You are on page 1of 34

B.

Bebek: Poslovna etika moral je jedan od temeljnih naina ljudskog odnosa spram svijeta - etika je pak teorija ili

filozofsko promiljanje tog odnosa problem s poslovnom etikom je taj to je se ljudi esto ne pridravaju razlog zato se poslovnu etiku ne primjenjuje, u tome je to osobe esto ne vide u etici poslovnu etiku moemo objasniti kao prirodno voenje poslova odnosno poslovanje u skladu poslovni subjekt, da bi bio etian, treba realizirati ciljeve i potrebe drugoga i biti poten i poslovna etika je sustav pravila i normi usklaivanja poslovnih i etikih aspekata poslovanja svaki poslovni subjekt moralno je odgovoran u okviru etiri navedena aspekta, to znai u gospodarstvenik mora odozgo sagledati sve elemente gospodarstva, te izmeu svih

poslovni interes s prirodom etian u tome, kao to mora biti poten i etian spram samoga sebe

okviru svakog posla javlja se i personalna, individualna, organizacijska i drutvena odgovornost elemenata uspostaviti pravedne i nekontradiktorne odnose

B. Bebek: Poslovna etika

I. VRLINE
Tablica 1.1. Gospodarska etika etika vrline (ljubavi) 1B1 Tolerantia snoljivost 1A1.1. Istinitost 1A2.1. Optimizam 1A3.1. Dobrohotnost 1A4.1. Cjelovitost 1B2 Arete estitost 1A1.2. Sofia mudrost 1A2.2. Andrea hrabrost 1A3.2. Dika pravednost 1A4.2. Sofrosine umjerenost 1B3 Fides vjera 1A1.3. Samodostatnost 1A2.3. Neogranienost 1A3.3. Ravnomjernost 1A4.3. Dinaminost 1B4 Spes Nada 1A1.4. Pouzdanost 1A2.4. Portvovnost 1A3.4. Racionalnost 1A4.4. Energeia marljivost

SINTETIKE VRLINE LJUBAV

1A1 Caritas milosre 1A2 Agape zanos 1A3 Filia bratoljublje 1A4 Eros privlanost

gospodarske se vrline sastoje od ljubavi i sintetikih vrlina sve uspjene organizacije strukturirane su na isti nain, odnosno temelje se na istoj neuspjene organizacije temelje se na strukturama koje su razliite i nekompatibilne same sa Bog daruje ljudski rod i njegov organizirani napor ili poslovanje putem sedam darova: Mudrost Jakost Razbor Savjet Znanje Pobonost strah Boji

prepoznatljivoj strukturi sobom kao to su nekompatibilne s bilo kojom drugom strukturom

svaka investicija u poslu, svako upoljavanje, svako poduzetnitvo, prodaja i nabava i sve to

se moe nazvati poslovanjem, ako izvire iz dobra, nuno je temeljeno na navedenim darovima, a 2

B. Bebek: Poslovna etika ako nije, onda u onoj mjeri u kojoj to nije ne moe biti ni korisno ni dobro. Ako u poslovanju rabimo jedan od darova inimo dobro, ako upotrebljavamo svih sedam, poslujemo i jo efikasnije i jo bolje u etikom smislu etika ljubavi zahtijeva stalnu misaonu usredotoenost na sebe samoga i svoju organizaciju te vrline ulaze u organizaciju ili u kuu ovjeka tek nakon to je ta kua oiena u svrhu odravanja pravilnog emotivnog stanja potrebno je eliminirati negativna stanja, a ono to sugerira suvremena psihologija jest da ono to jest prihvaamo mirno i pozitivno. Ako adekvatnu analizu svakog od sedam stanja

realizirati pozitivna stanja smo mi takvi kakovi jesmo ili ako je svijet takav kakav jest, pomirimo se sami sa sobom i sa svijetom. Kroz to pomirenje stvaramo pozitivan stav koji nam moe omoguiti ak i objektivan napredak u poslovanju 1.A. Ljubav ljubav je u poslovnom kontekstu vrlina koja sintetizira suprotstavljene subjektivne i sa stajalita etike kao i sa stajalita poslovne etike prepoznajemo etiri tipa ljubavi: - Caritas milosre - Agape zanos - Filia bratoljublje - Eros privlanost 1.A.1. Milosre milosre u poslovnom je kontekstu sposobnost suosjeanja s psihiki ili fiziki inferiornim subjektima, kao i spremnost da se oni vrate u prirodno stanje bez obzira na to radi li se o poslovnom partneru ili konkurentu milosre znai dati svakome, i onome s kojim se slae i onome s kojim se ne slae, ansu da ponekad treba kupiti i od onoga kojemu prihod najvie treba, ak ako je skuplji i sporiji prema tome, ne ini se moralno u svakoj prilici ponaati prema pravilima racionalne teorije, osoba koja u vlastitu napredovanju u poslu ne iskoritava zdravstvene ili emotivne probleme se uzdigne, da radim da posluje objektivne parametre poslovanja te omoguava nadilaenje razlika kroz svoju kohezivnu mo

odnosno kupovati najbolje po najnioj cijeni u najkraemu vremenu osoba protiv kojih se natjee, ve ih bodri i pomae im, napreduje dvostruko

B. Bebek: Poslovna etika s jedne strane dobiva na samopouzdanju, dok s druge strane pridonosi ciljevima cjelokupne milosre u poslu je mono oruje i orue jer zbunjuje nae poslovne prijatelje i nae poslovne biti milosrdan u poslu znai dati priliku posrnulom partneru to esto moe biti i protiv

organizacije neprijatelje vlastita interesa i interesa organizacije, a na kratak rok potpuno iracionalno - dugorono gledano, sustav napreduje u cjelini, a s njim nuno i mi Caritas milosre sastoji se od etiri elementa: - istinitost Veritas - Sofia mudrost - samodostatnost - pouzdanost 1.A.1.1. Veritas (istinitost) istinitost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom iskazujemo nae opredjeljenje za iskreno lai, prijevare i poluistine moda e osigurati kratkorone probitke, no na dui rok samo se postupanje u odnosu sa svima s kojima dolazimo u kontakt tijekom poslovanja istinitost isplati 1.A.1.2. Sofia (mudrost) mudrost je u poslovnom kontekstu sposobnost prepoznavanja stvarnog stanja poslovanja i onakvog kakvo bi trebalo biti ona je specifian nain razmiljanja i djelovanja, a koji je razliit u okviru odreenoga civilizacijskog kruga poduzetnik mora biti sposoban spoznati ono to ne moe prepoznati ni najrazvijenije raunalo, poduzetnitvo zahtijeva ne samo znanje ve i mudrost mudar poslovan ovjek zna da ne zna, te je oprezan u iskazivanju svog miljenja ili ulaenja u kao to mora biti i sposoban proitati poruku i oitati stanje koje je profesionalcu neitljivo

posao i investiciju 1.A.1.3. Samodostatnost samodostatnost u poslovnom je kontekstu sposobnost poslovnog sustava da u kritinoj situaciji moe obavljati kritine funkcije 1.A.1.4. Pouzdanost

