Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

´ Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena
Re n Ku k a n e s e n

P r i z n a nj e Ovaj izvještaj ne bi mogao biti napisan bez informacija i resursa koje su obezbijedili radna grupa UN-a za razvoj. uz pomoæ njihovih korisnih komentara na nacrt teksta. Autori se posebno žele zahvaliti Željki Mudrovèiæ i Nadi Ler-Sofroniæ što su ponudile svoje podrobno znanje o opæem stanju žena u BiH. te Barbari McCallin i Raphaelu Fissera i Jošku Mandiæu koji su nam pomogli da bolje shvatimo pitanje penzija i tržišta rada. Stavovi iskazani u ovom izvještaju su autorovi i ne odražavaju uvijek zvaniène stavove Ujedinjenih nacija .

.´ Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena Maj 2003.15 Zakonska prava .....15 Obrazovanje .16 IV Preporuke .10 Predratna istorija emigracije ...19 ...14 Zapošljavanje ....10 Starenje i otuðenje ...12 Prihodi ....8 Izbor glave domaæinstva: tradicionalni izbor ..9 Evropsko poreðenje .12 Domaæinstva sa jednim èlanom .7 I Uvod ..14 Granica siromaštva ..8 II Uzroci zbog kojih su domaæinstva ostala bez muške glave .8 Žene u ulozi glave domaæinstva i demografski podaci rata ......14 Nadnice za rad ..10 Neudate žene ....17 Podržati kapacitete mlaðih žena i djevojaka . I n d ex Radni sažetak ..12 Penzije i nadnice .....17 Podstaæi da se državna politika razvoja osvrne i na pitanje starijih graðana .....11 III Stanje siromaštva domaæinstava koje vode žene u BiH ........8 Porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena i siromaštvo .17 Dodatak I (Indeks tabela i grafikona) Bibliografija ....12 Smještaj ...13 Alternativni prihodi .15 Zdravstvo ...

Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ Skraæenice BiH ECOSOC FBiH ILO KM LSMS OSI OSCE RS UNDWG UNFPA WHO Bosna i Hercegovina Ekonomsko i društveno vijeæe Ujedinjenih nacija Federacija Bosne i Hercegovine Meðunarodna organizacija rada Konvertibilna marka Anketa mjerenja životnog standarda Institut otvorenog društva Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi Republika Srpska Radna grupa UN-a za razvoj Populacioni fond Ujedinjenih nacija Svjetska zdravstvena organizacija 6 .

Uprkos veæ dugo ustanovljenom trendu poreðenja dužine života žena. Njihovo oslanjanje na druge u toj životnoj dobi je u najveæem broju sluèajeva prouzrokovana nezaposlenošæu u mlaðoj dobi. Ipak. Žene bi trebale biti svjesne da se u svojoj starijoj dobi ne mogu osloniti na život sa širom porodicom. • da imaju boravište u RS-u. stanje siromaštva u porodicama u kojima je nosilac domaæinstva žena ne može se mjeriti samo njihovom ekonomskom situacijom. i to u svim starosnim dobima. finansijski odgovarajuæi posao ili da zapoènu privatni biznis. kao i niskom stopom nastavka školovanja (iako je došlo do odreðenog poboljšanja situacije u ovom pogledu). što ukazuje na odsustvo porodiène skrbi. Nadalje. što ukazuje da na veæe poteškoæe u osiguranju smještaja ili ostvarenju zdravstvenog osiguranja . Štaviše. èime se udvostruèuje vjerovatnoæa da žive u loše smještaju. kao i putem programa koji su usmjereni na njihovo zapošljavanje ili ukljuèenje u poduzetništvo. na osnovu podataka iz ankete mjerenja životnog standarda (LSMS-Living Standards Measurement Survey). • da domaæinstvo èine izbjeglice ili raseljena lica. što ukazuje narelativno niže prihode. prema kojem žene postaju glava domaæinstva u starijoj dobi. kako bi im uèestvovanje u radnoj snazi bila zaštita od siromaštva u kasnijoj životnoj dobi: zaštitu mogu ostvariti kroz bolje starosne penzije. Kljuè dugoroènog rješenja siromaštva žena koje su nosilac domaæinstva je su veæe šanse za zaposlenjem i bolji uvjeti rada koji bi se trebali obezbijediti u mlaðoj dobi žena iz BiH. To se može ostvariti putem boljeg pristupa obrazovanju i profesionalnom obuèavanju. nego kroz stepen ovlaštenja žena da samostalno donose odluke i prava na izbor. S obzirom da je veæina žena koje su glava domaæinstva starije udovice. i kada postaju isuviše slabe za bilo kakav posao od kojeg bi mogle živjeti. sve aktivnosti poduzete u namjeri da se situacija poboljša bi se trebale preduzimati uz shvatanje da je društvo koje stari problem sa kojim se suoèavaju mnoge bogate zemlje i da za njega još uvijek nema rješenja. nakon što izgube svoje supružnike. zakljuèak ovog izvještaja je da su porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena osjetljivije na siromaštvo nego što su to prosjeèna domaæinstva. Shodno tome. da bi se izbjegla situacija u kojoj su starije žene nepripremljene za izazove samaèkog života u toj dobi. potrebno je puno toga uraditi da bi se popravila percepcija uloge žena u društvu. Mlaðe žene se trebaju podstaæi da pronaðu održiv. starije žene se priklanjaju kulturi ovisnosti. od kojih veæina živi sama. ukljuèujuæi i starije žene. štednju i ulaganja u mlaðoj dobi. 7 . posebno u sluèaju : • da je glava domaæinstva dostigla starosnu granicu za odlazak u penziju ili je starija. umjesto samostalnosti. Rezultati pokazuju da u generalno siromašnim uvjetima u kojima žive graðani BiH. u društvu postoji tendencija potcjenjivanja njihovog moguæeg doprinosa društvu i preduzimanja incijativa. porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena se obièno nalaze u težoj situaciji. • da domaæinstva vode udovice koje žive same.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ Radni sažetak U ovom izvještaju se ispituje stanje siromaštva u porodicama u kojima je nosilac domaæinstva žena.

Shodno tome. Željka Mudrovèiæ. ili o kontroli sredstava od strane muškaraca koji zaraðuju. i manja je vjerovatnoæa da njihovi supružnici rade u odnosu na muškarce koji su glava domaæinstva. ibid note 2. te mehanizme saradnje i sukoba. Ne može se na njega osloniti da bi se utvrdilo podruèjima: Sluèaj Bosne i Hercegovine. Sally Baden. i ovi faktori mogu biti važni pokazatelji kulturološke percepcije žena kao podreðenih i zavisnih èlanova porodica. Nilufer Cagatay. Udate žene glave domaæinstva veæinom rade (i primaju platu) nego supruge muškaraca . uzorak koji vode žene je izuzetno mali. gotovo je sigurno da æe odabrati muškarca. Na primjer. 6Siromaštvo i Meðunarodna konvencija o ekonomskim. te da fokus na uzroke siromaštva i kvalitet života u ovim domaæinstvima može pomraèiti razumijevanje stvarnih uzroka siromaštva i kvaliteta života žena uopæe u BiH3. 8 poglavlje. ovim izvještajem se pokušava postiæi balans izmeðu dva pristupa. OSI i S Željka Mudrovèiæ. u izvještaju se zatim naširoko posmatraju posljedice siromaštva žena u BiH. Da bi nadoknadili ogranièenja svojstvena pristupu prema porodicama u kojima je nosilac domaæinstva žena . 2 posto sluèajeva gdje je žena glava domaæinstva pokazuju raspodjelu ekonomskih kriterija koja je drugaèija od uobièajene norme. dok porodice u kojima je glava domaæinstva u braku èine veæinu svih domaæinstava u BiH. te ubistvo oko 250. Ukoliko su u veæini porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena koja je u ratu ostala udovica.000 1Politièko uèestvovane i dobro upravljanje ena u 21. UNFPA decembar 2002. èak 78 posto svih porodica u kojima je nosilac domaæinstva žena žene su udovice. Ovo posebno važi u kontekstu BiH. 2001. 2Spolovi i siromaštvo. 4. 2Domaæinstvo je tradicionalna jedinica studije siromaštva. UNDP 1998. Niz radnih dokumenata. koja je iskusila izuetno brutalan rat. 12/2001/10 ECOSOC. Siromaštvo je stoga ovjde definirano kao "ljudsko stanje koje karakterizira konstantno ili hronièno oduzimanje sredstava. uz masivna pomjeranja stanovništva. politièkih i društvenih prava6". Domaæinsto koje vodi žena može obièno biti instrument pogodnosti. ali ne i reprezentativni ili instrumenti koji æe pružiti uvid i omoguæiti razumijevanje siromaštva žena. a koja atomizira odsustvo moæi tako da formira jedan elemenat unutar cjeline. u izvještaju je usvajeno prilièno koristno "hibridno" poimanje siromaštva koje je uveo ECOSOC. studija o porodicama u kojima je nosilac domaæinstva žena ne bi ponukala diskusiju o nasilju u porodici koje je dominantno u domaæinstvima koja vode muškarci4. Ipak. 5Shvatanje odnosa moæi u domaæinstvima zasnovanih na spolu i dobi je od posebnog interesa kada se istražuju moguænosti žena da iskoriste pravo izbora. 3Istraženi pojmovi u konsultaciji sa Nadom Ler-Sofroniæ. možda bi bilo kratkovidno posmatrati "žene kao nosioce domaæinstva" samo kao filter putem kojeg se može doæi do razumijevanja "odnosa moæi u domaæinstvima. onda bi bilo naroèito važno tretirati njihove potrebe kao posebnu kategoriju. Ipak.glava domaæinstava. društvenim i kulturnim pravima. a domaæinstva koja vode žene su glavni faktor gender transparentnosti u okviru takve jedinice. Jasno je da je u BiH manjinu domaæinstava vode žene (25 odsto). UNDP. S tim u vezi. moguænosti. teoretièari pitanj gendera stoga zagovaraju šire shvatanje siromaštva. Upravljanje i feminizacija siromaštva. E/C. LSMS ne traži razloge takvog odabira. u veæini sluèajeva su njihovi muževi zaposleni. muškaraca iz BiH. sigurnosti i moæi potrebne za uživanje adekvatnog životnog standarda i drugih graðanskih. Odjel za društveni razvoj i ukidanje siromaštva. oženjenom muškarcu je data prednost nad njegovom suprugom u preuzimanju uloge glave domaæinstva. te bi mogli donekle objasniti osnovne uzroke siromaštva žena u BiH. Ona su stoga pogodni. vijeku. 2000. kulturoloških. ekonomskih. Kada je obrazloženo stanje i siromaštvo ove kategorije. II Uzroci pojave porodica u kojima je nosilac domaæinstva žena u BiH Izbor glave domaæinstva: tradicionalni izbor Ukoliko jedno prosjeèno bosansko domaæinstvo treba odabrati glavu domaæinstva. U 98 posto sluèajeva do kojih se došlo putem LSMS-a. U tom cilju.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ I Uvod Porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena i siromaštvo Iako su dokazi o širenju siromaštva prvenstveno meðu ženama uveliko zasnovani na èinjenici da su porodice u kojima je nosilac domaæinstva žena siromašnije nego porodice o kojima se staraju muškarci1. Ipak. studija o porodicama u kojima je nosilac domaæinstva žena jeste ponekad kritizirana kao samo prigodan pokušaj. Potrebno je razumijevanje "odnosa moæi na osnovu spola i starosne dobi u domaæinstavu. pp. 4Seksualno i spolno zasnovano nasilje u post-konfliktnim k 8 . ukoliko tragamo za ekonomskim razlozima takvog izbora. kao i dinamiku dogovaranja koji oblikuju raspodjelu prihoda i sredstava"5. ali tamo gdje su one prisutne u tako velikom procentu. zasnovanih na spolu i starosnoj dobi". izbora. polovina udatih žena koje su glava domaæinstva ne radi. pitanje spolova. On poèinje sa objašnjavanjem osnovnih uzroka pojave domaæinstava u kojima su žene ostale udovice. 10/05/2001.

