihija – previjanje manjih opekotina. manje hirur{ke i ambulantne procedure: (*opcionalne procedure za praksu u urbanoj sredini) – analiza urina: hemijska i mikroskopska – test stolice na okultno krvarenje – PAP-a test – bris grla. pokazuje razumijevanje propisivanja lijekova za starije osobe i specijalnih problema polifarmacije i terapije lijekovima kod starijih osoba. 18-mjese~na obuka u edukativnim centrima porodi~ne medicine (ECPM). 28. osposobljen je da provodi detaljnu gerijatrijsku procjenu. procedure gerijatrijske procjene. cerviksa/vagine. vrijeme od 216 sati (72 APD-a) seminara i konsultacija iz porodi~ne medicine. osposobljen je da provodi procjenu mentalne funkcije kod starijih osoba.2 Interna medicina 4. 24. procjena radi prevencije padova: procjena hoda. ima znanje i vje{tine tretmana naj~e{}ih palijativnih problema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 2011. znanje specijalnih dijagnosti~kih metoda u kardiologiji. 26. procijeni i tretira delirijum i demenciju. razumije principe zdravlja populacije i tra`i mogu}nosti da promovira zdravlje svojih registriranih pacijenata u zajednici. pokazuje razumijevanje principa promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanja pacijenata i organizira svoju praksu da obezbijedi mogu}nosti za zdravstvenu promociju kako pojedincima tako i grupama. SC. uretre. 27. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 20. 7. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. razumije principa palijativne njege i primjenjuje ove principe za njegu pacijenata sa terminalnim oboljenjima. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da provodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja kardiovaskularnog sistema. zavr{avanje revizije klini~ke prakse . 7. vje{tine fizikalnog pregleda svih sistema 3. instrumenti za procjenu 5. 6. procjena opasnosti u ku}i. B. tretira i upu}uje. nazofaringsa. 22. prevenira i tretira posljedice padova kod starijih pacijenata.4 APD godi{nje A. metode i vje{tine intervjuiranja sa pacijentom u centru 2. 3. ima znanje i vje{tine da procijeni i tretira razli~ite uzroke inkontinencije kod starijih. procjena mentalnog statusa: Folstein test i drugi. topi~nim anesteticima oka* – zatvaranje oka flasterima – pregled vida (vizusa) D. tempiranog testa "ustani i kreni".1 Kardiovaskularna-pulmonalna medicina 36 sati . 36. 31. sekundarne i tercijarne prevencije i primjenjuje ove principe u za{titi svih pacijenata. izradu istra`iva~kog projekta tokom trajanja obuke (prezentacija u zavr{noj godini) 4. vje{tine savjetovanja za pacijente sa ~estim psihosocijalnim problemima 4. 32. 37. 34.

^etvrtak. 2. ima znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju oboljenja gastrointestinalnog sistema. hroni~na. 4. uklju~uju}i: – orofaringealni poreme}aji gutanja – gastro-ezofagealni refluks – ezofagealni motori~ki poreme}aji – pepti~ki ulkus – ezofagelani varikoziteti – akutno krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – funkcionalna. 6. uklju~uju}i: – glavobolja . C. .1-2 APD godi{nje A. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena. Metode 1. vodi i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna gastrointestinalana oboljenja i probleme. 12 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. insercija nazogastri~ne sonde* 3. B. ograni~enja i velikih komplikacija razli~itih gastrointestinalnih procedura.1-2 APD godi{nje A.tranzitorne ishemi~ne atake – cerebrovaskularni incidenti – razne vrste konvulzija – parkinsonova bolest i drugi poreme}aji kretanja – multipla skleroza – sindromi uklje{tenja nerava – periferne neuropatije – poreme}aji kranijalnih nerava – tumori mozga: primarni i sekundarni – koma/alterirani nivoi svijesti – meningitis i njegove sekvele – povrede glave i sekvele – vrtoglavica/vertigo – zloupotrebe alkohola i nervni sistem 3. pokazuje znanja i vje{tine primjene plana primarne i sekundarne prevencije gastrointestinalnih problema. B. 7. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. 3. 7. 4. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u neurolo{ki problemi 3. 4. neulkusna dispepsija – gastritis – gastri~ki ulkus – akutni pankreatitis – malapsorpcioni poreme}aji – upalne bolesti crijeva uklju~uju}i Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis – hepato-bilijarni poreme}aji – infektivne dijareje – sindrom iritabilnog kolona – divertikularna oboljenja – gastrointestinalni maligniteti 4. interpretacija EKG i ~estih akutnih problema 3. 4. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni gastrointestinalni problemi. 2. Metode 1) 3 mjeseca prakti~ne obuke iz kardiologije i pulmologije 2) 18 mjeseci edukacije iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u kardiovaskularni i pulmonalni problemi 3) 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni kardiovaskularni i pulmonalni problemi 4) 36 sati APD-a plus APD o urgentnoj medicine i APD iz porodi~ne medicine. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 77 – stres test pri naporu sposobnost da o`ivljava/ko-ordinira o`ivljavanje pacijenata prema principima i protokolima osnovne i unaprije|ene potpore sr~anom radu.2. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. sigmoidoskopija i kolonoskopija – biopsija jetre – ERCP – ispitivanje motiliteta – radiolo{ke pretrage 3. pokazuje znanja i sposobnosti da procijeni. savjetovanje i lije~enje pu{enja. interpretacija EKG posebno u urgentnim situacijama. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni neurolo{ki problemi.3 Neurologija 12 sati . uklju~uju}i: – ezofagealna i gastri~na endoskopija. B. 8. fokusirana anamneza i fizikalni pregled kardiovaskularnog i pulmonalnog sistema 2. vo|enje. primjenjuje znanje i vje{tine da provodi plan primarne i sekudarne prevencije neurolo{kih problema.2 Gastrointestinalna medicina 12 sati . Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: 1. 2011. spirometrija (opcijski) D. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Metode 1. i primjenjuje ih u dono{enju odluka. 4. upotreba inhalera i Peak Flow Metra 4. ima znanja i sposobnosti da dijagnosticira. 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u gastroinestinalni problemi. pona{a se kao uzor svojim pacijentima time {to ne pu{i. dijagnosticiranje. osnovne vje{tine kardijalne reanimacije 5. fokusirana anamneza i fizikalni pregled abdomena uklju~uju}i i rektalni pregled. 5. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. znanje i sposobnosti da provo|enje plana primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih problema. 1 mjesec prakti~ne obuke iz gastroenterologije 2. ali ozbiljna neurolo{ka oboljenja i probleme. razumijevanje principa rehabilitacije i primjenjuje ih u lije~enju pacijenata sa neurolo{kim oboljenjima. 1 mjesec prakti~ne obuke iz neurologije 2. status asthmaticus – pneumonije u razli~itim okru`enjima i dobnim grupama – sekundarna hroni~na respiratorna insuficijencija uslijed uznapredovalog oboljenja plu}a (restriktivna/ opstruktivna) – plu}na embolija – karcinomi respiratornog trakta – pleuralni izljevi – tenzioni pneumotoraks – hemoptiza – tuberkuloza 9. primjenjuje znanje i sposobnosti da uradi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju neurolo{ka oboljenja 2. plu}nih oboljenja i problema.2. pokazuje razumijevanje indikacija. 4. znanja i sposobnosti da uzimanje adekvatne anamneze i obavljanja fizikalnog pregleda pacijenata koji boluju od pulmonalnih oboljenja. uklju~uju}i: – hroni~ne opstruktivne plu}ne bolesti – astma: akutna. testiranje stolice na okultno krvarenje D.

4 APD godi{nje A. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da 1. 2011. pokazuje sposobnost da provodi plan primarne i sekundarne prevencije infektivnih oboljenja.Broj 17 – Strana 78 4.5 mjeseci prakti~ne obuke iz endokrinologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u dermatolo{ki problemi – 0. 4. Ovo uklju~uje i davanje savjeta roditeljima o: – dojenju i hranjenju na bo~icu – za{titi pup~ane vrpce – za{titi ko`e – brizi o obrezivanju – varijacijama normalnog razvoja – preventivnom testiranju i tretmanu – obrascima spavanja – stolici – pitanjima sigurnosti – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i tretira ~este probleme kod novoro|en~adi. zasnovanu na dokazima. 2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. 4. 6. uzorak nokta za testiranje na gljivice – upotreba glukometra D. Klini~ke vje{tine i manje procedure 1. te ih upu}uje drugim specijalistima kad je to potrebno. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da obezbijedi rutinsku za{titu. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. pravovremeno ro|ene djece. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju endokrinolo{ka oboljenja 4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini C. poreme}aje te~nosti i elektrolita . B. Metode – 0.4 Reumatologija-endokrinologijadermatologija-infektivna oboljenja 24 sata/2-3 APD godi{nje A. ima znanje i sposobnosti da procijeni. uklju~uju}i: – milia – erythema toxicum – seboroi~ni dermatitis – mongolska pjega – hemangiomi – plikovi koji nastaju kao posljedica sisanja – mlade`i – cefalohematoma – oticanje dojki – sindaktilija – prekobrojne bradavice – subkonjunktivalna hemoragija – neonatalne o~ne infekcije – umbilikalna hernija – regurgitacija – infantilne kolike – konstipacija – hidrokele – nespu{teni testis – hipospadija – u ruralnim podru~jima }e imati znanja i sposobnosti da nadziru hranjenje. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne reumatolo{ke problema uklju~uju}i: – osteoartritis – reumatoidni artritis – drugi inflamatorni artritisi – vaskulitis i drugi poreme}aji vezivnog tkiva 3. fokusirana anamneza i fizikalni pregled nervnog sistema. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. primjena Glasgow skale kome D. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne endokrinolo{ke probleme uklju~uju}i: – diabetes mellitus (tip 1 i tip 2) i njegove komplikacije – tireoidni poreme}aji i njihove komplikacije – pituitarni poreme}aji – adrenalni poreme}aji 5. Klini~ke vje{tine i manje procedure – fokusirana anamneza i fizikalni pregled zglobova i ki~me. 8. bursa i gangliona* – fokusirana anamneza i fizikalni pregled tireoidnih poreme}aja – fokusirana anamneza i fizikalni pregled ko`e i dodataka ko`e – biopsija ko`e – ekscizija benigne ko`ne lezije – ko`a. ima znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju dermatolo{ka oboljenja. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljna infektivna oboljenja uklju~uju}i: – celulitis i ko`ni apsces – zarazna oboljenja – oboljenja koja se mogu sprije~iti vakcinacijom – AIDS i HIV 9.3. tretira i upu}uje kada je potrebno na uobi~ajena i manje uobi~ajena ali ozbiljne dermatolo{ke probleme uklju~uju}i: – akniformna stanja – dermatitis/ekcemi i drugi inflamatorni ko`ni problemi – infekcije ko`e: bakterijske. – aspiracija/injekcija prepatelarne i olekranonske burse* – injekcija tetiva.5 mjeseca prakti~ne obuke iz endokrinologije 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u endokrinolo{ki problemi – 0. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju infektivna oboljenja.2. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. Pedijatrija i {kolska medicina 36 sata . 2. pokazuje znanje i sposobnosti da sprovodi sveobuhvatnu anamnezu i fizikalni pregled pacijenata koji imaju reumatolo{ka oboljenja. pokazuje ima znanja i sposobnosti da procijeni. 4. gljivi~ne – papuloskvamozna oboljenja – vezikulobulozna oboljenja – osipi na ko`i nastali kao posljedica upotrebe nekih ljekova (erupcije) – urtikarije – ko`ni karcinomi – benigne pigmentirane ko`ne lezije – poreme}aji dlake – poreme}aji noktiju 7.5 mjeseca prakti~ne obuke iz infektivnih oboljenja – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u infektivni problemi – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa urgentnim endokrinolo{kim i infektivnim oboljenjima – 2-3 mjeseca vremena po izboru da se pobolj{a obuka iz bilo kojeg od ovih podru~ja – 24 sata APD plus APD iz urgentne medicine i APD iz porodi~ne medicine C. virusne. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 7.5 mjeseca prakti~ne obuke iz reumatologije – 18 mjeseci prakti~ne obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u reumatolo{ki problemi – 0.

frakture – povreda le|a – povreda grudnog ko{a i abdomena – opekotine – strujne povrede – zlostavljanje djece – pokazuje znanje i sposobnosti da procjeni i tretira uobi~ajene probleme adolescenata uklju~uju}i: – probleme ishrane – poreme}aji rasta/pitanja razvoja – ginekomastija – akne – nesre}e/nezgode – depresija/ psihosocijalni problemi – kontracepcija – poreme}aji menstruacije – upotreba droga i alkohola – pu{enje – implementira planove primarne i sekundarne prevencije oboljenja i povreda kod djece i adolescenata. pokazuje znanja i sposobnosti da vodi brigu o porodici koja je pretrpjela perinatalni gubitak. da savjet i djeluje kada je pogodno kod djece sa poreme}ajem nedostatka pa`nje. nosa. prijevremeno ro|ene djece i da stabilizira stanje i djeluje kada je potrebno. socioekonomska pitanja – procjena rasta i razvoja novoro|en~adi i male djece koriste}i standardne kartone rasta – otklanjanje stranih tijela iz uha. grla – tretman krvarenja iz nosa kod djece – stavljanje o~nih kapi kod novoro|en~adi i djece – otklanjanje cerumena iz dje~jeg uha kiretom ili {trcaljkom – otoskopske i oftalmoskopske vje{tine pregleda djece – nabavka imunizacionih injekcija .^etvrtak. poreme}ajima u~enja u {koli. 2011. hipokalcijemiju i mogu}u sepsu u novoro|ena~kom periodu i da potra`i odgovaraju}u konsultaciju. uklju~uju}i: – povreda glave – povreda glave/nosa ili strano tijelo u glavi/nosu – povreda gornjih ekstremiteta. B. apendicitis – stenoza pilorusa – intestinalna opstrukcija – apscesi – Legg-Perth-ova bolest – skliznu}e epifize glave femura – Osgood-Schlatter-ova bolest – hondromalacija patele – skolioza – pokazuje znanja i sposobnosti da procjeni. uklju~uju}i: – hernije – hidrocele – nespu{teni testis – torzija testisa – akutni abdominalni bol. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni pedijatrijski problemi. porodi~ni lije~nik mora prikupiti kompletnu istoriju uklju~uju}i: – aku{ersku istoriju i istoriju ro|enja s ciljem otkrivanja djece s rizikom mogu}ih problema u razvoju – prehrambene navike – razvojne prekretnice – imunizacijski karton – psihosocijalna istorija porodi~ne/obiteljske dinamike. pokazuje znanja i sposobnosti da prepozna i adekvatno uputi novoro|en~ad sa uobi~ajenim ili manje uobi~ajenim ali opasnim stanjima uklju~uju}i: – novoro|en~ad majki sa dijabetesom – te{ka hiperbilirubinemija – novoro|en~ad sa cijanozom – respiratorni distres – mogu}a sepsa – abdominalna distenzija – kongenitalna sr~ana oboljenja – down sindrom/ drugi kongenitalni sindromi – rascjepljenja usna/nepce – deformiteti udova – signifikantne anemije – kongenitalna displazija kuka – hidrocefalus – spina bifida/mielomeningocele – epizode apneje – iznenadni napadi – intestinalne opstrukcije pokazuje znanje i sposobnosti da nadgleda rast i razvoj novoro|en~eta koriste}i standardne tablice i poznaje granice normalnih vrijednosti i odstupanja. porodici sa djetetom sa smetnjama u razvoju/nesposobnostima ili koje zahtijeva du`u hospitalizaciju. tretira ili djeluje kod djece sa traumatskim povredama. 7. i{~a{enje. – 36 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD o porodi~noj medicini. pokazuje znanja i sposobnosti da pru`i smjernice i savjete o njezi novoro|en~adi i male djece uklju~uju}i: – ishrana i problemi hranjenja – raspored imunizacija – problemi pona{anja – interakcija roditelj-dijete – podu~avanje o na~inu vr{enja nu`de – pitanja sigurnosti pokazuje znanja i sposobnosti da obezbjedi dobneadekvatne postupke skrininga zasnovanih na dokazima kako je preporu~eno u vodi~ima s ciljem otkrivanja sljede}ih stanja kod novoro|en~adi i male djece: – o{te}enje vida i sluha – kongenitalna displazija kuka – anemija kod beba sa visokim rizikom – tuberkuloza pokazuje znanja i sposobnosti da dijagnosticira. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 79 – – – – – – – – – kod bolesne novoro|en~adi. i{~a{enje. C. tretira i adekvatno upu}uje djecu sa uobi~ajenim akutnim problemima u ranom djetinjstvu i posmatra dje~je oboljenje u kontekstu porodice. pokazuje znanje i sposobnosti da procijeni i inicira tretman za tahipneju. ko`e. frakture – povrede donjih ekstremiteta. pokazuje znanje i sposobnosti da radi sa pedijatrijskim konsultantima u koordiniranju lije~enja hroni~nih oboljenja u djetinstvu uklju~uju}i: – fizi~ke i mentalne smetnje – zatajivanje napredovanja/usporenje razvoja – poreme}aji pra}eni iznenadnim konvulzijama – dijabetes melitus – anemia – kongenitalni defekti – alergijski problemi – astma – poreme}aji hoda. adolescentima i njihovim porodicama. – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i adekvatno djeluje kod uobi~ajenih hirur{kih bolesti u djetinjstvu. – za klini~ke susrete sa novoro|en~adima i bebama. oka. Klini~ke vje{tine i manje procedure – sposobnosti komunikacije sa djecom. hipoglikemiju. poreme}ajem pona{anja i emotivnim problemima. stopala i nogu pokazuje znanja i sposobnosti da vodi ra~una o efektima porodi~nih problema kao {to su: – smrt u porodici – razvod – zlostavljanje djeteta – alkoholizam – hospitalizacija pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna. Metode – 3 mjeseca prakti~ne obuke iz pedijatrije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne/obiteljske medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u pedijatrijski problemi. 4.

Urgentna medicina 24 sati . opstruktivni tonzilitis/para-tonzilarni apsces. reakcije na ubod insekta – psihijatrijski: akutna schizofrenija/psihoze. perforirana viscera. croup. uklju~uju}i: – bol u grudima – {ok – dispneja – akutni abdominalni bol – gastrointestinalna hemoragija – koma/alterirani nivo svijesti – te{ka glavobolja – sinkopa – simptomi opasni po `ivot – mo`e prepoznati i pokrenuti tretman specifi~nih akutnih poreme}aja tjelesnih/organskih sistema. akutni glomerulonefritis. kobp. infekcije kod pacijenata sa malignitetom – neurolo{ki: te{ka glavobolja. `utica. divertikularna oboljenja. 7. 2011. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da – pokazuje znanje i sposobnosti da razlikuje ozbiljno oboljelog pacijenta od lak{e oboljelog pacijenta ili pacijenta sa manjim povredama – ima sposobnosti vr{enja osnovnog tretmana neophodnog u situacijama opasnim po `ivot – ima sposobnost stabilizirati stanje akutno oboljelih pacijenata i pobrinuti se za njihovo daljnje odgovaraju}e upu}ivanje i prenos – porodi~ni lije~nik je sposoban odrediti prioritete kada tretira vi{e pacijenata u urgentnim situacijama – pokazuje znanje i sposobnosti da promovira dobro zdravlje i da vr{i prevenciju povreda i nezgoda – mo`e primijeniti principe urgentne za{tite: trija`u. imobilizacije. ishemija mezenterija. tromboza dubokih vena. nestabilna angina. oka. periferna vaskularna oboljenja – plu}ni: pneumonija. akutna torzija testisa. pre-eklampsija. djelovanje u slu~aju predoziranja – infekcije: meningitis. aneurizma aorte. akutni uretritis. hiperosmolarna koma bez ketoacidoze. mo`dani udar/tranzitorni ishermi~ni napad. poku{aj samoubistva. hipertenzivna urgentna stanja. akutno anksiozno stanje – porodi~ni lije~nik }e biti obu~en u osnovnoj i unapre|enoj tehnici pru`anja podr{ke radu srca. cervikalna imobilizacija – lokalna anestezija. poreme}aj te~nosti/ elektrolita – hematolo{ki: sklonost krvarenju. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. nosa. akutni pankreatitis. C. tireoidna kriza. opstrukcije. opstrukcija gornjih zra~nih puteva – gastrointestinalni: pepti~ki ulkus. testiranje sposobnosti vida kod djece postavljanje zavoja. zatvorenih preloma* – vra}anje dislocirane glave radiusa u polo`aj potreban za pravilno srastanje* – tretman frakture klavikule – za{ivanje jednostavnijih laceracija – tretman manjih opekotina – prikaz stepena respiratornog protoka sa peak flow metrom – upotreba bronhodilatatora putem inhalatora. mijastenija i komplikacije mo`danih tumora – oftalmolo{ki: zacrvenjeno oko. drugih supstanci. . 4. – postavljanje kop~i u predjelu oka – bojenje oka fluorescinom – izvrtanje kapka – interpretacija EKG-a. pneumotoraks. – 24 sata APD plus APD o Urgentnoj/hitnoj medicini i APD o porodi~noj medicine. intubacija i sposobnosti o`ivljavanja* – lava`a `eluca* D. miksedem. i aerosola – laringoskopija. akutni epididimitis. upotreba ambu balona. akutni holecistitis/litijaza. hepa- titis. vaginalno krvarenje u trudno}i. – zbrinjavanje rana: obrada i sposobnost postavljanja {avova – incizija i drena`a ko`e i subkutanih apscesa. hiperglikemija. kauterizacija u slu~aju krvarenja iz nosa. ketoacidoza. fraktura. glaukom. akutni apendicitis. kongestivna slabost rada srca/edem plu}a. akutni epiglotitis. adrenalna kriza. uha. 4. mjerenje nivoa respiratornog protoka – postavljanje gaze u vanjski slu{ni kanal – postavljanje urinarnog katetera – redukcija dislociranog ramenog zgloba* – postavljanje nazo-gastri~ne sonde – vje{tine u davanju injekcija – otklanjanje subungualnog hematoma. uklju~uju}i terapiju kisikom – venopunktura kod djece i odraslih – pristup venama – mobilizacija/repozicija dislokacija. – uklanjanje stranih tijela iz: ko`e. B. – defibrilacija* – interpretacija rezultata spirometrije. Paronyhia/urasli nokat D. dijarejalna oboljenja. uklju~uju}i: – sr~ani: infarkt miokarda. trovanje hranom – genitourinarni: akutno zatajivanje bubrega. otitis media. perikarditis – vaskularni: embolija plu}a.2-3 APD godi{nje A. zra~ni putevi i vje{tine intubacije* – ventilatorna podr{ka.Broj 17 – Strana 80 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Metode – 2 mjeseca prakti~ne edukacije iz urgentne medicine.4. infekcije urinarnog trakta. iznenadne konvulzije. Klini~ke sposobnosti i manje procedure – CPR kod djece i odraslih – nadzor zra~nih puteva. astma. o`ivljavanje. sr~ani arest. uklju~uju}i – hipotermiju – hipertermiju – povrede nastale utapanjem/ronjenjem – izlo`enost ugljen-monoksidu – reakcije na ubod insekta – opekotine – ugrizne povrede (`ivotinjskog i ljudskog porijekla) – organizirano pristupa ocjeni i nadzoru nespecifi~nih ili nediferenciranih urgentnih problema. te{ke infekcije mekih tkiva – alergija: akutna anafilaksa. – 18 mjeseci edukacije iz Porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u urgentni problemi. gubitak vida. i aspiracija stranog tijela – toksikologija: slu~ajna ingestija medikamenata. nadzor i transport oboljelih osoba u kriti~nom stanju – poznaje principe nadoknade te~nosti i elektrolita – pokazuje znanje i sposobnosti da pokrene tretman nad otrovanim/predoziranim pacijentom – pokazuje znanje i sposobnosti da prepozna i pokrene tretman urgentnih stanja uzrokovanih vanjskim uticajem. gipsa kod uobi~ajenih povreda. stabilizaciju. inflamatorna oboljenja utrobe. vaginalni iscjedak. transfuzione reakcije. trauma – otolarinolaringolo{ki: otitis eksterna sa opstrukcijom. urgentni porod – endokrini/metaboli~ki: hipoglikemija. hernije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. maske. renalna kolika i pijelonefritis – ginekolo{ko/aku{erski: inflamatorna oboljenja zdjelice. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. poreme}aj acidobazne ravnote`e. blokada – tamponada nosa. ektopi~na trudno}a.

hranjenju na bo~icu.5. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz ginekologije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u ginekolo{ki problemi.1-2 APD godi{nje A. B. rast fetusa i napredak fetusa i mo`e odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudno}u. poznaje rutinu pre-operativne za{tite i mo`e prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekolo{ke operacije – ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobi~ajene ginekolo{ke probleme adolescenata. itd. – poznaje uobi~ajene uzroke mortaliteta majke/novoro|en~eta i metode prevencije. – razumije normalne psiholo{ke promjene u toku trudno}e. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. geneti~ka) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije za~e}a ili ranije u pre-natalnom periodu. 2011. habitualnim abortusom (ponavljaju}i abortus). izlazak djeteta u zatkom – ima znanje i sposobnosti da obezbijedi post-poro|ajnu za{titu usmjerenu na porodicu. kontracepciji. povra}anje. tretira i upu}uje pacijentice sa post-poro|ajnim komplikacijama uklju~uju}i: – hemoragije – odgo|ena preeklampsija – groznica – tromboza dubokih vena – endometrioza – ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju.* – lije~nik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu ko{tanu arhitekturu zdjelice. manje procedure – komunikacijske sposobnosti sa `enama svih `ivotnih dobi koje se odnose na: – ginekolo{ki razvoj – psihoseksualna istorija – pitanja planiranja porodice – edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja – izvo|enje pregleda abdomena i zdjelice – pregled dojki . 4. zna~aj procjene rizika. inkompletnim/kompletnim abortusom. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobi~ajenim manjim problemima u toku trudno}e (gr~evi u nogama. tjelesnim vje`bama. – razumije efekte slijede}ih stanja na trudno}i: – pu{enje cigareta – siroma{tvo – zloupotreba lijekova – lije~enje – profesija – starosna dob – genetski faktori – porodi~na dinamika i razdori u porodici – infekcije – hroni~na oboljenja – Rh izoimunizacija – poznaje stanja (hroni~na medicinska. ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije. – 1poznaje rutinske skrining testove u trudno}i i mo`e napraviti nacrt vo|enja dobre pre-natalne za{tite. propisivanja odgovaraju}ih metoda kontrole za~e}a i savjetovanja `ena uz po{tovanje prava na abortus – poznaje probleme ljudske seksualnosti. poro|aj sa poro|ajnim klije{tima. bol u le|ima. kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza – poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog aku{erstva: carski rez. promjene vezane za trudno}u (normalne varijante) i mo`e praviti razliku izme|u normalnih i abnormalnih stanja u trudno}i. vodi i upu}uje `ene sa prijete}im abortusom.) – ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (te{ka povra}anja u toku trudno}e)* – ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru. rizike i koristi i mo`e interpretirati rezultate dijagnosti~kih testova u trudno}i uklju~uju}i: * – amniocentezu – uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) – biofizi~ki profil: non-stress test – ultrazvuk – ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudno}e. C. obrazovanja i tretmana prije za~e}a. depresiji. Klini~ka sposobnosti. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodi~noj medicini. i ektopi~nom trudno}om. promjene ko`e. – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upu}uje pacijente sa: – prijevremenim porodom – prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) – intrauterina retardacija rasta – hipertenzija uzrokovana trudno}om – gestacijski dijabetes – pre-eklampsija – eklampsija – anemija – infekcije – ima znanje i sposobnosti da savjetuje `enu koja je prethodno imala carski rez o mogu}nosti ponovnog carskog reza.* – zna indikacije. – shvata zna~aj promocije zdravlja `ena u njihovim reproduktivnim godinama. post-operativnoj njezi.* – mo`e ta~no odrediti gestacijsko razdoblje. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 81 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – poznaje preventivne aspekte ginekologije. Ginekologija i obstetricija 12 sati . 7. metode skrining-a prema vodi~ima i rano otkrivanje maligniteta – ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice. poziciju i prezentaciju fetusa. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekolo{ki urgentni problemi. – posjeduje znanje i sposobnosti da ta~no dijagnosticira trudno}u. tretira ili upu}uje kada je potrebno na uobi~ajene i manje uobi~ajene ali ozbiljne ginekolo{ke probleme u primarnoj zdravstvenoj za{titi uklju~uju}i: – poreme}aje menstruacije od menarche do menopauze – neplodnost – dyspareunia/seksualna disfunkcija – infekcije urogenitalnog trakta – endometrioza – urinarna inkontinencija – prolaps uterusa – pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija – spolno prenosive bolesti – komplikacije rane trudno}e – ginekolo{ki maligniteti – akutna bol u zdjelici – hroni~na bol u zdjelici – problemi vezani za dojke – pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekolo{ku operaciju.^etvrtak. procjenu seksualnog problema i vo|enje uobi~ajenih psihoseksualnih problema – lije~nik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. uz prepoznavanje promjena porodi~ne/obiteljske dinamike i isticanje zna~aja psihosocijalne podr{ke za sve ~lanove porodice – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira.

– poznaje indikacije. uklju~uju}i: pneumotoraks. . Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hirur{ku procjenu i tretman. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i postoperativne njege. PAPA test uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka – tretman genitalnih bradavica – procjena razli~itih stadija trudno}e:* – dijagnosticiranje trudno}e – procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog napredovanja – pozicija. 3.6. incizija i drena`a apscesa. farmakologiju. uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih kategorija psihoaktivnih lijekova. karcinome itd. – ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. 2. Hirur{ke specijalnosti 12 sati . 4. prezentacija. traume grudnog ko{a i karcinome plu}a. – obradi akutne povrede. ohrabrenjima. pokreti fetusa. Folstein test – psihoterapijske vje{tine brze intervencije. – vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr. – poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju). upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka ispitivanja i odmah rje{ava problem pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom.7. 4. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uklju~uju}i: – medikamente – kardio-pulmonalne probleme – diabetes melitus – bubre`ne probleme – efekte starenja – gojaznost i manjkavosti ishrane – imunokompetencija – dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne probleme uklju~uju}i: – flebitis i trombozu dubokih vena – atelektazu i pneumoniju – infekcije urinarnog trakta – probleme te~nosti i elektrolita – komplikacije rana – razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i njegovu porodicu. hematotoraks. tretira ili upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i: – poreme}aji anksioznosti – napadaji panike – depresija – bipolarni poreme}aj – poreme}aji li~nosti – fobi~na stanja – organski mo`dani sindromi – alkoholizam i zloupotrebe droga – somatizacijski poreme}aji – {izofrenija – razvojne nesposobnosti – poreme}aji u ishrani – psihijatrijske urgentnosti – bra~ni problemi – problemi pona{anja djece i odraslih – problemi sa bijesom – reakcije `alosti – konflikt roditelj/dijete – ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. D. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije. otkucaji srca – pregled zdjelice – procjena dojki za laktaciju D. – obradi jednostavne frakture ekstremiteta. stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu pacijenata – pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja – razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent – razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazila`enje. potrebu za podr{kom. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura. Klini~ke vje{tine i manje procedure – pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. inflamacije i infekcije. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. koriste}i djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i podr{ku – lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje naj~e{}ih psihijatrijskih stanja – ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i tretmanu pacijenata – svjestan je svojih vlastitih osje}anja. 4. po mogu}nosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. kontraindikacije. kao sto su ekscizija ko`nih lezija. 7. – izvodi manje hirur{ke procedure. Po zavr{etku specijalizacije. – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. kolostomiju. obrada povr{inskih rana.1-2 APD godi{nje A.Broj 17 – Strana 82 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u toku i nakon hospitalizacije. – razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. eksciziona biopsija. – prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije. – da prepozna indikacije za hirur{ki tretman bolesti/povreda zglobova. vodi ili upu}uje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem – razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. 2011. Psihijatrija i psihosocijalna medicina 12 sati .1-2 APD godi{nje A. – prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta. uklju~uju}i: – anti-depresivi – benzodiazepani i drugi anksiolitici – lithium – phenotiazin i drugi anti-psihotici – ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne probleme uklju~uju}i: – reaktivna depresija – privikavanje na hroni~nu bolest – duboka `alost – reakcije na situaciju – ima znanje i sposobnosti da prepozna. obja{njenjima. amputaciju. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. – da prepozna. C. B.

Prakti~ni dio – Diskusija sa predava~ima/demonstrantima 30% sati – Praksa razvoja vje{tina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Istra`iva~ki rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) – Izrada seminarskog rada 30% sati. 2-3 APD godi{nje A. D. B. 2011. – Predava~i djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. C.8. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po zavr{etku specijalizacije. 4.^etvrtak. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. sigurnost i akreditacija 12 sati. implementaciju i evaluaciju programa zdravstvene za{tite u porodi~noj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene za{tite – izradu godi{njeg plana rada tima porodi~ne medicine i evaluacije rada – kompetentno vo|enje sistema evidencije i izvje{tavanja u pzz/porodi~noj medicini – epidemiolo{ki nadzor i kontrolu zaraznih oboljenja na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoli{a na nivou primarne zdravstvene za{tite kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama – implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u primarnoj zdravstvenoj za{titi/porodi~noj medicini – aktivno u~e{}e u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici. ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obi~no zahtijevaju op}u hirursku konsultaciju/tretman uklju~uju}i: – mase u podru~ju glave i vrata – tireoidni noduli – mase u dojci – oboljenja `u~nog mjehura – apendicitis – gastrointestinalno krvarenje – gastrointestinalni karcinomi – divertikularna oboljenja – inflamatorna oboljenja crijeva – ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija – crijevne opstrukcije – anorektalne lezije – zastojni ulkusi – gangrene – aneurizma aorte – katarakta – odvajanje retine – glaukom – chalazion/hordeolom – strabizam – ozbiljni perzistentni otitis media – opstruktivni sinusitis – gubitak sluha – Ménière-ova bolest – poreme}aj salivatornih `lijezda/duktusa – oboljenja jezika/orofarinksa – dijabeti~na retinopatija – lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza – oboljenja cervikalnih diskusa – karcinomi kostiju – neurohirur{ka stanja – opstrukcija prostate/akutna retencija – hematurija – maligniteti urinarnog trakta – renalna kolika – akutni orhitis/prostatitis – karcinom prostate – karcinom mokra}nog mjehura – torzija testisa – karcinom testisa – akutna fimoza – urinarna inkontinencija B. 4. – 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}u urgentni hirur{ki problemi. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen da: – implementira preporuke politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u Federaciji Bosne i Hercegovine i metodolo{kog uputstva za uspostavljanje sistema pobolj{anja kvaliteta i sigurnosti za{tite . Kvalitet. C.9. Teoretski dio – Predavanja (didakti~ka prezentacija teme) 50 % sati – Diskusija studije slu~aja i primjera dobre prakse 25% sati – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene u radu 25% sati. D. Metode – 1 mjesec prakti~ne obuke iz hirurgije – 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u primarnom okru`enju susre}u hirur{ki problemi. Klini~ke vje{tine – odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije – u~estalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom za{titom u porodi~noj medicini – elementi za izradu godi{njeg programa rada tima porodi~ne medicine – menad`ment hroni~nih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – menad`ment zaraznih oboljenja na nivou pzz/tima porodi~ne medicine – procjena `ivotnog stila i faktora rizika u populacionim grupama – promocija zdravlja na nivou pzz/porodi~ne medicine – efikasnost tehnika prestanka pu{enja u timu porodi~ne medicine – prevencija i nadzor poreme}aja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja – zna~aj fizi~ke aktivnosti u prevenciji i unapre|enju zdravlja – uloga tima porodi~ne medicine u zdravlju u zajednici. 2-3 APD godi{nje A. – 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodi~ne medicine. hemijskom ili elektri~nom kauterizacijom – Biopsija ko`e – Tretman paronihije/urasli nokti – Obrada rana/opekotina i previjanje – Pregled testisa i prostate. porodi~ni ljekar }e biti osposobljen za: – identifikaciju zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike definiranje vode}ih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama – izradu. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 83 prepozna naj~e{}e probleme vaskularne hirurgije dijagnosticira. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. Klini~ke vje{tine i manje procedure – Uklanjanje ko`nih lezija: ekscizijom. 7. Metode – Ukupno trajanje edukacije: 10 radnih dana. 4. – 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se pobolj{aju hirur{ke vje{tine. Javno zdravstvo 12 sati.

relevantnost i vje{tina prezentiranja.bolnica ili porodi~na medicina specijalisti~ko-konsultativna za{tita) – analiza zna~ajnih doga|aja (dobra i lo{a iskustva) u ambulanti porodi~ne medicine na uzorku zdravstvenih kartona u {estomjese~nom periodu – planiranje zdravstvene za{tite registrirane populacije tima porodi~ne medicine. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta.Broj 17 – Strana 84 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 5. izvo|enje specifi~nih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Ovo }e slu`iti da se formalno odrede slabe ta~ke u fazi dok specijalizant jo{ mo`e raditi na unaprije|enju prije kraja programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. koriste}i standardizirane i objektivne metode.5 Zavr{ni specijalisti~ki ispit Zavr{ni specijalisti~ki ispit se sastoji iz teoretskog i prakti~nog dijela.3. }e pripremiti i prezentirati specijalizantski istra`iva~ki projekat prije kraja programa obuke. procedure. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene za{tite u odnosu na akreditacijske standarde – formuli{e i primjeni operativnih politika i procedura i indikatora izvedbe u preventivnom i klini~kom radu medicine zasnovane na dokazima. 2011. – svaki specijalizant. D. rade}i samostalno.audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosada{nje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. kvaliteta rada i prezentacije. 7. – svaki specijalizant }e uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 ~lanova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. a njegov detaljniji sadr`aj }e odrediti voditelj programa specijalizacije. 5. obrada i analiza podataka iz vlastite prakse na temelju odabranog kriterija – ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza pobolj{anja prakse – dizajn odabranog klini~kog puta u primarnoj za{titi – dizajn odabranog integriranog klini~kog puta (porodi~na medicina . izvo|enje fokusiranog fizikalnog pregleda. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije po~etka rada. Metode – Ukupno trajanje edukacije 10 dana – Predava~i su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili sertificirani specijalisti porodi~ne medicine. prikupljanje. sigurnost i akreditacija Sati 198 84 36 24 12 12 12 12 36 APD godi{nje 18-20 9-10 4 2-3 1-2 1-2 1-2 2 4 Ukupno 58 28 12 8 4 4 4 6 12 . Klini~ke vje{tine – formulisanje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodi~ne medicine – kriti~ka ocjena ~lanka o dijagnosti~kom testu – kriti~ka ocjena ~lanka o terapiji – ocjena potencijalne teme za klini~ki vodi~ – dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika za{tite prema akreditacijskim standardima za tim porodi~ne medicine – prijedlog za klasifikaciju `albi u prodi~noj medicini – dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodi~noj medicini – dizajn klasifikacijske sheme za eti~ke dileme u porodi~noj medicini – kontrola infekcije u ambulanti porodi~ne medicine (politika. C.2. Zavr{ni rad }e se ocijeniti na osnovu relevantnosti. obrazac `albe i prijavljivanja incidenata (30% sati) – Rje{avanje problema. Ocjena rezultata prakti~nog rada Mentor i supervizor }e ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodi~ne medicine. – od specijalizanata }e se tra`iti da urade objektivno strukturirani klini~ki ispit (OSCE) na kraju prve godine. 5. Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodi~ne medicine na po~etku specijalizacije }e uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s vi{estrukim izborom odgovora.1. B. – ocjenjivat }e se sadr`aj. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfoliu specijalizanta. 4. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspje{nog zavr{etka obuke. Evaluacija Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije. 5. brainstorming i diskusija s predava~ima (15%) – Izrada seminarskog rada (40%). 5. obrasci) – naj~e{}e gre{ke u porodi~noj medicini: klasifikacija i prevencija – primjena AGREE instrumenta na uzorku klini~kih vodi~a – dizajn klini~kog audita. – ocjeni postoje}e klini~ke vodi~e pomo}u AGREE instrumenta i adaptira vodi~a prema lokalnim prilikama – razvije i primjeni klini~ke audite – razvije i primjeni klini~ke puteve – primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta – primjenjuje metode i tehnike sigurnosti za{tite pacijenta – primjeni znanje i vje{tine vo|enja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije – primjeni znanje i vje{tine timskog rada i strate{kog planiranja. Seminarski radovi i ocjene }e se ~uvati u portfolio specijalizanta.Ocjena znanja i vje{tine rje{avanja problema – od specijalizanta se o~ekuje da pripremi i prezentira (rade}i sa svojim supervizorom u ECPM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. klini~ki put. Prakti~ni dio – Simulacije na ra~unaru i klini~ki scenariji (15% sati) – Dizajn nekih metoda pobolj{anja kvaliteta (audit. – svaki specijalizant }e raditi u malim grupama tokom 6-mjese~ne rotacije u ECPM da bi napravio reviziju klini~ke prakse .Ocjena klini~kih vje{tina i manjih procedura – od specijalizanata }e se tra`iti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze. Aneks 1 Akademski poludani Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Predmet/oblast Porodi~na medicina Oblasti interne medicine Pedijatrijske oblasti Oblasti urgentne medicine Ginekolo{ke oblasti Psihijatrijske oblasti Hirur{ke oblasti Javno zdravstvo Kvalitet. Teorijski dio – Predavanja (65% sati) – Primjeri dobre prakse (15% sati) – Zajedni~ka diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati). sigurnosti i akreditacije koji }e odobriti i ocjeniti odre|eni mentori za ovu oblast. Evaluacija napredovanja specijalizanata i zavr{ni ispit 5. Ovo }e ocijeniti odgovorni mentor u ECPM.4 .

Prenosive bolesti APD 2 APD 3 Ostali karcinomi: pancreas. infekcije. Gerijatrijska procjena: kretati se izvan dijagnoze bolesti APD 8 APD 9 APD 10 Pneumonia APD 11 APD 12 APD 7 Porodi~no nasilje APD 9 APD 11 Hematolo{ki maligniteti Pacijeni na antikoagulantima APD 17 APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 Asthma Hroni~na opstruktivna plu}na bolest Karcinomi Kardiovasku respiratornog larniPulmonalni trakta slu~ajevi Zlostavljanje Alkoholizam Anemije djece i zloupotreba droga Teme iz gastroenterologije: 12 sati. dobrotvornost APD 21 Biomedicin ska etika: odgovornosti i mogu}i konflikti Biomedicin ska etika: razgovor o slu~ajevima APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Divertikularno Apnea u snu problem sa oboljenje spavanjem Infektivna dijareja Poreme}aji apsorpcije APD 19 Rektalno krvarenje i promjena u defekaciji Divertikularno oboljenje APD 20 Gall bolest mokra}nog mjehura Renalne kolike Hernije Kontracepcija Menopauza Infektivne bolesti: bolesti koje se sprije~avaju vakcinacijom APD 22 APD 23 APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 21 Mase u glavi Vje`be za Bol u ispit i vratu donjem dijelu le|a Limfomi Problemi vratne ki~me Teme iz kardio-pulmologije: 36 sati. 7. 4. pacijenta i porodicu Tuga i `alovanje Ku}na njega pacijenata na samrti Studije slu~ajeva iz palijativne njege APD 22 EBM: A)Kriti~ki osvrt na literaturu: terapija i prevencija B)Kriti~ki osvrt na literaturu: dijagnoza C)Kriti~ki osvrt na literaturu: prognoza Saop{tavanje lo{e Palijativna vijesti njega: uvod tretman bola kod pacijenata palijativne njege APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata APD 18 APD 13 APD 14 APD 16 APD 17 APD 19 Farmaceutska kontrola i snabdijevanje APD 20 Biomedicinska etika: alokacija resursa/ racionalizacija/ biti vratar Biomedicinsk a etika: autonomija. delirium ili depresija: {ta je u pitanju? Inkontinencija APD 4 Osteoporoza: prevencija i tretman Parkinsonov a bolest: kada je tremor zna~ajan Reumatolo{ki problemi kod starijih APD 10 APD 5 APD 6 Propisivanje Infekcije kod starijih: kod starijih atipi~ne pojave ^esti karcinomi kod starijih Psihologija starenja: {ta je normalno. `eludac. dijagnoza i tretman APD 11 problemi vena: varikozne vene Venska tromboza APD 6 Poreme}aji vezivnog tkiva Karcinomi GI Karcinom trakta (FM dojke serije) tretman mase u dojci APD 7 Bihevioralni problem kod djece i adolescenata APD 8 Prehrana i klini~ki problemi: edukacija pacijenata APD 13 APD15 Kontrola simptoma i komunikacijske vje{tine u palijativnoj njezi APD 16 Smrt i umiranje: problem za ljekara. 2011. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Ezofagealni poreme}aji APD 2 Bolest pepti~nog ulkusa Iritabilni sindrom crijeva APD 3 Inflamatorno oboljenje crijeva Pankreatitis APD 4 Hepatitis i komplikacije oboljenja jetre APD 13 APD 14 APD15 APD 16 . jajnici. 4 APD godi{nje APD 1 Uvod u sisteme Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Pregled naj~e{}ih problema u primarnoj za{titi APD 7 Kongestivno zatajenje srca Valvularna bolest srca Bolest perikarda APD 2 Klini~ke vje{tine EKG interpretacija Spirometrija i PFMetar Upotreba inhalera APD 3 APD 4 APD 5 APD 6 Prevencija Hipertenzija Koronarna Periferna vaskularna arterijska kardiovaskubolest: Bol u oboljenja: larnog arterijsko grudima oboljenja: oboljenje primarna i sekundarna Poreme}aj lipida Teme APD 1 porodi~ne medicine: godina 2 (primjer) APD 2 Skrining i prevencija kod starijih: {ta je isplativo Padovi kod starijih osoba: prevencija. bubrezi APD 10 Sinusitis Gubitak sluha Tinitus Meniere-ova bolest APD 5 Maligniteti ko`e: prevencija. APD 9 Pulmolo{ki problemi: Pleuralni izljev. a {ta nije. Pneumotoraks APD15 Infektivne bolesti: tretman pojava APD 4 Ostali karcinomi: mozak. procjena rizika APD 8 APD 3 Problemi sa spavanjem i starenje Dementia. Urticaria Prostatitis Karcinom prostate Broj 17 – Strana 85 Crveno oko Neplodnost: Seksualna disfunkcija: Strabizam pretrage i menad`ment Dispareunia Glaukoma Erektivna disfunkcija APD 22 Teme iz rehabilitacije : ^este povrede zglobova i inflamatorni problemi APD 23 Post-operati vna hroni~na njega: njega pacijenata sa osteotomijom Njega pacijenata sa amputacijama Hroni~ni bol APD 24 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizanata Teme porodi~ne medicine: godina 1 (primjer) APD 1 APD 2 APD 3 prevencija kod novoro|en~adi i djece APD 9 Medicina rada: uvod Povrede na radu: prevencija i tretman APD 4 APD 5 Komunikacijske principi vje{tine radionica zdravlja stanovni{tva prevencija Prevencija kod djece i kod adolescenata odraslih . Obuka po izboru UKUPAN APD PROGRAM 20 432 2-3 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 8 144 Proteinurija i hematurija IUT kod mu{karaca i `ena APD 6 Prevencija kod odraslih .^etvrtak.I dio APD 10 respiratorni problem na poslu dermatolo{ki problem na poslu APD 11 Neuromusk ularni problem na poslu Nezaposlen ost: efekti na zdravlje Studije slu~ajeva iz medicine rada APD 17 Uloge zavoda javnog zdravstva Prikupljanje podataka i upotreba u javnom zdravstvu Upotreba podataka javnog zdravstva u porodi~noj medicini APD 23 EBM: D)Kriti~ki osvrt na literaturu: mjerenje kvaliteta `ivota E) Kriti~ki osvrt na literaturu: ekonomska analiza APD 21 Teme iz rehabilitacije : Modalitet tretmana: kada koristiti Rehabilitacij a nakon udara Povreda ki~mene mo`dine i nerva APD 7 Prestanak pu{enja: uloga ljekara APD 8 Spolno prenosive bolesti i edukacija pacijenata Vaginitis/ cervicitis Urethritis Upalne bolesti zdjelice APD 14 Teme porodi~ne/obiteljske medicine: godina 3 (primjer) APD 1 APD 18 Zdravstvena za{tita okoli{a Pra}enje oboljenja. Superficijalne gljivi~ne. Plu}na embolija.II dio APD 12 Prezentacija revizija klini~ke prakse specijalizan ata APD 19 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Psoriasis Herpes zoster Zatajenje bubrega Nefroti~ni sindrom Pacijent na dijalizi APD 20 Ostali bitni dermatolo{ki problemi: Akne.

gre{ke u porodi~noj medicini APD 11 Timski rad i strate{ko planiranje u PZZ/porodi~noj medicini Psihosocijalne teme: 12 sati. klasifikacija i tretman APD 2 Cerebrovaskularni incident: od prevencije do rehabilitacije APD 3 Vrtoglavica i sinkopa Poreme}aji pokreta Multipla skleroza APD 4 Kranijalni nervi. facilitacija APD 6 Klini~ki putevi Metode razvoja Koncept integrirane za{tite APD 3 Medicina zasnovana na dokazima Formuliranje klini~kog pitanja. spcijalisti~ko-kons ultativne za{tite i bolnica APD 8 Mjerenje zadovoljstva korisnika u porodi~noj medicine Sistem `albi u porodi~noj medicine Prava pacijenata u svjetlu novog Zakona o pravima. obavezama i du`nostima pacijenata Eti~ka pitanja APD 12 Upravljanje projektom kvaliteta u domu zdravlja/porodi~noj medicini Hitnosti kod djece: Reanimacija: Vje`banje BCLS/ACLS klini~kih vje{tina: Povrede glave Napadi Trovanja i modeli predoziranja Teme iz ginekologije: 12 sati. 12 sati. 1-2 APD godi{nje APD 1 Uvod u sistem Pregled istorije i vje{tine fizikalnog pregleda Glavobolja: procjena. alergije APD 12 Adolescentski zdravstveni problemi Teme iz kvaliteta. pulmonalni problemi. 4 APD godi{nje APD 1 Procjena normalnog rasta i razvoja Njega novoro|en~adi Vodi~i i prevencija ^esti problemi novoro|ena~kog perioda APD 5 Egzantemi u djetinstvu APD 2 ^esti problemi u prve 2 godine: temperature URTI AOM LRTI APD 3 ^esti problemi u prve 2 godine: Gastro o~ni problemi sluh i govor febrilni napadi APD 7 ~esti problemi djece {kolske dobi: poreme}aj u~enja. politike i procedure. torzija. Teme iz neurologije: 12 sati. kriteriji. stariji pacijenti APD 2 Post-operativna njega i komplikacije: akutne i hroni~ne APD 3 Akutni abdomen APD 4 Klini~ke vje{tine: vje`banje manjih procedura Teme iz reumatologije-endokrinologije-dermatologijeinfektologije: 24 sata. sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu Koncept kvaliteta i sistem pobolj{anja kvaliteta APD 2 Akreditacijski standardi za timove porodi~ne medicine. 1-2 APDs godi{nje APD 1 Uvod u sistem Revizija anamneze i vje{tine fizikalnog pregleda: vje`banje na modelima Pregled dojke Pregled pelvisa APD 2 Skrining i prevencija u zdravlju `ene Karcinom cerviksa APD 3 Menstrualni poreme}aji: Adolescencija Disfunkcionalno uterino krvarenje Karcinom uterusa APD 4 Antenatalna i postpartalna njega i skrining: normalna trudno}a Propisivanje u trudno}i i laktaciji APD 9 Metodi i alati za pobolj{anje kvaliteta Indikatori izvedbe APD 10 Sigurnost pacijenta i upravljanje rizikom. skrining. 12 sati. kriti~ka ocjena dokaza. sigurnosti i akreditacije. slu~aja Igranje uloga Racionalno propisivanje lijekova Bipolarni poreme}aji . prijavljivanje incidenata. primjena dokaza u praksi PICO metod APD 4 Klini~ki vodi~i AGREE instrument u ocjeni vodi~a Adaptacija vodi~a. analiza zna~ajnih doga|aja. dijabetes. vaginalni iscjedak. indikatori. 2011. samoocjena i vanjska ocjena Softver za samoocjenu i vanjsku ocjenu Elektronski registri za hroni~na oboljenja Aplikacija DZ za akreditaciju TOM. 2-3 APD godi{nje APD 1 Sistemi kvaliteta u PZZ/porodi~noj medicine Politika kvaliteta i sigurnosti u FBiH Zakon o sistemu pobolj{anja kvaliteta. problemi vida i sluha bihevioralni problemi APD 11 Adolescentski zdravstveni problemi APD 4 Muskuloskeletni problemi u periodu novoro|en~adi djetinstva Zdravstveno-statisti~ko Menad`ment nadzora i kontrole izvje{tavanje u PZZ/porodi~noj medicini hroni~nih nezaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 9 Implementacija programa prevencije bolesti ovisnosti u PZZ/porodi~noj medicini APD 10 Implementacija programa prevencije i unapre|enja mentalnog zdravlja u PZZ/porodi~noj medicini APD 11 APD 12 Zdravlje u Implementacija zajednici intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodi~noj medicini APD 6 ~esti problemi djece {kolske dobi: glavobolje Enuresis UTI APD 8 ~esti problemi djece {kolske dobi: nespu{teni testisi. 2-3 APDs godi{nje APD 1 APD 2 APD 3 APD 4 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli Procjena i tretman ^esta uganu}a. Procjena pacijenata sa istegnu}a i vi{estrukim povredama opekotina frakture Pacijent sa poreme}enim nivoom svijesti/koma/{ok APD 5 Vje`banje klini~kih vje{tina: modeli APD 6 APD 7 APD 5 APD 8 Klini~ki audit. 1-2 APD godi{nje APD 1 Anksiozni poreme}aji Racionalno propisivanje lijekova Psihotherapijske vje{tine APD 2 APD 3 APD 4 Poreme}aj li~nosti Somatizacija PTSD Studija Dijagnoza depresije. dizajn audita APD 7 Veza ime|u PZZ/porodi~ne medicine. 2-3 APD godi{nje APD 1 Reformske promjene u sektoru PZZ i koncept porodi~ne medicine u Federaciji BiH APD 2 Menad`ment u PZZ/porodi~noj medicine APD 3 Identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike APD 7 Menad`ment nadzora i kontrole zaraznih oboljenja u PZZ/porodi~noj medicini APD 4 Istra`ivanja u javnom zdravstvu i njihova uloga u radu porodi~ne medicine APD 5 APD 7 APD 8 Tuberkuloza Tretiranje novih infekcija: npr. PIPOH metod APD 9 Karcinomi kod djece: ~esti tipovi Rad sa porodicom Hospitalizacija i djeca APD 10 Abdominalni bol kod djece dijareja Teme iz urgentne medicine: 24 sata. 2-3 APDs godi{nje APD 1 Procjena zglobova Osteoartritis Reumatoidni arthritis druge inflamatorne artroze APD 2 Procjena tireoide Tireoidni poreme}aji: hipertireoidizam i hipotireoidizam Tireoidni karcinom APD 6 APD 3 APD 4 Diabetes mellitus: Diabetes mellitus: dijagnoza Dijetalni Upotreba insulina Komplikacije tretman Oralni lijekovi Teme iz javnog zdravstva. 4. periferalne neuropatije Teme iz hirurgije: 12 sati. Dermatologija: pigmentirane lezije benigne ili maligne Inflamatorni ko`ni HIV: prevencija rana dijagnoza problemi Ko`ne savjetovanje infekcije Teme iz pedijatrije: 36 sati.Broj 17 – Strana 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. 1-2 APD godi{nje APD 1 Preoperativna procjena: kardiovaskularni problemi. Bruceloza APD 6 APD 8 Okoli{ i zdravlje i uloga tima porodi~ne medicine APD 5 Procjena ko`nih lezija. pretra`ivanje dokaza na Internetu. 7.

a uklju~uju znanja o dijagnostikovanju psihi~kih poreme}aja. Specijalizantu mora biti osigurana dnevna supervizija za njegove klini~ke obaveze. 3 3 3 48 Dje~ja psihijatrija Fakultativni program po izboru UKUPNO TRAJANJE I PO^ETAK SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE Specijalizacija iz psihijatrije traje 4 godine. centri za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. ISTRA@IVANJA Specijalizant mora imati iskustvo u~estvovanja u istra`ivanju i provo|enju istra`ivanja. Osnovna znanja odnose se na rad u razli~itim terapijskim sredinama: hospitalnoj psihijatriji (kratkog. socijalne radnike. radne terapeute. Cilj je da specijalizant razvija kompetentnost za dono{enje klini~kih odluka u svakodnevnoj praksi. Op}i dio traje 3 godine i 9 mjeseci. saradnja sa drugim stru~njacima i institucijama koji u~estvuju u lije~enju i organizaciji brige za osobe sa psihi~kim poreme}ajima. Uloga kontinuiranog u~enja i profesionalnog rada uklju~uje kontinuiranu edukaciju i pona{anje prema standardima struke u klini~kom i eti~kom smislu. drugim stru~njacima. Odre|eni broj sati teoretske nastave priznat }e se od u~estvovanja kongresima i drugim oblicima stru~ne edukacije. sposobnost komunikacije u kojoj se prenose relevantne informacije pacijentu i ~lanovima njegove porodice. komunikaciju sa ~lanovima porodice. medicinske sestre. Supervizija iz psihoterapije je obavezna kako u individualnom tako i u grupnom modelu. suradna (liaison) psihijatrija i psihosomatika). Specijalizant }e se upoznati i ulogama drugih struka koje u~estvuju u lije~enju u psihijatriji. psihijatriji starije dobi i problemima ovisnosti.osnovna teorijska nastava Klini~ka psihijatrija Alkoholizam i druge bolesti ovisnosti Psihoterapija Suradna psihijatrija Mentalno zdravlje u zajednici Forenzi~ka psihijatrija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 87 OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ TRAJANJE 1 15 4 9 3 7 MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Centar za mentalno zdravlje u zajednici zavod za javno zdravstvo Bolni~ki odjel psihijatrije. dje~ja i adolescentna psihijatrija. uspostavljanje partnerskog odnosa sa pacijentom u kojem je pacijent aktivan u~esnik. vanbolni~kim programima (centri za mentalno zdravlje u zajednici. korisni~kim organizacijama Menad`erske sposobnosti odnose se na sposobnosti da svakodnevno uskla|uje razli~ite zadatke vezane za dono{enje odluka koje uklju~uju sredstva kojim raspola`e. Napredovanjem edukacijskog procesa kandidat preuzima sve zna~ajniju odgovornost. urgentnoj psihijatriji. dizajniranja jednostavnog istra`ivanja. forenzi~ka psihijatrija. formulisanja hipoteza. analizu istra`ivanja i dono{enje kriti~kih zaklju~aka. uspostavljanje specifi~nog terapijskog odnosa. osoblje s kojim . stru~nu politiku. seminara i klini~kih prikaza prema posebnim programima za pojedina podru~ja psihijatrije. edukaciju i rad u sistemu zdravstva Promotorski rad na podru~ju mentalnog zdravlja uklju~uje zalaganje za mentalno zdravlje i pobolj{anje lije~enja generalno u zajednici. psihoterapija. Vje{tine se odnose na primjenu biolo{kih. multidisciplinarnim timom. Specijalizant tokom jedne godine mora imati najmanje 10 opserviranih klini~kih intervjua koji }e voditi u prisutnosti supervizora. drugim stru~njacima i organizacijama koje u~estvuju u lije~enju. mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija. DEFINISANJE ZNANJA I VJE[TINA KOJE POLAZNIK STI^E ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE O~ekuje se da }e na kraju edukacije polaznik imati sljede}e kompetencije za specijalistu psihijatra: Sposobnost dono{enja odluka vezano za dijagnostikovanje i lije~enje psihi~kih poreme}aja. a odnose se na psihologe. srednjeg i dugog trajanja). Mora razviti sposobnost postavljanja istra`iva~kih pitanja. ~lanovima porodice. Teoretska nastava se upisuje u specijalizantsku knji`icu. Supervizija mora biti klini~ka i edukativna. alkoholizam i druge ovisnosti. DEFINISANJE OSNOVNIH ZNANJA I VJE[TINA Osnovna znanja iz psihijatrije su obavezna. Sposobnost procjene stanja i dono{enja odluka za primjenu najboljeg na~ina lije~enja. 7. lije~enje u ku}i. Sposobnost efikasne saradnje sa pacijentom. 2011. kolegama. stambeni programi).^etvrtak. PRAKTI^NI DIO EDUKACIJE Prakti~ni dio edukacije uklju~uje svakodnevni klini~ki posao koji se mora obavljati pod supervizijom. Seminari uklju~uju najnovija saznanja iz pojedinih podru~ja psihijatrije. Tokom specijalizacije obavezna je promjena odjela i institucija prema planu specijalizacije. vrijeme za lije~enje pacijenta. Prisustvovanje teoretskoj nastavi i izrada seminarskih radova su obavezni. Fakultativni program }e se priznati kao dio subspecijalizacije za kandidate koji }e nastaviti sa subspecijalizacijom iz podru~ja fakultativnog programa. Specijalizacija zapo~inje s po~etkom {kolske godine za sve specijalizante kako bi se omogu}io kontinuirani edukativni proces. eti~kim smjernicama struke. liason psihijatriji. psihoterapiji. psiholo{kih i socijalnih psihijatrijskih intervencija i sposobnost da ih integrira na optimalan na~in za svaki konkretan slu~aj. dnevni centri. statisti~ke evaluacije. a uklju~uje diskusiju o primjerima iz prakse. dnevne bolnice. uspostavljanje odnosa ljekar-pacijent. smisao za konsultacije sa drugim kolegama i razumijevanje vlastitih ograni~enja. Tokom specijalizacije treba objaviti samostalno ili u koautorstvu najmanje jedan stru~ni ili nau~ni rad. dje~ijoj i adolescentnoj psihijatriji. specijalizirana ustanova za forenzi~ku psihijatriju ili odjel forenzi~ke psihijatrije Bolni~ki odjel psihijatrije Zavisno od programa raspola`e. odgovornost prema profesiji i dru{tvu. direktnu superviziju klini~kog rada. forenzi~koj. teoretske rasprave o primjerima iz prakse. Tako|er su obavezna osnovna znanja iz neurologije i interne medicine. PSIHIJATRIJA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio . Sposobnost uspje{ne komunikacije odnosi se na uspostavljanje humanog i eti~nog odnosa s pacijentom. psihobiosocijalnom modelu razumijevanja psihi~ke bolesti i pristupa lije~enju. 4. a uklju~uje vje{tine otkrivanja i definisanja psihopatolo{kih klini~kih nalaza. terapijske vje{tine da efikasno i eti~no rje{ava razli~ite pote{ko}e vezane za psihi~ku bolest. TEORETSKA ZNANJA Teoretska nastava }e se odvijati prema programu definisanom od strane voditelja programa specijalizacije u obliku predavanja. a tokom 3 mjeseca kandidat uz op}i program bira fakultativne programe koji uklju~uju posebne edukacije iz posebnih podru~ja psihijatrije (klini~ka psihijatrija. prikazi iz klini~ke prakse u kojima se raspravlja o dijagnosti~kim i terapijskim dilemama i mogu}nostima rje{avanja. kori{tenje socijalnog konteksta kao sredstva za rehabilitaciju i oporavak. mentalnom zdravlju u zajednici i socijalnoj psihijatriji.