B. Bebek: Poslovna etika pouzdanost je u poslovnom kontekstu vrlina oitovana u odlici nekoga poslovnog subjekta ili zapoinjui neki posao, moramo vjerovati u iskrenost naega novog partnera ako uope u businessu je povjerenje krucijalno, i to stoga to moe stvoriti ili razoriti tim, a poslovanje pouzdanost bilo kojeg poslovnog subjekta u obavljanju njegove poslovne djelatnosti

objekta koja u nama budi osjeaj sigurnosti ili povjerenja elimo poslovati vie ne moe preivjeti bez timskog rada omoguava sigurnost i, kroz ispunjenje potreba, zadovoljstvo njegovim poslovnim partnerima i potroaima; takoer omoguava stvaranje preduvjeta i prostora za daljnji razvoj i progresiju vlastitog poslovanja pouzdanost je vrlina koja odlikuje svaku uspjenu organizaciju na svijetu i upravo je jedan od osnovnih uzroka te uspjenosti 1.A.2. Agape (zanos) zanos je u poslovnom kontekstu vrlina putem koje u poslovanje unosimo svoj intelektualni i emocionalni potencijal znatno iznad nuno neophodne razine, potpuno se posveujui odreenom poslu osnovni uvjet za stvaranje zanosa spram posla u sebi i u drugima je demokratinost, osoba koja eli unijeti zanos u poslovanje ne smije pokazivati ni osjeati ljutnju kada se oputenost, leernost i tolerantnost dogaaju pogreke, ne smije zaustavljati silom niti sebe niti druge zanos u poslu poinje od tolerancije spram samoga sebe Agape zanos sastoji se od etiri elementa: - optimizam - andrea hrabrost - neogranienost - portvovnost 1.A.2.1. Optimizam optimizam je u poslovnom kontekstu preduvjet donoenja odluka u izvjesnim i neizvjesnim optimizam je pozitivan stav i pogled na situacije koji u poslovnom kontekstu u svakoj situacijama situaciji, bila ona izvjesna ili ne, vidi mogunost poslovnog uspjeha

B. Bebek: Poslovna etika optimizam kao konstruktivno stanje uvijek treba odravati, jer se jedino pozitivnim

miljenjem i konstruktivnim stavom moe stvoriti plodno tlo i temelj dobroga poslovanja 1.A.2.2. Andrea (hrabrost) poslovna hrabrost temelji se na mudrosti koja prepoznaje elemente rizika polje neznanja

1.A.2.3. Neogranienost neogranienost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom oitujemo svjesnost itave situacije u ne smijemo biti ogranieni ni stavovima niti situacijom. Uvijek treba imati otvoreno srce, biti svakom trenutku, ali i dokidanje granica, svjesnost o mogunosti nadilaenja situacije spreman za nove izazove i znati ih postaviti 1.A.2.4. Portvovnost portvovnost u poslovnom kontekstu oznaava borbu za ouvanje vlastite vizije vlastitom portvovnou pozitivno utjeemo na sve ostale ukljuene u sustav i tako ih

potiemo da i sami budu portvovni 1.A.3. Filia (bratoljublje) bratoljublje je u poslovnom kontekstu potovanje ili solidariziranje s drugim subjektima kako u poslovanju, tako i izvan njega, uzimajui u obzir opu dobrobit promatrajui ono to motivira nekoga da se bavi poslovanjem businessom, vidljive su etiri - neobuzdan osobni interes - prosvijetljen osobni interes - istinski etino poslovanje - zajednika dobrobit filia bratoljublje sastoji se od etiri elementa: - dobrohotnost - dika pravednost - ravnomjernost - racionalnost

razine na kojima se posao moe odvijati:

B. Bebek: Poslovna etika 1.A.3.1. Dobrohotnost dobrohotnost u poslovnom kontekstu znai vrlinu kojom se svima eli dobro. Svaki se posao pokree u dobroj namjeri, u oitovanju plemenitih vrlina kojima se omoguuje blagostanje svima 1.A.3.2. Dika (pravednost) pravednost je u poslovnom kontekstu pridravanje normativne jednakosti i podravanje naravne ispravnosti u poslovanju 1.A.3.3. Ravnomjernost ravnomjernost je u poslovnom kontekstu standardiziranje subjektivnih kriterija tako da svi na svim razinama poslovanje obavljaju po tono odreenim ujednaenim mjerilima i rasporedu 1.A.3.4. Racionalnost racionalnost je u poslovnom kontekstu vrlina na koju nas upuuje na praktini razum kako bismo u svim prilikama razlikovali nae istinsko dobro, i prikladno sredstvo da to dobro i ostvarimo 1.A.4. Eros (privlanost) eros je u poslovnom kontekstu osjetilna dopadljivost subjekata i objekata u poslovanju (vizualna, auditivna, aromatska, taktilna, okusna), kao i stremljenje k spajanju razliitih ekstrema u jedno eros privlanost sastoji se od etiri elementa: - cjelovitost - sofrosine umjerenost - dinaminost - energeia marljivost 1.A.4.1. Cjelovitost u poslovanju svaka ponuda tei za potranjom, i jedinstvo potranje i potronje odnosno poslovni ciklus izraz je cjelovitosti

1.A.4.2. Sofrosine (umjerenost) 7

B. Bebek: Poslovna etika umjerenost u poslovnom je kontekstu vrlina kojom poslovni ovjek dri svoja materjalna umjerenost se odnosi na intenzitet primjene resursa u pruanju usluge ili proizvodnji dobara

dobra i elje snagom razuma, promiljeno pod uzdom i u mjeri, u sredini

1.A.4.3. Dinaminost dinaminost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom sami sebe usmjeravamo prema izvrenju zadataka 1.A.4.4. Energeia (marljivost) marljivost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom kontroliramo ekonominost ulaganja proizvodnog faktora rada 1.B. Virtutes vrline poslovna etinost te svijest o njoj razvijaju se u grade kroz svakodnevno sveobuhvatno djelovanje, to se oituje ne samo u zadovoljavanju odreenih kriterija etinosti i morala ve i u konkretnoj uspjenosti koja proizlazi kao rezultat takve svijesti ovjek ili organizacija temeljena na vrlinama gleda na konkurenciju kao na potreban brus koji zdrava i kvalitetna konkurencija u bilo kojoj domeni djelovanja nuna je nevidljiva osovina za etiri su elementa vrlina: - tolerantia snoljivost - arete estitost odlinost - fides vjera - spes nada 1.B.1. Tolerantia (snoljivost) snoljivost ili tolerancija u poslovnom kontekstu znai priznavanje svih aspekata samoga sebe (snoljivost prema sebi) i ostalih dijelova sustava poslovnih partnera, organizacija ili drave. Snoljivost prema sebi treba proiriti na snoljivost prema svima radi omoguivanja prosperiteta zajednice. Snoljivost je temeljna vrlina zapadne kulture koja sadrava sve ostale vrline: 1.B.1.1. istinitost 1.B.1.2. optimizam 1.B.1.3. dobrohotnost 8 joj omoguava da se brusi i odrava u formi postizanje uspjeha, kvalitete i globalnog prosperiteta

B. Bebek: Poslovna etika 1.B.1.4. cjelovitost 1.B.2. Arete (estitost - odlinost) estitost u ovom kontekstu identifikacijska je vrlina poduzetnika natjecatelja koja, spajajui estit ovjek titi ast i ima ast, ali zbog estitosti se i odrie asti ako to zahtijeva pravednost etiri potkategorije estitosti: 1.B.2.1. sofia mudrost 1.B.2.2. andrea hrabrost 1.B.2.3. dika pravednost 1.B.2.4. sofrosine umjerenost 1.B.3. Fides (vjera) vjera u poslovnom je kontekstu vrlina koja omoguava odvijanje poslovanja spajajui poslovna vjera sastoji se od etiri elementa: 1.B.3.1. samodostatnost 1.B.3.2. neogranienost 1.B.3.3. ravnomjernost 1.B.3.4. dinaminost 1.B.4. Spes (nada) nada u poslovnom je kontekstu vrlina koja spaja subjektivno eljeno s objektivnim okolnostima uz pretpostavku da e do ostvarenja poslovnog pothvata doi i da e sve okolnosti koje uvjetuju obavljanje posla, a koje nisu povoljne, postati povoljne i/ili da se okolnosti koje uvjetuju posao nee pogorati do te mjere da sprijee posao ako se radi o poslu koji je bitan i poten poslovna vrlina nade sastoji se od etiri elementa: 1.B.4.1. pouzdanost 1.B.4.2. portvovnost 1.B.4.3. racionalnost 1.B.4.4. energeia marljivost subjektivno-oekivano i objektivno-nepredvidljivo ih, uravnoteuje subjektivno-provedivo s objektivno-dopustivim, a znai odlinost