Bosanski Novi. ali se ipak. 7 posto je manje muškaraca u dobi od 30 do 50 godina. U izvještaju o ljudskom razvoju za 2002. Vidjeti: Izvještaj o ljudskom razvoju. te da je u 22. sa 20 posto manje muškaraca starosne dobi izmeðu 60 i 70 godina. U gradovima poput Lištice (Š. 2000/1. Iako ima 5 posto više muškaraca nego žena u populaciji starosne dobi izmeðu 10 i 30 godina. 2002 9 . Ova pretpostavka odgovara situaciji u kojoj udovice èine veliku veæinu meðu ženama u ulozi glave domaæinstva. nije odmah oèigledno da postoji veæi broj starijih žena u ovoj starosnoj grupi. i fokusirale se više na ulogu u domaæinstvu. koji je vjerovatno bio glava porodice. U ovim podruèjima. te oko 30 posto manje muškaraca starosne dobi izmeðu 70 i 90 godina. pogotovo u tradicionalnim društvima. Meðutim. ne može tvrditi da je to bio primarni uzrok. UNDP. Samo u 5. Stoca i Trebinja.8 za žene i 70. Bosanski Šamac. što je smanjenje od 12 posto. uprkos pokazateljima da su stekle veæa prava u nekim oblastima. Èitluk i Ljubuški). opæenito se misli da su od dvije stotine (i pedeset hiljada) ubijenih ljudi veæina bili muškarci. U nekim dijelovima Hercegovine. ili u situaciji kada nema izbora. te odluèivanje u okviru domaæinstva. u ratu su mlaðe žene ostale bez posla. logièno slijedi da bi bosanske žene tek sluèajno preuzimale tu ulogu. dok su muškarci bili na frontu. Dokazi ukazuju da žene u Bosni i Hercegovini tradiocionalno žive duže od muškaraca u starijoj dobi8. Ipak. Rat je vjerovatno samo pogoršao disparitet u starosnim dobima. Zapadni lokaliteti sa visokim procentom starijih žena ukljuèivali su Bihaæ. Ono što pokazuju demografski podaci odnosi se na èinjenicu da je razlika u spolovima 1990-ih godina konzistentna sa razlikom u spolovima prikazanom u LSMS-u. Brijeg). Bosanski Brod. 1997. godine. godini "26. Izjave ispitanika o ulozi muškarca i žene su se uglavnom odnosile na prošlost. 2002. starije žene su èinile i 71 posto od ukupnog broja starije populacije (Èapljina. Bosna i Hercegovina. te da stoga sami ekonomski kriteriji nisu dovoljni da bi se objasnila preferiranost muškaraca u ulozi glave domaæinstva. Istina je da je prosjeèna dob žene udovice koja vodi domaæinstvo sa djecom 50 godina. jer su to žene koje su doživjele neželjeni gubitak supruga. Stoga je jasno da je gubitak muža u ratu razlog zašto su udovice u ulozi glave porodice u 78 posto domaæinstava u kojima je žena glava porodice. ILO.. Svjetska banka. Statistièki podaci prikupljeni u ranim 1990-im pokazuju da su èak dvije treæine starije populacije prije rata na sjeveru zemlje bile žene (Bosanka Dubica i Odžak). Mostara. navodi da su u FBiH u 2000. bilo ih je izmeðu 59 i 65 posto9. Bosna i Hercegovina poslije sukoba: Integrisanje specijalne situacije žena i gender perspektive u obuèavanje i programe promovisanja zapošljavanja. Žene u ulozi glave domaæinstva i demografski podaci za ratni period Ukoliko je muškarac najèešæe biran za ulogu glave domaæinstva u BiH. što je rezultat rata. 9Izvještaj o humanom razvoju. Nastavak tradicionalnih odnosa meðu spolovima potvrðuju komentare kao na primjer. Isto tako. raspodjela dobi u domaæinstvima koja vode udovice pokazuje da je veæina njih stara izmeðu 30 i 60 godina: veæinom su u srednjim šezdesetim. Iako statistika o ratnim žrtvama u BiH nije podijeljena po starosnoj dobi i spolu. oèekivali bi da bi ratne udovice bile u istoj dobnoj grupi ili mlaðe od muškaraca koji su ubijeni.3 Bosna i Hercegovina .774 (84 posto) sluèajeva to bio otac". ali poslije 60 godina starosti razlika je još veæa. umjesto kao prelaz žena u domen kojim tradicionalno upravljaju muškarci. udio žena . "tako je uvijek bilo i tako treba biti ". Orašje i Prijedor).5 odsto domaæinstava koje vode žene u BiH porodica ima dijete ili 8prosjeèna oèekivana životna dob kod roðenja je trenutno 73. Svjetski razvojni izvještaj o siromaštvu i razvoju.122 djece bili bez jednog roditelja. Uzevši u obzir dominantnu tendenciju prema kojoj se muškarci žene mlaðim ženama. Ratne posljedice po žene je osnažio njihovu tradicionalnu ulogu. Državni okvirni izvještaj - odsto manje muškaraca nego žena u grupi od 50 do 60 godina.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ pravilo. U urbanim sredinama. Martha Walsh. Derventu. Ima èetrnaest 7Vidjeti: Konsultacije sa siromašnima. Sadašnji demografski podaci izvedeni iz LSMS-a su konzistentni sa podacima o smrtnosti muškaraca: postoji primjetna stopa smrtnosti muškaraca u životnoj dobi izmeæu 30 i 60 godina. 59 do 65 posto ukupne starije populacije su bile žene. što ih stavlja u starosnu grupu muškaraca koji su najvjerovatnije ubijeni u ratu. Kvalitativne studije istièu iznenaðujuæu održivost tradicionalnih gender modela u poslijeratnoj BiH7. Sluèajnosti ide u prilog i hipoteza da su postale udovice u toku nedavnog rata. Ipak. umjesto da su umrli prirodnim smræu u starijoj dobi. žene su preuzimale veæu odgovornost za obezbjeðenje prihoda. ali je 74. Neuma. polovina muškaraca koji su glava domaæinstva ne radi.8 za muškarce. što je je tumaèeno kao dopuna njihovim tradiocionalnim obavezama u kuæi. izbjegavajuæi najnovije promjene koje su desile tokom rata i odrazile se na žene. bez obzira na dokaze. Meðutim. gledajuæi demografske podatke za osobe starije od 60 godina. UNDP.glava domaæinstva sa djecom je veoma mali.