Ad. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama. socijalna fobija). ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI . a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. grupnoj. u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice. 4. shizofreniformna psihoza.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama.B. pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.5. 1. farmakokinetika. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti. diferentnim.3. kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege. individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. Ad. distimiju i ciklotomiju. farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih. postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti. 7. vo|enjem individualne i grupne psihoterapije. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Ad. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva. odabir ovisno i klini~koj slici. odjeljenjima za produ`eno lije~enje. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o .) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. 2011. Ad. klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM).1. psiholo{ko-somatskim. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. sudjeluje u radu terapijske zajednice. revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. – upravljanja sistemom. ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. sudjeluje u individualnoj.D. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija. KLINI^KA PSIHIJATRIJA 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji. – etika i propisi. porodi~ne terapije. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim. diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije. koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave. terapije. senilnoj i presenilnoj demenciji. a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi.4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. – timski rad. te primjena socioterapijskih. neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti. educirati u primjeni adekvatne terapije.A. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja. – promocija zdravlja. 2. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova. neurobiologiji psihi~kih poreme}aja.) Upoznat }e se s klini~kom slikom. opsesivno-kompulzivni poreme}aj. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. fobi~ni poreme}aj. Ad. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja. psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja. paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad. dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom. pani~ni poreme}aj. antipsihotici. sekundarne i tercijarne za{tite. Ad. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici. – komunikacijske vje{tine.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj. Ad. kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. tako|er. preko dijagnosti~kih postupaka. njihov odabir. vi{eporodi~ne grupne terapije. tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti. bipolarni i unipolarni. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka. diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo`enja u trajanju od 4 mjeseca. shizoafektivna psihoza.2. Ad.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom. farmakokinetske i farmakodinamske osobine.C. kao i komorbiditeta. odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji. ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. vikend bolnica. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam. paranoidne psihoze.4.Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. u trajanju od 3 mjeseca. parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Uz to }e se. dnevna bolnica za druge ovisnosti.

hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija. lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama. nagla{avanje pozitivnih tendencija. logopeda. prihva}anje negativnih osje}aja. psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti. – Prevenciju mentalnih poreme}aja. 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju. ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pru`a u zajednici. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pru`anja usluga skrbi u zajednici. psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci). Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se posti`e rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. 7. Osim navedenog specijalizant bi. upotreba nedirektivnog. te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. defektologa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama. – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite. ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. 4. . 2011. upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja. uklju~uju}i uloge psihologa. 3. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije. – Ranu intervenciju. – epidemiolo{kim. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta.^etvrtak. u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti. farmakoterapija. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no u`e specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi). – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja. svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije kad postoji potreba za supervizijom i podr{kom – Vo|enje kratkog porodi~nog intervjua u svrhu dobivanja i pru`anja informacija – Osigurati razvijanje i odr`avanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. – Tretman i rehabilitaciju. dobivanje i razja{njavanje informacije. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih. – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja. neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izra`avanje osje}aja. – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici. ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. EST) u razli~itim okru`enjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo.

medijima. uklju~uju}i rad s porodicom i u`om zajednicom. DJE^JA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca Tokom specijalizacije specijalizanti psihijatrije trebaju ste}i osnovna znanja i vje{tine u procjenjivanju psihi~kog razvoja. te koordinacije terapijskim timom. tehnike savjetovanja. lobiranje. Tokom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant usvaja tehnike intervjua osoba u kriznim stanjima. nevladinim organizacijama. te postupke savjetovanja putem telefona. timski rad i vo|enje u timu. te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije u~enja. vje{tine rada u rehabilitacionim programima. otpori i njihove specifi~nosti). te sudjeluje u provo|enju ovakvog na~ina lije~enja. FORENZI^KA PSIHIJATRlJA 3 mjeseca Cilj: upoznavanje s osnovnim zadacima na podru~ju psihijatrijskih vje{ta~enja i na podru~ju forenzi~ko-psihijatrijskog tretmana. U centrima za mentalno zdravlje u zajednici specijalizant usvaja i upoznaje se sa op}im konceptom mentalnog zdravlja u zajednici i organizacijom slu`bi mentalnog zdravlja u zajednici (formalne i neformalne slu`be). 4. ste}i osnovna znanja i vje{tine iz porodi~ne terapije. – Izrada ~etiri ekspertize (u mentorskom aran`manu). Tokom rada na odjelima za parcijalnu hospitalizaciju specijalizant usvaja znanja o postavljanju indikacija za parcijalnu hospitalizaciju. iz grupne terapije djece i adolescenata. rad s porodicama korisnika. transer. Prakti~ni rad obuhvata: – psihijatrijski pregled prvi psihoterapijski intervju – upoznavanje s na~elima dijagnosti~ko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad – konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada . O~ekuje se da steknu vje{tinu u vo|enju konsultacija i osnovna znanja i vje{tine u primjeni terapijskih postupaka. gerontopsihijatrijskih bolesnika te bolesnika s mentalnom retardacijom. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. u~estvuje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. uklju~uju}i mjere za o~uvanje i unapre|enje mentalnog zdravlja.Broj 17 – Strana 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. Institucije u kojima }e se provoditi edukacija: – Psihijatrijske klinike – Klini~ki odjeli za forenzi~ku psihijatriju – Specijalizirane ustanove za forenzi~ku psihijatriju 7. teoretski okvir multidiciplinarnog rada i sveobuhvatnog pristupa. Specijalizant se tako|er upoznaje s legislativom na podru~ju za{tite mentalnog zdravlja te savremenim pristupima u reformi mentalnog zdravlja. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. te ljekarima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju. defektolozima. kontratransfer. Od vje{tina savladava vje{tine rada u mutlidiciplinarnom timu. te na~inima njene saradnje s primarnom zdravstvenom za{titom i ustanovama u sistemu socijalne skrbi. te se pripremiti za pristup podru~jima od posebnog stru~nog i nau~nog interesa. intervencije u krizi. analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovni{tva te dr`avni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poreme}aja. sekundarnom i tercijernom nivou. vje{tina sa~injavanja psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. terapijske postupke. – Prisustvo na najmanje ~etiri rasprave s podru~ja hospitaliziranog prava. U poliklini~kom odjelu specijalizant sudjeluje u pru`anju vanbolni~kih usluga za akutne i hroni~ne bolesnike te u provo|enju dijagnosti~kih postupaka. – Aktivno individualno vo|enje forenzi~kog tretmana najmanje ~etvoro forenzi~kih pacijenata (pod nadzorom mentora). Tokom boravka u zavodu za javno zdravstvo specijalizant treba upoznati ulogu i aktivnosti ove ustanove. strategiju unapre|enja za{tite mentalnog zdravlja na primarnoj. U socijalno-zdravstvenoj ustanovi specijalizant se upoznaje sa sudjelovanjem sistema socijalne za{tite u pru`anju usluga u zajednici. – Prisustvo svim konzilijarnim prikazima forenzi~kih ispitanika. vo|enje slu~aja. Sadr`aj edukacije Teorijski sati predavanja (u okviru op}eg plana predavanja za sve specijalizante): – Psihijatrija i zakon – Forenzi~ka psihopatologija – Op}i principi psihijatrijskog vje{ta~enja Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju krivi~nog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju gra|anskog prava Psihijatrijska vje{ta~enja na podru~ju hospitalizacijskog prava – Forenzi~ka psihijatrija dje~je i adolescentne dobi – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Procjena rizika u forenzi~koj psihijatriji – Terapija u forenzi~koj psihijatriji – Eti~ka pitanja u forenzi~koj psihijatriji – Istra`ivanja u forenzi~koj psihijatriji Prakti~ni dio odvijat }e se putem seminara i vje`bi (prikazi slu~ajeva. U ovim se ustanovama specijalizant upoznaje i s organizacijom poliklini~ke slu`be. modifikacije pona{anja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodi~noj terapiji. individualnim potrebama djeteta i adolescenta. Aktivno sudjelovanje u svim vidovima grupnog forenzi~kopsihijatrijskog tretmana. {kolskim. upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom odnosno vanbolni~kom tretmanu u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. socijalnim slu`bama. indikatori kvaliteta brige za mentalno zdravlje u sistemu zdravstva. ukupno 20 sati). psiholo{kim. Posebna }e se pa`nja posvetiti pripremi za timski rad u saradnji s psiholozima. Specijalizant treba usvojiti znanja o tehnikama socioterapije. 6. kontaktu sa drugima i pacijentima. inidikatore mentalnog zdravlja. Na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant sudjeluje u provo|enju socioterapijskih postupaka u lije~enju akutnih. te prilago|eno mogu}nostima porodice. prikazi ~lanaka iz doma}e i strane literature i sl. upu}ivanje. razvijenost mentalnog zdravstvenog sistema unutar zdravstvenog sistema (komparacija kao indikator brige za mentalno zdravlje). sa~injavanja plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. metodologija sa~injavanja liste indikatora mentalnog zdravlja. – Aktivno sudjelovanje u izradi medicinske dokumentacije. prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. koje im je potrebno za izvo|enje jedne od dviju ponu|enih psihoterapijskih tehnika po svom izboru (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne). Specijalizanti trebaju nadalje dobiti ono znanje i vje{tinu u izvanbolni~koj (poliklini~koj) slu`bi za dje~ju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju. S obzirom na mjesto i ulogu psihoterapije u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji specijalizant }e imati odgovaraju}e supervizore za pojedine psihotreapijske tehnike. Upozna}e se sa specifi~nostima psihofarmakolo{kog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama. socijalnim radnicima. mehanizmi odbrane. savladava komunikacijske vje{tina u timskom radu. hroni~nih. na~ine pra}enja. te na~inima saradnje sa zdravstvenim sistemom na primarnom. rodnu i spolnu senzitivnost vezano za mentalno zdravlje. sekundarnoj i tercijarnoj razini. 2011. srednjim medicinskim osobljem. upu}ivanje. te moraju upoznati osnove indikacije i lije~enja. upoznati njihove specifi~nosti i modifikacije vezane za razvojnu dob pacijenata. upoznati se s praksom rada na klini~kom (bolni~kom) odjelu. – Prisustvo na najmanje ~etiri glavne rasprave (s podru~ja krivi~nog odnosno gra|anskog prava). Specijalizanti }e nau~iti planirati terapijske postupke ovisno o dijagnozi. U tu svrhu upoznati }e se s teorijskim spoznajama iz psihodinamske teorije (nesvjesno. rad u antistigma programima i kampanjama. vje{tine u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. pra}enje kvaliteta usluga i zadovoljstva korisnika. upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. 7.

infekcije mokra}nog sistema. osnovni koncepti bolni~ke psihijatrijske njege. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. . psihoaktivne supstance. trombocitopenije. – lije~enje ovisnosti u zajednici. sudjelovanje u radu i vo|enju kluba kroz godinu dana (nu`nost sticanja do`ivljaja kontinuiteta u lije~enju). konsultativna i suradna (liaison) psihijatrija. sr~ane aritmije. – hitne psihijatrijske intervencije . na simptom fokusirane psihoterapijske tehnike. farmakolo{kom pristupu u lije~enju najzna~ajnijih psihijatrijskih bolesti. – supervizije povr{inskih. ulkus `eluca i dvanaestopala~nog crijeva. 4. – uvod u osnovne psihodinamske fenomene. – specijalizant odlu~uje o izboru jedne od psihoterapijskih tehnika ~iju }e edukaciju zavr{iti tokom specijalizacije. 2. porodi~ne terapije. – sticanje sposobnosti za lije~enje naj~e{}ih psihijatrijskih bolesti i prepoznavanja komplikacija medikamentozne terapije. – sticanje osnovnog znanja o psiholo{kom. arterijska hipertenzija. – osnovne spozanje o na~inu funkcioniranja vanbolni~ke psihijatrijske njege i za{tite. – koterapijsko iskustvo u vo|enju grupne psihoterapije u bolni~kim uslovima. traume mozga. kardiologija: zatajivanje srca. – specifi~nost terapijskog pristupa u organskoj medicini. GODINA – sticanje znanja u lije~enju ovisnosti (alkohol. – osnovni pojmovi u tretiranju ovisnosti. akutni pankreatitis. specifi~nosti psihijatrijskog intervjua i komunikacije s psihijatrijskim – – – bolesnikom. – osnovne spoznaje o dje~joj i adolescentnoj psihijatriji. provjera znanja.) osnove terapijskog pristupa u psihijatriji (farmakolo{ki. – prepoznavanje i rje{avanje komplikacija farmakolo{kog lije~enja. vanbolni~ki). GODINA – sticanje potpune kompetentnosti za medikamentozno lije~enje psihijatrijskih bolesti. 3. pulmologija: KOBP. plu}na embolija. socijalni radnici. – vo|enje grupe ovisnika. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih internisti~kih entiteta. – vo|enje u superviziji bolesnika s psiholo{kim komplikacijama organske bolesti. rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika u zajednici. ishemi~na bolest srca. O~ekuje se da na kraju prve godine specijalizant ima osnovne spoznaje o: Neurologija. kontinuirano vo|enje psihoterapijske grupe na bolni~kom odjelu kroz 6 mjeseci (u superviziji). epilepti~ki status. dijebetes. akutni holecistitis. grupne terapije i psihoanaliti~ke psihodrame) – specifi~nosti u kori{tenju psihofarmaka u dje~joj i adolescentnoj dobi – prevencija psihi~kih poreme}aja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji Osnovne vje{tine – vo|enje psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adolescentom – vo|enje psihoterapijskog intervjua s roditeljem – procjena i dijagnoza – postavljanje pravilne indikacije za terapijske intervencije – provo|enje terapijskih postupaka .potpuna kompetentnost za rije{avanja hitnih psihijatrijskih stanja. – sticanje vje{tina u saradnji s ljekarima drugih specijalnosti. psiholozi. odgovornost za ostale sudionike u njezi za psihijatrijskog bolesnika (medicinske sestre. – samostalno. iznenadna smrt. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 91 upoznavanje s osnovama tehnike na transferu zasnovane individalne psihoterapije djeteta i adolescenta – upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj.). Interna medicina 1 mjesec – provodi se ve}inom u hitnoj internisti~koj slu`bi. hipo i hipertireoza. 2011. GODINA Provodi se u mati~noj ustanovi specijalizanta (ako ustanova ispunjava uslove). suportivnih psihoterapijskih terapija. hematologija: anemije. – teorijske spoznaje o psihoterapijskim tehnikama. – hitna stanja u internoj medicini: {ok. gastroenterologija: gastrointestinalno krvarenje. – osnovni terapijski modeli u lije~enju djece i adolescenata. razli~iti psihijatrijski entiteti i njihova implikacija na terapijske intervencije. 4. – kontinuirane supervizije ambulantnog tretmana ovisnika. dijagnosticiranje i hitno zbrinjavanje hitnih neurolo{kih entiteta (epilepsije. upale mozga i mo`danih ovojnica). – uvod u vremenski odre|ene. demencije. tumori mozga. nefrologija: akutno zatajenje bubrega. djetinjstva i adolescencije – temelji psihopatologije u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – procjena i indikacija za terapiju – teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinami~ke psihoterapije.^etvrtak. – vlastito iskustvo u grupi. okupacioni terapeuti i sl. – provjera znanja. – uvod u kognitivno-bihevioralne tehnike. Psihijatrija – osnovna i specijalna psihopatologija. leukemije. – sticanje vje{tina u zbrinjavanju psihijatrijskih kriznih situacija. intrakranijalna krvarenja. – provjera znanja. kognitivno bihevioralne terapije. – teoretski dio vezan uz prepoznavanje. neuroradiolgija 3 mjeseca – provodi se ve}inom u hitnoj neurolo{koj slu`bi. – sticanje znanja o ambulantnom psihijatrijskom lije~enju kroz superviziju bolesnika vo|enog u ambulantnom settingu.dijete – upoznavanje s osnovama porodi~ne terapije pomo}u opservacije psihoetrapijskog procesa – upoznavanje s tehnikom psihoanaliti~ke psihodrame putem opservacija i sudjelovanja u terapijskom timu Osnovna znanja – psihi~ki razvoj u razdoblju dojena{tva.vo|enje kratke na transferu zasnovane psihoterapije s djetetom ili adolescentnom odnosno kognitivno bihevioralne terapije – vo|enje savjetovanja s roditeljem – primjena psihofarmakolo{kog prisutpa Specifi~ne vje{tine – sticanje vlastitog iskustva u individualnoj psihoterapiji – sticanje iskustva u radu sa porodicama – sticanje iskustva u radu na psihoanaliti~koj psihodrami IZVEDBENI PROGRAM SPECIJALIZACIJE 1. sl. feohromocitom. GODINA – sticanje kompetentnosti za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti. – zapo~injanje vo|enja 1 pacijenta u individualnoj dugotrajnoj psihoterapiji. – upoznavanje s ambulantnom psihijatrijskom slu`bom. psiholo{ki. kardiopulmonalna resuscitacija. – sticanje spoznaja o hitnim psihijatrijskim intervencijama. 7. – osnovne spoznaje o psiholo{kim komplikacijama organskih bolesti. upala plu}a. – klubovi lije~enih ovisnika.

antidepresivi. 7. – specifi~nosti rada i terapijskog pristupa na dje~jem (adolescentnom) psihijatrijskom odjelu. Znanja: – Teorijske postavke psihoterapija baziranih na transferu. Porodi~na edukacija. GODINA – specifi~nost psihijatrijskih bolesti u starijoj dobi. no neka znanja i vje{tine mogu se nau~iti jedino kroz du`e vremensko razdoblje. – Vo|enje 3 dodatne kratkotrajne terapije (12-16) seansi. – Vo|enje grupne psihoterapije u ambulantnom settingu. ali }e specijalizant zainteresiran za ovu edukaciju mo}i nastaviti edukaciju do potpune kompetentnosti i u potpunosti zavr{iti edukaciju tokom u`e specijalizacije iz psihoterapije. – Specijalizant treba nau~iti samostalno rje{avati hitna stanja u psihijatriji. – Vo|enje 1 dodatne dugotrajne individualne terapije. KLINI^KA PSIHIJATRIJA – Cilj fakultativnog programa iz klini~ke psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~kog i terapijskog postupka za naj~e{}e psihijatrijske entitete (organski psihi~ki poreme}aji. – Pripremna faza porodi~ne i partnerske terapije. . Na taj na~in edukantu je omogu}eno da za vrijeme specijalizacije zavr{i kompletni teorijski program. – Teorijske i prakti~ne spoznaje o elektrostimulacijskoj terapiji. Vje{tine: – Nastavak i produbljivanje znanja op}ih vje{tina zajedni~kih svim psihoterapijama iz op}e psihijatrijske edukacije. 2. psihofarmakoterapija i komplikacije psihofarmakoterapije. – Razumjeti me|uodnos izme|u psihoterapijskog lije~enja i dugih komponenti u sklopu brige za pacijenta. rje{avanje problema `rtvenog jarca. – Upotreba odgovaraju}eg terapijskog stila. FAKULTATIVNI PROGRAMI 1. Strukturalne intervencije. – Razvoj vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. hijerarhije. Znanja i vje{tine: – Produbljivanje spoznaja o psihoterapijskim postupcima i metodama koje specijalizant mo`e indicirati i zapo~eti u samostalnom radu. kognitivni). – Pokazivanje svjesnosti o va`nosti zavr{etka. – nastavak supervizije 1+1 bolesnika u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji. – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskih poreme}aja. – osnove forenzi~ke psihijatrije. 5. te primjeni kognitivno-bihevioralne psihoterapije u lije~enju spomenute kategorije bolesnika – Samostalnog vo|enja dugotrajnog psihoterapijskog postupka tri slu~aja ovisnosti o alkoholu.Broj 17 – Strana 92 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. poreme}aji raspolo`enja i anksiozni poreme}aji). – zavr{etak edukacije iz izabrane psihoterapijske tehnike. a zavr{io kroz programe u`e specijalizacije. Razumljivo je da je dugotrajnu psihoterapiju te{ko organizirati jer specijalizanti mijenjaju odjele i bolnice. 3. Ciljevi za dugotrajnu psihoterapiju – Definirana kao psihoterapija unutar bilo kojeg terapijskog modela kroz 12 i vi{e mjeseci trajanja. – Daljnji razvitak vje{tina vo|enja terapijskog intervjua. – Dobijanje spoznaja i prakti~ni rad u okviru psihosocijalne rehabilitacije. PSIHOTERAPIJA Cilj fakultativnog programa iz psihoterapije u okviru specijalizacije psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno i kompetentno obavljanje dijagnosti~ko-indikacijskih postupaka kao i za odre|ene psihoterapijske tehnike. – Savremene spoznaje o psihoterapijskoj formulaciji psihijatrijskih poreme}aja kroz 3 osnovna modela (psihodinamski. Neke psihoterapijske tehnike ne}e se mo}i u potpunosti zavr{iti tokom specijalizacije. bihevioralni. – Planiranje vremenski ograni~enog tretmana od 8-16 seansi. – Saznanja o savremenoj terapiji naj~e{}ih klini~kih entiteta koji se dijele na ona iz biolo{ki temeljene terapije i na ona iz psihoterapije i socioterapije. anksiolitici. – Upotreba vremenskog limita kao terapijskog faktora. – terapijski pristup u lije~enju psihi~kih bolesti u starijoj dobi. – Upotreba transfera i kontratransfera. Razumijevanje strukturalnih ~injenica u porodici: granica. Znanja: – Teorijske spoznaje o djelovanju psihofarmaka (antipsihotici. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI – Specijalizant uz ve} usvojena osnovna znanja i vje{tine s podru~ja alkohologije i drugih ovisnosti. stabilizatori raspolo`enja i ostali lijekovi koji se koriste u tretmanu psihi~kih poreme}aja). podsistema. a iskustveni dio bi zapo~eo tokom specijalizacije. Ciljevi za kratkotrajnu psihoterapiju – Kratkotrajna psihoterapija definirana je kao psihoterapijski tretman od 16 seansi ili manje. jednog heroinskog ovisnika i jednog ovisnika o psihostimulativnim drogama – Sudjelovanje jednom sedmi~no u radu kluba lije~enih alkoholi~ara i kluba lije~enih ovisnika o drogama Kompetentnost u samostalnom provo|enju porodi~nog postupka i rje{avanja kriznih intervencija kod porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Vje{tinu vo|enja terapijskog postupka sa adolescentima konzumentima alkohola i droga – Sudjeluje u izradi psihijatrijskog vje{ta~enja s ovisnikom o alkoholu i posebno s ovisnikom o drogama – Sudjeluje u epidemiolo{kom istra`ivanju i analizama podataka na podru~ju ovisnosti o alkoholu i drugim drogama – Sudjeluje na podru~ju nau~no-istra`iva~kih djelatnosti u okviru alkohologije i drugih ovisnosti. Specijalizant s posebnim interesom za psihoterapiju zapo~inje edukaciju iz dugotrajnih psihoterapijskih tehnika i nastavlja je po zavr{etku specijalizacije. komunikacijskih kanala. Fakultativni program obuhvata ~etiri osnovna podru~ja: teorija. kroz fakultativni dio specijalizacije podi`e: – Kompetentnost u provo|enju terapijskih intervencija u hitnim stanjima kod ovisnika o alkoholu i drogama – Sposobnost samostalnog vo|enja grupne terapije ovisnika o alkoholu i drogama na klini~kom odjelu – Sposobnosti samostalnog vo|enja terapije porodice ovisnika o alkoholu i drogama – Spoznaje o na~inu funkcioniranja specijalizirane vanbolni~ke njege i za{tite za ovisnike o alkoholu i drogama – Znanja o specijaliziranom ambulantnom postupku s ovisnicima o alkoholu i drogama. a zavr{ava tokom u`e specijalizacije. prakti~ni rad s pacijentom i pra}enje terapijskog procesa uz supervizije i konsultacije. – Formuliranje fokusa lije~enja. 4. – Teorijske postavke kognitivno-bivevioralnih terapija. – Nastavak i produbljivanje znanja specifi~nih vje{tina iz psihoterapije iz op}eg dijela specijalizacije. – sticanje potpune kompetentnosti u dugotrajnoj individualnoj psihoterapiji kroz vo|enje pacijenata u superviziji kroz 3 godine specijalizacije. – Nastanak i produbljivanje znanja o komplikacijama farmakolo{kog lije~enja. Upotreba paradoksa i "pripisivanja simptoma". vlastiti do`ivljaj terapijskog procesa. – fakultativni programi. shizofrenija i njoj sli~ni poreme}aji. 2011.

onkolo{kog odjela. – tretmanu bolesnika u hitnim situacijama.). 2011. psiholo{kim. – osnovnim medicinskim postupcima i njihovom uticaju na psihi~ki status. 4. Ujedno uklju~en je i u rje{avanje specifi~ne grupne dinamike koja se javlja u odnosu izme|u bolesnika i medicinskog tima. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA Specijalizant je uklju~en u svakodnevni rad na nepsihijatrijskim.5 mjeseca specijalizant je uklju~en u rad u hitnoj. – u~estvovanje u prakti~nom preventivnom ili promotivnom radu u zajednici. socijalnim slu`bama. {kolskim. prijemnoj slu`bi bolnice. – tretmanu bolesnika s bolnim sindromom.^etvrtak. 5. – tretmanu bolesnog djeteta. – sticanje vje{tina komunikacije s nepsihijatrijskim medicinskim osobljem. rad s hirur{kim bolesnikom (preoperativna i postoperativna skrb).). lobiranje. poreme}aj pa`nje s hiperaktivno{}u. – prakti~an rad u korisni~koj organizaciji vezan za psihoedukaciju. kontaktu sa drugima i pacijentima – u~enje tehnika savjetovanja. Specijalizant treba ste}i znanja o: – tretmanu bolesnika sa suspektnom psihijatrijskom bole{}u ili prija{njim psihijatrijskim lije~enjem kao i upotrebom psihotropnih lijekova.). organskim odjelima. – osnovnim terapijskim metodama (farmakolo{kim i psihoterapijskim) u lije~enju na nepsihijatrijskom odjelu: – osnovnim eti~kim problemima na nepsihijatrijskim odjelima (transplantacije i sl. – upoznavanje sa na~inima ostvarivanja kontakata sa slu`bama primarne zdravstvene za{tite. – tretmanu organskog bolesnika koji je rizi~an na razvoj psihi~kih komplikacija svoje organske bolesti (transplantacija i sl. – rad u mutlidiciplinarnom timu na slu~aju sa razmatranjem upu}ivanja i diskusijom vezanom za upu}ivanje.dijete – sticanje znanja iz podru~ja forenzi~ke psihijatrije u dijelu koja se odnosi na dje~ju i adolescentnu dob . intervencije u krizi. U teorijskim seminarima specijalizant dobiva osnovne informacije o specifi~nostima pojedinih organskih odjela kao i terapijskim modelima u pristupu i lije~enju organskih bolesnika. – Odre|ivati tempo terapijskog rada. U okviru fakultativnog (izbornog) programa specijalizant u superviziji vodi brigu za razli~ite organske bolesnike kod kojih postoji rizik za pojavu psiholo{kih komplikacija njihove osnovne bolesti. ujedno treba ste}i sposobnost procjene uticaja navedenih faktora na indicirani terapijski proces. – konsultativni i saradni (liaison) pristup u lije~enju. – u~estvovanje u rehabilitacionim programima. – u~estvovanje u provo|enju ispitivanja potrebe jedne zajednice. – tretmanu akutno agitiranog bolesnika (diferenciranja uzroka agitiranosti obzirom na dotada{nje terapijske postupke). – sa~injavanje plana tretmana uz diskusiju o mogu}im medicinskim. Tokom 3. nevladinim organizacijama. Specijalizant se upoznaje s konceptima brige za porodicu bolesnika. problemima koji se javljaju tokom transplantacijskog procesa (odabir bolesnika i psiholo{ka procjena i priprema za transplantacijski postupak). – tretmanu bolesnika u diferentnim medikolegalnim situacijama (pitanje sposobnosti bolesnika za prihvatanje ili neprihvatanje odre|enog terapijskog postupka). – teorijske seminare. Teorijski seminari uklju~uju edukaciju o specifi~nostima terapijskog pristupa onkolo{kom bolesniku. – osnovnim dijagnosti~kim testovima (CT. DJE^JA PSIHIJATRIJA – Sticanje znanja iz podru~ja klasifikacije i klini~kih entiteta u dje~joj i adolescentoj psihijatriji – produbljivanje znanja iz podru~ja psihofarmakologije u dje~joj i adolescentnoj dobi – upoznavanje sa specifi~nim poreme}ajima (pervazivni razvojni poreme}aji. – osnovni transferni i kontratransferni problemi na nepsihijatrijskim odjelima. Navedeni ciljevi realiziraju se: – kroz vo|enje bolesnika na nepsihijatrijskom odjelu u konsultaciji i superviziji. – tretmanu suicidalnog i homicidalnog organskog bolesnika. dok bi dodatna znanja u samostalnoj razradi javnozdravstvenih programa i organizaciji njihova provo|enja zavr{io kroz program u`e specijalizacije. MR. SPECT i sl. – Prepoznati ovisnost i njene prednosti i nedostatke. – savladavanje komunikacijskih vje{tina u timskom radu. – Razumijevati va`nost dugotrajnog procesa u terapijskom radu. Edukant bi za vrijeme specijalizacije zavr{io potpun teorijski program. 7. kao i unutar samog medicinskog tima. – u~estvovanje u sa~injavanju psihoedukativnog materijala za korisnike i njihove ~lanove porodice. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 93 Prepoznati intenzitet odnosa koji se mo`e javiti izme|u psihijatra i pacijenta. medijima. te za sudjelovanje u izradi i provo|enju programa za{tite za osobe s psihi~kim pote{ko}ama u zajednici. Ciljevi edukacije: – biopsihosocijalni pristup bolesti i medicinskoj praksi. 4. Fakultativno: Bli`e detalje o ustanovama i sadr`aju ovog dijela specijalisti~ke obuke }e odrediti voditelj programa specijalizacije. vjerskim i drugim institucijama koje su od zna~aja u prevenciji i promociji mentalnog zdravlja. hirur{kog odjela. – u~estvovanje u radu s porodicama korisnika. odnosno u okru`enju u kojem je bolesnik zapo~eo lije~enje. – tretmanu bolesnika koji sam tra`i psihijatrijsku pomo}. Specijalizant se senzibilizira za prepoznavanje i rje{avanje transfernih i kontratransfernih problema koji se javljaju u odnosu bolesnik-medicinski tim. poreme}aji u~enja) i njihovim neurobiolo{kim korelatima te posebnostima farmakolo{kog. – dijagnostika i lije~enje psihijatrijskih poreme}aja na nepsihijatrijskim odjelima. – tretmanu umiru}eg bolesnika i njegove porodice. te zapo~eo sa sudjelovanjem u pru`anju psihijatrijskih usluga u zajednici. – Prepoznati i adekvatno upotrebljavati kontratransferne osje}aje i misli. a koja bi mogla dovesti do pogor{anja toka lije~enja. psihoedukativnim i socijalnim intervencijama vezanim za slu~aj. – u~estvovanje u realizaciji antistigma programa i kampanja. FORENZI^KA PSIHIJATRIJA Teorijska i prakti~na priprema za sticanje naziva stalnog sudskog vje{taka (koji se sti~e u okviru posebnog edukativnog programa koji se provodi u skladu sa odredbama Zakona o vje{tacima). 7. – tretmanu bolesnika s problemom ovisnosti. psihoterapijskog i rehabilitacijskog postupka – upoznavanje s problemom te{kih poreme}aja pona{anja i juvenilne delinkvencije – upoznavanje s dojena~kom psihijatrijom i rad s parom majka. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI i SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Cilj fakultativnog programa iz mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije je osposobljavanje specijalizanta za samostalno obavljanje psihijatrijskih usluga koje se pru`aju u zajednici. 6. transplantacijskog odjela.

– komunikacijske vje{tine. reanimacijom. Upoznati alergolo{ke principe dijagnostike i lije~enja. kontraindikacijama. cv kateter) radioterapija pneumologija (pulmologija) godi{nji odmor Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel intenzivne medicine Bolni~ki odjel radioterapije Bolni~ki odjel pulmologije 2 6 1 35 4 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ovladavanje laboratorijskom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja Ovladavanje rendgenolo{kom dijagnostikom reumatolo{kih oboljenja. Upoznati izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. psihoza te te{kih neuroza i poreme}aja osobnosti – upoznaju planiranje programa bolni~kog lije~enja i otpu{tanja pacijenata. reumatskih bolesti i imunodeficijencija.ventil. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. liaison terapije. te programe rada dnevne bolnice – upoznaju radnu i okupacionu terapiju. zna~enje ko`nih testova i provokacijskih testova u alergologiji. . hematolo{ku onkologiju. dermatologiju i ginekologiju i porodiljstvo – sudjelovanje u multidisciplinarnim stru~nim sastancima – pra}enje stru~ne i nau~ne literature iz podru~ja i sudjelovanje u seminarima. – promocija zdravlja. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem sr~anih aritmija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – timski rad. PULMOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 6 godina /72 mjeseca/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a interna medicina kardiologijareumatologija pulmologija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 23 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine 4 3 Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine endokrinologija Bolni~ki odjel interne medicine urgentna stanja u Bolni~ki odjel internoj med. s naglaskom da se ti sati supervizije mogu sabirati za potrebe edukacije iz tih psihoterapijskih tehnika (edukacije u na~elu traju du`e od trajanja subspecijalizacije). 7. interne medicine nuklearna medicina Bolni~ki odjel nuklearne medicine transfuzijska Bolni~ki odjel medicina transfuzijske medicine klini~ka Bolni~ki odjel farmakologija interne medicine godi{nji odmor U`a specijalizacija pulmologije torakalna hirurgija intenzivna njega. OP]A INTERNA (23 MJESECA) KARDIOLOGIJA. sudjelovanje u sastancima strukovnih dru{tava – uklju~ivanje u rad na promociji psihi~kog zdravlja uz konsultacije u {kolama i blisku saradnju sa {kolskim timovima – osnovna znanja – temeljito poznavanje normalnog psihi~kog razvoja – detaljno poznavanje psihopatologije razvojnih razdoblja – klasifikacije i klini~ki entiteti – teorije psihoterapijskih tehnika – psihofarmakologija Osnovne vje{tine: – psihijatrijski pregled djeteta ili adolescenta – psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom – samostalni rad uz stalne konsultacije i supervizije – samostalna procjena i dijagnoza – samostalno stvaranje terapijskog plana – provo|enje odabrane metode lije~enja djeteta ili adolescenta (individualna na transferu osnovana psihoterapija. depresivnih stanja. 2 2 2 2 2 1 1 1 2 48 vje`banje konsultacija u slu`bi liaison psihijatrije provo|eno pod mentorstvom na klinikama za pedijatriju. 4. suicidalnih pona{anja. te funkcioniranje terapijske zajednice u kojoj kao dio tima djeluju – sti~u iskustva u planiranju programa posthospitalnog pra}enja bolesnika – upoznaju specifi~nosti grupne terapije u bolni~kim uvjetima – sti~u dalja iskustva u vo|enju individualne psihoterapije. grupne psihoterapije. tuma~enjem rezultata. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijalista. kognitivno-bihevioralna terapija ili psihodrama) – terapijske konsultacije s parom roditelj-dijete – specijalizanti sti~u potrebna znanja i vje{tine u dijagnostici i procjeni stanja pacijenata s te{kim poreme}ajima pona{anja i raspolo`enja. upoznaju timski rad – upoznaju osnove forenzi~ke psihijatrije i vje{ta~enja – upoznaju problematiku nau~nog istra`ivanja u dje~joj i adolescentnoj psihijatriji – vo|enje psihoterapija uz superviziju uz stalno pra}enje i povremene procjene napretka od strane odre|enih supervizora iz odabranih tehnika (psihodinamske ili kognitivno-bihevioralne) te supervizora iz klini~kog podru~ja dje~je i adolescentne psihijatrije. Rad u ergometrijskom kabinetu gdje se specijalizant upoznaje sa indikacijama. tehnikom uspostavljanja perifernog i sredi{njeg venskog puta. 2011. u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti. hirurgiju. (m. Samostalna obrada najmanje po jednog bolesnika iz svake grupe reumatolo{kih oboljenja.Broj 17 – Strana 94 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH gastroeneterohepato logija nefrologija hemodijaliza hematologija ^etvrtak. Ovladati dijagnostikom i lije~enjem imunolo{kih bolesti.REUMATOLOGIJA 4 mjeseca Pregled kardiovaskularnog bolesnika. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. ortopediju. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.

celularnih). TRANSFUZIJSKA MEDICINA 1 mjesec Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u odjelu za transfuziologiju koje ispunjava uslove iz Pravilnika. hipoglikemijama. kao i u terapiji pojedinih oboljenja. Nespecifi~ne bolesti bronhija. radiolo{ke dijagnosti~ke i terapijske metode u nefrologiji. Ovladati tehnikom pregleda o~ne pozadine Upoznati laboratorijske pretrage iz podru~ja endokrinologije. Samostalno izvo|enje i tuma~enje odre|enih (specifi~nih) ispitivanja funkcije crijeva. principe imunoflourescencije. tromboembolisam. Funkcionalno ispitivanje bubrega. U toku poliklini~kog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klini~ko-farmakolo{kom laboratoriju . op}a njega. odnosno prakti~na nastava u urgentnom centru. adisonskoj i tireotoksi~noj krizi).HEMODIJALIZA 2 mjeseca Obrada i pra}enje nefrolo{kih bolesnika. cerebralnim komama zbog hemoragijskog sindroma i sl. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca Hematolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Plu}na i vanplu}na tuberkuloza. jetre i pankreasa Analiza i tuma~enje odre|enih radiolo{kih ispitivanja organa za varenje NEFROLOGIJA .^etvrtak. Urgentna stanja u nefrologiji. akutnoj hipokalcemiji. Ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom. nuspojave. pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika). Tumori u grudnom ko{u. Rad u jedinici intenzivne njege (ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i u hemoragijskim sindromima. PNEUMOLOGIJA 3 mjeseca Klini~ka fiziologija i funkcijski testovi plu}a. Aktivan rad u intenzivnoj respiracijskoj njezi. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata (indikacija i kontra indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (diseminirana intravaskularna koagulacija) KLINI^KA FARMAKOLOGIJA 1 mjesec U toku specijalizacije kandidat treba: – ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije. GASTROENETEROHEPATOLOGIJA 2 mjeseca Gastroeneterohepatolo{ka obrada bolesnika u stacionaru i poliklinici. – upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klini~ko. pregled nefrolo{kog bolesnika. Punkcija abdomena i diferencijalna dijagnoza ascitesa. hiperkalijemijama i hipokalijemijama.) EDNOKRINOLOGIJA 2 mjeseca Pregled bolesnika s bolestima endokrinih `lijezda. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste.) Rad u jedinici intenzivne i urgentne njege (potpuno ovladavanje principima neodlo`ne medicinske pomo}i i dijabetskim komama. acidobaznim statusom. laboratorijska dijagnostika hemoragijskih sindroma. enzimskih testova. dijabetologije i bolesti metabolizma. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Sta` iz nuklearne medicine ima za cilj da ljekarima na specijalizaciji interne medicine pru`i neophodna znanja i upozna ih sa vje{tinama koje ova medicinska disciplina primjenjuje u funkcionim. Upoznati tehniku biopsije bubrega. sastavljanje mi{ljenja o lijeku i nuspojavama. dijabetologije i bolesti metabolizma. Asistencija u dijagnosti~koj i interventnoj ultrasonografiji. dopunske dijagnoze metode lije~enja) i ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma. Pregled pulmolo{kog bolesnika. agranulocitozama i akutnim leukemijama. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. hemodinamskim i morfolo{kim ispitivanjima. izvor neophodnih lijekova). alergolo{kim i mikrobiolo{kim pretragama. postavljanjem urinarnih katetera ultrazvu~nom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukcija. njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. fizikalnom terapijom u pulmologiji. i to iz sljede}ih oblasti: Nuklearna pulmologija. Upoznavanje sa indikacijama za stalne perfuzione katetere i na~inom odr`avanja istih. te temeljnim mikrobiolo{kim testovima i torakalnom radiologijom. Aktivan rad na klini~kim odjeljenjima U~e{}e u ambulantno-poliklini~koj slu`bi U~e{}e u timu za funkcijsku dijagnostiku Tuma~enje RTG nalaza grudnog ko{a i scintigrafije plu}a (u okviru rada na odjeljenju). intrakutanim testiranjima. Upoznavanje sa njegom te{kih hematolo{kih bolesnika (njega usne duplje. cor pulmonale. hipoglikemiji. 2011. Sadr`aj obuke: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. {e}ernom bolesti i bolestima metabolizma. interpretaciju rezultata. planiranje racionalne obrade i dono{enje dijagnosti~kih i terapijskih zaklju~aka pod nadzorom specijaliste. eksuflacijom pnematoraksa. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u hospitalnim uslovima (osnovna obrada. Endokrinolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima (rad u poliklinici sa nastavnikom). dopunske dijagnozne metode i lije~enje). plu}a i pleure. URGENTNA STANJA U INTERNOJ MEDICINI 2 mjeseca Rad. odre|ivanje koncentracije lijekova u tjelesnim teku}inama. dokumentaciju o nuspojavama i rad bolni~ke komisije za lijekove. Ovladati pretragom urina. urgentnoj i operativno-terapijskoj endoskopiji organa za varenje. prikazi. hidronefroza. citogenetika). imunofenotipizacija. tuma~enje baznih vrednosti hormona. tumor). Ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti iz podru~ja endokrinologije. odnosno slu`bi gdje se upoznaje sa urgentnom dijagnostikom i terapijom kardiolo{kih stanja. rje{avanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema. Asistencija u rutinskoj. Upoznati pulmolo{ku endoskopiju. Klini~ki i odeljenski seminari.farmakolo{kih mi{ljenja za ambulantne bolesnike). toaletom bronha. Upoznavanje sa dopunskim dijagnosti~kim metodama u hematologiji (citolo{ko citohemijske analize punktata ko{tane sr`i. antipiretska terapija i sl. Ventilaciona perfuziona ventilacija plu}a. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 95 Upoznati osnovne karakteristike laboratorijskih testova (serolo{kih. Asistencija u laparaskopiji. izvo|enje supresionih i stimuli{u}ih testova i njihova interpretacija. pokusne biolo{ke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i na~in planiranja takvih pokusa (bar jedan). ultrazvu~nu dijagnostiku u nefrologiji. laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiratornog sistema. Hematolo{ka obrada bolesnika u ambulantnim uslovima. Respiracijska insuficijencija. Invazivni i neinvazivni dijagnosti~ki postupci u pulmologiji. 4. 7. Nuklearnomedicinske metode u onkologiji. pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove). Nuklearna onkologija i hematologija. principe i postupak hemodijalize. tuma~enje baznih vrijednosti hematolo{kih analiza.

kao pleuralne drena`e. cor pulmonale – bolesti pleure. Aktivno sudjelovanje i savladavanje manjih zahvata. terapija kisikom. Svladavanje dijagnosti~kih i terapeutskih postupaka: mehani~ka ventilacija. difuzija.5 5 Gastroenterohepat Odjel interne mediologija cine Dijagnostika Odjel za radiologiju probavnog trakta Urogenitalna dijagnostika Urologija Dijagnostika urogenitalnog sistema Muskulo-skeletna dijagnostika Ortopedija i traumatologija Dijagnostika lokomotornog aparata Pedijatrijska radiologija Nuklearna medicina Radioterapija Odjel ortopedije Odjel za radiologiju Odjel urologije Odjel za radiologiju 1 4 5 1 4 6 2 4 Odjel za radiologiju Odjel nuklearne medicine Odjel za radioterapiju i onkologiju 3 1 1 PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ct plu}a. hemoptoa. pneumotoraks. biopsiju pleure. testovi optere}enja RADIODIJAGNOSTIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA TRAJANJE MJESECI 1 Odjel za radiologiju 2 1 1 Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju Odjel za radiologiju 4 3 5 1 5 6 4. ARDS. pleure. tomografija. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. u centru za lijekove (3 dana). analiza respiratornih plinova) – dijagnosti~ke i terapijske procedure uklju~uju}i torakocentezu. distribucija ventilacije. medijasinuma i dijafragme – genetske i razvojne anomalije plu}a – alergijske bolesti plu}a (astma.5 1 0. 7. 4. mehani~ke ventilacije. krivulja protok-volumen. komplianca. dekompenzacija hplu}nog srca. 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet (funkcijski i biokemijski dio 6 dana). akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sistema. – promocija zdravlja. pleuralne drena`e. endotrahealna intubacija. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lije~enja. izvo|enje i pra}enje hemodinamskih parametara. – timski rad. perkutanu punkciju plu}a. osnove bronhoskopije – pregled sputuma i drugih uzoraka mikrobiolo{ki. te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. postupci reanimacije itd. . hiperreaktibilnost. Procjena klini~ke slike i potrebe za tretmanom u intenzivnoj njezi pulmologije. eksuflacije. traheotomija. RADIOTERAPIJA 1 mjesec PULMOLOGIJA 35 mjeseci STICANJE ZNANJA: – opstruktivne bolesti plu}a – maligne bolesti plu}a – tuberkuloza – upale plu}a – difuzne bolesti intersticija plu}a – vaskularne bolesti plu}a-pl. INTENZIVNA NJEGA 6 mjeseci Specijalisti svladavaju dijagnosti~ke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus. – komunikacijske vje{tine. 2011. ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sistema. pulmonalna tromboembolija. dijafragme i medijastinuma. u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). U@A SPECIJALIZACIJA (48 MJESECI) TORAKALNA HIRURGIJA 2 mjeseca Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama hirur{kog tretmana bolesti plu}a. Uz rad na hirur{kom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio sta`a i de`uraju u {ok sobi torakalne hirurgije. te ostalih manjih zahvata.Broj 17 – Strana 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Osnove radiolo{ke dijagnostike Fizika i radiolo{ka za{tita Digital imaging Ultrazvu~na dijagnostika Kompjuterizovana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MRI) Interventna radiologija Neuroradiolo{ka dijagnostika Torakalna radiodijagnostika Radiologija kardiovaskularnog sistema Pulmolo{ka dijagnostika Dijagnostika dojke Dijagnostika probavnog trakta U@A OBLAST ^etvrtak. citopatolo{ki OSPOSOBLJENOST ZA INTERPRETACIJU: – rtg snimaka plu}a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. akutna i hroni~na respiratorna insuficijencija. aspiracije i opstrukcije bronhalnog sistema. izljeva – ko`ni testovi – tjelesna plkezmografija. smetnje disanja u toku sna) – dijagnosti~ke metode u pulmologiji – prevencija bolesti plu}a – rehabilitacija i fizikalna terapija bolesti plu}a – nau~no-istra`iva~ki rad OSPOSOBLJENOST ZA IZVO\ENJE: – testiranje plu}ne funkcije sa ocjenom mehanike disanja i izmjene plinova (spirometrija. angiografije – uz dijagnostike perifernih zasjenjenja plu}a i pl. intubacije. trahoetomija. otrovanja ihalacijom. – etika i propisi.hipertenzija – profesionalne bolesti plu}a – pleuro-pulmonalne komplikacije sistemskih oboljenja – akutna onboljenja plu}a izazvana udisanjem {tetnih noksa – respiratorna insuficijencija. – upravljanja sistemom. ards. komisiji za lijekove (1 dan).

anomalije. i. izvo|enje pregleda i tuma~enje ultrazvu~nih nalaza kod oboljenja: jetre. Ascendentna mijeloradikulografija. normalni nalaz. normalni nalaz. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki. indikacije. specijalizant treba da razumije razliku izme|u analognih i digitalnih snimaka. Dijagnostika hepatobilijarnog trakta: Indikacije za pregled jetre i gu{tera~e. zglobova. metode pregleda. uterusa i dojke. podru~je primjene. Dilatacije: jednjak. DIGITAL IMAGING U toku treninga iz oblasti digitalnih radiolo{kih snimaka. KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA (CT) Osnove kompjuterizovane tomografije. snimak orbita. jajnika. Emboilizacija: u cilju hemostaze.v. adhezivne promjene. karotidna angiografija/punkciona. Descendentna mijeloradikulografija. metoda pregleda. koljenskog i sko~nog zgloba te mi{i}a i tetiva i hrskavica. anomalije. indikacije. ishemi~ne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboli~ke bolesti. ilija~na. upale. karotidna angiografija/Seldinger. normalni nalaz. Rendgenski film. lumbalna mijelografija.^etvrtak. upale. paratiroidne `lijezde. CT `lijezda slinovnica. varikokela. . cervikalna mijelografija. Angiodinografija. A-V malformacija i fistula. INTERVENTNA RADIOLOGIJA Vje{tine kojima specijalizant treba ovladati iz oblasti interventne radiologije: Perkutalna transluminalna angioplastika /PTA/: femoropoplitealna. CT paranazalnih {upljina. te mogu}nost razlikovanja benignih od malignih procesa. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. kao dio HIS (Hospital Information System) i RIS (Radiological Information System). MRI (Magnetic Resonance Imaging). CT mozga. bubrega i nadbubre`nih `ljezda. indikacije. mokra}ne be{ike i prostate. 4. Drena`e: bilijarnog trakta. endokrinolo{ke bolesti. snimak mandibule i temporomandibularnih zglobova. snimak piramida po Stenversu. anomalije.v. tumori). Indikacija za MR srca. CT. metode pregleda. tumori. osnovni i kosi snimci ki~menog stuba. Dijagnostika nervnog sistema: Indikacije za pregled mozga i kralje`ni~ne mo`dine. Vrste rendgenskog ure|aja. Radiografski proces. hidrocefalus. anomalije. biligrafije). upalni i degenerativni procesi. CT hipofize. prednosti i manjkavosti. metode pregleda. a. upale. indikacije. snimak baze lobanje. upale. Rad u tamnoj komori. okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih `ila. trauma. tuma~enje CT nalaza lobanje i ki~menog stuba. Upoznati se sa principima CT (computed tomography). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. metoda izvo|enja. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA (UZ) Vje{tine: rukovanje ultrazvu~nom aparaturom i sondama. tumorskih krvnih sudova. Dijagnostika respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sistema: Indikacija za MR prednjeg. upalni. Princip rada rendgenskog ure|aja. PET (Positron Emission Tomography). Dijelovi rendgenskog ure|aja. aneurizme. indikacije. renalna. Traumatski. `u~ne kesice i `u~nih puteva. tumora ko{tano-zglobnog sistema. metode izvo|enja. patologija korijena. metoda izvo|enja. podru~je primjene. CT farinksa. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Automatske tamne komore. snimak mastoida po Schulleru. Sportske ozljede. spinalna angiografija (a. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. Tehnike izvo|enja pregleda. normalni nalaz. snimak facijalnog masiva. dojke. uretera. tumori. Tehnika snimanja MR. degenerativni i tumorski procesi. normalni nalaz. malformacije. ST abdomena i karlice. tumori. v. indikacije. CT orbite. lumbalna radikulografija. tumori. Svojstva rendgenskog zra~enja. snimak paranazalnih {upljina i snimak nosnih kostiju. Upalni i tumorski procesi. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva. prostate. upale. postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih `ila. embolizacija). indikacije. opti~kih kanala. metode pregleda. Upalni i tumorski procesi te na~in analize limfnih ~vorova. Cerebralna angiografija (indikacije. MR i DSA. indikacije. tumori. MR prikaz aorte. Karakteristike i prednosti kori{tenja PACS (Picture Archiving and Communications System). Pra}enje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvo|enju standardnih i specijalnih snimki te pri izvo|enju kontrastnih pretraga (i. SPECT (Single Photon Emission Computerised Tomography). {titne `ljezde. prednosti i manjkavosti. retroperitoneumskog prostora. abdomenskog prostora. Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. vertebralna angiografija/Seldinger. uretra Postavljanje kateterske proteze punkcije biopsije. Kasete. Odre|ivanje stepena uznapredovalosti malignih procesa. malformacije vaskulitis. v. koronarna. Doppler i color Doppler pregledi. na~in dobijanja digitalnih snimaka i njihovo kori{tenje (manipulacija digitalnim snimcima). tumori. metode pregleda. metoda izvo|enja. CT larinksa. Ure|aji za ehografiju. Sredstva za osobnu za{titu osoblja koje radi u zoni inoziraju}eg zra~enja. testisa. pankreasa. tumori). indikacije. Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. patologija diska. indikacije. indikacije i tehnika pregleda. OSNOVE RADIOLO[KE DIJAGNOSTIKE FIZI^KE OSNOVE RADIOLOGIJE I RADIOLO[KA ZA[TITA Vrste zra~enja koje se koriste u medicini. srednjeg i stra`njeg medijastinuma. metode pregleda. Nefrostomija PTC. Arhiviranje digitalnih snimaka. punkcione evakuacije. tumori. trauma. 7. Folije za skra}enje ekspozicije. subokcipitalna mijelografija. standardni presjeci CT plu}a i medijastinuma. endarteritisi. MAGNETNA REZONANCA (MRI) Osnove magnetne rezonance. Tehnika izvo|enja pregleda ramenog. urografija. tumori. tuma~enje snimaka. upale. ovarijuma. Dijagnostika urotrakta: Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke. Dijagnostika lokomotornog sistema: Indikacije za pregled kosti i zglobova. tumori. CT piramida. trauma. tumori. Funkcionalna analiza mozga. Tehnika snimanja. NEURORADIOLOGIJA Kraniogram iz dva pravca i ciljani snimak turskog sedla. Tehnika pregleda mokra}nog mjehura. tuma~enje snimaka. Na~in prepoznavanja benignih i malignih procesa. te prednosti i mogu}nosti digitalnog imaginga u radiologiji. Standardni presjeci CT lobanje. tumori. urinarnog trakta. Teleradiologija. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 97 Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec. trauma. Osnovni principi CT aparature i rukovanjem sa njom. malformacije. osnovi intervencijske angiolo{ke metodologije (dilatacija. Intraarterijska terapija: tumora parenhimnih organa. 2011. upalni procesi. utuerusa i jajovoda. Lumbalna radiokulografija. Artefakti na rendgenskom filmu.

Intravenska i infuzijska holecisto holangiografija. malformacije. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih `ila transkranijski doppler. izvo|enje i-v. Koronarografija. TORAKALNA DIJAGNOSTIKA (respiratorni sistem. upale. 2011. Indikacije za MR. snimak sternuma. venografija i flebografija. Periferna angiografija. fistulografije. izvo|enje aortorenovazografije. Radioskopija srca. Ultrazvuk velikih zglobova/ramena. snimci sarkoilija~nih zglobova. Tomografija plu}a i medijastinuma. 7. degenerativni procesi. Razumijevanje indikacija. Tvrdozra~na tehnika snimanja. koljena. Rendgenolo{ka dijagnostika oboljenja dojke: tehnika snimanja. profilna. anomalije. Pneumomedijastinum. Ultrazvu~ni pregled abdomena. Splenoportografija. snimci mandibule/telo i grane. dojka) Radiologija kardiovaskularnog sistema: Teleradiografija srca iz dva pravca. retrogradna pijelografija.Broj 17 – Strana 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. spazmi. u le`e}em stavu bo~na sa paralelnim snopom rtg zrakova. bolesti bijele supstance. DIJAGNOSTIKA PROBAVNOG TRAKTA Radiologija organa za varenje. pregled gastroduodenuma. Rendgenolo{ka dijagnostika respiratornog sistema: Radioskopija plu}a u klasi~nim stavovima i polo`ajima. Abdominalna aortografija i selektivna angiografija. snimak nosne kosti iz profila. Perkurtana holangiografija. Angiokardiografija. indikacija. snimci temporo-andibularnih globova. indikacije. URO-GENITALNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika urinarnog sistema: nativan snimak urotrakta. snimak facijalnog masiva. tuma~enje nalaza. Pneumoangiografija. sko~nog. snimak mastoida po Schulleru. izvo|enje policistografije. izvo|enje selektivne renalne angiografije. indikacije. Dijagnosti~ki pneumotoraks. kuka. normalni nalaz. metode pregleda. kuka. snimak lobanje po Taunu. CT mijelografija. Selektivne i superselektivne angiografije. degenerativni procesi. artrografije. snimak stopala iz 2 pravca. snimak karlice. tumori. lakta. snimak piramida po Stenversu. komplikacija i nuspojava radioterapije. Radiografija plu}a: P-A. Ultrazvu~ni pregled kukova. snimak paranazalnih {upljina. lordoti~nom polo`aju. CT kralje{nice. Mjerenje veli~ine srca i aorte. Digitalna suptrakciona angiografija. snimak zigomati~ne kosti. Limfografija. 4. ciljani snimak turskog sedla. okluzivne bolesti. `eluca. Nativan snimak trbuha. tankog i debelog crijeva. upale. kardiovaskularni sistem. aorte i plu}ne arterije. ciljani snimak navikularne kosti. ERCP. RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godine /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}a radioterapija i onkologija Specijalna radioterapija i onkologija Radioterapija glave i vrata Radioterapija GIT-a Radioterapija plu}a i medijastinuma Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke Ginekolo{ka radioterapija Radioterapija geniturinarnog trakta Radioterapija limfoma i leukemija Radioterapija CNS-a Radioterapija tumora nepoznate primarne lokacije Palijacija Pedijatrijski tumori Benigni tumori Hemoterapija solidnih tumora Hematoonkologija Pedijatrijska onkologija Radiodijagnostika Nuklearna medicina Patolo{ka i molekularna dijagnostika Onkolo{ka hirurgija Institut za radioterapiju i onkologiju Institut za radioterapiju i onkologiju Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel radiologije Bolni~ki odjel nuklearne medicine Bolni~ki odjel patologije U@A OBLAST MJESTO TRAJANJE TRAJANJE OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A Medicinski fakultet 1 Medicinski fakultet Institut za radioterapiju i onkologiju 7 36 4 3 2 2 2 4 5 3 2 3 1 2 2 1 6 1 1 2 1 1 4 . PEDIJATRIJSKA RADIOLOGIJA Vje{tine: pregled jednjaka. infuzijske urografije. Bronfografija. upale. degenerativni procesi. infuzijska ili intravenska urografija. tumori. Ultrazvu~ni pregled urinarnog trakta. Mikciona cistouretrografija. anomalije. tumori. koljena.v. Tuma~enje rendgenskih snimaka plu}a. RADIOTERAPIJA Osnovni principi i namjena radioterapije. snimak baze lobanje. Kavografija. metode izvo|enja. trauma. snimak orbite s lica i profila. Tuma~enje rendgenskih snimaka srca i krvnih sudova. Aortografija. snimci ki~menog stuba iz dva pravca. ru~ja. anterogradna pijelografija. snimci dugih kostiju. metode pregleda. aneurizme. Razumijevanje prikaza fiziolo{kih procesa i upore|ivanje sa nalazima drugih radiolo{kih metoda. hepatobilijarnog i pankreasnog sistema: Samostalno izvo|enje pregleda jednjaka. snimci zglobova/ramena. a. duodenuma. MUSKULO-SKELETNA DIJAGNOSTIKA Rendgenolo{ka dijagnostika muskulo-skeletnog sistema: klasi~ni snimci lobanje iz dva pravca. Peroralna holecistografija. NUKLEARNA MEDICINA Osnovno razumijevanje principa nuklearne medicine. izvo|enje retrogradne cistografije i uretrocistografije. trauma. irigoskopija. snimak {aka.

Noviji na~ini terapije malignih tumora: imunoterapija. Klini~ko istra`ivanje i pra}enje ishoda tretmana Mjerenje kontrole tumora i toksi~nih efekata. Specifikacija ciljnih volumena.5 0. Ciklotron. Mikrookru`enje i djelovanje tumora na organizam i obrnuto.5 0.7 mjeseci Svaki specijalizant treba tokom svoga sta`a da stekne znanje i vje{tinu iz bazi~nih nauka koje su vezane sa radijacijskom onkologijom. Krivulja pre`ivljavanja }elija. radiosenzibilizatora i radioprotektora. suportivnu njegu tokom i pra}enje pacijenta nakon terapije. izabere modalitet zra~enja (ili interdisciplinarni odalitet lije~enja) planira i provede optimalnu radioterapiju i da provodi pra}enje i kontrole bolesnika tokom i nakon zavr{etka tretmana. kao {to su bazi~ni edukativni kursevi Evropske asocijacije za terapijsku radilogiju i onkologiju (ESTRO): Radiobilogija. kao integralni dio multidisciplinarnog zbrinjavanje onkolo{kog bolesnika. Mikrotron. radijacijski modaliteti. Ekvivalentna doza. migracija stadija. Imaging i ciljni volumen: Imaging modaliteti. snaga (power). Strukturi i organizaciji onkolo{kih slu`bi.^etvrtak. Metaanalize. Faktori mjerenja iradijacije. Interpretacija i analiza. Univarijantna i multivarijantna analiza specifi~nost. Distribucija apsorbovanja doze. – timski rad. Frakcioniranje doze u vremenu. Nivoi kvaliteta dokaza (lewels of evidence). Sistemi i na~ini pla}anja usluga u radioterapiji. Testovi signifikantnosti. kao i kombinovanom lije~enju. Sistemi normalnih tkiva. hormonalnoj i drugim vrstama onkolo{ke terapije. Biologija malignih tumora: Terminologija i tehnike molekularne biologije. – etika i propisi. GTV. Kontroli{e i tretira naj~e{}e psiholo{ke reakcije i krize u zadnjim danima `ivota. hemoterapiji. O{te}enje DNA. Brahiterapija. Hereditarni tumori. – komunikacijske vje{tine. Obavlja medicinsku praksu u skladu sa eti~kim principima medicine i pravima pacijenta. Imaging napreci i razvoj. Citostatska terapija i iradijacija. Radioterapija mo`e biti bilo samostalna onkololo{ka specijalnost ili integrirana u {iru medicinsku djelatnost u onkologiji. preliminarni rezultati.5 0. Akutna i kasna reakcija normalnih tkiva. tretman. 4. SPECIJALNI DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE 36 mjeseci Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) samostalno ili kao odgovoran ~lan (multidisciplanarnog) tima treba da bude u stanju da: Prepozna simptome i znake tumora. Transdukcija signala. procedure i tehnologija. Trodimenzionalno planiranje. Predvi|anje potreba u radioterapiji. Telekobalt aparat. Radioterapijska fizika: Rengdenska cijev.5 Broj 17 – Strana 99 0. Algoritam trodimenzionalnog (3D) izra~unavanja doze. interpretirati i prezentirati nau~ne podatke. Radiobilogija: Djelovanje zra~enja na molekularnom nivou. Radijacijska onkologija (Radioterapija) uklju~uje odgovornost za dijagnosticiranje. Brahiterapiski sistemi. Dizajn studija. Manipulisanje i rad sa slikom u radioterapiji. senzitivnost. Imaging orjentisana na proces (bolest). Osnovi upravljanja i ekonomisanja u radijacijskoj onkologiji Izra~unavanje tro{kova. Radioaktivni raspad. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u eksternalnoj radioterapiji. Djelovanje na }eliju. Odre|ivanje ciljnog volumena u klini~koj praksi. Hirur{kom lije~enju. Sa~ini program pretraga sa otkrivanje tumora ili metastaza i provede proceduru postavljanja stadija i klasifikacije kod manifestnog tumora.5 0. PTV i ICRU 62. Utvrdi. 7. 2011. Odgovor tumora na iradijaciju. bilo samo ili u kombinaciji sa drugim modalitetima. Program specijalizacije obuhvata sljede}e segmente: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. LET. Kako pisati. Bazi~na radijacijska fizika: Struktura atoma i atomskog jezgra. Provodi suportivnu njegu.5 0. Patologiji i citologiji tumora i njihovoj klasifikaciji. skriningu. Odre|ivanje ciljnog volumena. Principi conformal radioterapije i IMRT. Specifikacija apsorbovane doze u ciljnom volumene u brahiterapiji. Europska legislative. provjera. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Procijeni efekat radijacijske onkologije na kvalitet `ivota. Virtualna i CT simulacija. Linearni accelerator. – upravljanja sistemom. Limiti doze za profesionalnu i neprofesionalnu ekspoziciju. Specijalne tehnike (stereotaksija). [ta je evidence based u radioprotekciji. Izvr{i procjenu prognoze bolesti. klasificira i tretira sporedne efekte radioterapije. Pilot studije. Proliferacija. . Tipovi studija. Fizika. defini{e cilj tretmana. }elijska smrt. CTV. Genetika malignih tumora. Radijacijska onkologija zasnovana na dokazima. Rizik indukcije sekundarnih tumora. Molekularna onkologija. Adekvatno i precizno komunicira sa pacijentom. simptomatsku terapiju i terminalnu njegu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja.faktori mjerenja tkivne iradijacije. ORL onkolo{ka hirurgija Glandularna onkolo{ka hirurgija Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija Grudna onkolo{ka hirurgija Abdominalna onkolo{ka hirurgija Urolo{ka onkolo{ka hirurgija Ko{tana onkolo{ka hirurgija Neuro onkolo{ka hirurgija Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel hirurgije Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel torakalne hirurgije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel neurohirurgije SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 0. Specifi~ne lokalizacije i/ili vrste tumora. }elijski ciklus i }elijsko izumiranje kod tumora. Popravak radijacionih o{te}enja. OP]I DIO RADIJACIJSKE ONKOLOGIJE . Specijalni kolimacijski sistem. Algoritam dvodimenzionalnog (2D) izra~unavanja doze. genska terapija. Kako definisati radno optere}enje osoblja i opreme. U mnogim slu~ajevima edukacija iz ovih oblasti }e se odvijati kroz doma}e ili me|unarodne kurseve. Radiolo{ka za{tita: Generalna filozofija (ALARA). validnost. Odr`avanje stabilnosti genoma kao za{tita od tumora.5 UVOD Radijacijska onkologija (Radioterapija) je grana klini~ke medicine koja koristi jonizuju}e zra~enje za lije~enje malignih i drugih bolesti. ranoj detekciji i edukaciji stanovni{tva. Prediktivni eseji.5 0. Radioizotopi. Osobine korpuskularnog i elektromagnetnog zra~enja. Stohasti~ki i nestohasti~ki (deterministi~ki) efekti. Krivulje pre`ivljenja. Efekat oksigena. Specijalista radijacijske onkologije (radioterapije) treba da bude verziran i posjeduje znanje o: Epidemiologiji tumora. Prevenciji. – promocija zdravlja. Sistemi solidnih tumora i leukemija.

Bilijarni trakt. Kompresija ki~mene mo`dine. Finansiranje zdravstvene za{tite. Uvodni dio .Broj 17 – Strana 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Savladavanje vje{tina iz osnovnih pristupa promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju 3. RADIODIJAGNOSTIKA 2 mjeseca Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju radiografskih i radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju snimaka. Radioterapija gastrointestinalnog trakta 3 mjeseca [to se odnosi na: Ezofagus. Svaki specijalizant treba da tokom perioda specijalizacije stekne znanje i vje{tinu u sljede}im navedenim oblastima: Radioterapija glave i vrata 4 mjeseca [to se odnosi na: Larings. Savladavanje vje{tina planiranja i evaluacije zdravstvenih programa 3. Radioterapija genitourinarnog trakta 3 mjeseca [to obuhvata: Prostatu.6. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za socijalnu medicinu. Leukemije. Teorijske osnove socijalne medicine Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 8 22 Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 3 Palijacija 2 mjeseca [to obuhvata: Ko{tane metastaze. PATOLOGIJA I MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju patohistolo{kih.1. ONKOLO[KA HIRURGIJA 4 mjeseca Onkolo{ka hirurgija u Otorinolaringologiji trajanje 2 sedmice Glandularna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ginekolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Grudna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Abdominalna onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Urolo{ka onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Ko{tana onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Neuro onkolo{ka hirurgija trajanje 2 sedmice Tokom ovog dijela sta`a specijalizant treba da stekne uvid o osnovnim dijagnosti~kim i terapijskim procedurama iz svake od navedenih oblasti. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama hemoterapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Posebno je va`no upoznati se sa inikaciijama. NUKLEARNA MEDICINA 1 mjesec Za vrijeme ovog dijela sta`a specijalizant treba prisustvovati izvo|enju dijagnosti~kih i terapijskih radioskopskih procedura i interpretaciji i o~itavanju nalaza. 7. Anus. organizovanje.2. Radioterapija plu}a i medijastinuma 2 mjeseca [to obuhvata: Nemikrocelularni karcinom. Orofarings. Timomi i/ili medijastinalni tumori. komuniciranje. Jetra i pancreas. citolo{kih dijagnosti~kih procedura. Savladavanje vje{tina iz socijalne medicine 3. Specijalizant treba da stekne bitna znanja o rendgen anatomiji i radiolo{kim karakteristikama normalnih struktura i patolo{kih promjena. Uretra.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST 2. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Savladavanje vje{tina menad`menta i zdravstvene ekonomike (strate{ko planiranje. Total body iradijacija. Total skin iradijacija. Tanko crijevo. Penis. Pljuva~ne `lijezde i [titnu `lijezdu. Krvarenje.3. Testis/seminom. imunohistolo{kih. kvaliteta `ivota i faktora koji ih odre|uju 3. Bubreg. Multipli mielom ili/i plazmocitom. Vulvu. Radioterapija kosti i mekih tkiva Radioterapija ko`e Radioterapija dojke 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca Ginekolo{ka radioterapija 5 mjeseci [to obuhvata: Cerviks. Radioterapija pedijatrijskih tumora Benigne bolesti HEMOTERAPIJA SOLIDNIH TUMORA HEMATOONKOLOGIJA 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci 1 mjesec PEDIJATRIJSKA ONKOLOGIJA 1 mjesec Za vrijeme trajanja navedena tri dijela specijalisti~kog sta`a specijalizant se mora upoznati sa indikacijama i kontraindikacijama za hemoterapiju. akutnim i kasnim sporednim komplikacijama kombinovane terapije i na~inima njihovog preveniranja i lije~enja. Mikrocelularni karcinom. flow citometrija upoznavanje sa metodama i tehnikama i zna~aju za klini~ki rad. @eludac. Savladavanje vje{tina procjene zdravstvenih potreba i organizovanja zdravstvene za{tite prema nivoima i za posebne populacione grupe 3. 4. Nazofarings.5. Radioterapija limfoma i leukemija 2 mjeseca [to obuhvata: Morbus Hodgkin. Organizacija zdravstvene za{tite: zdravstvene ustanove 3. Mo`dane metastaze. Epidemiologija i hroni~ne masovne Zavod za javno nezarazne bolesti zdravstvo kantona 4. Savladavanje vje{tina iz procjene zdravlja. hemoterapijskim protokolima. 2011. Mezoteliom. Hipofarings.3.2. vo|enje. Sindrom gornje {uplje vene. Savladavanje vje{tina procjene i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite i procjene zdravstvene tehnologije 2 Dom zdravlja Bolnica Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 1 1 3 3 5 Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Zavod za javno zdravstvo kantona 2 2 5 2 2 4. Opstrukcije. SOCIJALNA MEDICINA. Ureter. Ovarij i falopijeve tube. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A 1. Metode pla}anja. Vaginu. Testis/neseminomski tumori. Kolon/ rectum. Endometrijum. PCA. 4. Radioterapija centralnog nervnog sistema i oftalmolo{kih tumora Radioterapija tumora nepoznatog primarnog porijekla 3 mjeseca 1 mjesec upoznavanje sa metodama i tehnikama lije~enja malignih tumora pomu}u otvorenih izvora zra~enja. Ugovaranje zdravstvene za{tite 3. Usnu {upljinu.3. Posebno mjesto zauzima 3. Mokra}ni mjehur.1. upravljanje resursima) 3. Posebno mjesto zauzima upoznavanje sa metodama i tehnikama digitalnih tehnika u radiodijagnostici i interpretiranju njihovih snimaka. Posebno mjesto zauzimaju metode molekularne dijagnostike tumora: FISH. kontraindikacijama i protokolima kombinovane hemo-radioterapije.4. Non-Hodgkin limfomi. Potrebno je da na svakoj klinici prisustvuje na najmanje dva onkolo{ka operativna zahvata. Higijena/zdravstvena ekologija Zavod za javno zdravstvo kantona .7.

reumatizam.crijevnih zaraza. obezbje|enje kvaliteta u zdravstvenoj za{titi. metode i tehnike zdravstveno-vaspitnog rada. zdravstveno zakonodavstvo. komunalna higijena. klasifikacioni sistemi. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. funkcionalne karakteristike sistema. 3. karakteristike ishrane i uhranjenosti. zdravstveno vaspitanje . organizacione strukture. karakteristike zarazne bolesti . itd. ekologija rada. kardiovaskularne bolesti. potrebe i njihovo mjerenje. ishrana. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. procjena zdravstvene tehnologije. 5. 6. sistem primarne zdravstvene za{tite. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. faktori rizika. razvoj zdravstvene za{tite. tehnologije planiranja. pokazatelji finansiranja sistema zdravstvene za{tite – Procjena kvaliteta rada za dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova sa aspekta analize pru`enih usluga. vi{estruka linearna regresija i korelacija. Bolnica 1 mjesec. masovna nezarazna oboljenja. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. analiti~ki i eksperimentalni. efikasnost. odnosno specijalnosti: 1. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. 7. najva`nije tehnike istra`ivanja. kontrolni mehanizmi. ustanova za pred{kolski uzrast. EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. pravilnici i uputstva. ostali nivoi zdravstvene za{tite. higijena sela i privremenih naselja. – promocija zdravlja. – timski rad. zdravstveni informacioni sistem. deskriptivni. klasifikacioni sistemi. PROMOCIJA ZDRAVLJA . higijena naselja i urbanizam.multidisciplinarni pristup. izvori podataka i njihova vrijednost. Dom zdravlja 1 mjesec. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. zadovoljstva davaoca i korisnika zdravstvenih usluga – Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene za{tite u odabranoj zdravstvenoj ustanovi putem ankete – Izvo|enje SWOT analize za upravljanje zdravstvenom ustanovom – Izrada strate{kog i operativnog plana zdravstvene ustanove SUDSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 4 godine /48 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za sudsku medicinu U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci . razlike u odnosu na druge sektore. Medicinska statistika i informatika UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zavod za statistiku Federacije BiH 1 36 Broj 17 – Strana 101 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. oblici pona{anja i njihovo formiranje. zdravstvena potro{nja. – komunikacijske vje{tine. sanitacija sredine. {kolska sredina. analiza vremenskih serija. izrada plana. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. modeli za predvi|anje. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti.drvo odlu~ivanja. cilj i predmet mjerenja. HIGIJENA: ekologija. – etika i propisi. – Priprema. Zavod za zdravstveno osiguranje 2 mjeseca i Zavod za statistiku 1 mjesec iz sljede}ih oblasti. mjerenje zdravstvenog stanja. 8. njihova primjena i evaluacija. – upravljanja sistemom.ZDRAVSTVENO VASPITANJE: pona{anje. mentalna oboljenja. zdravstveno vaspitni programi. unapre|enje zdravlja djece i omladine. deetatizacija i decentralizacija. 2. nau~nostru~na literatura. baze podataka. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. 4. osnovne klasifikacije. dom zdravlja. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. STATISTIKA: biostatistika.) – Zdravstveno-odgojni intervjui – Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje izabranog zdravstvenog programa – Kori{tenje postoje}ih doma}ih i me|unarodnih baza podataka o zdravlju (Health for All. rak.) – Plan rada slu`be unutar zdravstvene ustanove – Menad`ment programa zdravstvene preventivne intervencije – Op}a evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Ekonomska evaluacija programa izabranog u ta~ki 9 – Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge. ili drugim grupama koje imaju rizi~ne faktore po zdravlje uklju~uju}i i pu{a~e itd. sistem odlu~ivanja. 7. metode procjene. ekonomi~nost. voda. karakteristike stanja. indikatori. nabavka opreme. atmosfera. pojam zdravstvene politike i metod djelovanja. korisnik i njegova uloga. na~ini pla}anja davaoca usluga u zdravstvu. organizacija djelatnosti. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. kontrola kvaliteta. kontrola zdravstvene potro{nje. deskriptivna statistika. planiranje i ispitivanje ishrane. determinante zahtijeva. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. Euro Stat itd) – Kontrola kvaliteta rutinski prikupljenih podataka u zdravstveno statisti~kom sistemu – Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu. zdravstveno stanje stanovni{tvo. zakoni. analize sistema. kori{}enje zdravstvene za{tite. pojam zdravlja i njegove za{tite. Teorijska i prakti~na nastava na medicinskom fakultetu (Institut za socijalnu medicinu) (9 mjeseci) i prakti~ni stru~ni rad u zdravstvenim ustanovama (27 mjeseci. pisanje stru~ne publikacije. 2011. RUKOVO\ENJE. finansiranje zdravstvene za{tite. Spisak procedura koje specijalizant treba da uradi: – Me|unarodno pore|enje zdravstvenog stanja stanovni{tva – Procjena zdravstvenog stanja stanovni{tva kantona/ entiteta i dr`ave uz nove podatke – Procjena zdravstvenog stanja op}ina/grada uz nove podatke – Upotreba upitnika kao instrumenta za prikupljanje podataka – Standardizacija op}e stope mortaliteta – Analiza vremenske serije (trenda) za izabrane indikatore – Plan rada zdravstvene ustanove (bolnica.3.^etvrtak. zakonski propisi i sanitarna kontrola. primarna zdravstvena za{tita. buka. multivarijantna statistika linearna regresija i korelacija. analiza odlu~ivanja . od ~ega: Zavod za javno zdravstvo kantona 22 mjeseca. evidencija i dokumentacija. bolni~ki sistem. 4. zna~aj tehnologije za zdravstvo. organizovanje i odr`avanje predavanja za djecu do 14 godina (zdravstveni odgoj) – Rad u maloj grupi (sa gojaznima.

TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca – Upoznavanje sa op}im uvjetima trovanja. prvenstveno mehani~kim ozljedama i mehani~kom asfiksijom. toksi~nih metala. koji su potrebni za daljnje usavr{avanje u sudskomedicinskoj struci.Bolni~ki odjel interno interne medicine Hematologija . U toku 2 mjeseca predvi|a se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istra`ne postupke. na~in utvr|ivanja trovanja. psihi~ke ozljede. fizikalne ozljede. sudbinom otrova u tijelu. Krivi~nog zakona Federacije BiH.Bolni~ki odjel dje~ije pedijatrije 3. otrovnih gljiva. – Upoznavanjem djelovanja razli~itih vrsta otrova plinovitih i lako isparivih anorganskih otrova. – upravljanja sistemom. onih smrtnih slu~ajeva koji prema krivi~nim propisima spadaju u djelokrug rada sudske medicine. SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca – Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. – etika i propisi. upoznavanje sa obavezama sudskog medicionara na uvi|ajima i rekonstrukcijama. – Oblici i na~in vje{ta~enja u krivi~nim postupcima. ~edomorstvo. odre|ivanje polo`aja osoba u vozilu prilikom prometne nesre}e. asfikti~ke ozljede. deterd`enata. ocjena te`ine tjelesnih ozljeda. baza. prisustovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tokom obdukcije: Uglji~ni monoksid. PATOLOGIJA 10 mjeseci – Samostalno vr{enje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa. organskih kiselina. – timski rad. otrovnih `ivotinja.5 mjeseci 1. na~ina pregleda osoba. identifikacijama u ratnim okolnostima. 2011. Oblici i na~in vje{ta~enja u parni~nim postupcima: vje{ta~enje naknade {tete. – Vje{ta~enje prometnih nesre}a: nalet motornih vozila na pje{aka. – promocija zdravlja. na~in vje{ta~enja alkoholiziranosti.Broj 17 – Strana 102 Op}a hirurgija Ginekologija i aku{erstvo Radiologija i radioterapija Patologija i citologija Patologija Sudska medicina SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Bolni~ki odjel 10 mjeseci patologije Institut za sudsku medicinu 24 mjeseca medicinskog fakulteta Institut za sudsku medicinu 4 mjeseca medicinskog fakulteta 4 mjeseca ^etvrtak. pesticida medikamenata. vje{ta~enje u paternitetnim parnicama. U toku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja. makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikolo{ke analize. – Identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama. Osim toga upoznavanje sa osnovnim odredbama Krivi~nog zakona BiH. jetki otrovi. organskih otapala. nitrata i nitrita. Toksikologija Godi{nji odmori Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. protupravni prekid trudno}e. upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE – [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Op}i dio Hirurgija U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 5 mjeseci Bolni~ki odjel hirurgije Anesteziologij Bolni~ki odjel a i intenzivno anesteziologije lije~enje Ginekologija i Bolni~ki odjel aku{erstvo ginekologije Neonatologija Bolni~ki odjel neonatologije Mikrobiologija Mikrobiolo{ki laboratorij bolnice Nuklearna Bolni~ki odjel medicina nuklearne medicine Hematolo{ki Bolni~ki laboratorij hematolo{ki laboratorij 5 mjeseci Hematologija . – Upoznavanje i dijagnostika razli~itih oblika nasilnog o{te}enja zdravlja: mehani~ke ozljede. ovisnost o drogama i doping. Zakon o krivi~nom postupku Federacije BiH. UVODNI DIO 5 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhva}a savladavanje obdukcijske tehnike. osnove vje{ta~enja biolo{kih tragova. – Na~in preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. 4. anorganskih kiselina. alkohola. cijanidi. krivi~na odgovornost ljekara. upoznavanje sa dijagnostikom promjena na le{u. Tokom specijalizacije provodi se orgnizirana nastava od 100 sati godi{nje. 7. – Osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uvi|aja prilikom ubistva. nutritivne ozljede. – komunikacijske vje{tine. metaloida. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. nalet motornog vozila na dvoto~ka{e. Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija Federacije BiH i dr. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Zakona o krivi~nom postupku BiH. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. silovanja. – Tanatologija i odre|ivnje vremena smrti na osnovu znakova smrti. te odje}e i obu}e.5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana TRAJANJE 15 dana 15 dana Hematologija . prometnih nesre}a. – Na~in uzimanja materijala za hemijskotoksikolo{ke analize.

Indikacije za ordiniranje krvi i njihove kontraindikacije Odabir pripravka krvi: puna krv.sredstva koja se daju i parametri koji se prate Reanimacione metode poslije operacije . Organiziranje i selekcioniranje davatelja krvi. klini~ka slika. OP]I (UVODNI) DIO 5 mjeseci Hirurgija 1 mjesec Boravak na hirurgiji bi trebao biti osmi{ljen kao presjek svih aktivnosti od indikacije za ordiniranje krvi do otpusta bolesnika ku}i. Hemoragi~ni sindrom i poreme}aj koagulacije transfuzijska terapija. Etiologija.odabir pripravka krvi DIK -parametri za dijagnozu i pra}enje. mikrobiolo{ki. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 4. Postoperabilni tok bolesnika sve do otpusta ku}i. Testovi koji se primjenjuju u ispitivanju davatelja krvi – genetika krvnih grupa – serologija krvnih grupa Proizvodnja krvnih komponenata: karakteristike krvnih komponenata. biokemisjko laboratorijsko ispitivanje – Testovi u dijagnozi autoimunih bolesti – Imunohematolo{ko ispitivanje trudnica. indikacije za primjenu i nuspojave Dokumentacija – Frakcioniranje plazme – Primjena krvi i krvnih komponenti (Izbor) – Afereza – Eksangvinotransfuzija – Posttransfuzijske reakcije i nus-pojave transfuzijskog lije~enja – Imunohematolo{ko. klini~ka slika i terapija . terapija Naj~e{}a patologija na tom Odjelu i na~in rje{avanja Pra}enje trudnica . transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Op}a i specijalna transfuzijska medicina HLA laboratorija (PCR) Laboratorij za hemostazu Godi{nji odmori SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 103 22 mjeseca 17 mjeseci 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ratna hirurgija Ginekologija/Porodiljstvo 1 mjesec Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje svih pripravaka iz krvi Krvarenja: etiologija.transfuzijski testovi u dijagnozi. Transfuzijska medicina u . novoro|en~adi i prevencija HBN – (M. trombociti. dijagnostika i terapija kod oboljenja mati~nih stanica (eritrocita. leukocita.indikacije za ordiniranje pojedinih pripravaka iz krvi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Ordiniranje parenteralne prehrane Ordiniranje korigentnih rastvora soli i korekcija acidobaznog statusa. svje`e smrznuta plazma. na~in uzimanja krvi i nuspojave.5 mjesec Pra}enje bolesnika od ulaska do izlaska sa odjela.biohemijska i hematolo{ka Brojanje }elija na broja~u i ru~no (mikroskopski) Odre|ivanje hemoglobina i komplementa Hemostaza: Testovi koagulacije i njihovo zna~enje HEMATOLOGIJA 5 mjeseci Interna: hematologija u trajanju od 3.odabir krvi i krvne grupe ABO i Rh sistema Mikrobiologija 15 dana Kontrola sterilnosti krvi Metode testiranja na infektivne bolesti zna~ajne u transfuziji . vrste. Autoimune bolesti. imunoglobulini. – upravljanja sistemom. propisi.mogu}e senzibilizacije Neonatologija 15 dana Indikacije i kontraindikacije za ordiniranje pune krvi i pripravaka iz krvi Hemoliti~ka bolest novoro|en~eta Eksangvinotransfuzija . klini~ka slika i terapija septi~nog {oka . trombocita) .sredstva koja se daju i parametri koji se prate Pra}enje svih parametara koji su neophodni za oporavaka u JIL-u. – komunikacijske vje{tine. TRANSFUZIJSKA MEDICINA Op}a transfuzijska medicina Tokom rada u Zavodu za transfuzijsku medicinu.zna~aj transfuzijske medicine u terapiji ovih bolesnika. Odabir davatelja za homologne i autologne davatelje.5 mjeseci Pedijatrija: hematologija u trajanju od 1. na~in ~uvanja. na~in zaustavljanja cirkulatornog {oka i hipovolemijskog {oka. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant mora ovladati znanjem i vje{tinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi. laboratorijskom imunohematolo{kom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lije~enju bolesnika. Anestezija i reanimacija (Odjel anestezije) 1 mjesec Reanimacione metode prije operacije . 7. smrzlina itd.krvlju prenosive bolesti PCR Nuklearna medicina 15 dana Odre|ivanje volumena krvi Markiranje eritrocita i drugih stanica Hematolo{ki laboratorij 15 dana Kontrola pripravka krvi.^etvrtak. crushsindroma. albumini. krioprecipitat. rok upotrebe. opeklina. 2011. Etiologija.transplantacija mati~nih stanica i ko{tane sr`i. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – promocija zdravlja. – etika i propisi. Transfuzijska medicina Zavod za transfuzijsku medicinu. upute (farmakopeja) – Dobra prera|iva~ka praksa – Sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lije~enjem – Organizacija transfuzijske slu`be – Kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi Specijalizant mora ovladati izvo|enjem sljede}ih vje{tina – rutinsko odre|ivanje eritrocitnih krvnih grupa tokom boravaka u transfuzijskim ustanovama . Na~in njihove upotrebe i brzina aplikacije za svakoga. haemoliticus neonatorum) – Informatika – Zakoni. – timski rad. Krvarenja: etiologija.

sistema komplementa – stani~ni testovi imunosti. 7. 2011. plazme i du`ina `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – odre|ivanje klasa i subklasa imuniglobulina. transfuzijskom centru ili odsjeku za transfuziju specijalizant treba ovladati vje{tinama iz sljede}ih podru~ja: – Imunogenetika i ispitivanje u forenzi~koj medicini – preoperativna i operativna autologna transfuzija – procjena djelotvornosti transfuzijskog lije~enja – imuno-modulatori i njihova primjena u klinici – markiranje stanica i proteina radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. ko{tane sr`i – hematolo{ko-onkolo{ki bolesnici – neonatologija i pedijatrija – trudnice i prevencija HBN – hirur{ki bolesnici – organizacija transfuzije unutar bolnice Klini~ki laboratoriji (HLA laboratorij i laboratorij za hemostazu) 5 mjeseci Specijalizant tokom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini.Broj 17 – Strana 104 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ispitivanje hemostaze. – markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odre|ivanje volumena krvi. URGENTNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: Trajanje specijalizacije: PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Urgentna medicina ^etvrtak. te u hematolo{kom. APTV. kemotaksa. plazme i du`ine `ivota stanica i proteina u cirkulaciji – diferencijalna krvna slika – ko{tana sr` – specifi~na i nespecifi~na obrana – proteini plazme – kvalitativni i kvantitativni testovi za odre|ivanje imunoglobulina – sistem komplementa – odre|ivanje klasa i subklasa imunoglobulina – stani~ni testovi imunosti – kemotaksija – limfokini – histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija – prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klini~ki aspekti) – testovi kojima se otkrivaju uzro~nici koji se mogu prenositi transfuzijskim lije~enjem OSNOVNA 4 godine /48 mjeseci/ MJESTO U@A OBLAST OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec 15 mjeseci vanbolni~ka Slu`ba hitne pomo}i doma zdravlja Bolni~ku odjel urgentne medicine 8 mjeseci Kardiologija Alergologija Hematologija Bolni~ki odjel kardiologije Bolni~ki odjel 3 mjeseca 15 dana 15 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 9 mjeseci Abdominalna hirurgija 3 mjeseca 2 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 6 mjeseci bolni~ka 9 mjeseci Interna medicina Bolni~ki odjel hematologije Nefrologija Bolni~ki odjel nefrologije Pulmologija Bolni~ki odjel pulmologije GastroenteroBolni~ki odjel logija gastroenterologije Endokrinologija Bolni~ki odjel endokrinologije Hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urologija Bolni~ki odjel urologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Toksikologija Bolni~ki odjel toksikologije Pedijatrija Bolni~ki odjel pedijatrije Reanimacija Bolni~ki odjel anestezije i reanimacije Ginekologija Bolni~ki odjel i aku{erstvo ginekologije Neuropsihijat Bolni~ki odjel rija neurologije i psihijatrije Bolni~ki Dijagnostika kod urgentnih laboratorij stanja Infektologija Bolni~ki odjel infektologije Otorinolaring Bolni~ki odjel ologija ORL Oftalmologija Bolni~ki odjel oftalmologije Institut za Sudska sudsku medicinu medicina medicinskog fakulteta 20 dana 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 10 dana . TV i fibrinoliza) – eksangvinotransfuzija. 4. Specijalna transfuzijska medicina U Zavodu za transfuzijsku medicinu. limfokini – histokompatibilnost i transplantacijska imunologija – oboljenja i testovi za krvlju prenosive bolesti – ispitivanje hemostaze – hemoragi~ni {ok – poreme}aj hemostaze – hemoglobinopatije – anemije – autoimune bolesti – bubre`ni bolesnici – transplantacija organa. imunolo{kom i mikrobiolo{kom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. rutinsko izvo|enje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama – odre|ivanje eritrocitnih antigena (fenotip) – odre|ivanje karakteristika alo i autoantitijela – odre|ivanje specifi~nosti alo i autoantitijela – elucija i adsorpcija antitijela – laboratorijsko ispitivanje AIHA – ispitivanje kvalitete dijagnosti~kih seruma – ispitivanje kvalitete krvnih komponenata – izvo|enje afereza dobrovoljnih davaoca krvi i bolesnika – izvo|enje mikrobiolo{kih testova – odre|ivanje trombocitnih antitijela i antigena – odre|ivanje leukocitnih antitijela i antigena – rutinski testovi zgru{avanja (PV.

biljkama – opisati klini~ku sliku i po~etnu terapiju kod ugriza otrovnih `ivotinja – procijeniti indikacije. – komunikacijske vje{tine. kontraindikacije i komplikacije tromboliti~ke terapije AIM – pokazati poznavanje preporuka Europskog vije}a za reanimatologiju za lije~enje aritmija – poznavati vje{tinu defibrilacije – poznavati vje{tinu sinkronizirane kardioverzije – poznavati vje{tinu vanjske elektrostimulacije srca – poznavati vje{tinu transvenozne elektrostimulacije srca – opisati klini~ku sliku. irigaciju crijeva. salicilatima. stavove drugih kolega. patofiziologiju i lije~enje akutnog kongestivnog zatajivanja srca – razlikovati kongestivnu. etiologiju. opioidima. informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove porodice. nuspojave. primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i u`e specijalizacije – znati i primjenjivati principe medicine zasnovane na dokazima – poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu prema va`e}im propisima – biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. dijagnostike i stabilizacije kriti~no oboljelog – razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza – pokazati poznavanje osnova EKG-a – opisati patofiziologiju. izlo`iti po~etno lije~enje i rje{avanje bolesti perikarda – opisati klini~ku sliku kardiogenog {oka i izlo`iti njegovo lije~enje – opisati etiologiju i klini~ku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno po~etno rje{avanje – razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lije~enje – opisati patofiziologiju. terapijske {irine i doziranje ~esto kori{tenih lijekova – opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima – pokazati sposobnost prepoznavanja klini~kih sindroma otrovanja – poznavati principe lije~enja kod otrovanja barbituratima. – etika i propisi.^etvrtak. te drugih stru~njaka – kroz neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada – usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja – imati razvijenu vje{tinu preno{enja znanja – razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci – sudjelovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja – biti sposoban doprinijeti stvaranju. beta blokatorima. raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima – razumjeti i kriti~ki koristiti dostupna sredstva zdravstvene za{tite vode}i se interesima svojih pacijenata i zajednice – biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovaraju}e mjere usmjerene o~uvanju i unapre|enju zdravlja te prevenciji bolesti – promovisati zdravlje i zdrave stilove `ivota svojih pacijenata. zajednice i cjelokupne populacije Posebne kompetencije Klini~ka farmakologija urgentnih stanja – izlo`iti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima – pokazati poznavanje interakcija lijekova. te aktivno sara|ivati s javnozdravstvenim slu`bama i ostalim tijelima uklju~enim u sistem zdravstva – poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno u~estvovati u upravljanju aktivnostima procjene potreba. alkoholom. kolegama i ostalim stru~njacima . doze i nuspojave dostupnih antidota – poznavati laboratorijske dijagnosti~ke metode otrovanja – poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eludca. plinovima. korozivima. antidepresivima. paracetamolom. inhibitorima MAO. njegovoj porodici. planiranja mjera unapre|enja i pove}anja efikasnosti te razvoja i unapre|enja sistema kvaliteta zdravstvene za{tite – poznavati regulativu iz podru~ja zdravstva. Zavr{etkom specijalizacije specijalizant urgentne medicine mora ste}i sljede}e kompetencije Op}e kompetencije: – poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije – posjedovati profesionalnost. kontraindikacije. humanost i eti~nost uz obavezu o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta – poznavati vje{tinu opho|enja s pacijentima. narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 105 UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. posebno iz podru~ja za{tite prava pacijenata – poznavati tok. benzodijazepinima. diferencijalnu dijagnozu i po~etnu terapiju akutnog koronarnog sindroma – nabrojiti indikacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dekontaminaciju ko`e i oka. blokatorima kalcijevih kanala. odnosno efikasno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika – procijeniti potrebu uklju~ivanja drugih stru~njaka u proces pru`anja zdravstvene za{tite – biti upoznat s va`no{}u saradnje. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. cijanidima.komunikacijske vje{tine – biti sposoban razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno). 2011. hipertrofi~nu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lije~enje svake od njih – definirati miokarditis. – timski rad. klini~ku sliku i hitno lije~enje bolesti perifernih arterija i vena . probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke o pacijentu. primjenu aktivnog ugljena – pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj na~in – poznavati mogu}nost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje ~estih otrovanja Interna medicina – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti – razviti sposobnost brze procjene. antikolinergicima. dijagnostiku. opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa – opisati klini~ku sliku bolesti perikarda. 7. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene za{tite – biti sposoban definisati. digoksinom. 4. gljivama.

klini~ku sliku i lije~enje op}e pothla|enosti te specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – opisati patofiziologiju. po~etne procjene i lije~enja naj~e{}ih endokrinih i metaboli~kih bolesti – opisati pristup i po~etno lije~enje pacijenata s poreme}ajima koagulacije – pokazati sposobnost pravilnog kori{tenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija – opisati klini~ku sliku. toplinskih gr~eva. klini~ku sliku i lije~enje akutnog radijacijskog sindroma O`ivljavanje – razjasniti etiologiju i patofiziologiju sr~anog zastoja – utvrditi indikacije za o`ivljavanje – pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon o`ivljavanja – razumjeti preporuke Evropskog vije}a za reanimatologiju i primijeniti vje{tine standardnih postupaka o`ivljavanja odraslih. prsnoga ko{a. stabilizaciji i osiguravanju kona~ne njege `rtava traume – utvrditi i lije~iti stanja koja ozlije|enog `ivotno ugro`avaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta – raspraviti va`nost mehanizma ozljede u procjeni i lije~enju ozljede – uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lije~enju ozlije|ene trudnice.Broj 17 – Strana 106 – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. klini~ku sliku i lije~enje dekompresijske bolesti – opisati patofiziologiju. te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika kori{tenih u lije~enju pacijenata sa mi{i}noko{tanim poreme}ajima – raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s bolom u donjem dijelu le|a – opisati dijagnostiku i lije~enje sindroma prenaprezanja – razviti vje{tine procjene i zbrinjavanja mi{i}no-ko{tanih trauma primjerene hitno-medicinskom okru`ju – pokazati poznavanje ozljeda zglobova. zdjelice. klini~ku sliku i lije~enje elektri~nog udara i udara groma – opisati patofiziologiju. razlikovati povr{nu i duboku vensku trombozu izlo`iti patofiziologiju. indikacije. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja vanjske masa`e srca kod odraslih. klini~ku sliku i lije~enje visinske bolesti – opisati patofiziologiju. indikacije. evaluaciju i stepenovanje ozljeda zglobova. patofiziologiju i lije~enje neinfektivnog povra}anja i proljeva – opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sistema – pokazati poznavanje etiologije. toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara – pokazati zbrinjavanje utopljenika – opisati patofiziologiju. kontraindikacije i nuspojave. djeteta i osoba starije `ivotne dobi – razviti vje{tine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva – opisati profilaksu i lije~enje hirur{kih infekcija – opisati klini~ku sliku. zdjelice i ekstremiteta kod traume – pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda . ki~me. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu izvo|enja umjetnog disanja kod odraslih. hematurije. ramena i lakta – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimaka prsnoga ko{a. uklju~uju}i i dobru preoperativnu procjenu – razviti struktuirani pristup procjeni. dijagnostiku. diferencijalnu dijagnozu i po~etno lije~enje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom – poznavati vje{tinu primjene lijekova pomo}u inhalatora – opisati etiologiju. `u~nog mjehura. i{~a{enjima i subluksacijama – pokazati vje{tinu izvo|enja imobilizacije i trakcije preloma i i{~a{enja – opisati vje{tinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele. indikacije. diferencijalnu dijagnozu te lije~enje akutne i hroni~ne renalne insuficijencije. njihovo lije~enje i prognozu – opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja pacijenata s prelomima ekstremiteta. gu{tera~e – pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde – pokazati vje{tinu davanja klizme – pokazati vje{tinu izvo|enja ispiranja `eluca – pokazati vje{tinu izvo|enja irigacije crijeva – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u prsnome ko{u – kriti~ki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo po~etno lije~enje – opisati klini~ku sliku. lije~enje i prognozu kod ugriza `ivotinje ili ~ovjeka – opisati na~ela lije~enja bola kod hirur{kih pacijenata – pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika – raspraviti doze. klini~ke slike i hitnog lije~enja poreme}aja vode i elektrolita – definirati etiologiju i opisati lije~enje pacijenata s poreme}ajima acidobazne ravnote`e – razlikovati klini~ke slike i lije~enje pacijenata s akutnim komplikacijama {e}erne bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike. djece i novoro|en~adi – pokazati vje{tinu sigurnog izvo|enja defibrilacije Hirurgija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s op}im hirur{kim poreme}ajima. djece i novoro|en~adi – razjasniti doze. nefrolitijaze. kontraindikacije i na~in primjene lijekova koji se koriste u o`ivljavanju odraslih i djece – interpretirati EKG tijekom o`ivljavanja odraslih i djece – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu prepoznavanja opstrukcije di{nog puta pokazati vje{tinu uspostave di{nog puta tokom o`ivljavanja odraslih. zbrinjavanju. dijagnosti~ke testove i na~in lije~enja akutne plu}ne embolije – pokazati poznavanje procjene i lije~enja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sistema – pokazati sposobnost procjene i lije~enja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre. 4.glave. kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim mi{i}no-ko{tanim traumama – raspraviti doze. ki~me i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okru`enju – pokazati vje{tinu kori{tenja Glasgow koma skale i razjasniti njen zna~aj u evaluaciji i lije~enju ozljeda glave – izlo`iti principe zbrinjavanja opekotna i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti struktuirani pristup politraumi – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje akutnog bola u trbuhu – razviti vje{tinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte – razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i hroni~nim upalama perifernih krvnih `ila – razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih `ila u hitno-medicinskom okru`ju – razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih `ila . komplikacije. trbuha. infekcija urinarnog sistema. 7. 2011. retencije urina – poznavati indikacije za hitnu dijalizu – opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata – opisati patofiziologiju. kuka. akutnog glomerulonefritisa. klini~ku sliku i lije~enje toplinske sinkope.

lupus i dermatomiozitis – razlikovati septi~ki artritis i prolazni sinovitis prema klini~koj slici. kandidijaza. njihove komplikacije i lije~enje – pokazati vje{tinu uo~avanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa – razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata – razjasniti razli~itosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lije~enja – pokazati vje{tinu vo|enja postupka o`ivljavanja kod djece – pokazati vje{tinu uspostave i kori{tenja venskog puta. reanimatologija i intenzivna medicina – pokazati sposobnost brze procjene. pitirijaza. parafimoze i balanitisa – razjasniti dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesti urogenitalnog sistema kod mu{karaca – razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubi~nog katetera – pokazati sposobnost {ivanja rana. razjasniti procjenu i lije~enje – pokazati sposobnost procjene i lije~enje djece s promijenjenim mentalnim statusom – odrediti valjanu terapiju konvulzija . etiologiju i lije~enje respiratornih poreme}aja djece – opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sistema kod djece – pokazati vje{tinu pravilnog izvo|enja i interpretiranja pregleda uha. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 107 pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja naj~e{}ih hitnih stanja u dje~joj hirurgiji – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. rezultatima dijagnosti~kih testova i lije~enju – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lije~enje djeteta s mi{i}nom slabosti uklju~uju}i poliomijelitis. uslijed ozljeda ili bolesti. 7. infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece – opisati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bola u trbuhu kod djece – pokazati poznavanje patofiziologije i klini~ke slike uobi~ajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sistema i trbu{ne {upljine u djece – opisati tehnike rje{avanja inkarcerirane ingvinalne hernije – navesti diferencijalnu dijagnozu i po~etno zbrinjavanje abdominalne mase kod djeteta – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s proljevom – procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom. neposredno ugro`en `ivot – primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve} stabiliziranih povrije|enih i otkrivanja skrivenih ozljeda – provesti trija`u povrije|enih u bolni~kim uslovima i osnove zbrinjavanja ve}eg broja povrije|enih – pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog puta – pokazati vje{tinu preparacije vene – procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije . intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slu~ajevima – opisati patofiziologiju. lije~enje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Anesteziologija. ospice. 4. pneumonije.^etvrtak. parafimoze i balanitisa – pokazati sposobnost procjene i lije~enja testikularnih poreme}aja. postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je. 2011. epilepti~ki napad i epilepti~ki status kod djece – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enja hidrocefalusa – opisati fiziologiju i poreme}aje vode i elektrolita te njihovo lije~enje kod djece – izra~unati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta – pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu – interpretirati EKG kod djece i definirati fiziolo{ke razlike od EKG-a odraslih – razjasniti uobi~ajene sr~ane aritmije kod djece. incizije i drena`e apscesa Pedijatrija – pokazati sposobnost trija`e pacijenata – pokazati vje{tinu uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda djece – pokazati poznavanje zna~aja povi{ene temperature kod djece razli~itih dobnih skupina i vje{tinu provo|enja optimalnih antipiretskih mjera – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja meningitisa.laringealna maska – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom – pokazati vje{tinu rukovanja transportnim mehani~kim ventilatorom kod djeteta – pokazati vje{tinu rje{avanja pacijenata s dijabetesom i dijabeti~kom ketoacidozom – pokazati poznavanje etiologije anemija kod djece i dijagnosti~ku procjenu – pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lije~enje `utice – prikazati diferencijalnu dijagnozu i lije~enje djeteta s poreme}ajima zgru{avanja krvi – pokazati evaluaciju i lije~enje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije kod djece – pokazati sposobnost procjene i lije~enja fimoze. sepse. dijagnozu i lije~enje – razjasniti kongenitalne cijanoti~ne i necijanoti~ne sr~ane gre{ke. bronhiolitis i pneumonija – pokazati vje{tinu uspostave i odr`avanja di{nog puta kod djeteta – izvoditi ventilaciju sa samo{ire}im balonom i maskom kod djeteta – izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod djeteta alternativnim metodama . infekciozni eritem – razjasniti nalaze i lije~enje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao {to su juvenilni artritis. pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija – pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg dijela respiratornog sistema i sumnjom na epiglotitis – pokazati vje{tinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem dijelu respiratornog sistema – razjasniti etiologiju i pokazati vje{tinu pravilnog lije~enja bolesti gornjeg i donjeg dijela respiratornog sistema: astma. endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera – razjasniti klini~ku sliku. torzije i epididimitisa – pokazati upu}enost u dijagnosticiranju i lije~enju Reyeovog sindroma – pravilno dijagnosticirati ~este enanteme u dje~joj dobi. razjasniti komplikacije. rozeola. varicele. botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom – pokazati poznavanje uobi~ajenih otrovanja u djece i njihovo lije~enje – pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika – razjasniti uzroke neonatalnog {oka i pokazati izvo|enje o`ivljavanja kod novoro|en~eta. skabijes.febrilnih i afebrilnih – dijagnosticirati i lije~iti febrilne konvulzije. nosa i grla pokazati vje{tinu pravilnog mjerenja vr{nog protoka u ekspiriju. dijagnosti~ke postupke i lije~enje – utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem.

klini~ke slike i lije~enja dekompresijske bolesti Hitna radiolo{ka i UZV dijagnostika – pokazati vje{tinu interpretacije RTG snimke. na~ine ventilacije. kostiju i nativnog abdomena – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog UZV abdomena . sedaciju i mi{i}nu relaksaciju pacijenata na mehani~koj ventilaciji. inverziju uterusa.FAST – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitne ehokardiografije pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije venskog Dopplera – pokazati vje{tinu interpretacije CT-a mozga. pra}enje arterijskog tlaka.mozga. mrtvoro|en~e – razjasniti dijagnostiku i lije~enje postpartalnih komplikacija. prolaps pupkovine. ki~me Ginekologija i opstetricija – pokazati direktno izvo|enje kompletnog ginekolo{kog pregleda – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom – razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lije~enje bolesnica s bolom u zdjelici – razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja kod `ena i trudnica – razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lije~enje bolesnica s dismenorejom – procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama apsces Bartolinijeve `lijezde. 4. kondoma. rupturu plodovih ovojnica prije termina. distociju. diferencijalnu dijagnozu. dijafragme. salpingitis i tuboovarijalni apsces – opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksi~kog {oka – opisati relativnu efikasnost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda uklju~uju}i postkoitalno tu{iranje. prsnog ko{a.radijalna i femoralna arterija – primijeniti lije~enje kisikom – opisati indikacije. unutarnja jugularna vena. opekotina. – svladati uzimanje kratke i kompletne neurolo{ke povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razli~itim stupnjevima poreme}aja svijesti uklju~uju}i i ozlje|enike . oralne kontraceptive.`u~ni mjehur.pra}enje adekvatnosti oksigenacije. klini~ku sliku i lije~enje torzije ovarija – razjasniti lije~enje ozljeda tijekom trudno}e – razjasniti indikacije za provo|enje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvo|enja – voditi nekomplicirani porod na termin – pokazati vje{tinu epiziotomije – pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povra}anja u trudno}i – razjasniti dijagnostiku i lije~enje kompliciranih poroda. po~etno namje{tanje parametara mehani~kog ventilatora. hemodinamski monitoring – pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature – pokazati izvo|enje arterijske kateterizacije . intrauterini ulo`ak – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja izvanmaterni~ne trudno}e – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje placente previje – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje abrupcije placente – razjasniti klini~ku sliku i lije~enje preeklampsije i eklampsije – razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih – ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoro|en~eta APGAR testom i razmotriti zna~enje razli~itih vrijednosti – procijeniti i lije~iti `rtve seksualnog nasilja. pra}enje mehanike disanja – pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije . abdomena. patofiziologiju. rupturu uterusa – opisati tehnike dovr{enja kompliciranih poroda.Broj 17 – Strana 108 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. vi{eplodni porod. 2011. femoralna vena – pokazati vje{tinu uspostave intraosalnog puta u odraslih – opisati indikacije. bubrezi – pokazati vje{tinu izvo|enja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume . kostiju lica – pokazati vje{tinu interpretacije MR-a . znakove. povreda glave i ki~me – pokazati vje{tinu ventilacije odraslih sa samo{ire}im balonom i maskom – pokazati vje{tinu orotrahealne intubacije odraslih – pokazati vje{tinu nazotrahealne intubacije odraslih – pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomiju – primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim pritiskom – primijeniti brzu indukciju u slijedu – pokazati vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom i postavljanje drena – primijeniti nadzor di{nog sistema te interpretirati nalaz kapnografi je i pulsne oksimetrije – primijeniti kateterizaciju mokra}nog mjehura Foleyevim kateterom – opisati patofiziologiju i lije~enje akutnog i hroni~nog bola – poznavati na~ela provodne anestezije – poznavati na~ela lokalne anestezije i tehnike nadziranja bola – pokazati poznavanje klini~ke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje specifi~nosti o`ivljavanja pothla|enog pacijenta – pokazati poznavanje klini~ku slike. prikupiti dokaze i pru`iti primjerenu potporu kao i sprije~iti trudno}u – razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija – razjasniti patofiziologiju. kontraindikacije i doze iv. neuobi~ajene prezentacije. vratne.monitoring EKG-a. endometritis i mastitis. pra}enje SV pritiska. zaostali dijelovi. klini~ku sliku i lije~enje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okru`ju – primijeniti aparat za sukciju – pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije – pokazati poznavanje alternativnih metoda odr`avanja di{noga puta – pokazati sposobnost nadzora di{ne funkcije . metoda nadzora i lije~enja pacijenta s toplinskim udarom – pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja pacijenata nakon elektri~nog udara/udara groma pokazati poznavanje uzroka. monitoring mehani~ke ventilacije te mehani~ku ventilaciju u posebnim uslovima – primijeniti mehani~ku ventilaciju – pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lije~enja {oka. aorta. pra}enje adekvatnosti ventilacije. prsnog ko{a. hormonalne injekcije. torakalne i lumbalne ki~me. fetalni distres. sedativa i mi{i}nih relaksansa. hidroelektrolitskih poreme}aja. poreme}aja acidobazne ravnote`e. analgetika. koitus interuptus. uklju~uju}i i brzu indukciju u slijedu – opisati uzroke. distociju. prijevremeni porod. puerperalna sepsa – razjasniti Rh inkompatibilnosti – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta `rtve seksualnog zlostavljanja – razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vje{tinu izvo|enja kompletnog ginekolo{kog pregleda u djece razli~ite dobi Neurologija – pokazati vje{tinu procjene neurolo{kog statusa – pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neurolo{kih oboljenja. 7. pokazati vje{tinu uspostave centralnog venskog puta vena subklavija.

subduralni i epiduralni hematom. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama di{nih putova kod odraslih i djece – navesti indikacije. glavoboljama. postavljanje oro. klini~ku sliku.mo`dani udar. lumbalni – pokazati vje{tinu prepoznavanja i rje{avanja kompresije le|ne mo`dine uslijed netraumatskih uzroka – nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvo|enja – pokazati vje{tinu u izvo|enju lumbalne punkcije i pregledu likvora Infektologija – pokazati poznavanja mjera osobne za{tite od infektivnih bolesti – pokazati poznavanje klini~ke slike i lije~enja bakterijskih infekcija – navesti klini~ku sliku i lije~enje pacijenata s virusnim infekcijama – pokazati poznavanje tijeka. epilepsijom. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – – – – – Broj 17 – Strana 109 pokazati poznavanje znakova pogor{anja komatoznog pacijenta – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja cerebrovaskularnih poreme}aja .^etvrtak. kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sistema kod odraslih i djece – opisati etiologiju. indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliti~ke terapije u lije~enju cerebrovaskularnih ishemijskih poreme}aja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja pacijenta s poreme}ajima kranijalnih `ivaca. patofiziologiju i lije~enje infekcioznih proljeva – pokazati poznavanje po~etnog lije~enja pacijenata s mogu}om sepsom – izlo`iti karakteristike sepse u razli~itim dobnim skupinama – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje toksi~kog {ok sindroma – opisati dijagnosti~ke kriterije i lije~enje infektivnog endokarditisa – izlo`iti klini~ku sliku i lije~enje otrovanja gljivama. njihove doze i indikacije – izra~unati doze lijekova za parenteralnu primjenu – primijeniti primarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlije|ene osobe u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje akutne boli u trbuhu procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promjena pona{anja i ekscitacije procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje boli u le|ima procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu opisati uzroke. vektora i lije~enja naj~e{}ih protozoarnih bolesti – navesti indikacije. ritmove sr~anog zastoja i opisati otklonjive uzroke sr~anog zastoja i njihovo lije~enje opisati sr~ani zastoj u posebnim uslovima pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja odraslih i djece prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu osnovnih i naprednih postupaka o`ivljavanja novoro|en~adi prema va`e}im smjernicama Europskog vije}a za reanimatologiju na terenu pokazati vje{tinu premje{tanja pacijenta na prikladno mjesto za o`ivljavanje pokazati vje{tinu o`ivljavanja tokom vo`nje interpretirati EKG nalaz primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju primijeniti sigurnu defibrilaciju s manuelnim defibrilatorom primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u prsnom ko{u procijeniti mogu}e uzroke pla~a djeteta utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje proljeva utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje ote`anog disanja primijeniti primjereno lije~enje kisikom izra~unati potrebne koli~ine kisika za du`i transport interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije pokazati postupak zbrinjavanja djelomi~ne i potpune opstrucije disajnoga puta stranim tijelom pokazati vje{tinu otvaranja i odr`avanja prohodnosti disajnoga puta . kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama S@S-a kod odraslih i djece – navesti indikacije.cervikalni. 4. neuromuskularnim poreme}ajima. perifernim neuropatijama – opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze. TIA. biljnim i `ivotinjskim otrovima Vanbolni~ka hitna medicina – razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu – definirati opremu. vertebrobazilarni sindrom – odrediti doze.i nazo-faringealnog tubusa primijeniti aparat za sukciju pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom kod odraslih i djece pokazati vje{tinu ventilacije sa samo{ire}im balonom i maskom novoro|en~adi pokazati vje{tine endotrahealne intubacije na terenu pokazati vje{tinu postavljanja laringealne maske kod odraslih i djece primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu primijeniti transportnu mehani~ku ventilaciju primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom pokazati vje{tinu kori{tenje seta za konikotomiju primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa upotrijebiti vje{tinu punkcije prsnoga ko{a iglom pokazati vje{tinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga ko{a procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje temperature nepoznatog uzroka procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje glavobolja kod odraslih i djece izlo`iti mogu}e uzroke `utice utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje bola u rukama i nogama utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje pacijenta s palpitacijom procijeniti mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje konvulzija kod odraslih i djece .manuelne metode. indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su kori{teni u lije~enju svake od glavobolja – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja epilepti~kih napada i epilepti~kog statusa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja centralno uzrokovanih vrtoglavica – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja miasteni~ke krize – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja poliradikularnih neuritisa – pokazati vje{tinu prepoznavanja i lije~enja ostalih bolnih sindroma . subarahnoidalni. vozila i ~lanove tima HMP u vanbolni~kim uslovima – navesti mjere za{tite od infektivnih bolesti – pokazati na~in kori{tenje za{titne opreme – poznavati lijekove u torbi lije~nika hitne medicine na terenu. 7. 2011.

mastoiditis. simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa – nazna~iti o~ne manifestacije sistemskih bolesti – utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste – pokazati vje{tinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija – pokazati vje{tinu pravilnog uzimanja historije bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave. simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta – navesti znakove. klini~ku sliku i lije~enje stanja uzrokovana okoli{em u vanbolni~kim uslovima poreme}aji uzrokovani povi{enom temperaturom okoli{a. stomatitis i gingivitis – pokazati vje{tinu zaustavljanja prednje i stra`nje epistakse i postavljanje nosnog tampona – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja poreme}aja bubnji}a i perforacije srednjeg uha – pokazati vje{tinu incizije i drena`e orofaringealnog apscesa – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja prijeloma.uklju~uje novoro|en~ad i djecu pokazati transportne polo`aje pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlije|ene osobe tokom transporta voditi primjerenu dokumentaciju u~estvovati u planiranju i postupanju kod velikih nesre}a i katastrofa. `drijela. komunikacija s bolni~kim hitnim prijemom. komunikacija unutar i izme|u timova. uklju~uje i hemijske akcidente navesti na~ela za{tite i lije~enja naj~e{}ih bojnih otrova poznavati metode dekontaminacije primijeniti trija`u kod velikih nesre}a i katastrofa u vanbolni~kim uslovima primijeniti komunikacijske vje{tine u vanbolni~kim uslovima .uklju~uje novoro|en~ad i djecu organizirati transport bolesnih i ozlije|enih kopnom. majke i posteljice opisati uzroke. vrata i grkljana – pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja infekcija glave i vrata uklju~uju}i rinitis. labirintitis. akutni radijacijski sindrom opisati klini~ku sliku i po~etno lije~enje naj~e{}ih otrovanja na terenu pokazati tehnike izvla~enja iz vozila primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvla~enje iz vozila pokazati vje{tinu skidanje kacige pokazati vje{tinu imobilizacije vratne ki~me rukom. indirektne laringoskopije – pokazati poznavanje indikacija. 4. komunikacija s ostalim hitnim slu`bama. utapanje. upu}ivanje na intervenciju u~estvovati u timskom radu izlo`iti na~ine prevencije stresa definisati zna~aj telemedicine u terenskim uslovima rada – utvrditi zakonsku odgovornost lije~nika hitne medicine Oftalmologija – pokazati vje{tinu uzimanja povijesti bolesti – pokazati razumijevanje normalne anatomije oka – pokazati vje{tinu osnovnog pregleda oka – prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na o~noj pozadini – pokazati poznavanje doza. uha. kontraindikacija i komplikacija tehnika hirur{kog otvaranja di{nog puta – pokazati vje{tinu izvo|enja konikotomije – pokazati vje{tinu odr`avanja di{nog puta kod pacijenata s velikim traumama lica – pokazati poznavanje rijetkih. zrakom i vodenim putom . op}e pothla|ivanje. – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – pokazati sposobnost prepoznavanja i po~etnog lije~enja {oka kod odraslih i djece na terenu pokazati vje{tinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta kod odraslih i djece pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tokom transporta procijeniti gubitak volumena i zapo~eti primjerenu nadoknadu u vanbolni~kim uslovima procijeniti mogu}e uzroke ko`nih manifestacije kod odraslih i djece utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje sinkope rje{avati urinarne simptome primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera kod mu{karaca i `ena na terenu utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje vrtoglavica i omaglica utvrditi mogu}e uzroke i primijeniti po~etno lije~enje povra}anja rje{avati distenziju trbuha rukom pokazati vje{tinu postavljanja nazogastri~ne sonde izlo`iti postupak kod sumnje na zloupotrebu i zlostavljanje odraslih i djece procijeniti nivo bola kod odraslih i djece utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u vanbolni~kim uslovima poznavati probleme vo|enja poroda na terenu uklju~uju}i zbrinjavanje novoro|en~eta.pacijenti i rodbina pacijenata. nosa i grla – pokazati vje{tinu izvo|enja direktne. laringitis. nesre}e tokom ronjenja visinska bolest. ali po `ivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa. faringitis. komunikacija s medijima razlikovati sistem veza unutar prijavno-trija`ne jedinice i na terenu pokazati vje{tinu prijema poziva za hitnu intervenciju. 7. Ludvigovu anginu i maligni otitis – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom Psihijatrija – pokazati vje{tinu vo|enja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poreme}ajima – pokazati vje{tinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom – razmotriti indikacije za hitnu konsultaciju psihijatra . elektri~ni udar. sinusitis.Broj 17 – Strana 110 – – – – – – – – – – – – – – – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – ^etvrtak. nosa. komunikacija u kriznim situacijama. otitis. epiglotitis. odre|ivanje stepena hitnosti. udar groma. uklju~uje i modifikaciju kod djece pokazati vje{tinu imobilizacija vratne ki~me ovratnikom primijeniti rasklopna nosila pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacije ozlije|enog na dugu dasku pokazati vje{tinu postavljanja i imobilizacija ozlije|enoga na vakuum madracu pokazati vje{tinu imobilizacija ekstremiteta razli~itim sredstvima opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta organizirati me|ubolni~ki i unutar bolni~ki transport bolesnih i ozlije|enih . indikacija i kontraindikacija za primjenu topi~kih i sistemskih oftalmolo{kih lijekova – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom – izlo`iti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju hemijskih ozljeda oka – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju tupih i penetriraju}ih ozljeda oka i okolnih tkiva – pokazati vje{tinu u procjeni i lije~enju stranog tijela u oku – navesti znakove. vrata. dislokacije i infekcija donje vilice – pokazati vje{tinu repozicije donje vilice – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja trauma glave. 2011. lica – pokazati vje{tinu procjene i lije~enja poreme}aja `lijezda slinovnica – pokazati vje{tinu uklanjanja stranog tijela iz uha.

kontraindikacije i nuspojave glavnih grupa psihoterapijskih lijekova. provjera vje{tine punkcije vaskularnog pristupa.). obrada bolesnika. somatoformne. – timski rad.) – hirur{ki problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokra}nog mjehura. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podru~ja. – promocija zdravlja. sedativa/hipnotika. radiologiju i radioteraoiju. DIJALIZA -1 mjesec – osnovni principi hemodijalize – osnovni principi peritonealne dijalize – osnovni principi plazmaforeze – SUF – dijalizatori . te obrada nefrolo{kog bolesnika – nefrolo{ki bolesnik koji zahtijeva hirur{ku terapiju – principi lije~enja hipertenzije i konkretni primjeri – regitinski i kaptoprilski test – dijete – proteinurija i kreatinski klirens – terapija bolesnika s preterminalnom uremijom – priprema bolesnika za dijaliti~ki postupak – biopsija bubrega Vje{tine: rad s nefrolo{kim bolesnikom i sa skupljanjem materijala. izvo|enje testova. nativni bubrezi. indikacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. 4. i antidepresiva – razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije – razjasniti indikacije za fizi~ko i hemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvo|enje – razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa uklju~uju}i demenciju i delirij – pokazati vje{tinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa – pokazati vje{tinu u dijagnosticiranu i lije~enju uobi~ajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma – razjasniti uobi~ajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vje{tinu dijagnosticiranja i lije~enja tih komplikacija UROLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije : 5 godina /60 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE [IRA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Uvodni dio za urologiju Op}a hirurgija Radiologija i radioterapija Anesteziologija i intenzivno lije~enje Patologija sa citologijom Nefrologija Dijaliza Bolni~ki odjel nefrologije Bolni~ki odjel nefrologije dijaliza Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije Bolni~ki odjel urologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 4 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 5 mjeseci 12 mjeseci U@A OBLAST MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE STA@A Medicinski fakultet 1 mjesec Medicinski fakultet 5 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Urolo{ka ginekologija Abdominalna hirurgija Dje~ija urologija Hitna urologija Urodinamika i andrologija Urolitijaza i ESWL Urolo{ka onkologija Transplantacija bubrega i vaskularni pristupi 6 mjeseci Program specijalizacije: UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – upravljanja sistemom. biopsija nativnih bubrega. ordiniranje terapije.) Vje{tine Priklju~ivanje bolesnika na dijalizator. UROLO[KA GINEKOLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status bolesnica s problemima urolo{ke ginekologije – pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije – urodinamska obrada bolesnica – prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije . vaskularni pristup itd. – – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Op}a urologija Godi{nji odmori Bolni~ki odjel urologije Broj 17 – Strana 111 7 mjeseci 5 mjeseci razmotriti indikacije za rutinsku konsultaciju psihijatra pokazati vje{tinu procjene rizika za suicid razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata – pokazati vje{tinu u rje{avanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samoza{tite – razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize – definirati glavne kategorije psihijatrijskih poreme}aja: mi{ljenje. postavljanje centralnih linija za dijalizu. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. poreme}aje li~nosti – razjasniti farmakokinetiku. sekundarni hiperparatireodizam. anamneza i status bolesnika s kona~nim zatajenjem bubre`ne funkcije. raspolo`enje. anesteziologiju i intenzivno lije~enje i patologiju u ukupnom trajanju od 5 mjeseci. hirur{ko lije~enje hipertenzije. 2011. NEFROLOGIJA 1 mjesec – anamneza i status. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podru~ja nefrologije: hipertenzija.^etvrtak. ultrazvuk grafta itd. UVODNI DIO ZA UROLOGIJU Obuhvata op}u hirurgiju. Pra}enje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled. anksioznost. trankvilizatora. prevencija ostalih komplikacija itd.vrsta i na~in njihova rada – punkcija vaskularnih pristupa – Pra}enje toka dijalize kod bolesnika – medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritropoetin. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – komunikacijske vje{tine. medikalno lije~enje hipertenzije.

resekcija `eluca. ostali abdominalni zahvati . radikalna orhidektomija. parafimoza. perkutana drena`a apscesa itd. dijaliza i transplantacija. operacijska terapija. kongenitalne anomalije bubrega i genitala uklju~iv{i hipospadije itd. 4. refluks) Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na kolokviju. incizije kod ureterolitotomija. limfadenktomija (retroperitonealna. mrvljenje kamenca u mjehuru. u prakti~nom dijelu postavljanje katetera. TUR mjehura. mrvljenje kamenca u ureteru. prostate. Namje{tanje bolesnika za ESWL. akutni skrotum. Vje{tine – kateterizacija djeteta – intravenska linija kod djeteta – asistiranje kod ve}ih operativnih zahvata – samostalno izvo|enje manjih zahvata (kriptorhizam. orhidektomija. samostalno izvo|enje jednostavnijih hirur{kih zahvata. 7. ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora – sudjelovanje pri zahvatima – sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika – lumbotomija. cistofix . transplantacija bubrega i histokompatibilnost. endoskopija. lokalna. staging. postupak s kadaveri~nim davaocem prije eksplantacije organa. resekcija crijeva. operativni zahvati prije transplantacije bubrega. imunolo{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega . invinalna itd. uretre. hidronefroza. hematurija. Provjera znanja: Specijalizant pola`e kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doti~nog podru~ja. DJE^JA UROLOGIJA 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. te manji hirur{ki zahvat.pristupi – centralni kateteri za dijalizu – glavni sistem histokompatibilnosti. Postavljanje proteza. provjera osnovnih vje{tina u hirurgiji. obrada – postupak i terapija (kolika. ABDOMINALNA HIRURGIJA 6 mjeseci – anamneza i pregled bolesnika – obrada bolesnika prije abdominalnih operacija – priprema bolesnika za abdominalne zahvate – prisustvovanje zahvatima – najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata – najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste – dijapazon zahvata: holecistektomija.) Provjera znanja: kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolo{ke onkologije. ureteroskopija. UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci – etiologija i epidemiologija nefrolitijaze – otkrivanje i dijagnostika – operativna i minimalno agresivna. Samostalno vo|enje postoperativnog toka. – postoperativno pra}enje bolesnika nakon abdominalnih zahvata – rje{avanje komplikacija nakon operativnih zahvata Vje{tine: Priprema bolesnika za abdominalni hirur{ki zahvat. lumbotomija. slezena itd. izvo|enje tipi~nih incizija i endoskopskih zahvata TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci – indikacije za transplantaciju bubrega – kontraindikacije za transplantaciju – eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija – vrste vaskularnih pristupa – peritonejska dijaliza . Provjera znanja: Najmanje 6 samostalnih pretraga i o~itanja nalaza.Broj 17 – Strana 112 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. refluks. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja iz podru~ja urolitijaze. medijalna laparotomija. asistiranje prilikom operativnih zahvata. "{evron" incizija. uva|anje ureteralnih katetera i "double J" proteza. prostate. ingvinalna itd. TUR mjehura. lokalna. ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom. "{evron" incizija. ingvinalna kila. problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekolo{kim karcinomom – postoperativno pra}enje i kasniji postoperativni tok Vje{tine: pregled bolesnice. Perkutani zahvati kod dje~ijeg urolo{kog bolesnika. postoperativni tok i imunosupresivna terapija. HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca – anamneza i pregled hitnog urolo{kog bolesnika – algoritam pretraga kod hitnog urolo{kog bolesnika – ultrazvuk i rtg. intravenskih linija. URODINAMIKA I ANDROLOGIJA 3 mjeseca – osnove urodinamike – izvo|enje i interpretacija urodinamskih pretraga – osnove andrologije – defernetografija – spermiogram – evaluacija impotencije – genetski poreme}aji razvitka genitala Vje{tine Anamneza i status bolesnika s poreme}ajem mikcije i potencije. Kolokvij sadr`i najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vje{tina . donja medijalna incizija. ekstrakcija kamenca iz mjehura itd. radikalna orhidektomija. Endourologija u djeteta. UROLO[KA ONKOLOGIJA 12 mjeseci – tumori nadbubre`ne `lijezde – tumori bubrega – tumori kanalnog sistema – tumori retroperitoneuma – tumori mjehura – tumori testisa – tumori penisa – tumori prostate – dijagnostika. perkutanih zahvata. hernija. vaskularni pristupi za dijalizu. primalac bubre`nog transplantata. Izvo|enje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. perkutana nefrostomija. odabir primatelja kod kadaveri~ne transplantacije. Kolokvij 6 pitanja podru~ja urodinamike i andrologije. hirur{ka tehnika eksplantacije organa. detamponada mjehura. urodinamski pregled Provjera znanja: najmanje 6 pitanja. Obrada dje~jeg urolo{kog bolesnika. resekcija kolona. anurija itd. te ostala terapija – prevencija – kontrola bolesnika nakon zahvata Vje{tine: Perkutana nefrostomija. trauma.cistostomija. donor i donorska nefrektomija. Priprema za operativni zahvat. ordiniranje terapije itd. donja medijalna incizija.) – endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urolo{kog bolesnika – indikacije za hitni operacijski zahvat – izvo|enje hitnog urolo{kog zahvata Vje{tine: Kateterizacija.) Vje{tine: lumbotomija. 2011. fiksacija testisa. asistiranje kod ve}ih abdominalnih zahvata. grading.pankreas.kateterizacije. uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade. limfadenktomija (retroperitonealna. evaluacija. orhidektomija. postavljanje ureteralnih i "double J" proteza. postoperacijsko pra}enje bolesnika nakon zahvata. odabir davatelja u porodici. hirur{ke komplikacije nakon transplantacije bubrega. elektrokoagulacija mjesta krvarenja. Postavljanje `elu~ane i duodenalne sonde. otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. koncepcija mo`dane smrti. medijalna laparotomija. reponiranje parafimoza. retencija. Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja na zavr{nom kolokviju. uretre. provjera snala`enja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka. endoskopske tehnike. hidrokela. anus praeter. bu`iranje uretre. Hirur{ki zahvati kriptorhizam.

pri ~emu specijalizant pro{iruje i produbljuje teoretska i prakti~na znanja iz podru~ja Higijene i zdravstvene ekologije. vode i vazduha. Zdravstveni podsistemi. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. – timski rad. Analiza sistema..hidrokela – akutni skrotum – ingvinalna kila – fimoza i "frenulum breve" – renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) – hidronefroza i refluks – sindrom ovarijalne vene. OP]A UROLOGIJA 7 mjeseci – evaluacija bolesnika s poreme}ajem mokrenja (benigna prostati~na hipertrofija. socijalna medicina. Teoretska i seminarska nastava kroz individualni rad sa mentorom 3 mjeseca Definicije i pojmovi. biocenoza. Uvodni dio . kao i povezanost i ovladavanje prakti~nih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najvi{e povezane (epidemiologija. bioprodukcija. potkovi~asti bubreg. 4. Provjera znanja: Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podru~ja. Savladavanje vje{tina iz drugih oblasti zna~ajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Osnovne karakteristike populacije. ekolo{ki spektar specijesa.2. programiranja i evaluacije. kreiranje artriovenske fistule. 4. ekosistem. medicinska statistika i informatika). hemijskoj i socijalnoj sredini. Ciklusi materija. lumbotomija. uretrotomiji. faktori razvoja populacije. tehnike planiranja. Ekolo{ki faktori. skleroza vrata mjehura.1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Savladavanje vje{tina iz higijene I zdravstvene ekologije Op}a i komunalna higijena Higijena ishrane [kolska higijena Higijena rada Higijena zraka Higijena voda Higijena sporta Higijena u vanrednim stanjima 4. kancerogeni i reprodukcijski). Znanja i vje{tine moraju biti efikasni. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I HIGIJENA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST 1.sanitarna i komunalna inspekcija 1 36 Vje{tine: Postavljanje centralnih katetera za dijalizu. – etika i propisi. Ekolo{ka istra`ivanja i interdisciplinarnost.^etvrtak.4. Postavljanje centralnih linija za dijalizu. Provjera znanja: Najmanje 10 pitanja s tog podru~ja. Teorijske osnove higijene i zdravstvene ekologije 3. Biotski sistem. 7. U~inci faktora okoline na zdravlje (korisni.. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Osnovna svojstva biocenoze. pra}enje bolesnika nakon transplantacije.3. 2011.osnovna teorijska nastava 2. interna. Ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje. Ona se bavi prou~avanjem raznih faktora spoljne sredine. – upravljanja sistemom. sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije. toksi~ni. Usavr{avaju se posebno znanja i vje{tine potrebne za rad specijaliste Higijene i zdravstvene ekologije (laboratorijske metode i tehnike. biosfera. mutageni. tehnologija i management u urologiji – Vje{tine – bu`iranje uretre – punkcija hidrokele – cirkumcizija i op. druge anomalije razvitka – urolo{ke infekcije – organizacija. Zadaci i klasifikacija Higijene i zravstvene ekologije. Uravnote`eni i odr`ivi razvoj. koji su od zna~aja za za{titu i unapre|enje zdravlja ljudi. Inspekcijski nadzor Broj 17 – Strana 113 Federalne i kantonalne uprave inspekcije . Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. uticaj ~ovjeka na ekosistem. Higijena i zdravstvena ekologija se definira kao nauka o o~uvanju i unapre|enju zdravlja i spre~avanju nastajanja bolesti. Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 4. TUR prostate. Za{tita okoline kao sastavni dio planiranja kori{tenja resursa. medicina rada. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i poha|anje nastave higijene na medicinskom fakultetu. analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. kreiranje vaskularnih pristupa. kvalitetni i sigurni. Zdravstveni sistemi. Sanitarna mikrobiologija 4. O~uvanje i unapre|enje zdravlja kontrolom okoline.) – varikokela . UVODNI DIO OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Ekolo{ke razlike u fizikalnoj. Bavi se ispitivanjem faktora `ivotne sredine i primjenom mjera koje su potrebne da se higijenski uslovi `ivotne sredine u~ine maksimalno povoljnim za zdravlje i subjektivno dobro osje}anje ljudi. Zakonodavstvo u za{titi okoline. frenuluma – TUR prostate – uretrotomija interna – otvorena prostatektomija – plastika hernije – lumbotomija i ostale tipi~ne incizije – sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. biogenohemijski ciklus. ekologija. Higijena zdravstvenih ustanova Bolnica 7 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 . Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Institut za higijenu Medicinskog fakulteta BROJ MJESECI 1 3 25 zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Federalne i kantonalne uprave civilne za{tite 5 4 3 2 3 4 2 1 1 UKUPNO Specijalizacija iz MEDICINSKE HIGIJENE I ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE omogu}ava osposobljavanje specijalizanta za samostalan rad. Prioritetni ekolo{ki problemi. biotski potencijal. Ekolo{ki pristup zdravlju. – komunikacijske vje{tine. tipi~ne incizije. Zdravstvenoekolo{ki informacijski sistem. striktura uretre. Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije 25 mjeseci Rad iz u`e oblasti Higijene i zdravstvene ekologije posti`e se u radu s problemima `ivotne i radne sredine. – promocija zdravlja. zakoni i njihova interpretacija). razmjena energije u ekosistemima. Primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje.

Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. kampovi. Utvr|uju se povr{ine i defini{e lokacija za budu}u deponiju. Antropometrijska mjerenja {kolske djece sa ciljem pra}enja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poreme}aja i bolesti. Toksikolo{ka ocjena i fiziolo{ko zna~enje pojedinih grupa kontaminanata. Migranti iz ambala`nog materijala. Suzbijanje degradacije okoli{a otpadnim vodama. Osnovne karakteristike otpadnih voda. Higijena hrane i ishrane 4 mjeseca Mikrobiolo{ko i hemijsko one~i{}enje hrane. Mikotoksini. sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Kontrolisani na~in odlaganja krutih otpadaka (sme}a) putem higijenske deponije. oporavak i odmor u~enika. Izvori buke i vibracija. Ku}ne. Odnos naselja i biosfere. Antibiotici i hormoni u hrani. Odre|ivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima. O{te}enje sluha. uzimanje uzoraka aerosola. maksimalno dopu{tene vrijednosti. U sklopu prostornog planiranja naselja. kolektivna i osobna za{tita). Pre~i{}avanje otpadnih voda. Du{ikovi spojevi aminskog tipa. Li~na za{titna sredstva. povoljni termalni standardi.Broj 17 – Strana 114 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. intervju. Faktori koji uti~u na potro{nju hrane i stanja ishranjenosti. Postupci prevencije i eliminacije buke. Komparacija sastava i koli~ina krutih otpadnih materija u na{im i svjetskim razmjerama. sistemski u~inci. Principi autopurifikacije. `eljezni~ki. Metode ocjene ekspozicije. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija kori{tenih za proizvodnju i promet `ive`nih namirnica: mljekare. dibenzoksini i sli~ni produkti. Vrste zra~enja. za{tita na strojevima). Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Policikli~ki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. industrijske i otpadne vode sa javnih povr{ina. Zakonodavstvo. Sanitarna tehnika i projektovanje. Van{kolske ustanove za rekreaciju. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. koja obezbje|uje za{titu `ivotne okoline od zaga|enja. Toksi~no djelovanje gasova kod povi{enog atmosferskog pritiska. Sni`en atmosferski pritisak. tehni~ke metode suzbijanja. [kolska higijena i higijena pred{kolskih ustanova 3 mjeseca [kolska sredina i zdravlje u~enika. kolektivna i osobna za{tita). radionica. industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. supstitucija. Mjere sanacije radne okoline (eliminacija. Atmosferski pritisak. Metode spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povr{ina. Promet kao izvor buke i vibracija. rasprava. Higijensko-epidemiolo{ko zna~enje mikroorganizama u namirnicama. Pred{kolske ustanove: jaslice. Vrste i klasifikacija. maksimalno dopu{tena koncentracija aerosola. Asanacija le{eva ljudi i `ivotinja. kretanje vazduha. pomorski i rije~ni saobra}aj. Lokacija stana u prirodi i naselju. standardi i preporuke za rasvjetne sisteme. Sanitarni trakt. objekti dru{tvene prehrane. Higijena saobra}aja. Pra}enje sanitarno-higijenskog stanja u {kolama i objektima za smje{taj u~enika. Mjere sanacije u izvanrednim uslovima. regulisanje termi~kih razlika). Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Akutni i . mora se pristupiti planiranju deponije krutih otpadaka. [kolske prostorije. Karakteristike morbiditeta {kolske djece i omladine. vrti}i. odre|ivanje koncentracije. Prehrana i zdravlje. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Va`nost pojedinih sastavnih dijelova zraka. Dezinfekcija otpadnih voda. Izvori zra~enja u medicini. Klimatski faktori (klima. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugro`enih populacijskih grupa. Higijena fizi~kog vaspitanja u~enika. Analiti~ki postupci i ispitivanja karakteristi~nih one~i{}enja otpadnih voda u industriji. kemijskih i biolo{kih one~i{}enja. one~i{}enjima atmosfere. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama. vazdu{ni. Osnovne karakteristike. Mjere za unapre|ivanje ishrane. ventilacija. Mirkrobiolo{ki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju. Metode mjerenja. parlaonica. odre|ivanje respirabilne frakcije. Lokalno i centralno uklanjanje te~nih otpadnih voda. na~in {irenja. Maksimalno dopu{tena optere}enja organizma. Definicija i klasifikacija kemijskog one~i{}enja. Za{titna sredstva. Lokacija {kolske zgrade. Zaga|enje zraka. Planiranje naselja. Urbanizacija i evolucija gradova. 2011. Zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje. Hroni~no i kumulativno djelovanje. obdani{ta. temperatura i vla`nost vazduha. urbanisti~ke i regulacione planove. tribina. Gra|evinske karakteristike {kolskih zgrada. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporu~ene koli~ine hrane. Dispozicija radioaktivnog otpada. Izvori. Orijentacija stambenih zgrada. distribucija {tampanih zdravstveno-promotivnih materijala. Higijena zraka 3 mjeseca Normalni sastav atmosfere. odr`avanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Odr`avanje ~isto}e u {koli. Organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu. Odr`avanje naselja. pekare. Op}a i komunalna higijena 5 mjeseci Higijenski principi izgradnje naselja. u~e{}e u medijskim programima). automatizacija. Treba definisati za{titni pojas i uskladiti rad deponije sa zahtjevima razvoja naselja. Obuka nastavnog i drugog osoblja u {kolama u vezi sa zdravljem u~enika i faktorima rizika. Higijensko-epidemiolo{ki zna~aj otpadnih voda. 7. [kolski namje{taj i u~ila. kontrola rukovalaca hranom. Ispitivanje prehrambenih navika {kolske djece. korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blje{tanja). Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda {kolske djece. Ostaci otapala i sli~ne supstancije. Monitoring. Posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poreme}aja zdravlja. Akutni i hroni~ni u~inci na zdravlje. Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one~i{}enja. Kriteriji za ispu{tanje otpadnih voda. Osvjetljenje (mjerenje. Grijanje i provjetravanje u~ionica. Pra}enje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekolo{kih trendova u populaciji. naftaleni. Vrste gradskih naselja (zoniranje). Maksimalno dopu{tene ekspozicije. maksimalno dopu{tene razine buke. toksi~ni metali i nemetali. Biorazgradivost organskih tvari. javnih objekata za promet i ~uvanje namirnica. Osnovni higijenski uslovi koje treba ispunjavati stan. vrste i {irenje glavnih fizikalnih. osobna za{tita). Ocjena individualnog i populacijskog rizika o{te}enja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Ku}ne. Sanitacija hrane. interpretacija rezultata. Halogenizirani bifenili. Mora se za{tititi urbana i prirodna sredina. porijeklo. restorani. Kapaciteti i tipovi {kolskih zgrada. 4. Principi zdravog stanovanja. industrijske i krute otpadne materije sa javnih povr{ina u naselju. Zna~enje kontaminanata u zaga|enju hrane. Fizikalni faktori radne okoline. Zdravstveno-odgojne mjere u {kolama (metode su predavanja. vr{nja~ka edukacija. Zakonodavstvo i standardi. Principi suzbijanja {tetnosti. Plinovi i pare (klasifikacija. Buka (analiza buke u okolini. kvarenje namirnica. Higijena rada 2 mjeseca Ekolo{ki sistem ~ovjek-okolina. Epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobra}aju. Urbanisti~ki planovi. To se vr{i kroz prostorne. Mikrobiolo{ki standardi i mikrobiolo{ka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. hermetizacija. Postoje}i sistemi prikupljanja. Izvori. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Specijalni razredi i {kole. pona{anje ~estica u zraku i respiratornom sistemu. Hemijski faktori radne okoline. lokacija naselja. Jonizuju}a zra~enja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze. segregacija. rad u malim grupama. Sanitarno-tehni~ki normativi za saobra}ajne objekte. Drumski. Odre|ivanje stepena zra~enja u okolini. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizi~kog razvoja. Specifikacija grupa: pesticidi. kolektivna osobna za{tita). Genetski u~inci metode za{tite. Re`im nastave. Higijena stanovanja. Zaga|enje vodotokova. raspodjela ~estica po veli~ini. Savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. transporta i kona~ne dispozicije krutih otpadaka. Pra}enje i evalucija provo|enja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u {kolama. Za{tita od {tetnika. Izvori kontaminacije. Preveniranje povre|ivanja i naselju i stanu. Sanacija naselja.