B. Bebek: Poslovna etika

2. NAELA
tablica 2.1. Poduzetnika etika etika naela 2B1 Snimanje
DEDUKCIJA

INDUKCIJA

2B2 Analiza 2A1.2. Noesis projekcija 2A2.2. Supsidijarnost pozicioniranja 2A3.2. Redukcija 2A4.2. Usklaivanje

1B3 Dijagnoza 2A1.3. Identifikacija 2A2.3. Proaktivnost centriranje 2A3.3. Fokus 2A4.3. Procjena i isplata

1B4 Aplikacija 2A1.4. Koncepcija 2A2.4. Formulacija 2A3.4. Kvantifikacija 2A4.4. Primjena i promjena

2A1 Vizija 2A2 Misija 2A3 Ciljevi bratoljublje 2A4 Zadaci

2A1.1. Periagoge brisanje 2A2.1. Empatija Kadriranje 2A3.1. Skaniranje 2A4.1. Rekadriranje

naela su vrline, dio unutarnje poslovne etike, nasuprot vanjskih objektivno definiranih naela moemo definirati kao ishodita pravila etikog ponaanja, odnosno kao sheme i ovjek koji se dri naela (s obzirom na situaciju), sam sa sobom uvijek nanovo procjenjuje ako se uzdamo sami u sebe i u etiku naela, na dugi rok bit emo poslovno sve uspjeniji i etika naela doputa svakome da bude pobjednik ako se dri naela subjekti etike naela (dedukcija) jesu: vizija, misija, ciljevi i zadaci objekti (indukcija) jesu: snimanje, analiza, dijagnoza i aplikacija opa usklaenost postie se skladom subjekata (vizije, misije, ciljeva i zadataka) i objekata

zakona ili prava i normi obrasce koji predstoje kodeksima i normama postupke koji proizlaze iz naela etiki sve savreniji

2.A. Dedukcija

10

B. Bebek: Poslovna etika 2.A.1. Vizija vizija se odnosi na sposobnost slikovnog i zvunog predoivanja osobnog stanja ili stanja vizija je slika svih elemenata i elementarnih djelatnosti koji ine organizaciju u odnosu prema vizija neke organizacije moe biti jedino ono to ta organizacija daje, odnosno to, gdje, kada i naelo vizije realizira se kroz etiri naela koraka: - periagoge brisanje - noesis projekcija - izbor - koncepcija 2.A.1.1. Periagoge (brisanje ili deprogramiranje) teke okolnosti esto mijenjaju paradigme i predrasude i okvire u kojima s shvaa stvarnost, donose novi okviri u kojima ljudi vide svijet i sebe i druge u njemu, te ono to ivot trai od njih njihovo proireno gledite odraava vrijednosti koje sve potiu i nadahnjuju periagoge se provodi putem etiri koraka, a ti su brisanje: - uvjerenja logiko brisanje - stavova logiko-emotivno brisanje - miljenja racionalno brisanje - pretpostavki emotivno i habitualno brisanje u poslovanju je vrlo vano biti svjestan svega prethodno iznijetoga, s obzirom na to da o tome organizacije sadanjem i buduem stanju kako moe najvie dati

kako poslujemo ili, tonije, kako shvaamo i shvaamo li zakonitosti poslovanja, ovisi i na uspjeh, a time i opstanak da bismo uistinu bili uspjeni i djelotvorni, moramo napustiti svoje nekorisne i sputavajue samo okretanjem prema sebi ili u sebe moemo spoznati u emu grijeimo, to je pogreno i ne kae se uzalud u poslovnom svijetu kako nema nita gore od prolih uspjeha. No, mnoge se paradigme, osloboditi se starih vjerovanja i otvoriti se novim spoznajama to moramo mijenjati kompanije samozadovoljno uljuljkaju u sigurnost prijanjih uspjeha mislei da su sada nedodirljive za sva vremena, zaboravljajui pritom na nezaobilaznu injenicu ivota promjenu 11

B. Bebek: Poslovna etika

2.A.1.2. Noeza (projekcija) poniranjem u vlastiti um odnosno u dizajn uma, stvaralac poslovne organizacije moe uvidjeti ideje i vizije koje su suvisle u poduzetnivu jesu one koje su generirane u skladu s naelima i organizacijsku viziju je potrebno uskladiti s univerzalnim naelima Noezu izvodimo putem etiri vrste projekcije: - sadanje stanje - budue stanje - forward run - backward run 2.A.1.3. Identifikacija izbor vizije odnosi se na eliminaciju mnogih potencijalnih vizija, odnosno na afirmaciju jedne etiki i poslovno prihvatljive vizije 2.A.1.4. Koncepcija koncepcija je slikovni embrio, odnosno organizacijski kod na temelju kojeg dedukcijom najvea organizacija, npr. General Electric, na prvoj razini organizacije ne moe imati vie od uvijek je bolje imati manje, a ne vie ideja koje tvore koncepciju, no idealan broj ideja osnovne ideje na kojima temeljimo koncepciju odnose se na sliku, odnosno ideje o tome: 1. to sve elimo, 2. koji su sve oblici eljenog, 3. koliko je ukupno trajanje ispunjenja svega eljenog, 4. gdje sve to elimo na kojim lokacijama, 5. tko su subjekti svega eljenoga tko su klijenti, trite, tko su partneri, tko e sve sudjelovati u izvedvi i dr., 6. s kim i s im sve to elimo koji su mediji, sredstva 2.A.2. Misija 12 formuliramo misiju, biramo ciljeve i definiramo zadatke sedam ili osam temeljnih poslovnih funkcija odgovara broju elementarnih funkcija kojima emo i realizirati ukupni poslovni zadatak mogue oblike koji su i efikasni i etini logikom uma

B. Bebek: Poslovna etika vizijom predoujemo to bismo trebali biti da bismo bili uspjena i etina organizacija za

sebe, a misijom utvrujemo nain na koji to postiemo, te razlog i svrhu naeg postojanja za druge - ako vizija generira tko i to, misija generira kako i zato misija odreuje smisao ili svrhu organizacije u formuliranju misije na temelju vizije trebaju sudjelovati svi subjekti organizacije na svim naelo misije ostvarujemo putem 4 podnaela: - empatije kadriranja - supsidijarnosti pozicioniranja - proaktivnosti centriranja - formulacije 2.A.2.1. Empatija (kadriranje) komunikacija je najvanija vjetina u ivotu veina ljudi slua s namjerom da odgovori, a ne s namjerom da uje i da shvati o emu da bi naa ponuda bila prihvaena, moramo razumjeti elje i potrebe sugovornika ili

razinama

sugovornik govori poslovnog partnera su: - kolekcija - klasifikacija - konstatacija - adaptacija kolekcija se odnosi na snimanje emotivnih stanja, stavova, elja, naina rada, ukusa, te kolekcija se obavlja strukturno i iskljuivo objektivnim metodama, a one jesu: - studij slika vizualizacija - studij pisanih materijala -studij tonskih zapisa - ankete trei korak postizanja naelne i etine poslovne organiziranosti sastoji se od 4 potkoraka, a to

interesa okoline

13

B. Bebek: Poslovna etika klasifikacijom utvrujemo: - kako vidimo sebe - kako nas vide drugi - koji su nai ciljevi sa stajalita drugih - koji su nai ciljevi s naeg stajalita Covey navodi etiri postupka osobne adaptacije, koji su i koraci za postizanje te etike ideje: - empatiko gledanje - empatiko sluanje - uivljavanje - suosjeanje veina direktora danas smatra da relevantne informacije teku odozdo prema gore, a zadataka produktivniji smo kad sluamo i sagledavamo stvari iz tue perspektive. Ljudi ne znaju sluati

managera je tvoriti sponu izmeu podruma i potkrovlja kue poslovnih odnosa efikasno - uvijek se koncentriraju na ono to e rei ili odgovoriti, umjesto da svoju panju usmjere na ono to je reeno, odnosno na ono to se govori vano je sluati osjeaje i koristiti se intuicijom pri nasluivanju potreba i skrivenih osjeaja vjetina sagledavanja ivota oima neke druge osobe, odnosno sposobnost da ga vidimo samo se tako u cijelosti moemo suoiti sa stvarnou unutar glave i srca druge osobe onako kako ga vidi netko drugi, postaje u poslovnom svijetu temeljna managerska vjetina, pogotovo na razini usluivanja kupaca ili suradnje sa zaposlenima visokokvalitetnom uslugom, zasnovanom na uivljavanju u njegove potrebe i situaciju, kupac se osjea vanim i potovanim, shvaenim i kvalitetno usluenim, to rezultira njegovim zadovoljstvom i lojalnou proizvodu i kompaniji 2.A.2.2. Supsidijarnost supsidijarnost je naelo po kojemu se odluke donose i problemi rjeavaju u okviru kategorija i supsidijarnost zahtijeva pravilno: - vremensko fokusiranje - logiko fokusiranje - gransko fokusiranje - lokacijsko fokusiranje 14 na razinama gdje i nastaju