.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ osobu ispod 18 godina. Ursula Mueller. Ukoliko bi mogle. udate ili žive zajedno). u poreðenju sa 78 odsto u BiH. Vidjeti Izvještaj o humanom razvoju. Drugim rijeèima. te vode domaæinstvo su prilièno jednaki. èetiri puta vjerovatnije da æe muškarca nadživjeti njegova supruga. 2002 fur die 12 Ibid. 63. su žene. tada bi bilo više žena na èelu domaæinstva u BiH. Kao što je to sluèaj i u BiH. Drugim rijeèima. udovici iz bosanskog rata bi Neudate žene Štaviše. 13 Njemaèki državni izvještaj o statistièkim podacima o aktivnostima muškaraca . EU FPV tematska mreža: Duštveni problem i društvena problematizacija muškaraca i muževnosti. Ovo ne znaèi da rat nije ostavio iza sebe veliki broj udovica koje su stare izmeðu 30 i 60 godina. prosjeèna udovica sa djecom je primjetno starija èak i od drugih kategorija žena sa djecom (razvedene ili žene koje su neudate. koji se smatraju stalnim (neizbjeglièkim) stanovništvom Njemaèke. glavni razlog zbog kojeg ima manje vjenèanih glava domaæinstva u Njemaèkoj jeste taj što veliki broj Njemaca napušta roditeljski dom kako bi sami zasnovali domaæinstvo prije braka. što sugerira da ovaj fenomen nije ogranièen samo na muškarce. ukoliko je njihov boravak bio duži. Od Drugog svjetskog rata BiH društvo karakteriše veliki postotak migracije mladih12. preko tri èetvrtine njemaèkih udovica su stare 65 i više godina. u poreðenju sa 68 odsto u BiH. èesto su im se u tome pridruživale supruge. u Velikoj Britaniji. Ovo je slièno odnosu spolova meðu veæinom ekonomskih migranata u Njemaèkoj. Ipak. Ukoliko bi se bosanski muškarci ili žene osjeæali sposobnim da uspostave svoja domaæinstva. Ipak.17 at p. 30 odsto njemaèkih žena koje žive same i vode domaæinstvo se poredi sa samo 8 odsto u BiH. znaèajan broj žena je izgubio muža u toku rata.000 ljudi. što ih èini reprezantativnijim prosjeène evropske situacije (radije nego same Zapadne Evrope). koji ne pominje nadmoæ bosanskih muškaraca. Štaviše. onda je i nije toliko iznenaðujuæe što su u 78 odsto domaæinstava koje vode žene u pitanju udovice. 1951. Omjeri Njemaca koji žive sami. Ovo znaèi da je za Njemicu koja živi sama èetiri puta više vjerovatno da æe voditi domaæinstvo nego što je to za ženu iz BiH. Evropsko poreðenje Poreðenje sa situacijom u Njemaèkoj11 može pomoæi da se rasvijetli fenomen udovica koje vode domaæinstva u BiH. što je znaèilo rast stanovništva za 41 posto. 11 Njemaèka je zanimljiv sluèaj poreðenja zbog velike velièine uzorka (stanovništvo do 88 miliona) i èinjenice da se prikupljaju èinjenice i za Istoènu i Zapadnu Njemaèku. Stoga je za bosansko domaæinstvo jedan i po put više vjerovatno da æe ga voditi vjenèana osoba. 1998. bosanske zanatlije ili "gastarbajteri" su bili važna odlika u izgradnji industrije u Zapadnoj Njemaèkoj šezdestih godina13.ili nesposobne . kako smo to naveli. ili da su se iselile10. gotovo je ista vjerovatnoæa za udovice i udovce u BiH. I što je iznenaðujuæe. Shodno tome. Vidjeti Das Statistische Jahrbuch. veliki broj žena udovica koje vode domaæinstva se nalazi pod velikim uticajem èinjenice da su neudate žene nevoljke . bilješka 9. Predratna historija emigracije Potrebno je ovdje pomenuti i još jedan faktor koji je doprinio neravnoteži u odnosu spolova. 10 Na primjer. Izvještaj koji je prouèavao popis stanovništva u Njemaèkoj 1999. 10 . te je Budesrepublik Deutschland. godine16 pokazuje da su bosanske žene èinile izmeðu 42 i 50 odsto bosanske populacije od 410. i 1981. èetiri puta je veæa vjerovatnoæa da u njemaèkom domaæinstvu ostaju ostaju udovice a ne udovci. Naprotiv. što je opet u 98 odsto sluèajeva muškarac. najvjerovatniji razlog zašto udata žena postaje glava domaæinstva je èinjenica da ona nadživi supruga. section 3. Ukoliko je.da napuste roditeljski dom u BiH. Na primjer. 2001/2. dostupni podaci pokazuju da udovice u ovoj dobnoj grupi nisu preuzele ulogu glave domaæinstva. broj udovica koje vode domaæinstva bi bio daleko manji. Takoðer treba imati u vidu da samo 50 odsto njemaèkih domaæinstava vode vjenèane osobe. Slovenija. Moguæe je da su one apsorbirane u domaæinstvu roðaka. Iako je bilo uobièajenije da muškarci napuste BiH radi posla. 14 Slovenija je najveæi pritok imigranata primila izmeðu 1971. što znaèi da se dvostruko poveæava vjerovatnoæa da domaæinstva u BiH vodi žena. U Njemaèkoj 38 odsto žena u ulozi glave domaæinstva su udovice. dok je preostala rudnièka industrija u Sloveniji privukla veliku bosansku populaciju koja je na kraju postala znaèajna manjinska grupa14 u gradovima kao što su Velenje (bivši Titovo Velenje) i Maribor15. ovaj naoèigled veliki disparitet se mora ispitati u kontekstu demografskih podataka obje zemlje: 83 odsto svih glava domaæinstava u Njemaèkoj koji su pretrpjeli smrt supružnika. Veæina imigranata su došli iz Hrvatske i BiH. koje su obièno u svojim tridesetim i èetrdesetim. spremije odobren azil zbog etnièki osnovanog ubistva njenog muža jer bi to jasno osnažilo njen zahtjev da "ima osnovan strah of progonjenja" u okviru UN konvencije o statusu izbjeglica. Bevolkerung.