2011. aerozaga|enje). Medicinska etika. Voda kao epidemiolo{ki faktor. Laboratorijska kontrola `ivotnih namirnica. rekreaciju i rehabilitaciju: Sala za vje`banje. Upoznavanje sa metodama i tehnikama pregleda voda za pi}e i otpadnih voda. posebno sa aspekta planskog kori{tenja prostora uzimaju}i u obzir opskrbu energijom. Sanitarni laboratorijski nadzor privremenih boravi{ta (kampovi. PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE STOMATOLO[KA PROTETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Stomatolo{ka protetika U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO TRAJANJE OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet 1 mjesec Klinika za stomatolo{ku protetiku Gnatologija Stomatolo{ki materijali Totalne proteze Parcijalne proteze Fiksna protetika Protetska implantologija Bolesti zuba i endodoncija Bolesti usta i parodontologija Maksilofacijalna hirurgija Oralna hirurgija Socijalna stomatologija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavod za javno zdravstvo 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 30 mjeseci 1 mjesec . ekolo{ke i sanitarne inspekcije na nivou op}ine. Laboratorijski aspekt suzbijanja vektora bolesti (insekti i glodari). Kvalitet vode za pi}e. Izvori i vrste "one~i{}enja" vodotoka. Metode epidemiolo{kih ispitivanja. radne akcije. zapra{enost. Zna~aj i razvoj bolnica. 7. Procjena zdravstvenog stanja populacije. Principi odstranjivanja. intrahospitalne infekcije i traume i profilaksa. Higijena zdravstvenih ustanova 1 mjesec Higijena bolnica. pre~i{}avanjem i dezinfekcijom vode za pi}e. Dokazivanje anorganskih tvari u vodi. Standardne metode predkondicioniranja i kondicioniranja vode. maksimalne misije i emisije. 4. Osnovi hidromikrobiologije. Rudarske i prometne katastrofe. Vulkanske erupcije. transmitornih zaraznih bolesti. ustanovama i institucijama. Epidemiolo{ke karakteristike crijevnih. ekolo{kog i sanitarnog inspektora. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. Vodovodni sistemi. Dokazivanje organskih tvari u vodi. Higijena voda 4 mjeseca Voda i zdravlje. sanitarna i ekolo{ka inspekcija 1 mjesec Uloga. Epidemiologija i zdravstvena statistika 2 mjeseca Upoznavanje sa osnovnim zadacima epidemiologije. Upoznavanje sa urbanisti~kim planovima. a posebno laboratorijski nadzor nad izgradnjom vodovodnih objekata. Sanitarnobolni~ki servis. Prakti~an rad uz komunalnog. Zone sanitarne za{tite. Zakonski propisi o spre~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Rekvizita. i zdravstvenih organizacija. Izgradnja bolnica. Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Zakonska regulativa. Za{tita vode u prirodi. Zdravo pona{anje i zdravstveni odgoj.upravljanja u zdravstvu. Planiranje i prikupljanje podataka. prirodnih urbanih sredina. Tehnika rada komunalne. Lokalna inspekcija vodnih objekata. zavodi. Mikrobiolo{ka analiza vode. zdravstvene stanice. Pre~i{}avanje vode u bazenima. Uzimanje i konzerviranje uzorka vode. Metoda spre~avanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih i poljoprivrednih povr{ina. Laboratorijska kontrola lica koja rukuju hranom. Metodologija i svrha planiranja. Lociranje i mjerenje zaga|enja. Fizikalna analiza vode. Sportskih terena. Komunalna. Evaluacija i interpretacija rezultata. laboratorijski sanitarni nadzor u postupku pro~i{}avanja otpadnih voda iz doma}instava i industrij i krajnje dispozicije otpadnih materija. Skupljanje uzoraka atmosfere i dr. Stru~na saradnja inspekcijskih organa. eliminacije i eradikacije bolesti. Interpretacija rezultata. Organizacija zdravstvene za{tite. Osnovni analiti~ki postupci. evolucije i gradova. Metodologija procjene uticaja na zdravlje. Skrining u detekciji bolesti. Topografske katastrofe. Pra}enje kvaliteta zraka. Osnovni principi menad`menta . buka i vibracija. Metode dezinfekcije vode za pi}e. Sanitarnog ~vora. Ispitivanje i ocjena uslova rada u sportskim objektima (mikroklima. Higijenski zahtjevi. Standardne pretrage. masovni skupovi). Socijalna medicina 2 mjeseca Pojmovi zdravlja i bolesti. Hlorinacija i odre|ivanje rezidualnog hlora u vodi. Uzro~nosti u epidemiologiji. Bazena. Higijena sporta 2 mjeseca Ispitivanje sanitarno higijenskih karakteristika sportskih objekata za trening. Zakonodavstvo. Samostalna i timska obrada podataka. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. kao upravne slu`be. Laboratorijski aspekt izu~avanja asanacije ~ovjekove okoline u cilju za{tite vodoopskrbnih objekata. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 115 hroni~ni u~inci na zdravlje. Ocjena one~i{}enja zraka. hemijska i bakteriolo{ka svojstva vode za pi}e. Upoznavanje sa problemima odnosa naselja i biosfera. Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 mjeseca Upoznavanje sa mikrobiolo{kim i hemijskim agensima koji kontaminiraju ~ovjekovu `ivotnu i radnu okolinu. Principi organizovanja i vrste zdravstvenih ustanova. Svla~ionica i garderoba. Za{titne mjere u suzbijanju one~i{}enja zraka. toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. respiratornih. Higijena u vanrednim prilikama 1 mjesec Masovne nesre}e i izvanredna stanja. Zdravstvena za{tita. zadaci i organizacija inspekcijska kontrole i zakonske osnove za njeno djelovanje. urbane ekologije. Planiranje i vrste bolnica. Zna~aj i uloga zdravstvene informatike.^etvrtak. Potrebne koli~ine vode. Hemijska i radiolo{ka kontaminacija. Informacioni sistemi u zdravstvu. Statisti~ke obrade i analize za rje{enje odre|enog problema iz oblasti higijene i zdravstvene ekologije. Timski rad na prevenciji i suzbijanju uzroka masovnih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Fizi~ka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Hemijsko i mikrobiolo{ko zaga|enje vode. Metode revalorizacije prostora. Izrada elaborata sa detaljnom analizom i preporukama za rje{enje odre|enog problema. sezonska gradili{ta. Analiza morbiditeta i traumatizma sportista i prijedlog mjera u timskom radu. private zdravstvene ustanove i sl. Epidemiologija hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti. Eksplozije i po`ari. Higijena vanbolni~kih ustanova (domovi zdravlja. Program mjera za ubla`enje i sanaciju posljedica masovnih nesre}a i vanrednih stanja i saradnja sa drugim slu`bama. i programiranja zdravstvene za{tite. Meteorolo{ke katastrofe. Vodoopskrbni objekti. Specijalni postupci kondicioniranja.). Voda u organizmu. Laboratorijsko ispitivanje vode. Tektonske katastrofe. osvetljenost. jonizacija. Hospitalizam. Zdravlje pojedinca i zajednice. Procjenjivanje kvaliteta vode. Sanitarni nadzor vode za pi}e.

vatrostalne mase sa fosfatom kao vezivom. – komunikacijske vje{tine. pomo}ni voskovi) – Vatrostalne mase .funkcijske kretnje (`vakanje. GNATOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Orofacijalni sistem.neuromi{i}na povratna sprega. cementi. legure (razlozi legiranja. viskoznost.iznala`enje referentnih polo`aja mandibule – Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom polo`aju mandibule – Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentri~nim kretnjama mandibule – Modaliteti. sre|eni ~vrsti rastvori.klasifikacija.elastomeri (polisulfidi. kondenzacioni i adicioni silikoni.op}e karakteristike. biomehani~ka uloga parodoncijuma. Nastava obuhvata program najsavremenijih dostignu}a u terapiji krezubih. 4. podjela i struktura nervnog sistema. ciljevi. – upravljanja sistemom. centralna okluzija Obilje`ja fiziolo{ki optimalne okluzije i obilje`ja patolo{ke okluzije – Artikulatori . galvanizacija u izradi radnih modela – Dentalni voskovi . boja – Neelasti~ni otisni materijali .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. namjena i klasifikacija – Preno{enje modela vilica u artikulator i mogu}nosti simulacije {arnirske kretnje donje vilice – Simulacija ekscentri~nih kretnji donje vilice u polupodesivim artikulatorima . grani~ne kretnje – Kretnje donje vilice . ~vrsti rastvori. 7.zglobno vo|enje. STOMATOLO[KI MATERIJALI SADR@AJ PREDAVANJA – Fizi~ka svojstva materijala . postupak rada sa dentalnim gipsevima.podjela. vatrostalne mase sa silikatom kao vezivom. dono{enje plana terapije) Polaganje kolokvija Odbrana seminarskih radova Laboratorijski rad . protruzijska kretnja u polupodesivim artikulatorima. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. morfolo{ke karakteristike prirodne denticije – Funkcionalna anatomija prirodne denticije . 2011.sastav. specijalizant izu~ava iz oblasti stomatolo{ke protetike: 1. hladna obrada legura.svojstva. registrovanje lateralnog okluzionog polo`aja mandibule.fiziolo{ko mirovanje. evaluacija ekscentri~nih kretnji u polupodesivim artikulatorima – Simulacija vili~nih kretnji u visokopodesivim artikulatorima . anatomske strukture.metali (svojstva i struktura). funkcijske specifi~nosti kraniomandibularne zglobne veze – Funkcionalna anatomija prirodne denticije .prirodna denticija i njen funkcijski zna~aj. termoplasti~ne mase. vatrostalne mase za lemljenje – Struktura.fiksna protetika Klini~ki rad . dobijanje dentalnih gipseva. – promocija zdravlja. okluzalna ravan kod prirodnih zuba i njen funkcijski zna~aj – Fiziolo{ka regulacija vili~nih kretnji . gips za otiske.fiksna protetika UKUPNO: 340 sati 100 sati 144 sata 20 sati 36 sati 480 sati 480 sati 1440 sati 1440 sati 4480 SATI Kroz teorijsku nastavu organizovanu na fakultetu. voskovi za izradu modela skeleta parcijalnih proteza. govor) – Referentni polo`aji donje vilice . intermetalna jedinjenja. cink oksid .definicija. pona{anje materijala pod dejstvom toplote. mehanizam razdra`enja i preno{enja nervnih impulsa. efektorni mehanizmi mastikatorne muskulature – Anatomske determinante vili~nih kretnji . podjela. potrebna svojstva. Teorijska nastava po pravilu traje jedan sat dnevno.hidrokoloidi (reverzibilni i ireverzibilni) – Elasti~ni otisni materijali .zahtjevi za vatrostalne mase. elastomeri). dijagram stanja. indikacije i plan okluzalne terapije. gips (podjela. bezubih i ostalih pacijenata ~ije se zdravlje mo`e bitno pobolj{ati primjenom savremene stomatolo{ke protetike. okluzalne determinante mandibularnih kretnji – Kretnje donje vilice .mobilna protetika Laboratorijski rad . Teorijska nastava (predavanja iz svih oblasti stomatolo{ke protetike) Konsultacije sa mentorom Predterapijske klini~ke konsultacije (analiza dokumentacije pacijenata. Stomatolo{ka protetika 30 mjeseci (4800 radnih sati) Specijalizantski sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike obuhvata izvo|enje teorijske i prakti~ne nastave. vatrostalne mase sa gipsom kao vezivom. voskovi za izradu modela parcijalnih plo~astih i totalnih proteza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. termi~ka obrada odlivka. karakteristike i obrada metala i legura . centralna relacija.smjernice za protetsku terapiju 2.mobilna protetika Klini~ki rad . izbor referentnog polo`aja mandibule u toku okluzalne terapije – Reverzibilna okluzalna terapija – Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne terapije – Izbor modela okluzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije . izbor artikulatora u svakodnevnoj praksi – Istorija bolesti i klini~ki pregled orofacijalnog sistema – Evaluacija stanja okluzionog kompleksa – Analiza me|uvili~nih odnosa .istorijski pregled i savremeni koncepti – Koncept bilateralno uravnote`ene okluzije – Koncept uzajamno {ti}ene okluzije – Ireverzibilna okluzalna terapija . preno{enje modela vilica u visokopodesivi artikulator. fizi~ke karakteristike). elasti~nost i plasti~nost kristala. zamor materijala) . konsultacije sa drugim klinikama. viskoelasti~nost. gutanje. – timski rad. periferna kontrola vili~nih kretnji. skeletne strukture vili~nog kompleksa i njihovi odnosi – Orofacijalna muskulatura – Temporomandibularni zglob . a ostalo vrijeme specijalizant provodi u prakti~nom radu u klinici do preostalog fonda radnih sati. centralna regulacija vili~nih kretnji. otisni voskovi. ostali materijali za izradu radnih modela (vje{ta~ke smole. polieteri) – Materijali za izradu radnih modela .mehani~ka svojstva. – etika i propisi.stati~ki registrat protruzije. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . laterotruziona kretnja u polupodesivim artikulatorima.eugenol paste – Elasti~ni otisni materijali . podjela.dinami~ki registrati kretnji donje vilice. kao i periodi~nu provjeru znanja specijalizanata putem kolokvija i seminarskih radova.Broj 17 – Strana 116 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. voskovi specifi~nih namjena (inlej voskovi. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. interkondilno rastojanje kod polupodesivih artikulatora.odnos zubnih nizova i kontaktni odnos zuba u interkuspalnom polo`aju mandibule.selektivno bru{enje – Ireverzibilna okluzalna terapija .

rezidualni monomer. cinkoksid-eugenol cementi. polo`aj prednjih zuba i govor. preno{enje modela u artikulator pomo}u obraznog luka Priprema radnih modela. starenje dentalnih legura – Materijali za bazu proteze . oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog otiska.pojam. instrumenata i materijala za postavljanje vje{ta~kih zuba Izbor i odre|ivanje polo`aja prednjih zuba .anamneza. legure za parcijalne proteze. postupak uzimanja antomskog otiska. kori{tenje preekstrakcionih registracija za odre|ivanje visine zagri`aja). vo|enjem mandibule. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 117 Dentalne legure . debljina cementnog filma. karakteristike cementnih materijala (konzistencija. ostvarivanje stabilnosti proteze. funkcionalnost i prakti~nost – Materijali za obradu i poliranje . 2011. veli~ina. rastere}enje pojedinih zona le`i{ta proteze Za{tita rubova funkcionalnog otiska i izlijevanje definitivnog radnog modela Izrada zagri`ajnih {ablona . boja). dentalni ~elici. posljedice gre{aka u centralnoj . legure za metal -keramiku. pomo}u izgovora pojedinih glasova. odnos bo~nih zuba u polo`aju maksimalne interkuspidacije Koncept uravnote`ene okluzije sa totalnim protezama Odre|ivanje polo`aja zuba prema zahtjevima uravnote`ene okluzije Skeletalni odnos vilica i polo`aj vje{ta~kih zuba . specijalna dodatna ispitivanja. registracija lateralnih kondilnih putanja. preno{enje modela u artikulator bez primjene obraznog luka. podjela.proba u ustima. odre|ivanje polo`aja (u odnosu na rezidualne grebene. viskoznost pljuva~ke. elektromiografsko odre|ivanje visine zagri`aja. zahtjevi za dentalne legure. akrilatni zubi – Kerami~ki materijali . `ice.priprema definitivnih radnih modela. zahtjevi za kerami~ke materijale. toplopolimeriziraju}i akrilati. preklop prednjih zuba). modifikovani ZOE cementi.priprema modela. harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba Odre|ivanje polo`aja prednjih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. cink-fosfat cement. principi statike). sastav.reakcija alveolarne kosti na materijale za implantate. dezinfekcija. 7. u polo`aju maksimalne interkuspidacije) Odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba (eugnat odnos vilica) i postupak postavljanja. biolo{ki odgovor tkiva na prisustvo akrilata za bazu proteze. izbor materijala – Pretprotetska priprema bezubih usta . faze izrade totalne proteze – Retencija i stabilizacija totalnih proteza .ucrtavanje granica. izbor bo~nih zuba (oblik.fizi~ki faktori retencije (povr{inski napon. kinematski. postupak s kerami~kim materijalima u metal-kerami~kim sistemima.klasifikacije. izbor prednjih zuba (izbor veli~ine. priprema modela.klasifikacija i primjena. obilje`avanje modela. registracija incizalne putanje Preno{enje modela u artikulator . izrada zagri`ajnih bedema Odre|ivanje me|uvili~nih odnosa . mehani~ke karakteristike.odre|ivanje polo`aja orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom). materijali za pjeskarenje. genotoksi~nost. legure titana. opis obraznog luka. biokompatibilnost glas-jonomer cemenata – Materijali u implantologiji . korozija i biokompatibilnost dentalnih legura. obilje`avanje granica individualne ka{ike.standardni. adhezija i kohezija. vrijeme vezivanja i o~vr{}ivanja. rad sa obraznim lukom. postupak izrade Otisci bezubih vilica . alergijski efekti stomatolo{kih materijala). estetski izgled usana i obraza) – Otisci bezubih vilica . nemetali za implantate. pomo}u valkofove kuglice. mehanizam o~vr{}avanja. prema orijentacionoj okluzalnoj ravni. materijali za podlaganje baze proteze (kondicioneri i lajneri). spontanim dovo|enjem mandibule. odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji Izbor i odre|ivanje polo`aja bo~nih zuba . svjetlosnopolimeriziraju}i akrilati. metal-kerami~ke nadoknade. kori{tenje taktilne osjetljivosti za iznala`enje optimalne visine zagri`aja.keramika u stomatologiji. mikrotalasnopolimeriziraju}i akrilati. vezivanje za zubna tkiva). veza keramike i materijala. podjela. op}i i poseban plan terapije. oblika i boje). odre|ivanje polo`aja prednjih zuba u odnosu na rezidualne grebene. profesionalni rizici stomatolo{kog osoblja u radu s gradivnim stomatolo{kim materijalima 3.principi planiranja bo~nog zubnog niza (biolo{ki principi. legure zlata. transport u zubnotehni~ki laboratorij) Izlijevanje anatomskog otiska i izrada radnog modela Individualna ka{ika (sa me|uprostorom i bez me|uprostora) . srebro-paladijum legure. palpacijom temporalnih mi{i}a i kondila. kori{tenje paralelnosti bezubih grebena za odre|ivanje visine zagri`aja. klasifikacija materijala za implantate. TOTALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Uvod u totalnu protezu . degradacija gradivnih stomatolo{kih materijala (citotoksi~nost. karakteristike kerami~kih materijala i postupak sa kerami~kim materijalima u izradi kerami~kih nadoknada. interakcije dentalnih materijala i organizma (histokompatibilnost dentalnih legura. inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni. kori{tenje funkcije gutanja za iznala`enje optimalne visine okluzije. gre{ke u odre|ivanju me|uvili~nih odnosa Obrazni luk .op}a pravila za odre|ivanje polo`aja. karakteristike kerami~kih materijala u metal-kerami~kim sistemima. iznala`enje centralnog polo`aja mandibule (registracijom lateralnih pokreta mandibule. funkcije. uzimanje definitivnog otiska. zna~aj kvaliteta kontakta izme|u okluzalnih povr{ina zagri`ajnih bedema pri dovo|enju mandibule u centralni polo`aj. hladnopolimeriziraju}i akrilati.zahtjevi za materijale za bazu proteze.pretprotetska hirurgija. biokompatibilnost. metali za implantate (titan. registracija sagitalnih kondilnih putanja. postupak izrade baze zagri`ajne {ablone sa razli~itim materijalima.^etvrtak. odre|ivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema polo`aju fiziolo{kog mirovanja. specifi~nosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom klasom Proba modela proteza .anatomski otisak (izbor ka{ike. poroznost polimerizovanih akrilatnih materijala.fiziognomski i funkcionalni zna~aj nadoknade prednjih zuba.adaptacija gornje i donje individualne ka{ike. dijelovi. povr{ine. 4. polikarboksilatni cementi. o~uvanje zdravog stanja tkiva le`i{ta proteze. provjera – – – – – – – – – – – – – – – – – ispravnosti otiska. plan terapije i prognoza .prirodni i vje{ta~ki abrazivni materijali. dimenzionalne promjene akrilata tokom polimerizacije. optere}enje tkiva le`i{ta proteze. kerami~ke nadoknade. odre`ivanje visine zagri`aja pomo}u postoje}ih proteza. glas-jonomer cementi. odre|ivanje visine mjerenjem snage mi{i}a. rekonstrukcija alveolarnog grebena – Otisci bezubih vilica . porcelanski zubi – Cementi . odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima. ma{inski obradiva keramika. nepravilnosti na kostima vilica. cementi na bazi smola. materijali za poliranje (materijali za mehani~ko i elektroliti~ko poliranje) – Biokompatibilnost gradivnih stomatolo{kih materijala pojam i zna~aj biokompatibilnosti. klini~ki pregled.principi i biolo{ki aspekti otiska (ostvarivanje retencije proteze. rastvorljivost. ventilni u~inak i atmosferski pritisak) – Dijagnoza. gutanjem). mutagenost i kancerogenost metala i dentalnih legura). bioadhezivnost. glas-jonomer cementi modifikovani smolama. fizi~ka i mehani~ka svojstva. provjera i korigovanje me|uvili~nog odnosa (gre{ke u vertikalnoj dimenziji okluzije. plazmirani titan). hirur{ke korekcije mekih tkiva usne duplje.

privremene parcijalne proteze (imedijatna parcijalna proteza. indikacije i kontraindikacije. trajna parcijalna proteza – Tehni~ka izrada plo~aste parcijalne proteze – Reparatura i podlaganje plo~aste parcijalne proteze – Parcijalna skeletirana proteza . principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada. izrada mobilnog dijela nadoknade).reparatura baze.dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi. gre{ke u polo`aju okluzalne ravni). izrada mobilnog dijela.Broj 17 – Strana 118 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak.dentalni dio proteze (retencioni elementi) – – – – – – – – – – – – – Parcijalna skeletirana proteza . analiza postoje}e okluzije. uloga broja i lokalizacije oslonaca u stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze Analiza modela za studije .u artikulatoru (izbor artikulatora.put uno{enja proteze. registrovanje ekscentri~nih polo`aja mandibule i pode{avanje nagiba kondilnih putanja na artikulatoru uz pomo} pozicionih registrata. redukovane parcijalne proteze.uvod u parcijalnu skeletiranu protezu. ekvator zuba. uticaj promjena u starosti na lije~enje protezama 4. principi planiranja PSP na ate~menima. parcijalne proteze na implantatima. preno{enje okluzalnih optere}enja na retencione zube Parcijalne teleskop proteze . prelazna ili interim proteza. vo|enje nadoknade. analiza polo`aja bo~nih zuba (gre{ke u odnosu bo~nih zuba prema rezidualnim grebenima. biomehani~ka ravnote`a u zubnim nizovima. parcijalne fleksibilne proteze. dvostruke teleskop krune (oblici. ate~meni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima Parcijalne proteze sa ate~menima . op}i principi rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama. kontrolni pregledi Drugi oblici parcijalnih proteza . razdvojive parcijalne proteze. metodologija izrade – Specifi~nosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost. otisak. podjela parcijalnih proteza. kontraindikacije. retencija parcijalne proteze sa konus krunama. swing-lock parcijalne proteze. parodontalna rezistencija i insuficijencija. – Modeliranje totalne proteze u vosku – Zamjena vo{tanog modela proteze akrilatom -kivetiranje i polimerizacija. pre~ke. prednosti i nedostaci. specifi~nosti klini~ke izrade (izrada fiksnog dijela. frezovanje u stomatolo{koj protetici. direktno podlaganje (postupak sa razli~itim materijalima). jednostrane parcijalne proteze. specifi~nosti laboratorijske izrade proteze sa ate~menima (tehnika postavljanja i na~in ugra|ivanja ate~mena). reze i zavrtnji. elementi parcijalne skeletirane proteze. gre{ke u interkuspidaciji pri centralnom polo`aju mandibule).definicija i osnovni pojmovi. 4. podjela ate~mena. pona{anje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile.op}e karakteristike dvostrukih kruna (podjela i funkcija).izrada proteze sa ate~menima (materijali za ate~mene. kliza~i. zna~aj broja i oblika korjenova zuba za prihvatanje sila. relaciji. bezuba polja. nagrizna proteza. estetski zahtjevi. pokretljivost zuba (fiziolo{ka. profilakti~ki zahtjevi u planiranju PSP Kompleksne parcijalne proteze . planiranje PSP u paralelometru. postupak dizajniranja metalnog skeleta). statika slobodnog sedla. uzajamno dejstvo preostalih zuba i proteze. podjela suptotalne krezubosti. 7. izrada parcijalne teleskop proteze (materijali u izradi dvostrukih kruna. elementi za suprotstavljanje silama koje djeluju na parcijalnu plo~astu protezu. postupak reparature – Podlaganja totalnih proteza .djelovanje sila. put pomjeranja proteze. stabilizacija parcijalne skeletirane proteze Planiranje parcijalne skeletirane proteze . osnovni polo`aji modela u paralelometru. tehnika topljenja. mjerenje retencione sile po BIOS sistemu Biostatika parcijalne skeletirane proteze . retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa ate~menima. na osnovu trenja materijala. veza fiksne i mobilne nadoknade Parcijalne proteze sa ate~menima . indikacije i kontraindikacije za izradu parcijalne plo~aste proteze). zadaci protetske terapije parcijalnom protezom – Parcijalna plo~asta proteza . podjela..pojam. nagrizni greben i drugi okluzalni splintovi – Parcijalna plo~asta proteza .. dentalni prenos okluzalnih optere}enja. dugmi~asta sidra. zglobovi. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze. gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i donje skeletirane proteze. opturatori i postresekcione parcijalne proteze Suptotalne proteze . oblici parcijalnih proteza. smjernice u izradi parcijalnih kompleksnih proteza. implantati kao elementi potpore parcijalnim protezama – Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem – Klasifikacija krezubosti. definicija. indikacije i kontraindikacije.). dentalni dio proteze. na osnovu mehani~kog spajanja. izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba straijeg doba. intermitentne sile.op}e karakteristike ate~mena. veza gingivalnog i dentalnog dijela proteze (male spojnice. 2011. tehnika livenja – Zavr{na obrada totalne proteze – Reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru) – Predaja totalnih proteza i adaptacija – Kontrole i odr`avanje pozitivnih terapijskih efekata kod pacijenata lije~enih totalnom protezom . gre{ke u odnosu prema okolnoj muskulaturi. preno{enje modela u artikulator. stresbrejker dizajn veze) Dentalni paralelometar . specifi~nosti laboratorijske izrade parcijalnih teleskop proteza.korekture. evidentiranje zaklju~aka analize modela za studije. smjer djelovanja sila.definicija i podjela.intenzitet sile.biomehani~ki problemi u planiranju (poluga. principi planiranja parcijalnih teleskop proteza. indirektno podlaganje(postupak u ordinaciji i laboratoriju) – Imedijatna totalna proteza . funkcija konus kruna). princip rada sa dentalnim paralelometrom. kriterijumi za procjenu stanja parodonta retencionih zuba – Bezubi ili rezidualni alveolarni greben . fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju parcijalne skeletirane proteze.uslovno trajna parcijalna plo~asta proteza (gingivalni dio proteze. specifi~nosti klini~ke izrade proteze na ate~menima (izrada fiksnog dijela nadoknade. reparatura zuba. kosa ravan). tehnika ubrizgavanja. kontrolni pregledi.supradentalne parcijalne proteze. djelovi dentalnih paralelometara.na osnovu elasti~nih svojstava materijala i trenja.dvostruke konus krune (oblik.suptotalna krezubost i suptotalne proteze. vode}e ravni Retencija parcijalne skeletirane proteze . odnos preostalih i izgubljenih potpornih tkiva zuba. sedlo) – Parcijalna skeletirana proteza . reparature parcijalnih proteza sa ate~menima Parcijalne teleskop proteze . patolo{ka). elementi za dentalni prenos pritiska `vakanja). dvodjelne parcijalne proteze. rezilijencija sluznice. trajanje sile. pona{anje tegmenta na dejstvo sila. . PARCIJALNE PROTEZE SADR@AJ PREDAVANJA – Dejstvo mehani~kih sila na zube . napadna ta~ka sile.alveolarni nastavak gornje i donje vilice. kriterijumi za procjenu bezubih grebena. `albe pacijenata – Reparature totalnih proteza . retencija i stabilizacija parcijalne proteze s teleskop krunama. klini~ka slika. odnos okluzalnih naslona sa antagonisti~kim zubnim nizom) i u paralelometru. zadaci u radu sa dentalnim paralelometrom Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze . OMO. vo|enje parcijalne proteze s teleskop krunama.indikacije.

Provizorne restauracije .okluzalno distalna onlay preparacija.biolo{ka razmi{ljanja prevencija o{te}enja tokom preparacije zuba. kerami~ki inlay i onlay (indikacije. estetika parcijalnih proteza. Preparacija za parcijalne krune . odre|ivanje centralnog polo`aja mandibule prema maksili. nedostaci. instrumenti za rad.kontrola infekcije. kontraindikacije. oblik i polo`aj zuba.^etvrtak. definitivni okluzalni tretman). modela i sistema za bataljak. pacijentova i ljekarova pozicija tokom preparacije. zavr{na obrada skeletirane proteze sa reokludacijom. nedostaci. Preparacija za inlay i onlay . dentogingivalni spoj. – Studijski modeli i odgovaraju}e procedure . instrumenti za nano{enje voska.modelovanje skeleta. .identifikacija pacijentovih potreba. tehnika uzimanja otiska u zagrizu. tehnike i pribor za rad. produ`enje klini~ke krune. prednosti.parcijalne restauracije indikacije. 4. rezistentna forma. predaja parcijalne proteze. mehani~ki.uzimanje otisaka za studijske modele. retenciona forma za prednje i postrane zube. preliminarni otisak.elementi estetike u stomatologiji. sekvence tretmana tretman simptoma. aproksimalne povr{ine. mehani~ka i biolo{ka razmatranja za metal.preduvjeti zdravo tkivo. RTG analiza. periodoncijuma. obrazni luk. klini~ke procedure. – – – – – – – – 5. materijali za otiske (elasti~ni materijali. protetska priprema) Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . ortodontski tretman. pribor za rad. mehani~ka razmatranja. marginalna adaptacija.margina preparacije . prednje parcijalne veener krune preparacija. dvostrukim krunama. terapija suptotalne krezubosti (parcijalnim plo~astim protezama. odabir zuba za bru{enje (nedostatak jednog ili vi{e zuba). prva (A) klini~ka faza.etiologija.glavni razlozi posjete. karijes i prisutne restauracije . postavljanje obraznog luka. okluzalni tretman – Parodontolo{ka razmatranja . prednosti i nedostatci. izbor def. medicinska i stomatolo{ka anamneza. preparacija. prednosti i nedostaci. laser). generalije. pravljenje prostora za cement. preparacija). funkcionalne i estetske vrijednosti suptotalnih proteza Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . Komuniciranje sa dentalnim laboratorijem . – Planiranje tretmana . artikulacija. izbor i postavljanje vje{ta~kih zuba i zavr{no modeliranje Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . periodontalni pregled. magnetima). odgovaraju}e probe. plan tretmana. parcijalnim skeletiranim protezama. protetski dijagnosti~ki index (PDI) za parcijalno bezube i pacijente sa kompletnom denticijom. tehnike. tehnike za otisak u zagrizu. – Priprema usta .zahtijevi biolo{ki. izrada zagri`ajnog bedema Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze . selekcioni kriteriji. okluzalna razmi{ljanja. izrada vatrostalnog bloka.otisak za parcijalnu protezu. okluzalna povr{ina. adicioni silikoni). razina kli~kog pri~vrstka. analiza modela za studije. izrada radnog modela. preparacija kanala. retenciona forma. mandibularni premolar modificirane krune. redukcija po povr{inama. diferencijalna dijagnoza. redukcija po povr{inama. solidni odljev sa individualnim bataljkom. razmatranja za prednje i postrane zube. ljupsice kerami~ke (prednosti i indikacije. vidljivost retencionih elemenata. polisulfidi. preparacija). biomehanika suptotalnih proteza. konzervativna. po{tivanje budu}eg dentalnog zdravlja. postrani zubi modeliranje . estetski. zavr{na obrada skeleta (mehani~ka obrada. Preparacija zuba za pune kerami~ke krune -indikacije.kerami~ke restauracije. pregled TMZ. kontraindikacije. kontrola salivacije. Preparacija za pune livene krune . Preparacija za metal kerami~ke krune . rezistentna forma. Tehnika navo{tavanja radnih bataljaka . odre|ivanje individualnih nagiba kondilne i incizalne putanje. korekcija defekata. maksilarni molar 7/8 krune. prednosti. izrada individualnih ka{ika). 7. ortodontska. markiranje margine. definitivna terapija. proba skeleta parcijalne proteze. impregnacija vatrostalnog modela Postupak izrade parcijalne skeletirane proteze postavljanje vo{tanih profila . elektroliti~ko poliranje. prva laboratorijska faza Priprema potpornih tkiva parcijalne proteze (oralnohirur{ka. postavljanje modela u artikulator. Defintivni modeli i bataljci . materijali i tehnike koje se koriste za privremene restauracije. distribucija sila.planiranje tretmana. podlaganja Estetika parcijalnih proteza . pinledge preparacija indikacije i kontraindikacije.na~ini. bolesti periodoncijuma . korekture. preparacija. ~uvanje struktura zuba. evaluacija preparacije zuba. 2011. za postrane i prednje zube 3/4 krune za maksilarne premolare i molare. ispitivanje okluzije. preparacija. vitalitet zuba. ate~menima. topljenje legure i livenje skeleta. ~uvanje i prognoza. definitivni periodontalni tretman (vrste graftova.kontraindikacije. regeneracija tkiva. ka{ike za otisak (komercijalne i individualne. veli~ina. vrste ko~i}a i na~ini cementiranja. spajanje skeleta sa drugim dijelovima proteze. poliranje). me|usobna odgovornost ljekara i tehnike. patolo{ka okluzija. preparacija koronarnog dijela. stabilizacija stanja. reverzibilni hidrokoloidi. ispitivanje dijagnoza i planiranje tretmana inicijalna i hirur{ka terapija. status zuba. generalni.obuka zubne tehnike i certificiranje. izlivanje modela od vatrostalne mase. dijagnoza i plan terapije. Meka tkiva i uzimanje otisaka . prevencija deformacije.preduvjeti. materijali. gips. mezio . cementiranje. zamjena vo{tanih dijelova proteze akrilatom. FIKSNA PROTETIKA SADR@AJ PREDAVANJA – Anamneza i klini~ki pregled . ispitivanje okluzije. registracija centri~ne relacije .dijagnoza i plan terapije (anamneza. aksijalna redukcija. dostupne metode. supradentalnim protezama.odabir materijala. odre|ivanje boje zuba. pra}enje stanja. odabir boje. o~uvanje strukture zuba. polieteri.unutra{nje povr{ine. instrumenti za rad. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 119 – – – – – – – broj i lokacija preostalih zuba. dostupni materijali i tehnika.indikacije. elektrohirur{ka metoda. klini~ki pregled. pune kerami~ke restauracije. priprema i dubliranje radnog modela. uzimanje otisaka gore navedenim materijalima. preparacija kanala. paste za otvaranje gingivalnog sulkusa. marginalna geometrija. pove}anje i redukcija tog prostora. prevencija frakture zuba.oralno hirur{ka. odgovornost ljekara .lokacija. evaluacija hirur{ke terapije. prednosti.indikacije. kontrolni pregledi i odr`avanje parcijalne proteze. reparature.anatomija gingive. predgrijavanje i grijanje. kontraindikacije. kombinovani otisak. endodontska priprema. smola. postavljanje obraznog luka. preparacija margine. aksijalne povr{ine. okluzija.proba modela parcijalne proteze. nedostaci. kontraindikacije. materijali. – Vrste okluzije. izlijevanje otiska. parcijalne pokrovne restauracije. Restauracija endodontski tretiranih zuba . klasa II inlay preparacija. postavljanje obraznog luka. odmicanje mekog tkiva (konci za odmicanje i procedura otvaranja gingivalnog sulkusa. preparacija zuba. dijagnosti~ki modeli i plan terapije. pomi~ni bataljci. Dg i prognoza.indikacije i kontraindikacije.preduvjeti. estetka. Principi preparacije zuba . parodontolo{ka.odre|ivanje me|uvili~nih odnosa. kondenzacioni silikoni. alternativni sistemi. ekstraoralni i intraoralni pregled. odvajanje vo{tanog modela. patogeneza. artikulatori. prednosti i nedostaci. ~uvanje i rekonstrukcija – – – – interdentalne papile.

propuhivanje. karijes zuba. pulpno i periapikalno zdravlje. postupak dobijanja keramike. dentalni cementi. prednji zubi modeliranje . hitni sastanci bol. azbestna traka. Virginia most. Lava sistem. veza keramike i metala. lemljenje metalkerami~kih mostova.povijesne perspektive. ljudski vid. incizalna forma. modeliranje voskom anatomskih kontura. nano{enje keramike. mekim tkivima. Dizajn konstrukcije i izbor metala za metal kerami~ke restauracije . kontura rezidualnog grebena. izvor topline.lingvalna i incizalna povr{ina. incizalni ugao. balans. puni kerami~ki mostovi.ciljevi i procedure.selekcija tehnike lemljenja. otpornost. interaktivna kompjuterska tomografija. okovratnik implantata). izrada metal kerami~kih mostova po fazama. anatomija osmijeha. Evaluacija (proba). procedura cementiranja za kerami~ke inlay i ljuspice. dizajn. ete~meni. 7. panoramna radiografija. indeks krvarenja. modul elasticiteta. kontraindika- – – – – – cije. unutra{nji rub.pregled literature. dostupni materijali. preparacija zuba. pokretljivost. preparacija postranih zuba i dizajn. intrakoronarni parcijalni pokrovni mostovi. pe}nica za lemljenje.opis boje. odabir cementa. odlijevni kanali. finiranje metala. dostupni materijali. periimplantitis. In ceram. prete`no bazne legure. cementiranje. gumeno postolje za livenje sa konusom. materijali. Dizajn mosta . odabir materijala za livenje. ulo`ne mase na bazi gipsa. periodontalno oboljenje. Cementi i procedure cementiranja . vanjski rub. tomografija). puni metalni most. ~i{}enje. indikacije i kontraindikacije. ishrana i pljuva~ka. o~uvanje tretmana. mjehuri}i. marginalni integritet. radiografska evaluacija. tomografija. adhezioni mostovi. toplinom pre{ana.Broj 17 – Strana 120 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. gingivalna granica. na~ini snimanja. nagrizni snimak. ~vrsto}a. postoperativna briga. kompjuterska tomografija. 4. modeliranje pravljenje prostora za ljuspice. body keramika i incizalna. evaluacija. aluminij keramika.kruta veza. obrada glodalicom. glaziranje. glass ionomeri modificirani smolama. cink fosfatni cement. estetska razmi{ljanja. postprotetsko snimanje (periapikalna radiografija.gubitak ineralveolarnog septuma. materijali tijela mosta. glass ionomer cement. klini~ki parametri komparacije zuba i implantata: trajnost. dostupni sistemi legura. smolasta (akrilatna) fasetirana tijela mosta. – Generi~ka forma korijena . hirur{ko i interventno snimanje. 6. cefalometrijska radiografija. probe aproksimalni kontakt. preduvjeti za uspjeh. kerami~ke ljuspice. evaluacija ishoda. materijali. keratinizirana tkiva. mehanizmi oja~anja dentalne keramike. incizogingivalna du`ina. odabir punog kerami~kog sistema. implantolo{ko snimanje u perspektivi. odljevni kanali}i.ocjena predtretmana. estetika. na implantatima vezani mostovi. cink oksid eugenol sa i bez ethoxybenzioc kiseline. okluzalno bilje`enje. instrumenti analize boje. Mostovi fasetirani smolama (akrilatom) . pomi~ne proteze (pomi~ne proteze u potpunosti podr`ane implantatima ili zubima i pomi~ne proteze koje su podr`ane implantatima i mekim tkivima). modeliranje inlay i onlay. . izbor metala. titanijum i legure titanija. Maryland mostovi. fraktura veze. mjerenje dubine sulkusa. cink polikarbiksilatni cement.ciljevi dijagnosti~kog snimanja. plamenik. mehani~ka razmi{ljanja. izrada. tehnike lemljenja. pre~ke. okluzalne povr{ine. preparacija zuba nosa~a. Metal . Obrada izlivenih restauracija . Munsell sistem. dentalna konotacija mehani~kih i fizi~kih osobina metala za keramiku. gubitak jednog zuba. pregled. CT. – – – – – – – – – finiranje margine preparacije. visoke plemenite legure. klasifikacija me|u~lanova/tijela mosta. proporcije. labavost bataljka. procedure. CAD-CAM stereotactic hirur{ke plo~e. izrada tijela mosta. rije{avanje problema. retencija kukicama. Proces odabira boje i estetika . 2011. ulaganje. unutra{nje oznake. tipovi keramike. modifikacija vanjske boje i karakterizacija. PROTETSKA IMPLANTOLOGIJA SADR@AJ PREDAVANJA – Logi~ka podloga za dentalne implantate . kiveta. o~uvanje gingivalne arhitekture. dijelovi tijela implantata (tijelo implantata. posljedice pomi~ne parcijalne proteze. psiholo{ki aspekti gubitka zuba. prednosti i nedostatci. pove}anje grani~ne temperature i distorzija. hirur{ke plo~e.istorijska pozadina. tipovi spojnica. dijagnosti~ke plo~e (compjuterska tomografija. bol. higijensko tijelo mosta. opaker. oblik. uzimanje otiska. Konektori (spojnice) . prednosti. obrada metala. indikacije. aksijalni zidovi. tehnike odlijevnih kanali}a. lemljenje punih livenih mostova. – Protetske mogu}nosti u dentalnoj implantologiji . preparacija prednjih zuba i dizajn. odstranjivanje mase za ulaganje. karijes korijena. dostupni materijali. materijali. okluzalna radiografija.oralno higijenska razmi{ljanja. karakterizacija i glaziranje evaluacija privremene restauracije i cementi. CAD-CAM sistem. posljedice bezubosti na anatomskim strukturama (kosti. materijali. preostala mjesta. ma{ine za ulaganje i tehnika.komponente terminologije generi~ka terminologija tijela implantata. sedlasto.prednosti i nedostaci.preduvjeti. klju~evi boja. jedan zubni implantat. Vlaknima oja~ani kompozitni mostovi . mehani~ka retencija. magneti.du`nosti poslije cementiranja. oslikavanje. nedostatci. unutra{nja povr{ina. hirur{ka modifikacija.kerami~ke restauracije . stabilnost. sistem odabira boje.otkri}e mostova fasetiranih smolama. prednosti proteza podr`anih implantatima. labijalna povr{ina. oksida. metalkerami~ko tijelo mosta.privremeno cementiranje. retretman. definitivno cementiranje konvencionalnih livenih restauracija. priprema restauracije i povr{ina zuba za cementiranje. pobolj{ane metode ulaganja. srednja linija. tekstura povr{ina. okluzalna analiza. CIELAB sistem. odabir materijala za ulaganje. okluzalna disfunkcija. pucanje keramike. totalna bezubost. koni~no. gubitak kosti . termalna ekspanzija kontrakcija. kompozitni cementi. vla~na ~vrsto}a. labijalni rubovi kerami~ki. SR). vrat implantata. put postavljanja. ta~nost lemljenja. nezadovoljavaju}i izgled. – Implantat nije zub: komparacija periodontalnih indeksa .preduvjeti. litijum silikatna baza. magnetna rezonanca). ulo`ne mase na bazi fosfata. okluzalne sile. estetske posljedice). prostor za me|u~lanove. periodi~ni pregledi kontrole. predprotetsko snimanje (periapikalna radiografija. parcijalna bezubost. koncepti dizajna. starost u korelaciji sa gubitkom zuba. postotak elongacije.u~inak starenja stanovni{tva. metode izrade. faktori koji uti~u na tu vezu. perkusija. proporcionalni limit i ~vrsto}a propu{tanja.fiksni protetski radovi. Postoperativna briga . ekstra i intrakoronarni ete~meni. biolo{ka razmi{ljanja. gusto}a. aproksimalni kontakti. cementi za ove restauracije. aksijalne konture. specijalne zavr{ne procedure. sedlasti kontakt. indikacije. kerami~ke restauracije. plemenite legure. Procera sistem. ekstrakoronarni kompletni pokrovni mostovi. evaluacija i cementiranje. Sredstva za retenciju pokretnih parcijalnih proteza planiranje tretmana. meziodistalna {irina. Pune kerami~ke restauracije . lasersko zavarivanje. pogor{anje performansi pomi~nih proteza. pukotine. Cerec sistem. glaziranje. dizajn spojnica. rezilijentna veza. – Dijagnosti~ko snimanje i tehnike . lokacija. laboratorijske procedure. keramike velike ~vrsto}e. konture. modeliranje u vosku. kontraindikacije. lemljenje. diametar. okluzija. inlay i onlay. modificirano sedlasto. ovalno. Ulaganje i livenje . oralna higijena.

smjer optere}enja.planiranje tretmana imlantatima: fiksna protetika i pokrovna proteza planiranje tretmana. proba metala). nedostaci pokrovnih proteza na implantatima. evaluacija prirodnog nosa~a (veli~ina nosa~a. Dijagnosti~ki modeli i hirur{ki vodi~ .parcijalna bezubost. suprotni zubni luk. tri tipa sila. Pokrovne proteze na mandibularnim implantatima dizajn i izrada . subantralna opcija 2: podizanje sinusa. klini~ki momenat: visina okluzije. klasifikacija totalne bezubost (tip 1. rani gubitak kosti. Fiksno protetski rad na implantatima u mandibuli -opcije . dugoro~no planiranje tretmana. subantralna opcija 4: sinus graft cijeljenje i zaka{njela implantska hirurgija). opcija 2: pokrovna proteza na implantatima. hipoteze faktora stresa. vertikalne kretnje. nadoknada postranog zuba. veli~ina implantata. pravac djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. meko tkivo grebena kao potpora. meka tkiva interkaninog sektora maksile.razlaganje vektora. Preimplantska protetika . okluzalna {irina. opcije tretmana pokrovnom protezom ({arafom retinirane suprastrukture.4). prostor za zubnu krunu. okluzalni splint). plan tretmana. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa du`inom djelovanja sile). hipoteza periostalne refleksije. etiologija promjenljive gustine kosti. jedan dentalni implantat. o-prstenasti ko~i}. vaskularizacija i bakterijalna flora. vodi~ za dijeljenje zubnih jedinica. uticaj na selekciju biomaterijala. laboratorijska faza 3. lokacija implantata. broj zuba koji nedostaju. implantat pri~vr{~en na jednom kraju. du`ina. 4. Planiranje tretmana za postranu bezubost u maksili anatomska razmatranja (razvoj postrane maksile sa gubitkom zuba. utjecaj na dizajn tijela implantata). pre~ke (frezovane i nefrezovane). Raspolo`iva kost i dentalna implantologija .klju~ni faktor klini~kog uspjeha . laboratorijska faza 1. povr{ina korijena zuba. geometrija navoja implantata (du`ina implantata. povr{ina djelovanja. abrazija. tiskanje jezika). subantralna opcija 3: sinus graft i faza plasiranja endosealnog implantata. hipoteza biolo{ke {irine. paralelizam. tretmanska opcija 5). nerigidni konektor. kretnje mandibule(medijalna kretnja. opcije tretmana implantatima (tretmanska opcija 1: Branemark koncept. Gustina kosti . i 5).pregled literature. opcije tretmana za parcijalnu bezubost prednje maksile. du`ina poluge. dijeljenje C-h prednje mandibule. torzija). uticaj optere}enja).3). kontraindikacije . Opcije tretmana za pokrovne proteze na mandibularnim implantatima . tvrdo}a i material o-prstenastog ate~mena). odnos stresa i naprezanja. ekspanzija maksilarnog sinusa. ishod tretmana. pove}anje sile. progresivno optere}enje). ekstrakcija ili ~uvanje prirodnih zuba: 0-. klasifikacija gustine kosti po Mischu. gre{ka zamora). prelazni nosa~i. adhezivni most.2. istorija tretmana (tretman postrane maksile . sila i te`ina. opcije pokrovnih proteza (opcija 1. – – – – – – 3.faktori sila.preimlantska razmatranja (pozicija maksilarnih prednjih zuba.3 i 4). odabir tretmana (subantralna opcija 1: konvencionalno postavljanje implantata. raspolo`iva kost (raspolo`iva visina. veli~ina implantata (nadoknada prednjeg zuba. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa tipom sile). Klini~ka biomehanika u dentalnoj implantologiji optere}enje dentalnog imlantata.pregled literature. ate~meni za pokrovne proteze. dinamika `vakanja. intermedijarni nosa~i). deformacija i naprezanje. laboratorijska faza 4. temporomandibularni zglob. konfiguracija korijena. spiralni lom. razlaganje sila i mehanizmi neuspjeha (moment optere}enja. {irina implantata). "Division C-h" implantat u podru~ju foramen inciziva). hirurgija vo|ena slikom. klasifikacija parcijalne bezubosti (klasa 1. nedostaci prevlaka). napredni hirur{ki vodi~. kretnje pokrovnih proteza. kompjuterom potpomognuti i izra|eni hirur{ki vodi~. implantati povezani sa zubima (pokretljivost. proba zuba. vertikalna dimenzija. nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata. klasifikacija kosti ({eme) u dentalnoj implantologiji. diskusija. material i metode: bioinj`injering dizajna implantata. laboratorijska faza 2. labavljenje vijka. estetska procjena. stiskanje zuba. klini~ki neuspjeh dizajna implantata u vezi sa izborom biomaterijala i veli~inom sile). tretmanska opcija 2. uticaj gustine kosti na prenos optere}enja. pozicija zuba koji nedostaje. Nadoknada jednog postranog zuba . selekcija mjesta za implantat u mandibuli. protetska razmatranja (pozicija ko{tane grebena. ~vrsto}a kosti i gustina. moment inercije. ~uvanje postranog prostora). karijes. restorativna dijagnostika naspram hirur{ke dijagnostike. planiranje tretmana. 2. gustina kosti: taktilni osje}aj. linija usana. dizajn fiksnoprotetskog rada. pomi~ne proteze. parafunkcije (bruksizam. horizontalne kretnje. tretman proteza (menad`ment. povr{inske prevlake (titanium plazma sprej. postoje}a okluzalna vertikalna dimenzija. sile (komponente sila . stres.10-godina pravilo. hidroksiapatitna prevlaka. veli~ina sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna. tretmanska opcija 3. Prirodni zub u susjedstvu multiplih implantata (efekat na dijagnozu i plan tretmana) . proba u vosku. funkcionalna povr{ina prema totalnoj povr{ini (makrogeometrija implantata. hipoteza osteotomije implantata. postoje}a okluzija. anatomija okolne kosti.opcije nosa~a. pozicija zuba). procedura korak po korak (inicijalna selekcija nosa~a i situacioni otisak. prstenasti ili kugli~asti ete~meni (o prstenasti ate~men protiv proteznih kretnji.opcije tretmana (alternative nadoknade jednog postranog zuba. kretnje implantata. pozicija nosa~a. hipoteza autoimunog odgovora doma}ina. otkrivanje smetnji (ekstruzija. tip sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna.pregled literature. 7. fiksnoprotetski radovi naspram pokrovne proteze. razmatranja krune maksilarnih prednjih zuba. istorija. opcije pokrovnih proteza za maksilu. 4.normalne zagri`ajne sile. 2011.2. pozicija permukoze implantata.3. radiografska gustina kosti.5-. dentalni mostovi. utjecaj na dizajn tijela implantata. postoje}e proteze. odnos krune i korijena. {irina. pozicija zuba. djeljenje raspolo`ive kosti. specijalna razmatranja za postranu maksilu). vodi~ za spajanje implantata za zube. visina zubne krune. oblik bezubog luka. razmatranja "crest modula-vrat implantata". veli~ina.dijagnosti~ki modeli. postoje}a protetska ravan).^etvrtak.karakter sila apliciranih na dentalne implantate. pozicija ivice mandibularnih inciziva. tretmanska opcija 4. multipli nedostatak postranih zuba). odnos maksilarnog i mandibularnog luka. lokacija gustine kosti. okluzalna ravan. dizajn imlantata.pregled literature. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 121 – – – – – – – – – Faktori sresa: uticaj na planiranje tretmana . Nau~na logi~ka podloga za dizajn dentalnog implantata . pozicija u zubnom luku. utjecaj na dizajn tijela implantata.faktori stresa: "klju~". opcije tretmana pokrovnim protezama na implantatima (opcija 1: pokrovna proteza na implantatima.2. potpuno bezuba maksila. hirur{ki vodi~. Parcijalno i totalno bezuba maksila . gre{ka u postavci).klini~ki dokazi uticaja gustine kosti na uspjeh. frakture od naprezanja. Klasifikacija i plan tretmana za parcijalnu i totalnu bezubost . masa. Faktori sila u vezi sa uslovima kod pacijenta . angulacija i te`ina kosti). idealna pozicija implantata za puni zubni luk. pokrovna proteza opcija 1. endodontska evaluacija periodontalni status. razmatranja apikalnog dizajna). pozicija ivice maksilarnih zuba. definitivni otisak. prednosti pokrovnih proteza na implantatima. faktori sila (broj nosa~a. vertikalna dimenzija). volumen kosti (vanjska gra|a kosti). radiografska procjena). kvalitet kosti (unutra{nja gra|a kosti). du`ina djelovanja sile (fiziolo{ka ograni~enja dizajna.

na~in ishrane. tre}a odredba: proba metala i privremena proteza 2. rizici imedijatnog okluzalnog optere}enja. V. protokol progresivnog optere}enja. Broj seminarskih radova. jedan dentalni implantat. Okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima . evaluacija tvrdih tkiva (hidroksilapatitne indikacije. 4. specifi~ne indikacije za jedan zubni implantat (anodoncija. pozicija ko{tani greben. Nadoknada jednog prednjeg zuba u maksili alternativne opcije tretmana nadoknade jednog prednjeg zuba u maksili. skupljanje porcelana. nagib zubnih kvr`ica. oblik zuba). kompozicija metala. visina zubne krune. platforma dijametar. protokol za totalnu bezubost (prva odredba: inicijalna selekcija nosa~a. skupljanje metalnog odljeva. direktna naspram indirektne izrade proteza. Principi navojima retinirane proteze . modeliranje mekih tkiva. laboratorijska faza 1. popravljanje cementom retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. privremene proteze.periodontalni aspekt dentalne implantologije (permukoza ili transgingivalna area. 2011. otisak za maksilarnu protezu. oblik grebena). pozicija okluzalnih kontakata. periimplantski kostur i razmatranje mekih i tvrdih tkiva (pozicija zuba. konture krune zuba na implantatu. fraktura okluzalnog materijala. okluzalna ravan.kratkoro~na i dugoro~na. opcija 2: indirektno. ~ije teme odre|uje mentor specijalizanta. zamor. histolo{ka evaluacija . faktori koji uti~u na tretman (starost. skupljanje akrilata. situacioni otisak. razmatranja mekih tkiva maksile (hirur{ka razmatranja. tro{kovi i vrijeme). Ukupan fond radnih sati koji je predvi|en za ovaj vid edukacije iznosi 584 radna sata. pozicija postranih zuba). Specijalizant je u obavezi da u toku specijalizantskog sta`a samostalno izradi: – 20 totalnih proteza – 20 parcijalnih proteza – 20 fiksnih radova sa olu~astom preparacijom – 10 korjenskih nadogradnji .visina bataljka. mikrobi na|eni kod periimplantitisa). progresivno optere}enje. laboratorijska faza 1. opcija 2: indirektna tehnika. pasivno retinirane proteze (procedure uzimanja otisaka. zavr{na preparacija i otisak (opcija 1: direktna tehnika. od{arafljivanje bataljka od tijela implantata kod dvodijelnog implantata. posljedice cementa u sulkusu). pukotina izme|u krune i bataljka. me|usklop implantata i kosti. zna~aj preoptere}enja. kriteriji maksilarne proteze. definitivna proteza). individualna ka{ika. mobilitet zuba agoniste. selekcija tijela implantata.implantolo{ko-protektivna okluzija (prirodni zub naspram mobiliteta implantata). protetska faza. nadoknada prvog premolara implantatom. nagib bataljka. konsultacije izme|u specijalizanta i mentora. adhezivne restauracije.gustina kosti. nadoknada prvog molara implantatom. higijenski protokol i instrumentacija (antimikrobni tretman. vodi~ za imedijatno optere}enje. definitivni modeli. funkcionalno generarirani dio tehnike za maksilarne pomi~ne proteze. visina krune i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. – Imedijatno optere}enje u implatolo{koj terapiji . imedijatno plasiranje implantata nakon ekstrakcije. otklon analoga. veli~ina zuba. okluzalni materijali. visina hexagona. protetska razmatranja (pozicija ivice maksilarnih inciziva. ekspanzija gipsa. dizajn navoja glave. resorpcija korijena). margine imlantata bataljka. strahovi pacijenta. druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Kolokvij Gnatologija i stomatolo{ki materijali Totalna proteza Parcijalna proteza Fiksna protetika Protetska implantologija U toku trajanja sta`a na stomatolo{koj protetici specijalizanti su u obavezi da rade seminarske radove koje javno brane. IV. pristup. okluzalna razmatranja za proteze podr`ane implantatima (prematurni kontakt.Broj 17 – Strana 122 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. ishrana. forma postranih zuba. sile smicanja. opcija 3: direktno indirektna tehnika.evaluacija tkiva maksile. polo`aj tijela implantata i uticaj smjera optere}enja. a obavezno prema slijede}em rasporedu: I. pozicija implantata-dubina. posljedice neuspjeha. tro{kovi pacijenta. angulacija implantata). mehanika kosti i pravac sile. vrijeme tretmana. tre}a odredba: proba metala i laboratorijska faza 3.retencija navojima (faktori sila. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. cementom retinirane naspram navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima. definitivno cementiranje. – Maksilarne proteze naspram proteze na implantatima i modificirani okluzalni koncept . konturiranje mekih tkiva. – Progresivno optere}enje kosti . imedijatno okluzalno optere}enje: faktori koji smanjuju rizik. dvodijelni nosa~ za retenciju cementa). implant crest module dizajn. te`ina kosti. Kolokviji iz pojedinih oblasti iz kojih se izvodi teoretska nastava se pola`u svakih 6 mjeseci. pozicija tijela implantata (meziodistalna pozicija. III. estetika i higijena. privremene proteze. komponenta nalijeganja). pozicija zuba. kao i predterapijske klini~ke konsultacije. obostrano za{ti}ena artikulacija. komplikacije (deficitarnost interdentalne papile. dentalni most. navojima retinirane proteze. bru{enje bataljka (opcija 1: indirektno. anteroposteriorna {irina. cementom retinirani dentalni mostovi na implantatima (jednodijelni nosa~ za retenciju cementa. razmatranja tro{kova pacijenta. situacioni otisak. faze progresivnog optere}enja (prva odredba: incijalna selekcija nosa~a. materijali za otiske. – – – – i limiti jednog implantata postrano.za{tita proteza. nedostaci cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima pasivno lijevanje. – Procjena uspje{nosti terapije implantatima u funkciji vremena Teorijskom nastavom se smatraju predavanja. broj i dizajn navoja. prate}i protokol). stanje povr{ine. Principi cementom retiniranih fiksnoprotetskih konstrukcija na implantatima . put insercije. okluzalni materijali. pomi~na parcijalna proteza. laboratorijska faza 2. evaluacija mekih tkiva. lemljenje. `elje pacijenta. meziodistalni prostor. fiksacija navoja). estetski izazovi. uticaj okluzalne povr{ine. pokrovne proteze na implantatima). neparalelni bataljci. pukotina izme|u bataljka i krune). opcija 3: direktno). privremene proteze. dijametar navoja). protetski dizajn. tekstura povr{ine bataljka). vodi~ za umanjenje komplikacija (retencija bataljka. distorzija voska. vertikalna dimenzija. dizajn za oslabljenu vilicu. – Odr`avanje dentalnih implantata . parcijalno bezubi pacijenti. okuzalni prostor). peta odredba: kona~na predaja i evaluacija). treba biti 18 (po 3 iz svake oblasti iz koje se izvodi teoretska nastava). druga odredba: definitivni otisak i privremena proteza. privremeno cementiranje. 7. cirkularni most. aksialno optere}enje. implanto protetska veza (veza bataljka. meka tkiva). cantliver i imlantolo{ko za{ti}ena okluzija. II. dimenzionalne promjene. peta odredba: kona~na predaja). prednosti navojima retinirane fiksnoprotetske konstrukcije na implantatima: nisko profilna retencija (reduciranje momenta sile. okluzija. ~etvrta odredba: inicijalna predaja proteze. metalni navojni mehanizam. povr{ina bataljka. za{tita implantata. permanentna deformacija. preciznost. ateroposteriorna pozicija. periodontitis naspram periimplantitisa. procedure imedijatnog optere}enja za dentalne mostove. veli~ina implantata). rezistencija bataljka.potpuno bezubi pacijenti (logi~ka podloga za imedijatno optere}enje.

medicinski zna~aj karijesa i parodontopatija i njihovih posljedica na oralno zdravlje. preventivne aspekte protetskih radova u odnosu na parodoncijum. Oralne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant osposobljava za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema u oralnoj hirurgiji. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mikrobiologija Interna medicina Dermatovenerologija Infektologija Klini~ka imunologija Broj 17 – Strana 123 Mikrobiolo{ki laboratorij Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel dermatologije Bolni~ki odjel infektologije Bolni~ki odjel klini~ke imunologije 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec – 10 suprastruktura na implantatima. parodoncijum i njegovu toleranciju na protetske nadoknade. – komunikacijske vje{tine. hirur{ko va|enje zuba i korjenova. Upoznavanje i osposobljavanje za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda u maksilofacijalnoj regiji. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – promocija zdravlja. TEORETSKA I PRAKTI^NA NASTAVA: – Kontinuirana edukacija (predavanja. tumorima (benignim i malignim) i dubokim infekcijama orofacijalne regije. ORALNA MEDICINA I PARODONTOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Izu~ava i osposobljava se za izvo|enje lokalne i sprovodne anestezije. izu~ava hirur{ko lije~enje akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. Savladava obavezni ratnohirur{ki minimum. epidemiologiju. odabrana poglavlja iz zdravstvene statistike i upoznaje se sa zdravstvenom dokumentacijom koja se odnosi na stomatolo{ku djelatnost. upoznaje se sa metodama pretprotetskih oralno-hirur{kih intervencija. a zatim se upu}uje na kru`enje iz ostalih oblasti i to: Bolesti zuba i endodoncije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava pripremu zuba za fiksne i mobilne protetske nadoknade. – upravljanja sistemom. – timski rad.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. ekonomiku zdravstva s obzirom na potrebe i kori{tenje stomatolo{ke za{tite.osnovna teorijska nastava Oralna medicina i parodontologija Dentalna patologija i endodoncija Oralna hirurgija sa implantologijom Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortodoncija Op}a patologija sa citologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Katedra za patologiju pri medicinskom fakultetu TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti ljekara doktora stomatologije za dijagnostiku i terapiju bolesti parodonta. konsultacije sa mentorom. A. Evidentiranje polo`enih kolokvija. epiteze). Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. NASTAVNI PROGRAM UVODNI DIO . oralnih sluznica i fokalnog kompleksa.komplikacije – Sindromi u oralnoj medicini – Fokalni kompleks . upoznavanje sa zbrinjavanjem defekata stomatognatog sistema (obturatori. usavr{ava tehniku va|enja zuba. kao i broj samostalno izra|enih protetskih radova je obaveza mentora. kao i metodama dijagnostike i lije~enja. Bolesti usta i parodontologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant izu~ava etiologiju i patogenezu parodontalnih oboljenja. studije slu~ajeva) – Konsultativni sastanci i referisanje prikaza slu~aja jednom sedmi~no – Individualni klini~ki rad – Seminarski radovi (6) – Kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja – Izrada jednog stru~nog rada za prezentaciju na stru~nom skupu/kongresu ili u stru~nom ~asopisu – Upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu. Socijalne stomatologije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje specijalizant upoznaje socijalno . Specijalizant najprije obavlja sta` iz oblasti stomatolo{ke protetike. 2011. na~in izrade plana i programa stomatolo{ke za{tite. upoznaje na~in i postupke postoperativnog lije~enja operisanih i rje{ava urgentna stanja u oralnoj hirurgiji i primjenu anti{ok terapije. Maksilofacijalne hirurgije 1 mjesec (160 radnih sati) gdje se specijalizant upoznaje sa povredama mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. 7. lije~enje komplikacija u toku i poslije hirur{kih intervencija. Teoretska nastava: ORALNA MEDICINA: – Ultrastruktura oralnih tkiva – Imunolo{ki status oralnog kaviteta – Orofacijalna bol – Dijagnosti~ki postupak – Laser u oralnoj medicini – Specifi~nosti eflorescenci oralnih oboljenja – Kongenitalne i genetske razvojne anomalije – Alteracija oralnih tkiva – Specifi~ne i nespecifi~ne infekcije oralnih tkiva – Sindrom pe~enja usta – Oralne manifestacije dermatoza – Autoimune bolesti – Oralne manifestacije hematopatija – Oralne reperkusije hormonalnih disbalansa – Alergije na oralnim sluznicama – Nuspojave na oralnim sluznicama kod uzimanja medikamenata – Bijele lezije oralnih sluznica – Egzogene i endogene pigmentacije oralnih sluznica – Disfunkcija i patologija pljuva~nih `lijezda – Oralna gerijatrija – Psihogeni faktori u etiologiji oralnih bolesti – Oralne manifestacije vaskulitisa – Rizi~ni pacijenti u specijalisti~koj praksi oralne medicine – Oralne prekanceroze – Oralni tumori – Radiolo{ka terapija . – etika i propisi. protetsko zbrinjavanje parodontopatija. ratni medicinski minimum. odbranjenih seminarskih radova. 4.^etvrtak. organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti kod pojedinih populacionih struktura. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.