B. Bebek: Poslovna etika sutina supsidijarnosti je da organiziramo poslove i rjeavamo probleme u okviru vrste tog

posla ili problema, odnosno da ih rjeavamo u okviru granica i uloga u kojima i nastaju tablica 2.4. Aktivnosti prema hitnosti i vanosti VANO HITNO I AKTIVNOSTI krize hitni problemi projekti s vrstim rokom NEHITNO II AKTIVNOSTI prevencija gradnja odnosa prepoznavanje mogunosti planiranje, rekreacija NEVANO III AKTIVNOSTI prekidi, neki pozivi dio pote, dio izvjea dio sastanka problemi hitni zbog blizine gradnja popularnosti IV AKTIVNOSTI trivijalnost dio pote dio telefonskih poziva gubljenje vremena ugodne aktivnosti novih

postoje etiri vrste aktivnosti, i to: I. II. III. IV. - hitne i vane - nehitne i vane - hitne i nevane nehitne i nevane aktivnosti djelotvorni ljudi ne bave se kvadrantima III. i IV. jer te aktivnosti, bile hitne ili ne,

nisu vane. Jednako tako smanjuju kvadrant I. tako to vie vremena provode u kvadrantu II. bavi se stvarima koje nisu hitne, ali su vane. Bavi se svime onime to znamo da bismo trebali initi, ali rijetko inimo, jer to nije hitno. No, stvaranjem vizije, gradnjom odnosa, dugoronim

15

B. Bebek: Poslovna etika planiranjem, vjebom, prevencijom i pripremom sprjeavamo nastajanja kriznih i neodgodivih problema uspostavljanje ravnotee, discipline i kontrole rezultira rijetkim krizama djelotvorni ljudi nisu usmjereni na probleme, nego na mogunosti oni

preventivnim razmiljanjem poveavaju mogunosti, a smanjuju probleme etvrto pravilo supsidijarnosti ili lokacijska kategorija naglaava da je poslove i

probleme potrebno rjeavati na onoj lokaciji na kojoj i nastaju, odnosno na onoj koja je najvie vezana uz konkretan posao ili problem ukratko, supsidijarnost je naelo koje nas obvezuje da uvijek, kad je to mogue i kad ne postoje opravdani razlozi za suprotno, poslovne probleme rjeavamo unutar okvira etiriju odreenih kategorija: funkcijske (unutar one vrste posla u kojoj problem nastaje), logike (na razini sloenosti na kojoj problem nastaje), kronoloke (u vremenskom razdoblju u kojemu problem nastaje) i lokacijske (na lokaciji na kojoj problem i nastaje) 2.A.2.3. Proaktivnost proaktivnost je pristup poslovanju u kojemu subjekt djeluje na okolinu tako da mijenja sebe; umjesto da dopustimo da nas promjene u okolini ili postojee stanje u okolini prisilili da se prilagodimo okolini, mi preduhitrujemo okolinu; prepoznajemo na dublji interes i u skladu s tim interesom prilagoujemo se sami okolini po win-win principu proaktivnost je prva i najvanija navika visokodjelotvorne osobe u bilo kojem okruju; biti proaktivan u svakom sluaju znai vie nego preuzeti inicijativu to znai da smo kao ljudska bia odgovorni za vlastite ivote; nae je ponaanje funkcija naih odluka, a ne nae uvjetovanosti bit proaktivnosti je sposobnost podreivanja nekog impulsa nekoj vrijednosti - potrebno je imati kontrolu nad samim sobom i svojim reakcijama, pa je onda mogue kroz kontrolu sebe, kontrolirati sustav moemo birati svoje postupke, ali nemamo slobodu izbora posljedica tih postupaka; sama proaktivnost dijeli se na stanja ili korake kojima postiemo proaktivnost, a oni su: - samoreferentnost - interesna akcijska usklaenost - konzekventnost - autopoetinost posljedicama upravljaju prirodni zakoni

16

B. Bebek: Poslovna etika ako nismo sposobni silno se odricati sami sebe, stalno tedjeti, investirati, truditi se i trpjeti

bol, ako nismo spremni raunati na sreu i ako nismo spremni varati i kriti pravila, ini se da nemamo mnogo ansi za poslovni uspjeh svaka bi se organizacija, kao i svaki pojedinac, trebali bi zapitati je li ono na to troe energiju uistinu neto na to mogu djelovati vano je znati raspoznati poslove i dogaaje na koje moemo utjecati i one na koje ne - razmiljaj i brini se samo o onim poslovima koje moe sam obavljati - izvodi sve one poslove koje moe sam obavljati - ne razmiljaj o poslovima kojene moe obaviti i ne poduzimaj takve poslove - budi koncetriran stalno da bi raspoznao to te se tie i to te se ne tie prazan hod od napora do povrata organizacije odrava se disciplinom; nesavjesni suradnici i radnici u organizaciji oni koji su nuan no naalost nekolovan i nediscipliniran dio teko podnose napore i bolove koji nisu ublaeni sredstvima protiv bolova; to isto se dogaa unutar svake osobe pa i one najdiscipliniranije u okviru nekih funkcija apetita svjesnih i nesvjesnih elja u formulaciji misije vano je uoiti da ovjek i/ili organizacija ne izlistava vlastite ciljeve, misija se odnosi na svrhu ili razlog, i to s obzirom na druge naa misija mora biti iskaz neega to emo mi raditi za druge 2.A.3. CILJEVI ciljevi se izvode iz misije te moraju biti u skladu s misijom ciljevi odnosno ciljno usmjeravanje zbiva se u okviru etiri koraka: - skaniranje - redukcija - fokus - kvantifikacija

moemo utjecati ta misao moe se izraziti u okviru etiri toke:

2.A.3.1. Skaniranje skaniranje ciljeva odnosi se na generiranje i pregled liste moguih ciljeva u okviru onih etikih vrijednosti ili naelnih djelatnosti koje smo definirali u okviru misije, a u skladu s logikom i kronolokom hijerarhijom

17

B. Bebek: Poslovna etika skaniranjem generiramo mnoge ciljeve no ipak je lista ciljeva koje generiramo suena u okvire

vrijednosno, logiki i kronoloki kompatibilnih kategorija, a koje su u skladu s misijom 2.A.3.2. Redukcija redukcija oznaava suavanje liste generalnih ciljeva u skladu s pozitivnim i specifinim u poslovanju treba izbjei situaciju da iz straha kako neto to bi trebao obaviti netko drugi kako upuuje Barnhart u savjetima za uspjeno poslovanje, neija uspjenost nije uvjetovana vrijednostima osobe ili organizacije nee biti obavljeno, osobe i organizacije uzimaju za cilj obavljanje tuih posova mijenjanjem ili poboljavanjem drugih, ve mijenjanjem i poboljavanjem samoga sebe, vlastitog proizvoda, osobe i organizacije 2.A.3.3. Fokus fokusiranje oznaava redukciju ciljeva na optimalan broj odnosno na onaj broj ciljeva koje lanac je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika, tako da je maksimalan broj naih fokusiranje znai ispitivanje samog sebe koje od ciljeva idealne organizacije nemamo a mogli moemo obaviti na podjednakoj razini kvalitete a u skladu s naim resursima ciljeva onaj koji omoguava podjednaku kvalitetu ostvarivanja svakog cilja bismo ih uvrstiti, te koje od ciljeva mi imamo, koje idealna organizacija nema, a koje moemo ili i elimo uvrstiti 2.A.3.4. Kvantifikacija kvantifikacija je svoenje ciljeva u oblik koji se moe objektivno definirati, te redukcija na ciljevi trebaju biti konkretni, suvisli i jasno opisani zadan broj ciljeva, zadatak brojkama i slovima, opisane kvalitete, rokova i lokacija