dok je 38. EU FPV tematska mreža: Duštveni problem i društvena problematizacija muškaraca i muževnosti.1 odsto bilo izmeðu 20 i 29 godina. kao što je to ranije pomenuto. te pružajuèi njegu starijim osobama koje ne mogu napustiti kuæu. te da ne zauzimaju automatski položaj glave porodice. Starenje.4 odsto migracijskog stanovništva je imalo 30 godina ili manje. Heinz Werner. Posjete domovima za starije ljude u zemlji pokazuju da su ti ljudi smješteni tamo jer su izgubili veze sa kæerkama i sinovima nakon rata21. dovela do veæeg razilaženja starijih ljudi od mlaðih èlanova porodice. Ipak. Važno je fenomen domaæinstva koje vode starije žene u BiH postaviti u regionalni kontekst. Ipak. odsto migranata su imali 30 godina ili je bilo èak mlaðe23. Mnogi su bili neoženjeni muškarci i vjerovatno je da je ova ekonomska migracija ka inostranstvu doprinijela neravnoteži spolova. 20 Ibid. nisu svi gastarbajteri bili supružnici. oslanjajuæi se na mlaðe (vjerovatno muške19) osobe koje zaraðuju platu. 2002). bilješka 18. skih posjeta Rena Kukanesen Sloveniji. Bosanske etnièke manjinske grupe muškaraca. Može se reæi da je rat uveliko poveæao dominantne migracijske tokove omladine u regiji. JKP. a 80 odsto ovih samih žena su udovice èija je prosjeèna dob 68 godina. posebno što se tièe omladine. 19 vidjeti raspravu o zapošljavanju. U ovom kontekstu neki analitièari smatraju da je rat glavni uzrok što udovice vode domaæinstva. uspostavljeno je 1996.kao dio pomoæi Magdalen College Bosni i Hercegovini. sa timskim voðama. Vincent i Željka Mudrovèiæ . njen uèinak bi bio manje vidljiv u okviru omjera spolova nego što je to desetkovanje muške populacije tokom rata. nezavisnost i tok života. Savezna Republika Jugoslavija (Srbija). Ursula Mueller 17 Od gostiju do stalnih stanovnika? Od njemaèkih programa 11 . dokazi iz nekolicine izvora pokazuju da je tradicionalna porodièna struktura uvijek pratila22 migracijeiz BiH. ukljuèujuæi i migraciju iz BiH u inostranstvo. Danas 52 grupe veæinom starijih ljudi. žena i djece. britanske NVO. je bilo jednako okarakterisana visokom stopom emigracije. Drugi izvještaj koji ispituje tranziciju od privremenog do stalnog boravka gastarbajtera primjeæuje da " mnogi migranti obièno ostaju. Starenje i otuðenje Iako bosanske žene tradicionalno žive duže od muškaraca. Ukupno 75. U nedavnoj regionalnoj anketi provedenoj meðu starijim osobama u Istoènoj i Središnjoj Evropi je zakljuèeno da se vlade zemalja Istoène i Središnje Evrope koje su ukljuèene u publikaciju . postojale su u oba mjesta te su se tu nastabile mnogo prije nastajanja sukoba u Sloveniji 1991. Životni stilovi i percepcije starijih ljudi i starije dobi u Bosni i Hercegovini. Ipak. jer su žene "gostujuæih radnika" takoðer bile sposobne raditi. prisustvo žena je osiguralo iskusnim i obuèenim migrantima da ostanu…" (sic)17. BiH. Štaviše. u: S. HelpAge International.5. Vjerovatno je da su ogromna kretanja 15 Informacije o Titogradu i Mariboru prikupljene su od teren- stanovništva. rade u gradovima blizu Graèanice. Udruženje za psihosocijalnu podršku i razvoj dobrovoljnog rada u zajednici. i one moraju "Gostujuæih radnika" šezdesetih godina do sadašnje inicijative "Zeleni karton" za kompjuterske specijaliste. Iako se stanovništvo u BiH poveæalo za 71 odsto za 40 godina nakon Drugog svjetskog rata. 43. da bi pokrenulo inicijativu usmjerenu na starije osobe: razvoj lokalne zajednice kroz dobrovoljni rad starijih ljudi.Bosna i Hercegovina. Hrvatska. U doba Josipa Broza Tita. dokumentovana u gotovo svakom izvještaju o BiH. Nezaposlenost starijih se pretvara u pomaganje djeci da naðu posao. Makedonija. a kroz to i vlastito preživljavanje. to ne objašnjava u potpunosti zašto one postaju glave domaæinstva u poodmakloj dobi. 1993. No. i porodica im se pridružuje i… boravište im sve više postaje zemlja domaæin… Mnogo njemaèkih kompanija je podržavalo ujedinjenje porodice.suoèavaju sa zajednièkim zadatkom. 45 odsto žena u ulozi glave domaæinstva žive same. Kao veæina drugih država . koja ukazuje da osobe oba spola u na starosnoj granici odlaska u penziju žive u široj porodici. 37. post. Ovdje se iznosi da su starije osobe percipirane kao da su u ovisnom položaju u domaæinstvu. Drugi primjer ove ovisnosti proizilazi iz statistike LSMSa. 16 Njemaèki državni izvještaj o statistièkim podacima o aktivnostima muškaraca . èime se osigurava preživljavanje domaæinstva. (Pomenuto u "Generacija u tranziciji". Evandron. M. Jedan primjer ovakve percepcije jeste i studija starijih osoba u BiH prije rata koja je pokazala mišljenje koje stariji imaju o sebi i koje drugi imaju o njima kao dio domaæinstva i zajednice18. Estonija. Starije godine se u BiH posmatraju kao stanje osjetljivosti i ovisnosti. Savezna služba za zapošljavanje. 2001. Budesanstalt fur Arbeit. Istraživanja provedena u BiH društvu pokazuju da se "tradicionalna porodièna jedinica slomila preko noæi" kao posljedica rata20. Arkez.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ bolje od odnosa imigranata iz afrièkih zemalja. radeæi sa djecom i omladinom. London. Stanje starijih ljudi i reakcija društva na to stanje u Istoènoj i Središnjoj Evropi. kao što je to pomenuto u Izvještaju o humanom razvoju 1998. 18 J. Sjajan primjer sposobnosti NVO-a da preokrenu trend ovisnosti meðu starijim osobama jeste primjer organizacije Osmijeh iz Graèanice. Više od 600 ljudi je ukljuèeno u grupe samopomoæi. Meðutim. 1995 godine. Rumunija i Ukrajina .

2003. ostavljajuæe žene nepripremljene da se brinu za sebe u svojoj kasnijoj dobi. godine. oko 40 odsto stanovništva Estonije i Ukrajine æe dostiæi ovu starosnu dob25. HelpAge International. prosjeèna penzija u FBiH je iznosila 190 KM mjeseèno a u RS-u 120 KM. OSCE Misija u Bosni i Hercegovini. prije rata. Topaloviæ i Raphael Fisera. a za dodatnih 6 posto je sticanje vlasništva u toku. 65 odsto imovine o kojoj se staraju žene je u njihovom vlasništvu. "alternativnom" ili "nužnom" smještaju. usvjajauæi principe Ujedinjenih nacija za starije osobe24). Jednako je indikativna i èinjenica da je procenat žena u ulozi glave domaæinstva koje žive u dobrom smještaju znatno niži u RS-u. Više osoba u RS-u nema pristupa telefonu. kao mlaði supružnici. 68 odsto tih domaæinstava posjeduje imovinu u privatnom vlasništvu. U 2002. u novembru 2002. èlan 607127. 24 Za dalju raspravu o ovim principima. Odjel za ljudska prava. Jaz siromaštva izmeðu entiteta se proširuje u sluèaju žena koje žive same. Doima se da veæina ovih domaæinstava ima pristup elektriènoj energiji i tekuæoj vodi. OSCE Misija u Bosni i Hercegovini . • ukoliko ima djecu ispod 18 godina ili ako idu u školu. SG 29/98. Prihodi od prosjeènih penzija u oba entiteta BiH bi teoretski bili dovoljni da održe primaoca iznad opæe granice siromaštva koja iznosi 1843 KM po osobi 25 Neka se naši glasovi èuju: stariji ljudi i odluèivanje u Istoènoj II Stanje siromaštva žena u ulozi glave domaæinstva Smještaj Iznenaðujuæe je da podaci izvedeni iz LSMS-a ukazuju da 81 odsto žena u ulozi glave domaæinstva smatraju da žive u opæenito dobrim ili sasvim dobrim uslovima. Puke indikacije koje proizilaze su da bez obzira na rat bosanske žene su trebale i trebaju i dalje biti svjesne stvarne moguænosti preuzimanja uloge glave domaæinstva u poznijim godinama. Do 2005. što nije ostavilo neoèekivani broj mlaðih žena u poteškoæama sa nenadanim dužnostima u ulozi glave domaæinstva. tradicional- na porodièna jedinka bila ojaèana a ne u opasnosti kao rezultat predratne ekonomske migracije mlaðih èlanova porodice što je dovelo do poveæanja porodiènih prihoda. Ovo je posebno sluèaj ukoliko mlaði èlanovi porodice emigriraju i ako. Ibid bilješka 18. Nasuprot ovim domaæinstvima sa sopstvenom imovinom ili onima sa ugovorom o zakupu. • ukoliko je nesposobna. udovica ima pravo na porodiènu penziju ukoliko ispunjava sljedeæe kriterije: • da je imala 45 godina u vrijeme muževljeve smrti. UNFPA. Pravnim savjetnikom. ljudi stariji od 60 godina èinili su oko 20 odsto ukupnog stanovništva ove regije. HelpAge International. 26 Informacije prikupljene iz razgovora sa Barbarom McCallin. godini. penzija je potencijalno vrijedan izvor prihoda za te žene. dok je samo 32 odsto preostalog broja žena u ulozi glave domaæinstva uposleno. • ukoliko se porodi nakon manje od 300 dana nakon muževljeve smrti. Ova situacija se može uporediti sa domaæinstvima koja vode muškarci. bilješka 9. u okviru privatizacije državne imovine. 27 Informacije pružio pomoænik kantonalnog ministra za rad i socijalna pitanja. 2001. Znaèajan broj takoðer uživa sigurnost vlasništva. vidjeti Izvještaj o starijima i razvoju: Siromaštvo. • ukoliko postane nesposobna za rad manje od jedne godine nakon muževljeve smrti. g. s tim što je nevjerovatno da æe se situacija za starije osobe popraviti nakon privatizacije. 23 Ibid.. Oficir za demokratizaciju. oèekuju da æe nadživjeti svoje muževe izvjesni broj godina. Ovo znaèi da su šanse lošeg smještaja u RS-u gotovo dva puta veæe za žene koje su glava domaæinstva. 1990.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ sada sistematski planirati za poveæan broj starijih graðana (na primjer. To je poveæalo i uvriježeni rizik da starijim ženama bude uskraæeno pravo izbora da budu sa svojim porodicama koje mogu emigrirati i izgubiti kontakt. Smještaj 31 odsto žena koje žive same u RS-u se smatra lošim. 22 Druge analize podržavaju stav da je . 25 odsto žive u lošim ili gorim uslovima u poreðenju sa 15 odsto takvih sluèajeva u FBiH. Pretpostavlja se da ova kategorija ljudi u nesigurnom smještaju 21 Informacije pružila Željka Mudrovèiæ. Paul Hinchliff i Bo Priestley. 12 . Prema federalnom zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prihodi Penzije i nadnice Pošto su žena u ulozi glave domaæinstva uglavnom penzionerke. 1999. tu je i neoèekivan gubitak mladih i sredovjeènih bosanskih muškaraca. ukljuèuje onih 18 odsto žena u ulozi glave domaæinstva koje su navele da su raseljena lica ili izbjeglice. i Središnjoj Evropi. društvena i ekonomska prava. samo 22 odsto domaæinstava koja vode žene je smješteno u "privremenom". I dok je uèinak rata tragièan. dok se samo 15 odsto žena koje žive same u FBiH suoèava sa lošim uslovima. pogotovo u smislu uvoðenja telefonskih linija u osiromašena ruralna domaæinstva26. nezavisnost i stariji ljudi svijeta.