Savremene mikrobiolo{ke metode u verifikaciji bakterija. histologija i fiziologija orofacijalne regije – Anatomske i histolo{ke karakteristike oralnih tkiva – Specifi~nosti oralnog kaviteta (flora. te adekvatne konzervativne i hirur{ke metode terapije. planiranje terapijskog protokola identifikacija infektivnog agensa u oralnom kavitetu. gljivica i virusa. 2011. benignim i malignim tumorima maksilofacijalne regije kao i u~e{}e u operativnom programu. Specijalizant u mati~noj oblasti samostalno ili u saradnji sa mentorom vr{i prijem pacijenata. patohistolo{ka i citolo{ka analiza oralnih tkiva. Korelacija imunolo{kog nalaza kod autoimunih bolesti kori{tenjem savremenih histohemijskih imunolo{kih metoda. posebna pa`nja se posvje}uje pripremi pacijenta za fiksnu ortodontsku terapiju. terapije i prevencije oralnih i parodontalnih oboljenja. Obuka u mati~noj oblasti traje 23 mjeseca. U okviru specijalizacije sti~u se i znanja u domenu imunologije.Broj 17 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Indikacije za pretprotetski tretman na parodonciju. infektologije. Maksilofacijalna hirurgija Upoznavanje sa klini~kim manifestacijama. Upoznavanje i edukacija u izvo|enju alergolo{kih i ko`nih testova kod pacijenata sa implikacijom na oralnim sluznicama. motori~ka) – Vaskularizacija i limfni protok – ATM – Okluzalna morfologija . Dematovenerologija Dijagnostika i terapija dermatoza sa oralnim manifestacijama. Mikrobiologija Laboratorijska identifikacija mikrobiolo{kog supstrata. status. Oralna hirurgija sa implantologijom Obu~avanje u metodama hirur{ke terapije u domenu osealne hirurgije. Stomatolo{ka protetika Savladavanje tehnike izrade privremenih i trajnih splintova za fiksaciju rasklimanih zuba. Op}a patologija sa citologijom Metode laboratorijske pripreme materijala. Prakti~ni rad obavezuje na izvo|enje: Parodontologija: – 100 inicijalnih terapija – 50 subgingivalnih kireta`a – 30 okluzalnih analiza i selektivnog uravnote`enja – Asistencije u toku operativnih tretmana – 30 operativnih zahvata na parodonciju (uz asistenciju mentora) – Kontrolni pregledi parodontolo{kim parametrima nakon hirur{kih tretmana Oralna medicina: – Najmanje po deset dijagnosti~kih i terapijskih procedura kod oboljelih od: – Dermatolo{kih oboljenja – Endokrinih bolesti – Hematolo{kih bolesti – Imunolo{kih poreme}aja – Infektivnih bolesti – Fokalnih bolesnika – Interdisciplinarne konsultacije – Konzilijarni pregledi u urgentno-medicinskom centru. dijagnosti~ki postupak i lije~enje oboljelih od parodontalne bolesti. Identifikacija imunoglobulina pljuva~ke i serum imunoglobulina kod pacijenata sa bolesti oralnih sluznica i parodonta. mikrobiologije. ko{tanih implantata i implantologije. Skrining testovi u hematologiji i endokrinologiji. motivacija i edukacija pacijenata – Profesionalni inicijalni tretman parodoncija – Indikacije i ciljevi hirur{ke terapije parodontalnih bolesti – Parodontolo{ki aspekti u implanologiji – Parodontolo{ki aspekt okluzije – Parodontalni tretman kod riziko pacijenata – Urgentna stanja u parodontologiji Specijalizacija po~inje na Klinici za oralnu medicinu i parodontologiju Stomatolo{kog fakulteta prvih 6 mjeseci sa kolokvijem. 4. Upoznavanje sa metodama koje se koriste za identifikaciju uzro~nika HIV-a. Ortodoncija U~e{}e u planiranju ortodontske terapije. KRU@NI INTERDISCIPLINARNI DIO SPECIJALISTI^KOG STA@A Dentalna patologija i endodoncija Dijagnostika i terapija pulpalnih oboljenja i problemi pulpo-parodontalnog kompleksa. PARODONTOLOGIJA: – Strukturalna biologija parodontalnih tkiva – Etiologija parodontalnih bolesti – Histopatogeneza parodontalne bolesti – Imunolo{ki aspekt parodontalne bolesti – Klasifikacije i epidemiologija parodontalnih oboljenja – Dijagnosti~ki postupak – Akutna stanja parodoncija – Hroni~ni procesi na gingivi – Parodontitisi – Laser u terapiji parodontalnih bolesti – Primjena antibiotika i simpatolitika u terapiji parodontalne bolesti metodama jonoforeze – Preventivna parodontologija – Inicijalna terapija. Klini~ka imunologija Savremene metode imunolo{ke dijagnostike. U lije~enju navedenih oboljenja specijalizant se obu~ava da koristi najsavremeniju dijagnostiku. a potom se kandidat upu}uje na kru`ni sta` prema programu. patologije. U mati~noj ustanovi provodi puno radno vrijeme. Infektologija Konzilijarni pregledi. 7. dijagnosti~kim i terapijskim procedurama kod povreda mekih i ko{tanih struktura lica i vilica. D. a boravak uz mentora na Klinici Stomatolo{kog fakulteta u kontinuitetu najmanje 13 mjeseci. diferencijalna dijagnoza. dijagnoza i plan terapije. interne medicine i dermatologije neophodne za mati~nu specijalizaciju. Program obaveznih kolokvija Propedeutika Metodologija klini~ke obrade pacijenata: anamneza. Mikrobiolo{ki aspekt bolesti parodonta i oralnih sluznica u cilju definisanja ciljanog terapijskog protokola. Interdisciplinaran pristup kod dermatoza sa implikacijama na oralnim sluznicama (savremena dijagnostika i terapijski protokol). Indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih i mobilnih protetskih radova kod parodontalnih oboljenja. oboljenja mekih oralnih tkiva i fokalnih bolesnika. Individualni klini~ki rad koncipiran je tako da ljekar-doktor stomatologije savlada znanja i vje{tine iz dijagnostike. Anatomija. C. Interna medicina Dijagnosti~ki postupak i terapija sistemskih oboljenja sa reperkusijama na oralnim tkivima i parodontu. odbrana) – Muskulatura orofacijalnog sistema – Inervacija (senzorna.

terapijskim mogu}nostima periapikalnih lezija. Nutritivni poreme}aji. pulpalnih i periapikalnih oboljenja i parodontalnih oboljenja. 4. Osposobiti specijalizanta da primjenjuje slo`ene tehnike obrade korijenskih kanala. – stakloionomerni cementi – dentinska adhezivna sredstva. – timski rad. Specijalizant treba ste}i znanje i vje{tinu rada tehnika obturacije korijenskog kanala. – komunikacijske vje{tine. – kompozitni materijali – tehnike odontometrije . Dermatitis herpetiformis.^etvrtak. Specijalizant treba savladati tehnike kvalitetne restauracije zubne krune kako bi se zadovoljili funkcionalno-okluzioni i estetski aspekti. citomorfolo{ka i histo-hemijska slika bolesnog pulpnog i periodontalnog tkiva – pulpo-periodontalni kompleks – mikrobiolo{ki i imunolo{ki aspekti pulpnih i periapikalnih infekcija – patolo{ke mineralizacije – akutne i hroni~ne traume zuba – dentalni materijali i materijali za stimulaciju pulpe: – dentalni amalgam. – promocija zdravlja. stomatolo{ke protetike i oralne hirurgije kako bi pacijentima sa specifi~nim oboljenjima mogli pru`iti zadovoljavaju}u rehabilitaciju.osnovna teorijska nastava Dentalna patologija i endodoncija Oralna medicina i parodontologija Oralna hirurgija Morfologija zuba sa histologijiom i forenzi~nom stomatologijom MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralnu hirurgiju TRAJANJE 1 mjesec 24 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca Katedra za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. studije slu~ajeva (30%) – 6 seminarskih radova (10%) – individualni klini~ki rad na katedri-klinici (40%) – upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (10%) – kolokvijalna provjera teoretskog i prakti~nog znanja svakih {est mjeseci (10%) B. Lupus erythematosus Metaboli~ki poreme}aji: Endokrine disfunkcije.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.okluzalno uravnote`enje Neinfektivne lokalne promjene i oboljenja oralne mukoze – Migriraju}i jezik. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Specijalizant treba nau~iti kako da svojim radom preventivno djeluje na nastanak karijesa. – etika i propisi. dentalnom antropologijom i forenzikom i Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za fiksnu i mobilnu protetiku Ortodoncija Klinika za ortodonciju Socijalna medicina Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Cilj specijalizacije: Educirati i prakti~no osposobiti doktora stomatologije da bi mogao obezbijediti visokokvalitetni stomatolo{ki. DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 24 mjeseca A. Specijalizanta osposobiti za timski rad sa specijalistima parodontologije i oralne medicine. lingua villosa. – upravljanja sistemom. razvojne i idiopatske anomalije Infekcije oralne mukoze – Bakterijske infekcije – Virusne infekcije – Gljivi~ne infekcije Pljuva~ne `lijezde – Salivarna sekrecija – Disfunkcije – Oboljenja pljuva~nih `lijezda Odontogeni tumori i oralni aspekti neoplazmi Fokalni kompleks DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . interne resorpcije i interni granulomi – patolo{ki procesi na pulpi – regresivne promjene pulpe – histo-morfolo{ka. Sclerodermia. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. mogu}nostima i nedostatcima pojednih tehnika i ispravan izbor obturacione tehnke. endodontski i konzervativno restorativni tretman pacijentima. Krvne diskrazije. Specijalizant treba ste}i znaje o pulpo-parodontalnoj povezano{}u. histolo{ki – Metode biopsije Osnove imunologije – Mehanizmi imunih odgovora – Imunolo{ki aspekt infekcije – Autoimunitet Parodontalne bolesti – Parodoncij – Klasifikacija – Epidemiologija – Indeksi Etiopatogeneza parodontalne bolesti Klini~ka slika i terapija parodontalnih oboljenja Biomehanika . UVODNI DIO . konsultacije sa mentorom. 2011. fokalna epitelijalna hiperplazija – Razvoj bijelih lezija mukoze – Melanogene pigmentacije – Afte Neinfektivne sistemske bolesti i oralna mikoza Imunolo{ki poreme}aji: Pemphigus. kulture – Patohistolo{ki nalazi: citolo{ki. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 125 Laboratorijska dijagnostika – Rentgen dijagnostika dentalnih i ko{tanih struktura – Hematolo{ki nalazi – Mikrobiolo{ki nalazi: nativni. Teoretski dio obuhvata teme: – fiziolo{ke specifi~nosti zubne pulpe i zubnog organa – etiologija zubnog kvara – epidemiologija zubnog karijesa – demineralizacije i remineralizacije cakleni – resorpcioni procesi zubnih tkiva. citohemijska. Bulozni pemfigoid. Zadaci specijalizacije: Da specijalizant pro{iri svoja morfolo{ka i histolo{ka znanja o endodontskom prostoru. Nastavni program obuhvata: – pra}enje predavanja. glossitis rhombica mediana – Papillomatosis.

. – donosi plan lije~enja – samostalno provodi teorijske postupke koriste}i pri tome savremena dostignu}a. oralna higijena. – Oroantralne komunikacije i fistule. mogu}nosti lije~enja recesije gingive. pregleda okluzije. hemiresekcija. Teoretski dio iznosi 420 sati B. Odontogene ciste. a svrha je upoznavanje specijalizanata sa patolo{kim promjenama oralne sluznice i za{tita terapeuta od izvora infekcije. – Pripreme hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. specijalizant treba da izvr{i najmanje slijede}e zahvate: – 25 amalgam ispuna sa retencionim ko~i}ima – 20 inleja nemetalnih – 30 estetskih rekonstrukcija kompozitnim materijalima – 50 endodontskih tretmana kod akutnih pulpitisa vi{ekorjenih zuba – 50 endodontskih tretmana nekroti~ne zubne pulpe vi{ekorjenih zuba – 40 endodontskih tretmana sa akutnim i hroni~nim periapikalnim promjenama – 20 endodontskih lje~enja na zubima sa zakrivljenim korijenovima sa odgovaraju}im tehnikama obrade zakrivljenog korijenskog kanala – 100 obturacija korijeskih kanala sa tehnikama hladne kondenzacije gutaperke – 30 obturacija korijenskih kanala sa temperaturnim gutapeka tehnikama (Thermafill) – 30 obturacija korijenskih kanala sa injekcionim gutapeka tehnikama temperaturnim ili hladnim – 5 endodontsko-hirur{kih lije~enja (resekcija. traumatski {ok. Ambulantna kazuistika. Program edukacije provodi predmetni nastavnik klinike na kojoj se izvodi edukacija. – pokazni radovi mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih i terapijskih procedura. 4.Broj 17 – Strana 126 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – – – – ^etvrtak. A. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. hemostaze. 1 Prakti~ni dio traje 438 sati Kolokvij: . tehnike mehani~ke obrade korjenskog kanala (ru~ne i ma{inske) – tehnike obturacije korijeskih kanala – reparacioni procesi pulpalnog tkiva – reparacioni procesi periapikalnog tkiva – (Seminari i predavanja 2 x sedmi~no. – Uvje`bavanje hirur{kog {ava. – Solitarne i fisuralne ciste. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. . apikalne i lateralne. hirur{ke obrade traumatiziranih zuba. te osnovni principi terapije velikih cista. – Upalne radikularne ciste. Osteomijelitisi. Etiologija. Prakti~ni dio je pod kontrolom mentora. – Priprema hirurga za rad pod asepti~nim uslovima. gingivalna recesija. 1 Prakti~ni dio iznosi 438 sati Kolokvij: . dijagnoza i terapija. PRAKTI^NA NASTAVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Reiplantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Rad u ambulanti. . akutne i hroni~ne forme odontogene infekcije. Definicija i klasifikacija. 1 . Asistiranje pri operativnim zahvatima. – Specijalizanti pola`u kolokvije na zavr{etku teoretkih cjelina. Prakti~ni dio obuhvata: Svakodnevni prakti~ni rad na Klinici. 7. klini~ka ispitivanja karijesa i postavljanje dijagnoze. – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. – Terapija manjih cista. . – Aktivno u~estvovanje u radu hirur{kog tima. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika i terapija oboljenja oralnih sluznica – Dijagnostika i terapija hroni~nih i akutnih parodontalnih oboljenja – Metode dijagnostike i terapije neuravnote`ene i traumatske okluzije Teoretski dio iznosi 52 sati Seminarski rad: . Dijagnoza i diferenciaalna dijagnoza cista usne {upljine. – Apikotomija. korjena zuba) – 10 endodontskih revizija neuspjelog tretmana – 10 izbjeljivanja zuba sa promijenjenom bojom nakon endodontskog zahvata Prakti~ni rad iznosi 3. oralnog i dentalnog pregleda. Seminarski rad:. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. . analizama funkcije i traumatske okluzije. Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta. 1 ORALNA HIRURGIJA 3 mjeseca Svrha je sticanje temeljnih znanja iz asepti~nog rada u hirurgiji. Obu~avanje specijalizanta za rad endodontske hirurgijeapikotomije. anesteziologije i oralno-hirur{kih zahvata kod odontogene infekcije. a ostale dane prakti~ni rad). TEORETSKA NASTAVA – Normalan periodoncijum stalnoj denticiji – Gingivitisi. . Hirur{ko pranje i pra}enje operativnog programa. 2011. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis Glossitisi Heilitisi Oralna kandidijaza Mukozne retencione ciste (mucocele) Hemangiomi Lezije na oralnim sluznicama u toku infektivnih bolesti Traumatska i neuravnote`ena okluzija i njen uticaj na parodontalne bolesti B. a koji uklju~uje: – savremeni pristup pacijentu – provode se klini~ka i laboratorijska ispitivanja uz uzimanje medicinske i stomatolo{ke anamneze. – Ciste oralnih tkiva. parodontolo{ki zahvati. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. kontraindikacije za apikotomiju. . U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. . razvojne ciste.255 sati ORALNA MEDICINA I PARADONTOLOGIJA 3 mjeseca Provodi se na klinici za parodontologiju i oralnu medicinu Stomatolo{kog fakulteta. Definicija. A. hirur{ka obrada rane. Upoznavanje sa parodontalnim oboljenjima. TEORETSKA NASTAVA – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju – Op}e komplikacije kod lokalne anestezije – Odontogena infekcija usne duplje. – Samostalno izvo|enje operativnog zahvata apikotomije Teoretski dio traje 52 sata. metodama lije~enja. fibromatoza i hiperplazije oralnih sluznica – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi akutni i hroni~ni – Stomatitisi: aftozni. . indikacije. komplikacije kod primjene anestetika. Klini~ki stadijumi ciste. reanimacija. Odontogeni apscesi.

^etvrtak. Seminarski rad . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. cementiranje – Inlay most. dentalnom antropologijom i forenzikom i klinici za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{kog fakulteta. estetski. . . . . 2011. – Eugnata permanentna denticija. U toku edukacije specijalizant treba napraviti jedan seminarski rad. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij.. . A. ne estetski. . dijagnostika. B. ne estetski. otisak. estetski. . funkcionalne sile. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. sile otpora bioreakcijske sile – Otisci u fiksnoj protetici. B. preparacija. PRAKTI^NA NASTAVA Izrada 2 seminarska rada na temu koju odre|uje predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. Edukaciju provodi odgovarajti}i nastavnik. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . vrednovanje raznih metoda otiska. Program edukacije provodi predmetni nastavnik katedre na kojoj se izvodi edukacija. etiologija. . uzimanja otisaka za inley i onley ispun. otisak radne strane (elastomeri). otisak. Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanta sa okluzijom i artikulasiom. Upoznavanje specijalizanta kako se manifestiraju anomalije zuba koje nastaju kao posljedica poreme}enog razvojnog procesa. dijagnostika. TEORETSKA NASTAVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Pojam eugnatog u ortodonciji. Specijalizant upoznaje metod i tehnike mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene za{tite zajednice u korelaciji sa stanjem oralnog zdravlja. cementodentinski spoj. fizi~ke i hemijske osobine cementa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 127 MORFOLOGIJA ZUBA SA HISTOLOGIJOM I FORENZI^NOM STOMATOLOGIJOM 2 mjeseca Provodi se na Katedri za Predklini~ku stomatologiju sa morfologijom zuba. Upoznavanje sa anatomskim osobinama na zubnom organu i njihovoj ulozi i zna~aju kod okluzionih donosa. histologijiom i embrijologijom zubnog organa. 4. odre|ivanje dentalne starosti. . . . Otisni postupak u fiksnoj protetici. PRAKTI^NA NASTAVA – Dijagnostika nepravilnosti u stalnoj denticiji – Pojam eugnatog u ortodonciji. Upoznati specijalizanta sa naukom o forenzici i zna~aju zuba kao organa za uzimanje uzorka DNK. otisak antagonista (hidrokoloidom). preparacija otisak i cementiranje. B. U toku edukacije specijalizant treba napraviti dva seminarska rada. Upoznavanje sa metodama preparcije korijenskog kanala za ko~i} nadogradnje. . Teoretski dio iznosi 36 Seminarski rad: . – Inlay. patogeneza. klini~ka faza. . gre{ke u otisku. . . – Eugnata permanentna denticija. Posebno izu~ava socijalno-medicinski aspekt sa organizacijom stomatolo{ke zdravstvene za{tite i odgovaraju}im zakonodavstvom. 7. . 1 SOCIJALNA MEDICINA 1 mjesec Provodi se na Institutu za Socijalu medicinu i organizaciju zdravstva na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i zavodima za javno zdravstvo. – Ispitivanje funkcija stomatognatnog sistema. . Upoznavanje sa sistemima konfekciskih nadogradnji indikacije i kontraindikacije za njihovu primjenu. preparacija. A. metod dvostrukog otiska. dijagnostika. – Nepravilnosti kod razvoja zuba: etiologija. . – Morfologija kavuma pulpe i korijenskih kanala pojedinih zuba – Forenzi~ka stomatologija. plan terapije – Progeni zagriz. konfekcijske lijevane nadogradnje. – Intraoralni pregled pacijenata sa kompletnom permanentnom denticijom. – Razvojne anomalije i njihova povezanost sa promjenama u fiziolo{kim procesima koji u~estvuju u razvoju zuba – Nekariozne promjene zuba: abrazija. TEORETSKA NASTAVA – @va~ne sile. – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. Priprema otiska za izlijevanje. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. uzimanje otiska za ko~i} nadogradnje. – Nepravilnosti pojedinih zuba – Otvoreni zagriz. 2 Prakti~ni dio iznosi 279 sati Kolokvij:. . izrada i postavljane ko~i} nadogradnje. plan terapije – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. cementiranje ko~i} nadogradnje i otisak za navlaku – Inley i onley ispun. 1 ORTODONCIJA 1 mjesec Edukaciju iz ortodoncije specijalizant }e provesti na Klinici za ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 1 mjeseca. cementiranje Teoretski dio traje 16 sati. erozija i uzure stalne denticije – Morfolo{ke karakteristike pojedinih zuba i njihova uloga u okluzionim donosima. Obavezan je seminarski rad. . . fiziologija cementa. Svrha je upoznavanje specijalizanta sa histolo{kom gra|om zuba i potpornog tkiva. Upoznavanje sa detaljnijom morfologijom i anatomijom kavuma pulpe i korijenskih kanala zuba. . . plan terapije – Traume. difer. 1 STOMATOLO[KA PROTETIKA 1 mjesec Provodi se na Klinici za stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u svrhu sticanja znanja iz gnatologije. . . A. plan terapije – Strmi zagriz. struktura. . te laboratorijskog procesa izrade inley ispuna. vje`be {patulom). Radi i na analizi zdravstvenog stanja razli~itih populacionih grupa stanovnika na nivou op}ine ili regiona sa posebnim aspektom na oralno zdravlje. Na kraju edukacije specijalizant pola`e kolokvij. rase i spola. . cementno gle|ni spoj. – Ko~i} metalne nadogradnje. okluzionim anomalijama stalnih zuba i posljedicama okluzionih anomalija kod stalnih zuba. . TEORETSKA NASTAVA – Histologija pojedinih struktura zubnog zametka – Histofiziolo{ke osobine cakleni i dentina – Histofiziolo{ke osobine zubne pulpe i parodoncijuma – Histofiziolo{ke osobine zrelog parodoncijuma. . . Seminarski rad . . PRAKTI^NA NASTAVA – Preparacija korjenskog kanala i otisak za livenu ko~i} nadogradnju direktna i indirektna metoda – Uzimanje duplog otiska i izrada osnovnog modela – Uzimanje duplog otiska i izrada pomi~nog modela – Proba. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Inlay most. dijagnostika. – Izrada seminarskog rada. Studijski modeli. identifikacija tijela i ljudskih ostataka dentalnim tehnikama. dijag. Teoretski dio traje 16 sati. plan terapije – Distalni zagriz.

– timski rad. – Ekonomika zdravstva. Preventivni programi u stomatologiji sa posebnim osvrtom na oralno zdravlje. Teoretska nastava 1.Broj 17 – Strana 128 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Maksilofacijalna hirurgija Stomatolo{ka protetika Ortopedija vilica Otorinolaringologija Patologija Radiodijagnostika Bolni~ki odjel maksilofacijalne hirurgije Klinika za stomatolo{ku protetiku Klinika za ortodonciju Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel patologije Bolni~ki odjel radiologije ^etvrtak. ORALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3. .5 godine (42 mjeseca) Plan specijalizacije: MJESTO U@A [IRA OBAVLJANJA TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA TEMATSKA STA@A OBLAST OBLAST Uvodni dio Stomatolo{ki fakultet . . . – Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika).662 SATI. – Zdravstveno zakonodavstvo B. apikotomije. – etika i propisi. PRAKTI^NA NASTAVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. – Finansiranje zdravstvene za{tite. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Uklanjanje manjih o`iljaka i cista. – Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. U po~etku sta`a specijalizant obavezno provodi 3 mjeseca u ambulantnoj praksi radi dijagnostike oralno-hirur{ke patologije te upoznavanja sa protokolom rada Klinike za Oralnu hirurgiju.850 300 50 3. – Programi rada. – Operativna hirurgija-operaciona sala. 6 mjeseca A. Teoretski dio traje 16 sati. Edukacija sadr`i: teoretski Oralna hirurgija Anesteziologija sa urgentnom reanimacijom Implantologija 1. – Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije-indikacije – Vrste opturatora sa osvrtom na mogu}e fiksacije opturatora. – Hirur{ki zahvati na zubima i parodontu.656 500 150 6. .306 A. 2011. – Kadrovski potencijal u zdravstvu. 1 Prakti~ni dio traje 126 sati Kolokvij . serijske ekstrakcije sa opse`nim avleolektomijama. B. – Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – promocija zdravlja. 4. impakcije. . .850 sati – Dentoalveolarna ambulantna hirurgija. . izgradnje i razvoja zdravstvenih ustanova. – Konzervativno zbrinjavanje otvorenog sinusa maksilarisa. i Bolni~ki odjel anesteziologije reanimacija i 1 mjesec intenzivna njega Transfuziologija Bolni~ki odjel 1 mjesec transfuziologije Neurohirurgija Bolni~ki odjel 1 mjesec neurohirurgije Plasti~na i Bolni~ki odjel rekonstruktivna plasti~ne hirurgije 2 mjeseca hirurgija 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec UVODNI DIO . Prakti~na nastava 3.106 prakti~ni 3. – Hirur{ki pristupi rje{avanja zalomljenih i zaostalih korjenova zuba gornje i donje vilice.806 200 100 2.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. miofacijalni bolni sindrom. – komunikacijske vje{tine. – Uklanjanje manjih benignih tumora. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate. dokumentacija i evidencija. Trigemini – Patologija ~eljusnog zgloba i temporomandibularne disfunkcije. .osnovna 1 mjesec teorijska nastava Oralna Klinika za oralno19 mjeseci hirurgija hirur{ke discipline Op}a Bolni~ki odjel op}e hirurgija sa hirurgije Odjel za 8 mjeseci transfuziolo transfuziologiju gijom Centar za Bolni~ki odjel urgentne medicine urgentnu 2 mjeseca medicinu Traumatologija Bolni~ki odjel 1 mjesec traumatologije Anestezija. . Programiranje. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu.200 ukupno 5. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 1 UKUPNO TRAJANJE TEORETSKE NASTAVE NA SPECIJALISTI^KOJ EDUKACIJI IZ DENTALNE PATOLOGIJE I ENDODONCIJE JE 592 SATA. – Kretanje zdravlja i bolesti. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant provodi na Klinici za oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 19 mjeseci. – Hirur{ki pristupi rje{avanja dentogenih infekcija. Sistem pla}anja. . 7. Seminarski rad . – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji. – upravljanja sistemom.806 sati – Hirurgija zuba i parodonta – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije – Hirurgija odontogenih i neodontogenih cista – Hirurgija sinusa maksilarisa – Hirurgija benignih tumora – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva – Konzervativno i hirur{ko lije~enje neuralgija n. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . TEORETSKA NASTAVA – Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. – Izvori i na~in prikupljanja nov~anih sredstava za zdravstvenu za{titu. Na kraju zavr{etka specijalisti~kog sta`a pola`e se predispitni kolokvij radi provjere ste~enog znanja kod mentora. . A PRAKTI^NE NASTAVE 4.komparativno-statisti~ke analize – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika.

indikacije i kontraindikacije). – Tehnike {ivanja rana. – Reakcije koje mogu nastati kod nadoknade krvi. posebno malignih tumora. U toku sedmog mjeseca sta`a: Maksilarni sinus. igala i no`a.hirur{ka saradnja. podjela i zna~aj u protetskoj rehabilitaciji Uslov za ulazak u operacionu salu i po~etak operativnog rada pod kontrolom mentora su polo`ena prva tri kolokvija. – Na~in prikupljanja i kolekcioniranja krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Odre|ivanje krvnih grupa (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Operativni rezovi sa osvrtom na izbor konca. razvoj i terapija. na~in i vrsta postoperativne njege bolesnika. farmakokinetika. instrumenata i rublja. Upoznati se sa principima lije~enja svije`e traume. nastanak sa osvrtom na patohistologiju i terapiju U toku dvanaestog mjeseca sta`a: – Implantologija. nastanak i razvoj upale sa osvrtom na dentogenu etiologiju. U toku {estog mjeseca sta`a: – Ciste. Traumatologija 1 mjesec Savladati postupak lije~enja polutraumatiziranog pacijenta. svaki specijalizant pola`e 12 kolokvija: Plan kolokvija iz Oralne hirurgije: U toku prvog mjeseca sta`a: – Topografska anatomija cerviko orofacijalne regije sa osvrtom na {irenje bola i neuralgije. nastanak. izbor konca i igala. op}e i lokalne indikacije i kontraindikacije B. U toku osmog mjeseca sta`a: – Predprotetska hirurgija mekih i ko{tanih struktura usne {upljine. empijeme. B. – Apikotomija. U toku desetog mjeseca sta`a: – Povrede dentoalveolarnog sistema sa osvrtom na terapiju traumatski luksiranih zuba.^etvrtak. – Vazokonstriktori. U toku 20 mjeseci specijalizantskog sta`a na oralnoj hirurgiji prati se i rad kandidata u operacionoj sali. – Preoperativna priprema. – Lokalna anestezija orofacijalne regije sa regionalnim blokadama – Ekstrakcija zuba-dentoalveolarna hirurgija sa komplikacijama u toku i nakon ekstrakcije. osobine i hipoteze o na~inu djelovanja. Teoretska nastava 100 sati – Istorijat i vrste dentalnih implantata – Selekcija pacijenata. Prakti~na nastava 500 sati – Mali hirur{ki minimum. te savremene mogu}nosti fiksacije. njihova dijagnostika i terapija (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). – Savremene operativne tehnike sa posebnim osvrtom na hirurgiju glave i vrata. operativna tehnika sa osvrtom na diferencijalnu dijagnostiku i konzervativni tretman. – Na~in zamjene i nadoknade izgubljene krvi (Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – Primarno zaustavljanje krvarenja iz otvorenih rana. U toku petog mjeseca sta`a: – Impaktirani i prekobrojni zubi sa osvrtom na mogu}nosti transplantacije istih. – Lokalni anestetici. uloga i izbor. U toku drugog mjeseca sta`a: – Urgentna stomatologija-incidenti u operacionoj sali. i gangrene. te na terapiju oroantralnih komunikacija i fistula. U toku jedanaestog mjeseca sta`a: – Benigni tumori. podjela. vazokonstriktori. U knjizi operativnog protokola prezicno se bilje`e sve asistencije i samostalni operativni zahvati. 2011. Eksperimentalna nastava 20 sati Tehnika ugradnje implantata U cilju provjere teoretskog znanja iz oralne hirurgije. A. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 129 Hirur{ki zahvati na sinusu maksilarisu (oroantralne fistule i komunikacije) – Preprotetska hirurgija mekih i ko{tanih tkiva. Prakti~na nastava 50 sati – Izbor tipa implantata. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). flegmone. Teoretska nastava 200 sati – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. – Dezinfekcije operativnog podru~ja. – Op}i principi u hirur{kom lije~enju tumora. savladati tehniku hirur{kog zatvaranja rana te nau~iti dijagnosticirati i lije~iti kod gnojnih upala apscesa. odgovaraju}i instrumentarij. – Savremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostora. operativna tehnika i principi implantacije – Postoperativni tretman – Protetska i parodontalna razmatranja C. B. – Operativni ratni principi i trija`a povrije|enih Centar za urgentnu medicinu 2 mjeseca Boravak u ambulanti za obradu svje`ih povreda. – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti. Op}a hirurgija sa transfuziologijom A. slika kontuzije mozga. – Op}i principi ratne hirurgije. U toku ~etvrtog mjeseca sta`a: – Oralnohirur{ki pacijenti i njihova priprema za operativni zahvat. koagulopatije i tretman ovih pacijenata. 4. – Znaci i simptomatologija neurotraume i traumatskog {oka. Teoretska nastava 238 sati – Principi op}e anesteziologije. metode repozicija i osteosinteza pri razli~itim vrstama prijeloma. Prakti~na nastava 300 sati – Izvo|enje svih anestezija u ambulantnoj praksi – Terapija lokalnih komplikacija kod izvo|enja lokalnih anestezija. Implantologija. na~in djelovanja. U toku tre}eg mjeseca sta`a: – Infekcija orofacijalne regije sa osvrtom na patofiziologiju upale i mogu}nostima {irenja u druge regije. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). dijagnostika i metode lije~enja. Ortodontsko . – Obrada manjih hirur{kih rana sa {ivanjem. – Postupci kod cardio pulmonalne reanimacije. . nastanak i razvoj. – Izvo|enje lokalnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja – Izvo|enje sprovodnih anestezija sa osvrtom na anesteziona podru~ja. – Lokalni anestetici. transfuzijski centri ili odsjeci za transfuziju). podjela. 7. Anestezija sa reanimacijom i urgentnom medicinom A. ratni hirur{ki minimum. pacijenti iz rizikogrupa. U toku devetog mjeseca sta`a: – Parodontalna hirurgija sa osvrtom na gingivektomije. podjela.

– Patogeneza. na~in prikupljanje i kolekcioniranje krvi. Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija 2 mjeseca – Usvojiti znanja iz domena rekonstrukcija pomo}u ko{tanih i ko`nih transplantata. strano tijelo. 2011. – Hirur{ki postupci i na~ini operativnog lije~enja osoba sa rascjepom usne. {irenje tumora. usnica i usne {upljine. medikament). na~ini obezbje|enja respiracije. – Hirur{ki postupci i principi u terapiji malignih tumora. 4. proteti~ar. Troacher-Colins. – Hirur{ko lije~enje te hirur{ko-protetska rehabilitacija – Etiologija. inervacijom i krvnom opskrbom – Simptomi. te saradnja sa timom stru~njaka: maksilofacijalni hirurg. Anestezija reanimacija i intenzivna njega 1 mjesec Specijalizant mora savladati postupak endotrahealne inhalacijske anestezije naro~ito pri operacijama glave i vrata. te prednja i stra`nja tamponada nosa – Kod akutnog gu{enja terapija konikotomijom ili traheotomijom – Hirur{ko lije~enje infekcija ORL podru~ja ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti Klinici za otropediju vilica Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. stra`nja rinoskopija i indirektna laringoskopija – Hirur{ka eksploracija sinusa svim poznatim metodama – Etiologija i patogeneza epistakse. prepoznavanje simptoma i postupak lije~enja supduralnih i epiduralnih hematoma. – Planiranje i primjena odgovaraju}ih operativnih postupaka kod maksilarnog i mandibularnog prognatizma. – Kod akutnog gu{enja terapija konoktomijom i traheotomijom. klini~ka slika i lije~enje akutnihi i hroni~nih upala podru~ja sa osvrtom na tonzilarnu problematiku I indikacijama za tonzilektomiju – Anatomotopografija maksilarnog sinusa. dijagnostika tumora mozga. hemostatski preme}aji. A. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. kod rekonstruktivnih zahvata odnosa vilica. hemiatrofija faciei. – Principi i metode RTG dijagnostike i njihovo tuma~enje. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. vilice i nepca. provjeru teoretskog i prakti~nog znanja vr{i mentor. lues) kao i ostale uzroke upale (trauma. op}i stav u postupku lije~enja osoba sa rascjepom usne i vilice. logoped.Broj 17 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. dijagnostika. klini~ka slika i terapija upala sinusa i mogu}ih komplikacija – Simptomatologija malignih tumora maksilarnog sinusa. – Hirur{ki postupci u tretmanu deformacija vilica. – Pravilno planiranje i izvo|enje probatorne ekscizije svake suspektne lezije u usnoj {upljini. te principi lije~enja pareze facijalisa. . simptomi. Na~in repozicije intraoralnim i ekstraoralnim metodama. te posljedice lo{ih postupaka. – Posttraumatske deformacije i na~in njihovog lije~enja. optimalno vrijeme za planiranje operativnog zahvata.Neurohiru{ki zahvati kod neuralgija kod n. Teoretska nastava 94 sata – Anatomija. te specifi~ne infekcije (aktinomikoza. dijagnoza i diferencijalna dijagnoza cista te tumoroznih tvorbi u regiji vrata (dermioidne. – Etiologija i dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica i ~eljusti. B. te njihova terapija poznatim intraoralnim i ekstraoralnim metodama. na~ini zamjene i nadoknade krvi. Transfuzijska medicina 1 mjesec Odre|ivanje krvnih grupa. – Mogu}nosti mikrovaskularne hirurgije u rekonstrukcijama. terapeutske mogu}nosti – Infekcije ORL podru~ja dentogene etiologije. Cruzon) te njihovo lije~enje. Prakti~na nastava 800 sati – Hirur{ko konzervativno lije~enje infekcije lica i vilica u lokalnoj i op}oj anesteziji. Prakti~na nastava 230 sati – Osnove otorinolaringolo{kog pregleda uz pomo} ~eonog ogledala. terapija i prognoza. – Saradnja sa roditeljima. Termini operativnih zahvata i postupak lije~enja. tuberkuloza. U cijelosti mora savladati postupak kardiopulmanorne reanimacije. te pljuva~nih `lijezda. njihove karakteristike (hipertrofija masetera. te priprema pacijenta za oralno hiru{ku intervenciju. Nakon zavr{etka ovog dijela specijalizantskog sta`a. odre|ivanje i ~itanje labaratoriskih i biohemiskih nalaza. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant }e provesti na Klinici za otorinolaringologiju u trajanju od 2 mjeseca. etiolo{ki momenti i definicija kongenitalnih anomalija. epidermioidne. mandibularni i maksilarni prognatizam. – Postupci u podru~ju estetske hirurgije. – Hirur{ko i konzervativno lije~enje ozljeda lica i vilica. Intravenske kratkotrajne anestezije te nau~iti postupak bu|enja bolesnika. te instrumentarij za tu vrstu intervencije. ortodont. Teoretska nastava 292 sata – Definicija. Lokalni re`njevi u podru~ju glave i vrata. na~ini uzimanja uzoraka sadr`aja ili tkiva za bakteriolo{ku i patohistolo{ku dijagnostiku. metastatski ~vori}i. Saradnja ORL specijaliste i oralnog hirurga . hemihipertrofija faciei. – Etiologija i patogeneza epistakse te prednja i stra`nja tamponada nosa. RTG i radiografski postupci kao potpora u lije~enju malignoma. Trigeminusa. te naj~e{}a lokalizacija malignih tumora lica. – Dijagnoza sijalolitijaze te postupci kod odstranjivanja sijalolita – RTG dijagnostika. A. i postupci za njihovo lije~enje. – Nastanak i dijagnostika ozljeda kostiju lica. – Histolo{ki tipovi malignih tumora sa osvrtom na njihovu lokalizaciju. – Etiologija. te primarna obrada rana mekih tkiva sa zaustavljanjem krvarenja. 7. tok bolesti i mogu}nost metastaziranja. – Uzimanje brisa za citolo{ku analizu }elija kod prekanceroza. – Metode konzervativnog i hirur{kog lije~enja putridne i specifi~ne infekcije – Etiopatogeneza. Neurohirurgija 1 mjesec Dijagnostika povreda neurokranijuma. ozljeda lica sa neprekinutim i prekinutim kontinuitetom povr{ine. dijagnostika i klini~ka slika akutnih i hroni~nih upala mekog i ko{tanog tkiva. na~in prehrane djeteta. tehnika sijalografije sa tuma~enjem sijalograma. – Etiologija i dijagnostika ostalih ~e{}ih anomalija (Pierre-Robin.U jedinici intenzivne njege nau~iti njegu operiranog ili povrije|enog bolesnika te teoretske i pakti~ne principe svih vrsta bolova. fonijatar. otoskopija. Maksilofacijalna hirurgija Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u trajanju od 4 mjeseci. – Kod politraume. fiziologija i patologija podru~ja maksilarnog sinusa i nosne {upljine sa topografijom. patogeneza. limfomi). mikrognatizam i laterognatizam). klini~ka slika dijagnoza. vilica. tireoglosalna. – Etiologija. rinoskopija.gdje je granica? B. – Metode kojima se dolazi do definitivne dijagnoze.

Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga. dijagnostike i terapije oboljenja usta. proteti~ar. Bolesti usta i paradontologija 5 mjeseci Osnovne tematske jedinice bolesti usta: Faktori obrane u usnoj {upljini. patogeneza sporo i brzo progresivnih parodontitisa. oralna klini~ka testiranja. – promocija zdravlja. oralne alergijske reakcije. – timski rad. oboljenja mekih tkiva usta i fokalnu infekciju. dijagnostiku i terapiju oboljenja oboljenja mekih tkiva usta. oralne bolesti kao odraz op}ih sistemskih bolesti. ozljede oralne sluznice. – komunikacijske vje{tine. korekcija okluzije kod pacijenata. Primjena hemoterapijskih sredstava u spre~avanju upalnih promjena gingive. patogeneze i terapije parodontalnih oboljenja.PORODI^NA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . zubni tehni~ar PATOLOGIJA 1 mjesec Usvojiti na~ine saradnje oralnog hirurga sa patologom u vezi citolo{kih. klasifikacija oralnih bolesti. Indikacije za hirur{ko-ortopedsku terapiju – Metode hirur{ke terapije i timsko planiranje ortodontsko-hirur{ke terapije.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 2011. magnetnu rezonancu podru~ja glave i vrata. Prevencija oralnih bolesti: saradnja i motivacija pacijenta. Usvojiti na~ela biopsijskih i metoda aspiracijske i eksfolijativne dijagnostike te interpretacije nalaza. RADIODIJAGNOSTIKA 1 mjesec Upoznavanje sa svim radiolo{kim tehnikama i metodama dijagnostike glave i vrata. Za{tita zdravlja parodonta. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. vilica i zuba – Prevencija ste~enih deformiteta lica. a posebno prevenciju i konzervativnu terapiju paradontopatija i osnovne hirur{ke zahvate. Kandidat usavr{ava dijagnostiku i konzervativnu terapiju paradontopatija. virusne i gljivi~ne infekcije oralne sluznice. bolesti `lijezda slinovnica. PROGRAM SPECIJALIZACIJE UVODNI DIO . U cilju savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. posebno hirur{ke terapije paradontopatija. Osnovne tematske jedinice iz parodontologije: Etiologija parodontne bolesti. Prakti~na nastava 270 sati – Ortodontska mjerenja i analize modela – Osnove planiranja ortodontske terapije – Rtg dijagnostika ortodontskih anomalija – Telerentgenska mjerenja i saradnja sa ortodontom i maksilofacijalnim hirurgom STOMATOLO[KA PROTETIKA Edukaciju iz stomatolo{ke protetike specijalizant }e sprovesti na Klinici za Stomatolo{ku protetiku Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. OP]A . prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice. gerijatrijske oralne bolesti. imunodeficijencija s oralnim manifestacijama. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. oralne bolesti dje~je dobi. inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji – Osnove interceptivne ortopedije vilica i zuba B. uklju~uju}i CT. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz etiologije. prate}e pojave kod uzimanja lijekova . registracija vrste patolo{ke promjene. Dijagnostika oralnih bolesti. A. dijagnostika i diferencijalna dijagnostika uro|enih i ste~enih deformiteta lica. klini~ki nalaz oralne sluznice. kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi. 7. oralne bolesti uzrokovan spolnim prijenosom. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Preventivna i dje~ija stomatologija Ortodoncija Maksilofacijalna hirurgija Socijalna medicina Broj 17 – Strana 131 Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za ortodonciju Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Institut za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo 6 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca A. oralni hirurg. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. . parodontohirur{ke metode rehabilitacije `va~ne funkcije. preventivni postupci. – upravljanja sistemom.^etvrtak. vilica i zuba – Klini~ke metode za postavljanje ortodontske dijagnoze.porodi~na stomatologija predstavlja sastavni dio za{tite orofacijalnoga sistema na nivou doktora stomatologije.osnovna teorijska Stomatolo{ki fakultet nastava Bolesti usta i parodontologija Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Bolesti zuba i endodoncija Klinika za dentalnu patologiju i endodonciju Stomatolo{ka protetika Klinika za stomatolo{ku protetiku Oralna hirurgija Klinika za oralno-hirur{ke discipline [IRA TEMATSKA OBLAST TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Opis specijalizacije: Op}a . – etika i propisi. mjere i postupci za terapiju ortodontskih anomalija. histolo{kih i ostalih dijagnosti~kih metoda.manifestacije na oralnoj sluznici. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih bolesti. Teoretska nastava 94 sata – Etiologija. oralni simptomi. kireta`a d`epova kod pet pacijenata. laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti. Teoretska nastava 94 sata – Indikacije za fiksni i mobilni protetski rad – Savremeni materijali za uzimanje otisaka kod izrade fiksnih i mobilnih protetskih radova – Planiranje i materijali za uzimanje otisaka i otisci za izradu opturatora – Vrste opturatora i izrada opturatora sa osvrtom na mogu}nost fiksacije opturatora – Preprotetska hirur{ka priprema u fiksnoj protetici – Preprotetska hirur{ka priprema u mobilnoj protetici – Planiranje protetska suprastrukture kod implantata B. bakterijske infekcije oralne sluznice. dijagnostika i terapija oralnih fokusa. Postupci odr`avanja higijene parodonta. prevencija oralnih infekcija. dijagnostika mukokutanih autoimunih poreme}aja na oralnoj sluznici. uzimanje otisaka i izrada Blekove plo~e – Uzimanje otisaka i izrada modela radi planiranja broja i mjesta za postavljanje implantata – Izrada {ablona za ugradnju implantata kod postavljanja vi{e implantata u bezuboj vilici – Saradnja kod planiranja protetsko-hirur{kih postupaka. 4. Prakti~na nastava 270 sati – Planiranje. uzimanje anamnesti~kih podataka. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva. Nau~iti interpretacije nalaza. posebno juvenilnog i rapidnog. procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti. prekancerozne oralne lezije i stanja. postupak i mjere za{tite u specijalisti~koj ambulanti.

reokludaciju proteza u adaptacionom periodu. obrada hendikepiranih lica. Specijalizant izu~ava zna~aj i zadatke preventivne stomatologije. primjene antistepti~ne i dezinfekcionih sredstava u terapiji zuba. principe pulpodentalne osjetljivosti i desenzibilazacije (privremene i trajne). principe sistematske stomatolo{ke {kolske njege. dentalni paralelometri. Kandidat mora provesti dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~no zdravstvenoj ustanovi. savremenih principa i metoda asepse i antisepse. indikacije i kontraindikacije za izradu fiksnih nadoknada. dijagnostiku i principe hirurskog lije~enja cista. obrada pacijenta sa sistemskim oboljenjima. povrede zuba u djece. na~ine i metode otklanjanja bola u predjelu lica i vilica i lije~enje komplikacija u toku i poslije oralno-hirur{kih intervencija. temeljnog postupka i principa pru`anja prve pomo}i. 4. terapiju. dijagnozu i plan terapije. lije~enje starijih osoba. Osim ovoga. radnih ploha. Kandidat upoznaje karakteristike naj~e{}ih uro|enih i ste~enih ortodontskih nepravilnosti vilica i lica svih dobnih uzrasta pacijenata. urgentne intervencije u dje~ijoj stomatologiji. prevenciju ortodontskih anomalija. primjene savremenih estetskih materijala. Kolokvij. karijes i njegove komplikacije na mlije~nim i stalnim zubima kod djece. inleji. patolo{ka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu. Osnovne tematske jedinice iz oralne hirurgije Upoznavanje i usvajanje sljede}eg: savremenih principa i metoda dezinfekcije i sterilizacije prostora. Kandidat tako|er upoznaje mogu}nosti i granice ortodontske terapije sa mobilnim . fizikalno kemijska o{te}enja zuba. U cilju prihvatanja savremenih dijagnosti~kih metoda i postupaka a posebno kod zuba sa komplikovanom morfologijom korijenskog kanala. ve{a i ostalog materijala. okoli{ lokalni i op}i). dijagnostiku i prevenciju nepravilnosti usta i zuba. profilaksu karijesa. proteti~ko zbrinjavanje djece i omladine. Prenos registrata maksile i mandibule. obrada pacijenta preosjetljivih na stomatolo{ke medikamente i materijale. zna~aj zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji i mogu}nost njegovog sprovo|enja. nomenklaturu. protetski materijali i tehnologije. zbrinjavanje pacijenata sa specijalnim potrebama. primjenu i vrste sredstava za op}u i lokalnu hemostazu. Kolokvij. savremena shvatanja o replantaciji i transplataciji zuba kao i o osnovama dentalne implantologije. Kolokvij. Kolokvij. apikalnih i hroni~nih oboljenja. Kandidat je obavezan da jedan mjesec provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj i nau~nozdravstvenoj ustanovi. dentalni materijali. metoda i sredstava anestezije u oralnoj hirurgiji. Kandidat usavr{ava planiranje i izradu fiksnih i mobilnih proteti~kih nadoknada. materijali za stimulacije pulpe i stvaranje novoga dentina. zbrinjavanja povreda zuba kod djece. upotreba poluprilagodljivih artikulatora. uzimanje funkcionalnih otisaka i drugih savremenih otisaka za fiksne i pokretne protetske nadoknade. faktori zubnoga karijesa (mikroflora. Osnovne tematske jedinice iz dje~je i preventivne stomatologije. krunice i imedijatne proteze. okluzijske koncepcije.Broj 17 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Bolesti zuba i endodoncija 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz bolesti zuba i endodoncije: Fiziolo{ka specifi~nost zubne pulpe i periradikularnog tkiva. Oralna hirurgija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika oralne hirurgije i oralno-hirur{kih intervencija te za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena oralne hirurgije. pripremu zuba i usta za iste. Kandidat usavr{ava dijagnosti~ke i terapijske postupke iz ove oblasti. dentalni amalgami. terapiju pojedinih oboljenja mekih tkiva usta kod djece. Tako|er je kandidat du`an da usvoji sljede}e: hirur{ke tehnike va|enja zuba i zubnih korjenova. prepoznavanje i lije~enje lokalnih i op}ih komplikacija anestezije. izrada limenih plombi i organizacije stomatolo{ke slu`be. metode i sredstva predprotetske oralne hirurgije. doma}in i zub. Kandidat usavr{ava prakti~na znanja iz dijagnostike. Specijalizant izu~ava teorijske osnove i usavr{ava ste~ena prakti~na znanja i vje{tine iz anatomije i histologije zuba i apikalog parodonta. patolo{ki zna~aj karijesa. prvu pomo} i zbrinjavanje povrede zuba kod djece. materijali za privremeno i trajno zatvaranje kaviteta. 2011. preparacija zuba i savremene otiske za fiksne nadoknade. uzimanje funkcionalnih otisaka. Osnovne tematske jedinice iz ortopedije vilica Specijalizant izu~ava etiologiju. savlada medote oralno-hirur{kih intervencija u te{kih i hroni~nih bolesnika. citomorfolo{ka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva i periradikularnih struktura. histomorfolo{ka. instrumenata. kori{}enje artikulatora u protetici. du`nost kandidata je i da usvoji sljede}e: principe i metode postoperativne njege operisanih pacijenata. mobilne totalne. osnove sistematske stomatolo{ke njege. Kandidat je obavezan da dva mjeseca provede u odgovaraju}oj visoko{kolskoj nau~noj i zdravstvenoj ustanovi.dijagnostiku i hirur{ke tehnike i metode lije~enja akutnih i hroni~nih dentogenih infekcija. zubnoljekarski rad sa djecom. patologiju usta i zuba kod djece. sredstva za punjenje kanala (kanalna i apikalna i periapikalna). staklenoinomerni cementi. prevencije. Stomatolo{ka protetika 6 mjeseci Osnovne tematske jedinice iz stomatolo{ke protetike: Okluzija zubi. primjenu mortalnog i vitalnog tretmana oboljele pulpe. terapiju karijesa i njegovih komplikacija kod djece. Preventivna i dje~ija stomatologija 6 mjeseci Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje temeljnih principa i tehnika dje~je i preventivne stomatologije. terapije karijesa i njegovih komplikacija na mlije~nim i stalnim zubima. Kolokvij. a posebno iz oblasti prakti~nog sprovo|enja zdravstveno vaspitnih mjera u stomatologiji. plan lije~enja i prognoza bezubih i parcijalno bezubih pacijenata. citokemijska. oralno hirur{ki zahvati kod djece. te principe i metode tretmana tih nepravilnosti radi usavr{avanja dijagnosti~kih postupaka mjera i postupaka iz oblasti preventivne ortopedije vilica i lica. higijenu usta i zuba i njen zna~aj u profilaksi stomatolo{kih oboljenja. oralne hirur{ke zahvate kod djece. klini~ke simptome nepravilnosti usta i zuba. kavitacije. mobilne parcijalne. dijagnostiku i terapiju kariozne lezije. te terapeutskih principa iz interceptivne ortopedije vilica. za{titu orofacijalnog kompleksa od sportskih povreda. funkcija zubne pulpe. dentinska adhezivna sredstva. impaktiranih i prekobrojnih zuba. oboljenja pulpe i apikalnog parodonta. dijagnoza. Ortopedija vilica 3 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje dijagnosti~kih principa iz ortopedije vilica. 7. reanimacije i zahvata u zbrinjavanju trauma vilica i zuba i drugih urgentnih stanja u oralnoj hirurgiji. Radi usavr{avanja ste~enih znanja i sticanja novih. Specijalizant se osposobljava za klini~ki pregled. Radi savladavanja savremenih dijagnosti~kih i terapijskih postupaka u protetici kao i upoznavanje sa savremenom laboratorijskom tehnikom kandidat je du`an da provede dva mjeseca u odgovaraju}oj visoko{kolskoj. kompozitni materijali. te za samostalno rije{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema iz domena dje~je i preventivne stomatologije. Izrada protetskih radova: fiksni. nadgradnje zuba. posebno u okviru medicine rada. Vr{i planiranje i izradu mobilnih parcijalnih i totalnih proteza i pripremu zuba i usta za iste.nau~noj i zdravstvenoj ustanovi.

DJE^JA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Edukaciju iz Dje~je i preventivne stomatologije specijalizant provodi na Klinici za Preventivnu i dje~ju stomatologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 23 mjeseca.^etvrtak. upoznaje ekonomiku zdravstva. I. te predprotetsku ortodontsku pripremu odraslih. epidemiologija – Dentalni karijes mlije~nih zuba: rani dje~ji karijes (karijes cucle. ECC . Edukacija sadr`i: teoretski Dje~ija stomatologija Preventivna stomatologija Javno zdravstvo-organizacija stomatolo{ke za{tite za djecu 1400 300 200 1900 prakti~ni 2500 700 300 3500 ukupno 3900 1000 500 5400 Nastavni program: Teoretska nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Predavanja. oblika. tj. – upravljanja sistemom. veli~ine i boje. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. etiologija. – komunikacijske vje{tine. studije slu~ajeva (PBL) i konsultacije (C) s mentorom (40%) – Najmanje 7 seminarskih tema. izu~ava odabrana poglavlja zdravstvene statistike. – timski rad.1400 sati – Psihologija djeteta – Psiholo{ki pristup djetetu i tehnike upravljanja pona{anjem – Normalan rast i razvoj – Vrijeme nicanja zuba mlije~ne i stalne denticije – Resorpcija mlije~nih zuba i redoslijed smjene – Anomalije mlije~nih i stalnih zuba: poreme}aji broja.preparacija kaviteta. 4. . PREVENTIVNA I DJE^JA STOMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Osnovne tematske jedinice iz socijalne medicine: Kandidat upoznaje socijalno medicinski zna~aj prevencije oboljenja usta i zuba. upoznavanje sa najnovijom literaturom u biblioteci i na internetu (20%) Svakih 6 mjeseci kolokvij iz obra|ene materije (10%). Prakti~na nastava iz svih navedenih oblasti specijalizacije – Klini~ki rad sa pacijentima u punom radnom vremenu – Konzilijarni sastanci sa naprijed navedenim specijalnostima PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ DJE^IJE I PREVENTIVNE STOMATOLOGIJE UVODNI DIO . – promocija zdravlja. planiranje zdravstvene za{tite sa posebnim osvrtom na planiranje stomatolo{ke za{tite.ovladavanje tehnikama upravljanja pona{anjem djeteta – Detekcija i profesionalno uklanjanje plaka – Uputa o odr`avanju oralne higijene i obuka djeteta o odgovaraju}oj tehnici ~etkanja – Topikalna aplikacija fluorida. te izu~ava patologiju i simptomatologiju disfunkcija vili~nog zgloba.osnovna teorijska nastava Dje~ja i preventivna stomatologija Pedijatrija Ortopedija vilica Bolesti usta i paradontologija Oralna hirurgija Socijalna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Klinika za dje~ju i preventivnu stomatologiju Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice Klinika za ortodonciju Klinika za parodontologiju i oralnu medicinu Klinika za oralno-hirur{ke discipline Institut za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo TRAJANJE 1 mjesec 23 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. iz svih oblasti specijalizacije po jedna (30%) – Individualni rad. – etika i propisi. vilica i lica. a posebno ekonomske aspekte. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.early childhood caries) – Dentalni karijes mlije~nih zuba: terapija . karijes bo~ice. izu~ava organizaciju i rad stomatolo{ke djelatnosti. analgezija i anestezija kod djece – Pedijatrijska endodoncija: mlije~ni zubi – Pedijatrijska endodoncija: mladi trajni zubi sa nezavr{enim rastom korijena – Oralna patologija: oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma – Op}a oboljenja sa manifestacijama u usnoj {upljini kod djece – Traumatske povrede zuba: mlije~ni zubi – Traumatske povrede zuba: stalni zubi – Pedijatrijska protetika – Interceptivna ortodoncija – Poreme}aji razvoja – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: mentalna retardacija i neurolo{ki i senzorni poreme}aji – Rad sa medicinski kompromitovanom djecom: organska hroni~na oboljenja i krvne diskrazije DJE^JA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava . Kolokvij.2500 sati – Pregled pacijenta . upute roditelju o upotrebi sistemskih fluorida (tablete) – Preventivno zalijevanje fisura – Planiranje tretmana oboljelih tvrdih i mekih oralnih tkiva.anamneza i status. poreme}aji strukture – Dentalni karijes mlije~nih zuba: dijagnostika. rano otkrivanje i dijagnostiku benignih i malignih tumora mekih i ko{tanih tkiva lica i vilica. popunjavanje kartona – Psiholo{ki pristup djetetu . 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 133 i fiksnim aparatima. konfekcijske ~eli~ne krunice – Materijali u terapiji karijesa mlije~nih zuba – Oralna hirurgija: ekstrakcije zuba kod djece – Oralna hirurgija: upalni procesi kostiju kod djece i ekstrakcije zuba kod djece – Sedacija. Osnovne tematske jedinice iz maksilofacijalne hirurgije: Kandidat se upoznaje i osposobljava za zbrinjavanje urgentnih stanja i povreda maksilofacijalne regije. Maksilofacijalna hirurgija 1 mjesec Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje prvenstveno dijagnosti~kih principa iz oblasti maksilofacijalne hirurgije. Socijalna medicina 2 mjeseca Specijalizant se tokom ovog dijela sta`a treba osposobiti za samostalno sprovo|enje osnovnih principa iz oblasti socijalne medicine. izu~ava zdravstveno zakonodavstvo. DJE^JA STOMATOLOGIJA Teoretska nastava .OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.

dje~ija protetika – Stomatolo{ki tretman djece sa specijalnim potrebama (odlazak u stacionarnu ustanovu) – Interceptivna ortodoncija PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA teoretska nastava 300 sati – Istorijat. sekundarna i tercijarna stomatolo{ka prevencija. Skidanje plaka.-og stolje}a" u domenu stomatologije za dugoro~no vrijeme. amputirci). – Preventivne mjere i oralno zdravlje kod trudnica (savjetovali{te) – Pristup provo|enja prevencije oralnih bolesti kod specifi~nih bolesnika (komatozni pacijenti. Glavna i pomo}na sredstva za oralnu higijenu. – Preventivni tretman pacijenata tre}e `ivotne dobi.metode apeksogeneze i apeksifikacije. mlijeka. JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Teoretska nastava 200 sati – Sociologija medicinske i stomatolo{ke profesije – Izbor. duhanski produkti.Broj 17 – Strana 134 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. paraplegi~ari. novine. Efekti fluorida na oralna tkiva. Izu~avanje zdravstvenih potreba i zahtjeva stanovni{tva sa zdravstvenom za{titom i osvrtom na stomatolo{ku djelatnost. Uloga plaka u etiologiji oralnih oboljenja. Endogene metode. TV. droge) – Metode i oblici edukacije – Zdravstveno prosve}ivanje svih populacijskih skupina uklju~uju}i i subjekte tre}e `ivotne dobi – Dono{enje edukativnih stomatolo{kih programa – Organizacija provo|enja programa sa specifi~nim grupama stanovni{tva – Edukacija iz stomatolo{ke doktrine preko mas-medija (radio. – Indeksi oralnog zdravlja stanovnika. Plan rada i potreban tretman. – Detekcija plaka (obojavanje) odre|ivanje plak indeksa. Edukacija pacijenata. definicija i ciljevi preventivne stomatologije – Primarna. – Dentalni plak. – Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. Egzogene metode u primjeni. izradi programa primarne stomatolo{ke preventive za odgovaraju}e populacije. – Popularna predavanja zdravstvenog odgoja za pred{kolsku djecu u dje~jem vrti}u (metode i oblici). PEDIJATRIJA Edukaciju iz pedijatrije specijalizant }e provesti na Klinici za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice u trajanju od 3 mjeseca. – Lije~enje gangrene periodontitisa mladih trajnih zuba – Kompozitna nadogradnja na mladim trajnim zubima – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda mlije~nih zuba – Dijagnostika i tretman traumatskih povreda stalnih zuba – Postavljanje konfekcijskih krunica na mlije~ne zube. PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA Prakti~na nastava 700 sati – Prvi prijem pacijenta. Standardi primjene fluorida. – Fluoridi u stomatolo{koj preventivi. va`e}i standardi i normativi – Javno mnijenje i oralno zdravlje – Sociologija pasivnog ili negativnog odnosa gra|ana preme oralnom zdravlju. – Fluoridacija zuba metodom premazivanja sa rastvorom ili gelom – Odabir intaktnih zuba za primjenu metode zalijevanja fisura. struktura i mehanizam djelovanja. te anketama i intervjuima gra|ana razli~itih populacionih i socijalnih grupa i obradi i interpretaciji dobijenih rezultata. 4. bro{ure i plakate). elektri~nih ~etkica. s posebnim osvrtom na organizaciju {kolske i pred{kolske stomatolo{ke za{tite. komparativnim prikazima zdravstvenog stanja-oralnog zdravlja stanovni{tva u pojedinim regijama u BiH. Demonstriranje tehnika ~etkanja zuba na modelu. Upotreba dentalnog konca. – Prijem pacijenata sa fizi~kim. irigatora i vodica za ispiranje usta. Tablete sa fluorom. Kriterij selekcije intaktnih zuba za pe~a}enje. Anamneza. – Organizacija stomatolo{ke za{tite za pred{kolsku djecu – Organizacija stomatolo{ke za{tite za {kolsku djecu JAVNO ZDRAVSTVO-ORGANIZACIJA STOMATOLO[KE ZA[TITE Prakti~na nastava 300 sati Prakti~ni rad se sastoji u izradi godi{njih planova i programa rada zdravstvenih ustanova za odgovaraju}u populacju. osobe sa mentalnim poreme}ajima). II.tehnika postepenog uklanjanja karijesa na mlije~nim zubima – Preparacije kaviteta na I stalnim molarima i na mladim stalnim zubima – Obrada i poliranje ispuna – Direktno i indirektno prekrivanje pulpe na mladim stalnim zubima – Vitalna amputacija na mlije~nim zubima . Karton WHO. status praesens. mentalnim i senzornim nedostacima u stomatolo{ku ordinaciju (paraplegi~ari. 7. Plak indeks i Indeks OH. dokumentacija i evidencija. Hemijska i mehani~ka sredstva.savjetovali{te "Razgovor sa pacijenticom". – Oralna higijena. – Oralna higijena. Demonstracija postavljanja koferdama i prakti~no izvo|enje – Preparacija kaviteta na mlije~nim zubima – Prekrivanje pulpe . – Preventivni aspekt oralnog zdravlja hroni~nih bolesnika (kardiovaskularni. napitaka. hirur{ke intervencije kod medicinski kompromitovane djece – Ekstirpacija mladih trajnih zuba sa nezavr{enim rastom korjena . Pe~a}enje (zalivanje) fisura zuba. – Planiranje preventivnih mjera za za{titu oralnog zdravlja trudnica . – Ishrana. odre|ivanje KEP-a zuba na osnovu utvr|enog statusa. slijepe i slabovide osobe gluhonijemi. selekcija i distribucija zdravstvenih kadrova. ^i{}enje mekih naslaga. ~asopisi. – Detekcija karijesa prema WHO. planiranju implementacije ciljeva "Zdravlje za sve do 21. – Stomatolo{ki pristup pacijentima oboljelim od AIDS-a. dijabeti~ari renalni bolesnici) – Prevencija i stomatolo{ki tretman oboljelih od AIDS-a i drugih vrsta ovisnosti (alkohol. Ovaj segment specijalizacije obuhvata i nau~noistra`iva~ki rad u smislu izrade epidemiolo{kih studija. – Primarne operativne mjere prevencije. – Postupak zalijevanja fisura mlije~nih i stalnih zuba. – Detekcija plaka. – Zubne paste (sastav). planiranje sedmi~nog jelovnika zdrave ishrane sa aspekta za{tite oralnog zdravlja. – Fluoridacija soli. Tehnika ~etkanja zuba. Pra{ak za zube. interdentalnih stimulatora. TEORETSKANASTAVA 225 ^ASOVA Upoznavanje sa sljede}im hroni~nim oboljenjima: – Kardiovaskularna oboljenja – Astma – Hroni~na renalna insuficijencija – Diabetes mellitus – Gastroezofagealni refluks – Poreme}aji ishrane . – Predavanje zdravstvenog odgoja sa ciljem o~uvanja oralnog zdravlja za {kolsku djecu i adolescente. 2011.Ca(OH)2 metoda – Amputacija na mlije~nim zubima sa primjenom formokrezolskih preparata – Anestezija i ekstrakcija mlije~nih i stalnih zuba.

indikacije i kontaraindikacije. Programiranje. indikacije – Urgentna stanja u stomatolo{koj ambulanti B. Socio-ekonomska struktura stanovni{tva. Specijalizant se aktivno uklju~uje u svakodnevni rad u navedenim institucijama u cilju razumijevanja na~ina i zna~aja planiranja u javnom zdravstvu. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA – Izvo|enje anestezija (lokalne i sprovodne) i ekstrakcije zuba – Incizije u cilju rje{avanja dentogenih infekcija – Replantacija avulziranih zuba i izrada splintova – Ekstrakcija zuba u ortodontskoj terapiji SOCIJALNA MEDICINA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. vje`be {patulom) – Otkrivanje nepravilnosti u toku prvog sistematskog pregleda u~enika – Na~in saradnje ortodont-pedodont – Izrada seminarskog rada BOLESTI USTA I PARADONTOLOGIJA Edukaciju iz bolesti usta i parodontologije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu medicinu i paradontologiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. B. Epidemiolo{ki metod istra`ivanja u medicini i stomatologiji. izgradnje i razvoja. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 5 godina (60 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Maksilofacijalna hirurgija MJESTO U@A TRAJANJE TRAJANJE TEMATSKA OBAVLJANJA MJESECI MJESECI STA@A OBLAST Stomatolo{ki fakultet 1 Klinika za maksilofacijalnu hirurugiju 24 . A. ORALNA HIRURGIJA Edukaciju iz oralne hirurgije specijalizant }e provesti na Klinici za Oralnu hirurgiju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 135 – Celijakije – Cisti~na fibroza – Stanja primarne i sekundarne imunodeficijencije – Juvenilni hroni~ni artritis – Krvne diskrazije – Maligna oboljenja kod djece – Epilepsija i drugi neurolo{ki poreme}aji PRAKTI^NANASTAVA 450 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u tromjese~nom boravku na odjeljenjima pedijatrijske klinike. A. Indeksi oralnog zdravlja stanovnika . Finansiranje zdravstvene za{tite. Programi rada. Kretanje zdravlja i bolesti. III. te svakodnevnom radu u pojedinim dispanzerima-savjetovali{tima. Zakonodavstvo u zdravstvu B. Sistem pla}anja. planirana ekstrakcija mlije~nih zuba) – Izrada ~uvara prostora – Interceptivna ortodoncija (muskularne vje`be. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA Biolo{ke karakteristike stanovni{tva. PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Prakti~na nastava se sastoji u izradi epidemiolo{kih studija. 4. A. gingivalna recesija. prisustvovanju stru~nim sastancima i vizitama. Ekonomika zdravstva. dokumentacija i evidencija. PRAKTI^NA NASTAVA 450 ^ASOVA – Dijagnostika nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Intervencije pedodonta u cilju spre~avanja nastanka nepravilnosti (bru{enje. specifi~nosti vezane za dje~ji uzrast – Lokalni anestetici i vazokonstriktori – Odontogene akutne i hroni~ne infekcije kod djece – Replantacija zuba i imobilizacija nakon traumatskih povreda – Patologija temporomandibularnog zgloba – Impakcije i hirur{ki tretman. Zdravstvena informatika i zdravstvena statistika. herpeti~ni ulceronekroti~ni gingivostomatitis – Glossitisi – Heilitisi – Oralna kandidijaza – Mukozne retencione ciste (mucocele) – Hemangiomi – Lezije u ustima u toku dje~jih infektivnih bolesti B. Izvori i na~in prikupljanja sredstava za zdravstvenu za{titu. fibromatoza i hiperplazije kod djece – Traumatske ulcerativne lezije i opekotine – Periodontitisi kod djece (juvenilni periodontitis) – Stomatitisi s posebnim osvrtom na aftozni. te na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju javnog zdravstva medicinskog fakulteta u trajanju od 2 mjeseca. Indikatori zdravstvenog stanja stanovni{tva. izbijanja i odnosa stalnih inciziva – Posljedica nepravilnosti u stalnoj denticiji – Poreme}aj niza nakon ekstrakcije ostalih zuba u toku razvoja vilica. 2011.^etvrtak. Zdravstvena djelatnost kao "potro{nja i proizvodnja" (medicinska i stomatolo{ka ekonomika). TEORETSKA NASTAVA 225 ^ASOVA – Rast i razvoj oro-facijalnog sistema – Veza nepravilnosti u mlije~noj denticiji sa nepravilnostima u stalnoj denticiji – Etiolo{ki faktori nepravilnosti u mlije~noj denticiji i njihova eliminacija – Posljedice nepravilnosti u mlije~noj denticiji – Zna~aj mlije~nog niza i pravilne okluzije – Zna~aj mlije~nih zuba sa aspekta o~uvanja potrebnog prostora za stalne zube (izbor prioriteta u sanaciji mlije~nih zuba) – Prvi stalni molar i njegova uloga u okluziji – Posljedica neblagovremenog va|enja prvog stalnog molara i najpovoljnije vrijeme za njegovu ekstrakciju – Nepravilnost rasta. komplikacije). PRAKTI^NA NASTAVA 300 ^ASOVA Dijagnostika i terapija nabrojanih stanja i oboljenja u usnoj {upljini kod djece. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Tehnike ekstrakcije mlije~nih i stalnih zuba kod djece – Lokalne i sprovodne anestezije u oralnom podru~ju (podjele. statisti~koj analizi i predlaganju programa razvoja stomatolo{ke za{tite u odnosu na dobivene rezultate.komparativnostatisti~ke analize. TEORETSKA NASTAVA 150 ^ASOVA – Normalan periodoncijum u mlije~noj i stalnoj denticiji – Gingivitisi. Kadrovski potencijal u zdravstvu. ORTOPEDIJA VILICA Edukaciju iz ortopedije vilica specijalizant }e provesti na Klinici za Ortodonciju Stomatolo{kog fakulteta u trajanju od 3 mjeseca. A. 7.