2.A.4. Zadaci zadatak poslovne etike je usklaivati i realizirati izabrane ciljeve, misiju i viziju sa svim onim unutar nae organizacije to ve postoji i to ve jest kao i s onim prema emu se kreemo i to na temelju nae elje, pravilne procjene i procesa ve i jest dio sadanje realnosti zadaci se provode u okviru 4 koraka: - rekadriranje - usklaivanje - procjena i isplata 18

B. Bebek: Poslovna etika - primjena i promjena

2.A.4.1. Rekadriranje (novi optimum i minimum) rekadriranje je usklaivanje okvira slike (kadra) ili misije definirane na temelju norma koje elimo postii, s onim poslovno etikim normama koje imaju zadane parametre ili parametre koji su nam objektivno dostupni i mogui 2.A.4.2. Usklaivanje vrijednosti s ciljevima u formulacije misije osoba ili organizacija usklauje sve postojee etike vrijednosti koje prirodna tendencija svakoga ivog bia i organizacije jest da realizira svoj kompletni definiraju tu osobu ili organizaciju kao osobu potencijal i sve svoje etike vrijednosti i odrednice 2.A.4.3. Procjena i isplata cijene realizacije cilja u kontekstu poslovne etike cijena cilja nije izraena samo novcem, vremenom i ostalim resursima potrebnim za realizaciju cilja etika cijena ukljuuje gubitak svih etikih, ekolokih, moralnih i inih potencijala koji su rezultat entropije, koja slijedi ispunjenje svakog cilja 2.A.4.4. Primjena i promjena te raspodjela boli i uitka primjena s obzirom na ciljeve u poslovnom kontekstu znai poduzimanje radnji potrebnih za realizaciju ciljeva, a promjena znai promjenu procedure koju rabimo na putu prema realizaciji cilja obeanje dano klijentu obeanje je samom sebi i treba biti potivano

(Saetak) 2.B. Indukcija indukcija u kontekstu poslovne etike ini korake kojima ostvarujemo projekte. Ti koraci jesu: - snimanje - analiza - dijagnoza - aplikacija 2.B.1. Snimanje 19

B. Bebek: Poslovna etika proces prelaska iz jedne u drugu fazu vidljiv je ovdje kao prijelaz od periagoge prema

rekadriranju; snimanje u kontekstu poslovne etike vidimo kao stupnjevani prijelaz etiri koraka, od periagoge brisanja, preko empatije, kadriranja, skaniranja na rekadriranje; vidimo kako inicijalna faza na razini vizije postaje zaetak vertikalnog niza; metoda snimanja sastoji se od etiri faze: 2.B.1.1. periagoge brisanje 2.B.1.2. empatija kadriranje 2.B.1.3. skaniranje 2.B.1.4. rekadriranje 2.B.2. Analiza analiza u kontekstu poslovne etike pokazuje kretanje od noesisa projekcije, preko supsidijarnosti pozicioniranja i redukcije do usklaivanja; proces koji vidimo u ovom slijedu tee u etiri faze. Na najnioj je razini faza noesisa ili projekcije; ona je preduvjet za odvijanje ostalih faza procesa analize; svaka faza zahtijeva koncentraciju iz koje slijedi idua faza; metoda analize sastoji se od etiri koraka: 2.B.2.1. noesis - projekcija 2.B.2.2. supsidijarnost - pozicioniranje 2.B.2.3. redukcija 2.B.2.4. usklaivanje 2.B.3. Dijagnoza dijagnoza u kontekstu poslovne etike pokazuje niz od identifikacije, preko proaktivnosti 2.B.3.1. identifikacija 2.B.3.2. proaktivnost centriranje 2.B.3.3. fokus 2.B.3.4. procjena i isplata centriranja i fokusa do procjene i isplate. Metoda dijagnoze ima etiri koraka:

2.B.4. Aplikacija aplikacija u kontekstu poslovne etike pokazuje kretanje od koncepcije, preko formulacije i kvantifikacije do primjene i promjene. Metoda aplikacije sastoji se od etiri koraka: 20

B. Bebek: Poslovna etika 2.B.4.1. koncepcija 2.B.4.2. formulacija 2.B.4.3. kvantifikacija 2.B.4.1. primjena i promjena

3. PRAVA - KODEKSI

tablica 3.1. Poslovodna etika - etika prava


KODEKSI PRAVA

3B1 Neovisnost

3B2 Lojalnost 3A1.2. Privatnost 3A2.2. Jednakost u primjeni pravila 3A3.2. Stvaranje 3A4.2. Sigurnost

3B3 Profesionalnost 3A1.3. Izobrazba 3A2.3. Kretanje 3A3.3. Posjedovanje 3A4.3. Minimalni dohodak

3B4 Objektivnost 3A1.4. Izbor radnog mjesta 3A2.4. Udruivanje 3A3.4. Razmjena 3A4.4. Okolina

3A1 Samoodreenje 3A2 Sloboda 3A3 Vlasnitvo 3A4 ivot

3A1.1. Svjetonazor 3A2.1. Govor i komunikacije 3A3.1. Stjecanje 3A4.1. Obitelj

ljudska prava i zatita ljudskih prava ine sr svake formulacije poslovne etike svaka organizacija trebala bi imati formuliran etiki kodeks, kao formalni pisani oblik pravila

i standarda ponaanja kojim se definiraju moralno prihvatljiva pravila ponaanja za sve zaposlene u organizaciji, kao i za suradnike u poslovanju 3.A. Ljudska prava potivanje zakona samo po sebi nije etino, ve je etino potivati vrijednosti koje zakoni etiri osnovna, integralna prava su: 21 tite, a te vrijednosti su ljudska prava

B. Bebek: Poslovna etika - pravo na samoodreenje - pravo na slobodu - pravo na vlasnitvo - pravo na ivot 3.A.1. Samoodreenje pravo na samoodreenje ili samoopredjeljenje odnosi se na individualne i kolektivne subjekte; to pravo omoguuje pojedincima vlastiti svjetonazor i pravo na samostalno donoenje odluka, slobodan izbor radnog mjesta, obiteljima i pojedincima privatnost i svim ljudima pravo na slobodno udruivanje ponaanje managera esto odreuje ponaanje zaposlenih, odnosno ono ovisi o tome kako

manager ili manageri doivljavaju druge ljude i grupe u organizaciji, ime se utjee na interpersonalne odnose, kako odreuju to je etino ponaanje ljudi s boljim materijalnim poloajem prolaze lake kroz sustav obrazovanja nego siromaniji manageri sve vie shvaaju da je stalno obrazovanje i usavravanje zaposlenih jedan od osoba koja eli napredovati u poslu mora sebi osigurati mogunost napredovanja, to esto

najefikasnijih naina ostvarenja konkurentske prednosti ukljuuje dodatnu izobrazbu; poslovna organizacija duna je osigurati vrijeme i sredstva za takvu edukaciju, a korisnici tog prava moraju shvatiti da uz to pravo ide i obveza, tj. da nakon edukacije viom kvalitetom rada ili nekim drugim zahvatom kompenziraju eventualne materijalne gubitke koje trpi organizacija koja im omoguuje takvo dokolovanje trend da kompanije otvaraju sveuilita unutar svoje organizacije prisutan je u poslovnom poduzea su duna poznavati sklonosti i sposobnosti svojih zaposlenika kako bi ih mogli

svijetu sve vie staviti na pravo radno mjesto, pravilno ih usmjeriti i razvijati njihove sposobnosti, kako bi njihovi potencijali bili potpuno iskoriteni, a sve s ciljem postizanja boljih vlastitih i organizacijskih ciljeva karijera je koncept koji najjae povezuje i ujedinjuje individualne i organizacijske interese i potrebe 3.A.2. Sloboda