te svaki pokušaj da se riješi problem siromaštva meðu starijim udovicama u BiH mora uzeti ovo u obzir. prosjeèan prihod po glavi za domaæinstva sa više od dva èlana je ipak manji od onog kojeg primaju osobe koje žive same. post. što ne bi bilo dovoljno da se primalac održi iznad granice siromaštva.5 radnika uplaæuju za penziju jednog penzionera. Bez obzira. te su stoga bolje finansijski pripremljene na samaèki život.postoje strukturalni razlozi prema kojima je za oèekivati visok nivo siromaštva meðu starijim ženama. Svjetska banka vidi u kašnjenju isplate penzija glavni uzrok nesigurnosti za penzionere. studija pokazuje sljedeæe: "Ljudi koji su cijeli život radili u Hrvatskoj i Srbiji a sada žive u Bosni ne dobijaju ništa".Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ godišnje28. Nije onda iznenaðujuæe da su mnogi uèesnici opisali život sa svojom odraslom djecom i prepisivanje svoje penzije njima. Procenat penzije koju prima udovica ovisi o broju èlanova porodice. Samo porodica od èetiri ili više èlanova bi imala pravo na 100 odsto penzije. a samo 80 KM mjeseèno u RS (iako se opæenito priznaje da su troškovi života u RS-u niži). Domaæinstva sa jednim èlanom Èak i kad se kombinuju prihodi i nadnice po glavi kod žena u ulozi glave domaæinstva koje žive same. Studija HelpAge International29 primjeæuje da je u post. nego domaæinstva sa jednim èlanom. oslanjanje na penziju kao izvor prihoda je problematièno."30 Istovremeno. bilo da je to zbog niskog nataliteta. a žene su iz nekoliko razloga u drugaèijoj poziciji. ipak je zbir veoma nizak. što u stvari predstavlja niže penzije u RS. BiH nema mladu populaciju koja može preokrenuti ovakav trend. Ukoliko stanovništvo stari. Minimalno penzijsko primanje koje predviða zakon je 140 KM mjeseèno u FBiH. a nekolicina izvora potvrðuje da su ovi doprinosi nedovoljni da bi se obezbijedile normalne penzije. bilo je oèigledno èak i prije rata da je penzijski sistem zasnovan na mehanizmu prema kojem 4. bio u stvari bez novca. te da se suoèavaju sa poteškoæama u ustvarivanju prihoda kao što su penzije. Smrt. te su o njoj detaljno raspravljali. Dob bi mogla biti znaèajniji faktor: udovice su opæenito puno starije od razve- 28 LSMS granice siromaštva su problematiène. Vrlo je teško obezbijediti bilo kakve penzije osim onih osnovnih. 29 Generacija u tranziciji: Reakcija u graðanskom društvu . Ovo ukazuje da one ne primaju dovoljnu kolièinu alernativnih prihoda (o tome je rijeè dalje u tekstu). te ekonomski poremeæaji koje je prouzrokovao rat su nadalje pogoršali problem. društvo u BiH stari. Svjetski razvojni izvještaj o siromaštvu i razvoju. u zakonu nema garancije protiv siromaštva. te imaju lošija penzijska primanja . vidjeti 30 Konsultacije sa siromašnima. ali tu postoji i strukturalni problem koji ide dalje od toga. Citirajuæi intervjue sa starijim izbjeglicama koje žive u BiH. Pošto žene žive duže od muškaraca.konfliktnim društvima mnogo ljudi raseljeno. što je jednako ili manje od prosjeène penzije u RS-u (120 KM). Help Age International. a da se to ne poveže sa plaæenim radom. a posebno za žene. Nadalje. uz smanjenje iznosa za 70 . Izbjeglice i raseljena lica se mogu suoèiti sa dodatnim poteškoæama. 2000/1 13 . Štaviše. one su obièno mlaðe od svojih supružnika. kao što su raèuni i najamnina. Bosna i Hercegovina . Za žene uopæe problem penzija je još teži zbog njihovog dužeg života i manje vidljive ekonomske aktivnosti (pogotovo u BiH. odnos izmeðu broja ljudi koji primaju penzije i broja ljudi koji ih plaæaju se pogoršava. kako se to dolje spominje). u kombinaciji sa propašæu sektora formalnog upošljavanja. takoðer se treba imati na umu da je obezbjeðenje penzija uopæe. Za razliku od mnogih siromašnijih zemalja. u ovisnosti o broju èlanova porodice. Stanovništvo koje stari. veliki problem èak i u najrazvijenijim ekonomijama. Meðutim. emigracije ili rata. Stoga je i moguæe zakljuèti da su penzije daleko od pouzdanog izvora prihoda.100 odsto .Državni napomene. trebamo se prisjetiti da dvije osobe mogu dijeliti troškove. Penzioneri koji ovo nisu radili su bili upoznati sa ovom praksom meðu svojim prijateljima. što znaèi da mogu imati veæi raspoloživi prihod. Èak je teže retrospektivno prikazati probleme koji se pojavljuju. razvedene i neudate osobe koje žive same se puno bolje snalaze od udovica koje žive same. 2002 okvirni izvještaj. Ova razlika bi se mogla djelomièno objasniti èinjenicom da su razvedene i neudate osobe vjerovatno imale veæ ranije priliku da vode domaæinstvo. neæe biti svjedokom brze promjene ovakvog trenda. Osnovne šeme izraèunjavanja koje odreðuju pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje su razlièite u svakom entitetu. Takoðer. pošto svaka prima kombinovani prihod prosjeka po glavi. negdje izmeðu minimalne penzije i prosjeène penzije za svaki entitet pojedinaèno. Kao što je to sluèaj u mnogim najbogatijim zemljama. Prihodi u penzijskom fondu u BiH ovise od formalno registrovanih radnika. uprkos sporazumima o isplatama penzija koje su potpisale vlade tih država. Meðutim. gdje mnogi èekaju dva ili više mjeseci na penziju. Svjetska banka.

i sa Charlesom Philpott te Sebastianom Gerlach. posmatraju glad kao glavnu posljedicu. U drugom izvještaju34. 32 Informacije prikupljene od UNDWG Sarajevo. Ipak. beneficije za djecu. velika grupa ljudi æe potpasti ispod ili iznad granice. Ovo je znaèajno manje nego 71 odsto zaposlenih muškaraca u ulozi glave domaæinstva. napome- na 25. Bosna i Hercegovina. koji su bili nekad dio tima u OSCEu odgovornog za upravljanje planom za implementaciju imovinskih zakona u BiH 14 . te okvir tradicionalne proširene porodiène mreže. Zapošljavanje Penzijska primanja u BiH su povezana sa brojem godina koje odreðena osoba provede radeæi u formalnom sektoru. Ponekad im se naplaæuju ogromne sume (u jednom slièaju do 900 KM) za obezbjeðenje javnih usluga. jer su one obièno i svojim kasnim šezdesetim ili sedamdesetim. Uprkos niskoj stopi uèestvovanja u svekupnom broju. 2000/1. Još jedna studija31 primjeæuje da su domaæinstva ponekad nezvanièno pomagana od strane države u obliku nenaplaæivanja raèuna za komunalne usluge. Evropa i region Središnje Azije. To znaèi da ako pomjerite granicu siromaštva za nekoliko KM. Alternativni prihodi Veæ dugo uspostavljni obièaj migracije iz BiH. Prema meðunarodnim standardima. suoèavaju se sa sve veæim poteškoæama prilikom obrade i održavanja èak i malih parcela. Èak i oni na selima. ispitanici smatraju da "mnogo javnih službi na koje su se žene oslanjale prije rata više nisu u funkciji ili se više ne mogu priuštiti. Takoðer je vjerovatno da žene u selima imaju pristup domaæim proizvodima. Stoga postoji stvarni problem u smislu niskih stopa zaposljenja žena u BiH. tu spada zdravstvena njega. Što je žena starija. februar 2003.svega 48 odsto. ali ove brojke su isto tako niske u poreðenju sa drugim balkanskim zemljama36. samo 32 odsto preostalog broja žena -u ulozi glave domaæinstva je u nekoj vrsti radnog odnosa. te da u tome ispaštaju starije osobe. Istorija ekonomskih migracija koja karakteriše BiH od Drugog svjetskog rata govori da je društvo naklonjeno primanju dodatne pomoæi od dijaspore BiH graðana u inostranstvu. za koje se opæenito smatra da imaju sigurnije izvore hrane. Posljedica gladi doima se prilièno ravnomjerno rasporeðenom meðu gradovima i selima. a teško je i zamisliti kako b se snalaze tokom zime. 1999. poljoprivredne ili vanjske dodatke prihodima. nego oni koji žive u gradu. Odjel za okolišno i društveno održivi razvoj. Drugi dokazi35 prikupljeni od strane meðunarodnih organizacija odgovornih za osiguranje povrata imovine govore da se povratnici koji su etnièka manjina suoèavaju sa posebnim problemima.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ denih ili neudatih osoba. ali je jaz meðu spolovima ipak znaèajan: stopa uèestvovanja muškaraca je 62 odsto. porodiljsko bolovanje. ovi brojevi su veoma niski. što ih opet stavlja u nepovoljan položaj u poreðenju sa mlaðim neudatim i razvedenim ženama. zbog oèigledne sliènosti u deklarisanim brojkama o prihodima. Penzioneri u Zenici i Sarajevu su eksplicitno pomenuli glad. razne beneficije koje daje društvo. Još uvijek je nejasno kako æe se ova situacija dalje odvijati u brzom procesu privatizacije državnih kompanija. udio žena u for- 31 Društvena procjena Bosne i Hercegovine. Ipak. posebno u sluèaju žena. što baca sjenku na neformalne. i iako žive same. Èak i za one starije nego što su udovice. dok je uèestvovanje žena samo 28 odsto. ibid. iako je neizbježno da je rat poremetio ove mreže podrške. kao što je ponovno prikljuèenje telefona. Isti je problem sa održavanjem statiène granice siromaštva. Ova poenta je sasvim jasna kada pogledamo podatke o prihodima za udovice koje žive same. Uèestvovanje u sveukupnoj radnoj snazi je za BiH na veoma niskom nivo . Svjetska banka. Svjetska banka. UNDWG za Bosnu i Hercegovinu je veæ iznijela poteškoæe u povlaèenju tih granica. podaci o prihodima govore da nisu u boljoj situaciji nego što su udovice koje žive same. ako iskljuèimo penzionere. u prosjeku u dobi od 71 godinu. Glasovi siromašnih iz mnogih zemal- ja. Granica siromaštva Priznaje se da je potvrðivanje granica siromaštva u BiH problematièno. kvalitativni dokazi ukazuju da prosjeèni penzioner ne može spojiti kraj s krajem. te usluge savjetovanja i podrške ". govori da postoji drugi dostupni izvori prihoda za domaæinstva koja se nalaze u BiH. jer se pojavljuje sljedeæe: "Veliki dio stanovništva živi tek iznad ili ispod granice siromaštva. Za oèekivati je da bi brojke o zaposlenosti bile bolje za žene u ulozi glave domaæinstva. napomena 30 34 Ratom pokidani životi. 35 Ukljuèujuèi razgovore sa Barbarom McCallin. Detaljni pregled statistièkih podataka ipak pokazuje iznenaðujuæe èinjenice. Studija Svjetske banke33 ukazuje na èinjenicu da je veæina intervjuisanih penzionera "naglasila glad kao posljedicu siromaštva". èak i manje varijacije u makroekonomskoj situaciji æe dovesti do velike mobilnosti ljudi preko granice siromaštva"32 . to je njen potencijal stvaranja prihoda manji. 33 Ibid.