Teoretska nastava: 91 sat a1 .136 sati b3 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .eksperimentalni rad (5% sati) UVODNI DIO .2.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.14 sati Nastavna jedinica: – patofiziologija upale – topografsko-anatomski odnosi glave i vrata – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija .191sat b2. – timski rad. – promocija zdravlja. 3. – upravljanja sistemom. razgovori.55 sati a2 . 1. na odjeljenju.seminarske radnje specijalizanta (30% sati) a3 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .382 sati b2 .27 sati a2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Teoretski broj sati 136 182 91 136 91 91 46 273 46 46 1093 Trajanje Broj mjeseci 3 4 2 3 2 2 1 5 1 1 24 3 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije 2 Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Ukupno sati 2 1 5 1 1 23 3 4 4 4 6 2 6 6 Otorinolaringologija Plasti~na i rekonstruktivna hirurgija NASTAVNI PROGRAM A. diskusija sa mentorom (30% sati) a2 . 4. u operacionoj sali (70% sati) b2 .individualni rad specijalizanta na Klinici (40% sati) B.68 sati b3.pokazni rad mentora iz zna~ajnih dijagnosti~kih. MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA Edukaciju iz maksilofacijalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju i trajanju od 24 mjeseca. 2011. Teoretska nastava: a1 . Prakti~na nastava: b1 .37 sati 2. 4 2 Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.27 sati a3 . 7.55 sati a3 .svakodnevni prakti~ni rad u ambulanti.predavanja. – etika i propisi. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .Broj 17 – Strana 136 Povrede maksilofacijalne regije Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije Upalni procesi maksilofacijalne regije Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda Hirur{ka oboljenja nerava MFR Urgentna maksilofacijalna hirurgija Hirur{ka tehnika Dijagnostika Eksperimentalna hirurgija Op}a hirurgija Bolni~ki odjel abdominalne hirurgije Urgentna Bolni~ki odjel medicina urgentne medicine Traumatologija Bolni~ki odjel traumatologije Ortopedija Bolni~ki odjel ortopedije Neurohirurgija Bolni~ki odjel neurohirurgije Transfuziologija Bolni~ki odjel transfuziologije Bolni~ki odjel ORL Bolni~ki odjel plasti~ne hirurgije Abdominalna hirurgija SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3 ^etvrtak. Povrede maksilofacijalne regije Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1. Nastavni predmet: Upalni procesi maksilofacijalne regije 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Nastavni predmet: Onkolo{ki problemi maksilofacijalne regije 1. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet.28 sati Nastavna jedinica: – etiologija – klasifikacija – dijagnostika – simptomatologija – terapija – lokalitet 1. – komunikacijske vje{tine. terapeutskih.72 sati 2. operativnih procedura (25% sati) b3 .

14 sati a2 . OP]A HIRURGIJA I TRANSFUZIOLOGIJA Edukaciju iz op}e hirurgije specijalizant sprovodi na Hirur{kim klinikama u trajanju od 21 mjeseca.41 sat Nastavna jedinica: – principi hirur{ke tehnike MFH – operativne procedure kod povreda MFR – operativne procedure kod tumora MFR – operativne procedure kod deformacija MFR – operativne procedure kod oboljenja nerava MFR – operativne procedure kod oboljenja pljuva~nih `lijezda – operativne procedure kod fcod upalnih procesa 1.18 sati 2.7. 2. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja pljuva~nih `lijezda 1.4. Prakti~na nastava: 819 sati b1 .82 sati a3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 . 4. Nastavni predmet: Hirur{ka tehnika 1. 2011.27 sati a3 . 7.18 sati 2.6. Teoretska nastava: 46 sati a1 .27 sati a2 .^etvrtak.37 sati 2.7 sati Nastavna jedinica: – dijagnosti~ke metode – dijagnosti~na oprema – interpretacija 1.27 sati a3 .34 sati b3.68 sati b3.8.191 sat 5 b2 .95sati b2.27 sati a2 . Abdominalna hirurgija Edukaciju iz abdominalne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za abdominalnu hirurgiju u trajanju od 3 mjeseca. Teoretska nastava: 91 sat a1 .191 sahal b2 .14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1.10.14 sati Nastavna jedinica: – anatomsko-fiziolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – terapija 1. Teoretska nastava: 91 sat a1. Teoretska nastava: 46 sati a1 -14 sati a2 . Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Abdominalna hirurgija Centar urgentne medicine Traumatologija Ortopedija Neurohirurgija Transfuziologija Ukupno sati Teoretski 182 182 182 182 273 91 1092 Prakti~ni 546 546 546 546 819 273 3276 Ukupno 728 728 728 728 1092 364 4368 2.14 sati Nastavna jedinica: – embriolo{ki aspekt – etiologija – klasifikacija – simptomatologija – dijagnostika – lokalitet – terapija – sociolo{ko-epidemiolo{ki zna~aj 1.14 sati a3 .14 sati a2 .191 sat b2 .14 sati a3.109 sati 2. Prakti~na nastava: 136 sati b1 . Nastavni predmet: Urgentna maksilofacijalna hirugija 1. Edukacija sadr`i: 1.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 136 sati b1. Prakti~na nastava: 136 sati b1 -95 sati b2 .1.18 sati 2. Prakti~na nastava: 273 sati b1 .27 sati a3. Teoretska nastava: 91 sat a1 . a iz Transfuziologije u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.34 sati b3 .5.205 sati b3 .37 sati 2.82 sati a2.7 sati Nastavne jedinice: – uvod u eksperimentalni rad – rad na pokusnim `ivotinjama – rad na le{evima Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij za svaki nastavni predmet. Nastavni predmet: Hirur{ka oboljenja nerava maksilofacijalne regije 1. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 137 1.Teoretska nastava: 273 sati a1 .14 sati a3. Teoretska nastava: 182 sati . Teoretska nastava: 46 sati a1 .573 sati b2 . Nastavni predmet: Uro|ene i ste~ene anomalije maksilofacijalne regije 1.34 sati b3 .37 sati 2.95 sati b2 .9.27 sati a2 .7 sati Nastavna jedinica: – uzroci smrtnosti – urgentna stanja – hitne intervencije 1. Nastavni predmet: Dijagnostika 1. Nastavni predmet: Eksperimentalna hirurgija 1.68 sati b3 . Prakti~na nastava: 273 sati b1 .

382 sati b2. Prakti~na nastava: 546 sati b1.55 sati a2 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika traumatiziranih bolesnika – simpiomatologija – terapija – rehabilitacija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika urgentnih stanja – klini~ka slika – trija`a bolesnika – {ok – reanimacioni postupci Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.41sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnosti~ka metoda u ORL – onkolo{ki problemi u ORL – oboljenja nerava – simptomatologija – terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . 2. Teoretska nastava: 182 sati a1 . 2.205 sati b3 . .55 sati a3 .27 sati a2 . Teoretska nastava: 91 sat a1 .55 sati a2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 .382 sati b2. Urgentna medicina Edukaciju iz urgentne medicine specijalizant sprovodi u Centru urgentne medicine u trajanju od 4 mjeseca.55 sati a3 .Broj 17 – Strana 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – dijagnostika neurohirur{kih oboljenja – simptomatologija – terapija – rehabilitacija neurohirur{kih bolesnika Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.82 sati a3 .2.82 sati a2. OTORINOLARINGOLOGIJA Edukaciju iz otorinolaringologije specijalizant sprovodi na Klinici za bolesti uha. 2.55 sati a3 .82 sati a3 . 2011.14 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – krvne grupe ABO sistema – Rh faktor i podgrupe ABO sistema – derivati krvi i supstituenti – uzimanje. Edukacija sadr`i: 1.72 sati 2.55 sati a2 . 7.27 sati a3-37 sati 2. Edukacija sadr`i: 1. Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . Prakti~na nastava: 546 sati b1 .109 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.191 sat b2 . 3.382 sati b2.72 sati 2. Edukacija sadr`i: 1.55 sati a3.72 sati 2.109 sati 2. 4.5.136 sati b3 . Traumatologija Edukaciju iz traumatologije specijalizant sprovodi na Klinici za traumatologiju u trajanju od 4 mjeseca.55 sati a2 .136 sati b3.72 sati 2. Prakti~na nastava: 546 sati b1 . Neurohirurgija Edukaciju iz neurohirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za neurohinirgiju u trajanju od 6 mjeseci.82 sati a2 .136 sati b3. a1 . Prakti~na nastava: 819 sati b1 . Teoretska nastava: 273 sati a1 . 2. nosa i grla u trajanju od 6 mjeseci. Edukacija sadr`i: 1. Edukacija sadr`i: 1.68 sati b3 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – hirur{ka oboljenja zglobova – dijagnostika – simptomatologija – hirur{ka terapija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.3.6. Prakti~na nastava: 273 sati b1 . Ortopedija Edukaciju iz ortopedije specijalizant sprovodi na Ortopedskoj klinici u trajanju od 4 mjeseca. konzervisanje i distribucija krvi – komplikacije transfuzije krvi i derivata – terapija sa krvlju i krvnim derivatima (indikacija i kontra-indikacije) – poreme}aj koagulacije krvi (sa hirur{kog aspekta) – DIK (deseminirana intravaskulama koagulacija) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Teoretska nastava: 273 sati a1 .28 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi hirur{ke tehnike – principi asepse i antisepse – rad u operacionoj Sali Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.205 sati b3.573 sati b2 . Teoretska nastava: 182 sati a1 . Transfuziologija Edukaciju iz transfuziologije specijalizant sprovodi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine u trajanju od 2 mjeseca.382 sati b2 -136 sati b3.4.

Zdravstveni odgoj djece i roditelja. terapiju nepravilnosti orofacijalnog sistema: pokretnim mehani~kim aparatima. nalaz. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. hip i hiperprodukciju. uzimanje otisaka raznim materijalima. Teoretska nastava: 273 sati a1 .razne metode – Analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantomografija). op}e nasljedne faktore. postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija. veli~inu zuba. Etiologiju nepravilnosti kraniofacijalnog sistema.41 sat U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – osnovni principi plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije – vrste transplantacije tkiva – mikrovaskularni re`anj – zna~aj vaskularizacije u plasti~noj hirurgiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. uzimanje otisaka za reparaturu .popravka ortodontskog aparata. morfolo{ka . Preventivna i dje~ja stomatologija 4 mjeseca Osposobljava se za samostalno rje{avanje dijagnosti~kih i terapeutskih problema kod posljedica ranog gubitka mlije~nih i stalnih zuba. Na~in provjere znanja: kolokvij. – upravljanja sistemom. funkcionalnim aparatima (propulzor. PLASTI^NA I REKONSTRUKTIVNA HlRURGIJA Edukaciju iz plasti~ne i rekonstruktivne hirurgije specijalizant sprovodi na Klinici za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju u trajanju od 6 mjeseci. labijalni frenulum. lije~enje te{kih kongenitalnih anomalija . Edukacija sadr`i 1. izradu konturnih plombi za obezbje|ivanje aproksimalnog kontakta radi sprje~avanja gubitka prostora zbog aproksimalnih karijesa.82 sati a3 . predaja pokretnih aktivnih aparata. analizu ortopantomografskih Rtg snimaka. funkcionalma.) i upoznaje se sa osnovama terapije fiksnim aparatima (labiolingvalna tehnika. analizu fotografije i dr. funkcionalna ispitivanja. traume. analiza rendgenskih filmova (intraoralni i ortopantonografija). karijes. Katalog znanja: – Anamneze. Oralna hirurgija 2 mjeseca Upoznaje hirur{ko lije~enje prekobrojnih zuba. lije~enje osoba sa malokluzijama i parodontalnim oboljenjima. epidemiologiju malokluzija i zdravstveno-odgojni rad.82 sati a2. Ortodoncija 18 mjeseci Anamneza. kongenitalne anomalije. skeletnog otvorenog zagri`aja. asimetrije lica.monobloka. tele Rtg dijagnostiku. lije~enje djece sa te{kim malokluzijama. – promocija zdravlja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 139 4. kao i rendgen dijagnostiku. funkcionalno ispitivanje – Uzimanje otisaka raznim materijalima – Analiza studijskih modela . nalaz. dijagnostiku uro|enih mana.^etvrtak. autotransplantaciju zuba. – Postavljanje dijagnoze i plana terapije okluzalnih anomalija – Predaja pokretnih aktivnih aparata – Uzimanje konstrukcionog zagri`aja. Uticaj ekolo{kih uslova na zdravlje djece. proba i predaja funkcionalnog aparata . lokalna oboljenja. Patrona`ni rad. Osposobljava se za samostalnu klini~ku dijagnostiku nepravilnosti usta i zuba. uzimanje konstrukcionog zagri`aja. izradu i primjenu pokretnih i fiksnih dr`a~a prostora.na studijskim modelima. primjenu miofunkcionalne terapije za grupe i pojedince uz razna sredstva i pomagala. rascjepa i sindroma . Pedijatrija 1 mjesec Fiziologija i patologija novoro|en~eta . fiksnih aparata. poreme}aj funkcija. regulator funkcije i dr. usana i nepca. Savjetovali{ni metod rada. uro|enih rascjepa lica. – etika i propisi. {tetne navike. poliprstenasta sa okruglim i ~etvrtastim lukom. preoperativno i postoperativno lije~enje. izrada studijskih modela. u~estalost. bionator. Dijagnostiku nepravilnosti kraniofacijalnog sistema.) Savladati ratni hirur{ki minimum. ORTODONCIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . funkcionalnih aparata raznih tipova..205 sati b3 . Prakti~na nastava: 819 sati b1-573 sati b2 . lokalne faktore. nutricione potrebe i vrste hrane. izrada funkcionalnog aparata. endokrine disfunkcije. lije~enje odraslih sa raznim malokluzijama. uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e. klasifikacija. 2011. razvitak mlije~nih i stalnih zuba. analiza studijskih modela. specijalizant izu~ava iz oblasti ortodoncije: pravilan i nepravilan rast i razvoj kraniofacijalnog sistema. sprovo|enje preventivnih i interceptivnih mjera u oblasti ortopedije vilica. intraekstraoralni lukovi i dr.).osnovna teorijska nastava Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu Ortodoncija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet Stomatolo{ki fakultet Klinika za ortodonciju TRAJANJE MJESECI 1 8 18 4 2 2 1 36 Preventivna i dje~ja Klinika za dje~ju i preventinu stomatologija stomatologiju Maksilofacijalna hirurgija Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Oralna hirurgija Pedijatrija Klinika za oralno-hirur{ke discipline Klinika za pedijatriju univerzitetsko-klini~ke bolnice UVODNI DIO . mandibule. profilnih tijela Rtg snimaka. razna oboljenja. klini~ka.rascjepi i sindromi. terapijska readaptacija i kontrola pacijenata. Upoznaje lije~enje malokluzija fiksnim aparatima. – timski rad. Maksilofacijalna hirurgija (2 mjeseca) Upoznaje hirur{ko lije~enje te{kih deformacija vilica i lica (skeletne II klase.109 sati 2. rani gubitak mlije~nih i stalnih zuba. prenatalni razvitak i dinamiku rasta vilica i lica. 7. dinamiku rasta stalnih zuba i zubnih lukova u raznim stadijumima.monobloka . proba i predaja funkcionalnog aparata . 4.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. metabolizam i ishrana. intraoralnu i ekstraoralnu Rtg dijagnostiku. Teorijska i prakti~na nastava na fakultetu 8 mjeseci Kroz nastavu organizovanu na fakultetu. Vakcinacije. otkrivanje i hirur{ko otklanjanje retiniranih zuba. ortodontsko protetsko lije~enje i ortodontsko hirur{ko lije~enje. postnatalni rast kranijuma. maksile.morfologija. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. hirur{kim zahvatima kod raznih sindroma vezanih za orofacijalni sistem idr. izradu i primjenu pokretnih mehani~kih aparata. frenulektomiju i druge intervencije u okviru ortodontsko-hirur{kog lije~enja. germektomiju i drugih zuba. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – komunikacijske vje{tine. izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate.

izvori podataka i njihova vrijednost. Organizacija zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo u trajanju od 9 mjeseci. potrebe i njihovo mjerenje. tehnologije planiranja. sistem primarne zdravstvene za{tite. socijalna za{tita i teorija socijalne sigurnosti. klasifikacioni sistemi. osnovne klasifikacije. buka. faktori rizika. indikatori. metode ekonomskih analiza u zdravstvu. ekonomi~nost. primarna zdravstvena za{tita. obezbje|enje kvaliteta u zdravstevnoj za{titi. mjere za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti. pisanje stru~ne publikacije. procjena zdravstvene tehnologije. masovna nezarazna oboljenja. evidencija i dokumentacija. atmosfera. . najva`nije tehnike istra`ivanja. multivarijantna statistika. zdravstveni informacioni sistem. Prakti~ni trening: Socijalno-medicinska patologija u trajanju od 9 mjeseci. ZDRAVSTVENI SISTEMI: sistematski pristup. Zdravstvena ekonomika u trajanju od 2 mjeseca. 7. njihova primjena i evaluacija. karakteristike zarazne bolesti . SOCIJALNA MEDICINA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio osnovna teorijska nastava Teorijska nastava Socijalna medicina U@A TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A Stomatolo{ki fakultet TRAJANJE MJESECI 1 Stomatolo{ki fakultet 8 24 Socijalno-medicinska Institut za socijalnu patologija medicinu medicinskog fakulteta ili zavodi za javno zdravstvo Organizacija Federalno ministarstvo zdravstva zdravstvene djelatnosti i zdravstveno zakonodavstvo Zdravstvena zavodi za javno ekonomika zdravstvo i zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvena statistika Institut za socijalnu i metode istra`ivanja medicinu medicinskog fakulteta Promocija zdravlja i zavodi za javno zdravstveni odgoj zdravstvo Epidemiologija zavodi za javno zdravstvo Higijena zavodi za javno zdravstvo 9 9 2 3 1 1 2 36 UVODNI DIO . 4. PROMOCIJA ZDRAVLJA I ZDRAVSTEVNI ODGOJ: pona{anje. izrada plana. pravilnici i uputstva. metode i tehnike zdravstveno-odgojnog rada. ustanova za pred{kolski uzrast. modeli za predvi|anje. zdravstevno zakonodavstvo. Obavlja se na stomatolo{kom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. zakon. higijena sela i privremenih naselja. pojam zdravstve politike i metod delovanja. vi{ekriterijumsko odlu~ivanje. veza izme|u pona{anja zdravlja i bolesti. RUKOVO\ENJE. Teorijska nastava na stomatolo{kom fakultetu: 1. pojam zdravlja i njegove za{tite.multidisciplinarni pristup. respiratornih infekcija i transmisivnih zaraza. ZDRAVSTVENA ZA[TITA: jedinice socijalnomedicinskog posmatranja. deskriptivna statistika. analiza odlu~ivanja . 7. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo i zavodima za zdravstveno osiguranje.drvo odlu~ivanja. Linearna regresija i korelacija. nivoi odlu~ivanja tradicionalne i moderne tehnike. kardiovaskularne bolesti. navike i obi~aji i njihov uticaj na zdravlje. zdravstevna potro{nja. unapre|enje zdravlja djece i omladine.crijevnih zaraza. Provodi se na Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta ili zavodima za javno zdravstvo. oblici pona{anja i njihovo formiranje. karakteristike ishrane i uhranjenosti.Broj 17 – Strana 140 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. efikasnost. korisnik i njegova uloga. HIGIJENA: ekologija. karakteristike stanja u BIH. zakonski propisi i sanitarna kontrola.OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. finansiranje zdravstvene za{tite. analize sistema. ishrana. nabavka opreme. 2011. 5. kategorije koje podlije`u zakonskoj regulativi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. UPRAVLJANJE I KONTROLNI MEHANIZMI: principi teorije rukovo|enja. 6. – upravljanja sistemom. vi{estruka linearna regresija i korelacija. zna~aj tehnologije za zdravstvo. sistem odlu~ivanja. zaklju~ivanje na osnovu uzoraka. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. komunalna higijena. sanitacija sredine. razvoj zdravstvene za{tite. kori{}enje zdravstevne za{tite. reumatizam. analiza vremenskih serija. 2. zdravstveni odgoj . EPIDEMIOLOGIJA: epidemiolo{ki metod. – etika i propisi.popravku ortodontskog aparata – Terapijska readaptacija i kontrola pacijenata Laboratorija: – Izrada studijskih modela na vi{e na~ina – Izrada `i~anih elemenata za aktivne pokretne ortodontske aparate – Izrada funkcionalnog aparata Detaljniji sadr`aj programa specijalisti~kog usavr{avanja }e odrediti voditelj programa specijalizacije odre|en od strane Federalnog ministra zdravstva u saradnji sa strukovnim udru`enjem. zdravstveno stanje stanovni{tva svijeta. ZDRAVSTVENA EKONOMIKA: pojam cijena i tro{kova u zdravstvu. osnovne metode i postavke istra`iva~kog rada. determinante zahtjeva. baze podataka. analiti~ki i eksperimentalni. ostali nivoi zdravstvene za{tite. 8. higijena naselja i urbanizam. mentalna oboljenja. razlike u odnosu na druge sektore. zdravstevno odgojni programi. cilj i predmet mjerenja. organizacija djelatnosti. STATISTIKA: biostatistika. – komunikacijske vje{tine. nau~nostru~na literatura. funkcionalne karakteristike sistema. ekologija rada. – promocija zdravlja. planiranje i ispitivanje ishrane. {kolska sredina. – timski rad. organizacione strukture. 4. deskriptivni. Uzimanje konstrukcionog zagri`aja i predaja vestibularne plo~e – Predaja kose ravni – Izrada i predaja podveza brade – Uzimanje otisaka za reparaturu . voda. kontrola kvaliteta. metode procjene. funkcionisanje zdravstvene za{tite. 3. mjerenje zdravstenog stanja. kontrola zdravstvene potro{nje. bolni~ki sistem. kontrolni mehanizmi. Provodi se u Federalnom ministarstvu zdravstva. rak. klasifikacioni sistemi.

4. odnosno dvije ili vi{e ambulantno-poliklini~kih ustanova na osnovu podataka rutinske statistike Dvije grafi~ke prezentacije stohasti~kih analiza . – etika i propisi.Diskusije i demonstracije sa supervizorom B3 . 7. 2011.izrada "drveta odlu~ivanja" Dvije simulacije procesa protoka pacijenata u ljekarskoj ordinaciji Izrada jednog kvalitativnog modela predvi|anja neke pojave (Delfi metod. .Obuka u Centru za Medicinsku informatiku B2 .^etvrtak. – timski rad. SPISAK PROCEDURA KOJE SPECIJALIZANT TREBA PRAKTI^NO DA URADI: Jedno me|unarodno pore|enje zdravstevnog stanja stanovni{tva Jednu procjenu zdravstevnog stanja stanovni{tva Federacije BiH sa najnovijim podacima Jednu procjenu zdravstvenog stanja stanovni{tva odre|enog regiona sa najnovijim podacima Dvije procjene zdravstvenog stanja stanovni{tva op}ina po izboru Pronala`enje i izra~unavanje ~etiri najnovija indikatora zdravstevnog stanja za koja ne postoje rutinski podaci Jednu standardizaciju op}ih stopa smrtnosti za odre|eno podru~je Jednu standardizaciju po godinama starosti i poluspecifi~nih stopa mortaliteta od odre|ene bolesti za odre|eno podru~je ^etiri analize vremenskih serija (trendova) pokazatelja zdravstvenog stanja i socijalno-ekonomskog razvoja Jedan plan rada za zdravstvene ustanove u cjelini (bolnice. organizovanje i odr`avanje tri predavanja: jedno za djecu {kolskog ili pred{kolskog uzrasta. formiraranje i rad u jednoj maloj grupi sa najmanje pet seansi za gojazne. Medicinska informatika Teoretski 12 mjeseci Prakti~ni 24 mjeseca (50% sati) (30% sati) (20% sati) (50% sati) (30% sati) (20% sati) Ukupno 36 mjeseci Cilj programa specijalizacije: Program specijalizacije medicinske informatike ima za cilj da educira doktore stomatologije kako bi ovladali znanjima i vje{tinama u~enja uz pomo} savremenih tehni~kih sredstava. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. konsenzus pristup i dr. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH [IRA TEMATSKA OBLAST Teoretski dio U@A TEMATSKA OBLAST Broj 17 – Strana 141 MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI 12 Zdravstvena statistika i metode istra`ivanja u trajanju od 3 mjeseca. – komunikacijske vje{tine. Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u trajanju od 1 mjesec. te kori{tenje tih sredstava i IT u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva. Provodi se u zavodima za javno zdravstvo. doma zdravlja Jedan plan rada definisane slu`be unutar zdravstvene ustanove Pravljenje jednog programa izvo|enja odre|ene preventivne aktivnosti (skrining. norminalne grupe.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. UVODNI DIO Uvodni dio .Individualno u~enje u Centru Prakti~na nastava Du`ina trajanja prakti~nog dijela je 24 mjeseca: B1 . Provodi se u Institutu za socijalnu medicinu medicinskog fakulteta. pu{a~e. jedno za trudnice i jedno za oboljele od hroni~nih masovnih nezaraznih bolesti Organizovanje.Seminari u specijalisti~kom radu A3 .Rad u nau~noistra`iva~kim projektima Ukupan edukativni program: Nastavni predmet 1. HIV pozitivne ili roditelje hendikepirane djece po izboru Sprovo|enje najmanje 15 zdravstveno-odgojnih intervjua Definisanje minimalnog skupa podataka za pra}enje odre|enog programa (pravljenje obrazaca) Definisanje i razvoj jedne baze podataka Jedna kontrola kvaliteta (ta~nost i pouzdanost) podataka koji se rutinski prikupljaju (bilo za bolni~ki ili za vanbolni~ki sistem zdravstvene za{tite) Jedan prijedlog za uklju~ivanje u proces ugovaranja nadoknade tro{kova za rad ustanova (finansiranje ustanove) ili za izvo|enje nekog programa (finansiranje programa aktivnosti) Procjena izra~unavanja tro{kova za definisane medicinske usluge Jedno pore|enje kvaliteta rada dvije ili vi{e stacionarnih. – upravljanja sistemom. – promocija zdravlja. diskusije sa mentorom A2 .Predavanja. uz minimiziranje tro{kova zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika.) MEDICINSKA INFORMATIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine /36 mjeseci/ PLAN SPECIJALIZACIJE Osnovna teorijska nastava Stomatolo{ki fakultet Prema programu Katedra za medicinsku informatiku 1 11 24 Prakti~ni dio treninga Hardver i softver za medicinare Katedra za medicinsku informatiku Zdravstveni informacioni zavodi za javno sistemi zdravstvo Zdravstvena edukacija zavodi za javno zdravstvo Zdravstvena statistika zavodi za javno zdravstvo Medicinska zavodi za javno dokumentaristika zdravstvo Informacijske tehnologije Katedra za u zdravstvu medicinsku informatiku Medicinska elektronika Katedra za medicinsku informatiku Kvalitet i upravljanje Agencija za kvalitet i sistemom kvaliteta akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodi za javno zdravstvo 4 4 2 2 4 4 2 2 NASTAVNI PROGRAM Teoretska nastava Du`ina trajanja teoretskog dijela je 12 mjeseci: A1 . vakcinacija ili zdravstveno-odgojni program) Jedna op}a evaluacija programa rada Jedna ekonomska evaluacija ostvarenog zdravstvenog programa (analiza tro{kova i efekata toga programa) Organizacija i izvo|enje jednog stru~nog sastanka sa zadatom temom Priprema.

ZDRAVSTVENA EDUKACIJA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Klasi~ni oblici zdravstvene edukacije – Cjelo`ivotna zdravstvena edukacija – Simulacije i multimedija – Ra~unari u istra`ivanjima – Telematika i u~enje na daljinu (DL. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.Broj 17 – Strana 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Svi seminarski radovi biti }e pregledani i ocijenjeni od strane mentora i {efa Katedre i predstavljat }e dokumentaciju kandidata na Katedri za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta. Nakon provedene edukacije. 7. Teoretska nastava iz oblasti medicinske informatike prema sljede}em programu: – Hardver i softver za medicinare – Zdravstveni informacioni sistemi – Zdravstvena edukacija – Zdravstvena statistika – Medicinska dokumentaristika – Informacijske tehnologije u zdravstvu – Medicinska elektronika – Kvalitet i upravljanje sistemom kvaliteta HARDVER I SOFTVER ZA MEDICINARE Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Arhitektura ra~unarskih sistema (U/I. 3. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Nau~na metoda u statisti~kim istra`ivanjima – Metoda uzoraka – Analiza i interpretacija podataka – Sastavljanje izvje{taja o rezultatima statisti~kih istra`ivanja – Mjesto i uloga ra~unara u statistici – Aplikativna zdravstvena statistika Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U ZDRAVSTVU Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Teorija informacija – Teorija organizacije.Distance Learning) Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Nakon provedene edukacije. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. 3. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova.6. 2011. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo.2. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. 3. M) – Klasifikacija ra~unarskih sistema – Obrada i pohranjivanje podataka u ra~unarima – Programska podr{ka – Osnovni programski jezici i gotovi programski paketi – Proceduralno i neproceduralno programiranje Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. Prakti~ni dio treninga se provodi u zavodima za javno zdravstvo. Provjera znanja Evaluacija znanja i vje{tina specijalizanta provest }e se nakon apsolviranja svakog predmeta odbranom seminarskog rada po izboru mentora i kolokvijem iz svake oblasti. Poslije zavr{ene edukacije specijalizant treba da izradi seminarske radove i polo`i kolokvij. ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEMI Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Definicije i pojmovi ZIS-a – Organizacija zdravstvenog informacionog sistema – Prikupljanje podataka – Obrada podataka – Arhiviranje podataka – Kori{tenje podataka i informacija – Klasifikacija zdravstvenih informacionih sistema – Standardizacija u medicinskoj informaci Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. organizacija kao kibernetski sistem – Zdravstvena organizacija u mre`nom okru`enju . CPU.4. 4. MEDICINSKA DOKUMENTARISTIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 6 mjeseci Edukacija iz ove oblasti fokusirat }e se na sljede}im metodskim jedinicama: – Definicija medicinske dokumentaristike – Klasifikacije i standardi – Dokumentacija i evidencija u zdravstvu – Medicinski zapis – Statisti~ka istra`ivanja kao izvor podataka za medicinsku dokumentaciju i evidenciju – Priprema podataka za obradu na ra~unaru – Odre|ivanje kategorija odgovora – Unos podataka i postlogi~ka kontrola – Statisti~ka obrada i analiza podataka – Postupak istra`ivanja – Pretpostavke za primjenu statisti~kih metoda – Pregled statisti~kih postupaka – Svrstavanje podataka – Jednosmjerna tabulacija – Grafi~ko prikazivanje distribucije frekvencija – Jednostavnija analiza dviju varijabli – Testiranja – Principi medicinske dokumentacije i evidencije – Trendovi razvoja Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.3. Nakon provedene edukacije specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova: 3.5.

industriji i galenskoj laboratoriji sa naglaskom na lijekove koji se izdaju bez recepta u apoteci. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmakognozija i hemija Katedra droga Farmakologija i toksikologija Katedra Mikrobiologija Proizvodnja i prerada lijekova Kontrola lijekova Broj 17 – Strana 143 6 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec Novi koncept zdravstvene organizacije i uticaj razvoja IT na organizacioni sistem – Komunikacioni procesi – Telematika u medicini – Internet u medicini i zdravstvu – Uticaj razvoja informacionih tehnologija na informacioni sistem i procese odlu~ivanja – Rein`injering poslovnih procesa zdravstvene organizacije Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – etika i propisi. – upravljanja sistemom. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. ljekovitih pripravaka i lijekova. 3. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci provodi se u obliku predavanja. 3.^etvrtak.Kontrolni laboratorij Galenski laboratorij Apoteka i biljna apoteka Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja i Federalni agromediteranski zavod 3 mjeseca 4 mjeseca 4 mjeseca (2+2) 1 mjesec 3 mjeseca Galenska proizvodnja Apotekarska djelatnost Ljekovito bilje Godi{nji odmori PLANOVI I PROGRAMI SPECIJALIZACIJA ZA MAGISTRE FARMACIJE FARMAKOGNOZIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Upoznavanje analiti~kih postupaka za analizu lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. Mentoru je prepu{teno da. MEDICINSKA ELEKTRONIKA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: – Komunikacijska elektronika – Dijagnosti~ka elektronika – Trendovi u razvoju medicinske elektronike Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. specijalizant se osposobljava za: – Istra`ivanje u oblasti prirodnih ljekovitih sirovina.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. seminar i specijalne vje`be MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci Specijalizacija iz Farmakognozije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant radi. – Priprema dokumentacije za dobivanje dozvole za promet lijekova koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranim prodajama. specijalizant treba da izradi specijalisti~ki rad na temu koju odredi mentor. – Standardizacija droga. KVALITET I UPRAVLJANJE SISTEMOM KVALITETA Prakti~na i teoretska edukacija iz ove oblasti traje 3 mjeseca U toku edukacije iz ovog djela programa specijalizant treba da savlada sljede}e sadr`aje: Definicija sistema kvaliteta – Standardi za sisteme upravljanja kvalitetom i serija standarda ISO . 4.9000 – Uvo|enje sistema kvaliteta u zdravstvenu organizaciju – Na~ela upravljanja kvalitetom Teoretski dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku.7. – Pra}enje istra`ivanja i novosti iz oblasti farmakognozije. Specijalizacija traje 36 mjeseci. 7. 1. 2011. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. Tokom usavr{avanja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uslove. – Lijekovi koji se izdaju bez recepta u apoteci i specijaliziranoj prodaji. od toga 18 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. u dogovoru sa kandidatom. – Fitoterapija. Prakti~ni dio treninga se provodi u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavodima za javno zdravstvo. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. – komunikacijske vje{tine. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Analiza droga po farmakopejskim propisima.osnovna teorijska nastava Op}i dio: predavanja. – Sakupljanje biljnog materijala i dobivanje kvalitetne droge. Nakon provedene edukacije. Nakon provedene edukacije. – promocija zdravlja. Prakti~ni dio treninga se provodi na Katedri za medicinsku informatiku. – Homeopatija. – Uloga prirodnih ljekovitih sirovina u terapiji. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: . Institut za mikrobiologiju Farmaceutska industrija Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine . Nakon provedene edukacije. seminara. Nakon zavr{ene edukacije. – timski rad.8. specijalizant treba da ovlada znanjima i vje{tinama iz ove oblasti polaganjem kolokvija i izradom seminarskih radova. Uvodni dio . – Usvajanje dobre prakse za izradu i kvalitet lijekova u apoteci.

– Mikro biolo{ka ~isto}a. – Stvaranje uslova za uzgoj ljekovitog bilja. Kolokvij. – Dozvoljene koli~ine za{titnih sredstava. – Izolacija neheterozidne supstance iz biljne droge. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 analize ~ajnih smjesa. Kolokvij. 5. Uprava za za{titu zdravlja bilja BiH i Federalni agromediteranski zavod 1 mjesec Upoznavanje sa sredstvima za za{titu ljekovitog i aromati~nog bilja i droga. 7. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). histohemijske reakcije. – Gajeno ljekovito bilje. 8. – Homeopatija. 4. 2.Broj 17 – Strana 144 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Specijalizant u~estvuje u radu u apoteci i biljnoj apoteci. – Stavljanje ljekovitih pripravaka droga u promet. – Primjena farmakognozijskih. Specijalizant radi uz nadzor stru~njaka. 4.1 mjesec – Mikrobiolo{ke metode za ispitivanje antimikrobnih i antifugalnih efekata droga. Organizacije za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja 1 mjesec – Uzgoj i odabiranje ljekovitog bilja koje se mo`e kultivirati. trajanje. uz nadzor stru~nog lica. Istra`ivanje u oblasti ljekovitog bilja i drugih prirodnih ljekovitih sirovina. mjerenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Kontrola aktivnih i pomo}nih Farmaceutska industrija supstanci Kontrola kvaliteta lijekova Agencija za lijekove i (gotovih lijekova i galenskih medicinska sredstva BIH pripravaka) Kontrolni Laboratorij Kontrola kvaliteta primarnog Farmaceutska industrija pakovanja Biljni lijekovi i homeopatski Agencija za lijekove i proizvodi medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Biolo{ki lijekovi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Medicinski proizvodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Grani~ni proizvodi Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH Proizvodnja lijekova Farmaceutska industrija Stabilnost ljekovitih supstanci i Farmaceutska industrija lijekova 1 mjesec 1 mjesec ½ mjeseca 1 i ½ mjeseca 1 mjesec . 9. 6. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij 3 mjeseca – Analitika droga i ljekovitih pripravaka od droga po propisima farmakopeja i drugih valoriziranih priru~nika. – Ljekoviti pripravci. – Doziranje preparata. hemijskih. 3. – Uloga ljekovitog bilja u terapiji. – Ljekovito bilje i ekologija. – Standardizacija jedne droge i jednog herbalnog lijeka. reagensi. Kolokvij. Katerda za farmakologiju i toksikologiju 1 mjesec – Biolo{ke metode odre|ivanja djelovanja droge i ljekovitih pripravaka na eksperimentalnim `ivotinjama. Apoteka i biljna apoteka 2+2 = 4 mjeseca – Oficinalne i neoficinalne droge u apoteci. Institut za mikrobiologiju . Kolokvij. – Prirodni uslovi za razvoj ljekovitog bilja. Specijalizant je du`an uraditi farmakognozijsko odre|ivanje najmanje 5 oficijelnih doma}ih i 5 neoficijelnih droga po propisima farmakopeja. – ^uvanje droga i ljekovitih pripravaka po propisima farmakopeja. Specijalizant je du`an da. Kolokvij. – Nabavka droga i ljekovitih pripravaka. – Rokovi valjanosti droga i ljekovitih pripravaka. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. djelovanje. droga `ivotinjskog i mineralnog porijekla: makroskopija. – Standardizacija. Specijalizant je du`an uraditi najmanje 3 mikrobiolo{ka odre|ivanja droga. 2011. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. na~ini kontrole i odre|ivanje ostatka.osnovna teorijska nastava Uvodni dio . 7. – Prerada ljekovitog bilja u ~ajne smjese i fitopreparate. ljekovitih pripravaka i izoliranih supstanci. – Odre|ivanje fasifikata droga i eteri~nih ulja.specijalna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Uzorci. te polaganjem prakti~nog i teoretskog ispita pred Komisijom. Specijalizant treba pripremiti 2 ~ajne smjese i odrediti sadr`aj eteri~nih ulja u najmanje 3 aromati~ne droge. – Sakupljanje ljekovitog bilja i prirodnih ljekovitih sirovina. – Zdravstvena za{tita i automedikacija. Galenski laboratorij 4 mjeseca – Proizvodnja ljekovitih pripravaka i njihova kontrola. Kolokvij. pripremi 3 razne tinkture i izvr{i kontrolu ve} proizvedene 2 ~ajne smjese i 2 sirupa. – Izolacija heretozidne supstance iz biljne droge. Specijalizacija iz Farmakognozije se zavr{ava odbranom specijalisti~kog rada. ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec 11 mjeseci 2 mjeseca 2 i ½ mjeseci 4 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec Uvodni dio . ekstrakata droga i ljekovitih pripravaka. 2 analize fasifikata. upotreba. – Farmakopejske metode ispitivanja kvaliteta droga. – Odre|ivanje te{kih metala. Specijalizant sti~e stru~no zvanje: specijaliste iz farmakognozije. – Pakovanje i ~uvanje ljekovitih pripravaka. – Utvr|ivanje radioaktivnosti biljnog materijala. Katedra za farmakognoziju i hemiju droga 6 mjeseci – Farmakognozijsko ispitivanje ljekovitog bilja. – Dobivanje masnih i eteri~nih ulja. 2 analize eteri~nih ulja i 3 analize ljekovitih pripravaka. biolo{kih i mikrobiolo{kih modernih metoda. – Samoniklo ljekovito bilje. Kolokvij. vodi dnevnik koji na kraju ovjerava {ef apoteke u kojoj je specijalizant radio dio specijalisti~kog sta`a. – Fitoterapija. – Ispitivanje stabilnosti. – Razgovor sa pacijentima i vo|enje evidencije davanja stru~nih savjeta. Kolokvij. mikroskopija.

2.institut za farmakologiju i toksikologiju Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni Laboratorij ½ mjeseca 6. REAGENSI. – Sastavljanje propisa za ispitivanje. Uvodni dio . Analiti~ka toksikologija 1 mjesec 14. metodologije i instrumentacije. – Etaloni. 1. Validacija analiti~kih metoda 1 mjesec 11. jedanput godi{nje odr`ati stru~no predavanje na stru~nom sastanku u FBiH/BiH. – Postupci ba`darenja. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. 7. – samostalno pu{ta lijekove u promet. 1. Po zavr{etku specijalizacije. 4. Program specijalizacije: Teoretski dio: 12 mjeseci Uvodni dio . – Izbor i upotreba poredbenih tvari. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. biolo{ke i fizi~ke poredbene tvari. Tokom specijalizacije treba se razviti kriti~ki stav prema dometima i rizicima kvalitete lijekova. – Me|uproizvodi. te zna~aju ispitivanja i kontrole kvaliteta lijekova. Pretformulacijska ispitivanja 3. – Stabilnost. ekolo{ke mjere. – Specifikacija. – Za{titne mjere pri rukovanju supstancama: sigurnost reakcije. ~uvanje i ozna~avanje reagensa. – Mjerenje. Sirovine – Aktivne supstance.Kontrolni laboratorij 1.^etvrtak. Uzorak i uzorkovanje – Statisti~ko uzorkovanje. – Tehnike kromatografije i spektroskopije i ostale instrumentalne tehnike. Postmarketin{ko pra}enje lijeka 10. – etika i propisi. MJERENJA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Laboratorijski dnevnik. standardne otopine. izboru analiti~kih postupaka. – Priprema radnih standarda. – Ispitivanje kvaliteta reagensa. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe Ukupno sati 15 16 20 15 22 Za pristupanje specijalisti~kom ispitu iz "Ispitivanja i kontrole lijekova". – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom. filtriranja i su{enja. – Vaganje.3. – Ekvivalentnost standardnih otopina. – Operacije talo`enja. rukovanje savremenom analiti~kom opremom. Biolo{ki terapeutici 5. obradu i ~uvanje uzoraka. – Dokumentacija. 1. – Ambala`a. do odabira i kontrole analiti~kih metoda. – Knjige zapisa. Dizajniranje novih lijekova 2. . Laboratorijske tehnike – ^i{}enje i kalibracija volumetrijskog posu|a. pufer otopine i volumetrijske otopine. – Zahtjevi u farmakopejama. te pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih postupaka kontrole lijekova. specijalist ispitivanja i kontrole lijekova jest stru~njak koji: – samostalno provodi sve analiti~ke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu – kvaliteta lijekova i snosi punu odgovornost za svakoga pojedinog saradnika koji mu poma`e u analiti~kom radu. – rukovodi laboratorijem. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvo|enje svih. istra`ivanje i razvoj u struci i zdravstvu. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 2 mjeseca 9. – Pomo}ne supstance. – Analiti~ki zahtjevi i postupci kontrole kvaliteta. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 12.specijalna teorijska nastava 11 mjeseci Popis predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu Predmet 1. – Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa. – Upotreba. Prakti~ni rad . – Prijenos i doziranje otopina. Poredbene tvari – Hemijske.24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) UZORCI.6. Mjerni ure|aji – Odr`avanje i ba`darenje mjernih ure|aja. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Provjera na modelima. 1. – Ulazna kontrola. unapre|enje postoje}ih i razvoj novih analiti~kih postupaka. Kontrola kvaliteta prirodnih ljekovitih proizvoda UKUPNO 1 mjesec 3 mjeseca Broj 17 – Strana 145 15 30 20 7 10 15 20 21 15 241 Registracija gotovih lijekova Farmakovigilancija Osiguranje farmaceutske kvalitete Nadzor Specijalisti~ki rad Tokom obavljanja specijalizacije specijalizant je obavezan izu~avati stru~nu literaturu. – timski rad.4. organizacije rada. 1. Kontrola kvaliteta lijekova 8. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Izbor dobavlja~a. Reagensi – Specifikacije za reagense.5. – Rukovanje. – Pakovanje i ozna~avanje. pravilan prijem. {to podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora. te za izobrazbu saradnika. – promocija zdravlja.1. Informacije o lijekovima SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Medicinski fakultet . opreme i materijala. Savremeni farmaceutski oblici lijekova 7. a osobito slo`enijih analiza lijekova. 2011. Biostatistika 13. `ivotni ciklus lijeka od razvoja preko registracije do postregistracijskih aktivnosti. – Sigurnosne mjere. specijalizant treba odslu{ati 241 sat teorijskog dijela specijalizacije te polo`iti ispite iz navedenih predmeta. otrovnost. odr`avanje kvalitetne razine nalaza. – Provedba ba`darenja. a u dvogodi{njem razdoblju treba prirediti najmanje jednu postersku prezentaciju.

2. BILJNI LIJEKOVI I HOMEOPATSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH . – Karakterizacija. – Pakovanje i ~uvanje uzorka. BIOLO[KI LIJEKOVI . – Parenteralni pripravci i drugi sterilni pripravci. – Uslovi i parametri ispitivanja. mjerne pogre{ke. – Provjera kvaliteta proizvoda. – Utvr|ivanje strukture one~i{}enja. – Polu~vrsti pripravci. . – Osloba|anje aktivne supstance. – Prilagodbe i zamjene slu`benih metoda. 2. – Pripravci s prilago|enim osloba|anjem. – Kriteriji ispitivanja ~isto}e. 2.2. gotovih proizvoda.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Galenska proizvodnja lijekova. – Medicinski plinovi. – Dokumentacija. – Kontrola kvaliteta. STABILNOST LJEKOVITIH SUPSTANCI I LIJEKOVA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Informacije proizvo|a~a. – Industrijska proizvodnja lijekova.4. – Vje`be na modelima. Kvantitativni analiti~ki postupci – Odre|ivanja sadr`aja. – Sigurnost primjene. – Fitoterapija. – Ispitivanja prema ISO standardima. – Zahtjevi kvaliteta. KONTROLA KVALITETA PRIMARNOG PAKOVANJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija – Materijali za kontejnere. 7. – Metode priprave. – Kontrola kvaliteta.3. – Kategorizacija podataka (~lanaka). – Prosudba podataka. – Analiti~ki postupci. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 0. – Ljekoviti flasteri. KONTROLA AKTIVNIH I POMO]NIH SUPSTANCI 2. MEDICINSKI PROIZVODI 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Odlu~ivanje o upotrebi supstanci. – Krv i krvni derivati. – Tehnike predobrade uzorka. – Odre|ivanje roka valjanosti. – Dokumentacija. – Farmaceutski pripravci pod pritiskom. – Postupci odobravanja. – Zahtjevi kvaliteta. – Medicinski pribor i pomagala.5. – Uskla|enost tehnolo{kih parametara i me|unarodnih standarda. GRANI^NI PROIZVODI 0. – Dijagnosti~ka sredstva. – Dokumentacija. me|uproizvoda. KONTROLA KVALITETA LIJEKOVA (GOTOVIH LIJEKOVA I GALENSKIH PRIPRAVAKA) 4 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH .5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Farmaceutska industrija 2. – Analiti~ki postupci.5 mjeseci MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za sigurnost hrane BiH – Dodaci prehrani. – Proizvodnja medicinskih proizvoda. – Dozvoljene granice odstupanja.1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Dokumentacija. ^isto}a tvari – Izvori i profili one~i{}enja. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Proizvodnja imunolo{kih lijekova. – Priprema uzorka za analizu. Dokumentacija. – Analiti~ki postupci. – Analiti~ki postupci. – Nau~ni i stru~ni tekstovi. – Elementi dobre proizvo|a~ke prakse. – Farmakopejski propisi. 2. vrijednosti ili aktivnosti. – Zaklju~ivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem.Broj 17 – Strana 146 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Mjerenja. – Kinetika kemijske reakcije i postojanost. Sistemi identifikacije lijekova – Potvrda identiteta. – Obilje`ja i kontrola kvaliteta proizvoda. – Dokumentacija. – Ispitivanje kompatibilnosti lijek .primarno pakovanje. – Kontejneri za lijekove. – Analiti~ke metode i postupci. – Pronala`enje i pretra`ivanje literature.Institut za farmakologiju i toksikologiju – Temeljni izvori informacija. izbor metode.Kontrolni laboratorij – Biolo{ki i biotehnolo{ki lijekovi. Mjerenje fizi~kih konstanti – Provedba postupaka. – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta. – Otopine i disperzije.Kontrolni laboratorij – Farmaceutski polimeri. – Tradicionalni biljni lijekovi.1.Kontrolni laboratorij – Obilje`ja i zahtjevi kvaliteta polaznih sirovina. 4. – Radioaktivni pripravci. – Serumi i vakcine.Kontrolni laboratorij – ^vrsti oralni pripravci. – Postupak odobravanja.5 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Medicinski fakultet . 2011. PROIZVODNJA LIJEKOVA 1. – Bolni~ka proizvodnja lijekova.

– Korektivne i preventivne radnje.Kontrolni laboratorij – Ispitivanje i ocjena kvaliteta: ulazna. – promocija zdravlja. sigurni i kvalitetni.specijalna teorijska nastava Proizvodnja lijekova Bolni~ka farmacija Galenska proizvodnja Kontrola lijekova Farmaceutski fakultet Broj 17 – Strana 147 2 mjeseca 15 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec REGISTRACIJA GOTOVIH LIJEKOVA 2 mjeseca MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . 4. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. FARMAKOVIGILANCIJA 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . Kontrola kakvo}e lijekova Ukupno sati 15 16 20 15 22 15 30 .specijalna teorijska nastava 2 mjeseca Teorijska nastava na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 2 mjeseca prema sljede}em rasporedu: Predmet 1. OSIGURANJE FARMACEUTSKE KVALITETE 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . unos podataka u nacionalnu bazu. – Vodi brigu o validaciji prostora. – Uzorkovanje na terenu. procesna i zavr{na kontrola. – Vodi brigu o kvaliteti rada i obu~avanju kadrova. NADZOR 1 mjesec MJESTO OBAVLJANJA PRAKTI^NOG RADA: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. – Vodi brigu o nabavi. – Zaklju~na ocjena kvaliteta. opreme i strojeva. – Vodi brigu oko pobolj{anja radnih uvjeta i za{tite okoline. – Ocjena dokumentacije. FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi. – Reklamacije. – Povla~enje lijekova. – timski rad. Uvodni dio . Pretformulacijska ispitivanja 3. – Farmaceutska. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – upravljanja sistemom. farmakolo{ko-toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija. utjecaj na izmjene u sigurnosnim informacijama u sa`etku opisa svojstava lijeka i uputi. zna~aj kodiranja u jedinstvenom {ifrarniku. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. Dizajniranje novih lijekova 2. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . razvoju ili laboratoriju.^etvrtak. tehnolo{ke procese i analiti~ke metode. specijalist farmaceutske tehnologije je stru~njak koji: – Samostalno dizajnira uvo|enje novih. opreme. 2011. regulatorna va`nost. Specijalisti~ki rad se izra|uje u pisanom obliku. – Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. zna~enje. – Implementira sve elemente dobre proizvo|a~ke prakse. – Prijavljivanje i obrade nuspojava. postupaka i energenata. – Ocjena dokumentacije. oblikovanje i vrednovanje farmaceutskih oblika. – Prihva}anje izmjena. Biolo{ki terapeutici 5. – Dobra proizvo|a~ka praksa. koji moraju biti djelotvorni. – Izvje{taji stru~njaka. Po zavr{etku specijalizacije.tehnolo{ke i nadzorne dokumentacije. – Informacije za javnost.Glavni ured za farmakovigilanciju – Termini. Biofarmacija s farmakokinetikom 4. te ju uvodi u praksu. – Sadr`aj dokumentacije. – Bioekvivalencija. – Vodi izradu tehni~ko . – Periodi~no izvje{tavanje o sigurnosti lijeka. nadopunjavanju i odr`avanju opreme i pribora.Kontrolni laboratorij – relevantni va`e}i zakoni i podzakonski akti iz oblasti registracije gotovih lijekova – Registracijski postupci.Kontrolni laboratorij – Organizacija slu`be nadzora nad kvalitetom lijekova u proizvodnji i prometu.osnovna teorijska nastava MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet TRAJANJE 1 mjesec Farmaceutska industrija Bolnica Galenski laboratorij Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiHKontrolni laboratorij Institut za klini~ku farmakologiju Imunolo{ki zavod Institut za inteklektualno vlasni{tvo Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Federalno ministarstvo zdravstva Klini~ka farmakologija Imunologija u farmaciji Intelektualno vlasni{tvo Geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologija Krv i krvni derivati Farmaceutska legislativa Cilj: Specijalizacija iz farmaceutske tehnologije pro{iruje teoretska i prakti~na znanja farmaceuta iz podru~ja oblikovanja lijekova. 7. pretra`ivanje. Uvodni dio . – Krivotvoreni lijekovi. – Zaklju~na ocjena. te osposobljava specijalizanta za dizajniranje. SPECIJALISTI^KI RAD 3 mjeseca Specijalizant u dogovoru s mentorom utvr|uje podru~je i cilj specijalisti~kog rada. – Vodi brigu o razvoju procesne tehnologije. – komunikacijske vje{tine.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. te pobolj{ava ve} poznate farmaceutske oblike. Specijalisti~ki rad mora predstavljati originalnu i izvornu obradu prakti~ne problematike koja doprinosi razvoju farmaceutske struke u podru~ju ispitivanja i kontrole lijekova. Osnove pretklini~kog i klini~kog istra`ivanja lijekova u regulatorne svrhe 6. – Organizira i rukovodi radom u proizvodnji. Suvremeni farmaceutski oblici lijekova 7.

dodatni patent certifikat (ekskluzivnost) – Pretra`ivanje patenata Institut za geneti~ko in`enjerstvo i biotehnologiju – Biotehnologija i geneti~ki in`injering – Tipovi terapeutskih protein proizvoda – Rekombinantna DNA tehnologija – Genska terapija – Farmakogenetika – Farmakogenomika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH – Krv i krvni derivati – metode i tehnike uzimanja i ~uvanja krvi – proizvodnja derivata krvi i pribora za transfuziju – ~uvanje i uskladi{tenje krvi. Postmarkenti{ko pra}enje lijeka 10. Validacija analiti~kih metoda 12. Prirodni produkti u otkrivanju i razvoju lijekova 13. rekombinantne vektor vakcine – Proizvodnja vakcina s antigenim supstancama za stvaranje specifi~nog aktivnog imuniteta i antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (teku}i i liofilizirani) – Serumi i antiserumi – Imunogenicitet Institut za intelektualno vlasni{tvo – Patent i intelektualna svojina – Postupak dodjele patenta – Zahtjevi patentibilnosti – Kr{enje patenta – Hatch Waxman zakon – SPC . – Teku}i pripravci. toksoidi. krvnih derivate – vo|enje dokumentacije o proizvodnji i kontroli – . – Izrada magistralnih pripravaka. konjugirane vakcine. Farmaceutska industrija 15 mjeseci Razvoj lijekova – `ivotni ciklus inovativnih lijekova – `ivotni ciklus generi~kih lijekova – predformulacijska istra`ivanja – fizi~ka farmacija – tehnike optimiziranja farmaceutskih formulacija i procesa Sistem kvaliteta u farmaceutskoj industriji – Dobra proizvo|a~ka praksa (GMP) – Dobra praksa automatizacije (GAMP) – Procesna tehnolo{ka kontrola (PAT) – Dizajn kvaliteta (QbD) – Scale up – Transfer tehnologije – Validacija proizvodnih procesa – Varijacije (change control) Biofarmacija – biofarmaceutska klasifikacija (BCS) – in vitro ispitivanje lijekova (dissolution) – IVIVC (in vitro in vivo korelacija) – Bioraspolo`ivost/bioekvivalentnost Hemijska kinetika i stabilnost lijekova – mehanizam degradacije – kinetika stabilnosti lijekova – oksidacija. 4. Istra`iva~ke metode u farmaceutskoj industriji UKUPNO SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 20 7 7 10 15 15 20 227 ^etvrtak. 7.Broj 17 – Strana 148 8. – Ljekoviti oblici droga. Terapijski sustavi biofarmaceutika 11. 2011. emulzije – topikalni sterilni proizvodi – Parenteralni lijekovi – parenteralna aplikacija i vrste injekcija – GMP uslovi za proizvodnju injekcija – voda za injekcije – pirogeni – metode sterilizacije i sterilnost – liofilizacija – Antibiotici (specifi~ni proizvodni uslovi) – Oftalmi~ki proizvodi – Biotehnolo{ki lijekovi – Biolo{ki sli~ni lijekovi (regulatorni aspect razvoja.Kontrolni laboratorij – Odobravanje lijekova za promet – Dobra laboratorijska praksa (GLP) – Farmakopeje – OMLC mre`a laboratorija – Fizi~kohemijske i mikrobiolo{ke metode ispitivanja lijekova – Specifikacije – Standardi. masti. reagensi. hidroliza. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . proizvodnje i odobravanja lijekova za promet) – Pakovni materijali Bolni~ka farmacija – Medicinska pomagala – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – klasifikacija – Infuzione otopine – Inkopatibilnost lijekova u infuzionim otopinama – Parenteralna prehrana – Oftalmi~ki proizvodi – Rukovanje i priprema citostatika – Rukovanje i priprema radiofarmaka Ra~unanje individulanih potreba pacijenata neonatologija. pedijatrija i odrasli Galenski laboratorij – Izrada galenskih pripravaka – Polu~vrsti pripravci. – Kontrola i nadzor nad proizvodnjom i prometom galenskih i magistralnih pripravaka. Razvoj generi~kih lijekova 14. `ive. Zakonodavstvo na podru~ju lijekova 9. kontrola i primjena – One~i{}enja – Validacija analiti~kih metoda – Registracija dokumentacije i njena procjena – Postupak i ocjena rezultata laboratorijskog ispitivanja lijekova – Uo~avanje. gelovi – supozitorije – suspenzije. – Rektalni farmaceutski oblici: ~epi}i. fotostabilnost – tehnike stabilizacije Farmaceutski oblici i formuliranje lijekova – Aktive i pomo}ne supstance – ^vrste oralne forme – tablete – kapsule – Lijekovi sa modificiranim osloba|anjem – Procesna kontrola kvaliteta – Topikalna apsorpcija i topikalni farmaceutski sistemi – kreme. istra`ivanjem i rje{avanje odstupanja – Procjena i odobravanje varijacija Institut za klini~ku farmakologiju – Dobra klini~ka praksa (GCP) – Eti~ki komitet (Helsin{ka deklaracija) – Uloga sponozora u klini~kom ispitivanju – Monitoring klini~kih ispitivanja – Farmakovigilanca Imunolo{ki zavod – Imunoterapija – Savremene metode pripreme imunolo{kih preparata – Vakcine – Inaktivne. dokumentiranje.

od toga 12 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. – Provo|enje sistematske izolacije. primjenom razli~itih otapala i na druge na~ine. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 12 kolokvija). – promocija zdravlja. a tri preostala mjeseca ~ini godi{nji odmor.^etvrtak. hrane i dr. – Imunohemijske metode koje se koriste u toksikologiji. – Metode ekstrakcije uzorka iz biolo{kog materijala vode. seminara. Rad u klini~kom centru uklju~uje izradu seminarskih radova. Specijalizacija traje 36 mjeseci.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. toksi~nim supstancama i toksi~nom otpadu. – Toksikologija bojnih otrova. – Otrovno bilje. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. vode.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava Farmaceutski fakultet TEMATSKA OBLAST Klini~ka toksikologija Otrovanja Toksikologija `ivotne sredine Ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e Kvaliteta vode za pi}e u vodovodu Laboratorijska dijagnostika Univerzitetsko-klini~ke bolnice Centar za otrovanja zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Laboratorij u vodovodu Zavod za medicinu rada TRAJANJE 1 mjesec 7 mjeseci 7 mjeseci 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 2 mjeseca 2 mjeseca 4 mjeseca 3 mjeseca Sudska medicina u toksikologiji Institut za sudsku medicinu medicinskog fakulteta Kriminalisti~ka tehnika Laboratorij za kriminalisti~ku tehniku MUP-a Akcidentne situacije i vojna Federalna ili kantonalna toksikologija uprava civilne za{tite Odsjek za hemijska i Toksikologija s higijenom radne sredine . – Primjena savremenih instrumentalnih analiti~kih metoda. a ostatak vremena je predvi|en za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. 2011. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. – Ovladavanje osnovnim biohemijskim analizama koje se koriste u klini~koj toksikologiji. vje`bi i individualnog rada s mentorom. – Uzimanje uzoraka za analizu. odre|ivanje anionskog i osmolskog procjepa i dr. njihovih metabolita i toksi~nih materija iz tjelesnih te~nosti. . Tokom usavr{avanja. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . Centar za otrovanja 1 mjesec – Organizacija i rad centra za otrovanja. Specijalizacija se izvodi 33 mjeseca. identifikacije i odre|ivanja toksi~nih materija. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 8 mjeseci se provodi u obliku predavanja. hrane i dr. spektroskopske i kromatografske metode. Specijalizacija obuhvata: 1. biolo{kih metoda i odre|enih biohemijskih analiza bitnih za procjenu izlo`enosti toksi~nim materijama. – Ocjena i unapre|enje postoje}ih. U ovo su uklju~ene klasi~ne volumetrijske i gravimetrijske metode. – timski rad. – Odabrana poglavlja iz toksikologije i toksikokinetike. elektrokemijske metode. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Zakonski propisi o hemijskim supstancama. 7. – Primjena zakonskih propisa i izrada dokumentacije za stavljanje u promet toksi~nih supstanci. njihovih metabolita ili odgovaraju}ih biomarkera ekspozicije i djelovanja. klasi~nih hemijskih metoda. – Rad na imunohemijskim metodama za odre|ivanje koncentracije lijekova i toksi~nih materija u tjelesnim te~nostima. – Dobra laboratorijska praksa i dobra kontrolna laboratorijska praksa. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 149 Farmaceutska legislativa (Federalno ministarstvo zdravstva) – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima – pravilnik o registraciji lijekova – pravilnik o GMP (dobra proizvo|a~ka praksa) – Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH – ICH (Me|unarodna konferencija o harmonizaciji) – EMEA (Evropska agencija za lijekove) – FDA (Agencija za lijekove i hranu USA) TOKSIKOLO[KA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – Izolacija lijekova. holin esteraze.analiza toksikolo{ka vje{ta~enja pri narkotika i te{kih metala Federalnoj upravi policije Godi{nji odmori Specijalizacija iz toksikolo{ke hemije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Pravilan prijem. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Toksikologija ishrane. na ~vrstim adsorbensima. – etika i propisi. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – komunikacijske vje{tine. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete*. – Rad u hematolo{koj laboratoriji na identifikaciji najzna~ajnijih biomarkera trovanja olovom i te{kim metalima. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. 4. na~ini identifikacije. uzorcima atmosfere. Univerzitetsko-klini~ke bolnice 7 mjeseci – Rad u toksikolo{koj laboratoriji u sklopu biohemijske laboratorije i laboratorijsko pra}enje lijekova u terapiji. Specijalni dio u trajanju od 7 mjeseci sa sljede}im programom: – Klasi~ne i instrumentalne analiti~ke metode koje se koriste za identifikaciju toksi~nih materija i njihovih metabolita u biolo{kom materijalu. obradu i ~uvanje uzoraka. a nakon svake zavr{ene oblasti specijalizant pola`e kolokvij (ukupno 6 kolokvija). Tri mjeseca su predvi|ena za godi{nji odmor. uklju~uju}i odre|ivanje aktivnosti acetilholin esteraze. – Toksikologija `ivotne i radne sredine. – Pra}enje prijema i toka tretmana intoksiciranih pacijenata. imunohemijskih metoda. – Toksikologija sredstava koja se zloupotrebljavaju za u`ivanje. spektroskopskim i hromatografskim metodama. – Procjena rizika od djelovanja toksi~nih supstanci. – Statisti~ko vrednovanje rezultata i metode validacije. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – upravljanja sistemom.

Kolokvij. – Primjena indikatorskih cjev~ica i terenskih kompleta za brzu identifikaciju toksi~nih supstanci i bojnih otrova. kandidati se osposobljavaju u. – Odre|ivanje te{kih metala u vodi za pi}e metodom atomske apsorpcione spektroskopije. 7. – Uzimanje uzoraka tjelesnih te~nosti. – Ispitivanje prisustva mikotoksina u prehrambenim proizvodima imunohemijskim i kromatografskim metodama. Toksikologija `ivotne sredine 2 mjeseca – Ovladavanje biolo{kim testovima i prakti~no izvo|enje biolo{kih testova na akutnu i hroni~nu toksi~nost primjenom testova na mikroorganizmima. – Odre|ivanje karbon monoksida i karboksihemoglobina u krvi. – Odre|ivanje biomarkera djelovanja bojnih otrova i toksi~nih supstanci u biolo{kom materijalu. Rad u federalnim ili kantonalnim zavodima za javno zdravstvo . Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. Rad u laboratoriji vodovoda 2 mjeseca – Zakonski propisi o kvalitetu vode za pi}e. – Metode procjene rizika. Kori{tenje baza podataka i drugih izvora informacija u savjetovanju zdravstvenih radnika i pacijenata u vezi otrovanja. – Odre|ivanje te{kih metala u biolo{kom materijalu i biomarkera djelovanja izlaganja te{kim metalima. Rad na Institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom uzimanja post mortem materijala i slanjem na toksikolo{ku analizu. – Ocjena i pobolj{anje postoje}ih metoda ispitivanja i uvo|enje novih metoda. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. mulj. – Postojani organski polutanti u `ivotnoj sredini. Rad u laboratoriji za kriminalisti~ku tehniku MUP-a 2 mjeseca – Analiza narkotika i nedozvoljenih sredstava u zaplijenjenom materijalu i biljnom materijalu. – Osiguranje kvaliteta rada u laboratoriji. Rad u laboratoriji Zavoda za medicinu rada 2 mjeseca – Upoznavanje sa sistemom i organizacijom medicine rada. a za prakti~ni rad. Odre|ivanje narkotika i nedozvoljenih sredstava u biolo{kom materijalu kromatografskim i imunohemijskim metodama. 4. organskim otapalima i dr. – Interpretaciju rezultata i u~e{}e u izboru programa dijagnosti~kih pretraga. – Uzimanje uzoraka atmosfere na radnom mjestu. – Redovni i periodi~ni pregled vode za pi}e. – Identifikacija odre|ivanje sadr`aja narkotika u tjelesnim teku}inama kod `ivih pacijenata i u post mortem materijalu. – Odre|ivanje toksi~nih plinova u atmosferi na radnom mjestu. Teoretski dio nastave za kandidate odvija se na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. – Procjena ugro`enosti radnika na radnom mjestu. – Redovni godi{nji pregledi i povremeni pregledi radnika. voda. rad sa indikatorskim cjev~icama i drugim mobilnim detektorskim sistemima. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija.Broj 17 – Strana 150 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – ^etvrtak. lakohlapivih supstanci i pesticida u vodi za pi}e.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Klini~ka biohemijska diagnostika Hematolo{ka laboratorijska dijagnostika MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Katedra za biohemiju farmaceutskog fakulteta Hematolo{ki laboratorij Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za imunologiju Mikrobiolo{ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 5 18 51 2 1 3 Imunolo{ka dijagnostika Mikrobiologija i parazitologija Godi{nji odmori Specijalizacija iz medicinske biohemije za magistre farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije kroz koji specijalizant pro{iruje postoje}e i sti~e nova znanja i vje{tine. Rad u Odsjeku za hemijska i toksikolo{ka vje{ta~enja pri Federalnoj upravi policije: Analiza narkotika i te{kih metala 4 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u slu~aju analize post mortem materijala u sumnji na trovanje narkoticima. – Odre|ivanje etanola u tjelesnim te~nostima. – Priprema uzorka za ispitivanje organskih polutanata. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. MEDICINSKA BIOHEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – Uzimanje uzoraka hrane i pi}a i inspekcijski nadzor nad uvozom i prometom prehrambenih proizvoda. – Ispitivanje tragova insekticida.. na daphnia magna i drugim `ivotinjskim vrstama. za pojedine oblasti. – Interpretacija rezultata i davanje stru~nog mi{ljenja u slu~aju trovanja te{kim metalima. – Uzimanje uzoraka iz `ivotne sredine (zemlja. Rad se zavr{ava sa tri kolokvija. – Rad se zavr{ava sa dva kolokvija.laboratorij za ispitivanje kvaliteta hrane i vode za pi}e 2 mjeseca Zakonski propisi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda i maksimalno dozvoljeni sadr`aj toksi~nih supstanci. specijaliziranim institucijama. – Procjena rezultata analiza i pisanje nalaza. – Ispitivanje prisustva te{kih metala u hrani. Rad se zavr{ava sa dva kolokvija. 2011. Akcidentne situacije i vojna toksikologija 2 mjeseca – Upoznavanje sa metodama i postupcima rada u akcidentnim situacijama i havarijima u industriji i sl. Specijalizacija traje 36 mjeseci i odvija se na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavaju propisane uvjete. Teoretska organizirana nastava . – Interpretacija rezultata i priprema izvje{taja za sudske i policijske organe. uzimanje uzoraka lebde}ih ~estica iz atmosfere na radnom mjestu. Kolokvij. – Odre|ivanje organskih polutanata i pesticida u vodi za pi}e spektroskopskim i kromatografskim metodama. herbicida i fungicida u prehrambenim proizvodima kromatografskim i imunohemijskim metodama. Tokom usavr{avanja specijalizant se osposobljava za: – Samostalno izvo|enje analiti~kih postupaka u klini~kim laboratorijama. atmosfera). Odre|ivanje biomarkera izlo`enosti te{kim metalima. – Procjena nalaza i pisanje mi{ljenja o eventualnim letalnim ishodima koji su posljedica djelovanja toksi~nih supstanci. – Uzimanje uzoraka vode.

– Pojam konstantna i proporcionalna gre{ka. – Detekcija autoantitijela. pretrage za ocjenu eritropoeze. hromatografske tehnike. poliklonalna antitijela. – Preanaliti~ke i analiti~ke gre{ke: statistika u klini~ko biohemijskim laboratorijama. – upravljanja sistemom. reumatskih faktora. 7. amnionska teku}ina). neoplazija. predavanja. specijalizant radi i seminarske radove pod rukovodstvom mentora i nakon pojedina~nih oblasti u dogovoru sa mentorom pola`e kolokvij. biohemijski analizatori. konduktometrija. – Laboratorijska etika u klini~koj biohemiji. 2011. – Validacija metoda. – Hormoni. – Priprema standarda. – Odre|ivanje glukoze u plazmi. afinitet. – Antitijela kao biohemijski reagensi. – Uro|ene mane. Dva kolokvija odnose se na program hematologije. ispitivanje ABS-a urina). dijagnosti~ki zna~aj. – Dijagnostika virusnih infekcija. NPN spojevi . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Primjena molekularne dijagnostike u klini~ko biohemijskim laboratorijama. metaboliti. pulovi. zna~aj i odre|ivanje. suha hemija. citolo{ki pregledi. Specijalna podru~ja hematolo{ke laboratorijske dijagnostike 6 mjeseci Pet mjeseci (5 mjeseci) planirano je da kandidat provede u hematolo{kom laboratoriju i jedan (1) mjesec na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. celularni imunitet. Podru~je klini~ko biohemijske dijagnostike 18 mjeseci Prakti~ni rad kandidata. kalibracija. ispitivanje citotoksi~nosti leukocita. Provodi se u obliku seminara. spektrofotometrija. – Genotipizacija u farmakogenetici. – Voda i elektroliti. urinu i likvoru. urin. mikroalbuminurija. lan~ana reakcija polimeraze). uloga geneti~kih markera u laboratorijskoj dijagnostici. Odre|ivanje lipida i lipoproteina i njihov dijagnosti~ki zna~aj. Tokom rada u specijaliziranim laboratorijima. – komunikacijske vje{tine. fluorimetrija. te molekularne dijagnostike i njene primjene u klini~kim laboratorijama. Specijalna podru~ja mikrobiologije i parazitologije 1 mjesec Ovaj dio specijalizacije odvija se u Mikrobiolo{kom laboratoriju i odvija se prema sljede}em programu: – Metode sterilizacije i dezinfekcije. – Humoralni imunitet. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – – – Broj 17 – Strana 151 Uvodni dio . plinski analizatori. – timski rad. hemijski. dijagnosti~ki zna~aj i analitika.terapeutski monitoring lijekova. kontrolni materijal. vrste analiza. Iz navedenih oblasti predvi|en je jedan kolokvij. amino kiseline). – Urinokulture. odre|ivanje krioglobulina. fizikalni pregled. – Odabrana poglavlja iz imunohemije. ozmometrija. – etika i propisi. borelije. – Konzerviranje krvi. Program obuhvata sljede}e oblasti: – Osnovne laboratorijske pretrage u hematologiji. – Priprema i kontrola pripravaka krvi na antigene i antitijela hepatitisa i HIV-a. pojam refrentna i normalna vrijednost. – Imunofenotipizacija }elija hematopoetskog sistema. a jedan na program koji se odvija na Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. – Biolo{ke varijacije. eksudati. – Priprema materijala za laboratorijske mikrobiolo{ke pretrage.dijagnosti~ki zna~aj i analitika. – Odre|ivanje krvnih grupa. nefelometrija. bolesti i pretrage bijele krvne loze. Program se uglavnom odnosi na primjenu laboratorijskih tehnika i principa u sklopu klini~ko biohemijske dijagnostike sa osvrtom na interpretaciju rezultsta. crijeva. – Vitamini.analitika i dijagnosti~ki zna~aj. skrining. – Diferencijalna krvna slika. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. jetre. – Autoanalizatori. – Odabrana poglavlja iz klini~ke biohemije . – Enzimi. punktata. HbA1c. U sklopu programa slu{aju se: – Laboratorijske tehnike koje se primjenjuju u klini~ko biohemijskim laboratorijama sa specijalnim osvrtom na odre|ivanje specifi~nih analita (separacione metode. GTT. monoklonalna. kontrola kvaliteta. Specijalna podru~ja imunolo{ke dijagnostike 2 mjeseca Ovaj dio specijalizacije odvija se u Zavodu za imunologiju i obuhvata: – Pretrage vezane za ocjenu statusa imunog odgovora. Iz navedene oblasti pola`u se tri kolokvija. proto~na citometrija. u trajanju od 18 mjeseci odvija se u okviru Katedre za biohemiju farmaceutskog fakulteta i obuhvata sljede}e oblasti: – Pretrage urina (sediment. dijabetes. – Priprema i izrada reagenasa. radionica i individualnog rada sa mentorom. unakrsna reaktivnost. Tokom svog usavr{avanja. amnionske teku}ine. – Pretrage likvora. – Iz navedene oblasti pola`e se jedan kolokvij.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Imunohematolo{ka ispitivanja. hemostaza. skrining. Anliza gasova u krvi. dobra laboratorijska praksa. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. AAS. fruktozamin. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. PCR. – Porfirini. – Transfuziolo{ko lije~enje i ne`eljene postinfuzijske reakcije. primjena u laboratorijama. – Dijagnostika hepatitisa.^etvrtak. – Testovi za ispitivanje funkcije bubrega. . elektorforeza. hemoglobin. 4. izvore preanaliti~kih i analiti~kih gre{aka. dijagnosti~ki zna~aj i analitika. derivati i metaboliti. – Bolesti i pretrage crvene krvne loze. specijalizant pola`e kolokvij iz svake navedene oblasti. refraktometrija. denzitometrija.primjena. – Funkcija komplementa: pojmovi. – Priprema uzoraka (krv. srca. – Kvantitativne analize na urinu (hormoni. – Kontrola antikoagulantne terapije. kostiju. Odre|ivanje ukupnih proteina. avidnost. AIDS-a. funkcionalni testovi glomeruli i tubuli. – promocija zdravlja. – Mogu}e interference u biohemijskim analizama. a obuhvata i izabrana poglavlja iz klini~ke biohemije. likvor. Predvi|ena su tri kolokvija vezana za gore navedene tematske cjeline. Specijalni dio 5 mjeseci Ovaj oblik nastave za specijalizante magistre farmacije odvija se na Farmaceutskom fakultetu i traje pet mjeseci. konjugati . zloupotreba lijekova. gu{tera~e. turbidimetrija. transudati. imunofiksacija. – Analitika nukleinskih kiselina. – Mikrobiolo{ke i biohemijske karakteristike naj~e{}ih uzro~nika zaraznih bolesti. tumorski markeri .

specijalizant pola`e kolokvij (ukupono 4 kolokvija). seminari. 2011. klini~ka apoteka 4 mjeseca – Aplikacija lijekova individualnim doziranim pripravcima. – Usvajanje dobre klini~ke prakse. – Validacija analiti~kih metoda i postupaka. Institut za klini~ku farmakologiju Rad u bolni~koj apoteci Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Osnove statistike. kadriologija). specijalne vje`be Farmakologija. interne klinike. biohemijski laboratorij Registracija i kontrola lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIHKontrolni laboratorij Krv. od toga 11 mjeseci na Farmaceutskom fakultetu. 7. klini~ka apoteka Klini~ka farmakologija Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Specijalizacija obuhvata: Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 11 mjeseci provodi se u obliku predavanja. specijalnih vje`bi i individualnog rada sa mentorom. – komunikacijske vje{tine. Mentoru je prepu{teno da u dogovoru sa kandidatom odabere dodatno usavr{avanje u u`im podru~jima na kojima }e specijalizant raditi. klini~ka farmakologija 3 mjeseca – U~e{}e u radu komisije za lijekove univerzitetsko-klini~ke bolnice. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. infektivna klinika. krvni derivati i pripravci iz Zavod za transfuzijsku krvi medicinu Federacije Bosne i Hercegovine Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST UKUPNO TRAJANJE MJESECI 1 10 4 4 3 6 3 1 1 3 36 Specijalizacija iz Klini~ke farmacije je postdiplomski proces usavr{avanja magistara farmacije u kojem specijalizant pro{iruje postoje}a i sti~e nova znanja i vje{tine. – Patobiohemijski mehanizmi i modeli. hirur{ke klinike Biohemijske analize primjene Univerzitetsko-klini~ka lijekova bolnica. – Odabrana poglavlja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). – Ure|ivanje i spre~avanje dvojne medikacije. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. – Informiranje pacijenta i priprema za sudjelovanje u terapiji. – Priprema parenteralnih otopina za individualnu opskrbu pacijenta. – Usvajanje znanja o farmakokinetici i bioekvivalenciji lijekova. Nakon zavr{ene svake oblasti. Univerzitetsko-klini~ka bolnica rad na klinikama: pedijatrija. a preostala 3 mjeseca obuhvataju godi{nji odmor. – Asortiman lijekova i farmakoterapijska doktrina. – Instrumentalne metode koje se koriste u farmakokinetskim ispitivanjima i odre|ivanjima stranih supstanci i matabolita u tjelesnim te~nostima. gerijatrija. – Odre|ivanje terapijskih doza za pojedinog pacijenta kod primjene supstanci male terapijske {irine. 4.Broj 17 – Strana 152 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. od toga 33 mjeseca na nau~no-obrazovnim i stru~nim institucijama koje ispunjavanju propisane uslove. – Optimiziranje ekonomi~nosti terapije. – Spre~avanje mogu}ih interakcija i ne`eljenih djelovanja lijekova. – Metabolizam stranih supstanci i lijekova. interne klinike 6 mjeseci – (gastroenterologija. – U~e{}e u izboru optimalne terapije i savjetovanje ljekara pri upotrebi lijekova. – Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova. dermatologija. – Interakcije lijekova. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 4 kolokvija). . – Odabrana poglavlja iz farmakoekonomike. Specijalizacija se obavlja 33 mjeseca. hirur{ke klinike. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. – Timski rad sa ostalim zdravstvenim radnicima i savjetovanje u izboru najbolje terapije za svakog pojedinog bolesnika. Univerzitetsko-klini~ka bolnica Institut za klini~ku farmakologiju 4 mjeseca – Odabrana poglavlja iz farmakoterapije.osnovna teorijska Farmaceutski fakultet nastava Organizovana nastava: Farmaceutski fakultet predavanja. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 10 kolokvija). Univerzitetsko-klini~ka bolnica. – Anamneza primjene lijekova. Uvodni dio . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – U~e{}e u izradi klini~kih lista lijekova. – Informatika u farmaciji. Specijalizacija traje 36 mjeseci. – Izrada dokumentacije koja se odnosi na evaluaciju i optimizaciju primjene lijekova kod pojedinog pacijenta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Farmakovigilancija. – promocija zdravlja. rad na klinikama: pedijatrija. – Odabrana poglavlja iz farmakokinetike i klini~ke farmakokinetike. – upravljanja sistemom. nefrologija. Tokom usavr{avanja. – U~e{}e u klini~kom ispitivanju lijekova i bioekvivalencije lijekova. – Nadzor priprave lijeka za pojedinog pacijenta i nadzor pravilne upotrebe lijeka. – Enteralna i parenteralna prehrana. – neuropsihijatrija. klini~ka farmakologija Primjena lijekova u klini~koj Univerzitetsko-klini~ka praksi bolnica. specijalizant se osposobljava za: – Usvajanje dobre apotekarske prakse. – timski rad. – Imunohemijske metode za odre|ivanje lijekova u tjelesnim te~nostima. Organizirana nastava iz oblasti farmakologije obuhvata sljede}i program: – Biofarmaceutske osobine lijekova. seminara. a ostatak vremena predvi|en je za individualno usavr{avanje kandidata pod nadzorom mentora. KLINI^KA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: MJESTO (INSTITUCIJA) OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – etika i propisi. klini~ka Univerzitetsko-klini~ka farmakologija i toksikologija bolnica.

– Primjenu zakonskih propisa iz oblasti kontrole hemijske i mikrobiolo{ke ispravnosti prehrambenih proizvoda. 2011. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: . – Rukovodi laboratorijem za ispitivanje `ive`nih namirnica i predmeta op}e upotrebe (planiranje laboratorijskog prostora. vodi za pi}e i predmetima op}e upotrebe Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika Specijalisti~ki rad MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet zavodi za javno zdravstvo zavodi za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prehrambena industrija Agencija za sigurnost hrane BiH Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 6 Pravilan prijem/uzorkovanje. – Primjenu klasi~nih hemijskih i elektrohemijskih metoda. – Prepoznavanje mogu}ih farmaceutskih. te razvoj novih analiti~kih postupaka. – Standardni operacioni postupci. – Pra}enje odgovora pacijenta na terapiju u odnosu na primjenjenu dozu. – Medicinska oprema. 4. Funkcionalna hrana. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH-Kontrolni laboratorij 1 mjesec – Upoznavanje sa na~inom registracije lijekova u BiH. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Pojam i definicija hrane. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – Broj 17 – Strana 153 Primjena dobre farmaceutske prakse na klini~kim odjelima. opreme i materijala. – Upoznavanje sa instrumentalnim tehnikama koje se koriste za ispitivanje lijekova. organizacija rada. Po zavr{etku specijalizacije. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – promocija zdravlja. pi}a. pi}a. nekoj od internih klinika i nekoj od hirur{kih klinika (po izboru mentora. biohemijski laboratorij 3 mjeseca – Odre|ivanje koncentracije lijeka u tjelesnim te~nostima imunohemijskim metodama i drugim instrumentalnim metodama. pesticidi i drugi kontaminanti) Osnove statistike Procjena i analiza rizika Legislativa u oblasti hrane UKUPNO Ukupno sati 5 20 15 15 15 25 15 15 10 30 15 35 15 230 6 6 1 2 3 Plan specijalizacije: – Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). te{ki metali. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH 1 mjesec – Krv. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. – Primjenu biolo{kih i mikrobiolo{kih metoda ispitivanja ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe.osnovna teorijska nastava Teoretski dio Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. Program specijalizacije: Uvodni dio . – Procjenu zdravstvene/higijenske ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica na osnovu rezultata ispitivanja i poznavanja svojstava namirnica. SANITARNA HEMIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi. obradu i ~uvanje uzoraka prehrambenih proizvoda (hrane. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedene oblasti (ukupno 1 kolokvij).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. hormoni. – Samostalno izdaje mi{ljenje o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. – Prepoznavanje manifestacija sporednih ili toksi~nih djelovanja. odabir i kontrola analiti~kih metoda. biolo{ke i imunohemijske metode ispitivanja/kontroli `ive`nih namirnica Osnove tehnolo{kih procesa proizvodnje hrane Sistemi osiguranja kvaliteta hrane Aditivi u prehrambenoj industriji Rezidue i kontaminanti hrane (veterinarski lijekovi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. na osnove odre|ene koncentracije lijeka u krvi. napitaka i vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe. dijetetskih namirnica i suplemenata). EKO hrana. – Izdavanje mi{ljenja o zdravstvenoj/higijenskoj ispravnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. 7. specijalista sanitarne hemije je stru~njak koji: – Samostalno provodi sve postupke u procesu ispitivanja/ kontrole ispravnosti i kvaliteta `ive`nih namirnica. – Prakti~ni rad: 24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad). bilo kao gotovih proizvoda ili poluproizvoda u prehrambeno-proizvodnom procesu. – upravljanja sistemom. za pojedinog pacijenta. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Interpretacija i evaluacija rezultata biohemijskih analiza. Rad na klinikama se zavr{ava kolokvijem na pedijatriji. GMO Senzorna i fizi~ko-hemijska svojstva `ive`nih namirnica Principi dobre laboratorijske prakse Analiti~ke metode u ispitivanju/kontroli `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ka svojstva `ive`nih namirnica Mikrobiolo{ke. – Primjenu dobre laboratorijske prakse i dobre kontrolne laboratorijske prakse. vode. Rad se zavr{ava sa jednim kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 2 kolokvija). farmakokinetskih i farmakodinamskih interakcija i njihovo uklanjanje. – komunikacijske vje{tine. – timski rad. – Toksikolo{ke analize. izrada i primjena. – Utvr|ivanje optimalne doze. – Ocjenu i unapre|enje postoje}ih.^etvrtak. kao i instrumentalnih analiti~kih i imunokemijskih metoda u kontroli ispravnosti i kvaliteta prehrambenih proizvoda i predmeta op}e upotrebe. 1. ukupno 3 kolokvija). mikotoksini. postizanje optimalnog u~inka bez ne`eljenih djelovanja. Univerzitetsko-klini~ka bolnica. Rad se zavr{ava kolokvijem iz navedenih oblasti (ukupno 3 kolokvija). krvni derivati i pripravci iz krvi. pobolj{anja postoje}ih i uvo|enje novih metoda ispitivanja) i snosi odgovornost za ostale saradnike u laboratoriju.

Broj 17 – Strana 154 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Procesi pripreme hrane Promocija zdravlja Specijalisti~ki rad ^etvrtak. bezalkoholna pi}a i napici. – Primjenu ra~unarskih aplikacija u dijetetici. kakao i nadomjesci. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij (ukupno 14 kolokvija). – Edukatora u oblasti nutricije kao faktora o~uvanja zdravlja. – timski rad. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor). nutrijenti i ostali sastojci hrane u kemizmu humanog organizma Stani~na i molekularna osnova bolesti i metaboli~ke komplikacije koje prate odre|ena klini~ka stanja (dijabetes. pivo i vino. – Formulisanje smjernica u konkretne savjete za pravilnu prehranu. Kafa. – Primjenu i dizajn odgovaraju}ih epidemiolo{kih studija u dijetetici. vode za pi}e i predmeta op}e upotrebe – Prijem uzoraka. – Primjenu dijetoterapije u razli~itim patofiziolo{kim stanjima. Vo}e. vo|enje dokumentacije o uzorcima. hiperlipidemija. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2. 2. – Procjena prehrane primjenom odgovaraju}ih metoda (dnevnici. specijalista nutricije i dijetetike je stru~njak koji: – Samostalno obavlja praksu dijeteti~ara (od procjene prehrambenog statusa do formiranja preporuka za prehranu) za pojedince i kolektive. – komunikacijske vje{tine. Teorijski dio: 12 mjeseci (uklju~uju}i godi{nji odmor) Predmet Biohemija Osnove biohemije sa osnovama stani~ne i molekularne znanosti Osnovni metaboli~ki putevi humanog organizma. Dje~ja hrana i dijetetski proizvodi namijenjeni prehrani odre|enih grupa stanovni{tva. Meso i mesne prera|evine (uklju~uju}i ribu i morske plodove). otvorenim vodotocima – Sanitarni pregledi. Po zavr{etku specijalizacije. – promocija zdravlja. 7. Prakti~ni rad . Mlijeko i mlije~ni proizvodi. 2011. upitnici).24 mjeseca (21 mjesec + 3 mjeseca za specijalisti~ki rad) Ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane. – Procjenu nutricionog statusa. Mikrobiolo{ka ispitivanja hrane. – Dizajnira studije i rukovodi istra`iva~kim projektima u oblasti dijetetike i nutricije.osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Biohemijske analize Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije Nutricija Dijetetika Dijetoterapija MJESTO OBAVLJANJA TRAJANJE STA@A MJESECI Farmaceutski fakultet 1 Farmaceutski fakultet Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica Farmaceutski fakultet Odgovaraju}i objekti kolektivne prehrane Univerzitetsko-klini~ka bolnica Univerzitetsko-klini~ka bolnica 11 1 ½ 1 3 2 8 Plan specijalizacije: 1. Cilj: Specijalizanti se osposobljavaju za: – Primjenu osnovnih principa pravilne prehrane i izradu jelovnika za pojedince i grupe s obzirom na spol. ~aj. Objekti kolektivne prehrane zavodi za javno zdravstvo Farmaceutski fakultet 1½ 2 5 Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu. Identifikacija i odre|ivanje {tetnih materija u hrani. – Savjetovanje u oblasti enteralne. prera|evine i konzervirani proizvodi. otkrivanje i intervencije problema nepravilne prehrane u odre|enih populacija. Alkoholna pi}a. – Fizi~ko-hemijska ispitivanja `ive`nih namirnica po grupama: Voda za pi}e i fla{irane vode. dob i dr. – Procjenu glavnih faktora rizika u epidemiologiji naju~estalijih problema vezanih za prehranu. specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Prakti~ni rad: 24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad). parenteralne i potpune parenteralne prehrane. Konzervirani proizvodi od mesa (uklju~uju}i ribu i morske plodove).osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Djeluje kao dio zdravstvenog tima na svim nivoima zdravstvene za{tite. 1. Program specijalizacije: Uvodni dio .. Vo}ni sokovi. vode i predmeta op}e upotrebe i sanitarna mikrobiologija – Mikrobiolo{ka kontrola hrane i briseva. 4. – etika i propisi. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. vodi za pi}e i predmetima op}eupotrebe – Identifikacija i odre|ivanje rezidua antibiotika u hrani – Identifikacija i odre|ivanje hormona u hrani – Identifikacija i odre|ivanje mikotoksina u hrani – Identifikacija i odre|ivanje pesticida u hrani – Identifikacija i odre|ivanje te{kih metala u hrani Upoznavanje sa sistemom osiguranja sigurnosti hrane (HACCP) – Shvatanje koncepta HACCP sistema na prakti~nom primjeru u prehrambenoj proizvodnji Legislativa u oblasti hrane i analiza rizika – Upoznavanje sa konceptom rada Agencije za sigurnost hrane – Upoznavanje sa legislativom i zna~ajnim legislativnim tijelima iz oblasti hrane – Upoznavanje sa principima procjene i analize rizika Specijalisti~ki rad NUTRICIJA I DIJETETIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . ~uvanje uzoraka. – Identificiranje strategija za prevenciju. – upravljanja sistemom. – Sudjeluje u planiranju strategije prehrane stanovni{tva i promoviranju zdravlja. gojaznost) Biohemijski parametri u ocjeni nutricionog statusa Broj sati 20 . napitaka i pija}e vode iz vodovoda – Kontrola vode u bazenima i centrima za rekreaciju. povr}e.

Specijalisti~ki rad Za rad u savjetovali{tima i drugim mjestima u izravnom kontaktu s pacijentom/korisnikom specijalista nutricije i dijetetike mora imati polo`en i stru~ni ispit za magistre farmacije. adolescenti. sitosti i izbora hrane Psiholo{ki zasnovani poreme}aji prehrane i rezultiraju}a klini~ki definisanja stanja Farmakoterapija i dijetoterapija Medicinska terminologija i klasifikacija bolesti Razumijevanje pojmova etiologije bolesti i riziko-faktora Uobi~ajene terapije oboljenja. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 155 Procesi pripreme hrane Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. uklju~uju}i dodatke prehrani. grupa i zajednica – Prakti~ne primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja – Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije. trudnice.^etvrtak. prehrambene epidemiolo{ke studije i eksperimenti Savremene tehnologije i mogu}nost prakti~ne primjene u dijetetici (nutricionisti~ki programi i primjena u planiranju i analizi jelovnika) Promocija zdravlja Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. odrasli. funkcionalna hrana. funkcionalnu hranu. APOTEKARSKA FARMACIJA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA U@A TEMATSKA TEMATSKA OBLAST OBLAST Uvodni dio Osnovna teorijska nastava Teoretska nastava Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. interpretacija rezultata. zamjenski obroci) Psihologija i poreme}aji prehrane Psiholo{ki faktori koji uti~u na prehrambeno-zdravstvene navike i pona{anje (osobnost. distribucije i opskrbe hranom u kuhinjama – kolektiva – Uticaj resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Promocija zdravlja – Metode i na~ini promocije zdravlja i podizanje svijesti o zna~aju prehrane u o~uvanju zdravlja u pojedinaca. statisti~ka obrada. dodaci prehrani. vjerovanja. Interakcije lijekova. teorija motivacije) Psiholo{ka dimenzija gladi. dijetetske namirnice. grupa i zajednica Osnove primjene deskriptivnih i analiti~kih epidemiolo{kih studija u istra`ivanju povezanosti nutricije i zdravlja Osnove politike javnog zdravstva na lokalnom nivou i na nivou Evropske Unije Patofiziologija Osnove i patofiziologija pojedinih organa i sistema organa Deontologija Profesionalna etika Legislativa UKUPNO 10 5 30 15 15 30 10 10 20 Antropometrijska mjerenja u procjeni prehrambenog statusa Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije – Planiranje i analiza jelovnika pomo}u nutricionisti~kih programa – Dizajn eksperimenta – Evaluacija prehrambenih epidemiolo{kih studija Nutricija – Evaluacija jelovnika za djecu – Evaluacija jelovnika za adolescente – Evaluacija jelovnika za stare osobe Dijetetika – Enteralna i parenteralna prehrana Dijetoterapija – Dijetetski re`im prehrane kod pretilosti – Dijetetski re`im prehrane kod dijabetesa – Dijetetski re`im prehrane kod dislipidemija – Dijetetski re`im prehrane kod hipertenzije – Karcinoma – Dijetetski re`im prehrane kod patolo{kih stanja probavnog trakta – Dijetetski re`im prehrane uz kontrolu minerala – Dijetetski re`im prehrane u posebnim stanjima (AIDS. izra~un stvarnog unosa nutrijenata. dijetetske namirnice i nutrijente u formi lijeka Osnove enteralne i parenteralne prehrane Na~in i mogu}nosti primjene modifikacija prehrane u dijagnostici i istra`iva~kom radu Primijenjena imunologija Imunolo{ke osnove etiologije bolesti Efekti nutrijenata na imunolo{ki odgovor Genetika i nutrigenomika Principi genetike i uloga u etiologiji bolesti Osnovne postavke nutrigenomike Statisti~ke metode i ra~unarske aplikacije u dijetetici Nau~no-istra`iva~ke ankete. kulturolo{kim i socio-ekonomskim razlikama Potencijalne opasnosti kod modificiranja prehrane i mogu}e posljedice za pojedinca Vrste i primjene hrane.nutrijenti i antinutrijenti Tablice prosje~nog sastava namirnica Smjernice za unos nutrijenata u fiziolo{kim stanjima (dojen~ad. 7. djeca. 2011.24 mjeseca (19 mjeseci + 5 mjeseci za specijalisti~ki rad) Biohemijske analize – Identifikacija i odre|ivanje {e}era – Analize proteina (elektroforetsko razdvajanje i odre|ivanje proteina seruma) – Mjerenje aktivnosti enzima . Prakti~ni rad . dodatne i zamjenske obroke. planiranje i analiza jelovnika Posebne vrste hrane (oboga}ena hrana. interakcije hrane i lijekova. procjene potreba u nutrijentima. ne`eljeni efekti Sprovo|enje farmaceutske zdravstvene za{tite U@A TEMATSKA OBLAST Farmaceutski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 11 Farmaceutski fakultet 2 Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet 1 1 2 10 25 10 210 2. gerijatrijska populacija) Principi pravilne prehrane. 4. kori{tenje baza podataka o sastavu namirnica Modifikacija ishrane za pojedince sa razli~itim prehrambenim navikama. uticaj hrane i lijekova na metabolizam Primjena nutrijenata kao farmakolo{kih agenasa (dijetoterapija) Dijetetika Teorijske osnove modifikacije prehrane i unosa nutrijenata sa primjenom u prevenciji ili tretmanu oboljenja Tehnike u procjeni adekvatnosti jelovnika. dojilje. uticaj okoline. opekotine) Procesi pripreme hrane – Upoznavanje sa sistemima proizvodnje. distribucije i opskrbe hranom Uticaj ugostiteljskih resursa na planiranje jelovnika i efekat na kvalitet i odr`ivost ponude hrane koja zadovoljava nutricione potrebe korisnika Uticaj kuhanja i drugih metoda obrade hrane na sastav hrane u kontekstu obezbje|enja nutricionih potreba Antropometrija Antropometrijska mjerenja i procjena prehrambenog statusa Nutricija Sastojci hrane .

Teoretski dio Uvodni dio . bolesti gastrointenstinalnog. – promocija zdravlja. – timski rad. – Farmakoterapija infektivnih bolesti. kriti~ka procjena publikovanih ispitivanja Interakcije lijekova. ekonomski opravdane) farmakoterapije. – Poznavanje terapije zasnovane na dokazima (evidence based medicine EBM). – Farmakoterapijski pristup bolesnicima sa poreme}ajima funkcije bubrega i jetre. Cilj osposobljavanja u odabranim odre|enim ustanovama i na svom radnom mjestu je da specijalizant: – Pru`i potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne (efikasne. – Komunikolo{ke metode. – Principi farmakoekonomije. NAZIV USTANOVE Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka UKUPNO PERIOD BORAVKA 4 mjeseca 10 mjeseci 10 mjeseci 24 mjeseca 6 1 mjesec 12 6 6 6 6 6 12 36 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 11 mjeseci Potrebna znanja: – Poznavanje savremenog pristupa farmakoterapiji osnovnih organskih poreme}aja.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Uklju~ivanje i preno{enje znanja u zdravstvenom prosvje}ivanju stanovni{tva u svom radnom okru`enju. – Nadogradi znanje o upotrebi i djelovanju lijekova. . Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec. izbor lijeka. ne`eljeni efekti Sprovo|enje Farmaceutske zdravstvene za{tite Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija BROJ ESPB 36 SEMESTAR I SEMESTAR II (Broj ESPB) (Broj ESPB) 12 Du`ina trajanja 2 mjeseca Farmakoterapija obuhvata sljede}e oblasti: – Farmakoterapija bolesti kardiovaskularnog sistema. APOTEKARSKA FARMACIJA Specijalizacija iz Apotekarske farmacije je nau~ni i obrazovni proces u kojem specijalizant dobija teorijska i prakti~na znanja na osnovu kojih je sposoban pru`iti potrebna znanja i vje{tine za sprovo|enje racionalne farmakoterapije i organizovati i voditi farmaceutsku slu`bu. – Nadogradi znanje o legislativi i oblicima zdravstvene za{tite. Teorijski dio specijalisti~kog sta`a traje 12 mjeseci odnosno 2 semestra. karcinoma. – Poznavanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova. – upravljanja sistemom. – Primjena lijekova kod bolesnika sa poreme}ajima rada bubrega i/ili jetre. – etika i propisi. 4. Specijalizant pola`e predvi|ene predmete pismenim ili usmenim putem. U prvoj godini specijalizant dobija potrebna teorijska znanja. – Principi farmakokinetike. – Poznavanje profila ne`eljenih efekata lijeka. – Kori{tenje izvora informacija o lijeku. bezbjedne. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. eti~koj i ekonomskoj kategoriji. bolest. Specifi~nosti farmakoterapije se odnose na: – Specifi~nosti farmakoterapije u starih bolesnika i djece. Prakti~ni dio traje 24 mjeseca odnosno 4 semestra. pacijenta. Specijalizacija traje 3 godine odnosno 6 semestara i obuhvata organizovani oblik specijalizacije jednu godinu. pra}enje terapije. – Potrebne vje{tine: – Sprovo|enje koncepta Farmaceutske zdravstvene za{tite (Pharmaceutical care) koriste}i vje{tine komunikacije. – Farmakoterapija endokrinog i muskuloskeletnog sistema. – Poznavanje i razumijevanje etiolo{kih faktora i faktora rizika od zna~aja za razvoj bolesti/poreme}aja. Prakti~ni dio Drugu i tre}u godinu specijalizant usvaja prakti~na znanja u odre|enim ustanovama* i na svom radnom mjestu pri ~emu se svaki segment prakti~nog dijela bazira na uvodnim teorijskim predavanjima i sugestijama odre|enog mentora. – Primjena lijekova u specifi~nim populacionim grupama. Prvu godinu specijalizant pro{iruje teorijska znanja iz odre|enih predmeta koje je slu{ao na farmaceutskom fakultetu i to: MODUL Farmakoterapija i specifi~nosti farmakoterapije* Izvori informacija o lijekovima. – Farmakoterapija bolesti centralnog nervnog sistema. Specijalisti~ki rad specijalizant je du`an uraditi u okviru 6 mjeseci i polo`iti specijalisti~ki ispit. – Nadogradi znanje o na~inu preno{enja informacija u zdravstvu. 7. – Nadogradi znanje o snabdijevanju stanovnika lijekovima. – Pro{iri znanje o lijeku kao osnovnoj. 2011. farmakoterapija zasnovana na dokazima. – komunikacijske vje{tine. Ustanove u kojima se obavlja prakti~ni dio specijalizacije su navedene u tabeli sa periodima boravka. U drugoj i tre}oj godini specijalizant se uklju~uje u osposobljavanje i sprovo|enje prakti~nog dijela u referentnim stru~nim ustanovama. dok je ostali dio predvi|en za individualno osposobljavanje pod vodstvom mentora. – Savlada znanja i vje{tine koje podupiru promociju zdravlja i samolije~enja sa lijekovima bez recepta. – Savlada znanja i vje{tine koje nastaju usljed nepravilne upotrebe. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. – Specifi~nosti farmakoterapije u trudnica i dojilja. – Hematolo{ki i biohemijski poreme}aji. ne`eljenih efekata i interakcija lijekova. odnosno izradom seminarskog rada.Broj 17 – Strana 156 Socijalna farmacija sa epidemijama Farmakokinetika Farmakoekonomika Farmaceutska komunikologija Klini~ka toksikologija Prakti~ni rad Prakti~ni rad Prakti~ni rad SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Klinika i klini~ka apoteka Referentna apoteka 1 1 1 1 1 4 10 10 ^etvrtak. – Osnovi menad`menta lijekova. – Individualni pristup pacijentu na osnovu poznavanja faktora koji se odnose na lijek.

Glavni ured za farmakovigilanciju – Informacije o lijekovima pojedinih farmakolo{kih grupa prema indikacijama. analizu slu~ajeva. – Osnove klini~ke farmakologije i klini~ke farmacije i upoznavanje s njenom informati~kom slu`bom.PBL). specijalizant radi seminarske radove pod rukovodstvom mentora. Tokom usavr{avanja na Farmaceutskom fakultetu.24 mjeseca. Nakon uspje{no zavr{enih 9 modula kandidati sti~u zvanje specijaliste Apotekarske farmacije. vje`bi i individualnog rada s mentorom. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH . – Analiza prikupljenih podataka o potro{nji lijekova. – Etika informiranja i publiciranja. – Statisti~ka pravila obrade podataka (Parametrijski i neparametrijski testovi. – komunikacijske vje{tine. – Proizvodnja informacija za korisnika. – Zdravstvena statistika (Izbor entiteta. – promocija zdravlja. – Kompjuterski statisti~ki programi. Nakon svakog modula organizuje se procjena postignutog cilja. 1. – Ne`eljeni efekti lijekova (prikupljanje i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova i saradnja sa Centrom za pra}enje nuspojava WHO).12 mjeseci. spol. – Baze demografskih podataka. FARMACEUTSKA INFORMATIKA I FARMAKOEKONOMIKA Vrsta specijalizacije: OSNOVNA Trajanje specijalizacije: 3 godine (36 mjeseci) Plan specijalizacije: [IRA TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Organizacija i sprovo|enje ODIT-a (kontrole) kvaliteta pru`ene zdravstvene usluge. farmakoekonomski modeli i analiza. djelovanju. – Odlu~ivanje nakon analize podataka. – Uloga farmaceuta (kao menad`era) u racionalnoj terapiji. regresija). Baze i banke podataka o lijekovima.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Stvaranje baza podataka za dopunu i razvoj aplikativnih programa. 4. elementi opisa varijabli itd. ne`eljenim efektima i interakcijama. Na~ini preno{enja znanja i komunikacija sa pacijentom. analiza slu~ajeva iz prakse (case study. rad na registraciji lijekova Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH Kontrolni laboratorij Klini~ka apoteka Apoteka Farmaceutska industrija Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja zavodi za javno zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva Veledrogerija TRAJANJE MJESECI 1 11 4 Obuka prema programu 4 Obuka prema programu 3 3 3 3 1 1 1 1 Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Obuka prema programu Specijalizacija na fakultetu (Farmaceutski fakultet): – Teoretska i prakti~na nastava . usmene prezentacije slu~ajeva iz prakse. – Rad sa edukativnim programima iz podru~ja farmaceutske informatike i modelima ekspertnih farmaceutskih sistema.osnovna teorijska nastava Specijalna teorijska nastava Obuka prema programu MJESTO OBAVLJANJA STA@A Farmaceutski fakultet Farmaceutski fakultet Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Glavni ured za farmakovigilanciju Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta. Internet i informacije o lijekovima. – Klasifikacijski sistemi i obrada nau~nih i stru~nih ~asopisa. PDR i druge). Zvanje: Specijalista Farmaceutske informatike. nosioci informacija). – Programska podr{ka stru~nim farmaceutskim problemima. izradu seminarskih radova. Obavlja se na farmaceutskom fakultetu u ukupnom trajanju od 1 mjesec.zna~aj i smisao. – Izvori informisanja o lijekovima i pomo}nim ljekovitim sredstvima. tekst procesorima i programima za tabelarno ra~unanje). publiciranje i pretra`ivanje stru~nih i nau~nih ~asopisa. preporu~enim smjernicama me|unarodnih (evropskih) udru`enja za tretman odre|enih bolesti/poreme}aja. apotekara u bolni~koj apoteci. Materijal za specijalizaciju ~ine: Pripremljen pisani materijal koji je zasnovan na relevantnim ud`benicima iz farmakoterapije. seminara. Rote lista. – Kori{tenje informati~kih podataka za izradu javno zdravstvenih programa i promovisanje zdravog na~ina `ivota. – Prikupljanje. – Informacijska tehnologija (Razvoj kompjuterske informatike. – Menad`ment u farmaciji. Organizirana nastava obuhvata sljede}i program: Uvodni dio . poslovanju apoteka. Vidal. – Izrada prijedloga za racionalizaciju upotrebe i potro{nje lijekova. – etika i propisi. 7. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uje navedeni fakultet. kontraindikacijama. Procjena obuhvata: kratka test pitanja.^etvrtak. va`e}e direktive i smjernice iz oblasti farmacije. a nakon svake zavr{ene oblasti pola`e kolokvij u vidu seminara. informacija . – Klasifikacije lijekova (Anatomsko-terapeutsko kemijska klkasifikacija . – Farmakoekonomika. Organizirana nastava za specijalizante na Farmaceutskom fakultetu u trajanju od 12 mjeseci se provodi u obliku predavanja. – Informacije o lijekovima za pojedine grupe pacijenata (dob. 2011. Korelacija. Ekspertni kompjuterski farmaceutski sistemi. revijskim i originalnim stru~nim radovima publikovanim u vode}im me|unarodnim ~asopisima. Rad sa modernim bazama podataka. Na~in provjere ste~enog znanja: Svaki od predlo`enih Modula sadr`i o~ekivane ciljeve i rezultate. – Komunikacije unutar farmaceutske djelatnosti. matrice podataka. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 157 Pru`anje savjeta pacijentu.). – Priprema izvje{taja i referata. nacionalnim vodi~ima za terapiju. – Informacijska pismenost. Specijalizacija na drugim mjestima prema planu: – Teoretska i prakti~na nastava .ATK i definisane dnevne doze . operativni sistemi. – timski rad. problem based learning .DDD). . izradu plana Apotekarske djelatnosti. REFI. – upravljanja sistemom. kompjuterski sistemi. Specijalni dio teoretske nastave 11 mjeseci – Uvod u teoriju informacijskih nauka (Podatak. – Baze podataka o lijekovima u svijetu (Martindale. programska podr{ka. trudno}a itd). – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. funkcije vjerovatno}e. djelovanju apotekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi.

7. – Uspostava sveobuhvatne i jedinstvene evidencije o izdatim lijekovima.toksikolo{ka i klini~ka dokumentacija). – Podaci za informisanje javnosti. farmakoekonomika. indikacije itd. – Rad na formiranju liste najpropisivanijih lijekova s aspekta morbididetne statistike. – Klini~ko-farmakolo{ki programi za ispitivanje lijekova i informati~ka obrada rezultata. Kolokvij ili seminar. farmakokineti~ki parametri u odabiru terapije. – Rad na izdavanju lijekova i priprema jedini~ne terapije za pacijenta. koji se koriste u farmaceutskoj industriji. te racionalizacija upotrebe lijekova. izdavanja lijekova pojedina~no za odre|enog pacijenta koriste}i najnovija saznanja. – Baze podataka o sirovinama. Kolokvij ili seminar. – Dokumentacija za finansijske potrebe apoteke.priprema za statisti~ku obradu. – Menad`ment u zavodu za javno zdravstvo. – Racionalizacija uputa o na~inu uzimanja lijeka. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta. – Analiza potro{nje kao pomo} formiranja listi lijekova. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja – Rad na informacionim sistemima.. – Analiza interakcija. nuspojava i odabir racionalne terapije za pacijenta (odre|ivanje terapije prema individualnom pacijentu.. – Kreiranje najadekvatnijih baza podataka koje koristi Zavod zdravstvenog osiguranja. – Savjetovanje u izboru lijekova koje bolesnik kupuje bez recepta. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. uputstvo za lijek. – Propisi o istra`ivanju i ispitivanju lijekova (zakonodavstvo u oblasti istra`ivanja i ispitivanja lijekova. Pretra`ivanje svjetskih baza podataka o lijekovima preko Interneta. propisi i direktive Svjetske zdravstvene organizacije i drugih razvijenih zemalja). – Baze podataka o vlastitim lijekovima (Farmaceutska industrija kao izvor podataka o lijekovima). – Primjena informati~kih principa u farmakologiji i klini~koj farmakologiji. – Tehni~ka podr{ka u kontroli lijekova. – Pravilna komunikacija sa pacijentom. – Rad na izdavanju lijekova. – Obrada podataka pri svim segmentima rada (pripremanje novih informacija o lijekovima). Kolokvij ili seminar. – Zakonski propisi i preporuke. – Statisti~ka obrada podataka o farmakokineti~kim istra`ivanjima. Katedra za klini~ku farmakologiju farmaceutskog fakulteta – Metodologija pretklini~kih i klini~kih istra`ivanja. – Fiziolo{ki. – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava (farmakolo{ko . – Inventura i defektura. tj. – Rad na pripremanju stru~nih informacija za ljekare. ekskreciju prirodnih supstrata i metabolite. – Rad na prijemu trebovanja kao dio zdravstvenog tima. – Statisti~ka obrada podataka o uspje{nosti lije~enja. Apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu mjesne apoteke. Kolokvij ili seminar. planiranje parenteralne ishrane i op}enito ishrane bolesnika). – Ekspertni sistemi u kontroli lijekova (kori{tenje baze analiti~kih podataka). – Pra}enje neadekvatnog doziranja s obzirom na dob. – Statisti~ki izvje{taji o potro{nji lijekova. – Menad`ment u klini~koj apoteci. – Rad na izradi smjernica za propisivanje lijekova. Klini~ka apoteka – Rad na farmaceutskom informacionom sistemu klini~ke apoteke. – Aktivno u~estvovanje u sistemu raspodjele jedini~ne terapije. – Dokumentacija za statisti~ke podatke nadle`nim organima (pra}enje upotrebe i potro{nje lijekova). – Bezbjedno zbrinjavanje lijekova isteklog roka trajanje ekolo{ka farmacija. – Priprema informacija za lijekove OTC grupe. farmakolo{ki i toksikolo{ki utjecaj lijekova na resorpciju. 4. – Statisti~ka provjera ekvivalentnosti preparata (Kompjuterska podr{ka u obradi rezultata analiti~kih metoda). – Priprema dokumentacije za registraciju lijekova. – Ispisivanje signature i dodatnih informacija o lijeku putem letka. – Priprema informacija za lijekove koji se izdaju bez recepta. bilo na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ili sredstava samih osiguranika. predvi|anje klini~ki va`nih interakcija lijekova. – Uzorci za analiti~ko pra}enje lijekova. – Rad na odjeljenjima univerzitetsko-klini~ke bolnice (informisanje ljekara i pacijenata). 2011. – Menad`ment u farmaceutskoj industriji. ATK grupama.Broj 17 – Strana 158 – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. – Razvrstavanje lijekova prema ATK/DDD klasifikaciji. metabolizam. spol. – Podaci o promociji i prodaji lijekova (Marketing). . transport. – Podaci o kori{tenju lijekova na nivou specijalisti~ko konsultativne i bolni~ke zdravstvene za{tite. – Menad`ment u apotekarskoj djelatnosti. koji se koriste u Zavodu zdravstvenog osiguranja. nadzor propisane terapije u svrhu prevencije medikacijske pogre{ke. – Uzorkovanje i uzorci . Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH-Kontrolni laboratorij – Hemijsko-farmaceutska dokumentacija za registraciju lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava. koji se koriste u zavodu za javno zdravstvo. Zavodi za javno zdravstvo – Rad na informacionim sistemima. – Rad na farmakoekonomskim studijama. – Statisti~ka analiza pojave interakcija. – Informati~ke metode u galenskoj produkciji (priprema informacija o individualno pripremljenim magistralnim i galenskim pripravcima). opojnih droga. pra}enje potro{nje lijekova po pacijentu. u toku vizite i sl. ljekaru. – Metaboli~ka interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih testova. – Izvori podataka o lijekovima. – Obrada izdatih recepata. Farmaceutska industrija – Rad na informacionim sistemima. – Primjena ste~enog znanja u radu sa kompjuterskom obradom recepata. – Savjetovanje pacijenta o izbjegavanju kori{tenja istih generi~kih lijekova. – Priprema dokumentacije za metode koje se koriste za registraciju lijeka. – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. – Odabir informacija za unutra{nje pakovanje tj. – Menad`ment u fondu za javno zdravstvo. pra}enje ukupne potro{nje lijekova.

hiperglikemija. Lije~enje {e}erne bolesti . Uvodni dio . upale {titnja~e. oralni hipoglikemici. tireotoksi~na kriza. 4. endogeni opioidi. Kroni~ne komplikacije {e}erne bolesti. testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima. hormonalno aktivni tumor jajnika. menopauza. upale. testikularni tumori. izolirani deficit gonadotropina. mu{ka neplodnost. – Rad na kreiranju jedinstvene metodologije i pristupa bazama podataka. – Informacije o podacima proizvo|a~a i veledrogerija o prodaji. hirzutizam. hiperosmolarna koma. – upravljanja sistemom. Poreme}enja metabolizma kalcija i metaboli~ke bolesti kostiju. gastroenteropatije. dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnosti~ki pregled pretage i lije~enja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklini~kim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. policisti~ni ovariji.dijeta.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka.osnovna teorijska nastava Medicinski fakultet TEMATSKA OBLAST Bolni~ki tretman bolesti iz oblasti endokrinologije. kontrolirana tjelesna aktivnost. ginekomastija. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. supstanca P i tehnikinini. Clinefelterov sindrom. gestacioni oblik {e}erne bolesti. sindromi poliglandularne insuficijencije. Rad na bolni~kom odjelu interne medicine 11 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lije~enja svih hitnih stanja iz podru~ja endokrinologije. dijabetologije i bolesti metabolizma Endokrinologija i dijabetologija dje~jeg uzrasta Godi{nji odmor Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki odjel interne medicine Bolni~ki laboratorij 1 Bolni~ki odjel ginekologije Bolni~ki odjel pedijatrije ½ ½ 2 TRAJANJE MJESECI 1 11 8 Ciljevi u`e specijalizacije Ciljevi u`e specijalizacije iz endokrinologije. klini~ku i laboratorijsku dijagnostiku. Periferna inzulinska rezistencija. kardiovaskularne komplikacije. Pagetova bolest. mu{ka kontracepcija. novootkrivena {e}erna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeti~ka ketoacidoza. peptidini hormoni. gonadalna poreme}enja. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasi~ne endokrine `lijezde. – timski rad. dijabetologije i bolesti metabolizma Laboratorijska dijagnostika endokrinologije. plu}a. – promocija zdravlja.hipoglikemija. kontrola ovulacije. feokromatcitom. akutna insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Program u`e specijalizacije 1. neurotenzin. dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. dijabetes insipidus odr`avanje osmotalnosti tjelesnih teku}ina. Operativni zahvati u bolesnika sa {e}ernom bolesti. Infekcije u {e}ernoj bolesti. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 159 – Statisti~ka analiza potro{nje. Turnerov sindrom. funkcionalni testovi. Federalno ministarstvo zdravstva – zakonska regulativa iz oblasti farmaceutike – liste esencijalnih lijekova – organizacija farmaceutskih slu`bi Veledrogerija – Podaci o propisivanju lijekova na nivou primarne zdravstvene za{tite. pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija. hipoparatireoidizam. akutna poreme}enja matabolizma kalcija. te svih ostalih bolesti iz podru~ja endokrinologije. . Testovi optere}enja u {e}ernoj bolesti. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam. Transplantacija gu{tera~e. hipopituitairizam. komplikacije steroidne kontracepcije. dijagnostika i lije~enje hipotalami~kih bolesti i hipofi ze. alopecija. osteomalacija. – komunikacijske vje{tine. pseudohipoaldosteronizam. konzilijarno-poliklini~ki rad. apopleksija hipofize. ko`a. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona. Detaljni program uklju~uje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklini~kog na~ina rada. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika. hiperkalcemija. graviditeti bolesti {titnja~e. dijabetologije i bolesti metabolizma Poliklini~ki rad iz oblasti endokrinologije. terapiju i rehabilitaciju. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori. timus. impotencija. masno tkivo. hipotireoza. kolecistokinin. biolo{ki inaktivni gonadotropini. specifi~nu problematiku za{tite bolesnika iz podru~ja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uklju~en je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podru~ja. – Podaci apoteka o izdatim lijekovima. te faktori rasta. neuropatije. KAH. inzulin. Oblici poja~anog lije~enja inzulinom. Bolesti {titnja~e: Regulacija funkcije {titnja~e. Trudno}a. bubreg. poreme}enja menstruacije. – Analiziranje prikupljenih podataka. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema. Gravesova bolest.^etvrtak. hipoglikemija). – etika i propisi. gu{avost. toksi~ni adenom {titnja~e. hipoaldosteronizam. VIP (vazoaktivni intestinalni peptid). somatostatin. srce. hipertireoza. edukacija i samokontrola. Prostaglandini. 2011. nasljedne metaboli~ke bolesti s promjenama na kostima. laktacidoza. dijabeti~no stopalo. osteoporoza. hipokalcemija. 7. komplikacije na oku. genitourinarni sistem. insufi cijencija nadbubre`ne `lijede. Endokrinolo{ko poreme}enje gonada Normalni menstruacijski ciklus. – Podaci zdravstvenog osiguranja o nadoknadi za vrijednost recepata. dijabetologije i bolesti metabolizma Ginekolo{ka problematika u podru~ju endokrinologije. premenstrulani sindrom. nefropatije. Odre|eni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sistem. reprodukcijska poreme}enja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. testikularna feminizacija. oftalmopalija. prerani pubertet i pseudopubertet. sindrom rudimentarnih testisa. Mu{ki hipogonadizam. karcinomi {titnja~e. menopauza Bolesti nadbubre`ne `lijezde: Bolesti suvi{ka mineralokortikoida. U`a specijalizacija uklju~uje javno zdravstvenu problematiku. akne. nadzor i provo|enje supspecijalizirane zdravstvene za{tite bolesnika iz podru~ju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. Cushingov sindrom. Akutne komplikacije {e}erne bolesti . PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJA INTERNISTI^KE SUBSPECIJALIZACIJE ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju. hiperplazija medule.

. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Paraneoplasti~ni endokrini sindromi (lu~enje GH. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odre|ivanju odre|enih pretraga. te drugih faktora iz okoline na endokrinolo{ke i metaboli~ke funkcije. purina. Rad u laboratoriju 1 mjesec Sadr`aj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lije~enje bolesnika iz podru~ja endokrinologije. anoreksija. rast drugih kostiju i ko{tano sazrijevanje. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepati~ke kolangiografije (PTC). – upravljanja sistemom. Gastroenterologija i pankreatologija 5 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje se upoznaju sa klini~kom slikom. @enska neplodnost. hipoglikemija i hiperinzulinizma. ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik {e}erne bolesti.Broj 17 – Strana 160 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. hiperkalcemija. Provjera znanja: na kraju boravka pola`e se kolokvij. funkcionalni tumori i tumorima sli~na stanja u ovarijima. te interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije jetre uz saradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. hiperreninizam. pinealomi. osteomalacija. prirast na visini. ACTH. ovjerenog od voditelja odjela. Gestacijski dijabetes i komplikacije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. poreme}enja apetita. Hormoni i maligne bolesti. radioizotopna dijagnostika. Poreme}enja metabolizma masti u {e}ernoj bolesti. 7. UZV dijagnostika). medularni karcinom {titnja~e. Specijalisti su obavezni voditi dnevnik rada i u~inak dijagnosti~kih i terapijskih postupaka. asistirana reprodukcija. gladovanje. Uticaj lijekova na endokrinu funkciju. Ginekolo{ki ultrazvuk. Merkel cel tumor) endokrino lije~enje uznapredovalog tumora dojke. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podru~ja. `enska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije. dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i polo`iti propisane ispite. – komunikacijske vje{tine. CRH. nervoza. NMR. Metaboli~ke bolesti Debljina. dijabetologije i bolesti metabolizma. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Niski rast uzrokovan poreme}enjima u funkciji endokrinih `lijezda. dijagnostikom i terapijom gastroenterolo{kih bolesti u u`em smislu i bolesti pankreasa. Visoki rast: klasifi kacija i klini~ka slika. Inzulin. Obilazak na pedijatriji 15 dana Sadr`aj: Pedijatrijske problematike iz podru~ja endokrinologije. – bolesti metabolizma. CT. endometrioza. posebno problem {e}erne bolesti i komplikacija. hCG. Bolesti dojke. metaboli~ki u~inci alkohola. {titnja~e. duhana. Poliklini~ki rad u internoj medicini 8 mjeseci Sadr`aj: dijagnostika i lije~enje iz podru~ja: – endokrinologije. druge bolesti povezane s jelom. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabeti~kog organizma. nadbubre`ne `lijezde. cel-karcinom plu}a. hipofize. posebno bolesti hipotalamusa. U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterolo{koj aktivnosti te u gastroenterolo{koj poliklinici Hepatologija 3 mjeseca Specijalisti upoznaju ktini~ku sliku. Obavezno je uklju~iti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Sekundarno uzrokovan niski rast. Tako|er su obavezni polo`iti kolokvij nakon obilaska Klini~kog odjela. hCS humoralni. predvi|a se rad i upoznavanje s osnovama dijagnosti~kih postupaka (npr. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Indikacija ovulacije. giht. mu{kih spolnih hormona. neurotenzin. Me|udjelovanje lijekova u {e}ernoj bolesti.osnovna teorijska nastava Gastroenterologija i pankreatologija Hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Ultrazvuk I (dijagnosti~ki) Ultrazvuk II (intervencijski) Endoskopija I (dijagnosti~ka) Endoskopija II (ERCP. Obilazak na ginekologiji 15 dana Sadr`aj: Ginekolo{ke problematike u podru~ju endokrinologije. paraneoplasti~ka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinolo{kim sindromom (kalcitonin. te drugih poreme}aja. gastropankreasnih hormona. rast u visinu. – promocija zdravlja. – timski rad. hipoglikemije. poreme}enje metabolizma masti. dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sistema radom na klini~kom odjelu. eritrocitoza. dijabetologije i bolesti melabolizma. somatostetin. Hormonalna kontrola rasta. – etika i propisi. karcinoidi. neuroendokrini tumori (adenomi hipofize. ateroskleroze. dijabetologije i bolesti metabolizma. 4. Rad s biostatorom "umjetna gu{tera~a". Procjena rasta krivulja rasta. denzitometrija. endokrinolo{ki pristup lije~enju karcinoma prostate. paratireoideje. te svih drugih endokrinolo{kih poreme}aja. neuroblastomi. SIAD). U sklopu ovog boravka. GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina – Infektologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . intervencijska) Abdominalna hirurgija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel gastroenterologije i pankreatologije Bolni~ki odjel hepatologije Infektologija Pedijatrijska gastroenterologija Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Bolni~ki odjel gastroenterologije Abdominalna hirurgija TRAJANJE 1 mjesec 5 mjeseci 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 4 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 15 dana 15 dana 2 mjeseca Radiologija i nuklearna medicina Radiologija i nuklearna medicina Gastroenterolo{ka onkologija Onkolo{ki odjel Godi{nji odmori Godi{nji odmori Program u`e specijalizacije: Uvodni dio . Specijalist je obavezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo} odgovaraju}eg specijalista i mentora. ateroskleroza porfirija. – dijabetologija. posebno metabolizma masno}a. Pregled fundusa. posljedice lije~enja malignih bolesti na endokrini sistem. 2011. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je polo`iti kolokvij. RTG pretrage odre|enih endokrinih organa.

pneumodilazacija kod ahalazije – endoskopska retrogradna kolangiopankreatografi ja (ERCP) – papilotomija – opservacija ekstrakcije kamenaca iz `u~ovoda i postavljanja endogenih proteza.osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Hematologija Bolni~ki odjel hematologije Citologija i patologija Citolo{ki laboratorij/patologija Dijagnostika koagulacionih i Koagulacijski. Tokom sta`a specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lije~enje hematolo{kih bolesnika (uklju~uju}i intenzivnu hemo-radioterapiju) integriraju}i savremene internisti~ke. – centar za transplantaciju ko{tane sr`i. Endoskopija I. hematolo{ke. – drena`a interabdominalnih kolekcija – postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. – centar za hemofilije. Uvodni dio . rnikrobiolo{ke i farmakoterapijske principe. Gastroenterolo{ka onkologija 15 dana Specijalist aktivno radi u onkolo{kom timu i dobiva uvid u radioterapiju i hemoterapiju gastrointestinalnih tumora. hepatalnih vena i donje {uplje vene. bilijarnog trakta. HEMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija: – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . – 5 nazogastri~nih sondi. – promocija zdravlja. Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. ali i vrlo diferencirane dijagnosti~ko-terapijske postupke. odnosno dnevnoj hematolo{koj bolnici. elektrokoagulacija. pankreasa. – upravljanja sistemom. Hematolo{ki odjel 13 mjeseci Tokom rada u hematolo{kom odjelu specijalist }e se osposobiti za provo|enje znanja i vje{tina iz hematologije. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – sterilne jedinice za uvodno lije~enje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne hemo-radioterapije.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Specijalisti se upoznaju s metodama radiolo{ke dijagnosti~ke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju Godi{nji odmori TEMATSKA OBLAST TRAJANJE MJESECI 1 13 4 2 2 2 Program u`e specijalizacije Svrha u`e specijalizacije je savladavanje znanja i vje{tina iz podru~ja hematologije koje }e omogu}iti samostalan rad na subspecijalisli~kom hematolo{kom odjelu. Abdominalna hirurgija 1 mjesec Specijalisti rade na hirur{kom odjelu. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakti~nog rada u hematolo{koj ambulanti. . Od vje{tina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – timski rad. 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom u~initi sljede}i broj pretraga – ezofagogastroduodenoskopija 500 – rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 – totalna kolonoskopija 100 – laparoskopija (tokom cijelog programa) 10 Endoskopija II. posebice klini~ke i laboratorijske dijagnostike. 4. 1 mjesec Specijalisti moraju savladati klasi~nu real-time dijagnostiku bolesti jetre. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH – – Broj 17 – Strana 161 U drugom dijelu specijalisti rade na klini~kom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatolo{ke slu`be. te lije~enja hematolo{kih bolesti. – etika i propisi. laserska fotokoagulacija) – sklerozacija varikoziteta jednjaka i `eluca – rekanalizacija tumora laserom i bu`iranjem. Specijalizant treba da u toku kru`nja uradi: – 20 rektoskopija. slezene. 1 mjesec Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: – ciljane biopsije jetre – aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dje~je dobi rade}i na odgovaraju}em odjelu i specijalisti~koj ambulanti. tumora pankreasa. Infektologija 1 mjesec Specijalisti rade na klini~kom infektolo{kom odjelu koji se bavi gastroenterolo{kom problematikom te upoznaju metode mikrobiolo{ke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta). Ultrazvuk II. proteze – bu`iranje stenoza jednjaka. aorte. onkolo{ke. – Treba da asistira u toku 100 proksimalnih endoskopija. te abdominalnih izljeva i kolekcija. – komunikacijske vje{tine. 3 mjeseca Specijalisti u~e tehnike intervencijske endoskopije: – polipektomije – hemostaze krvare}ih lezija (sklerozacija. 2011. Tokom u`e specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pru`aju subspecijalisti~ke. – 10 pacijenata koji boluju od jetrene bolesti i – 20 ambulantnih pacijenta samostalno obradi.^etvrtak. Potom moraju svladati primjenu "Color fl owu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhni~kog sistema (portalna hipertenzija). Ultrazvuk I. pseudocista pankreasa. – 5 ERCP pretraga. – 5 abdominalnih paracenteza. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. u`ih specijalista i pojedina~nih bolesnika. hematolo{ki hematolo{kih poreme}aja i biohemijski laboratoriji Transfuziologija Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. – 30 distalnih endoskopija. specijalista. ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematolo{kih subspecijalisti~kih konzilijarnih mi{ljenja na zahtjev drugih doktora medicine. 5 jetrenih biopsija asistira u toku 50 ultrazvu~nih pregleda gornjeg abdomena U toku boravka na klinici treba da vodi uz mentorstvo – 10 pacijenata sa gastroiintestinalnim krvarenjem. bubrega. 7.

brisevi itd.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih.Broj 17 – Strana 162 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Uvodni dio . cijelo vrijeme uklju~en u de`urstva. Posebno mora ovladati sljede}im vje{tinama: – izvo|enje i pra}enje hemodinami~kih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog. dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga). likvora. ocjena radne sposobnosti i kardiolo{ka ambulanta prevencija kardiovaskularnih bolesti Godi{nji odmori KARDIOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST MJESTO OBAVLJANJA STA@A TRAJANJE MJESECI Program u`e specijalizacije: I. – promocija zdravlja. upoznati osnove izvo|enja i o~itovanja angiografije. – timski rad.dijagnosti~ki pristup i lije~enje bolesti hemostaze transplantacija ko{tane sr`i osnove molekulske biologije u hematologiji kultura ko{tane sr`i Ukupno Broj sati 5 5 10 15 20 5 5 15 5 5 5 95 Kardiolo{ki odjel i Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. metabolizam u eritrocitu. imunolo{ka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). Trajno se provodi provjera znanja. te arterijskog puta) – dijagnostika i lije~enje sr~anih aritmija . i 24 h . Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem bolesti srca koji se lije~e u koronarnoj jedinici. Sudjeluje na stru~nim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. hematolo{ki i biokemijski laboratorij 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih na~ela dijagnostike. Tokom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije. poreme}aja hemostaze. Uz prakti~ni rad na odgovaraju}im odjelima i laboratoriju obavezna je dodatna edukacija Tema principi organiziranja klini~kih pokusa organizacija hematopoetskog sistema eksperirnentalna hematologija . GODINA Uvodni dio . Medicinski fakultet Kardiolo{ki odjel i kardiolo{ka ambulanta Angiolo{ki odjel i angiolo{ka ambulanta Jedinica koronarne njege Dje~ja kardiologija Odjel kardiovaskularne hirurgije Radioizotopni laboratorij 1 9 3 4 1.mjerenjem krvnog pritiska – upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga). 2011. te temeljne pretrage u dijagnostici hematolo{kog i imunolo{kog laboratorija (kompletna krvna slika. subpopulacija limfocita.mogu}nosti i dometi bolesti mati~ne hematopoetske stanice limfoproliferacijske bolesti benigne bolesti granulocita i limfocita anemije .osnovna teorijska nastava Kardiologija Angiologija Intenzivna njega koronarnih bolesnika Dje~ja kardiologija Kardiovaskularna hirurgija Radioizotopni laboratorij ^etvrtak. ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga).5 2 Citolo{ki laboratorij/patologija 4 mjeseca Rad u citolo{kom laboratoriju podrazumijeva savladavanje znanja citolo{kih pretraga. te osnove imunohematolo{ke dijagnostike. nakon odobrenja mentora. imunolo{ke pretrage. – ovladati testovima optere}enja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) – ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti – ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sistema (spirometrija) – ovladati pregledom o~ne pozadine. sredi{njeg venskog. te – temeljito upoznati s principima i provo|enjem njege lijekom intenzivne hemo-radioterapije. Specijalist bi trebao tokom specijalisti~kog sta`a savladati sljede}e vje{tine: – citolo{ka punkcija kosti (50 pretraga) – biopsija kosti (25 pretraga) – citolo{ka punkcija limfnog ~vora (30 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza periferne krvi i punktata ko{tane sr`i (50 pretraga) – citolo{ki pregled razmaza purkktata limfnog ~vora (30 pretraga) – postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) – intratekalna primjena citostatika (10) – evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) – odre|ivanje veli~ine slezene i limfnih ~vorova UZV (20 pretraga) – uzimanje uzoraka za mikrobiolo{ku pretragu (hemokultrrre. posebice u dijagnostici hematolo{kih bolesti Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. slezene i jetre. transfuzijski centar ili odsjek za transfuziju 2 mjeseca Rad u transfuziolo{koj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lije~enja preparatima krvi. Radom na angiolo{kom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lije~enjem vaskularnih bolesti. 7. na~inu odre|ivanja krvi i krvnih grupa za lije~enje. – etika i propisi. posebno normalna morfologija kao i sva relevantna patolo{ka stanja perifernog krvnog razmaza ko{tane sr`i. – komunikacijske vje{tine. U toku rada na kardiolo{kom odjelu i u poliklini~koj slu`bi specijalist mora ovladati savremenom dijagnostikom i lije~enjem kardiovaskularnih bolesti uklju~uju}i sljede}e laboratorijske i dijagnosti~ke metode: – ovladati elektrokardiografijom (o~itovati najmanje 100 nalaza). u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.(20 pretraga). Koagulacijski. 4. limfnog ~vora. – upravljanja sistemom. a na kraju se pola`u ispiti. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 4 mjeseca – Rad na angiolo{kom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca – Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca – Godi{nji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je.5 2 1 0. na~in pripreme krvi i krvnih pripravaka.) . kultura ko{tane sr`i.

Tokom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda o~ne pozadine. . 1 mjesec c) Rad na odjelu dje~je kardiologije . . . Radiologija 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s klju~nim radiolo{kim pretragama vezanim za bolesti bubrega. 2011. Drugi dio klini~kog dijela obuhva}a rad u nefrolo{ko-poliklini~koj slu`bi. 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju . 7. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika. Nuklearna medicina 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosti~ke pretrage kori{tene pri evaluaciji bubre`nih bolesti (dinami~ka scintigrafija bubrega. te prevencija kardiovaskularnih bolesti . rezidualni urin). . 4. renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. . – komunikacijske vje{tine. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – promocija zdravlja. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. . a tako|er treba samostalno izvesti pribli`no 20 perkutanih biopsija. . . Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega. Uz nadzor nefropatologa potrebno je u~initi analizu 100 histolo{kih preparata. – timski rad.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . d) Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije . 1 mjesec i 15 dana Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lije~enjem dje~jih kardiolo{kih bolesti. Tokom boravka u klini~kom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedni~kim sastancima s urolozima. .^etvrtak. . osnove intervencijske kardiologije – ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i pra}enjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) – upoznati se s problematikom kardio-hirur{kog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima. kaptoprilska renografija. 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. – etika i propisi. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogu}e je provesti u urolo{kom odjelu. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. .osnovna teorijska Medicinski fakultet nastava Nefrologija Interna klinika TEMATSKA OBLAST Nefrolo{ka patologija Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosti~ki i interventni) Radiolo{ka dijagnostika nefrolo{kih stanja Nuklearna medicina u nefrologiji Dijaliza i transplantacija Tipizacija tkiva Zavod za patologiju Urolo{ka klinika Institut za radiologiju Institut za nuklearnu medicinu Interna klinika Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju TRAJANJE MJESECI 1 7 1 3 1 0. Sti~e znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubre`nih bolesnika uz mentorstvo nadle`nog nefrologa. s obzirom da u ve}ini slu~ajeva ti bolesnici ~ine urolo{ku kazuistiku. II. Sudjeluje u interpretaciji nalaza urologije. tj. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. . . te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti.5 5 0. – upravljanja sistemom. . . te koronarografiju). angiokardiografi ju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca. Ultrazvuk 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnosti~kim ultrazvukom bubrega. . Predvi|eno je ovladati 70 analiza dijagnosti~kog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. protok plazme kroz bubreg. GODlNA 5 mjeseci – Rad na kardiolo{kom odjelu i u poliklinici 1 mjesec – Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti 1 mjesec i 15 dana – Rad na odjelu dje~je kardiologije 2 mjeseca – Rad na odjelu kardiovaskularne hirurgije 1 mjesec – Rad na rakdioizotopnom laboratoriju – Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika. Tako|er upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija. peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka.5 Uvodni dio . – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Urologija Poreme}aj urodinamike Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmori Urolo{ka klinika Interna klinika Klini~ki laboratorij Broj 17 – Strana 163 1 1 1 2 reanimacija privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) – elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadle`nog nefrologa u procjeni dijagnosti~kih postupaka i terapijskog pristupa. Nefrolo{ka patologija 1 mjesec Tokom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati klju~na znanja za interpretaciju histolo{kog nalaza biopsije bubrega. 15 dana Specijalist se mora upoznati s problemima rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti. Tako|er dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stru~nim odjelnim sastancima. Nefrolo{ki odjel. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehni~kim postupcima hemodijalize. . NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Interna medicina PLAN SUBSPECIJALIZACIJE MJESTO OBAVLJANJA STA@A Uvodni dio . . radiolozima i patolozima. sudjelovati u dijagnostici i lije~enju postoperativnih komplikacija) – upoznati osnove elektrofiziolo{kog ispitivanja provodnog sistema srca b) Rad na angiolo{kom odjelu i ambulanti . . mikcijske citografi je. poliklinika 7 mjeseci Tokom boravka specijalisti rade u klini~kom odjelu gdje se upoznaju s klini~kom prezentacijom i lije~enjem bubre`nih bolesti. . ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana a) Tokom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lije~enjem kardivaskularnih bolesti uklju~uju}i i sljede}e sadr`aje: – upoznati osnove vektokardiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) – ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) – upoznati kateterizaciju srca.

Klini~ki laboratorij 1 mjesec Tokom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze.15 dana) Klini~ki laboratorij 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokra}e. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. bazofila. peritonejske dijalize b) upoznaje sljede}e postupke: – radiolo{ke dijagnosti~ke pretrage – izotopne dijagnosti~ke pretrage – bakteriolo{ka analiza mokra}e – urodinamsko ispitivanje – urolo{ke endoskopske pretrage – pregled o~ne pozadine – kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija – 100 histolo{kih analiza biopsije bubrega – 50 citolo{kih analiza sedimenta urina – kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka REUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godine (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija Interna medicina Fizikalna medicina i rehabilitacija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. RIA). radna terapija. – komunikacijske vje{tine. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. invalidski {port i pomagala. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. uklju~uju}i po vremene laboratorijske kontrole.reumatskih bolesti. MR i angiografije. Tako|er upoznaje ispitivanje funkcija mi{i}a male zdjelice (Klinika za ginekologiju . domet i zna~enje histolo{ke i DIF analiza uzorka ko`e. 7. – promocija zdravlja. kvantitativnog i kvalitativnog odre|ivanja bjelan~evina seruma.15 dana). Uvodni dio . Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Cantar za tkivnu tipizaciju 15 dana Specijalist upoznaje osnovne postupke tipizacije tkiva. provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. mastocita. te se upoznati s citolo{kom analizom urina. Dermatologija 1 mjesec Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom.osnovna teorijska nastava Reumatologija Klini~ka imunologija Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Dje~ja reumatologija Ortopedija Dermatologija Radiologija Laboratorijska dijagnostika Godi{nji odmor MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Bolni~ki odjel interne medicine Institut za imunologiju Bolni~ki odjel fizikalne medicine Bolni~ki odjel pedijatrije Bolni~ki odjel ortopedije Bolni~ki odjel dermatologije Institut za radiologiju Bolni~ki laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 9 4 3 1 1 1 1 1 2 – etika i propisi. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dijagnosti~kog postupka i lije~enja djece . Ortopedija 1 mjesec Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane. bakteriolo{ka analiza mokra}e. euzinoila. 4.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. 8. Vje{tine koje mora svladati: – Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija – Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odre|ivanja – Evaluacija kralje{nice u ankilozantnom spondilitisu 10 odre|ivanja 1. Reumatologija 9 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu. Dje~ja reumatologija 1 mjesec Specijalist radi na klini~kom odjelu dje~je reumatologije gdje upoznaje osobitosti klini~ke slike. upoznati ko`na o~itovanja reumatskih bolesti. Tokom u`e specijalizacije iz nefrologije kandidat treba: a) ovladati sljede}im postupcima: – 100 pregleda mokra}e – 70 analiza dijagnosti~kog ultrazvuka – 20 analiza interventnog ultrazvuka – 20 perkutanih biopsija bubrega – postupak hemodijalize. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. Poreme}aji urodinamike 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokra}nih putova (Klinika za neurologiju .reumatskih bolesnika. 4. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. – timski rad. Urologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urolo{ke endoskopske pretrage. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. Klini~ka imunologija 4 mjeseca Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.Broj 17 – Strana 164 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. operativnu prevenciju lije~enja artroza. 7. traume lokomotornog sistema. aloartroplastiku. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. ELI SA. 6. uklju~uju}i povremene laboratorijske kontrole. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 5. Upoznaje metode tipizacije glavnog sistema histokompatibilnosti i njihovo zna~enje. – upravljanja sistemom. Posebno mora upoznati izvo|enje serolo{kih testova. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. zna~enje imunofenotipizacije }elija. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. . 3. 2011. Tako|er upoznaje principe i interpretaciju. (jedan dan sedmi~no). provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). funkcijske testove makrofaga. (jedan dan sedmi~no). Radiologija 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. 9. 2. metode odre|ivanja autoantitijela (imunofluorescencija.

dovoljnom da specijalizant stekne adekvatnu kompetenciju specijalista medicinskog onkologa. Osavremenjivanje vje{tina i znanja Nakon dobivanja certifikata iz mediciske onkologije. ambulantno pra}enje onkolo{kih bolesnika. transfuziolo{kih zavoda. koje uklju~ujuju stavljanje u prvi red pacijentovih interesa. . nacionalnim i internacionalnim nau~nim udru`enjima. patolo{kih ili drugih dijagnosti~kih materijala.osnovna teorijska nastava Osnovni nau~ni principi onkologije Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija Hirurgija Radioterapija Lije~enje bolesnika sa malignomima Godi{nji odmori MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Medicinski fakultet Bolni~ki odjel patologije 3 Bolni~ki odjel hirurgije Institut za radioterapiju Bolni~ki odjel onkologije 1 1 14 2 TRAJANJE MJESECI 1 2 Standardni zahtjevi za specijalizaciju iz medicinske onkologije Dvogodi{nje trening program iz medicinske onkologije uklju~uju primarnu njegu bolesnika sa malignim bolestima. vje{tina. mora mu se obezbijediti mogu}nost procjenjivanja efikasnosti razli~itih terapijskih programa kao I pru`anje svih relevatnih informacija prema pacijentu. evaluiranja specijalizanata. Tako|er je neophodno i postojanje adekvatnih patolo{kih laboratorija. Bolni~ka infrastruktura Neophodni su fukcionalni savremeni ambulatorni i hospitalni prostori u kojima se lije~e bolesnici sa malignim bolestima. . pregled radiolo{kih. Osnovni nau~ni principi (biologija malignoma. Odgovornost Linije odgovornosti moraju biti jasno postavljene tokom trajanja treninga iz medicinske onkologije. od specijalista se o~ekuje osavremenjivanje ste~enih znanja i vje{tina putem participiranja u programima kontinuirane medicinske edukacije kao {to su kursevi. . tumorska imunologija. Edukacijski program Edukacijski program iz medicinske onkologije mora obezbijediti specijalizantu trening i iskustvo na visokom nivou. razli~ite klini~ke konferencije. epidemiologija. Zbog toga specijalizanti trebaju biti ohrabrivani da uzmu u~e{}a u radu profesionalnih organizacija. te kona~no ustanova koje se bave klini~kom farmakologijom i tumorskom imunologijom.osnovna teorijska nastava. Uvodni dio . . Jako se preporu~uje aktivna participacija u internacionalnim istra`iva~kim projektima. aktivno u~e{}e u istra`ivanjima. simpoziji. – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 165 Interpretacija radiolo{kih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija – Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija – Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija – Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odre|ivanja – Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja – Periartikularne infiltracije 10 infi ltracija – Ultrazvu~na pretraga zgloba 2 pretrage – Artroskopija koljena 1 pretraga – Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obavezan nakon svakog segmenta specijalizacije. pogotovu za medicinske onkologe koje zanima akademska karijera. Svi ~lanovi moraju biti certificirani iz medicinske onkologije i svaki od njih mora posvetiti adekvatno vrijeme (minimum 10 sati sedmi~no) za programe u~enja. mjesto na kojem se provodi trening iz medicinske onkologije mora uklju~ivati mogu}nost opserviranja i tretmana pacijenata sa nizom malignih oboljenja u ambulantnom i hospitalnom miljeu. onkolo{ke konzultacije ili konziliji. Neophodno je i postojanje onkolo{ke hirurgije. Profesionalizam . te odr`avanja posve}enosti visokih stadarda medicinskih istra`ivanja. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma. pohadjanje razli~itih nacionalnih ili internacionalnih nau~nih sastanaka. 2 mjeseca . Sljede}i principi moraju biti posebno nagla{eni: Edukacijsko okru`enje Program specijalizacije iz medicinske onkologije mora obezbijediti intelektualno okru`enje za sticanje znanja. U cilju ovladavanja sveobuhvatnih klini~kih i tehni~kih vje{tina koje specijalist medicinski onkolog mora imati.etika Profesionalizam mora biti podstican tokom trajanja treninga. kao i odjela za radijacijsku onkologiju. 2011. aktivno ~lanstvo u regionalnim. Program mora naglasiti vrijednost razvijanja kriti~ke analize klini~kih problema i sposobnosti dono{enja odgovaraju}ih odluka. Standardi komisije ^lanovi komisije moraju pokazati interes za podu~avanje i pru`iti primjer specijalizantima dokumentiranim anga`manom kroz sljede}e aktivnosti: aktivna podjela prakse u tretmanu bolesnika sa malignim oboljenjima. 4. Institutionalni zahtijevi: Klinika Infrastrukturno. modernih radiolo{ko-dijagnosti~kih servisa. te prezentiranje i publiciranje rezultata nau~nih istra`ivanja. . 1 mjesec 2. . MEDICINSKA ONKOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 2 godina (24 mjeseca) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Sve osnovne specijalizacije internisti~ke grupe – Radioterapija PLAN SPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . . provo|enje razli~itih dijagnosti~ko terapijskih procedura. 7. uklju~uju}i i voditelja programa. konferencije. Mora biti obezbije|ena odgovaraju}a supervizija specijalizanta tokom trajanja cjelokupnog programa. Specijalizantu se mora dati mogu}nost sticanja kontinuirane odgovornosti za pacijente sa akutnom ili hroni~nom bole{}u sa ciljem upoznavanja prirodne historije karcinoma. od specijalizanata se takodjer o~ekuje odr`avanje vrijednosti profesionalizma. odjela za nukleranu medicinu. odgovornosti prema pacijentu i dru{tvu. klini~kih prosudbi i pristupa neophodnih za prakticiranje medicinske onkologije. . Klini~ke aktivnosti tako|er uklju~uju i aktivnu participaciju u nau~no istra`iva~kom radu. Taj cilj mo`e biti postignut jedino ako su dostupni odgovaraju}i izvori i sredstva. . dru{tvenih programa i institucionalnih komiteta. . . suprevizija bolesnika sa malignomima u specijaliziranim onkolo{kim ustanovama. etiologija.^etvrtak. . Specijalni zahtjevi Komisije ^lanovi komisije Program specijalizacije mora uklju~iti minimum od tri kvalificirana ~lana. . istra`ivanja. klini~ka istra`ivanja i statistika) . Program subspecijalizacije Kratki sadr`aj: 1. . . kontinuirana medicinska edukacija. Program mora uklju~ivati i postojanje konzilija za maligne bolesti kao i vodi~e za dobru klini~ku praksu.

analize hromosoma. indikacije klini~kih. dr`avna regulacija klini~kih istra`ivanja. . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. sarkomi. ne`eljeni u~inci lije~enja. sekundarne i tercijarne prevencije Klini~ka istra`ivanja i statistika: razumijevanje oblikovanja i izvodjenja klini~kih istra`ivanja. osnove statistike. i savremeno lije~enje malignoma i komplikacija. ravnote`a proliferacije i }elijske smrti. mjere prevencije. markera }elijske membrane i DNA markera Procjena pro{irenosti bolesti: TNM sistem. osnove "ciljanih" lijekova kao {to su monoklonalna antitijela. kompresija le|ne mo`dine). me|uodnosi tumora i doma}inovog imunog sistema. primjena u neoadjuvantnom. plu}a i mezoteliom. protutumorsku imunocitotoksi~nost i direktan u~inak citokina na tumor Etiologija. regulatprna i zakonska pitanja u oblikovanju istra`ivanja. epidemiologija. 3 mjeseca 4. osnova lije~enja. uklju~uju}i citokine i hematopoetske faktore rasta. . . . tehnike za{tite gonada i osiguranja plodnosti bolesnika uklju~uju}i pohranu gameta – Mukozitis: razlikovanje upalnog od citostaticima induciranog mukozitisa: topikalna primjena lijekova protiv bolova – Pleuralni i perikardijski izljevi: znaci. specifi~nost i "cost-benefit" dostupnih metoda ranog otkrivanja. . . polaznik treba biti sposoban rije{iti bolesnikove komorbiditete koji mogu pogor{ati ne`eljene i `eljene u~inke lije~enja. 14 mjeseci Uvodni dio . osjetljivost. "snage" eksperimenta. . . uloge onkogena i njihove interakcije s lije~enjem. farmakogenomika i farmakologija pojedinih lijekova. . farmakokinetika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. informacije o na~inima financiranja klini~kih istra`ivanja. a kada nisu dostatne. do III. principi indikacije genetske obrade i savjetovanja. cijena i u~inkovitost lije~enja. . konkomitantnom i adjuvantnom lije~enju. . . 2011. . . uklju~uju}i trajne u~inke. . . . ko`e. . radiolo{kih i izotopskih pretraga u postavljanju dijagnoze. priprema sa`etaka.Broj 17 – Strana 166 3. . prepoznavanje i tretman – Onkolo{ka hitna stanja: prepoznavanje (npr. . . . doziranje i pravodobnost primjene. Hirurgija . Osnovni nau~ni principi (razumijevanje biologije zlo}udnih tumora. "staging"u. . . . `lijezda s unutarnjim lu~enjem.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. iskustvo informiranja bolesnika i dobijanja pismenog pristanka na klini~ko istra`ivanje. . znanje o palijativnim zahvatima i njezi i razumijevanje indikacija njihove primjene te uklju~enju u klini~ku praksu. metode "screeninga" i procjene individualnog rizika. Radioterapija . . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. spoznaje o novim patolo{kim tehnikama i njihovoj va`nosti u "staging"u i lije~enju bolesnika. tamponada. . indikacije leukocitnih faktora rasta – Anemija: indikacije i komplikacije primjene eritrocita i eritropoetina – Trombopenija: indikacije i komplikacije primjene trombocita – Primjena mati~nih }elija ko{tane sr`i: metode prikupljanja. . . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. – promocija zdravlja. sposobnost kriti~kog prosudjivanja nau~ne vrijednosti publiciranih radova i njihovog utjecaja na klini~ku praksu Osnovni principi otkrivanja i lije~enja malignoma (razumijevanje potrebe multidisciplinarnog pristupa s integracijom razli~itih subspecijalnosti uz prepoznavanje doprinosa svake od struka uklju~enih u postavljanje dijagnoze. organizacije. proliferacija i apoptoza. li~na komunikacija sa stru~njacima raznih struka omogu}uje upoznavanje vrijednosti i nedostataka pojedinih modaliteta. pra}enju i procjeni efekta lije~enja Citostatsko lije~enje: indikacije i ciljevi primjene citostatika u primarnoj i metastatskoj bolesti. procjena va`nih komorbiditeta radi utvr|enja individualnog omjera rizika i koristi. 4. Tumorska imunologija. upoznavanje s procjenom biopti~kog materijala od strane patologa i njihovom va`no{}u u procjeni pro{irenosti bolesti. pravilnog provo|enja i interpretacije klini~kih istra`ivanja): Biologija malignoma: poznavanje biologije normalne }elije i procesa karcinogeneze. . . dojke. nepoznatog primarnog sijela) . ekspresije i regulacije naslje|a. kod dijagnosti~ki nerazja{njenih bolesnika osigurati adekvatan uzorak tkiva – Paraneoplasti~ki sindromi: prepoznavanje u~inaka tumora na druge sisteme i mjere lije~enja – Problemi prehrane: indikacije i komplikacije enteralne i parenteralne prehrane . osnovna znanja o }elijskoj i humoralnoj imunosti i ulozi citokina. procjena kvalitete `ivota. – komunikacijske vje{tine. po`eljno je sudjelovanje u interdisciplinarnim sastancima. . tehnike molekularne biologije. razumijevanje }elijskog ciklusa. simptomi i na~ini lije~enja uklju~uju}i punkcijsku evakuaciju – Ekstravazacija lijekova: mjere prevencije. mjere ranog otkrivanja i prevencije malignoma: razumijevanje uloge nasljednih i faktora okoli{a u nastanku tumora. kao i biti svjestan posebnosti bolesnika starije dobi): Patologija/laboratorijska medicina/molekularna biologija: uspostavljanje dijagnoze malignoma citologijom ili patologijom. . 1 mjesec 6. posebno PCR. otkrivanje i kvantificiranje. centralnog nervnog sistema. saradnja u istra`ivanjima I. postera i usmenih saop}enja. korisnost i ograni~enja uporabe tumorskih markera u krvi. . pisanje prijedloga istra`iva~kih projekata. . . . interpretacija rezultata. lije~enje }elijama i gensko lije~enje Suportivno i palijativno lije~enje: razumijevanje mjera simptomatskog lije~enja njihovih ograni~enja i ne`eljenih u~inaka. kriteriji potrebnog broja bolesnika. kinetika tumorskih }elija. tumorske vakcine. ~uvanja i primjene mati~nih }elija ko{tane sr`i – Mjere za{tite organa: indikacije i ne`eljeni u~inci lijekova koji {tite organe. funkcije gena. poznavanje vrijednosti prevencije i razlikovanje primarne. . – etika i propisi. osnove znanja o epidemiolo{kim faktorima i deskriptorima bolesti. 7. genitourinarnih organa. . kriteriji odgovora na lije~enje. Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma (glave i vrata. . i individualno prilago|avanje doze i vremena primjene. . ovisno o komorbiditetima te rje{avanje ne`eljenih u~inaka Biolo{ko lije~enje: aktivnost i indikacije biolo{kih terapeutika. lije~enje u akutnim ili kroni~nim stanjima. – upravljanja sistemom. – timski rad. profili toksi~nosti citostatika. eti~ka. faze koji su u toku u ustanovi specijalizacije. palijativnu medicinu prihvatiti kao integralni dio onkologije koji ima multidisciplinarnu dimenziju Mjere suportivnog lije~enja: – Mu~nina i povra}anje: etiologija mu~nine i povra}anja te poznavanje mehanizama antiemetika – Infekcije i neutropenija: prepoznavanje i rje{avanje infekcija i neutropenijske groznice. . . 1 mjesec 5. . uklju~uju}i antigeni~nost tumora. probavnih organa. . Patologija/laboratorijska medicina/ molekularna biologija . pisanje radova. primjena kao poja~anje u~inaka radioterapije. prepoznavanje situacija kada su metode ranog otkrivanja primjerene. poznavanje specifi~nih ne`eljenih u~inaka i njihovo rje{avanje kao i primjena u kombinaciji s citostaticima. procjene pro{irenosti. ginekolo{ki. . . uloga i rad povjerenstava za lijekove i za etiku. odabir odgovaraju}ih laboratorijskih metoda u "staging"u i pra}enju bolesnika.

hirur{kih zahvata posebno potencijalno kurativne hirurgije. kao i palijativne uloge hemo i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. Rak glave i vrata: poznavanje tehnike pregleda glave i vrata. Rak jetre i `u~nih vodova: razumijevanje epidemiologije i rizi~nih faktora. sklonosti recidivu. kriterija operabilnosti.^etvrtak. uloge hemoterapije. korisnost tumorskih markera u dijagnozi i pra}enju bolesti. va`nosti "staging"a kao osnove za odluku o hirurgiji i/ili zra~enju kao kurativnom modalitetu. hemoterapije i zra~enja u lokaliziranoj bolesti. rizici i koristi hirur{kog lije~enja kao definitivnog lije~enja ili kao nadopuna sistemskog ili radioterapijskog lije~enja. uklju~uju}i hormonske I HER2 receptore koje su bitne u odlu~ivanju o lije~enju. hemoterapija. hirurgije invazivnih tvorbi ranog stupnja. dehidracije u terminalnih bolesnika – Komunikacije: vje{tina komunikacije s oboljelim i ~lanovima porodice uklju~uju}i lo{e vijesti i te{ke situacije. uloge hemoterapije i hormona u lije~enju i lokalizirane i metastatske bolesti. dijagnosti~kih pretraga. Rak `eluca: poznavanje rizi~nih faktora. hirur{ke ili radijacijske terapije u ranom stupnju bolesti i primjene hormonskog lije~enja i hemoterapije u uznapredovaloj bolesti. a palijativna u ostalim. spoznaja uloge hirurgije u "staging"-u. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti te biolo{kog lije~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. palijativne hemoterapije i suportivnog lije~enja. potencijalo kurativnog kombiniranog na~ina lije~enja. Sarkomi mekih tkiva: razumijevanje hirurgije primarne tvorbe i indikacija o~uvanja ekstremiteta. Rak vagine i vulve: razumijevanje povezanosti s izlaganjem dietilstilbestrolu in utero kao i potrebe posebnog pra}enja tih `ena. hemoprevencije. zra~enja u multidisciplinarnom lije~enju uznapredovale bolesti. prepoznavanje patolo{kih i prognosti~kih faktora. Mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. uloge endoskopije i molekularne dijagnostike. kombinovanog na~ina lije~enja i o~uvanja organa. koristi hemo i/ili hormonske terapije uznapredovale bolesti i indikacije u adjuvantnom lije~enju. ulogu hirurgije. komunikacija s drugim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima u okviru tima – Rehabilitacija: poznavanje uloge fizikalnog lije~enja. va`nost kombiniranog lije~enja. rizi~nih faktora i toka bolesti raka ovog podru~ja. Rak prijelaznog epitela: razumijevanje rizi~nih faktora. razlike lokalizirane i invazivne bolesti. va`nost histolo{kog stepenovanja. jedinstvenih genetskih obilje`ja. Rak plu}a i mezoteliom: poznavanje rizi~nih faktora. kombiniranog lije~enja. spektra patolo{kih obilje`ja. uloga elektivne polihemoterapije. radne terapije. lije~enja i pra}enja. posljedice lije~enja te rizik nastanka novih malignoma. Rak penisa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papilloma virusom. patofiziologije. Radioterapija: Principi radijacijske biologije. Rak probavnih organa: Rak jednjaka: poznavanje rizi~nih faktora. izlije~enju i palijaciji bolesnika s malignomima. indikacija za endoskopiju u postavljanju dijagnoze i "staging"-u. va`nosti alfa-fetoproteina u "screening"u. Rak genitourinarnih organa: @ljezdani rak bubrega: razumijevanje dijagnostike i paraneoplasti~nih zna~ajki. probave. kao i primjenu kombiniranog lije~enja za posebne tumore. uloge pra}enja. "staging" s endoskopijom i odlu~ivanje o lije~enju: zra~enje. hirurgija. uklju~uju}i i preneoplasti~ke promjene i utemeljeni odabir primarnog lije~enja. intravezikalne aplikacije lijekova za povr{inski rak mjehura. palijacija simptoma respiracije. Rak gu{tera~e: razumijevanje rizi~nih faktora. 2011. terapije govora i gutanja Hirurgija: Komunikacijom s hirurzima ste}i razumijevanje indikacija i kontraindikacija hirur{kog lije~enja. Ginekolo{ki rak: Rak jajnika: razumijevanje predispozicija. palijativne hemoterapije I suportivnog lije~enja. Sarkomi Ko{tani sarkomi: razumijevanje predisponiraju}ih situacija i stanja. prepoznati nasljedne tipove raka debelog crijeva i razlike u njihovu {irenju i lije~enju. uloge hemoterapije u pro{irenoj bolesti i indikacije tretmana CNSa. te lije~enja metastatske bolesti. indikacija primjene hemoterapije lokalizirane i uznapredovale bolesti. indikacije primjene zra~enja kao kurativnog i palijativnog lije~enja. indikacija odre|ivanja PSA. postavljanju dijagnoze i pra}enju. uloga biolo{kih agenasa u lije~enju rane ili uznapredovale/metastatske bolesti. Rak prostate: poznavanje epidemiologije i metoda "screening"-a. – – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 167 Palijativno lije~enje terminalne bolesti: Bol: procjena mjesta i ja~ine boli. kurativne uloge hirurgije u ranom stupnju bolesti. indikacije za intervenciju protiv boli – Drugi simptomi. posebno postoperativnog. Rak maternice: razumijevanje uloge hormona i hormonskog lije~enja u etiologiji. 4. va`nosti citologije urina i cistoskopije u "staging"-u i pra}enju. te prikaza dojke ultrazvukom i MRI. anoreksije i kaheksije. kurativne uloge hirurgije u lokaliziranoj bolesti. Rak debelog crijeva: poznavanje va`nosti hirur{kog "staging"-a i indikacija adjuvantnog lije~enja raka debelog i zavr{nog crijeva i uloge hemo. akutni i kasni u~inci zra~enja Lije~enje bolesnika s pojedinim vrstama malignoma: Razumijevanje lije~enja pojedinih vrsta malignoma i njihovih posebnosti: epidemiologije. znakova i simptoma. Rak ko`e . Rak plu}a malih }elija: poznavanje multimodalnog na~ina lije~enja ograni~ene bolesti. zra~enja i hemoterapije te da je kombinirana hemoterapija kurativna u uznapredovaloj bolesti. uloge hemoterapije. kurativne hirurgije u ranom stepenu bolesti i kombiniranog lije~enja uznapredovale bolesti. Rak grli}a maternice: razumijevanje faktora rizika. hirurgije i zra~enja te posebnosti GISTa. genetike. sposobnost prijenosa informacije o navedenom bolesniku). primjena prije ili nakon hirurgije ili sistemskog lije~enja. te sistemske i intraarterijske hemo i biolo{ke terapije. genetskog testiranja i savjetovanja. ko`e i sluznica. hirur{kog i nehirur{kog "staging"-a lokalizirane bolesti.i biolo{ke terapije u uznapredovaloj bolesti. uloge hemoterapije i zra~enja u palijaciji uznapredovale bolesti. razumijevanje farmakologije i toksi~nosti analgetika. va`nosti porodi~ne anamneze i genskog testiranja i savjetovanja. kombiniranog lije~enja lokalizirane bolesti i bolesti uretera. indikacije dopunske prehrane. poznavanje uloge hirurgije koja je kurativna u rijetkim bolesnicima. Rak zametnih }elija: dioba bolesnika prema klasifikaciji Me|unarodne kolaboracijske grupe za zametne }elije. uloge hirurgije po~etnom "staging"-u i lije~enju te kasnijoj sistemnoj terapiji. Rak plu}a nemalih }elija: poznavanje kriterija neoperabilnosti. Rak dojke: Razumijevanje interpretacije mamograma. `iv~anog sistema. Rak anusa: poznavanje veze s infekcijom ljudskim papillomavirusom. osnove planiranja zra~enja i dozimetrije. ljestvica boli. poznavanje primjene po{tednih zahvata i primjene hirurgije prije ili nakon drugih modaliteta. poznavanje postoperativnih komplikacija. indikacija i obzira za o~uvanje ekstremiteta i adjuvantnu hemoterapiju. ulozi hemoterapije u lije~enju lokalizirane bolesti u kombinaciji s zra~enjem te u lije~enju uznapredovale bolesti. uloga kombinovanog lije~enja. vrijednosti hirurgije. rizi~ni faktori i smisao "screening"-a. mogu}nosti o~uvanja organa. 7.

– timski rad. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom. rukovanje i uklanjanje citostatskih i biolo{kih lijekova) – Aspiracija i biopsija ko{tane sr`i (izvo|enje zahvata. dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) Uvodni dio . prepoznavanje lije~ivih bolesti kao i palijacijsko lije~enje. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. duhanu. vje{tinu komunikacije s drugim ~lanovima tima koji lije~i bolesnika). razgovori.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. . poznavanje indikacija i primjene psihotropnih lijekova. Obavezni kolokviji tokom specijalizacije i "in service assessment". alkoholu i izlaganju suncu – Trajne posljedice: prepoznavanje trajnih posljedica {to uklju~uje: rizik malignoma povezanih s lije~enjem (AML nakon hemoterapije. Psihosocijalni aspekti malignoma Prepoznavanje psihosocijalnih uticaja. njega i pristup trajnim intravenskim kateterima. uloge hemoterapije za pojedine tipove. Malignomi centralnog nervnog sistema Uloga hirurgije. pravna i ekonomska pitanja – Informirani pristanak – Eti~ka pitanja klini~kih istra`ivanja – Pravna pitanja lije~enja. ISPIT: "In service assessment" odr`ava European Board of Spec. dostupnih resursa i potrebe za intervencijama u bilo kojoj fazi bolesti. sarkomi nakon zra~enja). procesa `alovanja kao i u~inka na psihu lije~nika i zdravstvenog osoblja.Primjena citostatskog. va`nost izlaganja suncu.Broj 17 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak.osnovna teorijska nastava Pedijatrijska nefrologija MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 7 1 1 1 2 1 2 2 18 Pedijatrijska klinika nefrologija Laboratorijska dijagnostika Laboratorij za klini~ku hemiju i u pedijatrijskoj nefrologiji biohemiju Nuklearna medicina u Institut za nuklearnu medicinu pedijatrijskoj nefrologiji Radiodijagnostika u Radiologija pedijatrijskoj nefrologiji Nefrologija Bolni~ki odjel interne medicine Dje~ija hirurgija Hemodijaliza Nefrologija Bolni~ki odjel dje~je hirurgije Centar za hemodijalizu Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine . Rak nepoznatog primarnog porijekla Va`nost histopatologije. biolo{kog i suportivno/palijacijskog lije~enja bolesnika sa solidnim malignomima u saradnji sa specijalistima radioterapijske i hirur{ke onkologije te drugim dijagnosti~kim i terapijskim strukama. poznavanje principa genskog testiranja i savjetovanja – Odr`anje zdravlja: savjetovanje bolesnika i ~lanova porodice o poznatim faktorima rizika u prehrani. za lije~nike na specijalizaciji dva puta godi{nje prema rasporedu koji se o~itava sa web stranice European Bord of spec prijave i algoritam odr`avanja ispita vr{e se prema uputstvima na istoj web stranici.odjel nefrologije PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. – etika i propisi. adjuvantne biolo{ke terapije. hospicija i skupina bolesnika za potporu u lije~enje bolesnika. spolne funkcije. mehanizama prilago|avanja bolesnika i porodici. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Informiranje bolesnika – Gensko savjetovanje: procjena rizika raka u bolesnika i ~lanova porodice. sindroma s njima povezanih. tumorskih markera. osnovno iskustvo u interpretaciji nalaza) – Lumbalna punkcija i aplikacija lijekova u subkutane rezervoare uz prepoznavanje i rje{avanje mogu}ih komplikacija Provjera znanja i vje{tina polaznika tokom specijalizacije Potrebno je osigurati adekvatan i redovan kontakt polaznika s voditeljem specijalizacije koji }e pratiti napredak polaznika i o tome jednom godi{nje izvjestiti pismeno mati~nu ustanovu polaznika. kulturnih i duhovnih aspekata. Rak ko`e bazalnih ili plo~astih }elija: razlikovanje ko`nih promjena. znati prenijeti lo{u vijest i adekvatno se tome pona{ati. pomo}i vjerskog lica. nau~iti vje{tinu komunikacije s bolesnikom i porodicom. PEDIJATRIJSKE SUBSPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. indikacije hirur{kog zahvata za dijagnozu i kurativno uklanjanje. – komunikacijske vje{tine. razumijevanje debljine tumora i drugih prognosti~kih faktora. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Kompetencije koje polaznik sti~e zavr{etkom specijalizacije . 7. ma{inskog odr`avanja vitalnih funkcija – Cijene lije~enja – Prepoznavanje sukoba interesa u radu zdravstvenih radnika – Profesionalnost i humanost u pona{anju prema bolesnicima i ~lanovima porodice Vje{tine – Davanje citostatika (znanje prepisivanja i sigurnog davanja citostatika. neplodnost nakon hemoterapije) – Mjere hemoprevencije malignoma/klini~ka istra`ivanja – Pretrage tokom pra}enja bolesnika Eti~ka. disfunkcije endokrinih `lijezda (hipotireoidizam nakon zra~enja vrata.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . problema terminalne njege. – upravljanja sistemom. 2011. zra~enja i hemoterapije primarnih i metastatskih tumora. posljedice lije~enja. psihi~kih problema. Rak `ljezda sa unutarnjim lu~enjem Razumijevanje dijagnosti~kih procedura i na~ina lije~enja. sposobnost integriranja ~lanova porodice. – promocija zdravlja. ku}ne njege. razumijevanje mjera primarne prevencije. Melanom: razumijevanje rizi~nih faktora i razli~itosti u izgledu melanoma i njegovih prekursora kao {to su displasti~ni nevusi. prepoznavanja i savjetovanja osoba pod pove}anim rizikom. razlikovanje dobro}udnih ko`nih promjena od potencijalno opasnih. 4. rizika i koristi od hemoterapije uznapredovale bolesti. a s ciljem pravodobne detekcije mogu}ih problema.

Tubulopatije 14.137 sati a3) .83 sata b2) . 7. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Radiolo{ka dijagostika u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Odjelu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.166 sata b2) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Laboratorijska dijagostika u dje~ijoj nefrologiji Edukaciju iz klini~kog laboratorija specijalizant provodi na Laboratoriju za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.15 sati a2) . 2011. Vezikoureteralni refluks 8.70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti nefrologije odraslih: – Akutno zatajenje bubrega – Hroni~no zatajenje bubrega – Dijaliza i transplantacija u lije~enju zatajenja bubrega – Imunopatogeni mehanizmi bubre`nog o{te}enja – Glavne glomerulopatije – Glomerulopatije udru`ene s multisistemskim bolestima – Tubulointersticijske bolesti bubrega – Vaskularne bolesti bubrega – Nasljedni tubularni poreme}aji – Nefrolitijaza – Opstrukcija mokra}nih puteva – Tumori urinarnog sistema – Biopsija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Metode ispitivanja urinarnog sistema 3.Tc-DTPA – Diuretska dinamska scintigrafija bubrega – Radioizotopna cistografija (direktna.30 sati a3) . poreme}aji mokrenja 9. Opstruktivna uropatija 6. Simptomi i znaci oboljenja urinarnog sistema 2. Primarne bolesti glomerula 12.83 sata b2) . – Kvalitativni pregled mokra}e – Fizikalnohemijske karakteristike mokra}e – Hemijska analiza mokra}e – Mikroskopski pregled sedimenta mokra}e – Testovi za procjenu glomerularne funkcije bubrega – Karakterizacija proteinurije na osnovu odre|ivanja ukupnih proteina – Test za procjenu protoka krvi kroz bubrege – Testovi za procjenu funkcije distalnog tubula – Izlu~ivanje albumina u mokra}i – Niskomolekulski proteini kao znakovi tubulske proteinurije – Patobiohemijski uzroci i laboratorijski nalazi u u~estalijim poreme}ajima tubulskog prometa i metabolizma. Anomalije urinarnog sistema 7.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Sekundarne bolesti glomerula 13.83 sata b2) .15 sati a3) . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Transplantacija bubrega Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .137 sati a2) . Magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dje~ja hirurgija Edukaciju iz dje~ije hirurgije specijalizant sprovodi na Odjelu za dje~ju hirurgiju u trajanju od 1 mjesec. Osnovni sindromi i algoritam dijagnosti~kog postupka 4. Tubulointersticijski nefritis 15. Ultrazvuk urotrakta 3. Nuklearna medicina u dje~joj nefrologiji Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. Bolesti glomerula (glomerulonefritisi i sli~na stanja) 11.15 sati a3) .751 sati b2) .15 sati a2) . Retrogradna uretrografija 6. Akutno bubre`no zatajenje 18. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . Infekcija urinarnog trakta 5. Neuropatska vezikoureteralna disfunkcija i dr. Hipertenzija 17. 4. Nefrologija (internisti~ka) Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Odjelu za internisti~ku nefrologiju u trajanju od 2 mjeseca.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj nefrologiji: 1. Hroni~no bubre`no zatajenje 19. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 169 Pedijatrija Edukaciju na Pedijatrijskoj klinici iz nefrologije specijalizant provodi na Nefrolo{kom odjeljenju i Nefrolo{kom savjetovali{tu u trajanju od 7 mjeseci.30 sati a2) . Mikcijska cistouretrografija (MCUG) 4.15 sati a3) .184 sata Prakti~na nastava b1) .^etvrtak.319 sati Nastavne jedinice: 1. Vaskularne bolesti bubrega 16. Kompjuterizovana tomografija bubrega (CT) 7. indirektna) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. Dijaliza 20. Urolitijaza 10.15 sati a2) . . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – Stati~ka scintigrafija bubrega Tc-DMSA – Dinamska scintigrafija bubrega.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . Rtg analiza 2.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa laboratorijskim testovima u procjeni bubre`ne funkcije. Teoretska nastava a1) . Ekskrecijska urografija (IVU) 5.40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .

Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . Kongenitalna opstrukcija vrata mokra}nog mjehura 8. Tumori urinarnog trakta Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz pedijatrije podrazumijeva: Uvodni dio pedijatrija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. – Zadr`avanje teku}ine rezistentno na diuretike u slu~aju kardijalne ili pulmonalne insuficijencije (edem plu}a) – Odstarnjenje toksi~nih metaboli~kih produkata – Prevencija po `ivot opasnih disbalansa elektrolita – Korekcija acidobaznog statusa – Eliminacija medijatora u sepsi. odjel za djecu Rad na oftalmolo{koj klinici neurooftalmologija Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije Rad na neuroradiolo{kom odjelu Rad na pedijatrijskoj klinici sa neonatologijom Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi UKUPNO ^etvrtak. . Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.1 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). Torzija testisa 11. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Cistoskopija 7. Hidronefroza 4.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblasti hemodijalize: – Akutno bubre`no zatajenje sa dodatnim komplikacijama kao {to su {ok. interpretacija neuroradiolo{kih procedura pod vodstvom mentora . Hirur{ko lije~enje bolesti urinarnog sistema 2. te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu .6 mjeseci (intenzivno u~enje programa dje~je neurologije po referentnom ud`beniku).30 sati a2) . – timski rad. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. hemodinamska nestabilnost.0. – komunikacijske vje{tine. Rad na neuroradiolo{kom odjelu: edukacija UZ mozga. – etika i propisi.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija – Neurologija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . Hemodijaliza Edukaciju iz hemodijalize specijalizant sprovodi u centru za hemodijalizu u trajanju od 2 mjeseca. ARDS. U uslovima ~etvorogodi{nje specijalizacije iz pedijatrije i neurologije subspecijalizacija traje 18 mjeseci. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) . Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .1 mjesec (intenzivno u~enje programa neurologije adultne dobi po referentnom ud`beniku). vi{estruko zatajenje organa.neurooftalmologija .1 mj. Referalni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine Edukaciju iz pedijatrijske nefrologije specijalizant sprovodi u Referalnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj jedinice u trajanju od 2 mjeseca.15 sati a2) . pankreatitisu i traumi – Hroni~na renalna insuficijencija Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.166 sata b2) . Rad na neurolo{koj klinici za odrasle: 4-8 pacijenata dnevno. Ekstrofija mokra}nog mjehura 10.83 sata b2) . 100 interpretacija EP . Megaureter 3.1 mjeseca. Vezikoureteralni refluks 6. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. . 7. Cirkumcizija 12. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. odjel za djecu . u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. Valvula stra`nje uretre 9.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz dje~je hirurgije: 1.0.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .Broj 17 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu Rad na neurolo{koj klinici za odrasle Rad na neurohirur{koj klinici. Urodinamika i bubre`na funkcija 5.15 sati a3) . Rad na neurohirur{koj klinici. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu . 200 EMG interpretacija. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno. 4. – upravljanja sistemom.6 mjeseci.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora. – promocija zdravlja.30 sati a3) .osnovna teorijska nastava Rad na neuropedijatrijskom odjelu i savjetovali{tu TRAJANJE STA@A TRAJANJE STA@A ZA PEDIJATRA ZA NEUROLOGA 1 6 1 - 1 1 1 1 ½ ½ 6 1 18 2 ½ ½ 5 7 1 18 Na subspecijalizaciju se primaju lije~nici koji su nakon zavr{enog Medicinskog fakulteta zavr{ili i specijalizaciju iz pedijatrije ili neurologije. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku).40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) . NEUROPEDIJATRIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1.

konjunktivalnih. uklju~uju}i po . Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora . – upravljanja sistemom.IF. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.5 mjeseca Rad na oftalmolo{koj klinici . inhalacijskih. – komunikacijske vje{tine.neurooftalmologija . provokacijskih testova (parenteralnih.5 mjeseci.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . u~initi najmanje 500 samostalnih EEG interpretacija. – timski rad. a moraju savladati i predvi|ene vje{tine. – upravljanja sistemom.paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Rad na odjelu koji se bavi heredodegenerativnim neurometaboli~kim oboljenjima i genetikom (intenzivno u~enje programa heredodegenerativnih neurometaboli~kih oboljenja po referentnom ud`beniku). nutritivne alergene. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. ELISA.5 mjeseca Radu u neurofiziolo{kom laboratoriju i kabinetu za epilepsije: 6-8 pacijenata dnevno pod vodstvom mentora.1 mjesec. Najmanje 4 mjeseca subspecijalizacije se provodi u referentnoj zdravstvenoj ustanovi u inostranstvu.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Rad u klini~kom odjelu i poliklinici U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klini~ke slike. alergergene insekata. – etika i propisi. Rad u poliklini~koj pedijatrijskoj slu`bi . u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 100 interpretacija EP . te upoznati biolo{ku standardizaciju alergena. U sada{njim uslovima subspecijalizacija za specijaliste iz neurologije podrazumjeva: Uvodni dio neurologija osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. Rad na neurohirur{koj klinici. domet i zna~enje histolo{ke i DIF analize uzoraka ko`e. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije ko`e. Pedijatrijska imunologija Rad u imunolo{kom laboratoriju Tokom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljede}e pretrage: – separacija krvnih stanica na gradijentu gusto}e – testovi brojenja stanica. dijagnosti~kog postupka i lije~enja imunolo{kih poreme}aja u djece. imunofenotipizacija – serolo{ki testovi – odre|ivanje specifi~nih autoantitijela .1 mjeseca. – promocija zdravlja.0. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. dijagnosti~kim postupkom i lije~enjem ko`nih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih . provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). provo|enje dijagnosti~kog i terapijskog postupka bolesnika. RIA – elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odre|ivanje bjelan~evina – metode odre|ivanja imunokompleksa u serumu – odre|ivanje hemoliti~ke aktivnosti komplementa – odre|ivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa – funkcionalna citotoksi~nost – odre|ivanje funkcije makrofaga i neutrofila – odre|ivanje funkcije mastocita. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilje`ja trajnog pra}enja bolesnika. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. – etika i propisi. PEDIJATRIJSKA IMUNOLOGIJA I REAUMATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. Tokom rada u klini~kom odjelu specijalisti su zadu`eni za obradu. – komunikacijske vje{tine. od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu. bazofila. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH dje~ija fizijatrija intenzivna njega i terapija dje~ija radiologija Fizijatrijska klinika Broj 17 – Strana 171 1 1 1 Pisanje nau~nog projekta i rada u oblasti neuropedijatrije pod vodstvom mentora .paralelno sa radom u neurofiziolo{kom laboratoriju. Subspecijalizacija se obavlja u referentnoj ustanovi. medikamente te testove za procjenu }elijske imunosti). od kojih najmanje tri pacijenta na prvom pregledu .osnovna teorijska nastava Pedijatrijska imunologija bazi~na imunologija imunolo{ka laboratorijska ispitivanja alergologija dermatologija klini~ka imunologija Pedijatrijska reumatologija pedijatrijska reumatologija dje~ija ortopedija Pedijatrijska klinika Ortopedija Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Imunolo{ki laboratorij Dermatolo{ka klinika Pedijatrijska klinika MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet TRAJANJE MJESECI 1 6 1 ½ 1 ½ 3 11 7 1 Pedijatrijska klinika Institut za radiologiju Uvodni dio .0. 2011.prema mogu}nosti – pretrage biopti~kog materijala DIF -ko`e – bubrega Dermatologija Tokom boravka u dermatolo{koj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klini~kom slikom. Rad u neurorazvojnom savjetovali{tu sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.autoimunih i alergijskih bolesti. profesionalni alergeni. obradu i daljnje odluke o lije~enju bolesnika (jedan dan sedmi~no). eozinofila – funkcionalni testovi za dokazivanje citokina . Boravak na pedijatrijskoj klinici sa mentorom: 4-8 pacijenata dnevno.7 mjeseci. odjel za djecu .2 mjeseca (intenzivno u~enje programa neurorazvojne medicine po referentnom ud`beniku). upoznati ko`na o~itovanja imunolo{kih bolesti. 7. Tako|er sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor. peroralnih. 4. – promocija zdravlja. 200 EMG interpretacija. . te "oncall" slu`ba najmanje 15 dana u mjesecu . od toga 2 mjeseca na neonatologiji (intenzivno u~enje programa pedijatrije po referentnom ud`beniku). nazalnih). Kandidat mora ovladati izvo|enjem in vivo ko`nih testova (na inhalacijske. – timski rad. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. Pedijatrijska reumatologija Reumatologija Specijalisti rade na klini~kom odjelu gdje su zadu`eni za obradu.^etvrtak.

– timski rad.osnovna teorijska nastava Pedijatrija Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Endokrinolo{ka laboratorijska dijagnostika Nuklearna medicina Radiologija Internisti~ka endokrinologija i dijabetologija Ginekologija Genetika Endikrinologija i dijabetologija UKUPNO Institut za klini~ku hemiju i biohemiju Institut nuklearne medicine Institut za radiologiju Interna klinika Ginekolo{ka klinika Institut za humanu genetiku Referentni klini~ki centar van Bosne i Hercegovine MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika TRAJANJE MJESECI 1 7 3 3 1 1 2 1 3 1 1 1 18 – upravljanja sistemom. MR i angiografi je. Teoretska nastava: 151 sat a1) . bolesti {titne `lijezde 6. neonatalne hipokalcemije 8. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima.221 sata Nastavne jedinice: 1. pra}enje dijabetes melitusa 7. Edukacija sadr`i: Nastavni predmet Endokrinologija Dijabetologija Intenzivna njega Ukupno sati teoretski 220 151 50 421 prakti~ni 621 350 118 1089 Ukupno 881 501 168 1550 PROGRAM SPECIJALIZACIJE Teoretska nastava a1) predavanja. Prakti~na nastava: 350 sati b1) . rahitis 10. odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. (jedan dan sedmi~no) Ortopedija Specijalist boravi u klini~kom i poliklini~kom odjelu gdje mora upoznati priro|ene i ste~ene mane.400 sati b2) . – komunikacijske vje{tine. Pedijatrija Edukaciju na Klinici za pedijatriju iz endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi na odjeljenju i savjetovali{tu za endokrinologiju i dijabetologiju.45 sati a2) . PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. te odjeljenju intezivne njege u trajanju od 7 mjeseci.225 sati b2) . patofizilologija i klini~ki tok 3. 4.45 sati a3) . dijagnosti~ke i terapijske procedure (30% sati) 1.100 sati Prakti~na nastava: 621 sati b1) . poreme}aji rasta i razvoja 14. pubertet Nastavni predmet : Dijabetologija 1. razgovori. dijagnostika dijabetes melitusa 4. fetusna endokrinologija 2. Upoznaje metode izvo|enja tih tehnika. bolesti nadbubre`nih `lijezda 12. reslorativne zahvate na lokomotornom sistemu. vitamin D 9. poreme}aji spolnog razvoja 15. radna terapija. – etika i propisi.15 sati a2) . 2. Nastavni predmet: Endokrinologija Teoretska nastava: 220 sati a1) . terapija dijabetes melitusa 5.60 sati a3) . Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika. dijabetes melitus. Uvodni dio . Radiologija Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT. Intenzivna njega i terapija Specijalist mora svladati tretman imunolo{kih poreme}aja i alergijskih stanja koja ugro`avaju `ivot.61 sat 2. bolesti hipofize 5. diskusija sa mentorom (30% sati) a2) seminarski radovi specijalizanata (30 % sati) a3) individualni rad specijalizanta na klinici (40% sati) Prakti~na nastava b1) svakodnevni prakti~ni rad na odjeljenju i ambulanti (70% sati) b2) rad sa mentorom.osnovna teorijska nastava 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. traume lokomotornog sistemu. bolesti paratireoidnih `lijezda 7. klasifikacija i podjela 2. 7. osteogenesis imperfecta 11.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – Pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio .Broj 17 – Strana 172 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. hroni~ne komplikacije 8. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. bolesti hipotalamusa 4. aloartroplastiku.125 sati Nastavne jedinice: 1. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. 2011. savremena dostignu}a u dijagnostici i terapiji 6. vremene laboratorijske kontrole. – promocija zdravlja. Valjalo bi da se pobli`e upozna s metodama ultrazvu~ne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.15 sati . hipoglikemija novoro|en~eta Nastavni predmet: Intezivna njega Teoretska nastava: 50 sati a1) .60 sati a2) . sindrom dijabetes melitusa kod novoro|en~eta 9. operativnu prevenciju lije~enja artroza. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. endokrina regulacija 3. invalidski {port i pomagala. dijabetes melitus. rast i razvoj 13.

pubertet i adolescencija 5. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . anomalije spolnih organa djevoj~ice 6.83 sata b2) . Genetika Edukaciju iz genetike specijalizant sprovodi na Institutu za humanu genetiku u trajanju od 1 mjesec.). bolesti paratireoidnih `lijezda 7. poreme}aji menstrualnog ciklusa 9. Edukacija sadr`i: 336 sati Teoretska nastava: 100 sati a1) .30 sati a3) . adisonska kriza Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij iz svakog nastavnog predmeta. Teoretska nastava: 50 sati a1) . dijabetes i bolesti metabolizma u trajanju od 1 mjesec. djevoj~ice i adolescentice 4.45 sati a3) . 4. bolesti hipofize 5. dijabetes melitus 2. bolesti {titne `lijezde 6.30 sati a2) . 7. Radiologija Edukaciju iz radiologije specijalizant sprovodi na Institutu za radiologiju u trajanju od 1 mjesec.83 sata b2) . osobitosti gra|e spolnih organa prije i poslije puberteta 2.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .15 sati a2) . testovi hormonske funkcije Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. 2011. Interna medicina Edukaciju iz interne medicine specijalizant sprovodi na Klinici za endokrinologiju. upale spolnih organa 7.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .35 sati Nastavne jedinice: 1. 4.15 sati a3) .60 sati Prakti~na nastava: 354 sati b1) . kompjuterizovana tomografija (CT) 5. tumori spolnog sistema 8. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) .20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz genetike: – mutacije gena – hromosomske aberacije . pregled novoro|en~eta.15 sati a3) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz ginekolo{ke endokrinologije: 1. hiperinsulinizam 3. rtg analiza 2. Nuklearna medicina Edukaciju iz nuklearne medicine specijalizant sprovodi na Institutu za nuklearnu medicinu u trajanju od 1 mjesec. bolesti spolnih `lijezda Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.15 sati a3) . Endokrinolo{ki laboratorij Edukaciju iz endokrinolo{kog laboratorija specijalizant sprovodi na Institutu za klini~ku hemiju i biohemiju u trajanju od 1 mjesec.83 sata b2) .70 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program: – odre|ivanje hormona – odre|ivanje insulinskih antitijela – test akumulacije radioaktivnim jodom – test supresije {titnja~e – scintigrafija {titnja~e – scintigrafija nadbubre`nih `lijezda – scintigrafija pankreasa – primjena radioizotopa u endokrinologiji Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.83 sata b2) .249 sati b2) .15 sati a2) . hipoglikemi~na koma 3. Edukacija sadr`i: 168 sati 1. Edukacija sadr`i: 168 sati Teoretska nastava: 50 sati a1) . SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 173 a3) . Edukacija sadr`i: 504 sati Teoretska nastava: 150 sati a1) .45 sati a2) . bolesti nadbubre`nih `lijezda 8. magnetna rezonanca (MR) Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.166 sata b2) . 5. 6.20 sati Prakti~na nastava: 118 sati b1) . 7.35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa odre|ivanjem hormona i endokrinolo{kim testovima(LH-RH test. 8.83 sata b2) . scintigrafija 4.15 sati a3) .40 sati Prakti~na nastava: 236 sati b1) .15 sati a2) .35 sati U toku edukacije specijalizant treba da se upozna sa radiolo{kim tehnikama koje se primjenjuju u pedijatrijskoj endokrinologiji: 1. tireotoksi~na kriza 7. utvr|ivanje spola novoro|en~eta 3. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij.20 sati 2.105 sati U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program iz oblast endokrinologije i dijabetologije odraslih: 1. Prakti~na nastava: 118 sati b1) . hipotireoti~na koma 6. bolesti hipotalamusa 4.15 sati a2) . hipofizna koma 5.^etvrtak. 3. hiperosmolarna i laktacidoti~na koma 4.deksametasonski test i dr. Ginekologija Edukaciju iz ginekologije specijalizant sprovodi na Odjelu za ginekologiju i aku{erstvo u trajanju od 1 mjesec. ultrazvuk 3. dijabeti~na ketoacidoza i koma 2.

9.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ka genetika (Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti) . gdje postoji Jedinica neonatalne intenzivne njege koja je referalni centar. – sposobnost sticanja i preno{enja znanja. Razvojna i neurolo{ka procjena dojen~adi i djece i procjena onesposobljenosti. Klini~ke vje{tine: Savjetovanje i komunikacija koja uklju~uje pristup uznemirenim i zabrinutim roditeljima. Podr{ka osoblja. lumbalna i ventrikularna punkcija.5 godine (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – komunikacijske vje{tine. – promocija zdravlja. znanje i vje{tine. MRI i CT. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. Tretman komplikacija akutne respiratorne bolesti uklju~uju}i sindrom curenja zraka iz plu}a. te na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici koja je referalna za patolo{ke trudno}e (i sa vi{e od 1000 poroda godi{nje).Broj 17 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak. Primjena odgovaraju}e respiratorne podr{ke. – upravljanja sistemom. procjenu gestacijske dobi. – Transport kriti~no bolesne djece.osnovna teorijska nastava Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka. inkubatora. Prognoza major neuropatologije. Tra`enje i interpretacija uobi~ajenih laboratorijskih i mikrobiolo{kih pretraga. respiratora i monitora. pleuralna drena`a pneumotoraksa. Klini~ki pregled zdravog i bolesnog novoro|en~eta. Postoje dvije vrste modula: obavezni i po`eljni. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. 2011. uklju~uju}i aplikaciju surfaktanta i vo|enje hroni~ne respiratorne bolesti. Menad`ment pacijenata sa perinatalnom asfiksijom. Obavezni moduli su klju~ni za uspje{an trening. kortikalnih evociranih potencijala i neuromuskularnih evociranih testova. – naslje|ivanje – medicinska citogenetika – Sy Turner. Iskustvo u interpretaciji rezultata ultrazvu~ne pretrage mozga. Kooperacija i konsultacija sa drugim specijalistima i subspecijalistima. abdominalnih organa i kongenitalne displazije kukova. CILJEVI SUBSPECIJALIZACIJE Prakti~ne vje{tine: Reanimacija novoro|en~eta. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Program je stukturiran u modulima. dijagnoza i menad`ment akutne enteralne bolesti – Menad`ment pacijenata sa renalnom bole{}u – Menad`ment pacijenata sa krvarenjima i drugim hematolo{kim poreme}ajima – Procjena strukturalnog i funkcionalnog integriteta koriste}i klini~ki pregled i posebne pretrage. sposobnost interpretacije radiolo{kih i laboratorijskih nalaza. Vje{tine uklju~uju diferencijalnu dijagnozu. Uloga specijalnih pretraga kao npr. trahealna intubacija i tehnike arteficijelne intubacije. Modul II . Najmanje 1 mjesec potrebno je provesti na Neonatalnoj intenzivnoj njezi Pedijatrijske klinike gdje se obavljaju sve tra`ene procedure iz programa subspecijalizacije ili drugom referentnom klini~kom centru visokog tercijarnog nivoa izvan BiH. Klinefelterov sy. Referentni klini~ki centar van BiH Edukaciju iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije specijalizant sprovodi u Referentnom klini~kom centru van Bosne i Hercegovine prema planu koji sa~ini voditelj programa subspecijalizacije u trajanju od 1 mjesec.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Klini~ke vje{tine: – Reanimacija novoro|en~eta – Bazi~ni menad`ment novoro|en~adi – Optimalna termalna okolina i odr`avanje ravnote`e te~nosti i elektrolota – Tranzitorni metaboli~ki poreme}aji i njihov tretman – Tretman pacijenata sa respiratornom bole{}u. Vje{tine edukacije: Neonatolog treba biti osposobljen za uklju~enje u programe edukacije za sestre i doktore. Punkcija arterije. Modul I . – etika i propisi. Procjena. OBAVEZNI MODULI Uvodni dio . skrining nedono{~adi i rizi~ne novoro|en~adi na retinopatiju i o{te}enje sluha. meningitis) – Vo|enje pacijenata sa kardiovaskularnim problemima uklju~uju}i PDA i perzistentnu plu}nu hipertenziju – Menad`ment gastrointestinalnih poreme}aja: ishrana i poreme}aji – Zaka{njelo pra`njenje stolice. Down sy i dr.osnovna teorijska nastava Neonatologija Neonatalna intenzivna njega i terapija Neonatolo{ko savjetovali{te Rodili{te MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Pedijatrijska klinika Neonatalna intenzivna njega Pedijatrijske klinike Pedijatrijska klinika Ginekolo{ko-aku{erska klinika referentna za patolo{ke trudno}e Hirur{ka klinika Pedijatrijska klinika Odjeljenje za nasljedne i metaboli~ke bolesti Radiologija Ortopedija Laboratorij TRAJANJE MJESECI 1 4 5 1 2 1 1 1 1 ½ ½ Postoperativna hirur{ka intenzivna njega Razvojno savjetovali{te Klini~ka genetika Radiolo{ka dijagnostika Ortopedija Laboratorijska dijagnostika Subspecijalizacija se mo`e odvijati u Univerzitetsko-klini~koj bolnici tercijarnog nivoa. timski rad. uklju~uju}i deformacije i malformacije. Dijagnosti~ke vje{tine: Interpretacija rentgenograma grudnog ko{a i abdomena. sa dovoljnim brojem ventilirane djece. Transfuzija i eksangvinotransfuzija. Svaki modul sadr`i trening iz specifi~nog podru~ja. Nakon zavr{ene edukacije specijalizant pola`e kolokvij. – Vo|enje pacijenata sa infekcijama (sepsa. NEONATOLOGIJA Vrsta specijalizacije: SUBSPECIJALIZACIJA Trajanje specijalizacije: 1. – timski rad. 4. Plasiranje arterijskih katetera (umbilikalnih i perifernih) plasiranje venskih linija i dugih (long line) venskih linija. Ljekar u toku subspecijalizacije mora neovisno izvesti reanimaciju i zbrinjavanje najmanje 25 nedono{~adi sa PT<1500 grama i najmanje 10 sa PT< 1000 grama. 7. suprapubi~na aspiracija urina. Tehnolo{ke vje{tine: Od neonatologa treba o~ekivati da razumije osnovne mehani~ke i elektri~ne funkcije radijalnih grija~a. prepoznavanje specifi~nih neonatalnih problema. Kori{tenje i interpretacija rezultata EEG-a.

– sposobnost sticanja i preno{enja znanja.Menad`ment hospitaliziranih pacijenata Primjena ehokardiografije u detekciji PDA Modul V . Moduli podu~avanja Formalni trening u metodologiji podu~avanja. npr. – timski rad. – Akutni apendicitis – Ileus – Intususcepcija – Strana tijela – Rekurentni abdominalni bol u djetinjstvu – Adhezije – Opekotine – Povrede izazvane hladno}om – Ascites . seminari. interaktivno). – SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kardiologija Neurohirurgija Anestezija Pedijatrijska klinika Broj 17 – Strana 175 20 15 20 10 10 10 30 45 545 Dijagnoza i procjena kongenitalne abnormalnosti i dismorfologije Modul III. skrining i tretman retinopatije prematuriteta i skrining na o{te}enje sluha kod visokorizi~ne novoro|en~adi.5 godina (18 mjeseci) Uslovi za specijalizaciju zavr{ena osnovna specijalizacija – pedijatrija PLAN SUBSPECIJALIZACIJE TEMATSKA OBLAST Uvodni dio . – etika i propisi.^etvrtak. organizacija sistem i metodologija zbrinjavanja u urgentnoj medicini – APLS (Advance Pediatric Life Support) – Urgentna stanja koja ugro`avaju `ivotne funkcije – Medicinsko-tehni~ki postupci u urgentnom zbrinjavanju – Definicija. u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. – komunikacijske vje{tine. postupak sa mirnodobskom i ratnom ranom. Urgentna medicina I: – Principi. 4. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od jedan mjesec. zna~aj. Iskustvo u preno{enju znanja na mlade ljekare i sestre. obim pomo}i) – Na~ela medicine kod urgentnih stanja – Interventna pedijatrija U trajanju od 45 dana. op}emedicinska pomo}. Subspecijalizacija }e uklju~iti i klini~ki projekt istra`ivanja. kori{enje i interpretacija rezultata EEG-a. Urgentna medicina II: – APLS (primarno i sekundarno zbrinjavanje.Ispitivanje novoro|en~adi suspektnih na gre{ke metabolizma Modul VII Uloga specijalnih pretraga. uklju~uju}i protokole za ultrazvu~ne pretrage mozga.osnovna teorijska nastava Urgentna medicina Urgentna medicina MJESTO OBAVLJANJA STA@A Medicinski fakultet Slu`ba hitne pomo}i Pedijatrijsko odjeljenje intenzivne i neonatalne njege i terapije Klinika za dje~ju hirurgiju Medicinski fakultet O~na klinika ORL klinika Klinika za ko{tanu hirurgiju Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika Pedijatrijska klinika TRAJANJE DANA 30 45 60 60 15 15 10 20 20 20 30 10 20 30 Klinika za neurohirurgiju Klinika za anesteziju Torakalna hirurgija i Kardio Klinika za torakalnu hirurgiju hirurgija Psihijatrija Psihijatrijska klinika Laboratorijska dijagnostika Bolni~ka laboratorija kod urgentnih stanja Pedijatrijska radiologija Institut za radiologiju Godi{nji odmori Dje~ija hirurgija Toksikologija Oftalmologija ORL Ortopedija Gastroenterologija Pulmologija Nefrologija Endokrinologija Neuropedijatrija Zarazne bolesti dje~jeg doba Klinika za infektivne bolesti PROGRAM SUBSPECIJALIZACIJE Uvodni dio . – upravljanja sistemom. 2011. respiratorna i kardiovaskularna evaluacija) – IV tehnike (periferna i centralna). hirur{ka pomo}. Lokacija: Hitna pomo} i odjel