22

B. Bebek: Poslovna etika sloboda je osnovno ovjekovo pravo, ona je imperativ u njegovu ivotu; da bi ovjek mogao

teiti k ostvarenju svojih elja, zadovoljenju svojih potreba i realizaciji svojih mogunosti, mora biti slobodan biti slobodan znai htjeti i moi odrediti i odabrati ciljeve i smisao svog djelovanja, moi biti djelotvoran, moi svojim postupcima iskazati sebe, odnosno ne biti ogranien ili sputan, ne biti odvojen, ne biti prisiljen organizacije imaju pravo na komunikaciju i iznoenje svojih miljenja, stavova ili kulture, kao i na primanje, upotrebu i distribuciju informacija; to se primjenjuje i unutar organizacija, odnosno to pravo trebali bi imati i zaposleni postoje pokazatelji prema kojima ene imaju odreenih potekoa u penjanju na hijerarhijskoj budui da je proces globalizacije u poslovnom svijetu sve razvijeniji i raireniji, postoje i ljestvici organizacije kojima je udruivanje, ne samo normalno i poeljno, ve i jedini zamisliv nain djelovanja i poslovanja 3.A.3. Vlasnitvo 3.A.4. ivot da bi normalno funkcionirao i kvalitetno ivio, ovjek mora imati pravo na osnivanje obitelji neka poduzea, koja uvaavaju svoje zaposlenike i vode brigu o njihovu zadovoljstvu na

radnom mjestu, ispunjavaju i specijalne potrebe obitelji s dvostrukom karijerom fleksibilnim pristupom transferima koji ukljuuju preseljenje, tako to razmatraju potrebe oba partnera u planiranju karijere, pomau u pronalaenju posla za drugog partnera u poduzeu ili izvan njega, osiguravaju rodiljski dopust i pruaju usluge dnevne brige o djeci i dr. nema poduzea koje svoj dugoroni napredak moe ostvariti ne marei za interese zajednice u kojoj radi, i obratno, nema zajednice koja moe prosperirati bez skladne simbioze sa svojim privrednicima upravo poput sustava hranitelja i njegove obitelji poseban i dodatni izvor managerskog stresa je poslovna etika i etino ponaanje, odnosno

problemi koji esto nastaju iz proturjeja i nesuglasja izmeu osobne etike i organizacijskih i poslovnih ciljeva i zahtjeva; sve to smanjuje individualnu i organizacijsku fleksibilnost, poveava otpor promjenama, te openito smanjuje konkurentsku sposobnost poduzea

23

B. Bebek: Poslovna etika Jim Osterhaus, strunjak za stres i emocionalnu ravnoteu u Armstrong Groupu, navodi da se

etvrtina zaposlenika u SAD-u osjea nervozno i stresno, 18% zaposlenih ne koristi pune potencijale, kompanije troe u prosjeku 25% profita na zdravstvene trokove, 15% zaposlenih odaje se drogi i alkoholu, padaju moral i predanost poslu. Izostajanja u posljednjem trenutku mogu utjecati na mnoga poslovna podruja, ukljuujui uslugu kupcima, rokove i druge obveze. U vrlo konkurentnom okruenju to moe otjerati kupce organizacije nekim promjenama u radnoj kulturi i klimi mogu pridonijeti smanjivanju stresa na radnom mjestu, a te promjene ukljuuju: preoblikovanje organizacijske strukture (vea decentralizacija, autonomija, fleksibilnost), redizajniranje radnog mjesta (poboljanje radnih uvjeta), definiranje uloga (smanjivanje i eliminiranje proturjenosti u radnim zadacima), promjene stila managementa (participacija, decentralizacija odluivanja, uvaavanje i suradnja sa zaposlenima), potenciranje timskog rada, razvoj pojedinane karijere, uspostavljanje dobrih komunikacija, redefiniranje sustava kontrole i dr. biti etian uz ostalo znai omoguiti cjelovitost sebi, svim aspektima sebe i, u svijetu

ogranienih resursa, dati ansu drugima da izraze sebe (Saetak) 3.B. Kodeksi kodeksi su shematizacije poslovnog ponaanja koje suvremene poslovne organizacije rabe kao formalne smjernice poeljna poslovnog ponaanja 3.B.1. Neovisnost neovisnost se u poslovnom kontekstu oituje na vie razina. Slijedom od viih kategorija dolazimo do niih od najvie razine svjetonazora, neovisnost se oituje u specifinijim razinama prelazi u govor i komuniciranje, zatim u stjecanje, da b u sferi ivota nala svoje oitovanje u obitelji neovisnost se sastoji od etiri koraka: 3.B.1.1. svjetonazor 3.B.1.2. govor i komuniciranje 3.B.1.3. stjecanje 3.B.1.4. obitelj 3.B.2. Lojalnost 24

B. Bebek: Poslovna etika lojalnost u poslovnom kontekstu znai pridravanje vlastitih kodeksa uz potivanje tuih

prava; od najvie razine privatnosti, dolazimo do niih razina oitovanja lojalnosti jednakost u primjeni pravila, stvaranje, pa stiemo do sigurnosti na najnioj razini. Lojalnost obuhvaa etiri koraka: 3.B.2.1. privatnost 3.B.2.2. jednakost u primjeni pravila 3.B.2.3. stvaranje 3.B.2.4. sigurnost 3.B.3. Profesionalnost profesionalnost je u poslovnom kontekstu induktivni niz od izobrazbe, na najvioj razini, do minimalnog dohotka, na najnioj; u ovom nizu vidimo kretanje od izobrazbe (kao poetne faze u poslovanju, koja je zapravo uenje, studiranje, priprema za posao), preko kretanja, posjedovanja (a u tim fazama vidimo kretanje ljudi, robe i novca), i to sve generira plau, novac ili profit to je minimalni dohodak; poslovna profesionalnost sastoji se od etiri koraka: 3.B.3.1. izobrazba 3.B.3.2. kretanje 3.B.3.3. posjedovanje 3.B.3.4. minimalni dohodak 3.B.4. Objektivnost objektivnost u poslovnom kontekstu ini deduktivni niz koji kree od izbora radnog mjesta i dolazi do okoline, preko udruivanja i razmjene; u ovom nizu vidimo kako izbor radnog mjesta dolazi do okoline; poslovna objektivnost sastoji se od etiri koraka: 3.B.4.1. izbor radnog mjesta 3.B.4.2. udruivanje 3.B.4.3. razmjena 3.B.4.4. okolina

4. BONTON

25

B. Bebek: Poslovna etika

tablica 4.1. Komunikacijska etika bonton


NORME BONTON

4B1 Navike

4B2 Obiaji 4A1.2. Odjea 4A2.2. Posredno upoznavanje 4A3.2. Dopisivanje 4A4.2. Bonton izvan radnog mjesta

4B3 Konvencije 4A1.3. Prostorije 4A2.3. Poslovni ruak 4A3.3. Razgovori 4A4.3. Putovanja

4B4 Protokol 4A1.4. Sredstva 4A2.4. Konferencije (konvencije) 4A3.4. Sastanci 4A4.4. Uredski bonton

4A1 Predstavljanje 4A2 Upoznavanje 4A3 Komuniciranje 4A4 Uredsko poslovanje

4A1.1. Govor tijela 4A2.1. Osobno upoznavanje 4A3.1. Telefoniranje 2A4.1. Pokloni

u dananjem poslovnom svijetu vie nije dovoljno samo dobro poznavati svoje podruje

djelatnosti; sposobnost da se dobro slaete s drugima, da se lijepo ponaate i da se drugi lijepo osjeaju u vaem drutvu, sve je vanija; bez tih sposobnosti posao lako moe propasti; kako se nai proizvodi i usluge esto u bitnim sastavnicama ne razlikuju znatno od onih naih konkurenata, upravo e o naem ponaanju ovisiti hoe li klijenti izabrati nau kompaniju ili neku drugu; pravilno i profesionalno ponaanje kljuna je pretpostavka kvalitete postoje etiri osnovne razine poslovnog bontona: - predstavljanje - upoznavanje - komuniciranje - uredsko poslovanje

4.A. Bonton u kontekstu poslovne etike bonton je skup neformalnih pravila i tradicija koji omoguuju bolju komunikaciju i provedbu poslovnih zadataka

26

B. Bebek: Poslovna etika 4.A.1. Predstavljanje smatra se nepristojnim neprikladno se odjenuti, jer se to moe protumaiti kao nepotivanje u pristojno osobno predstavljanje iskljuuje titule, naslove ili sline opise sebe, osim onih openito gledano, sebe i svoju organizaciju predstavljamo: - stavom i govorom tijela - odjeom - organizacijskom kulturom - sredstvima, lokacijom i profilom zaposlenih 4.A.1.1. Govor tijela verbalni simboli samo su vrh komunikacijske sante; istraivai tvrde da rijei nose samo 30govor tijela, odnosno pokreti ruku, osmjesi, grimase i dr. otkrivaju esto vie nego rijei govor tijela ukljuuje: - stav - poloaj tijela - gestikulaciju - izraze lica poeljnim poslovnim tjelesnim stavom smatra se leernost, smirenost, sabranost, ako stojite dok razgovarate s nekom osobom, trebali biste: stajati uspravno, a ne pogrbljeno, jer pogrbljeni stav odaje flegmatinu osobu s biti mirnih nogu, a ne cupkati u mjestu, jer moete odati da ste nervozni, da vam se opustite ruke uz tijelo, a ne ih prekriiti, jer prekrienim rukama ili nogama odajete drati glavu i bradu uzdignuto, a ne pogrnuto, kako ne bi ispalo da ste povodljivi, ako sjedite, trebali biste: sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolici noge prekriiti kod glenjeva, a ne rairiti ili prekriiti koljena 27 manjkom samopouzdanja nekamo uri i da nemate dovoljno vremena ili strpljenja za svog sugovornika odbojnost, neprijateljstvo ili nespremnost na suradnju nesigurni i neinicijativni koncentriranost 35% socijalnog znaenja konverzacije ili interakcije sluaju da je odjea manje formalna nego to to situacija zahtijeva granskih i namjenskih

B. Bebek: Poslovna etika tablica 4.2., str. 254 kad elimo biti iskreni prema drugoj osobi, oba otvorena dlana okreemo prema njoj; smatra trljanje dlana o dlan u veini sluajeva odaje pozitivno oekivanje i dobro raspoloenje sklopljeni i isprepleteni prsti znae odbijanje vrsto dranje ruke na leima u drugoj aci, kombinirano s uspravnim poloajem tijela, ako ruka na leima pridrava zglob ili nadlakticu druge ruke, to znai nervozu ili napetost, ponekad ljudi ruke prinose licu; kad se akom prekriju usta, znai da se lae; kada se taj ako hodate, morate: hodati odluno da pokaete da stvarno nekamo idete ako se saginjete da biste podignuli neki predmet, trebate savinuti koljena

se da je znatno tee lagati s ispruenim dlanovima

karakteristino je za ljude koji su svjesni svog autoriteta ili drutvenog statusa nestrpljenje ili nesigurnost iekivanja pokret premjeta s usta na nos, znai da osoba koja to ini eli rei neto neistinito; trljanje oiju i sputanje pogleda jo jae naglaavaju laganje ako na sugovornik podboi glavu rukom, odnosno dlanom, znai da mu je dosadan na razgovor; ako je bradu podboio palcem, a kaiprst usmjerio prema gore znai da se ne slae s onim to priamo pratei i pamtei sugovornikove geste, ui se prepoznati njegove reakcije i stavove izraene govorom tijela i nakon nekog vremena to se moe bez previe napora; a usporeujui ih sa sobom, naui se kontroli vlastitih tjelesnih poruka izrazi lica najizraajniji su nain oitovanja neijeg raspoloenja efektivni ljudi, esto se smiju da bi iskazali prijateljsko raspoloenje, klimaju glavom kao

potvrdu razumijevanja i prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost; to je ono to bi svi u poslovnim susretima trebali initi, s obzirom na to da sklapanje poslova esto ovisi upravo o dojmu koji ostavljamo na svoje sugovornike i suradnike oi i pogled takoer su vrlo vani pri komunikaciji; bitno je da sugovornika gledamo u oi dok razgovaramo, jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovara ili raspravlja pri poslovnim odnosima pogled treba usmjeriti u zamiljeni trokut koji zatvaraju oi sa sredinom ela; time se stvara atmosfera ozbiljnosti i poslovni duh na obje strane; u situaciji kada 28

B. Bebek: Poslovna etika elimo kontrolirati sugovornikov pogled, kada mu neto pokazujemo ili objanjavamo, dobro je koristiti se nekim pomagalom kojim pokazujemo i istodobno rijeima opisujemo ono to se gleda; na taj nain naa se poruka bolje usvaja. Tablica 4.3. str 257 moemo rei da onaj tko savlada govor tijela ponekad o ljudima moe znati vie nego to oni

sami znaju o sebi 4.A.1.2. Odjea misao odjea ne ini ovjeka, ali ga upotpunjuje vrlo je istinita, s obzirom na to da se u projektiranje profesionalnog imida moe ponekad izgledati kao dodatni posao za koji vas dananjem drutvu ljudi esto ocjenjuju prema izgledu, odjei i kretnjama nitko ne plaa; zahtijeva vrijeme i planiranje u redovitim razmacima; nagrade za razmiljanje o imidu ine se nezamjetne dok god ne odustanete od toga i pogledate kolike bi bile kazne i posljedice; ako elite ostati kompetitivni, morate kreirati imid koji e cijeniti i vai suradnici i klijenti, imid uz koji e se svi osjeati ugodno, a to je i osnova pristojnog ponaanja 4.A.1.3. Prostorije 4.A.1.4. Sredstva 4.A.2. Upoznavanje kod predstavljanja treba uvijek predstaviti po poloaju mlau osobu osobi starijoj po vano je spomenuti da ljudi esto nisu upoznati s injenicom da se enama koje su zaposlene, poslovnom rangu, nikako obratno imaju neku titulu i sl. uvijek treba obraati s gospoo bez obzira bile udane ili ne, budui da se gospoa ne postaje samo udajom, ve i dobivanjem diplome ili odreenim brojem godina tablica 4.4. DA i NE za stolom DA NE - rei hvala i molim kad vam se doda - raspravljati o poslu prije nego se narui hrana hrana - progutati prije nego to progovorite - govoriti punim ustima - mahati priborom

- staviti hranu u usta kad ste ju stavili na - stavljati laktove na stol 29

B. Bebek: Poslovna etika pribor - torbe odloiti u krilo ili na pod - jesti prije nego to je svima poslueno jelo

prije naruivanja jela nije preporuljivo razgovarati o poslu, ve se preporuuje razgovor o

nekim opim temama i upoznavanje suradnika; u tom vremenu trebali biste se potruditi stvoriti bliskije odnose s gostima ili domainom u suvremenom poslovnom bontonu pri poslovnom ruku loe je sve ono to odvraa panju od realizacije posla i/ili nekoga vrijea ili izaziva nelagodu tablica 4.5., str. 276 4.A.3. Komunikacije cijeli suvremeni svijet temelji se na naelima dobrog i djelotvornog komuniciranja najee o kvalitetnoj komunikaciji u nekoj organizaciji, kao i organizacije sa svojom

okolinom, ovisi uspjenost ili djelotvornost svih dijelova, odnosno organizacijskih funkcija, te uspjenost same organizacije budite uvijek paljiv i obziran slua i tretirajte telefonske pozive tako kao to biste eljeli da drugi tretiraju vas kad pokuavate dobiti eljenu informaciju ili ostvarujete neki drugi cilj telefonske komunikacije Teko je rei s kojim ljudima je najtee: s budalama koje nikad ne govore, ili s mudrima koji nikad ne sluaju Uffe Ellemann-Jensen usmeni oblik priopavanja najjednostavniji je i najstariji oblik komuniciranja u

svakodnevnom, pa i u poslovnom ivotu; osoba nastoji u razgovoru na najbolji, najuvjerljiviji i najjasniji nain izloiti svoje misli, vienje situacije ili problema, a s ciljem obavjetavanja, postizanja sporazuma, odobravanja ili nekoga drugog poslovnog cilja; o umijeu voenja poslovnih razgovora ovisi i krajnji ishod posla, to onda ima i posljedice, pozitivne ili negativne, na ukupno poslovanje i daljnji razvoj poduzea postoje neke pretpostavke koje pomau u pravilnoj komunikaciji, a ije se prihvaanje i

primjenjivanje preporuuje: 30

B. Bebek: Poslovna etika pametan ovjek nee uvijek utjeti, ve mora govoriti, ali na pravom mjestu, u pravo vrijeme prvo treba promisliti to se eli izgovoriti kako ne bi bilo neumjesno, isprazno, prijekorno ili sl., ve mora biti povezano s prije reenim stvarima treba znati procijeniti kada se smije upasti i prekinuti tue govorenje, nije lijepo nekome upadati u rije i govoriti u isto vrijeme sa sugovornikom, jer nitko nee uti to govori onaj drugi treba biti koncentriran na ono to sugovornik pria, a ne samo na ono to se eli rei treba procijeniti koliko e se govoriti, ne treba drati monologe u razgovoru, niti objanjavati predetaljno treba obraati panju na nain na koji se govori, preporuuje se da glas, lice i kretnje budu ljupki, a visina i ton glasa umjereni prilikom ulaska u drutvo ili pristupanja razgovoru pristojno je pozdraviti prvi, bez obzira na godine ili status za poetak razgovora preporuuje se upotreba nekih uvodnih reenica ili pitanja koja su uvijek prigodna ponekad je teko odrediti u kojem trenutku je razgovor zavren, pa je preporuljivo najaviti svoje istupanje iz razgovora npr. rijeima: Vrijeme je da se vratim poslu ili Ispriajte me za sada ili sl. ako se koristi humor, potrebno je paziti da se njime nikoga ne uvrijedi nije dobro uvijek nametati svoje ja u razgovoru ne treba koristiti potapalice ili argon ne dopustite da vas uvedu u nedoline razgovore o drugim suradnicima interakcija s drugim rukovoditeljima je najbolji nain razrade ideja; to nas

vraa na vanost timskog rada i umijee suradnje s ljudima

Deset koraka za uspjeno voenje sastanka: - poeti na vrijeme - odreivanje teme (ciljeva) sastanka - pratiti dnevni red - kontrolirati vrijeme - potaknuti diskusiju 31

B. Bebek: Poslovna etika - kontrolirati problematine sudionike - rijeiti konflikte - poticati pitanja - pojasniti akcije - saetak 4.A.4. Uredsko poslovanje prije negoli krenete u kupnju darova za vae inozemne poslovne partnere, iznimno je vano da shvatite obiaje, tradiciju i kulturu osobe za koju kupujete, kako dar ne bi postao nenamjeravana uvreda dar uvijek zamotajte prije predaje. Nezamotani dar pokazuje nemar i nebrigu, te potkopava njegovu vrijednost tablica 4.6. Kako biste se trebali ponaati prilikom neslubenih susreta DA NE - priajte o svemu to bi se moglo pozitivno - ne priajte sve o sebi, poeljno je biti pomalo reflektrirati na vas profesionalno ili privatno misteriozan (neke vae posebne vjetine i sposobnosti) - ograniite diskusije o vaim ljubavnim - ne govorite nita to bi se moglo negativno doivljajima (ne pomau ako elite ostaviti reflektirati na vas osobno ili profesionalno sliku pouzdanog profesionalca) - obraajte panju na reakcije ljudi na vae - ne kritizirajte druge zbog njihovih aktivnosti prie o drutvenom ivotu u slobodno vrijeme (suditi je ljudski, ali priati o tome moe biti nepristojno i opasno za va ugled) uredski bonton je utvreni nain individualnog ponaanja zaposlenih u uredu, s ciljem

unapreenja pozitivne interakcije izmeu samih zaposlenih, te izmeu zaposlenih i klijenata, partnera, potroaa i drugih potrebno je uvijek imati na umu da su za posao vane tri stvari: profesionalnost, znanje i osnovna pravila u uredu: - promatrajte ljude s kojima radite i budite svjesni njihovih mogunosti - uvijek obavite ono to se od vas oekuje; iako se moda radi u oputenoj atmosferi (traperice i klizno radno vrijeme), krajnji cilj ipak je produktivnost 32 kulturno ponaanje, jer o tome ovise i rezultati rada cijele skupine

B. Bebek: Poslovna etika - za posao se odijevate primjereno - nauite imena ljudi s kojima radite - ne drite noge na stolu - ne vaite gumu za vakanje, pogotovo dok telefonirate str. 298 tablica 4.7. str. 299 4.B. Norme norme su obiaji i tradicije kojima se vodimo u meusobnim odnosima u svakodnevnom ivotu i komunikaciji naravno, u ovom kontekstu to se tie poslovne komunikacije; norme se sastoje od navika, obiaja, konvencija i protokola. 4.B.1. Navike navike se sastoje od etiri korak odreenog slijeda: govor tijela, osobno upoznavanje, telefoniranje i darovi; komunikacija se prenosi od samoga sebe preko kontakata, na redovito komuniciranje unutar jedne skupine; navike se dakle sastoje od ovih koraka: 4.B.1.1. govor tijela 4.B.1.2. osobno upoznavanje 4.B.1.3. telefoniranje 4.B.1.4. darovi

4.B.2. Obiaji obiaji se sastoje od ovih elemenata redom: odjea, posredno upoznavanje, dopisivanje, bonton izvan radnog mjesta; to su kategorije kojima upravljaju zadani obrasci izvan osobnih aktivnosti, volje ili elja pojedinca; to su situacije u kojima postoje drutveno oformljeni obrasci koji vode drutveno ponaanje radi lake i kvalitetnije komunikacije; obiaji se sastoje od ovih koraka: 4.B.2.1. odjea 4.B.2.2. posredno upoznavanje 4.B.2.3. dopisivanje 33

B. Bebek: Poslovna etika 4.B.2.4. bonton izvan radnog mjesta 4.B.3. Konvencije konvencije obuhvaaju ove kategorije: prostorije, poslovni ruak, razgovori i putovanja; konvencije su kategorije u kojima komuniciraju skupine, a ne vie pojedinci, kao u navikama i obiajima; konvencije se sastoje od ovih koraka: 4.B.3.1. prostorije 4.B.3.2. poslovni ruak 4.B.3.3. razgovori 4.B.3.4. putovanja 4.B.4. Protokol protokol obuhvaa formalno zadano komuniciranje, a sastoji se od sredstava, konferencija ili konvencija, sastanaka i uredskog bontona, koji tim slijedom pokazuju redoslijed prioriteta organiziranja formalnog skupnog komuniciranja; protokol se sastoji od ovih koraka: 4.B.4.1. sredstva 4.B.4.2. konferencije (konvencije) 4.B.4.3. sastanci 4.B.4.4. uredski bonton vanost meusobnog komuniciranja dolazi do posebnog izraaja u svijetu poslovanja; razlike u mentalitetu, kulturi ili obiajima treba potovati; poslovni bonton jest komunikacija viega ranga, jer sudionik poslovne komunikacije mora uvijek biti svjestan svih okolnosti da bi mogao prikladno reagirati

34