Sprjeèavanje i ukidanje diskriminacije pri upošljavan- staknuti biznise da otvore radna mjesta i poveæaju radnièku mobilnost. razmatrajuæi podatke iz ostalih izvora mogu se izvuæi odreðeni zakljuèci. nadnice u formalnom sektoru u Federaciji pokazuju tijesnu povezanost sa godinama: stariji ljudi zaraðuju više od mlaðih. èini se da je odnos izmeðu nadnica i godina linearan.. Loša ekonomska prognoza ne može ukloniti pokušaje da se ogranièe ili u potpunosti izbjegnu napori ka poveæanju broja žena u ukupnoj radnoj snazi. oktobar 2001. smatra se da grupa koja je posebno mnogo zastupljena u neformalnom sektoru jesu mladi i nekvalifikovani muškarci.. ni u dobi od preko 50 godina. Moguæi faktor objašnjenja bi bila 36 Radno tržište u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: Kako pod- niska stopa uèestvovanja žena. Loše obrazovana ženska populacija takoðer podriva konzervativno razmišljanje u nastavljanju tradiocionalnih uloga žene i muškarca. primjeæujuæi da su barijere na ulasku u neformalni sektor vjerovatno doprinijele velikom udjelu muškaraca u neformalnom radnom sektoru37. Važno je napomenuti da je ovo poreðenje zasnovano na neobraðenim podacima o platama (neprilagoðenim za zanatske i druge liène karakteristike. Ovo ukazuje da su barijere za ulazak žena i u formalni i neformalni sektor veæe nego za mlade i nekvalifikovane muškarce. a ne žene. Podruèje Evrope i Središnje Azije. 40 Dio II. u organizaciji Joško 15 . 37 Ibid. 1999. LSMS ne nudi podatke o nivou obrazovanja žena u ulozi glave domaæinstva.. Revidirani dokumenat o politici upošljavanja.3 odsto u 2000. Drugo. U jednom pregledu u kojem se tumaèe rezulatati LSMS-a. 2002. Manje obrazovanja spreèava žene da doðu do visokokvalifikovanih i bolje plaæenih radnih mjesta. uèestvovanje na okruglom stolu o diskriminaciji. Nadnice Osim prava na penziju. U BiH postoji veliki neformalni sektor u kojim radi 362. postala je još manja u toku dvije poslijeratne godine (1998. Svi dokazi upuæuju na kompleksno djelovanje faktora koji obeshrabruju žene i koji se postavljaju kao barijera kada one traže posao. Potrebno je dalje istraživanje i trebaju se poduzeti koraci da se žene podstaknu na zapošljavanje . Svjetska banka. na dva naèina. jer bi u takvim sluèajevima pravna aktivnosti mogla u potpunosti oštetiti firmu41. te opise radnih mjesta) ali je važno iznijeti da je takva mala razlika prilièno neuobièajena u zemljama u tranziciji i OECD zemljama. godine. èini se da žene imaju èak manje pristupa ovom sektoru. kao što je to sluèaj u mnogim tržišnim ekonomijama38. Iako je opæenito prihvaæeno da je sadašnja BiH ekonomska prognoza loša. Iako se moglo predvidjeti da žene veæinom gravitiraju ka neformalnom uposlenju. 41 Informacije prikupljene od Ren Kukanesena. ju. 000 radnika ili 36 odsto od ukupne radne snage. Obrazovanje Postavlja se pitanje da li se niska stopa uèešæa žena u radnoj snazi može djelomièno obrazložiti niskim nivoom obrazovanja kod žena. 1999. Prvo. Istraživanja pokazuju da se ta prednost povezana sa godinama ne smanjuje u relativnim oblicima. Odjel za humani razvoj. Loše obrazovana ženska populacija je pogubna za stanje siromaštva kod žena.razlika je bila samo 1. Zakonska prava U BiH postoji sveobubvatan zakonodavni okvir koji spreèava diskriminaciju na osnovu spola (i rasne pripadnosti)40. koja je bila mala 1990. to jest.6 odsto 1990. Obièni sudovi se suoèavaju sa velikim problemima.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ malnim radnim odnosima je ostao prilièno stabilan: on je iznosio 34. Zbog njihove niske stope uèestvovanja.2 posto. a ne oblika slova U. Regija Jugoistoène Evrope. Postoji takoðer i opæa percepcija u vlasti i nevladinom sektoru u domenu zapošljavanja da bi u toku daljeg slabljenja ekonomske situacija u BiH bilo rizièno podstaæi sudska parnièenja i smatrati firme odgovornim za dikriminatorne aktivnosti. žene koje ne rade u formalnom sektoru su u nezavidnom položaju na još dva naèina. žene u ulozi glave domaæinstva su u nepogodnijem položaju nego muškarci u istoj starosnoj grupi. u kontekstu situacije u kojoj æe one u svojim kasnijim godinama vjerovatno voditi domaæinstva uz poveæano stanje osjetljivosti. jer nema odvojenih sudova za pitanja zaposlenja koji bi mogli prioritizirati zahtjeve ili tužbe koje se odnose na tu oblast. prosjeèna plaæa žene je bila gotovo ista prosjeènoj plaæi muškarca . razlika u plaæama meðu spolovima. godini. 38 Ibid. Meðutim. koje karakteriše niska nadnica i loša sigurnost posla. treba biti oèigledno da je poveæanje uèestvovanja žena u radnoj snazi potreba i prioritet za državu BiH. uz samoodabir više kvalifikovanih žena u radnu snagu39. Stabilnost je tim više iznenaðujuæa u kontekstu prilièno velikog odliva talentovanih i obrazovanih žena iz BiH tokom i nakon rata.). Strategija pravedne prakse upošljavanja. 39 Ibid. te se neznatno poveæao u postratnom periodu i dostigao 36. ali sposobnost sudova da primijene ovaj zakon je uveliko ogranièena.

Meðutim. Zdravstvo Prema WHO studiji o starijoj populaciji u Sarajevu44 stariji graðani ne pate od hroniènih bolesti više nego što je to prisutno kod drugih dobnih grupa. Lijekovi su dodatni. Prodajem mlijeko. Djeci su uvijek potrebni udžbenici ili tenisice. a Košana je sada u situaciji da mora izdržavati supruga i dvoje djece. Razlike izmeðu ruralne i urbane sredine su isto tako važne.. 2000. sveukupni podaci o pohaðanju škole su jako obeshrabrujuæe. rezultirajuæi hroniènim bolestima koje se obièno povezuju sa starijom dobi. a 25 srednje obrazovanje (srednju školu). 49 odsto su bile djevojèice. meðu starijim ispitanicima. dok je taj postotak znatno niži u RSu. Meðu populacijom od 15 godina. 2000/1. Žene su èinile 52 odsto upisanih u tehnièke srednje škole ili na fakultete (iako struktura univerzitetskih studenata u 1991. Uprkos teoretskom okviru sveukupnog pokrivanja sa aspekta zdravstva. te nastavak niskog nivoa uèešæa u radnoj snazi. OSCE Misija u Bosni i Hercegovini. na primjer. Ona kaže "Poèela sam duplo više raditi na imanju da bih mogla proizvesti proizvoda za prodaju. dok je 2 odsto završilo višu. pohaða srednju školu. a "bilo je poznato da su u nekim ruralnim podruèjima BiH ( istoèna Hercegovina. èesto poveæavajuæi broj radnih sati. 42 Statistièki podaci i informacije iz Izvještaja o humanom razvoju." Ratom prekinuti životi. a održavali su imanje i stoku u selu eljeznik. Poveæan nivo obrazovanja žena je gotovo zatvorio jaz meðu spolovima po ovom pitanju. Alzehajmerovom bolest i osteoporozu. Kvalitativna istraživanja45 ukazuju da se za loše zdravlje obièno smatra da je posljedica siromaštva. Obrazovanje. Nekolicina kvalitativnih izvještaja govore o mlaðim ženama u ulozi glave domaæinstva koje su udate a koje se suoèavaju sa dvostrukim teretom jer moraju raditi da izdrže nezaposlene supružnike te raditi dodatne sate da bi platili za lijekove ukoliko je neki 44 Zdravlje stanovništva u sarajevskom kantonu. 47 Ibid. za što nema preciznih podataka43. srednju školu pohaða 57 odsto djece u FBiH. ali ipak veliki dio Mandiæa. a manje od 3 odsto visoku školu. Uprkos visokoj stopi nepismenosti meðu starijim grupama sadašnji pokazatelji govore da se nivo obrazovanja žena drastièno poveæava. i muškaraca i žena. i muškarci i žene. note 30. 1998. Bosna i Hercegovina. 24 odsto je dovršilo osnovno obrazovanje. U 1991. 45 Ibid. pogotovo ukoliko se radi o izbjeglicama ili raseljenim licima48. kajmak.). Košanin suprug je postao invalid u toku rata. neoèekivani trošak koji se plaæa na ad hoc naèin. Žene. Svakih sedam dana kupujem suprugu lijekove jer kod svake promjene vremena on ima bolove. WHO. Novac odlazi iz kuæe puno lakše nego što ulazi. pokazuje da žene preferiraju takozvane ženske profesije. posebno ženske djece. Stoga. Svjetska banka. više od polovine bile su žene. Meðutim. a u RS 50 odsto. note 30. Studija pokazuje da postoji opæe zanemarivanje zdravlja (pušenje./1998. 46 Ibid. od kojih je 22 odsto bilo bez ikakvog obrazovanja. nije bilo viðeno kao potreba u vrijeme kada je veæina starije ruralne populacije odrastala. Projekat za pravedno upošljavanje. održavanje domaæinstva i odgajanje djece.468 uèenika osnovnih škola. istoèna Bosna) djevojèice napuštale školu da bi radile u ruralnim domaæinstvima42 " . Sarajevo 1996. veliki broj ljudi se nalazi izvan sistema u BiH. UNESCO stanovništva BiH æe ostati loše obrazovan. note 9. Prije rata. a ova ista dobna grupa ukljuèuje visok postotak žena u ulozi glave domaæinstva (koje su sada u šezdesetim i sedamdesetim). a svi stariji ispitanici. godine pokazuju da se trend uravnoteženog upisa djeèaka i djevojèica održao. godine je procijenjeno da gotovo 70 odsto odraslih žena u BiH nema više od osnovnog obrazovanja. u novembru 2002... Sretna sam što nije poèeo piti kao što to ostali rade. Prema statistièkim podacima navedenim u Strategiji smanjenja siromaštva (BiH 2002. ukljuèujuæi i oblike mentalnih poremeæaja./1992. 43 Informacije pružila Courtney Clark. Glasovi siromašnih iz mnogih zemalja. Mentalno loše zdravlje je pomenuto na svakom mjestu u studiji. ali to je sve jako malo. 49 odsto uèenika srednjih škola u Federaciji su bile djevojèice. Menadžera projekta. sa ili bez školovanja. sir. godini. Iz ovog se može zakljuèiti da se poboljšava situacija u vezi sa ženama.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ Jasno je da je nepismenost veæa kod starije grupe ljudi: preko 40 odsto osoba preko 50 godinu su bile nepismene u 1991. 16 . obièno se loše zdravlje povezuje sa kasnim godinama46. su usmjeravane na brak. Košana i njen suprug su radili u tvornici metalne industrije u Šekoviæima. kao što su društvene nauke i medicina). i 1997. Podaci iz 1999. 22 odsto sa nedovršenim osnovnim obrazovanjem. od ukupno 532. što vodi produbljivanju tradicionalnih koncepcija žena i starijih ljudi u društvu. 1991. loša ili neuravnotežena ishrana). dokazi i dalje navode na to da samo otprilike polovina stanovništva. su povezali psihološke efekte stresa sa specifiènim fizièkim manifestacijama kao što su visok krvni pritisak i srèane smetnje47..

nemaju izbora nego da plate za lijekove ili lijeèenje. finansijski samoodr ž ivih ž ena. loše obrazovanih. jednostavno moramo naæi naèina da to platima. Srpskoj. Dobroèinitelji i korisnici. dinamiènih osoba s pravom da vode zdrav i kompletan ž ivot èak i u starijoj dobi. U Stuparima. Nedostaci ovakvog modela su veæ dokazani u nedavnom ratu. koje su voljne i sposobne da vode domaæinstvo. na primjer). Poveæati sposobnosti mlaðih žena i djevojaka Model starijih. te s druge strane. južno od Tuzle. postao je nestabilan zbog populacije koja 48 Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: u kontekstu izb- jeglica i raseljenih lica. Ovakav se model postepeno treba zamijeniti modelom obrazovanih. pasivnih i ovisnih o muškarcima radi podrške. 49 Percepcije domaæinsatva o zdravstvenoj njezi u Republici IV Preporuke UN agencije mogu utjecati na razvoj politike u BiH. integrisanu stategiju za poveæanje statusa ž ena kao nezavisnih. 1999. Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: Siromašni u prinèevskoj odori. tako da mogu imati dodatne izvore prihoda pored penzije te razviti osjeæanje finasijske samoodr ž ivosti. što mo ž e poboljšati ž ivotne uvjete ž ena koje vode domaæinstva. 17 . èime bi s jedne strane mlaðe ž ene bile ohrabrene da razviju svoje kapacitete. Iako se ovo može èiniti kao neposredna i efikasna metoda olakšavanja problema starije dobi. • Informirati o destruktivnim stereotipima ž ena kao osoba vezanih za rad u kuæi.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ èlan domaæinstva bolestan. što je suprotno njihovoj aktivnoj i odgovornij ulozi u odr ž avanju domaæinstva (tokom rata. moguæe je da æe situacija biti gora za starije žene koje žive same. davajuæi im subvencije i poreske olakšice kako bi se poboljšalo obuèavanje ž ena te pristup djeèjoj njezi. u pravcu dugoroènog poboljšanja svoje osjetljive situacije u starijoj dobi. UNDP. Nalazi ankete o troškovima na zdravlje. • Postaviti i izmjeriti ciljeve razvoja. te vještine poduzetništva kod bosanskih ž ena. posebno starima49. WHO. Sarajevo 2001. Postoje dokazi koji ukazuju da sama domaæinstva podržavaju poveæanje sredstava za pružanje zdravstvene njege siromašnima. ukoliko za to postoji potreba. Kljuène aktivnosti: • Promovisati praktiènu primjenu novog Zakona o jednakosti spolova. 2002. stari. "Ukoliko se neko razboli. platiti bilo koju potrebnu sumu za zdravstvenu njegu jeste ozbiljan izazov za izbjeglièke porodice. • Usmjeravati uèešæe ž ena svih dobnih grupa u relevantnu struènu obuku. te velike stope migracije mladih iz BiH. UNHCR. • Potaknuti osnivanje sudova rada koji æe posebnu pa ž nju obratiti na tu ž be diskriminacije pri zapošljavanju. Bez novca i nade u buduænost. • Potaknuti poslodavce da pomognu uèešæe ž ena u radnoj snazi. mjereæi napredak koji su postigle ž ene i djevojke u raznim kljuènim oblastima. mlada majka dvoje djece kaže da je njen suprug nezaposlen i da nemaju zdravstvenog osiguranja. preporuèuje se sljedeæe: 1. pogotovo ako su isuviše bolesne da bi radile. U ovom izvještaju se preporuèuje dvostruki pristup koji æe se pozabaviti problemima udovica starije dobi. Kada se jedan èlan porodice razboli. uèinjeno je više da se poboljša sadašnje stanje starijih ž ena. koje izdr ž avaju mlaði èlanovi porodice. Iako je njihova situacija veoma teška. posebno kada ne funkcioniše postojeæi sistem zdravstvenog osiguranja koji bi garantovao pristupaènu zdravstvenu njegu. • Usvojiti obrazovanje djevojèica kao prioritet UN agencija. odr ž ivu kuænu radinost. tako da nisu u nepovoljnom polo ž aju paralelno sa ekonomskim razvojem • Razviti ekonomski izvedivu. poveæanje subvencija samo po sebi nije održiva osnova za pokretanje pitanja u regionalnom kontekstu starije populacije. s ciljem poveæanja njihovog uèešæa u obrazovanju do barem 70 odsto u narednih pet godina. ovisnih ž ena. bilo da to znaèi da prodajemo nešto naše imovine ili da posuðujemo novac od drugih ". uprkos odredbi federalnog zakona o zdravstvenoj njezi koji im garantuje besplatnu osnovnu i hitnu zdravstvenu pomoæ. Shodno tome. • Izraditi dr ž avnu.

• Podstaæi zalaganje za umre ž avanje aktivnosti na pru ž anju pomoæi starijim osobama. Posebno se koncentrisati na potrebe starijih ž ena koje nisu nikada radile i nemaju prava na penziju. neudate. • Pratiti privatizaciju dr ž avnih telekomunikacijskih kompanija. sa sveobuhvatnijim pristupom "od kolijekve pa do groba". • Povisiti svijest o sveukupnom pristupu zdravstvenoj njezi. pogotovo u RS-u. promovišuæi zdrav naèin ž ivota. Podstaæi da se državna politika razvoja osvrne i na pitanje starijih graðana Rast starije populacije u Bosni i Hercegovini ne treba prerasti u kriznu situaciju u BiH. • Postaviti i izmjeriti ciljeve razvoja. posebno na podruèju kao što je zdravstvo. Sistematsko. Bilo bi od posebne koristi saznati da li bi starije. ž ene 18 . strateško planiranje izrade nove politike koja æe odgovoriti na promjenljivu demografsku ravnote ž u.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ koje su glave domaæinstva više voljele ž ivjeti u takvom smještaju nego same voditi domaæinstvo. te razvojne strategije privatnih mobilnih kompanija kako bi se osiguralo da je telefonska infrastruktura razvijena i u ruralnim podruèjima. status. kao što je nepušenje ili poveæan nivo fizièkih aktivnosti. zajedno sa odgovarajuæim pokazateljima. Kljuène aktivnosti: • BiH Vlada bi trebala usvojiti UN principe za starije osobe. Time bi se više sredstava moglo dodijeliti takvim smještajima. • Poveæati nivo istra ž ivanja moguænosti veæeg pristupa zajednièkom smještaju za starije osobe u BiH. UN agencije mogu pomoæi u promociji promjene politike koja æe se preusmjeriti sa strategije planiranja sa akcentom na omladinu. omoguæiti im da artikulišu svoje potrebe i probleme. te bri ž ljivije razmotriti stambenu situaciju ž ena u ruralnim podruèjima. koji se odnose na starije ljude. ili imaju pravo samo na ogranièenu penziju. • Poboljšati penzije i beneficije kako bi se zadovoljile osnovne potrebe starijih ljudi za prihodima i zdravstvenom njegom. mo ž e mnogo uèiniti na olakšanju tereta siromaštva u starijoj dobi. poma ž uæi i integrišuæi rad nevladinih organizacija koji djeluju na ovom polju. Ukljuèiti starije osobe u ovu analizu. istra ž ivanja i analize vezano za posebne potrebe i sposobnosti starijih ljudi. 2. • Praæenje stambene situacije za starije ž ene koje su izbjeglice i raseljena lica. te poveæati njihov osjeæaj finansijske sigurnosti. prihodi i siromaštvo. kao zakonski obavezujuæu povelju prava • Poveæati podatke.

1999. Njemaèki nacionalni izvještaj statistièih podataka o aktivnostima muškaraca. 2000. 2002. Svjetska banka. Ursula Mueller. Anketa domaæinstava žena i djece u Federaciji Bosne i Hercegovine 2000. Šesta konferencija evropskih ministara zdravstva. 2001. 2001. 22. 63. Pašaliæ i Karanoviæ protiv Bosne i Hercegovine. spisak èlanaka pripremila Jacquelyn Coughlan. Heinz Werner. UNDP.social. Starenje i izvještaj o razvoju: Siromaštvo. section 3. Od gostiju do stalnih stanara? Iz njemaèkih "Guestworker . Svjetski izvještaj o razvoju i siromaštvu.html. 1998. Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: u kontekstu izbjeglica i raseljenih lica.coe. nezavisnost i stariji graðani svijeta.org/advocacy/CampPrag/CampPrag. Bosna i Hercegovina. 2000/1 Kulturološki sposobna zdravstvena njega za Bosance. Zalaganje za u kampanji za starije osobe. Region jugoistoène Evrope i središnje Azije.helpage. HelpAge International. UNDP. OHR. 1999. Generacija u tranziciji: Reakcija u okviru graðanskog društva. HelpAge International. Stanovišta domaæinstava o zdravstvenoj njezi u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovini): nalazi ankete o zdravstvenim troškovima i stanovištima o zdravstvenoj njezi. HelpAge International. autori Paul Hinchliff. 2002. Odjel za društveni razvoj i ukidanje siromaštva. 2002.-23. Bosna i Hercegovina. HelpAge International. 2003. Radno tržište u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: Kako podstaknuti preduzeæa da otvore nova radna mjesta i poveæaju mobilnost radnika. UNDP. stoljeæu: potreba za uravnotežen pristup zdravom starenju. Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: Siromašni u prinèevskoj odori. 1998. 2002 (see http://www. No. Pitanje spola i siromaštva. Savezna služba za zaposlenje.int/en/QofLife/publi/athens/athennews. 43. (Sluèaj) Klièkoviæ. Nilufer Cagatay. Izvještaj o humanom razvoju. izvještaj o napretku. Bevolkerung. april 1999.17 at p. UNDP. Budesanstalt fur Arbeit. Bo Priestley i Nadia Saim. Atina. Konaèni izvještaj ankete pokazatelje višestrukih grupa. mart 2002 (see http://www. Federacija Bosne i Hercegovina i Republika Srpska. Izvještaj o nejednakosti zdravstvene njege za graðane Bosne i Hercegovine. Slovenija.edu/library/html/culturedmed/bib/bosnian/ ). (vidjeti http://www. UNHCR. Konsultacije sa siromašnima. 1998. Gradeæi bolju buduænost: stariji ljudi u Srbiji. 2002. 2001/2. EU FPV tematska mreža: društveni problem i društvena problematizacija muškaraca i muževnosti. Odjel za ljudski razvoj. Starenje u 21. UNICEF. Izvještaj o humanom razvoju. Svjetska 19 .htm). UNDP. Bosna i Hercegovina Državni zbirni izvještaj. Radni dokumenti.sunyit. Das Statistische Jahrbuch 2002 fur die Budesrepublik Deutschland. Izvještaj o humanom razvoju. Izvještaj Generalnog sekretara.Gostujuæi radnik" programa šezdesetih do sadašnje inicijative "zeleni karton" za kompjuterske specijaliste. Sarajevo 2001. WHO.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ Bibliografija Pristup penzijama: Pregled sadašnjeg stanja u Bosni i Hercegovini .

10/05/2001 E/C. Izvještaj domaæih NVOa o stanju ženskih prava. decembra 1991. Meðunarodna zakonska grupa za ljudska prava. Glasovi siromašnih iz mnogih zemalja. stoljeæu.. 4. 2003. 2001. Martha Walsh. 2003. Revidirani dokumenat o politici upošljavanja. Bosna i Hercegovina poslije sukoba: Integrisanje ženske posebne situacije i perspektiva gendera u obuèavanje te programe promovisanja zaposlenja.rezolucija 46/91). 1999. 2002. 2001. Bosna i Hercegovina. Principi Ujedinjenih nacija za starije osobe (usvojeno od strane Generalne skupštine UN-a. Reproduktivno zdravlje u Federaciji Bosne i Hercegovine. HelpAge International. Sally Baden. Strategija pravednih strategija upošljavanja. Životi koje je poremetio rat. Spreèavanje i ukidanje diskriminacije pri zapošljavanju. 1999. Bosna i Hercegovina. Odjel javnog zdravstva. Paul Hinchliff i Bo Priestley. 1997. Neka se naši glasovi èuju: stariji ljudi i odluèivanje u Istoènoj i Središnjoj Evropi. Evropa i region Središnje Azije. Svjetska banka 2000/1. 20 . WHO. upravljanje u feminizacija siromaštva. 16. Bosna i Hercegovina. ILO. Dokumenat o strategiji smanjenja siromaštva. Svjetska banka. UNFPA. Pitanje spolova. Društvena ocjena Bosne i Hercegovine.Porodice u kojima je nosilac domacinstva žena ´ banka. Anketa mjerenja životnog standarda . Seksualno i nasilje po spolu u postkonfliktnoj BiH: Sluèaj Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine. Željka Mudrovèiæ. Siromaštvo i Meðunarodna konvencija o ekonomskim. UNDP. 2000. oktobar 2001. poglavlje. Odjel za okolišno i društveno održivi razvoj. 12/2001/10 ECOSOC. 1999. društvenim i kulturološkim pravima. projekat u BiH. Politièko uèestvovanje žena i dobro upravljanje u 21.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful