You are on page 1of 63

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 1. 9. 2012.

Godina LXVIII Broj 23.605

Reagirao i premijer i novinari

PROVJERAVAJTE, ALI SVE REDOM


3. strana

Tiho obilje`ena 20. godi{njica Prvog korpusa Armije BiH

Zlatko Berbi}, nezavisni kandidat

IMAM SNAGE DA NAPRAVIM BOLJU TUZLU

4-5. strana

Po~ast herojima odalo desetak saboraca


6. strana

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

DANAS PRILOG

PO@ARI se ne smiruju

SVI SE NADAJU KI[I


7. strana

U @I@I
Predat zahtjev na protokol Skup{tine

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Upravni odbor UIOBiH

Poravnanje dugova me|u entitetima


^lanovi UO Uprave za indirektno oporezivanje BiH postigli su, nakon tri godine, dogovor o privremenom poravnanju dugova izme|u entiteta za 2010. i 2011. te za prvu polovinu ove godine
Ministar finansija BiH i predsjednik UO UIO Nikola [piri} u obra}anju novinarima nakon sjednice UO UIO odr`ane ju~er u Banjoj Luci objasnio je da za 2010. Federacija BiH treba da RS-u poravna iznos od 29 miliona i 626 hiljada KM; dug Federacije prema RS-u za 2011. iznosi 6 miliona i 145 hiljada KM, dok RS prema FBiH treba izvr{iti privremeno poravnanje za prvu polovinu 2012. u iznosu od 22 miliona i 848 hiljada KM. Kada se sve prebije, Federacija BiH RS-u treba da plati 12 miliona i 923 hiljade KM. Pla}anje }e se vr{iti od prvog narednog ponedjeljka svakoga dana do kraja ove godine , kazao je [piri}.

^lanovi Vlade pokazali maksimum nekompetentnosti i neznanja

Potpisi za smjenu Vlade KS-a


Fikretu Musi}u i Vladi SDP-SBB 13 poslanika zamjerilo grubo kr{enje zakona u poku{aju da se ospori izbor rektora i atake na policiju
Na protokol Skup{tine Kantona Sarajevo, predsjedavaju}oj ovog tijela ju~er popodne je predat zahtjev za glasanje o nepovjerenju Vladi KS-a, saznaje Oslobo|enje. Zahtjev je potpisalo 13 zastupnika Skup{tine KS-a. U obrazlo`enju zahtjeva, zastupnici su naveli da je aktuelna Vlada (sastavljena od kadrova SDP-a i SBB-a) pokazala maksimum nekompetentnosti i neznanja te izazvala pravni i administrativni haos u svim segmentima `ivota u Kantonu Sarajevo. preispitivanje povjerenja Vladi sa Fikretom Musi}em na ~elu.

Nikola [piri}: Ne}emo kriti poreske du`nike

Ignorisanje sindikata
Poku{aj stavljanja policije KS-a pod politi~ku kontrolu te ukidanje operativne samostalnosti policajaca na terenu na na~in da izmjenama zakona politi~ke partije, odnosno ministri koje one postavljaju direktno biraju prve ljude policije Kantona Sarajevo te na taj na~in direktno kontroli{u njihov rad; Ignorisanje stavova sindikata u sferi dono{enja izmjena i dopuna Zakona o platama u organima vlasti KS-a; Potpuna anarhija u sferi gradskog saobra}aja, dono{enje odluka {tetnih po firme ~iji je osniva~ Skup{tina Kantona Sarajevo te predlaganje zakona o javnom prevozu putnika suprotno Ustavu i nadle`nostima KS-a; Najave poskupljenja komunalnih usluga kao poku{aj da se iz d`epa gra|ana KS-a rije{e problemi u ovoj oblasti; Poku{aj dono{enja izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju koji onemogu}ava napredovanje mladim kadrovima na UNSA, koji, tako|er, diskriminira teolo{ke fakultete te zaustavlja proces integracije Univerziteta u Sarajevu kao obavezan i zakonom propisan processtavke su obrazlo, `enja upu}enog predsjedavaju}oj Skup{tine KS-a Mirjani Mali}. Uz ove, problemi su prisutni i u tome {to nemamo javnih radova, u taksi-prevozu, ote`anom funkcionisanju ustanova koje se bave socijalnom za{titom, imenovanjima i smjenama suprotnim zakonima, pa se na septembarskoj sjednici o~ekuje izglasavanje nepovjerenja J. MILANOVI] Vladi KS-a.

Sporovi o kamatama
RS se obavezao da povu~e tu`bu protiv Federacije BiH za glavnicu duga, dok stranama u sporu, pojasnio je [piri}, ostaje pravo da u sudskom sporu tra`e na pla tu ka ma ta. Upra vni odbor utvrdio je da prihodi od indirektnih poreza rastu i uvjereni su da }e do kraja godine BiH bilje`iti i dalje rast. Direktor UIO Miroslav D`akula saop{tio je da je na dan 30. avgust ove godine evidentiran rast prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 0,47 posto u odnosu na 2011. Sve zavisi od dana{njeg dana, ali imamo blagi rast od oko 1 posto u odnosu na razdoblje 2011. i bi}e ve}i u odnosu na period 2010. za gotovo 290 miliona KM. Kada govorimo o prilivu sredstava u odnosu na 30. jun ove godine, bilje`ili smo pad prihoda ,

izjavio je D`akula. Zaklju~io je da su za rast prihoda neophodni rast krajnje potro{nje i rast BDPa, ~iji pad je u vremenu krize evidentan. [piri} je dodao da se u ovakvoj ekonomskoj situaciji ne mo`e o~ekivati drasti~an rast prihoda te podvukao da se politi~ari, kada nema sna`nijeg ekonomskog rasta, okre}u prema UIO. Vlade moraju da u~ine sve da dinamiziraju privredni rast kazao je , [piri}.

Kr{enje Ustava
Niz odluka i prijedloga akata koji nisu u skladu sa okvirnim zakonima u BiH niti u skladu sa Ustavom i drugim pravnim propisima, ukazuju na potrebu da se ozbiljno analizira rad aktuelne Vlade Kantona Sarajevo, te da kantonalna Skup{tina u Poslovnikom predvi|enim rokovima glasa o nepovjerenju Vladi KS-a naveli su zastupnici Skup, {tine KS-a. Predstavnici opozicije u Kantonu Sarajevo su u obrazlo`enju naveli i konkretne primjere svojih konstatacija, me|u kojima je prvi sazivanje i odr`avanje hitne sjednice Skup{tine Kantona Sarajevo mimo odredaba Poslovnika ovog tijela, na kojoj je razrije{eno {est ministara SDA u Vladi KS-a te imenovano novih {est na te funkcije. Grubo kr{enje zakona u slu~aju izbora rektora UNSA te poku{aj da se legalna odluka Senata i Upravnog odbora Univerziteta poni{ti, te da Vlada Kantona Sarajevo izabere rektora koji je politi~ki podobandru, gi je razlog obrazlo`enja zahtjeva za

Br~ko distrikt
Kada je u pitanju bruto dru{tveni proizvod BiH za ovu godinu, [piri} je ocijenio da bi, s obzirom na globalnu ekonomsku krizu, bio zadovoljan da imamo rast od 0,5 posto. Ja mislim da }e i biti izme|u 0 i 0,5 posto za 2012 za, klju~io je. Na sjednici je razgovarano i o novim koeficijentima raspodje-

le indirektnih prihoda, te se dogovorilo da se na sastanku s predstavnicima OHR-a razmotri pitanje koeficijenta koji pripada Br~ko distriktu, a odredio ga je visoki predstavnik. Taj prihod je 3,5 posto i ne smije padati ispod 120 miliona KM. Situacija se promijenila u korist Br~ko distrikta i mi `elimo da izvr{imo nivelaciju pojasnio je [piri}, , koji je najavio da }e na sljede}oj sjednici biti izmijenjen Zakon o UIO i tako otvorena mogu}nost da javnosti budu dostupni podaci o du`nicima. Utvr|en je i novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta UIO: u ovoj godini ne}e biti primanja, a ukupan broj zaposlenih je 2.690. Federalni ministar finansija Ante Krajina rekao je da bud`etu Federacije ne}e biti problem isplatiti 12,9 miliona KM za poravnanje.
G. KATANA

Novi saziv Nezavisnog policijskog odbora


Kako je i najavio za na{ list, {ef Kluba SDA u kantonalnoj Skup{tini Elmedin Konakovi} sazvao je za 6. septembar sjednicu Komisije za izbor i imenovanja ovog tijela. Iako je predsjednica ove komisije Mirjana Mali} (SDP), ona nije `eljela sazvati sjednicu kako bi se zavr{io izbor ~lanova novog saziva Nezavisnog policijskog odbora zadu`enog za kontrolu rada policijskog komesara. Umjesto nje, to je uradio Konakovi}, ~ime bi mogla biti stavljena ta~ka na poku{aje SDPa da funkciju Nezavisnog odbora preuzme Vlada KS-a.

V I J E S T I

TU@ILA[TVO SE PREDOMISLILO

Postupak protiv Radon~i}a za govor mr`nje


Ured glavnog kantonalnog tu`ioca Kantona Sarajevo prihvatio je kao osnovanu pritu`bu Udru`enja BH novinari na postupanje tu`ioca Cvjetka Ostoi}a, koji je po krivi~nom predmetu KT 002567511 protiv Fahrudina Radon~i}a 28. juna obavijestio Udru`enje novinara da ne}e poduzimati istra`ne radnje. Udru`enje BH novinari obratilo se glavnoj kantonalnoj tu`iteljici Nives Kanev~ev, te glavnom federalnom tu`iocu Zdravku Kne`evi}u, kao i Uredu disciplinskog tu`ioca ukazuju}i da je na ovaj na~in tu`ilac Ostoi} prekr{io Zakon o krivi~nom postupku FBiH. Postupaju}i po va{oj pritu`bi, a nakon uvida u kompletan spis, ured tu`ioca istu je prihvatio kao osnovanu, a iz sljede}ih razloga: naime, ured tu`itelja nalazi da je odluka postupaju}eg tu`ioca preuranjena u smislu da je isti trebao prije dono{enja ove odluke pribaviti videozapis ili prijepis izjave prijavljenog Fahrudina Radon~i}a, pa tek nakon uvida u tu izjavu donijeti kona~nu tu`ila~ku odluku, odnosno ocijeniti da li se u radnjama prijavljenog sti~u elementi bi}a krivi~nog dje-

la izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mr`nje, razdora ili netrpeljivosti iz ~l. 163. KZ-a FBiH, navodi u odgovoru Mirsad [ehovi}, zamjenik glavnog kantonalnog tu`ioca. Podsje}amo, Udru`enje BH novinari se 2. februara 2010. obratilo Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine ocjenjuju}i da pozivanje na nacionalnu pripadnost Du{ke Juri{i} i njeno antiislamsko djelovanje u kontekstu iska zivanja nezadovoljstva njenim uredni~kim odlukama i na~inom obavljanja novinarskih zadataka predstavlja {irenje mr`nje na nacionalnoj osnovi. Tu`ila{tvo BiH je prije vi{e od godinu predmet proslijedilo Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo S. R. na postupanje.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

U @I@I

Reagirao i premijer i novinari

PROVJERAVAJTE, ALI SVE REDOM


Pojedini vlasnici medijskih ku}a koriste svoje medije kao oru`je pritiska na institucije, tvrdi premijerl Nik{i} Za{to nije odabran i Dnevni avaz, pita Borka Rudi}l
Ako je zaista rije~ o inspekcijskoj i finansijskoj kontroli samo odabranih medija, me|u kojima su Oslobo|enje, Dani, Slobodna Bosna i TV1, a ne jednak tretman svih medija, mi }emo smatrati da je to vrsta i politi~kog i institucionalnog pritiska na medijske slobode i uredni~ku neovisnost, kazala je predsjednica Udru`enja BH novinari Borka Rudi} povodom pisanja Slobodne Bosne o naredbi premijera Federacije BiH Nermina Nik{i}a da se tu`ila{tvo i finansijsko-porezna inspekcija upute na adrese medija koji su nepodobni za SDP . je i novinare, ve}, naprotiv, poku{ao je da pobolj{a polo`aj novinara kao radnika, jer je ova profesija danas u BiH jedna od najlo{ije pla}enih, a radni~ka prava novinara kontinuirano se kr{e.

Potrebni dokazi
Osvrnuo se i na to da pojedini vlasnici medijskih ku}a koriste svoje medije kao oru`je pritiska na institucije koje bi trebale osigurati po{tivanje tih prava, ~ime se najvi{e poni`avaju upravo novinari koji u tim ku}ama rade. Iz Udru`enja BH novinari napominju da imaju pritu`be na TV1 zbog na~ina na koji su davali otkaze uposlenicima pro{le godine, ali za navode premijera Nik{i}a isti~u da je potrebno uz njih prilo`iti i dokaze. - Premijer treba pokazati taj dopis. U ovom konkretnom slu~aju, ako Nik{i} tvrdi da je dobio taj dopis, neka ga onda publikuje i u~ini ga javnim kako bismo razrije{ili sve dileme u vezi sa novinarskim napisima. Ako jeste postupio u skladu sa zahtjevom uposlenika TV1, za nas je to potpuno legitimno, ali mi `elimo da javno vidimo dokaze tog pisma, istakla je Bori}, naglasiv{i da BH novinari i linija za pomo} novinarima svaki put reaguju na osnovu konkretnih dokaza. Prema rije~ima predsjednice Helsin{kog komiteta Vere Jovanovi}, novinari moraju biti nezavisni i ne smije biti nikakvih pritisaka na medijske slobode, pod uslovom da objektivno izvje{tavaju. - Nema razloga da sumnjam u zle namjere novinara, pogotovo onih koji se bave istra`iva~kim novinarstvom. Ne bi smjelo biti nikakvih pritisaka na medije. Kontrole finansijskog poslovanja ne smiju zaobilaziti medije, ali ru`no je da to budu samo dirigovane kontrole koje se moraju smatrati pritiskom na medije. Istupi premijera Nik{i}a svakako jesu pritisci na odabrane medije, kazala je Jovanovi}, napomenuv{i da ukoliko zaista do|e do kontrole samo navedenih medija, dokazat }e se da ni inspekcija nije nezavisna, ve} pod politi~kom kontrolom vladaju}ih struktura.
L. RIZVANOVI]

Za{to ne sve medije!?


- Ako su ta ~etiri medija odabrana, na osnovu ~ega su odabrana? Za{to nije odabran i Dnevni avaz, javni servisi, bilo koji drugi privatni medij, ve} samo oni mediji u kojima se kriti~ki pi{e o postupcima sada{nje Vlade. To je za nas indikativno i mi }emo tra`iti konkretne dokaze utemeljenosti inspekcijskih intervencija i u TV1, a ako se dese i u ova ostala tri medija, istakla je Rudi} jer, dodaje, nije sporno da se vr{i inspekcijski nadzor, ali on mora biti pravno utemeljen, jednak prema svim medijima bez izuzetka i mora se provoditi na na~in da se ti postupci ne mogu dovesti u vezu sa politi~kim pritiscima na pravo na slobodu izra`avanja. Predsjednica BH novinara smatra da svi mediji, kao i ostala pravna lica, moraju pla}ati poreze i doprinose i raditi u skladu sa va`e}im zakonima. Me|utim, ponavlja da je svaka kontrola finansijskog poslovanja sasvim uredu ako ona obuhvata sve medije i ako }e svi mediji imati jednak tretman. - U Federaciji BiH ima oko 120 medija i indikativno je da se pominju samo ova ~etiri i mi }emo pisati kako premijeru, tako i nadle`nim inspekcijama i tra`iti konkretne dokaze u vezi s pomenutim medijima, kazala je predsjednica Udru`enja BH novinari Borka Rudi} napomenuv{i da su oni u vi{e navrata tra`ili intervencije i inspekcije u medijskim ku}ama, ali nikada s namjerom da ugroze politi~ku neovisnost ili slobodu izra`avanja u konkretnim medijima.

Nik{i}: Montirana afera

Rudi}: Pravo na slobodu izra`avanja

TV1: Ne bojimo se kontrola i ucjenjiva~kih napada


Povodom saop}enja premijera Nermina Nik{i}a, direktor programa TV1 Sanjin Be}iragi} isti~e da se radi o la`ima i podmetanjima. - Zato }emo premijeru poslati pismo potpisano od svih zaposlenih jer njegova izjava podsje}a na onu staru pri~u koja zavr{ava porukom: Nemoj me samo ti braniti. Sramno je da pritiske na ure|iva~ku politiku TV1 premijer Nik{i} brani tezom da {titi prava novinara. Kojih novinara? Mo`da onih koji su zbog neprofesionalizma i neznanja napustili TV1, pa sada iz ogor~enosti kukuma~u premijeru, jer nisu mogli provoditi njegove upute i zadatke, ka`e Be}iragi} i dodaje: - TV1 ima odli~ne uslove za rad, redovne pla}e, zadovoljan tim i borimo se kao i ostali na marketin{kom tr`i{tu u BiH. Premijer treba da se bori za prava na stotine hiljada nezaposlenih, prava gladnih penzionera, prevarenih radnika, izvaranih {tedi{a... Sve inspekcije su pro{le i prolaze redovno kroz na{u ku}u, izmirujemo svoje obaveze prema dr`avi i ne bojimo se nikakvih kontrola, kao ni ovih providnih manipulatorskih i ucjenjiva~kih napada na TV1 u poku{aju da se utje~e na ure|iva~ku politiku i u{utka medij koji je me|u rijetkima koji argumentirano kritiziraju vlast u ovoj dr`avi, a u ~ijem vrhu sjedi upravo premijer Nik{i}. A o pisanju Slobodne Bosne o, kako ih je nazvao, tobo`njim namjerama da ugasi nepodobne medije i stavi ih pod kontrolu , oglasio se saop}enjem i premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} u kojem je demantirao sve navode. - Jedina istina u ovoj, ko zna kojoj po redu amaterski montiranoj aferi, jeste da je Vladi Federacije BiH dio radnika TV1 uputio dopis u kojem tvrde da im poslodavac nikako ne upla}uje doprinose, da plate dobijaju u kovertama, i to nekad u eurima, nekad u dolarima, a nekad u konvertibilnim markama. Taj sam dopis proslijedio nadle`nim institucijama kako bi izvr{ile provjere, kao {to sam to uradio u desetinama drugih sli~nih slu~ajeva i desetinama drugih preduze}a, ispunjavaju}i, na taj na~in, svoje ustavne i zakonske obaveze i du`nosti, objasnio je u saop}enju Nik{i} dodav{i da nije imao namjeru da napada medi-

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BiH

PROTEST GI GLASA]U ZA SREBRENICU

Avaz nastavlja da dezinformi{e


Povodom teksta u Dnevnom avazu, a koji su prenijeli i pojedini internet-por tali, pod nazivom Plan Sadika Ahmetovi}a odba~en kao nepotpun, zbog ta~nog informisanja javnosti, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine upu}uje demanti i najo{trije osu|uje poku{aj ru{enja ovog va`nog projekta. U navedenom tekstu se ka`e da Vije}e ministara BiH na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu nije prihvatilo dokument o pripremnim aktivnostima na realizaciji Projekta suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizma koji mo`e voditi ka terorizmu (VERLT). U prilogu vam dostavljamo zaklju~ke Vije}a ministra BiH objavljene i na web stranici ove institucije, koji na najbolji na~in i u potpunosti demantuju tekst u navedenom listu. Tako|er, Ministarstvo sigurnosti BiH je odmah nakon sjednice uputilo saop{tenje za javnost sa informacijom o po~etku realizacije projekta suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizma, a koje su prenijeli skoro svi mediji u BiH, i kojima ovom prilikom zahvaljujemo na profesionalnosti i objektivnosti. Dnevni avaz je, iz samo njima znanih razloga, objavio dezinforma-

CIK dao strancima pravo glasa


Gra|anska inicijativa Glasa}u za Srebrenicu uputila je ju~er javni zahtjev svim ~lanovima Centralne izborne komisije BiH da u {to kra}em roku a`uriraju centralni bira~ki spisak za podru~je Srebrenice i u skladu sa zakonom definiranim obavezama omogu}e fer i pravedne izbore. Centralna izborna komisija BiH, sa Brankom Petri}em na ~elu, dovela je ju~era{njim zaklju~ivanjem centralnog bira~kog spiska, a da nije poduzela sve zakonom predvi|ene mjere da 1.721 osoba sa nezakonito ste~enim dr`avljanstvom BiH bude uklonjena sa spiska, u pitanje legalnost izbora u op}ini u kojoj je prije sedamnaest godina po~injen genocid. U saop}enju nagla{avaju da je CIK, sa Brankom Petri}em na ~elu, poku{avao od po~etka kampanje Glasa}u za Srebrenicu svojim odlukama da ograni~i Ustavom i zakonima BiH garantovanu slobodu kretanja i izbora prebivali{ta gra|ana BiH nesrpske nacionalnosti i samim tim poku{ao sprije~iti povratak nesrpskog stanovni{tva i provedbu aneksa 10. Dejtonskog mirovnog

ciju, ~ime je jo{ jednom na veoma grub na~in poku{ao da dezinformi{e javnost u Bosni i Hercegovini, sa o~itim ciljem da se onemogu}i realizacija projekta koji je od izuzetnog zna~aja za sigurnost kako BiH, tako i svih njenih gra|ana, saop}eno je ju~er iz Ministarstva sigurnosti BiH.

spora zuma na podru~ju Srebrenice, ali i cijele isto~ne Bosne. CIKBiH zaklju~io je centralni bira~ki spisak prije uklanjanja ove 1.721 osobe sa spiska i samim tim jo{ jednom omogu}io ilegalnim dr`avljanima BiH, koji su predmet istrage SIPA i Tu`ila{tva BiH, pravo glasa u na{oj dr`avi. CIK, koji se u prethodnom periodu poka zao kao dru{tvo jednog lica, odnosno dr`avno tijelo pod potpunom kontrolom SNSD-a i Branka Petri}a, zanemario je svoju zakonsku obavezu i potpuno pristrasno i neodgovorno svrstao se na stranu onih par tija koje otvoreno pori~u genocid, navodi se u saop}enju.

INTERVJU

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Brinem se jer ne znam da li }e vlade u regionu nastaviti da podr`avaju proces pronala`enja nestalih

Zlatko Berbi}, nezavisni kandidat

Kathryne Bomberger,
generalna direktorica Me|unarodne komisije za nestale osobe

U ovom trenutku, bez ikakve mistifikacije, biti na~elnik je pravi rudarski posao sa radnim vremenom od 18 sati dnevno. Ali cilj nam je da Tuzlu vratimo me|u ~etiri najugodnija i po kvaliteti `ivota najpristupa~nija grada u BiH, odakle ljudi ne}e odlaziti, nego dolaziti, ka`e Berbi}

IMAM SN

DOBAR LO[

ZAO

DENIS ZVIZDI]
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Denis Zvizdi} u intervjuu za Oslobo|enje ocijenio je presudu Ustavnog suda FBiH, kojom je utvr|eno da je 16. redovna sjednica odr`ana u suprotnosti sa Poslovnikom Predstavni~kog doma, pobjedom pravne dr`ave. Na`alost, nova parlamentarna ve}ina je svojim neustavnim djelovanjem blokirala rad federalnih institucija u protekla dva mjeseca.

DAMIR MA[I]
Federalni ministar obrazovanja i predsjedavaju}i Koordinacije ministara obrazovanja u FBiH Damir Ma{i} predstavio je preporuke za eliminisanje segregiraju}ih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH. Ovim je u~injen jo{ jedan va`an korak ka ukidanju dvije {kole pod jednim krovom.

SARAJEVSKA PIVARA
Sa tri zlatne medalje okitila se Sarajevska pivara na Me|unarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije u Grada~cu - Sajam {ljive. Ocjenu uzoraka vr{io je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet iz Sarajeva, a ukupno je proizvo|a~ima dodijeljeno 14 zlatnih i osam srebrenih medalja.

Trenutna vlast je pakiranje bez sadr`aja i svodi se na p

PALE
Himna BiH i futsal selekcija na{e zemlje izvi`dani su ove sedmice na Palama, gdje je igrana prijateljska utakmica protiv Srbije (1:1). Ipak, za pohvalu je {to je organizator susreta - Op{tina Pale pozvala u goste reprezentaciju BiH, pa }e ostati zabilje`eno da je ovo bilo prvi put da jedna od reprezentativnih selekcija BiH igra na teritoriji RS-a.

MICHAEL HALTZEL U WASHINGTON POSTU


Dok se Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave o~ekivano fokusiraju na Srednji istok i Centralnu Aziju, demokratija u Bosni i Hercegovini, nekada prihva}ena kao rijetka transatlantska uspje{na pri~a, u opasnosti je od raspada.

VIJEST U

BROJU

maraka izdvojilo je Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a iz Razvojnog programa RS-a za snabdijevanje {kola ispravnom vodom za pi}e.

250.000

Podr{ka Bruxellesa
Sudska presuda dvojice bh. dr`avljana, donesena na Evropskom sudu za ljudska prava, dovela je situaciju u kriti~nu ta~ku. Krajem jula SDP, koji je dobio najvi{e glasova na parlamentar-

nim izborima 2010. sa svojom sekularnom i multietni~kom platformom, iznenada se povukao iz koalicije sa Strankom demokratske akcije, glavnim liderom Bo{njaka. Socijaldemokrati su napravili glasa~ki savez sa HDZom, najve}om hrvatskom partijom. Ozna~avan kao pozitivan odgovor na odluku suda, dogovor je ustvari suprotno, zato {to poja~ava etni~ki i religijski tribalizam. Protivnici prijedloga bili su gnjevni. Hrvatski ~lan tripartitnog dr`avnog Predsjedni{tva, ~ija

porodica, kao u slu~aju mnogih bosanskohercegova~kih gra|ana, prelazi etni~ke i religijske linije, podnio je ostavku u Socijaldemokratskoj partiji u znak protesta. Dva gra|anina, pripadnika manjina, koja su otvorila slu~aj pred sudom 2009. javno su iza{la s tim da su protiv prijedloga, kao {to je to u~inila i najve}a bo{nja~ka stranka. Organizacije civilnog dru{tva se mobiliziraju da poraze prijedlog, kandidovan za izglasavanje u narednim sedmicama.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

INTERVJU

NAGE DA NAPRAVIM BOLJU TUZLU


Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

Najavili ste kandidaturu za na~elnika Tuzle: zna~i li to da se povla~ite iz medija? - Naravno da je moja kandidatura prelazak u jedan novi svijet izazova, gdje ne vidim sebe kao medijskog menad`era, ali u privla~enju kapitala i trci gradova za novim idejama svakako }u koristiti sva znanja, iskustva i kontakte nastale u zadnjih 20 godina medijskog djelovanja. Ja sam ponosan {to je Kameleon brend i {to je u svojoj punoljetnosti nadma{io mene i moj tim koji ga je osnovao, {to ima svoj `ivot i {to }e me definitivno nad`ivjeti i nastaviti funkcionisati i bez mene.

Specijalni medijski rat


Smatram da ovako dubok trag koji je ostavio Kameleon sa svojim slu{aocima, na ovim prostorima u pomirenju, poduzetni{tvu i kreativnosti u~inio je da Tuzla i dalje ostane sinonim grada gdje se ne dijelimo po vjeri ili nacionalnosti, spolu i starosnoj skupini, nego prepoznajemo po pozitivnom duhu i tragovima koje ostavljamo. Reklo bi se da ste uspje{an ~ovjek: za{to u politiku? - Smatram to pitanje sasvim ~udnim, ali razumijem za{to ga postavljate. Ako bacimo pogled preko granica na{e regije, vidjet }emo da su ljudi koji vode gradove i dr`ave, ljudi koji su iskonski na usluzi gra|ana, ili ako ve} moram re}i politi~ari upravo oni koji su svoj poslovni uspjeh i materijalnu sigurnost ve} obezbijedili. Oni su do{li do momenta u `ivotu kada imaju i dovoljno snage, a i dovoljno zrelosti i iskustva da se bave tako odgovornim poslom. Mene je ljubav prema ovom gradu ostavila tu i za vrijeme rata, a i poslije njega i ona me tjera u politiku. Svoje nezadovoljstvo trenutnom situacijom, sva tmurna lica i nezadovoljne gra|ane oko sebe, ne mogu gledati skr{tenih ruku. Ja jednostavno znam da imam dovoljno snage i iskustva da napravim Tuzlu boljom za sve nas. Kako biste ocijenili prethodne mandate Jasmina Imamovi}a: na skali od jedan do 5? - Prvi mandat 4. Drugi 3. Tre}i 4 minus 3. Na`alost, trenutna vlast je pakiranje bez sadr`aja i svodi se na prodaju sapunica i iluzija, ali `ivot ne ~ine fasade i fontane, nego zaposleni i zadovoljni ljudi. Mi `ivimo razli~ite `ivotne filozofije. Ja sam poduzetnik sa novim idejama koji je spreman da saslu{a i da realizuje projekte zajedno sa svojim su-

gra|anima, a oni su otrovani politi~ari kojima je toliko dobro da bi ovo stanje najra|e zabetonirali. [ta mislite da Vi mo`ete dati Tuzli? - Mi u Tuzli imamo dovoljno potencijala, kako ljudskih, tako prirodnih i ekonomskih da zakora~imo u novi razvojni ciklus i sve {to nam treba je nova energija i znanje kako op}inu pretvoriti od najve}eg poslodavca bez ikakve odgovornosti investitorima, tj. svojim gra|anima u najve}eg partnera poduzetni{tvu. Danas Tuzlaci pla}aju najskuplju vodu u Federaciji, bez prava na vodomjer. Grijanje pla}aju po kvadratnom metru, a ne po toplotnoj energiji. Potrebne su reforme komunalnih gradskih usluga. Op}ina je prezadu`ena i vrijeme koje dolazi }e tra`iti radikalne i druga~ije poslovne logike. U ovom trenutku, bez ikakve mistifikacije, biti na~elnik je pravi rudarski posao sa radnim vremenom od 18 sati dnevno. Ali cilj nam je da Tu-

reskih obveznika. Ja, ipak, nastavljam svoju borbu na druga~iji na~in, bez obzira na cijenu i mi }emo sigurno svojim sugra|anima pokazati svoje planove, pa neka oni odaberu koja im je opcija najbolja. Principijelno sam protiv svakog totalitarizma. Godinama slovite kao socijaldemokrata, podr`avali ste SDP: {ta danas mislite o politici SDP-a u BiH, Federaciji i Tuzli? - Kao obi~an gra|anin, politi~are do`ivljavam kao neke bogove iz gr~ke mitologije, koji se na Olimpu ga|aju gromovima i strijelama. Dok svi oko njih stradaju, njima je to samo igra. Kao Tuzlak, ne mogu re}i da nam je ideja u koju sam toliko vjerovao donijela i{ta kvalitetniji `ivot, ~ak smatram da smo ove dvije godine izgubili u igri ma~ke i mi{a. Moj cijeli `ivotni kredo nosi pe~at socijaldemokratije i time se ponosim. Nikad nisam bio ~lan nijedne stranke, ali sam puno puta radio

POSLOVNA LOGIKA Danas Tuzlaci pla}aju najskuplju vodu u Federaciji, bez prava na vodomjer. Grijanje pla}aju po kvadratnom metru, a ne po toplotnoj energiji. Potrebne su reforme komunalnih gradskih usluga. Op}ina je prezadu`ena i vrijeme koje dolazi }e tra`iti radikalne i druga~ije poslovne logike

Moj uspjeh su moja djeca


- Ja sam svoj `ivotni i poslovni put gradio po sopstvenoj mjeri. Moja upornost i vi{ak energije su doprinijeli da budem pionir novih ideja, druga~ijih i pomalo smjelih od ostalih. Studij arhitekture me odveo u Sarajevo, gdje sam i diplomirao 1986, ali me je ljubav prema muzici odvela u muzi~ku industriju evo sve do danas. Po~eo sam kao DJ i menad`er D`ino Banane, Rambo Amadeusa, pokojnog Dine Dvornika, kultnih zvijezda tih vremena, a vrhunac svoje dosada{nje karijere vidim u slu{anosti Radio Kameleona. Agencija Colosseum i NVO Otvorena mre`a su zaokru`ili moju medijsku aktivnost sa doga|ajima poput Guinnessovih rekorda i mnogim humanitarnim akcijama, te pomogli uspje{an poduzetni~ki put kompanijama kao {to su Biha}ka pivara, njema~ki Profine ili tuzlanski Bingo. Radio sam sa hiljadama poduzetnika na ovim prostorima i {ire. Predsjednik sam Biciklisti~kog saveza BiH i ~lan Olimpijskog komiteta, te osniva~ i aktivni ~lan Rotary kluba ve} 12 godina. Svoj najve}i uspjeh, ipak, vidim u mnogobrojnoj porodici. Svaki uspjeh moje djece i njihov iskorak u `ivot mi donosi najvi{e radosti. zlu vratimo me|u ~etiri najugodnija i po kvaliteti `ivota najpristupa~nija grada u BiH, odakle ljudi ne}e odlaziti, nego dolaziti kao {to je stotinama godina bilo. Ima jedna zanimljivost: Tuzlaci tvrde da su za Va{u kandidaturu saznali nakon `estokih napada na Vas. Ko Vas je napadao? - @ao mi je {to svima moram priznati naglas da su bili u pravu kada su me upozoravali da }e moja kandidatura biti zauzimanje neprijateljskog stava, a ne borba pozitivnih ideja i najboljeg programa koji Tuzlacima mo`e donijeti najkvalitetniji `ivot. Svi napadi su ~ak usmjereni prema mojoj porodici, prema ljudima koji sura|uju sa mnom ve} 20 godina. U pitanju je pravi specijalni medijski rat. Napadaju me oni koji se boje promjene, a zapravo je najstra{nije {to to ~ine novcem poizborne kampanje, kao profesionalac, vjeruju}i da }e SDP donijeti bolji `ivot.

Kom{i}, SDP i SBB


Danas sam razo~aran kao i mnogi drugi i vjerujem da sve ove partijske opcije mogu podr`avati samo ljudi koji imaju direktnu korist od njih. Sama moja kandidatura u poziciji nezavisnog kandidata je poziv sugra|anima da biraju onoga ko }e promovisati koncept boljeg `ivota, ovdje i sada, a ne politi~ke vizije nastale u centralama. Dnevni avaz poku{ava da uvjeri javnost kako SDP tek odlaskom @eljka Kom{i}a mo`e postati multikulturna partija: {ta Vi mislite o izlasku Kom{i}a iz SDP-a? - @eljko Kom{i} je jedna karizmati~na li~nost koju ja izuzetno cijenim. Mo`da njegova komunikacija ~esto nije bila politi~ka, ali je upravo to ono {to svi volimo kod nje-

ga. Smatram da dugoro~no, gubitak takvog ~ovjeka je veliki gubitak za SDP, a nadam se ne za socijaldemokratske ideje. O~ekujete li da }ete Kom{i}evim odlaskom osobno profitirati - crvena Tuzla mu je iznimno bila i ostala naklonjena? - Istina je da je @eljko Kom{i} bio i ostao omiljena politi~ka li~nost u Tuzli, a kako }e to uticati na bira~e, pokazat }e se na izborima. Ipak, svoje projekte vidim kao poziv za povjerenje sugra|ana, a svakako ne bih imao ni{ta protiv @eljkove podr{ke. Kako biste opisali politi~ku scenu u BiH danas? - Mala bara puna krokodila. Vjerujete li da BiH mo`e i bolje? - BiH je dr`ava gdje se stvari stalno vra}aju natrag. Gdje se duhovni i socijalni prostor stalno kontaminiraju nacionalizmom. Tek onda kada gra|ani shvate da demokratija nije samo ubacivanje listi}a u glasa~ku kutiju, nego da je preuzimanje odgovornosti i za sebe i za one koji ih predstavljaju na svim nivoima vlasti, te kad politi~ari shvate da su njihove plate novac poreznih obveznika i da treba da odgovaraju svojim gra|anima, kao {to svaki radnik mora da odgovara svome poslodavcu za svoje postupke i za rezultate svog rada. Kada direktori javnih preduze}a budu postavljani zbog svojih sposobnosti, a ne politi~ke podobnosti. Tek tada }emo znati {ta zna~i dr`ava, zakon i bolji `ivot. Smatram da nema demokratije sa praznim stomakom. Ja vjerujem u ideju dobra i vjerujem da }e ona u Bosni i Hercegovini pobijediti na kraju. O~ekujete li Vi pobjedu? - Naravno. Ja u ovo ulazim ~ista srca i moji sugra|ani to znaju, a na{ zajedni~ki moto je Nama je Tuzla glavni grad .

prodaju sapunica i iluzija, ali `ivot ne ~ine fasade i fontane, nego zaposleni i zadovoljni ljudi

Centrifuga - to je Bosna
O~ekivalo bi se da Evropska unija, koja nikad nije stidljiva u veli~anju svoje posve}enosti evropskim vrijednostima po, dr`i opoziciju. Ali zvani~nici EU su ubla`ili standarde za provedbu sudske odluke da bi u~inili kredibilnim napor da se to uradi. Sjedinjene Dr`ave, koje ne `ele da potkopaju transatlantsku saradnju, koja je bila plodonosna drugdje na Balkanu, izgleda da se priklanjaju Bruxellesu. Te{ko je vidjeti kako ovaj zakon mo`e oja~ati stabilnost u Bosni. Cementiranje mo}i etni~kih feuda suprotno je toku evropske istorije 21. vijeka. Odsijecanje velikog segmenta populacije iz svrsishodnog politi~kog u~e{}a }e poja~ati tenzije, umjesto da vodi ka ujedinjavanju zemlje. Kontrast sa dva bosanskohercegova~ka susjeda ne mo`e biti ve-

U SUPROTNOSTI S EVROPSKIM TOKOM Te{ko je vidjeti kako ovaj zakon mo`e oja~ati stabilnost u Bosni. Cementiranje mo}i etni~kih feuda suprotno je toku evropske istorije 21. vijeka. Odsijecanje velikog segmenta populacije iz svrsishodnog politi~kog u~e{}a }e poja~ati tenzije, umjesto da vodi ka ujedinjavanju zemlje

}i. ^lanica NATO-a Hrvatska }e se pridru`iti EU sljede}e godine. Crna Gora, koja je integrisala velike albanske i muslimanske manjine u svoj nacionalni `ivot, dosegla je status pregovaranja o svom ~lanstvu u EU i tako|er je na putu da se priklju~i NATO-u. U me|uvremenu, u Sarajevu se politi~ki `ivot okre}e oko traljavih dogovora me|u partijskim {efovima, i ve}i dr`avni interes, uklju~uju}i NATO i EU kandidaturu, vene.
(Priredila Du{ka JURI[I])

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Tiho obilje`ena 20. godi{njica Prvog korpusa Armije BiH

Po~ast herojima odalo desetak saboraca


Svi pripadnici Prvog korpusa imaju moralno pravo da budu ponosni {to su bili dio tog korpusa. Ponosan sam na taj period svog `ivota. Kad bih se mogao vratiti u to vrijeme i birati, sve bih isto uradio, isti~e @eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH
sjedni{tva RBiH Alije Izetbegovi }a, te ko man dan ta Ar mi je RBiH Rasima Deli}a. Manifestacija obilje`avanja godi{njice Prvog korpusa zavr{ena je postrojavanjem pripadnika Prvog korpusa na platou ispred Doma mladih Skenderija i sve~anom akademijom u Domu, a premijerno je prikazan i do ku men tar ni film o Prvom korpusu. Sjedi{te Prvog korpusa Armije RBiH, koji je dao ogroman doprinos odbrani Sarajeva i BiH, bilo je u Sarajevu, a formiran je 1992. godine. Korpus je formiran na prijedlog na~elnika [taba vrho vne ko man de Oru `a nih snaga RBiH Sefera Halilovi}a, a po odluci Vrhovne komande, odnosno Predsjedni{tva RBiH i predsjednika Alije Izetbegovi}a. Prvi komandant Prvog korpusa bio je prvoborac u redovima Armije BiH Mustafa HajrulahoS. HUREMOVI] vi} Talijan.

Poja~ati privredni interes SAD-a


Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Igor Radoji~i}, koji boravi u SAD-u, razgovarao je s Melissom Bean, dugogodi{njom kongresmenkom i biv{om kopredsjednicom srpskog kluba u ameri~kom Kongresu. Radoji~i} i Bean razgovarali su o ekonomskim i politi~kim prilikama, a posebna pa`nja posve}ena je ekonomskim kretanjima u RS-u i jugoisto~noj Evropi, saop}eno je iz kabineta Radoji~i}a. Interes poslovnog svijeta u SAD-u za ~itav Balkan je nedovoljan, a za ve}i interes potrebno je posmatrati {ire tr`i{te regiona, stoji u saop}enju. Razmijenjena su mi{ljenja i o politi~kim prilikama i predstoje}im predsjedni~kim izborima u SAD-u, te vanjskoj politici SAD-a prema Balkanu. Radoji~i} je u Chicagu razgovarao i sa ameri~kokanadskim episkopom Mitropolije novogra~ani~ke Longinom i sve{tenstvom te obra zlo`io i ideju uspostavljanja mre`e mladih dijaspore.

I SDA uputila amandmane na Ustav


U parlamentarnu proceduru u Parlamentarnoj skup{tini BiH ju~er do 16 sati prispjele su tri grupe amandmana na Ustav BiH povezane s implementacijom odluke Sejdi} i Finci protiv BiH, ka zao je za Fenu rukovodilac Sektora za odnose s javno{}u PSBiH Zlatko Vukmirovi}. Prvo su stigli prijedlozi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, koje su podnijeli njihovi poslanici u Predstavni~kom domu, odnosno delegati u Domu naroda. - Nakon toga, pristigli su amandmani poslanika Milorada @ivkovi}a (SNSD) i delegata Ognjena Tadi}a (SDS), a onda i amandmani koje je podnio Asim Sarajli}, poslanik i predsjednik Kluba SDA u Predstavni~kom domu PSBiH, kazao je Vukmirovi}.

U organizaciji Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo ju~er je povodom 20. godi{njice Prvog korpusa uprili~en niz aktivnosti u znak sje}anja na 6.585 heroja, {ehida i poginulih boraca koji su polo`ili svoje `ivote za odbranu BiH. Me|utim, ono {to je tokom ju~era{njeg dana bilo najupe~atljivije jeste broj onih koji su se odazvali na obilje`avanje godi{njice Prvog korpusa.

Fizi~ko odsustvo
Tako se pred Alipa{inom d`amijom, gdje je zapo~ela manifestacija obilje`avanja godi{njice, okupilo manje od deset nekada{njih pripadnika Prvog korpusa. Me|u njima je bio i @eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH, koji je kazao kako se slab odziv mo`e pripisati sezoni godi{njih odmora. - O~igledno da ima puno ljudi koji to zaboravljaju, ali ni mi ne trebamo zaboraviti kakvo je vri-

jeme. Ne pravim nikome izgovor, ali ovo je vrijeme godi{njih odmora i mogu}e da je to jedan od razloga. Ne bih rekao da bi iko ko dr`i do ovog grada, dr`ave i svega onog {to se desilo u ratu izbjegavao ovakve doga|aje. Vi{e mislim da je u pitanju fizi~ko odsustvo iz Sarajeva u toku dana{njeg dana, istakao je Kom{i}. Prema rije~ima Kom{i}a, Prvi korpus, koji je bio sastavni dio Armije BiH, i njegovi ~lanovi ne trebaju ni~ega da se stide, jer su imali samo jedan cilj, a to je odbrana dr`ave. - Iako sam kao ~lan Predsjedni{tva do{ao da polo`im cvije}e i odam po~ast {ehidima i poginulim borcima, govorit }u kao pripadnik Prvog korpusa i kao neko ko je od prvog do posljednjeg dana bio u ne~emu {to se na po~etku zvalo teritorijalna odbrana, a kasnije Prvi korpus Armije BiH. Svi pripadnici Prvog korpusa imaju moralno pravo da

budu ponosni {to su bili dio tog korpusa. Naravno, ovdje zarad istine i pravde treba pomenuti i borbene jedinice MUP-a BiH koje su kao i pripadnici Prvog korpusa u~estvovale u odbrambenim i ofanzivnim dejstvima tokom rata. Ponosan sam na taj period svog `ivota. Ne vidim da sam igdje pogrije{io {to sam tako kao pojedinac i li~nost odabrao i kad bih se mogao vratiti u to vrijeme i birati, sve bih isto uradio, naglasio je Kom{i}.

Postrojavanje pripadnika
Nakon polaganja cvije}a ispred Alipa{ine d`amije, delegacija Kantona Sarajevo polo`ila je cvije}e i na spomen-obilje`ju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, obilje`ju poginulim pripadnicima MUP-a RBiH, te na mezarjima i grobljima Kova~i, Stadion, Lav, Sveti Josip i Sveti Marko. Cvije}e je polo`eno i na mezar prvog predsjednika Pred-

Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a BiH

OHR }e trajati jo{ godinu


Ured visokoga predstavnika u BiH (OHR) trebao bi se zatvoriti u roku od godinu, rekao je ju~er u Mostaru Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a BiH. - U petak je okon~an rad Ureda zamjenika visokog me|unarodnog predstavnika u Br~kom koji je ujedno bio i me|unarodni arbitar za rje{enje pravnog statusa ovoga grada koji ne pripada Republici Srpskoj niti Federaciji BiH, a {to je i jedan od uvjeta za zatvaranje OHR-a u BiH, izjavio je ^ovi}. - O~ekujem da }e parlamentarna ve}ina poduprijeti prijedlog ustavnih promjena, koji smo zajedno s HDZ-om 1990 dostavili u parlamentarnu proceduru, kojim bi se provela presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci, rekao je ^ovi} tijekom ju~era{nje klauzure HDZ-a BiH, strana~koga savjetovanja povodom predstoje}ih op}inskih izbora. - Hrvati trenuta~no nisu u poziciji odlu~ivati o svojim predstavnicima u vlasti i to se mora promijeniti. Mi smo realno u poziciji da nemamo zna~ajniji utjecaj u vlasti. Od Daytona do danas sustavno se slabio polo`aj Hrvata. Neprihvatljivo je da se ide dalje na ja~anje entiteta u kojima su Hrvati u podre|enoj poziciji, rekao je predsjednik HDZ-a BiH. Tako|er, ^ovi} je izrazio uvjerenje da }e do kraja ove godine do}i do rekonstrukcije vlasti koju je zapo~eo SDP zajedno s dva HDZ-a u BiH i SBB-om i to isklju~enjem SDA iz vlasti.

Ukinut pritvor Kornja~i


Sud BiH, odlu~uju}i po prijedlogu branioca optu`enog Miluna Kornja~e, donio je rje{enje kojim se optu`enom ukida mjera pritvora i odre|uju mjere zabrane. Optu`enom Kornja~i se zabranjuje napu{tanje mjesta boravi{ta, te putovanja uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava izdatih na ime optu`enog. Kornja~u, biv{eg komandanta paravojne jedinice Plavi orlovi, Tu`ila{tvo BiH tereti za progon Bo{njaka s podru~ja ^ajni~a, te ubistvo 11 civila po~injeno 19. maja 1992. na Mostini.

Izborni sto`er
Ju~era{nju klauzuru u HDZ-u BiH organizirali su Provedbeni izborni sto`er te stranke te Politi~ka akademija HDZ-a BiH. Osim ^ovi}eva obra}anja, na savjetovanju su predstavljeni svi kandidati te stranke za op}inske na~elnike, a menad`er kampanje Zoran Tomi} govorio je o njezinoj provedbi. Slogan izborne kampanje HDZ-a BiH za op}inske izbore jeste Zajedno mo`emo vi{e Ukupno 1.020 kandida. ta te stranke natjecat }e se za na~elnike i ~lanove op}inskih i gradskih vije}a. J. GUDELJ

U podre|enoj poziciji
Tako|er, istaknuo je kako bi se kroz sljede}ih godinu dana trebale provesti izmjene Ustava BiH kako bi se uspostavile u~inkovitije institucije vlasti te osigura lo izje dna ~a va nje po zi ci je Hrvata s druga dva naroda.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Dragan ^ovi}: Rekonstrukcija vlasti do kraja 2012.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

Po`ari sel ne smirujul

SVI SE NADAJU KI[I


Mostar ju~er bez podr{ke iz zraka

Vatra u selu Glogo{nica do{la do ku}a

Katastrofa u HN@-u
Sta nje na po dru ~ju HN@-a prouzrokovano po`arima je odavno poprimilo obilje`ja nezapam}ene katastrofe, dok direk tna ugro`enost ljudi i materijalnih dobara djelovanjem po`ara kontinuirano traje od po~etka svibnja, navodi se u priop}enju Vlade HN@-a, koje je potpisao v.d. direktor Civilne za{tite HN@-a Eugen ]ubela. - Va tro ga sne je di ni ce s po dru ~ja @u pa ni je na dljud skim na po ri ma vo de bit ku s va tre nom sti hi jom. I po red ne od go varaju}e popunjenosti i katastro fal ne opre mlje nos ti, va tro gasci uspijevaju obraniti stambe ne obje kte i ljud ske `i vo te. Sa mo za hva lju ju }i nji hovom an ga `ma nu, do da nas ni smo imali ljudskih `rtava, navodi se u prio p}e nju. Me|utim, tvrdi se i kako birokratski problemi ote`avaju ga{enje po`ara. Ga{enje po`ara na terenu, zbog zakonskih procedura, nije mogu}e financirati s ra~una Federalne uprave Civilne za{tite te `upanijske i mostarske Civilne za{tite (ukupno 17 milijuna maraka). Stoga tra`e {to `urnije izmjene Zakona o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara kako bi sredstva ostvarena po osnovu posebne naknade za za{titu i spa{avanje bila raspolo`iva i za opremanje J. G. vatrogasnih jedinica.
Najkriti~nije podno Prenja

OHR zatvorio ured u Br~kom


Super vizor za Br~ko Roderick Moore ju~er je suspendovao svoje funkcije u svojstvu super vizora za distrikt Br~ko, a u skladu s odlukom koju je najavio nakon konsultacija s Upravnim odborom Vije}a za provedbu mira od 23. maja 2012. Super vizor je svim gra|anima Br~kog uputio pismo u kojem obja{njava da on vi{e ne namjerava inter venirati u radu distrikta niti }e donositi obavezuju}e odluke ili posredovati prilikom pronala`enja rje{enja. Tako|e, kazao je da je ured za implementaciju kona~ne odluke za Br~ko zatvoren. Super vizor je naglasio da je sada na lokalnim vlastima da preuzmu potpunu odgovornost za rukovo|enje distriktom. Me|unarodna zajednica i dalje }e ostati aktivno anga`irana u Br~kom, naglasio je super vizor.

Jo{ se dimi na Ruji{tu

U Bosni i Hercegovini po`ari su i dalje aktivni. Najkriti~nije je ju~er bilo podno planine Prenj, u selu Glogo{nica, gdje je va tre na sti hi ja u ~et vrtak uve~er bila udaljena od ku}a svega stotinjak metara. Mje{tani ovog naselja ka`u da je ta no} bila najte`a do sada, a na terenu su bile sve raspolo`ive snage. Po`ar je koliko-toliko stavljen pod kontrolu i vi{e ne prijeti stambenim objektima, a iz Operativnog centra Civilne za{tite Jablanica ka`u da bi jedino helikopter, uz ki{u, mogao ugasiti vatru.

Program koji mijenja `ivot


Ambasada SAD-a u Sarajevu saop}ila je da }e od 23. oktobra do 9. novembra, u sklopu program Youth Leadership Program, 18 u~enika srednjih {kola i tri profesora iz Sarajeva i Isto~nog Sarajeva sudjelovati na intenzivnom ~etverosedmi~nom programu u Seattleu i Washingtonu. - Proteklih 13 godina, Ambasada SAD-a sponzorirala je YLP osmi{ljen da dru{tveno anga`iranim u~enicima srednjih {kola omogu}i boravak u SAD-u, u trajanju od ~etiri sedmice, tokom kojeg sudjeluju na obukama liderstva, rade u lokalnim zajednicama, borave kod kolega i sudjeluju u interaktivnoj nastavi o gra|anskim pravima, debatama i rje{avanju konflikata, navode iz Ambasade. Sudionici i njihovi roditelji su ga nazvali programom koji mijenja `ivot, a aplikacije se primaju do 8. septembra.

[est profesionalaca
- O~ekujemo ga i danas, tako su nam barem rekli iz Ministarstva odbrane BiH. Problem je vjetar koji pu{e u interva li ma. Pri je ne ko li ko da na smo imali, tako|er, kriznu situaciju kada je vatra prijetila gradskom vodovodu, ali smo je uspjeli obuzdati, ali zato sada opet prijeti selu Glogo{nica. Svi smo se ujedinili, tako da

nas sada na terenu ima oko 150, a sa mo je {est pro fe si onal nih va tro ga sa ca, ka zao nam je Alen Alikadi}, volonter pri Slu`bi CZ Jablanica. Dok se o~ekuje anga`ovanje helikoptera Oru`anih snaga BiH, vatrogasne ekipe zajedno sa mje{tanima, ali i volonterima Civilne za{tite te ~lano-

Problem s gorivom za turski kanader


Mi nis tar si gur nos ti BiH Sa dik Ahme tovi} ju ~er je am ba sa do ru Re pu bli ke Tur ske u BiH Ahme tu Yil di zu uru ~io zva ni ~an zah tjev dr`ave BiH za an ga `i ra njem tur skog ka na de ra. ^im bu de ri je {en pro blem s gorivom, kanader }e odmah sti}i u BiH, pot vrdio je Ahmetovi} za agenci ju Ana do li ja.

vima [umarstva Prenj, dr`e situaciju pod kontrolom te spre~avaju dolazak vatre do ku}a. Husein Hod`i}, pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu i vatrogastvo Op}ine Konjic, ka`e da su jo{ aktivni po`ari na nekoliko lokacija, a vatrogascima najvi{e poma`u radnici iz [umarstva Prenj i Kantonalna uprava Civilne za{tite, koja ih snabdijeva opremom.

Bolje u Trebinju
I iznad Konjica se ponovo o~ekuje helikopter OSBiH, kao i u Trebinju gdje je situacija znatno bolja u odnosu na protekle dane, a intervencija iz zraka bi, smatra Mirko ]uri},

na~elnik [taba CZ Trebinje, potpuno ugasila vatru. I dalje bukti na Trebinjskim brdima. - Imamo raspore|ene ljude na nekoliko lokacija, a dodatno nam je pomogao i helikopter OSBiH. Ipak, najve}a pomo} bi bila ki{a, rekao je ]uri}. Na podru~ju Mostara vatrogasne ekipe su imale {est intervencija, i to u Tekiji, Blagaju, Podvele`ju, Jasenjanima, putu za Ra{tane i Gornjoj Dre`nici. U svim slu~ajevima gorjele su trava i nisko rastinje, a svi po`ari su uga{eni. Mostar ju~er nije imao podr{ku iz zraka, a dolazak helikoptera se o~ekuje danas.
E. GODINJAK

Ja~anje veza s Japanom


Potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo primio je ju~er u posjetu japanskog ambasadora u BiH Hideo Yamazakija. Razmijenjene su informacije o aktuelnom stanju u BiH i regionu, sa posebnim naglaskom na odnose Japana i BiH, saop}eno je iz kabineta potpredsjednika FBiH, javlja Fena. S obzirom na to da dvije dr`ave nemaju otvorenih politi~kih pitanja koja bi trebalo rje{avati, sugovornici su se slo`ili da je potrebno raditi na intenziviranju privrednih, ekonomskih i kulturnih odnosa, osobito sa aspekta {to efikasnije borbe protiv ekonomske krize. Potvr|ena je potpuna opredijeljenost BiH, kao i podr{ka Japana na putu BiH prema punopravnom ~lanstvu u EU.

Gori i u Novom Gora`du

Ugro`ena povratni~ka sela


Situacija sa {umskim po`arima u op{tini Novo Gora`de dodatno se iskomplikovala zbog poja~anog vjetra i visokih dnevnih temperatura zraka koji razbuktavaju vatrenu stihiju, potvrdio je na~elnik Op{tine Dalibor Ne{kovi}. - Vatra gori u mjesnim zajednicama Podkozara, Ustipra~a i Trebe{ko Brdo. Najgora je situacija u MZ Trebe{ko Brdo, na lokalitetu Zapljevac, oko repetitora Lokve, gdje po`ar prijeti da ugrozi povratni~ka sela i sam repetitor, naglasio je Ne{kovi}. On dodaje da je neprekidno na terenu Jedinica vatrogasne slu`be iz Novog Gora`da, koja je uz dobrovoljnu pomo} policije Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de i pripadnika Oru`anih snaga BiH djelimi~no lokalizovala ovaj {umski po`ar. - Ga{enje je ote`ano zbog nepristupa~nog terena, velikog broja neeksplodiranih minskoeksplozivnih naprava i blizine minskih polja, upozorio je Ne{kovi}. U ga{enju {umskog po`ara u~estvuju i mje{tani mjesne zajednice Trebe{ko Brdo i okolnih sela. Iz Novog Gora`da upozoravaju da vatra prijeti da se pro{iri prema teritoriji op{tine ^ajni~a, zbog ~ega je upu}en apel za hitnu i dodatnu pomo} OSBiH i Civilne za{tite Republike Srpske.
A. H.

CRNA HRONIKA
O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju Skup{tine dioni~ara "BIRRA-PROM" d.d. Zenica

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima i Statuta dioni~kog dru{tva "BIRRA-PROM" Zenica, Nadzorni odbor Dru{tva je donio odluku, te daje

Tuzla: Sudar audija i golfa

Skup{tina dioni~ara "BIRRA-PROM" d.d. Zenica odr`at }e se 21. 9. 2012. godine u 10 sati u prostorijama Dru{tva. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i dnevni red: 1. Utvr|ivanje kvoruma za pravosna`no odlu~ivanje Skup{tine dioni~ara. 2. Izbor zapisni~ara. 3. Izbor dva ovjeriva~a zapisnika. 4. Izvje{taj Nadzornog odbora i direktora Dru{tva o izvje{tajima o poslovanju, problematici, te namjeri za promjenu oblika Dru{tva na osnovu Plana reorganizacije Dru{tva. 5. Dono{enje odluke o promjeni oblika dru{tva. 6. Usvajanje Statuta dru{tva. Zainteresirani mogu na uvid dobiti dokumente po ta~kama dnevnog reda u prostorijama Dru{tva svakog radnog dana od 8 sati, deset dana prije odr`avanja Skup{tine. Za sve informacije kontakt-osoba je Predojevi} Petar, telefon: 063/442-060. Predsjednik Nadzornog odbora

U tuzlanskoj Ulici 18. hrvatske brigade preksino} se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj je povrije|ena jedna osoba. Tom prilikom je do{lo do sudara audija (A73-M478), kojim je upravljao E. I. (1974) iz Tuzle i golfa (TA 861-203), za ~ijim volanom se nalazio njegov sugra|anin E. M. (1976). U ovoj nesre}i lak{e je povrije|ena saputnica iz golfa A. A. (1978), kojoj je pomo} ukazana u UKC-u Tuzla.

Dan nakon spektakularne akcije specijalaca u Mostaru

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 09 65 Mals 000794 06 Mals Sarajevo, 14. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Had`iomeragi}, u pravnoj stvari tu`itelja "Sarajevska pivara" d.d. Sarajevo, ul. Franjeva~ka br. 15, koga zastupa punomo}nik Ko~o H. Midhat, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog [akovi} Senad, vl. SUR Fast food "Mele", ul. Zaima [arca br. 116, Sarajevo, radi duga od 1.320,00 KM, van ro~i{ta 14. 8. 2012. godine donio je:

UHAP[ENI U AKCIJI KNEZ


Pretresima i hap{enjima u Mostaru i Isto~nom Sarajevu razbijena organizovana grupa koja je rasturala heroin
Branimir Kolovrat, zvani Brane, koji je uhap{en u ~etvrtak ujutro u spektakularnoj akciji specijalaca FUP-a, a koji su se sa krova spustili do njegovog sta na na pe tom spra tu zgrade u mostarskoj Ulici kneza Vi{eslava, predat je Kantonalnom tu`ila{tvu HNK-a, gdje je ju~er saslu{avan, kao i njegovi sau~esnici. Ina~e, kako je potvr|eno ju~er iz FUP-a, pored Kolovrata, u akciji kodnog imena Knez, koja je izvedena na podru~ju Mostara i Sarajeva, razbijena je organizovana kriminalna grupa koja je vr{ila nelegalnu distribuciju heroina po Mostaru.

P RE SU DU
- zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 1.320,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 18. 4. 2002. godine pa do isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 109,20 KM, sve u roku od 15 dana. Stru~ni saradnik Senad Had`iomeragi} POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Obavje{tava se tu`eni da se dostava presude zbog propu{tanja smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH.

PREDATI TU@ILA[TVU

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-12-000 978 Dana 28. 8. 2012. godine Na osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{njim knjigama Federacije BiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 978, a po zahtjevu Marko-Gas d.o.o. @abljak,u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisana je po novom premjeru u posjedovni list br. 857, k.o. @abljak, ozna~ena kao: - katastarska ~estica br. 110/6 zv. Lug poslovna zgrada u privredi u pov. 86 m2, ekonomsko dvori{te u pov. 111 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera kao k.~. br. 48/7 upisana u zk. ul. br. 615 k.o. SP @abljak. Prema podacima katastra Op}ine Usora, posjednik navedene nekretnine je firma Marko-Gas d.o.o. @abljak, dok su prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici na navedenoj nekretnini upisani Komu{anac Iva, `ena Marka iz @abljaka, Komu{anac Stipo, sin Marka iz @abljaka i Komu{anac Stjepan, sin Marka iz @abljaka. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Jasminka Prnjavorac

NA JAV LJU JE

Sa privo|enja Kolovrata, u ~iji su stan policajci upali preko krova

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TUZLI Broj: 32 0 P 062758 11 P Tuzla, 23. 8. 2012. godine OP]INSKI SUD U TUZLI, sudija Zorka Eri}, u pravnoj stvari tu`ioca Prerada i promet mlijeka d.d. Tuzla, Ul. Mitra Trifunovi}a U~e 125, Tuzla, koju zastupaju punomo}nici Zajedni~ka advokatska kancelarija Rifat Konji}, Nihad Konji}, Zinaida Konji} iz Tuzle, protiv tu`enog Kemal Ahmetovi}, radi isplate duga, na osnovu ~l. 348. st. 3. Zakona o parni~nom postupku, za tu`enog Ahmetovi} Kemala, nepoznatog boravi{ta, sa posljednjom poznatom adresom u Od`aku, ul. Red`e Skahi}a br. 31 OBJAVLJUJE

KILOGRAM I PO MJESE^NO Dosada{njom istragom je utvr|eno da su heroinom redovno snabdijevali ve}i broj konzumenata, pri ~emu je na mjese~nom nivou prodavano oko 1,5 kg te droge

U akciji su, naime, pripadnici FUP-a pretresli sedam lokacija u Mostaru te priveli Kolovrata, ali i S. G, S. K, A. K, A. D, S. D, G. M, S. G, dok su u Isto~nom Sarajevu pripadnici MUP-a RS-a uhapsili R. V. iz Sarajeva. Prema saop}enju FUPa, ova grupa se sumnji~i da je u cilju sticanja protupravne imovinske koristi, prodavala, kupovala, dr`ala, te posredovala u kupovini i prodaji droge, a dosada{njom istragom je utvr|eno da su heroinom redovno snabdijevali ve}i

broj konzumenata, pri ~emu je na mjese~nom nivou prodavano oko 1,5 kg tog narkotika. Nakon akcije hap{enja Kolovrata, podsje}amo, njegove kom{ije su ispri~ale da su se pred zgradom ~esto okupljale sumnjive osobe. Oni bi samo do{li na ulicu ispod Kolovratovog stana, a on im je s balkona bacao drogu i svi smo to mogli vidjeti kazala je je, dna njegova kom{inica, te dodala da se to de{avalo gotovo svaki dan.
L. S.

PO ZI V
za tu`enog KEMAL AHMETOVI] Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu zakazanu za petak, 28. 9. 2012. godine, u 8.30 sati, pred ovaj sud u sobu broj 50/II. Sudija Zorka Eri} NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).

Banja Luka

Rasvijetljeno 18 provala u kioske


Slu`benici CJB-a Banja Luka podnijeli su banjalu~kom tu`ila{tvu izvje{taj o otkrivanju izvr{ilaca 16 te{kih kra|a i dva poku{aja izvr{enja istih krivi~nih djela na podru~ju grada. Prijava je podnesena protiv Sini{e @arkovi}a, koji se tereti da je od 20. januara pro{le do 3. juna ove godine po~inio sva ta krivi~na, i to obijaju}i kioske i kradu}i cigarete te druge predmete, pri ~emu je zaradio 23.783 KM, dok se Mario Dujmovi} i Dalibor Ra~i} sumnji~e da su sa njim poku{ali obiti jedan kiosk. Svi oni su policiji poznati od ranije po kra|ama i provalama. @arkovi} je hap{en i 2010. godine zbog sumnje da je bio ~lan provalni~ke grupe koja je po~inila 23 kra|e. D. P.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

CRNA HRONIKA
Protiv V. N. iz Banje Luke policija je Okru`nom tu`ila{tvu dostavila prijavu zbog ugro`avanja sigurnosti i la`nog predstavljanja. On se, kako prenosi Srna, 28. juna putem SMS poruka la`no predstavio kao inspektor CJB-a Banja Luka i od B. S. tra`io novac kako bi mu pru`ao za{titu od procesuiranja. V. N. je, pored toga, 29. maja tako|e uputio vi{e SMS-ova prijete}eg sadr`aja \. J. i njemu bliskim osobama, ~ime je ugrozio njihovu sigurnost.

Predstavljao se kao inspektor i prijetio

Pretukao suprugu

Slu`benicima Policijske stanice Isto~no Sarajevo obratila se M. J. iz Isto~ne Ilid`e te prijavila supruga zbog maltretiranja. Prema informaciji iz CJBa Isto~no Sarajevo, M. J. je izjavila da ju je suprug M. M. fizi~ki napao, te da je ona tom prilikom zadobila povrede u predjelu glave, le|a i nogu. Nakon kriminalisti~ke obrade, protiv M. M. }e biti podnesen izvje{taj zbog nasilja u porodici ili porodi~noj zajednici.

vadeset{estogodi{nji Banjalu~anin Predrag Mari} je poginuo, a Dragan Spasojevi} iz ^elinca te`e je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er ujutro desila u naselju Prijakovci kod Banje Luke, na magistralnom putu Banja Luka Prijedor.

Ju~er na magistralnom putu Banja Luka - Prijedor

Voza~ pe`oa poginuo

Spasojevi} u bolnici
Ta ~ne okolnosti pod kojima je do{lo do sudara bi}e poznate tek po zavr{etku vje{ta~enja vozila i tragova sa mjesta nesre }e. Me|utim, prema preli mi nar nim pokazateljima, nesre}a se dogodila kada je Mari} svo jim pe `o om, kre }u }i se iz prav ca Prijedora ka Ba njoj Luci, iz jo{ neutvr|enih razloga, skre nuo na li je vu stra nu ceste i direktno se sudario sa ladom, kojom je upravljao Dragan Spa so je vi}. Spasojevi} je odmah nakon udesa prevezen u Univerzitetsko-klini~ki centar Banja Luka. Prema rije~ima na~elnika Klinike za op{tu i abdominalnu hirurgiju Milana Simatovi}a, Spasojevi} je zadobio kontuzione povrede, a njegovo stanje ju~er je bilo stabilno. Nakon nesre}e, oba vozila preba~ena su u krug Auto-moto dru{tva Banja Luka, gdje }e ih pregledati vje{tak saobra}ajne struke. Tijelo preminulog Predraga Mari}a prevezeno je u prostorije Zavoda za sudsku medici-

u direktnom sudaru
Predrag Mari} izgubio je `ivot kada je svojim pe`oom skrenuo na lijevu stranu ceste te se direktno sudario sa ladom, koju je vozio Dragan Spasojevi}
`oa, izlaze}i iz te krivine, mo`da zbog brzine, izgubio kontrolu nad upravlja~em ili mu je pozlilo, te je izletio pravo pred ladu, ~iji voza~ nije uspio da se skloni.

Smrskana vozila
Mjesto nesre}e u Prijakovcima

nu Banja Luka radi obdukcije. Saobra}ajna nesre}a desila se rano ujutro i na dijelu puta pored kojeg nema puno ku}a, tako da nije bilo o~evidaca. Mje{tani Prijakovaca isti~u da nisu rijetke nesre}e na ovom dijelu puta, te da je uzrok udesa uglavnom brzina. Uz poja{njenje da se na tom dijelu ceste nalazi blaga krivina, pretpostavljaju da je voza~ pe-

Uni{teno vozilo prevezeno na parking Auto-moto dru{tva

Nakon strahovitog udara, oba vozila ostala su smrskana, a njihovi dijelovi su rasuti unaokolo. Voza~i koji su pro{li pored mjesta udesa odmah su obavijestili policiju i Hitnu pomo}. Saobra}aj na magistralnom putu Banja Luka - Prijedor bio je obustavljen dva sata, dok policija i de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka nisu zavr{ili uvi|aj.
D. P.

DRVAR Ranjen vlasnik ugostiteljskog objekta Piramida

Policija traga za Kostom Bjelotomi}em


Pripadnici Policijske stanice Drvar tragaju za 29-godi{njim Kostom Bjelotomi}em, koji je u no}i izme|u 29. i 30 avgusta hicem iz pi{tolja u nogu ranio Danijela Draga{a (32) iz Drvara, vlasnika ugostiteljskog objekta Piramida u Drvaru. kon ukazane ljekarske pomo}i u Domu zdravlja prevezen u mostarsku bolnicu, gdje je zadr`an radi operativnog zahvata i daljeg lije~enja. - Operativnim radom na terenu slu`benici Policijske stanice Drvar do{li su do saznanja da je ispred ugostiteljskog objekta Piramida, na raskr{}u ulica Titova i Vicka Bodro`e u Drvaru, 29-godi{njak iz vatrenog oru`ja, najvjerovatnije pi{tolja nepoznate marke, pucao u 32-godi{njaka i pogodio ga u nogu, nakon ~ega se udaljio u nepoznatom pravcu, kazao je Vrdoljak. Nezvani~no saznajemo da je u srijedu nave~er brat Koste Bjelotomi}a do{ao u sukob sa jednim od konobara u Piramidi. Nakon {to je saznao da je konobar o{amario njegovog brata, Kosta je do{ao u ovaj objekat i tra`io da konobar iza|e napolje kako bi sa njim izmirio ra~une.

Obavje{tenje
JP "[ume TK" dd Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 7860/11 od 31.08.2011. godine o prodaji roba {umskih drvnih sortimenata - putem pismenih ponuda (licitacija).
Nada Filipovi}, kao dioni~ar DD Elektrobosna Jajce, ovim putem objavljuje

Bijeg
Me|utim, umjesto konobara, napolje je iza{ao vlasnik objekta Danijel Draga{, koji je do{ao u konflikt sa Bjelotomi}em. Do{lo je do konflikta u kojem je Bjelotomi} ranio Draga{a, a potom pobjegao. Uvi|aj su obavili pripadnici PU Drvar, MUP-a Livanjskog kantona i kantonalni tu`ilac, a rasvjetljavanje svih okolnosti ovog doga|aja je u toku. D. P.

Pogo|en u nogu
Iz li vanj skog MUP-a pot vr|eno nam je da su ih u ~etvrtak, sat iza pono}i, uposlenici Doma zdravlja Drvar obavijestili da je u tu medicinsku ustanovu dovezen Danijel Draga{ sa ustrelnom ranom desne noge. Prema rije~ima portparola MUP-a Livanjskog kantona Ivice Vrdoljaka, povrije|eni je na-

O B AV I J E S T
Obavje{tavaju se dioni~ari da se otkazuje Skup{tina zakazana za 3. 9. 2012. godine zbog tehni~kih razloga. Sarajevo, 31. 8. 2012. g. Dioni~ar: Nada Filipovi}

10

OGLASI

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

REGION
VIJESTI

11

Komandant Nacionalne garde Ohio u Beogradu

SRBIJA NE]E PRISTUPITI NATO-u


Srbija }e u okviru Partnerstva za mir nastaviti da razvija dobru saradnju sa svima, kazao je ministar odbrane Aleksandar Vu~i}
U razgovoru s komandantom Nacionalne garde Ohio general-majorom Deborah Eschenhorst, Aleksandar Vu~i} naglasio je da Srbija ne}e pristupati NATO-u. Umjesto toga, objasnio je ministar odbrane, Srbija }e u okviru Partnerstva za mir nastaviti da razvija dobru saradnju sa svima, javlja Srna. snaga, u~e{}u na zajedni~kim obukama i vje`bama, ja~anju kapaciteta regionalne saradnje i daljeg usavr{avanja i {kolovanja pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Pored toga, Vu~i} je zahvalio SAD-u za pomo} u opremanju i modernizaciji savremenim sistemima i donaciji 17 vozila tipa hamer, koji }e putem Programa inostrane vojne pomo}i biti dopremljeni Vojsci Srbije. Posebno je istakao zna~aj ekspertske pomo}i Nacionalne garde za dalji razvoj baze Jug i skoru obuku vojnih sve{tenika Vojske Srbije.

Te{ko je, ali Vlada RH ne pla~e


Hrvatski premijer Zoran Milanovi} je ju~er komentiraju}i pad BDP-a u tre}em tromjese~ju za 2,1 posto rekao kako ~vrsto vjeruje da }e sljede}a godina biti bolja, da }e se ostvariti bilo kakav rast te da }e tre}i kvar tal zbog turizma biti bolji, a da je ovaj pad naslije|e negativnih trendova, ne od biv{e Vlade nego od globalne situacije. Na novinarsku molbu da komentira posljednji pad BDP-a te razmi{lja li s tim u vezi o ostavci, premijer je rekao da Vlada ne tra`i simpatije, ni milost, nego malo strpljenja, te da je nakon pola godine savr{eno jasno da ~uda u pola godine nisu mogu}a. Na pitanje je li Vlada zakazala, Milanovi} je rekao da je Vlada dobra i mo`da najkompetentnija do sada, ali da joj je te{ko, zbog ~ega ne pla~e.

Obuka sve{tenika
Tokom sastanka, istaknut je zna~aj saradnje u okviru Programa dr`avnog partnerstva, koji je obostrano va`an i koristan u svim segmentima bilateralne vojne saradnje, navedeno je u saop{tenju Ministarstva odbrane Srbije. Ministar Vu~i} izrazio je nadu da }e Nacionalna garda Ohio i u narednom periodu nastaviti sa podr{kom procesu reforme sistema odbrane, posebno u oblastima profesionalizacije oru`anih

Najkvalitetniji program
Eschenhorstova je istakla da je Program dr`avnog partnerstva sa Srbijom jedan od najkvalitetnijih koji SAD ostvaruju sa vi{e od 60 dr`ava u svijetu i potvrdila nastavak podr{ke i pomo}i u svim oblastima saradnje.

Na redu sporne privatizacije


Premijer i ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} za sljede}u sedmicu je najavio po~etak rada na ispitivanju spornih privatizacija. - U Ministarstvu unutra{njih poslova ve} je odre|eno oko 60 ljudi iz Uprave kriminalisti~ke policije koji }e se baviti svim spornim privatizacijama, rekao je Da~i}. - Upravo zbog ozbiljnosti ovog posla, zapo~e}e njihov rad na ispitivanju spornih privatizacija, kojih ima vi{e od 20, najavio je ministar unutra{njih poslova. Kada je rije~ o slu~aju Agrobanke, ministar je objasnio da je istraga u toku, i da detalje ne `eli da iznosi u javnost prije nego {to se do|e do odre|enih rezultata. Da~i} je naveo da u tom slu~aju postoji dobra saradnja Ministarstva unutra{njih poslova, odnosno policije, tu`ila{tva i bezbjednosnih slu`bi.

Eschenhorst i Vu~i}: Istaknut zna~aj saradnje u okviru Programa dr`avnog partnerstva

Kulminirao raskol u najja~oj crnogorskoj opozicionoj stranci

Dio SNP-a u Demokratskom frontu


Dio najja~e crnogorske opozicione stranke Socijalisti~ke narodne partije, koji predvodi poslanik Milan Kne`evi}, zvani~no je pristupio Demokratskom frontu (DF), na ~ijem je ~elu biv{i diplomata Miodrag Leki}. Time je kulminirao raskol u SNP-u, na kon odlu ke Gla vnog odbo ra te stran ke o sa mostalnom nastupu na parlamentarnim izborima zakazanim za 14. oktobar. Spora zumom je predvi|eno da Kne `evi}ev dio SNP-a dobije dva pred sta vni ka u Pred sje dni {tvu DF-a. Isti~e se da se ovim ~inom doprinosi daljem {irenju i u~vr{}ivanju DF-a, ~iji je isklju~ivi cilj smjena aktuelnog crnogorskog re`ima na oktobarskim izborima. Leki} i Kne`evi} slo`ili su se da i dalje sve aktivnosti DF-a idu u pravcu afirmisanja opozicionih potencijala zasnovanih na me|usobnom uva`avanju i pozitivnoj kampanji, navodi se u saop{tenju. Okosnicu DF-a ~ine Pokret za promjene i Nova srpska demokratija, a tom opozicionom savezu pristupio je i veliki broj istaknutih pojedinaca. Okida~ za raskol u SNP-u bila je odluka Glavnog odbora o samostalnom izlasku na parlamentarne izbore, po{to je frakcija predvo|ena Kne`evi}em i biv{im liderom te partije Predragom Bulatovi}em zagovara ulazak u DF, kao {iroki opozicioni savez. S druge strane, dugogodi{nji koalicioni partneri u crnogorskoj Vladi, Demokratska partija socijalista Mila \ukanovi}a i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapi}a nastupi}e zajedno i na predstoje}im izborima. No vo for mi ra na Po zi ti vna Crna Gora, koju predvodi Darko Pajovi}, tako|er }e samostalno nastupiti na parlamentarnim izborima. Rok za predaju izbornih lista za oktobarske izbore je 19. septembar.

Kne`evi}: Isklju~ivi cilj smjena aktuelnog crnogorskog re`ima

SRS tu`io Nikoli}a zbog diplome


SRS je podnio krivi~nu prijavu protiv predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a i vi{e NN lica, zbog sumnje u Nikoli}evu fakultetsku diplomu, izjavio je Nemanja [arovi} i dodao da je krivi~na prijava podnijeta protiv NN lica sa Fakulteta za menad`ment iz Sremskih Karlovaca, NN lica sa Fakulteta za ekonomiju i in`enjerski menad`ment iz Novog Sada, NN lica iz Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje iz Novog Sada i NN lica iz prosvjetne inspekcije Ministarstva prosvjete Srbije. - Poku{ali smo da utvrdimo kada je Nikoli} studirao, jer nikom od nas, koji smo bili njegovi bliski saradnici od 2004. do 2008. nikada nije pomenuo da je studirao, rekao je [arovi}. On je istakao da se ispostavilo da je Nikoli} bio odli~an student i da je ~itavu drugu godinu studija na Fakultetu za menad`ment navodno polo`io za sedam, osam dana, saop{tio je SRS.

Predsjednik slovenske Vlade Janez Jan{a

Nelikvidnost najesen
Sloveniji uskoro prijeti nelikvidnost ako se hitno ne uje di ni oko pro tiv kri znih mjera koje predla`e njegova vlada, a koje blokira opozicija, naveo je u ekskluzivnom razgovoru za jedan internetski portal predsjednik slovenske Vlade Janez Jan{a. - Zbog zadu`ivanja iz proteklih godina, Slovenija je u lo{oj kondiciji, ali }e biti i u mnogo lo{ijoj ako se odbije paket protivkriznih mjera koje planiramo za ovu jesen, rekao je Jan{a u razgovoru, dodaju}i da ka{njenje sa strukturnim reformama i pad kreditnog rizika Sloveniju dovode u vrlo te{ku situaciju. - Prijete nam jo{ lo{ije prognoze. Ova }e godina biti jako zahtjevna, a idu}a jo{ te`a. Ve} sa da je pra kti ~no onemogu}eno zadu`ivanje dr`ave koje je neophodno radi vra}anja dospjelih kredita i kamata, rekao je Jan{a, dodav{i da Sloveniji u oktobru prijeti nelikvidnost ako na me|unarodnom tr`i{tu ne uspije prodati dugoro~ne obveznice, {to je do sada bilo te{ko zbog padanja kreditnog rejtinga i posljedi~nog pove}anja kamatnih stopa na slovenske obveznice. - Sredinom idu}e godine dospijevaju nam dvije milijarde eura dugova i kamata, a vra}anje }e biti nemogu}a misija ako najesen ne prihvatimo potrebne mjere, rekao je Jan{a u razgovoru.

Jan{a: Nu`ne protivkrizne mjere

12

SVIJET
VIJESTI

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Komentari Chaliana i Callahana


Kraj sedmice u Americi su obilje`ila dva gafa na ra~un predsjedni~ke kandidature. Jedan od njih je do{ao od urednika redakcije Yahoo Newsa, a drugi poti~e od politi~ki aktivnog glumca i re`isera Clinta Eastwooda koji je izveo neobi~an performans na stageu republikanske konvencije.

Politi~ka (ne)korektnost
Urednik Yahoo Newsa David Chalian i poznati re`iser i glumac Clint Eastwood neprimjereno se osvrnuli na predsjedni~ku kandidaturu

Uzbekistan zabranio strane vojne baze


Uzbekistanski senat usvojio je zakon kojim se na teritoriji te dr`ave zabranjuju strane vojne baze i ujedno se opredjeljuje da zemlja ne pristupa nikakvim vojnim savezima. Senat je potvrdio raniju odluku parlamenta, koju sada treba samo jo{ da potpi{e predsjednik Islam Karimov, prenose agencije. U zakonu, Uzbekistan najavljuje i da ne}e vi{e pristupati nikakvom vojnom savjetu. Zakon je dio spoljnopoliti~kog koncepta i va`i kao dalje udaljavanje od Rusije, nakon {to je Uzbekistan u junu otkazao vojni savez sa Moskvom. On zabranjuje i svako u~e{}e uzbekistanskih trupa u vojnim konfliktima ili mirovnim misijama u inostranstvu. [ef diplomatije Uzbekistana Abdulasis Komilov rekao je u senatu da na uzbekistanskoj teritoriji vi{e ne}e biti nikakvih vojnih baza.

Izvinio se preko Facebooka


David Chalian je, dakle, fatalnu pogre{ku napravio tokom izvje{tavanja s nacionalne konvencije Republikanske stranke na kojoj je Mitt Romney izabran za predsjedni~kog kandidata. Ba{ u`ivaju u partiju u kojem se utapaju crnci izvijestio je Chalian. , Bio je to komentar na Mitt Romneya i njegovu suprugu Ann koji se uredniku Yahoo Newsa nisu ~inili pretjerano zabrinutima zbog uragana Isaac. Njegov neprikladni komentar oti{ao je u eter prije po~etka konvencije. Yahoo se odmah ogradio od ovih izjava objasniv{i da Chalianovi stanovi ne predstavljaju slu`bene stavove ku}e. Slu`beno su se izvinili gledaocima, Republikanskoj stranci, Romneyu i njegovim bira~ima. Izvinio se i Chalian. Na Facebooku je svoju

Clint Eastwood izvodi {alu sa nevidljivim Barackom Obamom

izjavu okarakterisao kao neprikladnu i nepromi{ljenu {alu . Chalian je, ina~e, osvojio nagradu Emmy za produkciju inauguracije Baracka Obame, a u njegovu su odbranu stale i kolege koji su rekle da ovo ipak ne poni{tava ~itav njegov prethodni medijski anga`man, jer je Chalian Bo`iji dar za novinarstvo.

Intervencija u Siriji nije isklju~ena


Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius je rekao da Francuska ne isklju~uje mogu}nost vojne inter vencije u Siriji ukoliko re`im Ba{ara al-Asada upotrijebi biolo{ko i hemijsko oru`je. Fabius nije rekao da li }e u tom slu~aju Pariz sa~ekati odobrenje UN-a, precizirav{i da me|unarodni propisi dozvoljavaju intervenciju protiv upotrebe takvog oru`ja. Na{ odgovor bi bio hitan i munjevit, izjavio je Fabius za Radio Evropa 1, ocijeniv{i da bi upotreba ovog oru`ja bila izuzetno opasna. On je na pitanje da li je izvjesno da Damask posjeduje hemijsko oru`je, odgovorio da je to sigurno.

Neslana {ala Prljavog Harrya


S druge strane ekrana, ta~nije, na samom stageu republikanske konvencije, Eastwood je imao neobi~an nastup. Prljavi Harry je tokom improvizovanog

govora pokazao znak koji asocira na klanje, a bio je upu}en Baracku Obami, aktuelnom {efu Bijele ku}e i Romneyevom protivkandidatu. Eastwood je bio jedini govornik na ~etvorodnevnoj konvenciji koji nije ~itao sa idiota ve} je vodio zami, {ljeni razgovor sa stolicom u kojoj je publika trebalo da zamisli da u njoj sjedi Obama. - [ta je sa obe}anjima koja si dao? [ta ka`e{ na to? Znam da su ~ak i neki ljudi u tvojoj stranci razo~arani {to nisi zatvorio Gvantanamo - pitao je Istvud praznu stolicu. U jednom trenutku debata sa Obamom postala je

`estoka. - [ta ti meni da u{utim? - viknuo je glumac koji je 70-ih godina tuma~io ulogu policijskog inspektora Harrya Callahana, u koju se o~igledno ponovo unio. Pri~ao je i o Oprah Winfrey, ratovima u Iraku i Afganistanu i advokatima. Eastwood je rekao da Obama nije uspio da ispuni data obe}anja i da je vrijeme da Romney i njegov potpredsjedni~ki kandidat Paul Rayan preuzmu vodstvo. Kada neko ne radi svoj posao, morate da ga sklonite , rekao je Eastwood, i prevukao rukom preko vrata, upu}uju}i time poruku Obami.

Recesija u zraku

Samit u Teheranu

Lufthansa na tlu
Najve}i njema~ki avioprevoznik Lufthansa otkazao je vi{e od 200 letova zbog {trajka posade aviona u Berlinu, saop{teno je na sajtu kompanije. Otkazani su letovi za Frankfurt te letovi preko Evrope, zatim za Tel Aviv, Tripoli, Beirut kao i za Ameriku. Radnici Lufthanse su najavili {trajk od ranih jutarnjih sati u petak do kasnih popodnevnih sati po lokalnom vremenu. Oni tra`e pove}anje plata za pet posto. Zbog finansijske krize, Lufthansa planira da otpusti 3.500 radnika i u{tedi 1,5 milijardi eura u naredne tri godine, javio je BBC. Lufthansa nudi povi{ice za 3,5 posto. U cilju smanjenja tro{kova, Lufthansa planira da reformi{e svoju podru`nicu Germanwings i da smanji plate zaposlenim u ovoj kompaniji. Trenutno, zbog {trajka, ko{arka{ki tim Estonije ne mo`e da se vrati u Tallinn, a ko{arka{i Estonije napustili su slova~ki grad Levice i krenuli prema Budimpe{ti. Iz ma|arske prijestonice trebalo je da lete za Frankfurt, a zatim u Tallinn, ali je Lufthansa otkazala letove iz Budimpe{te za Frankfurt. Estonski tim sada poku{ava da na|e drugi na~in da se vrati ku}i. Na hiljade putnika je zvalo aerodrom da dobiju informacije o {trajku, a putnici koji su ostali blokirani u Berlinu dobili su sokove i vodu da im je barem lak{e ~ekati po terminalima.

Merkel za transparentnost
Njema~ka kancelarka Angela Merkel izjavila je da njena zemlja ne `eli da pokrene trgovinski rat sa Pekingom povodom izvoza solarnih panela u Evropu, ali je naglasila da Kina mora da preduzme mjere da bi bila rije{ena pitanja poreme}aja tr`i{ta i po{tene konkurencije u ovom sektoru. Angela Merkel je u Pekingu izjavila da kineske firme iz oblasti solarne industrije treba da uva`e ~injenicu da subvencije koje one dobijaju u vidu povoljnih kredita naru{avaju konkurentnost i kr{e evropske zakone. Apelujem da svi budu transparentni, da polo`e kar te na sto i objasne na koji na~in posluju, rekla je njema~ka kancelarka. Kineske solarne kompanije pozvale su kinesku vladu da usvoji kontramjere ako Bruxelles odlu~i da stupi u akciju na osnovu `albe. SAD su uvele carinu na uvoz solarnih panela iz Kine u maju, poslije inicijative doma}ih kompanija.

Ban Ki-moon: Osloboditi politi~ke zatvorenike


Iako je bilo poziva od SAD-a i Izraela da ne ide u posjetu Teheranu, generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je ipak oti{ao na 16. samit Pokreta nesvrstanih. No generalni sekretar UN-a je tom prilikom pozvao iranski re`im da oslobodi vi{e stotina politi~kih zatvorenika. Tokom moje posjete vr{i}u pritisak da Teheran oslobodi opozicione zvani~nike, aktiviste za za{titu ljudskih prava, novinare, dru{tvene aktiviste kako bi stvorio uslove slobodnog izra`avanja i otvorene debate u dru{tvu izjavio je Ban Ki-moon , tokom govora odr`anog ju~er u [koli za me|unarodne odnose u Teheranu. Ban Ki-moon je posvetio veliki dio govora odbrani slobode i prava ljudi, pitanjima koja nije spomenuo u obra}anju prije skup{tine Pokreta nesvrstanih. Ograni~avanje slobode izra`avanja i socijalnog aktivizma dovodi do sputavanja razvoja i razvijanja nestabilnosti upo, zorio je generalni sekretar UNa. U iranskim zatvorima nalazi se vi{e stotina opozicionih zvani~nika, advokata, novinara, re`isera, aktivista za za{titu ljudskih prava i politi~kih i sindikalnih aktivista. Recimo, re`iser Jafaru Panahi, koji je osu|en na {est godina zatvora, pri ~emu mu je zabranjeno snimanje filmova zbog propagande protiv Islamske Republike Iran. Generalni sekretar UN-a je samo jedna od osoba koja posljednjih godina poku{ava da Iranu uka`e na va`nost po{tivanja ljudskih prava.

Lufthansa planira da otpusti 3.500 radnika i u{tedi 1,5 milijardi eura

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

SVIJET
VIJESTI

13

NA RED DOLAZE SLABIJI

EU POVLA^I
Tradicionalno euroskepti~ni Britanci, me|utim, odmah su na{li rupu u sistemu. Kako pi{e Daily Mail, zbog toga {to je direktiva lo{e napisana, mnogi prodava~i mo}i }e i dalje da prodaju sijalice namijenjene industrijskoj upotrebi u fabrikama.

klasi~ne sijalice od 40 vati


Euroskepti~ni Britanci na{li rupu u sistemu Navesti detalje kao {to su koliko sati sijalica mo`e da gori, koliko uklju~ivanja i isklju~ivanja da izdr`i, vrijeme zagrijavanja
U septembru ne po~inje samo {kola ve} i izmjene na tr`i{tu Evropske unije. Od 1. septembra 2012, naime, u EU po~inje postepeno povla~enje sa tr`i{ta neefikasnih klasi~nih sijalica ja~ine 40 vati. Ovaj ~in je u skladu sa zakonom iz 2009, a zamijeni}e ih proizvodi koji {tede energiju. Zakonom je predvi|eno da zamjena klasi~nih i halogenih sijalica bude zavr{ena do kraja ove godine.

Hillary Clinton na turneji po Aziji


Ameri~ka dr`avna sekretarka Hillary Clinton doputovala je u podru~je ju`nog Pacifika, u okviru azijske turneje na kojoj }e posjetiti {est dr`ava i promovisati ameri~ke interese suo~ene sa rastu}im uticajem Kine u tom regionu. U okviru posjete, Clinton }e poku{ati i da smanji tenzije zbog teritorijalnih sporova u Ju`nom kineskom moru. [efica ameri~ke diplomatije posjeti}e Peking na sredini 11-dnevne turneje koja }e po~eti na udaljenim Kukovim ostrvima, gdje }e biti prva dr`avna sekretarka SAD-a koja }e posjetiti taj arhipelag u ju`nom Pacifiku na kojem `ivi samo 10.000 ljudi. Na glavnom ostrvu Rarotonga }e prisustvovati godi{njem skupu zvani~nika Australije, Novog Zelanda i malih nacija rasutih {irom Pacifika.

Klasi~ne sijalice ispod pulta?


Najmanje dva britanska proizvo|a~a koriste rupu u direktivi da bi nastavila masovnu proizvodnju takozvanih otpornih sijalica koje izgledaju i rade gotovo isto kao i klasi~ne, ali su trajnije i otpornije. Te sijalice }e ko{tati oko jednu funtu, {to nije mnogo vi{e od dosada{njih sijalica za ku}nu upotrebu, a to je upola manje od cijene sijalica koje {tede energiju. One se ne}e prodavati u velikim supermarketima, ali }e mo}i da se nabave u radnjama sa elektroure|ajima i preko on line dobavlja~a, pi{e Daily mail, s tim da ~itava situacija pomalo ve} li~i na neki od ske~eva Montya Pythona. Rupa se pojavila jer se EU direktiva koja zabranjuje sijalice od 40 vati odnosi samo na ku}ne lampe, {to zna~i da se u prodavnicama mo`e nastaviti prodaja onih koje su namijenjene industrijskoj upotrebi.

Visoka volta`a EU
Donijet u martu 2009, ovaj zakon predvi|a povla~enje ne{tedljivih sijalica po fazama i utvr|uje kriterije energetske efikasnosti koje mogu da ispune samo kompaktne fluorescentne i LED sijalice. Povla~enje je po~elo od klasi~nih sijalica ja~ine 100 vati ili ja~ih odmah po dono{enju zakona. Sijalice od 75 vati po~ele su da nestaju s tr`i{ta 1. septembra 2010, one od 60 vati godinu kasnije, a 1. septembra 2012. na red dolaze sijalice od 40 vati i slabije. Sve ne{tedljive mat ili mlije~ne sijalice svih volta`a povla~e se od samog po~etka primjene zakona, jo{ od 1. septembra 2009. Kako se navodi na sajtu Evropske komisije o {tednji energije (http://ec.europa.eu/energy/efficiency/), pored LED i

Od 1. septembra nestaju sa tr`i{ta EU

MOGU]NOST IZBORA? Sijalice od 75 vati po~ele su da nestaju s tr`i{ta 1. septembra 2010, a one od 60 vati godinu kasnije
kompaktnih fluorescentnih sijalica, na tr`i{tu }e biti i nove, pobolj{ane klasi~ne sijalice. Da bi se gra|anstvu pomoglo da napravi pravi izbor, zakonom EU je propisano da na pakovanju proizvo|a~i moraju da navedu detalje kao {to su koliko sati sijalica mo`e da gori, koliko uklju~ivanja i isklju~ivanja da izdr`i, vrijeme zagrijavanja i drugi. Po podacima sa sajta, LED sijalice {tede ~ak 80 posto energije u pore|enju sa klasi~nim. U prosjeku, potro{nja elektri~ne energije u jednom doma}instvu }e primjenom {tedljivih sijalica biti smanjena za 15 posto, {to je jednako neto u{tedi od 25 do 50 eura godi{nje, zavisno od veli~ine doma}instva i broja sijalica koje se koriste.

Nezaposlenost u eurozoni
Broj nezaposlenih u 17 zemalja eurozone u julu je dostigao rekordnih 18 miliona, objavila je agencija za statistiku EU Eurostat. Oko 88.000 ljudi ostalo je bez posla u julu, a brojka od ukupno 18.002.000 lica bez zaposlenja je najve}a od kada je 1995. godine zapo~eto vo|enje evidencije na nivou eurozone. Izra`eno u procentima, stopa nezaposlenosti je 11,3 posto, kolika je bila i u junu, prenio je BBC. Me|u zemljama eurozone po stopi nezaposlenosti prednja~i [panija sa 25,1 posto, a na kraju liste je Austrija sa 4,5 posto. U pore|enju sa situacijom od prije godinu, stopa nezaposlenosti umanjena je u deset zemalja eurozone, pove}ana u {est, a stabilna je u Sloveniji. U [paniji i Gr~koj posao nema vi{e od 50 posto osoba mla|ih od 25 godina.

Wikileaks su|enje

Manning u februaru pred vojnim sudom


Proces pred vojnim sudom protiv Bradleya Manninga, ameri~kog vojnika optu`enog da je tajnim dokumentima snabdijevao internet-sajt Wikileaks, po~inje 4. februara u vojnoj bazi Fort Mead u Marylandu, najavio je sudija Denise Lind. Manningu prijeti kazna do`ivotnog zatvora za dosluh sa neprijateljem. Datum su|enja, odga|anog nekoliko puta, utvr|en je tokom preliminarnog saslu{anja u Fort Meadu. Su|enje bi trebalo da se zavr{i ve} do 15. marta, rekao je sudija. Bradley Manning (24) je optu`en da je od novembra 2009. do maja 2010. predao Wikileaksu ameri~ka vojna dokumenta o ratovima u Iraku i Afganistanu i 260.000 depe{a State Departmenta. Uhap{en je maja 2010, a devet mjeseci je proveo u veoma te{kim uslovima u vojnom zatvoru u Quanticu, u Virginiji, na istoku SAD-a, odakle je preba~en zbog pritiska organizacija za za{titu ljudskih prava. Za to vri-

Bradley Manning

jeme, Julian Assange se sklonio u ekvadorsku ambasadu, odakle je ju~er poru~io u intervjuu za ekvadorsku televiziju da se nada da }e njegov slu~aj biti rije{en u narednih 6-12 mjeseci. Assange je tako|er rekao da nade pola`e u diplomatiju te u neo~ekivani doga|aj na svjetskom planu.

Rusi cenzuri{u ameri~ke crtane


U Rusiji na snagu stupa zakon kojim se televizijska stanica 2x2 obavezuje da cenzuri{e ameri~ke crtane filmove, me|u kojima su i poznate animirane serije Simpsonovi i South Park. Novi zakon ima za cilj da djecu u Rusiji za{titi od scena nasilja, seksualnih odnosa, psovki i od slika upotrebe droge, alkohola i cigareta, jer se ocjenjuje da one mogu da imaju lo{e dejstvo na njihov razvoj. Kriti~ari novog zakona ocjenjuju da }e ruska crtana serija Nu, pogodi, u kojoj se pojavljuju likovi koji pu{e cigarete i lule, biti potpuno uni{tena ukoliko na nju bude primijenjen novi zakon. Aleksandar Mitro~enkov iz kompanije za televizijsku produkciju za mlade je ju~er, me|utim, izjavio da }e biti nastavljeno emitovanje svih epizoda ruske serije.

Profesija d`elat
Vlasti u [ri Lanki po~ele su u utorak obavljati razgovore sa kandidatima za radno mjesto d`elata nakon {to su dva takva radna mjesta ostala upra`njena, a najmanje 480 osu|enika na smrt ~eka egzekuciju. Nije, me|utim, sasvim jasno kako }e dvoje uspje{nih kandidata provoditi dane na tom radnom mjestu - nijedna smrtna kazna nije provedena u [ri Lanki, zemlji sa budisti~kom ve}inom - od 1976. godine. Prijavilo se 176 kandidata i razgovori }e se obaviti danas i sutra. Samo mu{karci }e biti podobni za to radno mjesto izjavio je Reuter, su Gamini Kulatunga, {ef operacija odsjeka za zatvore [ri Lanke. Dva radna mjesta ostala su upra`njena nakon {to je jedan d`elat unaprije|en, a drugi je penzionisan. Zabilje`en je alarmantan porast slu~ajeva zlostavljanja djece, silovanja, ubistava i trgovine drogom otkako je okon~an 25-godi{nji rat protiv separatista Tamilskih tigrova u maju 2009, {to je nagnalo neke pravnike i politi~are da insistiraju na ponovnom uvo|enju smrtne kazne.

14

OGLASI

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

OGLASI

15

Obavijest za korisnike usluge Dedicated server BH Telecoma


Od 1. oktobra u okviru postoje}e ponude usluge Dedicated server (zakupljeni server) uvodi se dodatna usluga Backup, koja omogu}ava korisnicima backup podataka na drugi ure|aj koji se nalazi u mre`i BH Telecoma. Kori{tenjem ove usluge obezbje|uje se velika sigurnost podataka i mogu}nost da se u nepredvi|enim situacijama (u slu~aju vlastite pogre{ke, hakerskih napada itd.) izvr{i brz povrat podataka i nastavi uspje{an rad instaliranih aplikacija na zakupljenom serveru. U ponudi su tri paketa koji se razlikuju prema veli~ini zakupljenog diskovnog prostora, ovisno o potrebama korisnika: Naziv usluge Backup Paket 50 GB Paket 100 GB Paket 200 GB Cijena mjese~ne pretplate (KM) 50,00 90,00 150,00

Napomena: Cijene su bez ura~unatog PDV-a. Detaljnije informacije o ovoj usluzi i specifi~ni uslovi za kori{tenje usluge Dedicated server dostupni su na adresi www.bhtelecom.ba BH Telecom daje vi{e!

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora Bosnalijeka d.d. o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora Dru{tva broj: 2188/12 od 30. 7. 2012. godine raspisuje se

za izbor i imenovanje direktora Bosnalijeka d.d. Pored op{tih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidati za izbor i imenovanje direktora Bosnalijeka d.d. treba da ispunjavaju i slijede}e posebne uslove: - visoka {kolska sprema - najmanje 5 godina profesionalnog iskustva u vezi sa djelatno{}u Bosnalijeka d.d., odnosno poslovima na koje se imenuje. Za direktora Bosnalijeka d.d. mo`e biti imenovana osoba: - koja nije starija od 65 godina na dan imenovanja - koja nije predsjednik ili ~lan Nadzornog odbora ili Odbora za reviziju Bosnalijeka d.d. - kojoj pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti koje su u nadle`nosti uprave privrednog dru{tva i nije osu|ivana za krivi~no djelo ili privredni prestup za radnje nespojive s du`no{}u u upravi privrednog dru{tva, pet godina od dana pravosna`nosti presude, ne ra~unaju}i vrijeme zatvorske kazne - koja nije, niti bi mogla biti u konkurentskom odnosu sa Bosnalijekom d.d. u smislu odredaba Statuta Bosnalijeka d.d. i Zakona o privrednim dru{tvima. Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju dostaviti slijede}e dokaze o ispunjavanju uslova konkursa (original ili ovjerene kopije): - diplomu o sticanju visoke {kolske spreme - dokaz o profesionalnom iskustvu - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu - uvjerenje suda da kandidatu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti koje su u nadle`nosti uprave privrednog dru{tva, ne starije od 3 mjeseca - uvjerenje nadle`nog organa da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup za radnje nespojive s du`no{}u u upravi privrednog dru{tva, ne starije od 3 mjeseca - izjavu kandidata da nije, niti bi mogao biti u konkurentskom odnosu sa Bosnalijekom d.d. Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa i radnom biografijom, uz naznaku kontakttelefona i adrese, mogu se dostaviti Konkursnoj komisiji do 21. 9. 2012. godine na adresu: Bosnalijek d.d., Juki}eva 53, Sarajevo. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Za dodatne informacije u vezi konkursa kandidati se mogu obratiti na kontakt-telefon 033 254 490 ili e-mail adresu: m.begovic@bosnalijek.ba.

KONKURS

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

BBI banka

Otvorena

Bh. privreda u krizi

poslovnica u Kalesiji

BiH je u recesiji, ali nema dokaza za to


Do kraja 2012. statisti~ki mo`emo o~ekivati bolju situaciju, ali stvarno, ima}emo ve}u stagnaciju bh. privrede, a i statisti~ki nepotvr|ena recesija je realno mogu}a, rekao je ju~er na konferenciji za novinare u Sarajevu projekt-menad`er u Vanjsko trgo vin skoj ko mo ri BiH (VTKBiH) Igor Gavran.

Zvani~na statistika }e podatke o ekonomskom rastu objaviti tek naredne godine, a svi pokazatelji su negativni ve} drugi kvartal zaredom

Bosna Bank International (BBI), jedina banka u jugoisto~noj Evropi koja posluje po islamskim principima, ju~er je otvorila poslovnicu u Kalesiji. U prisustvu brojnih li~nosti iz javnog `ivota Tuzlanskog kan to na, te ve li kog bro ja gra|ana poslovnicu su simboli~nim presijecanjem vrpce otvorili direktor BBI banke Amer Bukvi}, na~elnik Op}ine Kalesija Rasim Omerovi} i {ef novootvorene poslovnice Nermin Balvanovi}. BBI nudi alternativu gra|anima da posluju na halal-na~in. Podru~je op}ine Kalesija veoma nam je va`no i zbog

povratni~kih porodica koje }e u BBI banci imati priliku dobiti veoma povoljna sredstva, ve} od nula posto, odnosno pozajmice iz turske finansijske linije kazao je na otvaranju , Bukvi}. Otvaranjem BBI banke privrednici s ovog podru~ja imat }e priliku za finansiranja po veoma povoljnim uvjetima. Ovo se posebno odnosi na investiranje u poljoprivrednu proizvodnju koja na ovim podru~jima ima veliki potencijal, a s dolaskom BBI banke i {ansu da te potencijale i realizira , naglasio je na~elnik Op}ine Kalesija.

Stagnacija u najboljem slu~aju


Recesiju ne mo`emo potvrditi jer }e zvani~na dr`avna statistika podatke o bruto dru{tvenom proizvodu (BDP) objaviti tek naredne godine, me|utim, ono {to nam mo`e biti smjernica su podaci zvani~ne statistike u RS-u koji pokazuju da imamo negativne trendove, istakao je Gavran. Po definiciji, recesija je kada privreda dva kvartala zaredom ima negativan rast, odnosno pad, tako da se nakon negativnog drugog kvartala ove godine mo`e o~ekivati i negativan i tre}i kvartal, {to bi zna~ilo recesiju. Na to, prema Gavranovim rije~ima, upu}uje ve}ina pokazatelja, koji su negativni poput vanjskotrgovinske razmjene i pada industrijske proizvodnje, {to zna~i da }emo u najmanju ruku imati stagnaciju. I u ovom slu~aju, kao i prethodnih godina, BiH samo prati trendove u okru`enju, jer uveliko za-

Jedini odgovor na krizu aran`man sa MMF-om

Foto: D. TORCHE

Stanje na tr`i{tu stabilno


U sjedi{tu Vlade Federacije u Sarajevu ju~er je odr`an sastanak federalnog premijera Nermina Nik{i}a sa predstavnicima mlinsko-pekarske industrije i najve}ih banaka s ciljem cjelovitog sagledavanja trenutnog stanja na tr`i{tu Federacije. Konstatovano je da je ono trenutno stabilno, a dogovorene su i odre|ene kratkoro~ne i dugoro~ne mjere kojima bi se zadr`alo postoje}e stanje. Zaklju~eno je kako je jedan od na~ina odr`avanja stabilnosti ovog sektora mogu}nost da se putem federalne Direkcije za robne rezerve obezbijede dovoljne koli~ine `itarica kako bi stanje na tr`i{tu ostalo stabilno. Predstavnici mlinsko-pekarske industrije su istakli probleme s kojima se suo~avaju, a posebno su naglasili nelojalnu konkurenciju, te crno i sivo tr`i{te koje pojedine subjekte stavlja u neravnopravan polo`aj u odnosu na druge. Istaknuta je i potreba da se vi{e pa`nje posveti poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno sjetvi `itarica i da se na tom planu napravi dugoro~na strategija, saop}eno je iz Vlade FBiH.

visi od stanja na glavnim izvoznim tr`i{tima, dakle Evropskoj uniji i susjednim zemljama. Upravo podaci o bh. izvozu pokazuju da je smanjen izvoz u Hrvatsku koja je ju~er objavila da ima negativan rast. Pad industrijske proizvodnje u ovoj susjednoj zemlji uticao je na potra`nju za bh. izvoznim proizvodima. Osim toga, za nas je negativan podatak i pad priliva stranih investicija.

16 mjera
Ono {to zabrinjava u ovoj, jo{ neprogla{enoj, recesiji je ~inje-

nica da bh. vlasti ne nude nikakav izlaz iz krize. Jedina mjera, kao i prije nekoliko godina, sklapanje je kreditnog aran`mana sa Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF). Na{i politi~ari ka`u da entiteti bez aran`mana sa MMF-om nemaju izlaza. Nema izlaza jedino ako su nesposobni jer uvijek se mo`e na}i izlaz. U ovoj krizi, za razliku od prethodnih godina, nemamo ni onih ~uvenih 16 mjera, koje nikada nisu provedene naglasio je Gavran. ,
J. Sa.

Posljedice ekstremno suhog ljeta i surove zime

Cijene na pijacama ve} porasle


Zvonimir Papo~i, sekretar za poljoprivredu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, rekao je da je u narednom periodu realno o~ekivati pove}anje cijena u prehrambenom sektoru zbog ogromnih {teta koje je pretrpjela doma}a poljoprivredna proizvodnja. Papo~i je istaknuo da su cijene na zelenim pijacama ve} pove}ane i da se taj skok uo~ava od sedmice do sedmice. On je rekao kako je ipak jo{ rano govoriti o pravoj visini {teta u poljoprivredi, ali je naglasio da bi prvi finansijski pokazatelji o tome mogli biti dostupni krajem septembra. Papo~i je upozorio da se, uz sve te neda}e, bh. poljoprivreda posebno treba pribojavati nedostatka sto~ne hrane. Sto~ne hrane nema ve} sada, poljoprivrednici su po~eli polako da koriste zalihe koje su stvorili za zimski period. Laktacija je ve} po~ela da pada u proizvodnji mlijeka i desit }e nam se da }e u toku zimskog perioda poljoprivrednici povu}i radikalne mjere, a to je smanjenje sto~nog fonda. To zna~i da }emo u narednom periodu imati smanjenu proizvodnju mlijeka, a i mesa. Ako sto~ni fond u toku zime bude uni{ten, trebat }e nam najmanje dvije godine da se obnovi re, kao je Papo~i. Dodao je da bh. poljoprivrednici i sada osje}a-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE


Kursna - te~ajna lista - broj 171 - 1. 9. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.599000 Kanada 124 CAD 1 1.562377 Hrvatska 191 HRK 100 26.106522 ^e{ka R 203 CZK 1 0.078540 Danska 208 DKK 1 0.261826 Ma|arska 348 HUF 100 0.687798 Japan 392 JPY 100 1.971443 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.267527 [vedska 752 SEK 1 0.234032 [vicarska 756 CHF 1 1.624565 Turska 949 TRY 1 0.851159 V.Britanija 826 GBP 1 2.453242 SAD 840 USD 1 1.547015 Rusija 643 RUB 1 0.047839 Kina 156 CNY 1 0.243678 Srbija 941 RSD 100 1.647034 SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 08. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 08. 2012 =

1.955830 1.955830 1.603008 1.607016 1.566293 1.570209 26.171952 26.237382 0.078737 0.078934 0.262482 0.263138 0.689522 0.691246 1.976384 1.981325 0.566448 0.567864 0.268197 0.268867 0.234619 0.235206 1.628637 1.632709 0.853292 0.855425 2.459390 2.465538 1.550892 1.554769 0.047959 0.048079 0.244289 0.244900 1.651162 1.655290 USD 1.52032 BAM 2.370446

ju posljedice surove zime, pogotovo oni u stakleni~koj i plasteni~koj proizvodnji, a da je ekstremno suho ljeto dodatno izazvalo katastrofalne posljedice u ratarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. Malo bolja situacija je, kako je dodao, u vinogradarskoj proizvodnji gdje i ove godine imamo vrhunski kvalitet gro`|a, ali mnogo slabiji kvantitet. Istaknuv{i da dolazi nepredvidiva zima za poljoprivrednike, Papo~i je rekao da bi nadle`na ministarstva i Vije}e ministara BiH morali povu}i odre|ene poteze kako bi na neki na~in poljoprivrednicima bar ubla`ili posljedice od {teta izazvanih snijegom i su{om u ovoj godini.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012. Stru~ni skupovi na Sajmu {ljive

BIZNIS/BERZE
1.420,12 821,36
BIRS BIFX

17

Uvoziti samo ono {to ne mo`emo proizvesti


Ova vlast pokazala najmanje razumijevanja za doma}u proizvodnju
U organizaciji Udru`enja proizvo|a~a sjemena i sadnog materijala u Federaciji BiH, ju~er je, tre}eg dana Sajma {ljive u Grada~cu, odr`an okrugli sto o temi Stanje proizvodnje, prometa i uvoza sjemena i sadnog materijala. Cilj okruglog stola je da se da podr{ka doma}oj proizvodnji i skrene pa`nja kako treba uvoziti samo ono {to se ne mo`e proizvesti. Ne znamo koju izvr{nu vlast trebamo okriviti za ovakvo stanje, jer niti jedna nije shvatila {ta zna~i genetski potencijal jedne zemlje. Ali, s pravom se mo`e re}i da je ova vlast pokazala najmanje razumijevanja za doma}u proizvodnju. Na{e uporno insistiranje da se prihvate objektivni prijedlozi od strane organa vlasti shva}eni su kao kritika i napad, a ne kao dobronamjerni prijedlozi da se na|u najbolja rje{enja kazao je Sulejman Tahirovi}, , predsjednik Udru`enja proizvo|a~a sjemena i sadnog materijala u Federaciji BiH. Kao najve}i problem sudionici okruglog stola u Grada~cu dr`e prevelik uvoz, {to ote`ava prodaju doma}ih proizvoda. Uvozimo previ{e, a ono {to proizvedemo - ne mo`emo prodati. Postoji dovoljno velik prostor za proizvodnju, ali moramo

681,13 1.695,35
FIRS

SASX-10

897,93 780,66
ERS10

SASX-30

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 31. august/kolovoz 2012.


Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE [ipad komerc dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar Hidrogradnja d.d. Sarajevo 1,48 17,83 29,50 2,00 -1,33 -0,92 0,00 0,00 1,48 17,89 29,50 2,00 1,48 17,81 29,50 2,00 870 218 20 23 1.287,60 3.887,87 590,00 46,00 2 3 2 1 43,00 34,00 33,00 29,41 27,65 9,86 1,43 4,76 -3,57 -4,66 43,00 34,00 33,00 29,41 27,65 38,02 34,00 31,21 29,41 27,65 2.955 2.141 2.382 1.882 1.890 1.148,39 727,94 752,37 553,50 522,58 2 1 2 1 1 4,00 3,80 -4,53 -0,26 4,00 3,80 4,00 3,80 45 5.662 180,00 21.515,60 2 3 12,57 0,58 12,70 12,50 3.900 49.031,60 8

Vlast prijedloge shvata kao napade

bolje raditi na na{em, ali i na inozemnom tr`i{tu kazao je Ivan Damjanovi}, proi, zvo|a~ sjemena krompira iz Glamo~a. Dodao je da izlaz iz ove situacije postoji, ali da se proizvodi najprije moraju za{tititi kontingentom, te da se uz regionalizaciju proglase podru~ja velikog zna~aja za proizvodnju. Uz sve to, bitno je popraviti manjkavosti i obraditi zakonsku regulativu, koja datira jo{ iz 1986. godine.

SASE: Promet 80.243 KM


Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 80.243,45 KM. Promet na kotaciji iznosio je 74.431,98 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 49.031,60 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 12,57 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 21.695,60 KM, najve}i promet je ostvaren dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo u iznosu od 21.515,60 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,80 KM. Na kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama FBiH za ratna potra`ivanja u ukupnoj vrijednosti od 3.704,78 KM, saop}io je SASE.

Energetski efikasna

rasvjeta u Trebinju
U Trebinju su ju~er predstavnici projekta Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID) Ekonomija energetske efikasnosti (3E), UNDP-a BiH i Op{tine Trebinje potpisali pismo obaveze za uvo|enje energetski efikasne uli~ne rasvjete u Trebinju. Zamjena postoje}e uli~ne rasvjete energetski efikasnom u odabranim ulicama u Trebinju direktno }e utjecati na smanjenje tro{kova elektri~ne energije. Pismo obaveze potpisali su zamjenik direktora projekta USAID 3E Mak Kamenica, menad`er za UNDP-a BiH Sini{a Rodi} i gradona~elnik Trebinja Dobroslav ]uk. Kamenica je za Fenu izjavio da je ovaj projekt vrijedan 140.000 KM, od ~ega Op{tina Trebinje obezbje|uje 40.000, a po 50.000 KM UNDP i USAID 3E. Nakon provedene tenderske procedure bit }e izabran izvo|a~ radova, a realizacijom projekta tro{kovi elektri~ne energije za rasvjetu smanjit }e se do 70 posto.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 31. avgustj 2012.


Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Unioinvest a.d. Bijeljina ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,26 9,5 3,7 0,04 5,37 4,65 0,6(A) 5,58 0 2,59 0 0 0,37 6,16 -3,23 -0,36 4,26 9,5 3,7 0,04 5,5 4,78 0,6 5,65 4,26 9,5 3,7 0,04 5,19 4,02 0,6 5,54 92 100 20 8.165 302 403 3.000 635 391,92 950,00 74,00 326,60 1.620,28 1.873,42 1.800,00 3.545,98 0,013 0,591 0,61 0,46 0,53 0,46 0,185 0,226 0,25 1,54 18,18 0 0 0 0 0 2,78 2,73 -3,85 0,65 0,013 0,591 0,61 0,46 0,53 0,46 0,185 0,226 0,25 1,54 0,011 0,591 0,61 0,46 0,53 0,46 0,185 0,226 0,25 1,53 24.000 5.478 1.000 1.000 8.500 1.843 130.705 1.640 30.000 1.223 304,00 3.237,50 610,00 460,00 4.505,00 847,78 24.180,42 370,64 7.500,00 1.880,42

Kantonalno javno preduze}e za gospodarenje dr`avnim {umama

"Sarajevo - {ume" d.o.o. Sarajevo


Op}inski sud Sarajevo 065-0-Reg-09-002773 od 27.10.2009. godine PDV broj: 200630090001 @iro-ra~un: 338-900-22080473-85 UniCredit bank d.d. Sarajevo 161-000-00367200-40 Raiffeisen bank Sarajevo
Vrsta dok. Izdava~ RB Strana

Na osnovu Odluke o prodaji {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije broj: 0103-311 -3/12 od 23.8.2012. god. putem KJP "Sarajevo-{ume"d.o.o. Sarajevo objavljuje za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije 1. Predmet oglasa: prodaja {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije: LOT 1. OJ[ "Tar~in" GJ "Mehina Luka" odjel 93. i 94. trupci ~etinara (crni bor) na me|ustovari{tu: I, II, III klasa 35 m3, rudno drvo 21m3 i celulozno drvo ~etinara 12 m3 LOT 2. OJ[ "Tar~in" GJ "Mehina Luka" odjel 93. i 94. ogrjev meki li{}ari na me|ustovari{tu I klasa 29 m3 i ogrjev tvrdi li{}ari - gule 51 m3. Kvalitet, dimenzije i mjere {umskih drvnih sortimenata su u skladu sa va`e}im standardima. 2. Rok za podne{enje ponuda: Ponude slati u zatvorenoj koverti najkasnije do 7.9.2012. godine do 12 sati na protokol KJP "Sarajevo-{ume" d.o.o Sarajevo, sa naznakom: "Ponuda po javnom oglasu br: 0103-311-4 /12 - prodaja {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije - sa naznakom Lota - NE OTVARAJ " Prijave slati na adresu KJP "Sarajevo-{ume" d.o.o. Sarajevo, Mar{ala Tita 7/II 3. Otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda }e se obaviti 7.9.2012. godine u 13.30 sati u prostorijama direkcije Preduze}a. Napomena: Sve neophodne informacije za Javni oglas mogu se dobiti u Slu`bi za marketing i komercijalne poslove. Objava cijelog teksta javnog oglasa mo`e se na}i na Web stranici www.sarajevo-sume.ba i na oglasnoj plo~i Preduze}a. Za informacije obratiti se na broj: 033-219-173.
Tel: 00 387 33 219 172; Fax 00 387 33 219 172 Ul. Mar{ala Tita 7/II, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: ssume@bih.net.ba Web: www.sarajevo-sume.ba

J AV N I O G L A S

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bosna trgovina a.d. Banja Luka Internacional motel a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Veselin Masle{a a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 1,7 0,2(A) 0,4 0,65(A) 97,26 48,51 46,2 40,9 41,01 0 0 0 0 0,68 0,62 0,22 -0,12 -0,27 1,7 0,2 0,4 0,65 97,3 48,51 46,2 40,9 41,02 1,7 0,2 0,4 0,65 97 48,51 46,2 40,9 41,01 410 5.377 1.935 19.600 8.262 6.503 9.000 2.500 37.766 697,00 1.075,40 774,00 12.740,00 803,60 3.154,61 4.158,00 1.022,50 15.488,84

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,73 2,47

$ 0,96 %

1.665,20 30,81

$ 0,49 %

910,25 806,50

$ 0,63 %

PLIN
$ 0,00 %

SREBRO
$ 1,20 %

KUKURUZ
$ 0,25 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Iz Centrotransa odgovaraju na optu`be

Otvoren objekat kolektivnog stanovanja u Ilija{u

Trajni smje{taj za
izbjegle i raseljene
U Centrotransu ka`u kako su spremili i vozila i osoblje

Pojedincima je cilj zadr`ati ovakvo stanje


Povodom vi{e napisa u sredstvima informisanja u kojima je tretirana aktuelna problematika javnog gradskog prevoza u Kantonu Sarajevo, kao strana koju spominju odre|ene osobe u negativnom kontekstu, iz Centrotransa isti~u kako je, prema zakonskim propisima, organizacija javnog gradskog i prigradskog prevoza u KS-u obaveza i odgovornost prvenstveno Ministarstva saobra}aja KS-a. - Ono ima obavezu da poduzme sve raspolo`ive mjere s ciljem obezbje|enja i kontinuiteta rada ove va`ne infrastrukturne funkcije, neophodne za normalno fukcionisanje Kantona. Javnosti je poznato, a {to je potvr|eno kroz dokumente zvani~nih organa (14 presuda Kantonalnog suda u Sarajevu i dva rje{enja Konkurencijskog vije}a BiH), da su u prethodnom periodu odgovorni du`nosnici Ministarstva saobra}aja ~inili brojne propuste u radu koji se, prije svega, odnose na nezakonito odobravanje redova vo`nje i preferencije koje su omogu}avale monopolski polo`aj samo jednom operatoru u javnom gradskom prevozu, ka`u u Centrotrans Eurolinesu. U saop}enju se navodi kako je Kantonalni sud poni{tio sve nelegalno registrovane redove vo`nje, a Konkurencijsko vije}e BiH nalo`ilo provo|enje zakonskog postupka uskla|ivanja i registracije redova vo`nje. - U okviru ovoga procesa ravnopravne aplikacije za odr`avanje redova vo`nje podnijeli su KJKP Gras i Centrotrans Eurolines. O~ekuje se da }e Ministarstvo u najskorije vrijeme uskladiti i registrovati redove vo`nje i na taj na~in uvesti red u javni prevoz KS-a. Centrotrans Eurolines je izvr{io sve potrebne pripreme u pogledu nabavke vozila i osoblja da eventualno odobrene redove vo`nje odr`ava ta~no i uredno prema registrovanom redu vo`nje. Prema tome, jasno je da su proizvoljne i tendenciozne izjave nekompetentnih pojedinaca, kojima je jedini cilj zadr`avanje nelegalnog i neodr`ivog stanja u oblasti javnog prevoza, potpuno neta~ne i neutemeljene, isti~e se u saop}enju ove kompanije.

Porodice iz kolektivnih centara u Gladnom Polju i Hrasnici dobile stanove Mogu}nost da i djeca nastave `ivot u ovim domovima
Rekonstruisani objekat biv{eg kolektivnog centra u Ilija{u, koji je preure|en u objekat kolektivnog stanovanja sa 25 stanova, ju~er je sve~ano otvoren i predat raseljenim porodicama na kori{tenje u prisustvu predstavnika resornih ministarstava, Op}ine Ilija{, izvo|a~a i budu}ih podstanara. Za realizaciju ovog projekta utro{eno je 800.000 KM, a sredstva su obezbijedili Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a 700.000 KM i federalno Ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica 100.000 KM. Izvo|a~ je bila Miprogradnja iz Ilija{a, a sanacija objekta zavr{ena je za godinu.

Alija i Fata Eskija u novom stanu

Vlasni{tvo Kantona
Korisnici ovih stanova ve}inom su interno raseljene osobe iz Sarajeva, koje se iz objektivnih razloga nisu mogle vratiti na prijeratne adrese, kao i odre|eni broj onih u stanju socijalne potrebe. Svi oni su do sada boravili u kolektivnim centrima u Hrasnici i Gladnom Polju ili u alternativnom smje{taju u Kantonu Sarajevo. Novoizgra|eni stanovi, od kojih je 18 jednosobnih, pet dvosobnih i dva trosobna, izuzetnog su kvaliteta i funkcionalnosti i porodicama su dati na kori{tenje do kraja `ivota, uz mogu}nost da u njima ostanu i njihova djeca, dok su stambene jedinice u vlasni{tvu Kantona Sarajevo. Planirano je da se nakon useljenja ovih porodica potpuno zatvori kolektivni centar u Gladnom Polju, pa }e u KS-u samo ostati jo{ da radi kolektivni centar u Hrasnici, ~ijim podstanarima }e resorno ministarstvo uz pomo} donatora, tako|er, nastojati {to prije obezbijediti adekvatan trajan smje{taj. Ovom prilikom najavljeno je da }e ubrzo po~eti i rekonstrukcija ovog centra. Dobrodo{licu u Ilija{ novim stanarima je po`elio na~elnik Nusret Ma{i}, nagla{avaju}i da je sretan {to su i ove napa}ene

O[ Umihana ^uvidina

Porodice dobile klju~eve novih stanova

osobe dobile krov nad glavom. - Nema nikakvih razloga da porodice ne budu zadovoljne ovim rje{enjem i vjerujem da }e se brzo naviknuti na na{ miran i lijep grad. @elim im sre}u u novim stanovima i da dugo godina `ive u Ilija{u, kazao je Ma{i}.

Cilj je u{teda energije

Uskoro bi trebalo po~eti utopljavanje objekta O[ Umihana ^uvidina u Boljakovom Potoku, najavio je Aner [uman v.d. na~elnika Op}ine Novi Grad. Kako je naveo, utopljavanje ove osnovne {kole ko{tat }e 80.000 KM. Federalno Ministarstvo prostornog ure|enja izdvojilo je 50.000, a Op}ina Novi Grad 30.000 KM. - Potpisali smo ugovor o dodjeli sredstava za utopljavanje objekta sa federalnim Ministarstvom, tako da }e radovi uskoro mo}i po~eti. Na{a obaveza }e biti i da saniramo krov na ovoj {koli, rekao je [uman. Ina~e, Op}ina Novi Grad je korisnik programa federalnog Ministarstva prostornog ure|enja za projekat utopljavanja zgrada radi u{tede energije. E. A.

Uskoro utopljavanje {kole

Stanari prezadovoljni
Alija i Fata Eskija dobili su jednosoban stan od 32 kvadrata. Oni su interno raseljene osobe iz op}ine Stari Grad i `ivjeli su na [iroka~i. - Prezadovoljni smo ovim stanovima jer su dobri i kvalitetno ura|eni. Ne smeta nam {to su u Ilija{u jer mi smo penzioneri i ne moramo putovati, pa nam ova

priroda i zelenilo ba{ odgovaraju. U centru smo grada, sve nam je pri ruci i mnogo nam je bolje nego u Hrasnici, ka`e Fata. I Ifeta Omerba{i} je presretna {to su se ona i njena k}erka kona~no skrasile u Ilija{u, jer su kao izbjeglice iz ^ajni~a pro{le kroz mnogo kolektivnih centara. - Posljednjih pet godina bila sam u Hrasnici, gdje je prili~no lo{ smje{taj, tako da je sada ovo za mene idealno rje{enje, jer sama nikada ne bih mogla ovo sebi priu{titi. Napokon imam svoj stan, presretna sam i sve je u njemu prelijepo. Zahvaljujem svima koji su u~estvovali u ovom projektu, isti~e Omerba{i}.
Z. TURKOVI]

U Aleji ambasadora

O{te}ene plo~e
Aleja ambasadora ponovo je bila na meti vandala, {esti put ove godine. Prema informacijama iz Slu`be za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad, o{te}ene su tri plo~e sa imenima ambasadora. - Jedna plo~a je spala sa mjesta na kojem stoji, druga je o{te}ena, a tre}a je poprskana sprejem i i{arana, rekli su u Slu`bi. Ovo je jo{ jedan ~in nesavjesnog pona{anja i vandalizma neodgovornih gra|ana u Aleji. Op}ina planira postaviti kamere koje }e biti pod stalnim nadzorom pripadnika PS-a Stari Grad. Sredstva za ovaj projekat bit }e planirana bud`etom za narednu godinu.

Giro di Sarajevo

Obustava saobra}aja
Ministarstvo saobra}aja KS-a donijelo je rje{enje o privremenoj potpunoj obustavi saobra}aja u ulicama Bulevar Mimar-Sinana, g transverzala, Ramiza Sal~ina, Lukavi~ka cesta, Ante Babi}a, Bulevar Me{e Selimovi}a, Zmaja od Bosne, Hiseta, Obala Kulina bana, Telali, Mula Mustafe Ba{eskije, Mar{ala Tita i Vrbanja radi sutra{njeg odr`avanja biciklisti~ke trke Giro di Sarajevo. Privremenu obustavu saobra}aja vr{it }e pripadnici MUP-a KS-a od 17 do 19 sati, etapno du` navedene dionice.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

NAKON INVAZIJE BILBORDA UZ MOSTOVE

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Jo{ jedan u nizu nelegalno postavljenih panoa

Foto: D. TORCHE

NA OTOCI BESPRAVNO NIKAO


REKLAMNI PANO
Nakon {to su prethodnih mjeseci veliki bespravni reklamni panoi okupirali centralne dijelove grada, naro~ito priobalni pojas rijeke Miljacke, za {ta mo`emo zahvaliti Gradskoj upravi Sarajeva, jo{ jedan takav nikao je na zelenoj povr{ini kod trolejbuske okretnice na Otoci. Slijede}i navedene primjere, neko se na{ao da bez ikakvih dozvola postavi ogromni bilbord tik uz frekventnu saobra}ajnicu, i to kod trolejbuske okretnice, ne mare}i da li time ugro`ava u~esnike u saobra}aju i ~ini li ruglo ovog dijela grada. Po svemu sude}i, potezom gradskih vlasti sa Hamdom Kari}em na ~elu, pomo}nikom gradona~elnika za komunalne poslove, ~ijim nalogom, a bez potrebnih dozvola su nicali bilbordi na svakom koraku zaklanjaju}i najljep{e kulturno-historijske gra|evine Sarajeva, dalo se do znanja da sada svako mo`e bez i~ije dozvole posaditi bilbord gdje god mu padne na pamet. U ovom slu~aju na Otoci, onaj ko je postavio bilbord, bio je du`an da odobrenje za to pribavi od Direkcije za

Direkcija za ceste nadle`na je za izdavanje dozvola za postavljanje bilborda, ali zahtjev niko nije podnio Inspekcije izlaze na teren

ceste KS-a, {to nije u~injeno. - Nikakvo odobrenje za postavljanje bilborda nismo izdali za ovu lokaciju, jer nam niko za to nije podnio zahtjev. Me|utim, onaj ko je to uradio, trebao je od nas tra`iti dozvolu, jer se radi o ulici od kantonalnog zna~aja, za {ta smo mi na dle `ni. Od Op}ine Novi Grad, tako|er, trebale su se zatra`iti urbanisti~ka saglasnost i gra|evinska dozvola, jer se radi o objektu. Dakle, ovdje je rije~ o bespravno postavljenom bilbordu, naveli su u Direkciji za ceste KS-a.

U Direkciji su istaknuli da postavljeni bilbord uop}e nije u skladu sa elaboratom o postavljanju reklamnih panoa u KS-u, jer on ne predvi|a postavljanje bilborda na tom prostoru kod trolejbuske okretaljke. Dodali su da }e zatra`iti od kantonalne inspekcije da reaguje u ovom slu~aju. U Op}ini Novi Grad nisu imali saznanja o postavljenom bilbordu na Otoci, rekav{i nam da }e inspekcija iza}i na teren da ispita o ~emu se radi.
E. A.

OKOM KAMERE

Sindikat Prve gimnazije

Osvje`enje iz cisterne

Nema nagrade za neznanje


Sindikat Prve gimnazije izdao je saop{tenje za javnost u kojem o{tro osu|uje pona{anje u~enika Mirze Martinovi}a, koji je fizi~ki nasrnuo na direktoricu Jasnu Had`imurterzi}, te joj prijetio smr}u. ^lanovi kolektiva ove {kole osudili su nasilni~ko pona{anje prema direktorici, ali i uni{tavanje {kolske imovine. U istom saop{tenju se navodi da se demantuju bilo kakvi navodi o primanju mita te isti pozivaju organe bezbjednosti da ih za{tite od izre~enih prijetnji smr}u, ali i da ispitaju navode o mitu i poduzmu neke od zakonom predvi|enih mjera. Mi u potpunosti stojimo uz direktoricu, nagla{avaju iz ovog kolektiva, poru~uju}i da nagrade za neznanje ne mo`e biti.
ceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Ka ko ne ma ki {e, uposlenici KJKP Rad ulice Sarajeva u svim naseljima nastoje osvje`iti pranjem uz pomo} cisterni. Mi smo ih zatekli tokom poslijepodnevnih sati u osvje`avanju ulica mjesne zajednice ^engi}-Vila, da bi koliko-toliko sugra|anima olak{ali jo{ nekoliko vrelih ljetnih dana.
D. I.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

5 4

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Zurich/Banja Luka 16.45, Stuttgart 18.45, Stockholm 20.15, Beograd 21.55, Zagreb 22.00 i 22.25

Odlasci:
Beograd/Zagreb 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 10.15, Munich 13.10, Istanbul 14.40, 18.00 i 20.25 Koeln 15.15 i 19.35, Stut tgart 19.25, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:


Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20, 13.40 i 19.25, Munich 12.25, Vienna 14.20 i 21.25, Koeln 14.35 i 18.55,

17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Her-

6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA
Promocija strip umjetnosti

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Prije ne{to manje od tri mjeseca, Sarajevo je dobilo svoju prvu poslijeratnu stripoteku. Maleni objekt u centru Ba{~ar{ije ubrzo je postao okupljali{te svih onih kojima je strip u srcu ve} decenijama, ali i onih koji tek pronalaze sre}u u pri~ama oslikanim perima vrhunskih majstora. Sarajevu je ovakav objekt prijeko bio potreban, znaju}i kakvu je popularnost strip imao pred agresiju - romani, kako smo ih svi tada zvali, bili su i objekti tram-

Agarthi Comics, ekskluzivni bh. izdava~ stripova italijanskog Bonellija, danas organizuje uli~nu promociju na kojoj }e biti predstavljena sva njihova izdanja
Bijeli Soko

Povratak u bezbri`no
danja i vi{e ne ovisimo o stanju u okru`enju. Agarthi Comics za danas ispred Katedrale u Sarajevu priprema i specijalnu promociju svojih izdanja, uz promotivne cijene svi stripovi }e ko{tati pet KM. Kako ka`e [ehali}, promociju planiraju ve} neko vrijeme. - Prezentacija i promocija koju smo zamislili je ono {to smo planirali jo{ i ranije: da doslovno iznesemo stripove na ulicu, obja{njava [ehali}. - S obzirom na to da naredne sedmice po~inje {kola, a jo{ je i na{e dijaspore u BiH, mi `elimo da ljudi koji se jo{ nisu susreli sa nama ili ne daj Bo`e sa stripom uop{te, vide da se stripovi izdaju i {tampaju kod nas. Promocija po~inje u 10 sati i traja}e cijeli dan, sve do 21 sat, a na njoj }e biti predstavljena sva izdanja koja je Agarthi Comics izdao do sada, a mo`da i neki novi brojevi. - @elimo da predstavimo na{a izdanja koja smo do sada radili.

Bogata ponuda doma}ih izdanja stripova raznih autora

Foto: [. SULTANOVI]

Almir [ehali},

a pokreta~ sveg

pe i jedina bitna stvar u univerzumu, za {to su se novci ~uvali od sedmice do sedmice. Ali stripoteka ili striparnica Agarthi Comics nije samo puka

prodavnica stripova. Almir [ehali}, ~ovjek koji je pokrenuo cijelu stvar samo zato {to je bio iritiran sadr`ajima koji se svakodnevno nude djeci preko TV

aparata, ujedno je odlu~io i objavljivati stripove uglednog italijanskog izdava~a Bonellija na bosanskom jeziku. Time je Bosna i Hercegovina dobila vlastita iz-

Manhattan String Quartet na Sarajevo Chamber Music Festivalu

Jo{ jedan uspje{an koncert


Djela kompozitora 20. i 21. stolje}a odu{evila su sarajevsku publiku
Senka HOD@I]

Nakon koncerata na kojima su ~lanovi Manhattan String Quarteta uz goste Festivala publici u Sarajevu izveli neka od najzna~ajnijih kamernih djela majstora muzi~ke klasike i romantizma, koncert u Domu OSBiH bio je rezervisan za djela ne{to novijeg datuma koja se u naj{irem vremenskom okviru nazivaju djelima moderne muzike. Premda {ira publika naj~e{}e nerado pristupa slu{anju djela savremenih kompozitora, ispunjena sala Doma Oru`anih snaga BiH bila je dokaz da je i ovakav koncert i te kako po`eljna stavka ovogodi{nje festivalske bro{ure. Iako je raspon

godina nastanka djela varirao od ~ak 1893. do 2012, sva djela izvedena na koncertu karakteri{u tendencije da se udaljavanjem od tradicionalnih sredstava oblikovanja kompozicije ili njihovom sintezom sa novim elementima stvore vlastiti umjetni~ki izrazi prepoznatljivi publici.

Imitacija gange
Tako su ~lanovi Manhattan String Quarteta izveli: Concertino za guda~ki kvartet (1920) Igora Stravinskog, "Ainsi la Nuit" (19761977) Henrya Dutilleuxa, "The Salt of Broken Tears" (2012) Erica Moea i Guda~ki kvartet u g-mollu op. 10 (1893) Claudea Debussya. Koncert je zapo~eo Concerti-

^lanovi Manhattan String Quarteta na koncertu

^lan MSQ-a Calvin Wiersma

Foto: A. ZRNO

nom za guda~ki kvartet jednog od najzna~ajnijih kompozitora 20. vijeka Igora Stravinskog. Djelo nastalo na samom kraju kompozitorove ekspresionisti~ke faze, komponovano u formi slobodnijeg sonatnog oblika, karakteri{e dominantna koncertantna dionica violine, te specifi~an odnos Stravinskog prema ritmu baziran na ostvarivanju kompleksnih metroritamskih odnosa me|u dionicama. Ovakve osobenosti djela zahtijevaju izuzetnu koordinaciju izme|u svira~a, preciznost u ritmu i tempu, ali i vrlo temperamentnu interpreta-

ciju. Kvartet je djelo izveo na vrlo visokom nivou, za {to su ~lanovi dobili veliki aplauz odu{evljene publike. Prije izvo|enja sljede}eg djela na repertoaru pod nazivom "Ainsi la Nuit" (Takva je no}) francuskog kompozitora Henrya Dutilleuxa, prisutnima je ne{to vi{e o djelu rekao ~lan MSQ-a Calvin Wiersma. Potcrtavaju}i atmosferu no}i kao glavni cilj muzi~kog ugo|aja, inkorporiraju}i spoj misterije i snovi|enja, djelo je koncipirano vi{e kao niz impresija, gdje nije bitno "poku{ati razumjeti nego pustiti da djelo pre|e

preko nas". Misterije no}i prenese ne u zvu ~ni pros tor Du ti l leuxovog djela ogledaju se u sedam dijelova sa me|ustavcima, a svaki dio donosi eksperimetiranje sa nekim od parametara interpretacije kao {to su pizzicata, glissanda, istra`ivanje krajnosti registara i kontrasti u dinamici. Ovakva kompozicija tako|er je zahtijevala maksimalnu koncentraciju i koordiniranost u izvedbi, {to su ~lanovi kvarteta i uspjeli. Jedna od specifi~nosti ovogodi{njeg SCMF-a jeste izvedba djela ameri~kog kompozitora Erica Moea pod nazivom "The

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

KULTURA
Jaka konkurencija na ovogodinjoj Mostri

21

djetinjstvo
U ponudi }e biti svi brojevi svih junaka koje smo izdali do sada, a ponudi}emo i jedan novi broj jednog od junaka koji ve} izlaze, ka`e [ehali}. Dodaje i da Agarthi Comics za naredni period priprema jo{ neka iznena|enja i nova izdanja. - Evo, ekskluzivno za Oslobo|enje mogu re}i da pripremamo izdavanje jednog potpuno novog junaka koji nije bio objavljivan na prostorima biv{e Jugoslavije. To je Bijeli Soko, strip u maniru Komandanta Marka i Velikog Bleka, koji govori o borbi za nezavisnost glavnog junaka i njegovih vjernih pratioca, govori [ehali}. Pored te novosti, {to se ti~e novih izdanja, u pripremi je i Mali rend`er (Kit Teller), i to izdanje koje je deblje nego prija{nja, a sadr`ava}e oko 270 stranica. U njemu svaka sveska sadr`i dva stripa Kit Tellera i jedan kra}i strip drugog junaka. bilo prili~no nevino, a nasilje se de{avalo na crno-bijelim stranicama stripova. Svi smo tada vjerovali u iluzije i nismo se trudili razumjeti `ivot. Zadovoljstvo koje uzrokuje ova mala radnjica kod poklonika stripa je obostrana, kako potvr|uje [ehali} i dodaje: - Poslije tri mjeseca od otvaranja striparnice, zaista smo prezadovoljni, posje}enost je odli~na, a veliki broj mla|ih ~italaca dolazi u potragu za svojim stripom, sam ili sa roditeljima, {to je dobar pokazatelj da stvari idu u dobrom smjeru. A da nije sve u novcu, i da je u`ivanje u stripu na prvom mjestu, pokazuje zanimljiva i humana ideja koja je nedavno pokrenuta u samoj striparnici. Usmjerena je ka najmla|ima, kako obja{njava [ehali}: - Odnedavno smo u striparnici pustili i opciju zamjene stripova za najmla|e (maloljetne osobe) - donesete strip, ostavite u ko{aru i iz nje za sebe izaberete drugi. [ta po`eljeti vi{e?
N. SELIMOVI]

Filmska olimpijada
Na Lidu ove godine nee biti filmova iz Bosne i Hercegovine, kao ni iz okruenja - zato je tu krema svjetske kinematografije
Zapo~ela je venecijanska Mostra, 69. izdanje najstarijeg filmskog festivala na svijetu. Kao {to je bilo i najavljeno ve} nekoliko mjeseci, festival je otvorio novi film Mire Nair "Odlu~ni fundamentalist" (The Reluctant Fundamentalist), a u devet dana trajanja festivala publika }e mo}i pogledati ne{to manje filmova nego {to je to bio slu~aj do sada - 82, od kojih je 13 u konkurenciji za nagrade. "Vjerujem da sam na ovom svijetu kako bih ispri~ala pri~e o ljudima poput mene, koji su razapeti izme|u dva svijeta", rekla je na konferenciji za novinare rediteljica Mira Nair, koja je prije 11 godina u Veneciji osvojila Zlatnog lava s filmom "Monsunsko vjen~anje" (Monsoon Wedding). Film govori o mladom Pakistancu, talentiranom financij-

Mira Nair na crvenom tepihu

na dvije atraktivne glumice, film izaziva veliki interes ve} neko vrijeme u svijetu. Vrijedi spomenuti i pro{logodi{njeg pobjednika Cannesa Terrenca Mallicka i njegov novi rad "K ~udu" (To the Wonder). Boje doma}ina brani}e tri fil-

Ko{arica snova
Agarthi Comics je jedna od rijetkih svijetlih ta~aka koje nas vra}aju u djetinjstvo, kada je sve

Nastup u~esnika SCM Institute


Muzi~ka akademija u Sarajevu, u saradnji sa Manhattan String Quartetom, drugu godinu organizuje Sarajevo Chamber Music Festival, u okviru kojeg je i poseban edukativni program. Naime, nakon dvomjese~nog konkursa odabrano je pedeset najtalentiranijih i najboljih studenata sa muzi~kih akademija u Sarajevu, Isto~nom Sarajevu, Banjoj Luci, Zagrebu, Puli, Splitu, Ljubljani, Beogradu, Skoplju, koji su u Sarajevu dobili priliku raditi u kamernim ansamblima. Ovaj program Festivala pokrenut je pod nazivom Sarajevo Chamber Music Institute i podrazumijevao je niz majstorskih radionica koje su odr`ali presti`ni svjetski umjetnici David Finckel, Wu Han, Christopher Taylor, te doma}in Festivala Manhattan String Quartet. Desetodnevni rad SCM Institute rezultirao je sino}njim koncertom u Domu Oru`anih snaga BiH, na kojem su nastupili studenti izvode}i neka od najzna~ajnijih kamernih djela Franza Schuberta, Johannesa Brahmsa, Antonina Dvoraka, Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, te Astora Piazolle. Salt of Broken Tears", djela koje je Manhattan String Quartet naru~io specijalno za Festival. Kompozicija sadr`i elemente kojima ju je kompozitor nastojao povezati sa ovim podnebljem, a to su melodijski elementi sazvu~ja sekunde oli~eni u imitaciji gange, kompleksni metroritamski obrasci i fragmenti folklornih citata. Djelo ~ija je osnovna zamisao "oslikavanje tuge i melanholije koja se na kraju pretvara u optimizam", na premijernom izvo|enju u gradu kojem je posve}eno, do`ivjelo je ovacije i veliko odobravanje publike. nskim gamelan orkestrima, utjecaje egzotike ispoljava kroz kompozitorovu upotrebu modalnosti, posti`u}i tako da jedna tradicionalna forma zvu~i sasvim druga~ije od kompozitorovih prethodnika, ali i dalje jednako intrigantno. ^lanovi kvarteta su energi~no, sa velikom tehni~kom spretno{}u postizali tipi~an debisijevski zvuk, ne izostavljaju}i puno}u zvu~anja, te izvrsno se nadopunjuju}i u smjenjivanju solisti~kih dionica i njihovog pretapanja u muziciranje ansambla. Na kraju koncerta umjetnici su dobili zaslu`eni aplauz, a publika ih je nekoliko puta vratila na pozornicu. Ispunjena sala Dona OSBiH svake ve~eri dokaz je da je misija Sarajevo Chamber Music Festivala uspjela, te da i moderna muzika u glavnom gradu BiH ima svoj auditorij.
Scena iz filma "Strast" Briana De Palme

mafija{kog ubistva i "Poseban dan" (Un giorno speciale) Francesce Comencini, ljubavna romansa o dvoje ljudi koji tra`e posao, a umjesto toga na|u ljubav. I Francuz Olivier Assayas je ponovo u Veneciji, ovaj put sa filmom "Ne{to je u zraku" (Apres mai), svojevrsnim putem ceste, o studentu koji u jeku turbulentnih sedamdesetih godina pro{log stolje}a poku{ava prona}i sebe. Iako sve ukazuje na to, Assayas ka`e da to nije autobiografski film, jer u njih ne vjeruje - umjesto toga, iskoristio je svoje odrastanje u pomenutom vremenu kako bi vjerno prenio de{avanja na platno.

Spike Lee i Michael Jackson


A iz Azije opet dolazi ekipa dostojna divljenja: Kim Ki Duk sa skom analiti~aru specijaliziranom za pobolj{avanje efikasnosti posrnulih kompanija, koji ima svijetlu budu}nost u vode}oj njujor{koj firmi. No, nakon 11. rujna 2001. i teroristi~kog napada na New York, on osjeti potrebu da se vrati u domovinu i svoje znanje iskoristi za educiranje mladih ljudi. I sve ide dobro dok se ne na|e u situaciji da mora izabrati na ~ijoj je strani - muslimanskih fundamentalista ili CIA.

Posebno priznanje Michaelu Ciminu


Venecijanski Bijenale i Persol }e autoru "Lovca na jelene", slavnom ameri~kom reditelju, scenaristi i producentu Michaelu Ciminu ove godine uru~iti specijalnu nagradu za `ivotno djelo. Direktor festivala Alberto Barbera rekao je da nikada nije kasno slaviti djela i `ivot filmskih umjetnika. "Cimino je jedan od najintenzivnijih i najoriginalnijih filmskih glasova u ameri~koj kinematografiji u posljednjih ~etrdeset godina, kojeg su producenti neopravdano o{tetili re`u}i njegova remek-djela da bi bolje pristajali Box Officeu. Sa svojim nemjerljivim talentom, Cimino je izdigao umjetnost stvaranja filmova i ponudio portret Amerike koji je ujedno i kriti~an i strastven, lucidan i dirljiv", kazao je Barbera. filmom "Pieta", Takeshi Kitano sa yakuza akcijom "Milost" (Outrage Beyond) i Brillante Mendoza sa filmom "Utroba" (Sinapupunan). Na Veneciji }e novi film iz trilogije "Raj" prikazati i kontroverzni Ulrich Seidl - "Raj: vjera" (Paradies: Glaube), dok }e Rusiju predstavljati Kirill Serebrennikov filmom "Izdaja". S obzirom na prisustvo mno{tva raznolikih kinematografija sa svih strana svijeta, Venecija }e ove godine izgledati kao neka vrsta filmske olimpijade. Ba{ kao i u Londonu prije mjesec, ~ak ni muzike ne}e nedostajati - Spike Lee se pobrinuo za to, snimiv{i dokumentarac "Bad", o 25-godi{njici izdavanja slavnog albuma Michaela Jacksona. I on }e biti prikazan na Lidu, van N. SELIMOVI] konkurencije.

Italijani sa tri filma


Venecija je pro{la i kroz odre|enu katarzu od pro{le godine, koja je najvi{e rezultirala postavljanjem novog umjetni~kog direktora Alberta Barbere, umjesto do sada neprikosnovenog Marka Mulera. Posljedica je bila pomenuto smanjenje broja filmova, nedostatak naslova sa Balkana, ali i vrlo `estoka konkurencija za nagrade. Favorita tako ove godine nema, {to je potpuno jasno kada se vidi spisak autora koji dolaze sa novim fimovima - svi }e premijere do`ivjeti na Lidu: Tu je Paul Thomas Anderson s filmom "Gospodar" (The Master) radnjom smje{tenom u eru velike depresije, ali i Brian de Palma s erotskim trilerom "Strast" (Passion), u kojem glavne uloge tuma~e Rachel McAdams i Noomi Rapace. Upravo zbog lascivnih sce-

Debisijevski zvuk
Koncert je zaokru`en Guda~kim kvartetom u g-mollu op. 10 najpoznatijeg muzi~kog impresioniste Claudea Debussya. Ovaj guda~ki kvartet inspirisan java-

Michael Cimino

ma: "Uspavana ljepotica" (Bella Addormentata) Marca Bellochija, drama o autanaziji, "Bio je sin" (E stato il figlio) Danielea Ciprija, porodi~na drama nakon

22

SCENA

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Obilje`ena 15. godi{njica smrti Lady Di


Ju~er je obilje`ena 15. godi{njica smrti rano preminule princeze Diane. Okolnosti njene smrti do dana{njeg dana ostale su nerazja{njene. Lady Di bila je nekonvencionalna princeza koja je {okirala svijet izjavama poput one da biti princeza nije onako kako je zami{ljala U tragediju koja se do. godila prije punih 15 godina, u kojoj je `ivot izgubila princeza od Walesa, sumnja se da je upetljana i kraljevska porodica, me|utim niko nikad nije odgovarao pred sudom niti bio slu`beno prozvan.

Smrt obavijena velom

tajni

Princ William je izjavio kako mu je te{ko palo {tol njegova majka nije imala priliku prisustvovatil njegovom vjen~anju i upoznati Kate Middletonl

Prevara na medenom mjesecu


Iskrena i otvorena, osvojila je simpatije mnogih, ali i navukla na sebe bijes kraljevske porodice. Otvoreno je progovorila o tome da je nesretna u braku, kao i o suprugovoj nevjeri. Princ Charles, naime, princezu je prevario ve} na medenom mjesecu s dugogodi{njom ljubavnicom Camillom Parker - Bowles, s kojom je naposlijetku i o`enio. Diana je svoj `ivot posvetila sinovima, koje je ~esto odga ja la mi mo kraljev skog pro to kola, ali i humanitarnom radu. Njen stariji sin, princ William, navodno je izjavio kako mu je te{ko palo {to njegova majka nije imala priliku prisustvovati nje go vom vjen ~a nju i upo znati njegovu sada{nju suprugu, Ka te Mid dle ton, ko ja osje }a isto.

Automobil u kojem je poginula Lady Di

Princezina posjeta BiH


Princeza Diana bila je velika humanitarka. Posje}ivala je bolnice i njegovala bolesnike, nastojala smanjiti diskriminaciju osoba oboljelih od AIDSa i zauzimala se za uklanjanje mina. Princeza Diana je 8. augusta 1997. godine do{la u Bosnu i Hercegovinu i susrela se sa `rtvama mina. Skromna princeza tada nije `eljela sastanke s politi~arima, nije `eljela crvene tepihe i ogromnu policijsku pratnju. @e lje la je po sje ti ti `rtve mina u BiH, razgovarati s njima, uliti im optimizam, dati snage da nastave `ivjeti. U na{oj zemlji Lady Di je provela tri dana. Tokom posjete Sarajevu Dodijem al-Fayedom te za{to je vozilu hitne pomo}i trebalo 37 minuta da stigne na mjesto nesre}e i time zape~ati sudbinu nikad pre`aljenoj princezi srca, kako su je od milja zvali. Kontroverzni dokumentarac Keitha Allena Unlawful Killing

Teorija urote kraljevske porodice


Uprkos dvije slu`be istrage nakon njene pogiblje u Pariz,u koja jse svijetu prikazana kao automobilska nesre}a, do danas je ostalo nerazja{njeno ko su bili motoristi koji su u{li u tunel u kojem se nesre}a dogodila, ko je vozio auto koji je zasmetao automobilu u kojem je bila Lady Di s ljubavnikom

Na vjen~anju s princom Charlesom

podr`ava teoriju urote iza koje stoji kraljevska porodica, koja je bila u dosluhu s policijom, sudovima, francuskim mrtvozorni-

kom i vladom, a ovih se dana snima i film Caught in Flight o istoj temi, s Naomi Watts u glavnoj ulozi.

Svija novo gnijezdo

D`inovi} kupuje
stan u Francuskoj
Izgleda da se Haris D`inovi} u svakoj dr`avi gdje se nalazi njegova publika osje}a kao kod ku}e, pa je odlu~io novo gnijezdo napraviti u Francuskoj. Naime, poznati pjeva~ otkrio je da planira kupiti stan u Parizu ili Cannesu. - Svi papiri su mi u toj zemlji. Tamo sam zdravstveno osiguran, pla}am porez, tako da bi to bio logi~an slijed doga|aja. Trenutno su u kombinaciji Pariz i Cannes, rekao je D`inovi}. Pjeva~ trenutno radi na novom albumu, a nastupa mu ne manjka. Nakon singla Pari{ke kapije na{em pjeva~u svakodnevno pristi`u ponude za nastupe. I to je razlog, kako ka`e, za{to ima veoma malo vremena za rad u studiju. A i ne ~udi s obzirom na to da je pjesma za kratko vrijeme postala pravi hit.
D`inovi} sa suprugom Melinom

24 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

Po`ari u Bosni i Hercegovini

In memoriam {umama
Pi{e: Ivan An|eli}

Nisu zakazali samo oni u izvr{nim vlastima, po~ev{i od op}ine do Federacije BiH nego i {ira dru{tvena zajednica poput javnog mnijenja, svih udruga, {umarskih udru`enja pa i fakulteta. Nitko nije uputio javni prosvjed pozivaju}i na op}u mobilizaciju svih i svega raspolo`ivog, isti~u}i preveliki zna~aj {ume sa svih ljudskih i dru{tvenih aspekata. Sve se svodi na {tura priop}enja gdje gori, kolika je povr{ina zahva}ena i koliko je izgorjelo
orave}i ovih dana u mom Konjicu i Mostaru punim dima i raznih imisija od izgaranja {ume okolo i jednog i drugog grada, osje}am pregolemu tugu zbog nestanka te{ko obnovljivog resursa koji svojom prirodnom slo`eno{}u, raznoliko{}u i ljepotom punim se ustima izgovara kao priroda. Dakle, pred na{im o~ima nestaje priroda kao najsastavniji dio ~ovjekova `ivota i kona~no koja ga je proizvela i oplemenila. Potpuno svjestan ekstremnih vrijednosti klimatskih okolnosti ovog ljeta, ne mogu se oteti dojmu da stanovni{tvo ove zemlje, dru{tvo i dr`ava nisu ili ne mogu ni{ta u~initi vi{e da nastala {teta bude manja ili da mo`emo re}i da su prirodne okolnosti takve koje prevazilaze ljudske organizacijske mogu}nosti. ^ini se kao da je nai{ao tsunami pa smo se predali ~ekaju}i prirodni kraj. }nosti gasitelja bez potpune pomo}i ~itave dru{tvene i dr`avne strukture. Ako pogledamo bli`u ili dalju pro{lost taj odnos prema {umi i svemu {to se u njoj de{ava vidimo potpuno drugu sliku i sigurno je upravlja~ki sloj dr`ave i dru{tva imao prosvje}eniji odnos i bio vi{e, kako se kolokvijalno ka`e, ekolo{ki osvije{ten. U sada{njem stanju nisu zakazali samo oni u izvr{nim vlastima, po~ev{i od op}ine do Federacije BiH nego i {ira dru{tvena zajednica poput javnog mnijenja, svih udruga, {umarskih udru`enja pa i fakulteta. Nitko nije uputio javni prosvjed pozivaju}i na op}u mobilizaciju svih i svega raspolo`ivog, isti~u}i preveliki zna~aj {ume sa svih ljudskih i dru{tvenih aspekata. Sve se svodi na {tura priop}enja gdje gori, kolika je povr{ina zahva}ena i koliko je izgorjelo. Do sada ni na radiju ni u novinstvu ni tim silnim portalima, politi~kim i parapoliti~kim, nisam vidio op}i javni poziv gra|anstvu da se uklju~i u ga{enje po`ara, a da ne govorim o mogu}nostima op}e mobilizacije u duhu Zakona o civilnoj za{titi po kome se u slu~aju elementarne nepogode mogu po osobnom pozivu slu`beno pozvati svi vojni obveznici i gospodarski subjekti na poslove za{tite zbog op}e elementarne ugroze. [to se to de{ava da je sve zatajilo i kakve su nam to strukture vlasti i koliki je utjecaj {umarske struke na nju u op}inama, `upanijama i Federaciji. ^ini se da su sredstva javnog priop}avanja vi{e zainteresirana za sastanke strana~kih lidera, za pravna rje{enja o smjeni ili imenovanju vlada koja se mogu odr`ati tri ili pet dana prije ili kasnije, za koje vrijeme vatrena stihija nepovratno guta ~itave komplekse {uma kojima treba vi{e od sto godina da se zanove, a nekim vrstama i nekoliko puta vi{e (munika). Nisam vidio ni pro~itao ni jedno kompetentno mi{ljenje {umarskih stru~njaka ili znanstvenika o posljedicama ove elementarne nepogode, a jo{ manje da isti uputi kritiku onima koji su du`ni osigurati materijalna sredstva za preventivu pa potom za ga{enje po`ara. U ranijem mnogo ku|enom sistemu svaka firma kojoj su {ume predane na upravljanje je imala obvezu uo~i ljetne sezone bri`ljivo pretresti planove ga{enja po`ara, osigurati neophodna pomagala, oformiti protivpo`arne timove, sustave veza i obavje{}ivanja te platiti posebne ljude na terenu gdje su na istaknutim to~kama imali pregled velikih kompleksa {uma u funkciji osmatra~a po`ara. U trenutku pojave inicijalnog po`ara trenutno se reagiralo prema planu i on se uspje{no zaustavljao i stavljao pod kontrolu. Izgleda da i u struci {umarstva od op}ine do Federacije, a posebno [umarskog fakulteta i njegovog Instituta ne postoje slobodni i {umarski osvije{teni ljudi koji }e uporno upozoravati vlast na stanje u na{im {umama pa logi~no i na situacije kod po`ara. Za vrijeme Austro-Ugarske pa preko dviju Jugoslavija u narodnoj percepciji najcjenjeniji dr`avni slu`benici su bili lije~nici, {umari i policajci. Oni su imali ne samo dru{tveni status nego i pla}e i op}i ugled izuzetno cijenjenih ljudi. Interesantno, u pravilu su to bili visoko intelektualizirani ljudi koji su se ponekad bavili iz hobija umjetno{}u, a `ivjeli dobar dio svog radnog i slobodnog radnog vremena sa drvosje~ama i ni`e kvalificiranim ljudima pa i kod njih u`ivali ugled. Upoznao sam mnoge jer sam skoro 25 godina radio u {umarskom poduze}u u Konjicu pa po logici posla susreo skoro sve profesore i znanstve-

Eksperti {ute
Iz dnevnih vijesti o stanju na ~itavoj teritoriji BiH najobi~niji promatra~ vidi potpunu dezorijentiranost i ograni~ene mogu-

Vatrena stihija nepovratno guta ~itave komplekse {uma kojima treba

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 25

nike sa [umarskog fakulteta u Sarajevu i in`enjere {umarstva na mnogim poslovima diljem Bosne i Hercegovine. Koliko su bili cijenjeni i dio europske intelektualne stru~ne elite govori ~injenica kada sam bio pozvan sredinom 80-tih godina pro{log stolje}a od {umarskog strukovnog udru`enja iz Sarajeva na studijsko putovanje posjete ovog dru{tva istom u [vicarsku. S nama je i{ao ve} pokojni profesor [umarskog fakulteta iz Sarajeva dr. Konrad Pintari}. Obilazili smo danima {vicarske {ume sa njihovim profesorima i in`enjerima i jednom su na terenu zamolili za ti{inu. Njegov kolega i studenti su mu sve~ano ~estitali ro|endan te mu uru~ili prigodan dar jer je prije vi{e od 20 godine iz Bosne i Hercegovine kao gostuju}i profesor predavao na njihovom fakultetu. Istu ve~er u hotelu gdje smo bili smje{teni profesor Pintari} se sve~ano obukao u smoking i stavio leptir ma{nu pa sam mislio da ide u kazali{te. Na upit gdje ide, odgovorio je da je najavio posjetu doma prof. dr. Leibundgutu, njegovom starom kolegi koji je punih 50 godina ure|ivao (davao smjernice za gazdovanje {umama) sve {vicarske {ume. On nikada za svih 50 godina nije pitao vlast o {umi, njenom ure|ivanju niti ga je interesiralo koja je stranka parlamentarna ve}ina, ve} jedino razmjenjivao mi{ljenja o najve}im stru~nim pitanjima samo sa svojim kolegama znanstvenicima i istaknutim stru~njacima. Oni su u jednom trenutku procijenili da kapacitet {vicarskih {uma ne dopu{ta sje~e vi{e od 6.000.000 m3 godi{nje, a prera|iva~i su zahtijevali vi{e. Sugerirali su nadle`nim tijelima vlasti da prera|iva~ima preporu~e nabavku dodatne drvne mase izvan zemlje na svjetskim tr`i{tima, a sje}i se mo`e samo onoliko koliko oni na temelju svojih {umsko gospodarskih osnova utvrde. Naravno, oni su bili u mo}i podignuti ~itavu [vicarsku i sve kantone na ga{enje po`ara. Kada }e se o {umi kod nas pitati oni koji jedino znaju {to je ona, kako se njeguje, uzgaja i {titi.

se uop}e skoro ne vide, a time omogu}ava veoma dugotrajnu izlo`enost svim atmosferskim promjenama i prakti~no ne mo`e strunuti za vi{e od 100 godina. Ona je najkvalitetnije drvo uop}e na na{im prostorima. Ve} odavno je za{ti}ena i predstavlja zbog kvalitete i dugovje~nosti posebnu vrijednost u odnosu na bi-

su profesori i studenti {umarskog fakulteta iz Ljubljane prilikom posjete na{em poduze}u 80-tih godina pro{log stolje}a predlo`ili da vide jednu sastojinu munike na Prenju. Na{ direktor Rezo Ljubo, dipl. ing. i ja smo ih odveli gdje su se divili njenoj ljepoti. Predlo`ili su da se premjere sva stabla, izra~una kubatura drvne mase, prezentira cijena te da }e oni poraditi da Republika Slovenija sve to plati uz samo jedan uvjet da se nipo{to ne sije~e i da se omogu}i posjeta svake godine njihovih studenata i ostalih ljubitelja prirode. Tada je direktor predlo`io da se poku{a u na{em novom rasadniku na Bora~kom jezeru, koji je projektirao i konzultantski u~estvovao u podizanju [umarskog fakulteta iz Sarajeva proizve-

MUNIKA U posljednjih desetak godina mnogo puta sam odlazio na Ruji{te diviti se prirodnoj ljepoti munike i mirisima koju ona zajedno sa ostalim vrstama emitira. Ruji{te bez munike je prirodni rezervat kao ~ovjek bez lijepo izvezene ko{ulje. Ona je najizrazitiji primjer povijesno prirodne ba{tine u BiH
de sadnice munike. Znanstvenici [umarskog fakulteta i na{i stru~njaci su uspjeli u tom rasadniku proizvesti sadnice munike u posebnim uvjetima plastenika vegetativnim putem (proizvodnja bez sjemenki direktno od odsje~enih gran~ica). novi osje}aju zajedni{tvo i ljubav prema {umi i svi su svjesni da je {uma biotop koji ne zna za vrijeme, vlasti, parlamentarne stranke i re`ime i oni znaju kako se vladati prema njoj, ali osje}am nagri`enost u iskrenosti i ograni~enost u kritici vlasti. Moram na kraju spomenuti posebnu tugu vezanu za ovaj problem uz po`ar na Ruji{tu kod Mostara gdje se nalazi sastojina munike (Pinus heldreichii). Ona je jedna od ~etiri vrste borova koji rastu kod nas i spada u endemske vrste. Rasprostranjena je na Zapadnom Balkanu, kod nas na planini Prenj, ^vrsnici, ^abulji, Plasu, Viso~ici, Bjela{nici i Orijenu, te Crnoj Gori, Albaniji, Bugarskoj, Gr~koj i u ju`noj Italiji. Raste na vapnencima u ~istim sastojinama ili u skupinama. Raste veoma sporo i treba joj vi{e od 200 godina do potpune zrelosti. Kvalitet njenog drveta je nevjerojatan jer raspored cjev~ica smole u masi drva je tako savr{en i gust da lo koju ~etinja~u ili lista~u. Ruji{te kao dio Prenja i Masna luka na ^vrsnici imaju sastojine munike kojim se dive prirodnjaci i {umari. Posebno lijep izgled ima na Ruji{tu jer se spu{ta u prirodnu lijepu uvalu sa vikenda{kim naseljima Mostaraca i nekoliko ugostiteljskih objekata. Munika grli dolinu i objekte i ~ini neponovljiv prirodni rezervat. U posljednjih desetak godina mnogo puta sam odlazio na Ruji{te diviti se prirodnoj ljepoti munike i mirisima koju ona zajedno sa ostalim vrstama emitira. Ruji{te bez munike je prirodni rezervat kao ~ovjek bez lijepo izvezene ko{ulje. Ona je najizrazitiji primjer povijesno prirodne ba{tine u BiH. Ruji{te je lijepo povezano asfaltnom cestom s Mostarom i zar se nije sustavom osmatranja po`ar mogao odmah lokalizirati jer kada se ona kao vrlo smolasto drvo upali, tada nikakvi kanaderi a pogotovu ljudi sa oskudnim tehni~kim sredstvima ne mogu ni{ta u~initi. Koliko je zna~ajna kao vrsta sje}am se da

Jesmo li Mostarci?
Zar se smjelo dogoditi da izgori ovaj dragulj Mostara, zar nismo svi Mostarci i sa lijeve i desne obale mogli dobiti poziv za ga{enje jer kisik i miris munike sa Ruji{ta udi{emo svi. Kona~no zar BiH kao dr`ava pa ~ak i entiteti ne bi mogli kupiti makar dva kanadera i ugovorom sa Republikom Hrvatskom regulirati njegovo kori{tenje, ~uvanje i servisiranje u zra~noj luci Zemunik jer oni imaju luku i osoblje koji su mnogo skuplji od kanadera. ^ini se da nitko ne razmi{lja unaprijed ve} radimo sa naknadnom pameti koja prestane kad problem pro|e. Ovo su samo mali detalji jer {uma gori oko Trebinja, Gacka, Nevesinja i preko 100 drugih lokaliteta diljem BiH. Je li ovo prirodna katastrofa ili potvrda nepostojanja dobro organizirane dr`ave bez obzira kakva je njena unutarnja struktura. [umari i ljubitelji prirode vrijeme je za va{ protest.

Tuga za Ruji{tem
Da bi odr`ao kontakt sa mojom prvom i jedinom poslovnom ljubavlju {umom i {umarstvom ostao sam ~lanom Hrvatskog {umarskog dru{tva Bosne i Hercegovine u Mostaru. Kada me zovnu na sastanak ili posjetu Dru{tvu u Sarajevu pa ~ak i sa srpskim {umarskim dru{tvom svi ~la-

vi{e od sto godina da se zanove, a nekim vrstama i nekoliko puta vi{e

26 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

Nisam pesimi Branko Baleti}, reditelj dolaze gori


Razgovarala: Tamara Nik~evi}

vije decenije nakon svog posljednjeg filma, jugoslavenski i crnogorski reditelj i producent Branko Baleti} se Lokalnim vampirom komedijom sa elementima akcije, erotike i humora - ove godine kona~no se vratio svojoj staroj ljubavi igranom filmu. Pri~a o majci koja je sina, kako bi ga spasila od nagomilanih kockarskih dugova, proglasila mrtvim, zapravo je storija o mentalitetu na{ih junaka koje tranzicija hvata nespremne . Biv{a Jugoslavija se, imam utisak, u ovom momentu suo~ava sa specifi~nom vrstom tranzicije mentalnom. Re~ je bolnom i te{kom procesu prelaska iz mita u stvarnost obja{njava za Oslo, bo|enje Branko Baleti}. Tokom tranzicionih godina, nekada{nja jugoslavenska kinematografija ali i kultura uop{te - ostala je na brisanom prostoru ni~ije zemlje. Reditelj kultnog Balkan ekspresa, Soka od {ljiva, Uvek spremnih `ena, Lokalnog vampira, producent Kuduza, Granice, @ivota sa stricem, Specijalnog vaspitanja, Dogodilo se na dana{nji dan, profesor re`ije na beogradskoj i cetinjskoj akademiji dramskih umjetnosti, jedan od osniva~a antiratnog Beogradskog kruga i aktuelni direktor Crnogorske kinoteke, Branko Baleti}, u svojoj knjizi Idu dani - izboru kolumni objavljenih u Vremenu, Ninu, Borbi i Danasu - napisao je i sopstvenu biografiju: Ro|en 1946. u Beogradu, gde je diplomirao re`iju na FDU. Bio je instruktor, upravnik, kolumnista, profesor, predsednik i direktor raznih ustanova, kompanija, akademija i organizacija. Realizovao je nekoliko }erki, filmova i automobila. Subverzivno deluju}i, osu|en je na do`ivotnu borbu. Prvih pedesetipet godina `ivota odslu`io u Srbiji, a zbog dobrog vladanja preba~en u kamenolom Crna Gora... Kopa!

Rahmetli dr`ava
Ove godine, Branko Baleti} je iskopao i najve}e crnogorsko dr`avno priznanje, Trinaestojulsku nagradu. Kada mi je uru~ena Trinaestojulska nagrada, u svom pozdra-

CRNA ETIKETA Dugo sam se borio za gra|ansku Srbiju, ali sam, budu}i vi{estruko pora`en, nakon 5. oktobra kona~no digao ruke. Jedan sam od suosniva~a Beogradskog kruga, grupe koju su ~inili izuzetni ljudi, me|u kojima i pisac Filozofije palanke, Radomir Konstantinovi}. Poku{avali smo, protestovali, pisali apele, pisma, slali pakete... Svom drugu, reditelju Mirzi Idrizovi}u sam jednom poslao fla{u viskija. Ve} je bio te{ko bolestan... E, jes onaj Bale... - rekao je zajedni~koj prijateljici. Zna da }u umrijeti, pa mi {alje Johnny Walkera sa crnom etiketom

vnom govoru sam rekao kako je veoma va`no o~uvati duh 13. jula. Jer, bez tog duha nema ni Crne Gore - ka`e Branko Baleti}. [ta zna~i - duh 13. jula? - U crnogorskoj istoriji, 13. jul je veoma va`an datum: i onaj 1878. kada je, na Berlinskom kongresu, Crna Gora progla{ena dr`avom; i onaj 1941, kada se cela Crna Gora digla na ustanak protiv fa{isti~kog okupatora; najzad, 13. jula 1944, na zasjedanju CASNO-a u Kola{inu, Crna Gora je dobila prvu antifa{isti~ku Ustavotvornu skup{tinu i prvu antifa{isti~ku vladu. Dakle, kada govorim o duhu 13. jula, mislim na vekovnu crnogorsku borbu za slobodu i samostalnost, na multietni~nost i multikulturalnost za hva lju ju }i ko ji ma je, uprkos svemu, Crna Gora opstajala. Mislim da svaka generacija Crnogoraca ima zadatak da o~uva taj duh pokreta i promena. Va{a generacija se, bojim se, u tom smislu ba{ i nije proslavila: neki od njih su - kao Slobodan Milo{evi} - direktno upravljali raspadom Jugoslavije. - Jugoslaviju je prvenstveno razbucala ideja velike Srbije; naravno, uz punu podr{ku politi~kih i intelektualnih elita diljem na{e rahmetli dr`ave. Pripadnost ovoj ili onoj generaciji je benigna kvalifikacija u odnosu na u~injeno zlo. Neverovatno, ali te iste elite i danas `ive u uverenju da su - uprkos ceni - u pravu i da im njihove dr`ave mnogo duguju. I u Crnoj Gori ve}ina ljudi je ube|ena da svakome od nas dr`ava ne{to duguje. Sre}om, sam ne `ivim u takvom uverenju i to je i deo porodi~nog vaspitanja. Moji roditelji - antifa{isti i partizani - ~esto su govorili o tome koliko duguju precima, odnosno Crnoj Gori, i pitali se ho}e li uspeti da taj dug vrate. Jesu li uspjeli? - Verovali su da su mogli vi{e. A Vi, {ta Vi mislite? - Mislim isto. Kada sam dobio Trinaestojulsku nagradu, upla{io sam se da, budu}i ve} u ozbiljnim godinama, ne}u sti}i da svoj dug vratim. Danas poku{avam da to prenesem na svoju decu. Kada smo ve} kod Va{e porodice, zanimljivo, u svakoj generaciji, bar jedno `ensko dijete nosi ime po ~uvenoj Hajdani Baleti}. - To je interesantna pri~a. Kralj Nikola je napisao ep o Hajdani Baleti} i tu sam pri~u slu{ao jo{

? ?

tokom ranog {kolovanja. Pre gotovo tri veka, Turci su, ka`e ep, Crnogorcima oteli Hajdanu - pametnu lepoticu, biser ku}e Baleti}a. Onda smo se, je li - besni i ozloje|eni - mi Baleti}i digli, popalili i pobili sve `ivo i Hajdanu vratili u svoj tabor. Me|utim, pre nekoliko godina, do mene je, posredstvom jedne ugledne podgori~ke sutkinje, stigla knjiga koju je izdao Orijentalni institut u Sarajevu, a koja govori o bosanskom namjesniku Mehmet-pa{i i njegovoj `eni Hajdani. Fo~ak, Had`i Mehmed-pa{a Ibrahimpa{i} Kukavica (po svojim Kukav~i}ima), uprkos nadimku, bio je hrabar ~ovjek koji je u istoriji ostao upam}en po zadu`binama, kao graditelj mostova. On je Crnogorcima oteo Hajdanu, koja mu je kasnije izrodila mnogo dece... O tome, u svom epu, ne govori kralj Nikola? - Naravno da ne govori. I to je primer kako se na na{im prostorima najmanje radi na mentalnoj tranziciji. Ispada da nam na tom putu uvek nedostaje kvorum. Elem, Hajdana Baleti}, ta dostojanstvena `ena, me|u svojima je stekla takav ugled da su je Ibrahimpa{i}i ubrzo postavili na ~elo svog porodi~nog stabla, gde su napisali: Magbula (velika `ena), Hajdana Baleti}. Knjigu u kojoj se nalazi ta lepa pri~a, iz Sarajeva mi je poslala nekada{nja sutkinja Vrhovnog suda BiH, Halida Ibrahimpa{i} - Hasi}, poslednji Hajdanin izdanak sa bosanske strane. Spakovao sam je i poslao svojoj }erki, spisateljici (Kaput mrtvog ~oveka, Vodi me na neko drugo mesto). Na koverti sam napisao: Magbula Hajdana Baleti}; razume}e{ kad pro~ita{. Eto, pri~a o Hajdani Baleti} je filmska... Koju, ipak, nikada niste snimili... Ali, kada Vas danas pitaju {ta snimate... - Odgovaram da sam nedavno, u crno-beloj tehnici, snimio desno plu}no krilo... Pre nekoliko godina sam sa Abdulahom Sidranom poku{ao da napravim scenario o Golom otoku, Brionskom plenumu i padu Aleksandra Rankovi}a 1966; naravno, ispod tog istorijskog doga|aja, Sidran je - kao i u svim svojim komadima - hteo da ispri~a intimnu pri~u jedne cetinjske porodice. Scenario je, uz pomo} saradnika Obrada Nenezi}a, zavr{en; na`alost, od filma ne}e biti ni{ta jer - nema para! Ina~e, sa Sidranom sam i ranije sara|ivao: bio sam kopro-

Srbiji ideja velike Srbije ne da napred. Nosilac te ideje je Srpska pravoslavn

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 27

ista: na vlast redovno


Reditelj kultnog Balkan ekspresa, Soka od {ljiva, Uvek spremnih `ena, Lokalnog vampira, producent Kuduza, Granice, @ivota sa stricem, Specijalnog vaspitanja, Dogodilo se na dana{nji dan, profesor re`ije na beogradskoj i cetinjskoj akademiji dramskih umjetnosti, jedan od osniva~a antiratnog Beogradskog kruga i aktuelni direktor Crnogorske kinoteke govori za Oslobo|enje
ducent Kenovi}evog filma Kuduz, za koji je Sidran napisao scenario. Po ku {a va li ste, ko li ko znam, da sa Gordanom Mihi}em snimite nastavak kultnog jugoslavenskog filma, Balkan ekspres. [ta je s tim? - Ideja je bila da nastavimo pri~u o glavnim junacima Balkan ekspresa - nekada{njim prevejanim beogradskim lopovima i muzikantima - koji se, nakon toliko godina, ba{ na dan bombardovanja SRJ od strane NATO pakta, 1999, vra}aju iz za to ~e ni {tva, iz svih svo jih evropskih zatvora; shvativ{i da se promenilo vreme, izigrani i oplja~kani ~ak i od onih koje su nekada do`ivljavali kao budale i idiote, na{i junaci, razmi{ljaju}i kako da se ponovo vrate na glavnu scenu odlu~uju da odi, graju na sigurnu kartu, kartu patriotizma. E, od tog trenutka se obnavlja njihova slava. Verujem da je ovo izrugivanje patriotizmu bio glavni razlog da Srbija odustane od namere da finansira film. Dodu{e, mo`da je ta odluka bila i dobra budu}i da, uprkos uspehu, odavno ne gajim pozitivne emocije u odnosu na film Balkan ekspres... Za{to? - Zato {to je na~in na koji se Jugoslavija raspala obesmislio sve, pa i taj na{ film. Sva njegova nevinost i vrednost je, zahvaljuju}i bestijalnosti na{ih naroda i narodnosti, ba~ena pod noge. Istovremeno, kao izrazito antiratni film, Balkan ekspres }e, u nekom drugom smislu, raspadom SFRJ do`iveti svoju potvrdu: u te{kim i smutnim vremenima, uvek }e stradati mali ~ovek ko ji po ku {a va da se ne ka ko sna|e, da se provu~e... Uostalom, u pro{lom ratu ukupan ceh nisu platile vojske i paravojske - ta gomila uniformisanih budaletina nego mali, obi~ni ljudi, junaci Balkan ekspresa. [ta je sa filmom Au revoir, Montenegro? Jo{ uvijek ne odustajete ili ste digli ruke? - Scenario za taj film sam, o~ito, napisao u pogre{no vreme... Za{to u pogre{no vrijeme? - Re}i }u vam: devedesetih godina sam, tra`e}i novac za film Au revoir, Montenegro, dobijao uvek isti odgovor: ^ove~e, svi se spremaju za rat, a ti pravi{ ljubavni film! Sli~no je bilo i sa francuskim fondom sa kojim sam u to vreme pregovarao: i{lo je u dobrom pravcu, sve dok Radovan Karad`i} i Ratko Mladi} u Bosni nisu zarobili i vezali one francuske vojnike. E, tada su mi Francuzi, umesto odgovora, poslali fotografije koje su prethodno bili objavili svi svetski mediji: bilo je jasno da odustaju! Ina~e, re~ je francusko-crnogorskom ratu 1806. i 1807, tokom ko ga se ro di la ve li ka lju bav izme|u `ene francuskog oficira i jednog netipi~nog Crnogorca... Kakav je to Crnogorac? - Onaj koji ne}e da ratuje {to je, prizna}ete, za nas vrlo netipi~no... ^ini mi se da sudbina filma Au revoir, Montenegro dokazuje da je u svim na{im zemljama kultura bila i ostala samo nemi svedok dru{tvenih turbulenicija. Ovo su dr`ave razlupanih bioskopa. Kada tako ne{to javno primetite, odmah vam ka`u: pusti bioskope, va`no je da smo pre`iveli. Da, ali to govori gde smo. Koliko god vam se ~inilo da mrdamo napred - jer mrdamo, ne{to se ipak menja - ~injenica je da Evropa napreduje na kub, a svi mi zajedno - na kvadrat. Razlika se uve}ava, uprkos na{em napretku. ne negde spolja. Ti prizori su ne{to {to nas obele`ava. Najzad, u Podgorici je nedavno do temelja sru{en ~uveni bisokop Kultura... - Na`alost, to je ta~no. Znate, od 1945, u Crnoj Gori je postojalo pedeset bioskopskih sala; trenutno ih ima - sedam. Gradona~elnik Podgorice, autokrata Miomir Mugo{a, pre ~etiri godine je iz nepoznatih razloga sru{io stari podgori~ki bioskop o kome govorite. Na tom mestu danas imate - obrijanu zemlju! Kada su Mugo{u pitali pitali za{to ru{i bioskop, rekao je - u Mi{kovi}evom {oping centu imate novi! Da, ali tamo se prikazuju lete}e `abe, lete}e krave i sli~no; nema crnogorskih, regionalnih, autorskih filmova; vlasnici se povode za profitom. OK, neka postoji i ta vrsta filmova, ali gde je tu kulturna strategija, ka`ite mi? Pa, bioskop Kultura je od selendre kakav je nekada bio Titograd napravio moderan grad. Tu je osnova dana{nje Podgorice. Za razilku od dr`ava razlupanih bioskopa kako ,

pokri}e i luda~ki pojedinci koji }e se uzaludno boriti za opstanak kulturnih vrednosti. I to su verovatno neki budu}i neprijatelji dru{tva, oni koji }e poku{ati da sabotiraju ve}inska uverenja. Dakle, ne verujem da }emo jo{ dugo mo}i da u`ivam u onoj vrsti kolektivnog do`ivljaja pozori{ta, bioskopa, galerija... Nisam pesimista, realan sam i vidim da vlast u svim na{im sredinama ne vidi i ne razume zna~aj kulture. Koja god postava da do|e i vi pomislite evo, mo`da }e ovi ne{to napraviti - odmah da vas razuverim: ne}e, nemojte se zavaravati. Zbilja, kako to da uvijek do|u - gori? - Eh, kako?! Pa, pogledajte {ta se dogodilo u Srbiji: na vlast su se vratili ljudi koji su i Srbiju i okolne zemlje uveli u katastrofu. Na`alost, ni Vojislav Ko{tunica ni Boris Tadi} nisu uspeli da s obra~unaju sa nacionalisti~kim nasle|em... Zar se nije pokazalo da su i sami dio tog naslje|a? - Jeste, u pravu ste... Tadi} je nekako uspeo da sebe provu~e kroz

GOLI OTOK Odgovaram da sam nedavno, u crno-beloj tehnici, snimio desno plu}no krilo... Pre nekoliko godina sam sa Abdulahom Sidranom poku{ao da napravim scenario o Golom otoku, Brionskom plenumu i padu Aleksandra Rankovi}a 1966; naravno, ispod tog istorijskog doga|aja, Sidran je - kao i u svim svojim komadima - hteo da ispri~a intimnu pri~u jedne cetinjske porodice. Scenario je, uz pomo} saradnika Obrada Nenezi}a, zavr{en; na`alost, od filma ne}e biti ni{ta jer - nema para!
U Mostaru - lepa, stara bioskopska zgrada, divna dvorana, ki no ope ra te r ko ga po zna jem trideset godina - nedavno je pri ka zan moj po sle dnji film, Lokalni vampir. Sve je prekrasno, ali postoji jedan problem: etni~ka pripadnost publike. Naime, bioskop je na hrvatskoj strani Mostara i pose}uju ga samo Hrvati. Mo`ete li zamisliti?! Sli~an problem imate u Beogradu: letos je zapaljen biskop Kozara {to, po mom mi{ljenju, nije slu~ajno... Kako - nije slu~ajno?! - Verujem da se Kozara samozapalila iz protesta! U pitanju je otpor ~uvenog beogradskog bioskopa koji ve} trideset godina ne radi, a koji je edukovao stotine hiljada Beogra|ana u periodu kada je Beograd bio ne samo glavni grad Jugoslavije, nego i kulturni centar ovog dela Evrope. Ili nedaleko odavde, na Rijeci Crnojevi}a, nekada je postojao bioskop kome su danas razlupana vrata, sedi{ta, projektori... Ako bolje pogledate, bi}e vam jasno da je pakao zaista u nama, a ste nazvali zemlje biv{e SFRJ, takozvana Titova Jugoslavija je, uprkos svemu, veoma vodila ra~una o kulturi. - Prvo, ta zemlja je bila ve}a i kulturne razlike su davale proizvod koji je bio neponovljiv. Pored toga, ako biste zglajzali u Sarajevu ili Beogradu, imali ste mogu}nost da radite u Ljubljani ili u Zagrebu. Najzad, koliko god da je birokratizovan, taj sistem je bio neuporedivo bolje i finansiran i organizovan. Sada je to osu{eno. Kada odete na Pulski ili Pali}ki festival, u redu, sve je to korektno; problem je ako pamtite kako je nekada izgledalo: ni traga od one rasko{i duha, ideja, pa, bogami, i umetni~kih dela. Eto, zahvaljuju}i na{im elitama, verujem da }e kultura ovde vrlo brzo izumreti. Kako to mislite? - Pretvori}e se u oblik koji }e mnogo vi{e imati veze sa rijaliti programima. Bojim se da }e su{tinski smisao kulture - kao osnove identiteta i kao fundamenta svih odnosa u dru{tvu - naprosto nestati. Osta}e neko malo foto{op i da se svetu i okru`enju predstavi kao manje-vi{e doteran, pristojan ~ovek. Nevolja je u tome {to je isto poku{ao sa Srbijom. Ali, to ne ide! Ne mo`ete zemlju kakva je Srbija tako lako provu}i kroz foto{op. Da bi krenula dalje, Srbija }e morati da se suo~i sa sobom, sa svojom pro{lo{}u; su{tinski i bez {minke i {ljokica.

Ludilo i mitomanstvo
Dugo sam se borio za gra|ansku Srbiju, ali sam, budu}i vi{estruko pora`en, nakon 5. oktobra kona~no digao ruke. Jedan sam od suosniva~a Beogradskog kruga, grupe koju su ~inili izuzetni ljudi, me|u kojima i pisac Filozofije palanke, Radomir Konstantinovi}. Poku{avali smo, protestovali, pisali apele, pisma, slali pakete... Svom drugu, reditelju Mirzi Idrizovi}u sam jednom poslao fla{u viskija. Ve} je bio te{ko bolestan... E, jes onaj Bale... - rekao je zajedni~koj prijateljici. Zna da }u umrijeti, pa mi {alje Johnny Walkera sa crnom etiketom.

? ?

Eto, na`alost, nismo uspeli. Ni tada, a ni danas... Za{to niste uspjeli, {ta mislite? - Naprosto, Srbiji ideja velike Srbije ne da napred. Nosilac te ideje je Srpska pravoslavna crkva koja je u ekspanziji; od nje su ugro`ene sve dr`ave u kojima deluje. Naravno, ne na onaj na~in koji su to bile devedesetih. Ne{to se ipak promenilo. Svet je, nadam se, kona~no ukapirao da ideja velike Srbije nije politi~ki projekat. Jer, politi~ki projekti se obi~no ili realizuju li propadnu... [ta je onda? - To je bolest za koju lek jo{ uvek nije prona|en. Od te bolesti ne boluju samo Srbi, nego i solidan broj Crnogoraca. Boluju i drugi narodi, ali se ta bolest tamo druga~ije zove. Uprkos svemu, ~ini mi se da najve}i paradoks le`i u ~injenici da se, od svih biv{ih jugoslovenskih republika, jedino Srbiji posre}ilo da jednom na njeno ~elo do|e ne politi~ar, nego dr`avnik. Ali, shvativ{i da je re~ o ~oveku koji }e odustati od dvovekovne sulude ideje velike Srbije, od ludila i mitomanstva, Srbi su odlu~ili da streljaju Zorana \in|i}a. Istovremeno, ubili su i kre~om zatrpali svog biv{eg predsednika. Govorim o Ivanu Stambili}u... E, kada sam sve to sabrao, sa svojih pedesetipet godina sam u jednom momentu odlu~io: pora`en sam, di`em sidro... Oti{ao sam u Crnu Goru. I, kako je? Jeste li se pokajali? - U Crnoj Gori je samo malo lak{e. Priznajem, verovao sam da }e se Crna Gora nakon 21. maja 2006. - {to je deo onog duha 13. jula o kome sam govorio na po~etku otvoriti, da }e polako usvajati vrednosti gra|anskog, demokratskog dru{tva... Na`alost, izgleda da su se, negde nakon referenduma o dr`avnoj nezavisnosti u maju 2006, kapaciteti ove vlasti iscrpili i da ona vi{e nema snage da odgovori na nova, veoma komplikovana pitanja koja se postavljaju pred crnogorskim dru{tvom. U tom smislu, bilo bi jako va`no ako bi sve strukture vlasti na prostoru biv{e Jugoslavije - ne samo u Crnoj Gori - kona~no investirale u obrazovanje, nauku, u kulturu, u nove klince koji }e na{a dru{tva osloboditi mesija, otarasiti se mitomanije i la`i, suo~iti nas sa te{kim pitanjima... Ali, ne}e, ne brinite! Lak{e je vladati dr`e}i ljude u uverenju da ste njihovi jedini spasitelji. Na`alost, izme|u napretka dru{tva i predaje vlasti, na{i politi~ari uvek biraju vlast. I to je na{a sudbina.

na crkva koja je u ekspanziji; od nje su ugro`ene sve dr`ave u kojima deluje

28 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

KONFESIJE

Dio rje{enja ili problema svijeta

Da li konfesije ili institucionalno organizirane religijske zajednice, ovakve kakve jesu, kakve se postavljaju i djeluju, kakvim se sredstvima, metodama i na~inima rada slu`e, u koje svrhe, nakane, ciljeve, sadr`aje, planove i programe ula`u i zala`u svoju misiju - da li one na globalnom, svjetskom planu ljudstvo pribli`avaju ili udaljavaju od Boga i da li one ljude, zajednice i dru{tva udru`uju ili razdru`uju, povezuju ili razvezuju?
- Prokockano je dugotrajno sporazumijevanje sa @idovima; - Prokockan je dijalog ispunjen povjerenjem sa muslimanima: simptomati~an je Benediktov Regensbur{ki govor u kojemu lo{e savjetovan, karikira islam kao religiju nasilja i neljudskosti, uzrokuju}i na taj na~in trajno nepovjerenje me|u muslimanima; - Prokockano je pomirenje s koloniziranim prastanovni{tvom Latinske Amerike: Papa najozbiljnije tvrdi da su oni (neuni{teni Indijanci) `arko `udili za religijom svojih europskih osvaja~a; - Prokockana je {ansa da se pomogne afri~kim narodima; - Prokockana je prigoda za sklapanjem mira sa modernim znanostima; - Prokockana je {ansa da se duh Drugog vatikanskog koncila napokon i u Vatikanu u~ini kompasom Katoli~ke crkve i ubrza njezine reforme; - Ovaj Papa neprestano relativizira koncilske tekstove i on ne ozbiljuje sporazumijevanje s Anglikanskom crkvom, kako je unaprijed odre|eno u slu`benim ekumenskim dokumentima (ARCIC); - Rimska kurija Papu sna`no podr`ava u njegovoj protukoncilskoj politici. Ona poku{ava ugu{iti kritiku u episkopatu i Crkvi, a kriti~are diskreditirati svim sredstvima; - U Rimu se pokazivanjem rasko{i i medijski u~inkovitim manifestacijama poku{ava demonstrirati sna`na Crkva s apsolutisti~kim Kristovim zastupnikom, koji u svojim rukama sjedinjuje zakonodavnu, izvr{nu i sudsku vlast. Pri punoj zrelosti, osvije{tenosti i iskrenosti Hans Kung ka`e: Obra}am se otvorenim pismom zabrinut za na{u Crkvu, koja se nalazi u najdubljoj krizi povjerenja od vremena reformacije. Rezignacija i frustracija {iri se u kleru, a trenuta~no me|u najaktivnijim ~lanovima Crkve. U mnogim va{im biskupijama to vjerovatno izgleda ovako: sve vi{e praznih crkava, sve}eni}kih sjemeni{ta, `upnih ku}a, nebrojeni su ljudi izgubili povjerenje u Katoli~ku crkvu. Da se to povjerenje iznova zadobije mo`e se pomo}i jedino otvorenim i po{tenim opho|enjem s problemima i dosljednim reformama. Neograni~enu poslu{nost dugujete samo Bogu. Svi ste vi tijekom sve~anog biskupskog re|enja polo`ili prisegu neograni~ene poslu{nosti Papi. Ali vi, tako|er, znate da se neograni~ena poslu{nost nikada ne duguje ljudskom autoritetu ve} samo Bogu. i kr{}anstvo muslimani to po{tuju i nikada ne ulaze u dogmatske i doktrinalne rasprave osim kada su na njih izazvani od strane `idova i kr{}ana. U okviru kongenijalnosti, mo`da ~ak i prije Kungovog obra}anja pismom biskupima svijeta, u kolumni u Oslobo|enju od 13. aprila 2009. godine pod naslovom Su`nji bez krila, profesor teologije na Franjeva~koj bogosloviji u Sarajevu, profesor doktor Ivan [ar~evi} zapa`a sli~ne i skoro pa iste probleme kao i Kung, ali [ar~evi} samo na prostorima biv{eg raspadnutog Crvenog carstva zla: ^ak su i intelektualci, sve}eni~ki i duhovni glavari, novinari, pjesnici i teolozi - i oni

Mora
zajednica (ja bih dodao konfesija). Jer dok vjerski slu`benik podr`ava zlu vlast samo zato {to je na{a, dok propovijeda apstraktnoga boga ljubavi, bez socijalne pravde, protiv drugih, dok svojima zlo potvr|uje, po`eljan je i ~ak }e biti smatran svecem. No, ~im postavi pitanje za{to je neko obespravljen, za{to se nekoga mrzi i nedu`na progoni, bit }e nazvan nacionalnim otpadom, necrkvenim, islamofobom, razara~em jedinstva, ~ak nevjernikom, komunjarom ili stranim pla}enikom. Lo{i duhovnici i politi~ari u najmanjoj kritici, osjetit }e se ugro`eni za svoju poziciju i pozivat }e takvog drznika da se bavi svojim poslom, da-

Pi{e: Mustafa ef. Spahi}

eposredan povod za ovaj tekst je Ramazanski bajram, koji je ove godine po~eo u nedjelju 19. 8. 2012. i kao svake godine trajao je tri dana. Naziv za Ramazanski bajram je Idul Fitr, a za Kurbanski Idul Adha. Klju~na pa`nja mora se obratiti na zna~enje rije~i Id. Osnovno i primordijalno zna~enje rije~i Id ozna~ava povratak Iskonu, Uto~i{tu, Pribje`i{tu, Izvoru, Utoku svega, dakle Es-Samedu-Bitku, a Bitak je Onaj po kome jeste sve {to jeste da jeste i o kome ovise sva stvorenja, bi}a, stvari, ovostrana i onostrana stvarnost, a On sam nije ovisan ni o stvarnosti ni o stvorenjima. Dublji, {iri i bitniji razlog za pisanje teksta jeste tra`enje odgovora, na mo`da najzna~ajnije pitanje, izazov, zagonetku i dilemu dana{njice - da li konfesije ili institucionalno organizirane religijske zajednice, ovakve kakve jesu, kakve se postavljaju i djeluju, kakvim se sredstvima, metodama i na~inima rada slu`e, u koje svrhe, nakane, ciljeve, sadr`aje, planove i programe ula`u i zala`u svoju misiju - da li one na globalnom svjetskom planu ljudstvo pribli`avaju ili udaljavaju od Boga i da li one ljude, zajednice i dru{tva udru`uju ili razdru`uju, povezuju ili razvezuju?

Kungovo pismo
Na to pitanje, izazov i dubinski problem svijeta i `ivota upozorava Bo`ija rije~ u Kuranu: O vjernici, mnogi sve}enici i monasi u konfesijama doista na nedozvoljen na~in tu|a imanja jedu i od Allahova puta odvra}aju. Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovu putu navijesti bolnu patnju na Dan kada se ono u vatri D`ehenemskoj bude usijalo, pa se njime ~ela njihova i slabine i le|a njihova budu `igosala. Ovo je ono {to ste samo za sebe zgrtali: iskusite za to kaznu, za ono {to ste gomilali! (Kuran 9:34 i 35.) Umne i mudre glave dana{njice, kao i prije, u dogo|enoj sada{njosti koju imenujemo povije{}u, upozoravaju da konfesije ili institucionalno organizirane religijske zajednice iznevjeravaju svoje poslanje i misiju slu`enja Bogu i pribli`avanja i povezivanja me|u ljudima. Tako Hans Kung, mo`da najve}i i najugledniji `ivi teolog dana{njice, na petu godi{njicu pape Benedikta XVI, pi{e otvoreno pismo katoli~kim biskupima cijeloga svijeta u kome lapidarnim jezikom kazano iznosi: - Prokockano je pribli`avanje evangelisti~kim crkvama;

Begova d`amija prvog dana Bajrama

SKRIVANJE IZA NEBESA Nekarakterni duhovnjaci, hulje i be{tije, kojima nije dovoljno vlasti, servilnosti i `rtvovanja tu|e slobode i dostojanstva su oni za koje vlast i mo} nikada ne zna~e odgovornost na zemlji. Oni po svome uvjerenju hode po nebesima a zemlji ispostavljaju ra~une, tro{kove i posljedice. Kada se pozovu na odgovornost za zemaljske stvari i probleme koje prave na njoj odmah se kriju iza nebesa
koji bi po definiciji svoga poziva trebali ~uvati ~ovjekovu slobodu od svakog (pa i samog) ropstva - svoj autoritet podlo`ili nacionalnim prepredenjacima i licemjernim teistima. Ako se tko god iz metafizi~ke odgovornosti - oslonjen na vjeru u Boga ili na humanost - kriti~ki osvrne na zloupotrebu vlasti, autoriteta, na njega se obru{i zaglu{uju}a kolektivisti~ka haranga. U op}oj moralnoj dekadenciji, zasigurno, nijedan autoritet nije toliko nagri`en kao duhovni. Dogodio se duhovni pad ~itavih religijskih kle molitvom Bogu, koji ionako (prema njima) niti ~uje za nepravde, niti je zahtjevan, nego je to sredstvo njihove mo}i. Pa {ta se to onda zapravo promijenilo? Dok je komunizam prisiljavao sve}eni~ke glavare i duhovne osobe da svoj autoritet grade na moralnoj i duhovnoj kompetenciji ({to je sasvim ispravno), dok je trebalo imati hrabrosti i vjerni~kog duha susresti se i dijalogizirati s onima koji su imali vlast i fizi~ki raspolagati `ivotima, dana{njim duhovnim autoritetima ostala je gotovo samo gola fun-

Duhovni pad
Evo {ta Bog u Kuranu na tu temu ljudstvu i svim generacijama ka`e: Oni (u konfesijama) pored Allaha, bogovima smatraju sve}enike svoje i monahe svoje, i Mesiha, sina Merjemina, a nare|eno im je od Boga da se samo jednom Bogu klanjaju i robuju - nema Boga osim Jednog Jedinog Boga. On je vrlo visoko iznad onih koje oni njemu ravnim smatraju. (Kuran, 9:31) Po{to islam poznaje i priznaje `idovstvo

Nema konfesije pod nebeskom kapom koja u 20. i po~etkom 21. stolje}a u m

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 29

l, vjera i politika
kcija mo}i po modelu nacionalisti~kih vlasti u kojoj nema argumenata ni {irine vjere, nego vlada bahatost, djelovanje po svi|anju, potkupljivanje, prijetnja i sila. Ili im ostaje da se povuku u sakristiju (kr{}ani i hri{}ani), pobjegnu od svijeta ili da se skrase u kakvom karizmati~kom kru`oku jeftine duhovne utjehe. Vrijeme nekada{njeg ateisti~kog komunizma i dana{njih sakraliziranih politika usporedivo je s Isusovom preporukom svojim u~enicima da se manje boje onih koji ubijaju tijelo, a vi{e onih koji ubijaju du{u. U zadnja dva desetlje}a mahom su upravo vjernici i njihovi glavari izru~ili nacionalnom ropstvu vlastitu du{u i slobodu - poni{tili esenciju vjerni~kog identiteta. Ve}ina je duhovnih autoriteta koja gotovo za sve okrivljuje pro{li sistem, ustvari izgubila bitku s komunizmom, jer promjenom vlasti uop}e nije nestalo isku{enja vlasti ni borbe s njom. Izru~uju}i se svojoj vlasti mnogi su izgubili bitku, i sebe, i identitet i autoritet. Dio ih hovni autoritet koji u (svemu) slijedi logiku svjetovne vlasti dijeli s njome istu sudbinu. Zato na{oj duhovnoj pustinji i unutarnjoj neslobodi treba toliko vanjskih, religioznih manifestacija i znakova, zato nekarakternim duhovnjacima nikada dovoljno vlasti (samopotvrda), nikada dovoljno servilnosti i `rtvovanja slobode.

Uto~i{te za hulje i nitkove


Iz ove briljantne kolumne napisane prije tri i po godine posebno su upe~atljive rije~i o onima koji su svoj autoritet podlo`ili nacionalnim prepredenjacima i lice-

Allaha i ljude. Kada im se ka`e: Ne remetite red na zemlji oni odgovaraju: Mi samo red uspostavljamo. Zar?! A, uistinu oni nered siju, ali ne opa`aju, ne primje}uju i ne shva}aju. (Kuran, 2:8,9,10,11,12). Nekarakterni duhovnjaci, hulje i be{tije, kojima nije dovoljno vlasti, servilnosti i `rtvovanja tu|e slobode i dostojanstva su oni za koje vlast i mo} nikada ne zna~e odgovornost na zemlji. Oni po svome uvjerenju hode po nebesima, a zemlji ispostavljaju ra~une, tro{kove i posljedice. Kada se pozovu na odgovornost za zemaljske stvari i probleme koje prave na

ONI SE PAMTE U bo{nja~ko-muslimanskom povijesnom i kulturnom civilizacijskom krugu, kada se izgovore rije~i \ozo, Burek, Tufo, Dizdar, Alija, Hilmo, Hand`i}, Dobra~a, svako zna o kome se radi. Kod Bo{njaka postoji nepisano pravilo, {to je neko zna~ajniji i ostvareniji, njegovo se ime i prezime sa`ima u samo jednu rije~, koja ne mora ~ak biti ni ime, nego nadimak: Hase, Kin|e, Himzo, [erbo, Musemija, Pape, Spaho

tu je hipertrofirao u nacionalnog boga, boga koji nam uvijek pa{e, koji ne silazi s usta, jer nas uvijek podr`ava, ~ak u boga ratnog zlo~ina i za{titnika po~initelja. Bog je postao ljudsko ruglo, sredstvo i igra~ka. Bo`ija volja je postala najbezbo`nija i najkra}a formula da se ostvari ljudska volja za mo}, i diktatura vlastodr{ca. Transcendencija je, dakle, opusto{ena. Nje je bilo mnogo vi{e za komunizma i nacionalisti~ki teisti i vulgarni ateisti tu su metafizi~ku prazninu popunili sobom, svojom nacijom, teritorijem, vo`dom, liderom. Na pitanje kakav odnos imamo spram pro{losti profesor [ar~evi} odgovara: Zaborav je vrlo prisutan u svakoj balkanskoj zemlji. Sve na{e ju`noslavenske zemlje su krajolici nijemih krikova `rtava, odnosno krajolici `rtava bez imena, lica i glasa. Na njih se dvostruko zaboravlja, jednom stvarno, nijekanjem, jer `rtve drugih ili ne postoje ili nisu prave `rtve. Drugi put ih se zaboravlja u prenagla{enom kori{tenju za dnevno-politi~ke svrhe. Najva`niji, najsvetiji toposi na{ih zemalja su logori i groblja, spomenici i fabrike smrti. [to se ti~e zaborava, mi smo dakle polubi}a, raspolovljeni kolektivi, jer mi tako lahko zaboravljamo svoja zla, i istodobno se tako sitni~avo sje}amo zla drugih. Kolektivna, a time i osobna pam}enja do vrha su ispunjena zlopam}enjem koje se religijski ritualizira, kulturno mitizira, spomeni~ki uzdi`e u nebesa. Da, ta se zlopam}enja kade mirisnim svije}ama, tamjanom i molitvama, a vlastite se zablude i zla zaboravljaju, pori~u i umanjuju. Ovdje je jedina religija ona manihejska: Mi smo an|eli, drugi su |avoli. Ovdje dominira politika da se drugome zatre i spomen - damnatio memoriae.

Poricanje i negiranje
U bo{nja~ko-muslimanskom povijesnom i kulturnom civilizacijskom krugu, kada se izgovore rije~i \ozo, Burek, Tufo, Dizdar, Alija, Hilmo, Hand`i}, Dobra~a, svako zna o kome se radi. Kod Bo{njaka postoji nepisano pravilo, {to je neko zna~ajniji i ostvareniji, njegovo se ime i prezime sa`ima u samo jednu rije~, koja ne mora ~ak biti ni ime, nego nadimak: Hase, Kin|e, Himzo, [erbo, Musemija, Pape, Spaho, itd. Profesor doktor Hilmo Neimarlija, autenti~ni mudrac, intelektualac po stavu, znanju, obrazovanju i sadr`aju, dao je u jubilarnom, tj. 50-om broju Muallima intervju, bolje re~eno studiju, u kojoj analizira, sintetizira i sublimira odnose izme|u religije i politike u bosanskohercegova~kim prijeporima. Navedimo samo neke dragulje iz tog intervjua: Manifestacije najgrubljih pretjerivanja politi~kim upotrebama religije u na{oj zemlji upravo su obilje`ene tendencije da budu {to o~iglednije, jer su u funkciji demonstriranja politi~kih mo}i i ambicija. Primjeri tome su politi~ki akti vjerskih du`nosnika Islamske zajednice koji vjersku zajednicu muslimana predstavljaju kao etni~ku, strana~ku, interesnu organizaciju i koji nikome ne odgovaraju za lo{e posljedice svojih samovoljnih postupaka i krivih predstavljanja: pravoslavna crkvena osvje{tenja i prisvajanja dr`avnih institucija i kori{tenje institucija dr`ave u uzurpiranju tu|ih dobara, pretvaranje katoli~kih

Bo`i}na misa u sarajevskoj Katedrali srca Isusova

~ak slu`i svakoj vlasti, te u svoju korist pervertira onu biblijsku: Neka ti ne zna ljevica {to ~ini desnica! Zavaravaju}i i sebe i druge kako slu`e vi{im ciljevima - narodu, domovini, vjeri i Bogu, ve}ina duhovnih autoriteta okru`ila se samo onima koji hrane njihovu ta{tinu. Zato njihovu volju za mo} prati i volja za neznanjem: vi{e nego intelektualno otupili su i zaglupili moralno. Najmra~nije u svemu tome jest to {to su slijepi u svome ropstvu (auto-ropstvu) osigurani povlasticama - za sobom u duhovnu pusto{ i neslobodu povukli i svoje vjernike. Vjernicima zato i ne preostaje drugo nego da slijepo slijede svoje vo|e, da sve ve}om zajedni~kom vikom o ugro`enosti prividno odgone strah od drugih, a time izmi~u stvarnom `ivotu; ili da se povuku u svoj prostor i posvete samo sebi ili u najboljem, ali najte`em slu~aju, da se osove na slobodu, ali time prihvate izop}enje. Du-

mjernim teistima, te o onome ko propovijeda apstraktnog boga ljubavi bez socijalne pravde i nekarakternim duhovnjacima kojima nikada nije dovoljno vlasti i samopotvrde, te im nikada nije dovoljno ni servilnosti i `rtvovanja slobode. O nacionalnim prepredenjacima i nacionu kao posljednjem uto~i{tu za sve hulje i nitkove ovoga svijeta sve je re~eno, napisano i poznato. O licemjernim teistima manje se zna, i to je tabu tema me|u ljudima. Upravo na tu temu Kuran svjedo~i i kazuje: Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet, a oni uistinu ne vjeruju i nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, i ne znaju}i i ne shvataju}i samo sebe obmanjuju i varaju. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest na tu bolest jo{ vi{e pove}ava: njih ~eka bolna patnja i kazna zato {to poku{avaju da varaju i obmanjuju

njoj odmah se kriju iza nebesa. [to se ti~e onih koji se pozivaju na apstraktnog boga kao samo boga ljubavi, bez socijalne pravde i brige o ljudima, tu je islam prema poslanikovim rije~ima striktan i jasan: Nema vjere, vjerovanja i vjernika bez dobrih djela, na golo, na prazno, samo na rije~, niti Allah prima djela ljudi koja nisu utemeljena na vjeri u Boga. Zato bez dvojbe se mo`e kazati, nema ve}ih blagodati na ovom svijetu od sve}enika koji iskreno vjeruju u Boga, od po{tenih `ena i majki koje su vjerne braku, porodici i svome poslanju, od pravednih i po{tenih vladara, od dare`ljivih bogata{a i pobo`nih i skru{enih obi~nih ljudi. U izvanrednom intervjuu koji je dao Oslobo|enju 30. jula 2012. godine profesor doktor Ivan [ar~evi} mudro i lucidno uo~ava: Nema ni metafizi~ke odgovornosti, jer bog u koga se tobo`e vjeruje u ra-

manjoj ili ve}oj mjeri ne zloupotrebljava i ne iznevjerava svoju misiju i ulogu

30 Pogledi
vjerskih simbola u politi~ke oznake u necrkvenim prostorima i javnim ustanovama. Sli~an je slu~aj sa vjerskim institucijama politi~ara i eksponiranjima politi~kih stranaka kao za{titnika svoje vjere ili sa vjerskim paradama i ceremonijama u javnom prostoru koji se organiziraju u re`iji vjerskih, politi~kih i privatnih organizacija, a imaju karakter sterilnih, svjetovnih spektakala i populisti~kih zabava. Ne znam koji od njih nanose ve}u {tetu religiji i dru{tvenom `ivotu, oni koji se ne obaziru na javnost u uzurpiranju tu|ih prava i dobara ili oni koji vr{e atake na javnost tako {to ma{u zastavama vjere i pri~aju svoje osobne, prozai~ne, dnevno-politi~ke pri~e u kojima nema ni vjere ni morala ni ideje. Postavlja se odsutno, sudbonosno i sudbinski zna~ajno pitanje kako primje}uje profesor doktor Ivan [ar~evi}, da se vlastita zla, nasilja, grijesi zaboravljaju, pori~u, umanjuju, negiraju i ignori{u. Kako je to mogu}e? Tako {to jedni druge kao takve pori~u i negiraju. To Bog svjedo~i rije~ima: Jevreji kr{}anima govore: vi niste niko i ni{ta, a kr{}ani Jevrejima uzvra}aju: vi niste niko i ni{ta, a oni, jedni i drugi, ~itaju nebesku knjigu. Tako sli~no kao oni, govore i oni koji ne znaju. Allah }e im na Sudnjem danu presuditi o onome u ~emu se oni ne sla`u (Kuran 2:113.). Nema konfesije pod nebeskom kapom koja u 20. i po~etkom 21. stolje}a u manjoj ili ve}oj mjeri ne zloupotrebljava i ne iznevjerava svoju misiju i ulogu. U pervertiranoj svijesti nevjerovatno velikog broja ljudi koji oli~avaju politi~ke, kulturne, intelektualne, javne, duhovne, religijske, i dru{tvene likove srpsko-srbijanskog `ivota, kada je u pitanju kajanje i gri`nja savjesti, vi{e je `ala i kajanja za nedopobijenim nego pobijenim Bo{njacima. To podsje}a na Robespjera kada su ga poveli na giljotinu za strijeljanje i upitali da li se kaje za ono {to je uradio. On je odgovorio: Da, kajem se {to ih jo{ vi{e nisam pobio i likvidirao. Nakon sedamnaest godina isti odgovor daje i Mladi} u Haagu. On se samo kaje za posao koji nije dovr{io do kraja, a to je uni{tenje Bo{njaka. Zapravo, ne mo`e se ~initi zlo~in nad onima ~ije se postojanje ne priznaje. Ukoliko se ne distanciraju od zlo~inaca, to zna~i da se religijski autoriteti, unutar iste konfesije identificiraju sa njima. Episkopi Ka~avenda i Amfilohije Radovi} javno su stali u za{titu najve}ih srpskih ratnih zlo~inaca koji su za njih najbolji srpski sinovi i junaci. Ne samo to, nego tokom maja 2011. godine patrijarh srpski Irinej u Fo~i, mjestu kolektivnog strati{ta i genocida nad muslimanima izjavljuje: Mnogi su u proteklom ratu na ovim prostorima stradali u bili su potpuno protiv toga, njihov sud je bio da Bosna mora ostati cijela. I Pulji} je to dobio kao zadatak, i zato je postao kardinal. Osnovna Papina poruka tada je bila: Na{a je prvenstvena zada}a da lije~imo ljudske du{e na Balkanu. Svi oni koji napadaju dvije {kole pod jednim krovom moraju znati i shvatiti da iza svih Katoli~kih {kolskih centara i dviju {kola pod jednim krovom, ma kako to oni imenovali: aparthejd, segregacija, separacija, diskriminacija, geto, soweto, stoje najvi{i religijski katoli~ki autoriteti, i sam kardinal Pulji} koji izravno izrijekom ka`e: Oni koji smatraju da treba jedan {kolski program su za asimilaciju. Ergo, usred Evrope nema hrvatske i bo{nja~ke djece u istim {kolama, klupama i razredima. Pardon, ima u Hrvatskoj, ali nema u BiH. Ni `idovska konfesija nije danas dostojna svoga zvanja, poslanja i biblijske misije. Ina~e, kako shvatiti i objasniti ~injenicu da su najradikalnije i prema Palestincima najrigidnije i najisklju~ivije stranke sa vjerskim predznakom i znamenjima. Kako te stranke konfesionalno organizirane mogu insistirati i provoditi nad Palestincima istu onu politiku koja se nad Jevre-

1. septembar/rujan 2012.

slimanskim dru{tvima i gra|anski ratovi u islamskim zemljama. Dakle, Poslanik islama poga|a u sredi{te problema kada ka`e: Mene nikada nije strah za moj Ummet, dok su dvije kategorije ljudi na sceni i u redu, a to su El-Ulema - u~enjaci, intelektualci, mudraci i teoreti~ari i VelUmera - vladari, upravlja~i, i nosioci dr`avnih i politi~kih funkcija.

Zaklju~ak
Kako sve ovo shvatiti, razumjeti, objasniti i pribli`iti ljudima? Ovdje su bitne sljede}e rije~i: Sloboda, Objava, Vjera, Religija, Obredi, Etika, Kultura, Konfesija, i Politika. Sloboda je iskonska, primordijalna, i ona je u redoslijedu Bo`ijeg stvaranja i objavljivanja prva i primarna. Ona je iskonski, prirodni okvir, prostor, ambijent, i zavi~aj, ustvari unutra{nji duhovni zrak, okvir, ambijent, i prostor Objave, Vjere, Religije, Obreda, Etike, Kulture, Konfesije i Politike. Prvo ~ime Bog ispunjava prostor Slobode jeste Objava, Bo`ija rije~, Opomena, Svjetlo, Prosvjetljenje, Milost, Vo|stvo, Savjet, Lijek za srce i du{u i Razme|e dobra od zla. Prvi plod objave u Slobodi jeste Vjera, Credo, Uvjerenje, i Unutarnje os-

Kako se kaje Mladi}


Slu~aj Srpske pravoslavne crkve i njena po mnogo~emu i u mnogo~emu negativna uloga na razme|u stolje}a je neusporediva u modernom dobu. Svoju misiju, pozvanje, poslanje, sadr`aj, plan i program rada ona je stavila u isklju~ivu funkciju srpskog etnosa, naciona, mitosa, svetoslavlja i ideje homogene velike etni~ki potpuno ~iste Srbije. Za tu crkvu Makedonija je ju`na Srbija, Crna Gora je Srpska Sparta, BiH je centralna Srbija, a i dijelovi Hrvatske ulaze u sastavni dio Srbije. Nema ni jedan episkop u toj Crkvi koji priznaje makedonsku, crnogorsku, bo{nja~ku naciju, niti njihove jezike i kulture pa naravno ni Makedonsku ni Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Ono {to je Milo{evi}ev re`im, klika i militaristi~ka hunta ~inila izvana da od Jugoslavije na~ini Srboslaviju, Srpska pravoslavna crkva je sva pravoslavna religijska znamenja, simbole, i univerzalne principe stavila u funkciju ostvarenja tog cilja. O tome umni i mudri Hilmo pi{e: I dok su kreatori i realizatori projekta zamjenjivanja Jugoslavije velikom Srbijom bili glavni akteri disolucije Jugoslavije i istodobno inicijatori i glavni izvr{ioci njezinog dokraj~enja u ratnim razaranjima, zlo~inima i progonima, predstavnici Srpske pravoslavne crkve bili su glavni akteri uni{tenja univerzalnih moralnih potencijala religije i realnih mogu}nosti doprinosa crkava i vjerskih zajednica u jugoslavenskoj tranziciji. Prave}i koaliciju sa srpskom nacionalisti~kom, politi~kom i akademskom elitom iz reda biv{ih komunista, predstavnici Srpske pravoslavne crkve su negirali ne samo institucije demokratije i pluralizma ve} i univerzalne zahtjeve vjere, prava i morala. U agresiji i ratu u Bosni i Hercegovini to negiranje je dobilo stra{ne potvrde u posve}ivanju zlo~inaca i zlo~ina nad Bo{njacima, i u prisvajanju rezultata tih zlo~ina, dovoljno je podsjetiti na uklju~enost elemenata pravoslavnog rituala u ubistvo imama Mustafe Mujkanovi}a u sportskoj dvorani u Bratuncu pred vi{e od pet stotina Bo{nja~kih zatvorenika, posve}enje [korpiona pred njihovu akciju ubijanja dje~aka iz Srebrenice, podizanje crkve na mjestu sru{ene d`amije u Divi~u.

Srpska pravoslavna crkva - bo`i}na liturgija

MO] SVE]ENIKA Kada se religija bez sadr`aja vjere u sebi svede samo na isu{enu i bezdu{nu liturgiju i obrede, ona se utapa u blagdane, svetkovine, manifestacije, ki~, {und, snobizam, izgradnju monumentalnih objekata i okupljanje {to ve}eg broja pristalica na istom mjestu radi pokazivanja {to ve}e mo}i sve}enika
stra{nim mukama zato {to su bili pravoslavne vere. [ta kazati patrijarhu Irineju nego da su ove njegove rije~i ne samo neta~ne i neistinite nego i gnusna la`, a negacija genocida nije ni{ta drugo nego nastavak genocida u banalnosti zlo~ina. U kolumni Bo`i}na jadikovka u Oslobo|enju od 29. 12. 2011. godine Gojko Beri} pi{e: Nisu samo Milo{evi} i Tu|man poku{avali podijeliti BiH. U tome su istovremeno u vi{e navrata razgovarali pravoslavni i katoli~ki sve}enici. O tome svjedo~i i doktor Vjekoslav Perica: Znam da su srpski biskupi puno puta pozivali katoli~ke biskupe na dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine na {tetu Bo{njaka. U Washingtonu sam pitao Vinka Pulji}a {ta se razgovaralo na tim sastancima biskupa i rekao mi je da su razgovarali o granicama. Papa Voitila i Vatikan jima provodila, samo zato {to su Jevreji, vi{e stolje}a. Kada je u pitanju konfesija kod muslimana, prvo {to se mora znati jeste da kod muslimana vrhovni vjerski autoritet pod imenom Hilafet ne postoji od tre}eg marta 1924. godine, a to je ve} punih 88 godina i sa svim posljedicama koje su uslijedile nakon ukidanja Hilafeta. Kod muslimana dvije klju~ne vrste autoriteta, kada je u pitanju javni, dru{tveni, politi~ki, kulturni i vjerski `ivot, su u potpunoj krizi a to su politi~ki i religijski autoriteti. To stanje neprestano traje od 1918. godine od kada se kod muslimana razara i rasta~e svaka vrsta institucionalnog, dr`avnog, politi~kog i mo}nog autoriteta jer nakon Prvog svjetskog rata nijedna islamska zemlja nije bila slobodna i nezavisna. Rezultat i posljedica toga su kriza u mu-

vjedo~enje u nadnaravno, Apsolutni stvarala~ki bitak i u Onaj vi{i neprolazni svijet - Ahiret ili Eshaton. Iz Vjere slijedi Religija, kao drugi dar, plod i ukras. Vjera i Moral su u slobodnom ~ovjeku, li~nosti, personalitetu. Vjera ispunjava i osmi{ljava ~ovjeka iznutra, a Religija ljude obilje`ava i odre|uje izvana. Prema Kuranu ima ljudi koji su religiozni, a koji nisu i ne moraju biti po automatizmu uvjereni vjernici: Neki beduini (Arapi) govore: Mi vjerujemo! Ka`i vi ne vjerujete, ali recite, mi imamo obilje`ja religioznosti i mi smo religiozni, jer u srca va{a prava vjera nije jo{ u{la. (Kuran 49:14.) Prirodni red stvari je da Religija slijedi iz Vjere, Obredi, Etika, Kultura i Konfesija iz Religije. Ve}ina kriti~ara i osporavatelja Vjere i Religije ne uo~avaju i previ|aju nijanse izme|u Vjere, Religije, Konfesije, Obreda, Kulture i Etike, a to mo`e biti stra{no i pogubno. Da ponovimo, kao Bo`iji dar, svjetlost, prosvjetljenje, uputa, putokaz, istina i dobro, Vjera je milost i uputa ljudima i prvi sadr`aj iz Objave u Slobodi. Religija je promicanje i svjedo~enje religijskih sadr`aja, principa, na~ela i u~enja u vremenu i prostoru sa

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 31
pokazivanja {to ve}e mo}i sve}enika, i religija tada nije svjedo~enje vjere u Boga, nego njen neminovan prelazak u konfesiju. A konfesija je ustanova, institucija, hijerarhija, mo}, vlast, polo`aj, podila`enje, servilnost, frivolnost, a ~ovjek kao ~ovjek, brak kao brak, porodica kao porodica, rodbina kao rodbina, vjernici kao vjernici, pastva kao pastva su zaboravljeni, zapu{teni i prepu{teni sami sebi. Tada konfesija postaje samosvrha, samosadr`aj, samocilj, samomisija i samoposlanje. Etika, obredi i kultura su Bo`iji lijekovi da ljude u liku slobodnog ~ovjeka i `ene preko religije i vjere iz konfesije neprestano podsje}aju i vra}aju Bogu kako bi bili sami u sebi, svoji i na svome. Kona~no, {ta su obredi i etika? Obredi su

svim ljudskim vrlinama, odlikama, slabostima, ograni~enjima, zabludama, sklonostima, sli~nostima i razli~itostima. Dakle, Religija je egzistencionalno, u okviru vremena i prostora, koji se zove povijest, pojedina~no posebno i op}e poimanje, promicanje, svjedo~enje i `ivljenje vjere. Nakaradno je i veoma opasno, jer oni to do`ivljavaju kao muku i te{ko}u, koju nastoje preko nasilja da istovare na drugog, kada su ljudi religiozni i u religiji a nisu prije toga, {to je jedini prirodni put, u vjeri. Kao {to je vjera u ~ovjeku i li~nosti tako je religija u grupi, dru{tvu i zajednici. Bez vjere u srcima pri punoj slobodi, sa religijom i religijskim obilje`jima ljudi su puni naboja, eksploziva i eksplozivnosti. Konfesije nisu ni{ta

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

KRIVA OGLEDALA Manifestacije najgrubljih pretjerivanja politi~kim upotrebama religije u na{oj zemlji upravo su obilje`ene tendencije da budu {to o~iglednije, jer su u funkciji demonstriranja politi~kih mo}i i ambicija. Primjeri tome su politi~ki akti vjerskih du`nosnika Islamske zajednice koji vjersku zajednicu muslimana predstavljaju kao etni~ku, strana~ku, interesnu organizaciju i koji nikome ne odgovaraju za lo{e posljedice svojih samovoljnih postupaka i krivih predstavljanja

Pored pri~a sa naslovnice, SAN donosi:


Godina samonansiraju}eg studija za ljekare u Sarajevu 6.000 KM

Vlada Kantona zatvara Medicinski fakultet?!


Skandalozno: Udruga Bra}a Romi i Alija Abazi tvrde

Dervo Sejdi} se la`no predstavlja, a od donatorskih para nikad nije otvorio otpad u Tar~inu
Mo`e li bh. kultura iza}i iz krize
Sarajevska sinagoga - obilje`avanje Pesaha

manje ni vi{e nego organizirane, etablirane, sa razgranatom mre`om duboko uvezane i hijerarhijskim poretkom, po principu emanacije ~vrste, monolitne, monopolne i monisti~ke organizacije, ustanove i institucije. One imaju i posjeduju zemaljsku mo}, vlast, utjecaj i ucjene na ljude i privilegije. Dok su vjere samo vjere (vjera u Boga bez posredovanja i posrednika, profesionalnih i institucionalnih), me|u njima nema razlike, a razlike i sli~nosti se javljaju me|u religijama, ali se toleri{u, a nesporazumi, sporovi, pa i krvavi sukobi dolaze me|u konfesijama ili institucionalnim religijskim zajednicama i crkvama jer se one mnogo vi{e bore za zemaljsko nego za nebesko carstvo. [to vjera kao Bo`ija uputa, istina, svjetlost, milost i poslanje vi{e prelazi u religiju, religija se sve vi{e prelijeva i prelazi u liturgiju i mehani~ke kolektivne obrede a kada se religija bez sadr`aja vjere u sebi svede samo na isu{enu i bezdu{nu liturgiju i obrede ona se utapa u blagdane, svetkovine, manifestacije, ki~, {und, snobizam, izgradnju monumentalnih objekata i okupljanje {to ve}eg broja pristalica na istom mjestu radi

znak odanosti robovanja i predanosti ili odre|ena forma, norma i sadr`aj, kroz koji se svjedo~i robovanje prema Bogu. Etika je isti znak odanosti i predanosti prema Bogu, samo kroz moralan i plemenit odnos prema ljudima. Bez povjerenja i po{tenja me|u ljudima koji slijede iz etike nema ni ekonomije, ni politike. Zato je Kant u pravu: Istinska politika, dakle, ne mo`e da u~ini ni jedan korak a da se prije toga ne pokloni moralu. I mada je politika sama za sebe te{ka vje{tina, njeno sjedinjenje s moralom nije nikakva vje{tina. Jer, moral presijeca ~vor koji politika ne mo`e da rije{i ~im nije s njim u saglasnosti. Osnovni udes svih postsocijalisti~kih dru{tava, nije jedini, jeste {to su potpuno naopako preko politike, vlasti, mo}i, partija, i konfesija poku{ala da idu ka etici, zakonu, kulturi, obredima, religiji i vjeri. Umjesto da su u okviru slobode i{la od vjere i etike, dakle od ~ovjeka, preko religije, obreda i kulture do konfesija, stranaka, naciona i zakona. Ovakvo dijete se ra|a na noge, a ne na glavu i bit }e mrtvoro|en~e a preneseno na dru{tva ta dru{tva bit }e popri{ta klanja, ubijanja i masovnih

Nuhanovi}: Umjetnici postavljaju programe koji se njima dopadaju, a ne publici


BH sportisti na Paraolimpijadi bez alibija

Oni koji su imali sre}u da ih neko prijavi, nadaju se medalji


Modni kutak Lidija i Leon Jel~i}, dizajneri nakita

Trudimo se biti originalni


Poznati kuhaju za vas - dr. Bakir Naka{

Nisam ljubitelj mesa, `ivim zdravo POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

32 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 33

Hodopisi Dragana Marijanovi}a (9)

^arobno jezero
Proko{kome jezeru ~esto dolazim; onom koji je prvi put tu, tko se pojavi na dolaznoj uzvisini s koje mu se pogled spoji s tim ~arobnim jezerom, {to se isti~e na zaravni kao od Boga spu{teno i prote`e se do onostranih visova, to je vjerojatno susret s najljep{im pogledom u njihovim `ivotima
Proko{ko jezero

Blago Proko{koga jezera

vo ljeto nikad klonuti, premda datum gotovo da najavljuje jesen; najavljuju je i fri{ke no}i me|u planinama i blago `utilo na gustoj flori {to je odjenula masiv Vranice i planinu Prokos koja me dariva spasonosnom sjenom nad makadamskim i dobro utvr|enim, i pred nekoliko godina pro{irenim putom, uz sam rub kanjona Jezernice, lijepe vode {to se prelijeva iz Proko{koga jezera i strmoglavljuje u podno`je, gdje }e se u selu Prokos naprosto sudariti s rijekom Po`arnom i s njom napraviti Draga~u, vodu {to }e do u{}a u rijeku Bosnu u Visokom jo{ par puta mijenjati ime i nakupiti se dosta drugih rijeka. Do Proko{koga jezera treba sat i pol lagane vo`nje, jer se br`e ni ne mo`e. Zato takav put treba odmori{te. Ima jedno ba{ kada vam je najpotrebnije, ba{ kada osjetite potrebu za psovkicom zbog guste pra{ine {to ju za sobom ostavlja auto ispred vas. Na planine se ionako ne ide `ure}i. Pa je pametno skrenuti desno, desetak kilometara nakon {to u|ete u njedra Prokosa; tu je odmori{te nazvano po rijeci, tu uvijek ima ljudi i fini dom, ali ba{ fini, s ure|enim okoli{em, zapravo ga je priroda sama uredila, a ~ovjek joj se nije ba{ previ{e mije{ao u posao, tu se da lijepo sjesti i osvje`iti, premda odmori{te Jezernica ima i prekrasan i prostran interijer, s mogu}nosti da se fino zalo`i gladan `eludac, i da se prespava ako je kakvo nevrijeme ili ako ste do{li samo nadisati se ~istoga zraka i naslu{ati ti{ine koju remeti tek pjev ptica i `ubor vode iz korita punoga kamenja umotanog u meke li{ajeve, i natkrivenog paprati i gustim kro{njama bukve.

strmoglavljuje kroz cijev koja mo`e podnijeti tlak do dvjesto atmosfera i koja je neuni{tiva i koja }e zauvijek ostati ovdje ukopana, kao da je nastala sa planinom. Fojni~ki kraj naprosto nje napadnut hidrocentralama, i ove {to su napravljene, napravljene su bez velikih afera, dok ove {to se planiraju graditi ne}e tako bezbolno, to je sigurno, jer na drugim stranama, u dolini rijeke @eljeznice, u narodu zvane Go`|anka, digla se kuka i motika, umalo do belaja nije do{lo, a kroni~aru je tek ubilje`iti jednu va`nu pojavu: u za{titu svoje vode pred najezdom mo}noga kapitala prvi put nakon ovoga rata zajedno su stali oni koji su se za njegovoga trajanja gledali iz rovova. Pro}i }emo tom dolinom poslije...

kama pametnih i mo}nih. Pa i sam moram priznati da je apsolutno tako! Proko{kome jezeru ~esto dolazim; onom koji je prvi put tu, tko se pojavi na dolaznoj uzvisini s koje mu se pogled spoji s tim ~arobnim jezerom {to se isti~e na zaravni kao od Boga spu{teno i prote`e se do onostranih visova, to je vjerojatno susret s najljep{im pogledom u njihovim `ivotima, to razumijem. No meni je svaki put kada sam tu sve te`e zbrajati nove katune i vikendice, sve ve}u gu`vu ljudi i automobila od kojih se neki kiselim {amponima i peru na ovom jezeru, i oni i njihovi vlasnici, kao da ne}e opet niz pra{inu i kao da sve to ne mogu uraditi kad se vrate doma.

ji od snijega i me}ave. Zvali su ih Mladi konji Donosili bi mi runoliste s vrhova, treni. rali bi odlaze}i na Bukovik, bez odmaranja, dva-tri puta na mjesec. Tu je sve bilo smrznuto, pokriveno snijegom, samo se s jednog mjesta vio dim. Bio je to stari dom, ve} odavno zapaljen, i starac ve} odavno mrtav, koji bi cijelu zimu provodio tu i sa~ekivao lu|ake kakvi su bili ovi moji. Kako je to tada izgledalo! Nikada i nigdje ni na jednoj razglednici niti novogodi{njoj ~estitki dok ih je jo{ bilo, nisam vidi ni pribli`an prizor. Danas bi ovo moglo dobiti status naselja. Previ{e se toga izgradilo, i na puno nedopustivih na~ina. Koga briga! No ipak, osjeti se dah planine, miris stada u predve~ernje silaske sa pa{njaka, predvo|enih lijepim psima i malim pastirima s mobitelima. Prokos je izda{na planina, bujne i so~ne su njezine livade. Tako da je ovdje samo stoka s razlogom sretna! E, ljudi pak... e, oni su ovdje najmanje zbog u`itka. Vrijeme je pre`ivljavanja, pa je to ~ak i dobro za namjernika. Slu`bene kavane ili restorana tu (jo{) nema, ali sve ima. Sjajne hrane, {umskih plodova, svih vrsta mesa, preno}i{ta u sre|enim katunima uz toplu pe} na sve strane, finih vunenih d`empera, poluvera, priglavaka. Fino dogovorite s doma}inom {to `elite jesti i piti, i za sat sve je tu, golema pita ispod sa~a, tepsija s teletinom od bi}a koje je, dok stradalo nije paslo kantarion i desetke drugih trava na kojima Kinezi temelje medicinu.

Prokos planina

Sir i kiselo mlijeko


Vrtovi Prokosa imaju svega, i {pinata i tikava, kukuruza i krastavaca, uh kakva krumpira, graha, kupusa, mrkve, cikle, zelene salate; sve to dospijeva u vrijeme kada se sve u dolinama spr`i i pretvori u biv{e. Sirevi su najbolji. Sirevi i kiselo mlijeko, bez dvojbe. Poru~ite pitu sirnicu ili tikvenja~u, luk, malo dimljenoga sira i mesa i eto fe{te koju ni Barbijeri ikada nije vidio. Samo nikada i nipo{to nemojte pristati na ribu iz jezera, jer }ete pojesti najve}ega neprijatelja tritona nakon ~ovjeka koji vam ju nudi. Tu su neki prepametni idioti nakon rata pustili kalifornijsku pastrvu da se mno`i, a u `elucu tog predatora i vodene nevolje ro|ene u nekom dalekom ameri~kom znanstvenom laboratoriju zna se na}i i po dvadeset malih tritona! Stra{no, prestra{no. Svijeta je ljeti tu toliko, da je sasvim razumno i podizanje male drvene d`amije, jer valja se Bogu moliti, a na sedamnaest stotina metara visine, te{ko da su mu ljudi igdje bli`e! Problem otpada rije{en je jednotjednim odvo`enjem. Jo{ malo, pa }e se u sela u podno`ju spustiti i ljudi i njihova uhranjena stada, sijeno su ve} spustili, a ruksaci su puni raznih ~ajeva, su{ene borovnice i ribizle, gljiva i drugih {umskih ~udesa kojih je Prokos prepun. Kao i mnogo~ega drugog ~emu se ta planina ve} odavno ne veseli... Ni triton, vje~ni ~uvar tajne ovoga ~udesnog jezera. Vi ga svakako pohodite, jer u`ivat }ete a svojim pravilnim odnosom prema ovom ambijentu pomo}i }ete i sebi njemu. Proko{ko vas ~eka, i najvi{e }e vam dati ako mu ni{ta drugo osim po{tovanja ne donosite.
(nastavit }e se)

Mladi konji
Onima kojima je Proko{ko jezero bilo razlogom tek upoznavanja, ovo odmori{te je odli~an izbor, jer nudi svu komociju koju je u planini rijetko na}i. Tu se odmaraju ribari i planinari i uop}e ljudi kojima su prvi nepovoljni lije~ni~ki nalazi ukazali da sa `ivotom ne{to moraju raditi. Ne{to zaravni uokolo pru`a mogu}nost i za kampiranje, pa se ~esto mladi ljudi tu okupe, podignu svoje tabore i pjesmu, po~iste za sobom i nestanu, {to odu{evljava {utljive ribare koji love male pastrve, i nikada mi ne}e biti jasno kako im to uspijeva na tim strminama, a vi|ao sam i takve entuzijaste koji se penju po stablima i iz kro{nji spu{taju svoje muhe na povr{inu rje~ice koja se ba{ uvukla pod kamenje, ki{a dugo nije bilo pa ni vode nisu kakve bi trebale biti, no opet, {to bi Jahorina i Bjela{nica dale za dio ovoga nebeskog hidroblaga po fojni~kim planinama, {to bi Igman dao a ju`ne planine da ni ne spominjem. Naravno, hodopiscu je zboriti o ljepotama koje vidi, no ima i manje lijepih stvari koje se ne vide, jer ~ovjek gladan novca uredno zatrpa svoje tragove, pa i ja voze}i se prema tom fantasti~nom jezeru zami{ljam tu mo}nu cijev uz rub kanjona, cijev od stakloplastike polo`enu od zahvatili{ta vode pa do ku}ice s turbinom, napravljenoj u planinskome stilu i zaklonjene od pogleda gustom {umom. ^ovjek na|e na~ina da se okoristi prirodom, da negdje u daljini mirno zbraja novce od kilovata koje proizvodi snaga vode koja se

D`amija

TRITON ^ovjek je napast za prirodu. Da zboriti zna, o tome bi ponajbolje posvjedo~io mali endem, triton koji se tu mno`i milijunima godina, ta ~ovje~ja ribica najradije bi promijenila ime; ona se danas skriva u preostalim gusti{ima jezera, proganjana prljav{tinom iz sudopera novovjekih planinskih vikend vladara Prokosa, jezera i jednog od najljep{ih kri{ki svemira kojim je Nebo darivalo ~ovjeka
Na mjestu gdje se zahva}a voda, izgra|en je uredan prilazni put, ne bilje`im tu nikakvu posebnu {tetu, izgra|en je i fin objekt, ne znam je li poluotvorenoga ili poluzatvorenoga tipa, meni je isto, ali mi je najva`nije napomenuti da je tu i jedan uposlenik, samo jedan, nitko drugi do li biv{i na~elnik op}ine, iz vremena kada se lobirala gradnja brane. Svega toga se dobro sje}am, bio sam tu i pratio tijek borbe za gradnju koja je nadja~ala borbu protiv, jer ljudi su danas nemo}ni pred snagom i mo}i kapitala koji }e ih vazda podsjetiti da im je bolje baviti se svojim minornim i samo njima va`nim `ivotima, da su sudbine rijeke i planina, {uma i livada, rudnika i bo`jih resursa u ru^ovjek je napast za prirodu. Da zboriti zna, o tome bi ponajbolje posvjedo~io mali endem, triton koji se tu mno`i milijunima godina, ta ~ovje~ja ribica najradije bi promijenila ime; ona se danas skriva u preostalim gusti{ima jezera, proganjana prljav{tinom iz sudopera novovjekih planinskih vikend vladara Prokosa, jezera i jednog od najljep{ih kri{ki svemira kojim je Nebo darivalo ~ovjeka. Sje}am se kada su me tu, kao studenta dovukli cimeri iz sobe 644, studentskoga doma iz Ned`ari}a. Tvrtko, Zoran, Goran... sve Grada~lije, `estoki momci planinari. Zima bila i snijeg, nisam imao snage za taj uspon pa su me dovukli tu promrzla, mo}ni-

@ene Prokosa

Jezernica

Pusta stada

34 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

Pismo ~itatelja

Neumski koridor i Pelje{ki novi problemi za Bosnu i H


Ko ima pravo da naru{ava i destabilizuje suverenitet i uni{tava teritorijalni integritet dr`ave Bosne i Hercegovine daju}i dio teritorije na upravljanje drugoj dr`avi na politi~kom, saobra}ajnom i ekonomskom (koncesionom) pravu?

e} nekoliko godina suo~avamo se svakodnevno sa problemima izgradnje putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini a posebno u njenom ju`nom dijelu - u Hercegovini. To je naro~ito intenzivirano u posljednje 3 godine. Tome su najvi{e doprinijeli dr`avni organi zadu`eni za ovu oblast, ali i struka i najve}im dijelom i politika. Eklatantan je primjer trase autoceste od Mostara prema jugu koja se ve} gradi na dijelu Kravica - Bija~a, daleko od trase usvojenog ukupnog dijela koridora Vc. Uz ove pojavio se, na`alost, i problem luke u Plo~ama, koji nikada nije rije{en, i luke u Neumu koja se planira i koja bi trebala i morala da se {to prije po~ne graditi.

Koridor oko Neuma


Zna~ajna uloga u nastanku ovog problema je iz odre|enih krugova Republike Hrvatske, kao i iz krugova iz Bosne i Hercegovine koji su bliski hrvatskim, i koji se optimalno anga`u ju da po mo gnu Re pu bli ci Hrvatskoj na ra~un interesa Bosne i Hercegovine. Tako|er, treba posebno ista}i probleme vezane za spajanje Dubrovnika sa ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Mnogi `ele i ho}e da na ra~un Bosne i Hercegovine pove`u te dvije cjeline bez obzira na to koliko }e to ko{tati Bosnu i Hercegovinu koja je to, i do sada, veoma skupo platila, a i danas skupo pla}a. Ovdje je neophodno u cilju pravilnog informisanja javnosti pod sje ti ti na ne ke ~i nje ni ce, odnosno doga|aje koji su od po~etka ove godine pa do danas sa tendencijom daljeg pojavljivanja, obilje`ili stanje oko izgradnje tzv. koridora oko Neuma za Dubrovnik i oko luke u Plo~ama Na samom po~etku 2012. godine predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanovi} je izjavio da }e se, umjesto Pelje{kog mosta, Dubrovnik spojiti sa ostalim dijelovima Hrvatske autocestom kroz Bosnu i Hercegovinu. Ovu ideju je odmah podr`ao predsjednik Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Ve} u mjesecu aprilu je objav-

ljeno da su BiH i Hrvatska vrlo bli zu do go vo ra po ko jem bi Hrvatska dobila slobodan prometni koridor kroz BiH, koji bi istovremeno bio u funkciji obilaznice oko Neuma (Novi list, Zagreb, 24. 4. 2012. godine). Ovdje je veoma implicitno nagla{eno da je rije~ o cesti koja bi imala status brze ceste i koja bi bila ogra|ena `icom i izuzeta od grani~ne kontrole . Kao odgovor na ovaj potez u maju su se stanovnici Neuma energi~no usprotivili isti~u}i da ne}e dozvoliti trgovinu sa neumskim teritorijem. Ne prihvataju prijedlog bh. strane da bi jedna traka te autoceste bila tranzitna bez carinskih i grani~nih kontrola i da bude ogra|ena visokom `i~anom ogradom. Ovdje je veoma za~u|uju}a ~injenica da je pomo}nik ministra prometa i transporta BiH Izet Bajramba{i} izjavio kako bi BiH dala Hrvatskoj privremenu koncesiju na dio teritorije BiH koja bi va `i la do ulas ka BiH u Evropsku uniju!? Tako|er, treba ista}i da stanovnici lokalne zajednice Neuma s pravom `ele da se cesta izgradi dublje u zale|u Neuma, odnosno da se izgradi du` oboda Popova polja.

Hercegovina pripremi prijedlog sporazuma o NAPREDNOM KORI[TENJU (!?) luke Plo~e i `eljezni~ke pruge Metkovi} - Plo~e . Gospodine Damire Had`i}u, odgovorite i dajte narodu definiciju va{e sintagme - {ta zna~i to napredno kori{tenje? Kako se mo`e dozvoliti da komunikacije u na{oj zemlji gradi druga dr`ava za svoje potrebe? I za{to? Ovdje se pored ovoga name}e i sljede}e pitanje. Zar ministar Damir Had`i} ne zna da je luka u Plo~ama privre-

Ali, o ovom problemu bit }e pripremljen drugi napis sa detaljnijim podacima. Me|utim, i dalje se ide u Zagreb po mi{ljenje . Ponovo je, 9. 5. 2012. godine, u Zagrebu odr`an sastanak na kome je razgovarano o gradnji koridora du`ine u zale|u Neuma 5,5 km, koji bi potpuno zatvoren - bez odvajanja, na kome bi policija vr{ila nadzor senzorima i video nadzorom. I ponovo je povodom te aktivnosti na~elnik Op}ine Neum @ivko Matu{ko energi~no izjavio

POLITI^KA ODGOVORNOST Zbog toga se postavlja i pitanje ljudske i politi~ke odgovornosti a to je da li ministar Damir Had`i} i njegova politi~ka par tija SDP na ~elu sa Zlatkom Lagumd`ijom imaju pravo, odnosno za{to sebi uzimaju za pravo da prodaju dio suverene teritorije Bosne i Hercegovine i da na taj na~in potpisuju kapitulaciju za taj dio koji daju na upravljanje Republici Hrvatskoj
Isti~u da se u medijima jasno vidi da se prave trgovine sa teritorijom op}ine Neum i tome se energi~no protive. Posebno su naglasili da se protive izgradnji kroz vodoza{titnu zonu, kao i trgovini oko Kleka i Malog i Velikog {kolja. U tim naporima ih treba maksimalno podr`ati. Me|utim, i pored toga igra se nastavlja. Na sastanku ministara prometa Damira Had`i}a i Sini{e Hajda{a Jon~i}a u Zagrebu, dana 4. 5. 2012. godine, dogovoreno je da Hrvatska pripremi sporazum o gradnji cestovnog koridora kroz neumsko zale|e a da Bosna i , du Bosne i Hercegovine ko{tala izuzetno skupo prije 40 - 50 godina i da je ve} odavno, znatno prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, njena upotreba svedena na manje od 30% mogu}nosti njenog kori{tenja sa stalnom tendencijom onemogu}avanja plovidbe brodova zbog izuzetno plitkog mora na ovom dijelu Jadrana? Zar ministar Damir Had`i} ne zna da je Bosnu i Hercegovinu, a posebno za Rudarsko-metalur{ki kombinat iz Zenice, za Energoinvest, kao i druge segmente i organizacije privrede Bosne i Hercegovine, ko{tala izuzetno skupo i da se vi{e ne mo`e koristiti. da se lokalna zajednica u Neumu protivi izgradnji ovog cestovnog pravca koji bi dijelio podru~je Neuma na dva dijela na njenom najvitalnijem zale|u Posebno je . ogor~eno izjavio da ovaj, kao i budu}i putni pravci ne smiju da nas dijele, parceli{u i da nas getoiziraju! Odgovor na ovakav stav dao je ponovo ministar Damir Had`i}. Rekao je novinarima, dana 12. 5. 2012. godine, da je ovaj koridor kroz Neum {ansa za Neum i da }e omogu}iti povezivanje Po~itelja, Hutova, Stoca, Neuma i drugih mjesta, odnosno da }e omogu}iti povezivanje Neuma sa sjevernim dijelom teritorije BiH.

U me|uvremenu u Hrvatskoj se ponovo aktuelizira izgradnja Pelje{kog mosta, s naglaskom da od Bosne i Hercegovine nije potrebno tra`iti nikakvu saglasnost, bez obzira {to je to eklatantan primjer da se tim objektom ometa prolaz na{oj dr`avi do otvorenog mora. Tu se postavlja veoma ozbiljno pitanje da li Republika Hrvatska ima me|unarodno pravo da pove`e kopnenim putenim svoje vlastite dijelove, preko tu|e teritorije, koji su presje~eni kod Neuma, odnosno na teritoriji druge dr`ave? Tako|er, treba ista}i i to da je posebno intrigirala izjava ministra D. Had`i}a da bi neki lokalni zvani~nik mogao zaustaviti bilo kakve me|unarodne ugovore i razgovore . Dobro bi bilo da gospodin ministar bolje objasni ovu svoju izjavu jer nekima ona, mo`da, nije jasna. [ta je sa njom `elio da ka`e? Kao {to je poznato Pelje{ki most po~eo se, navodno, graditi prije nekoliko godina. Za pripreme za izgradnju ovog mosta, prema navodima brojnih medija, dvije posljednje vlade su utro{ile velika finansijska sredstva da bi sada{nja Vlada donijela odluku o prekidu izgradnje ovog mosta kojim bi se sa Pelje{ca, na dijelu teritorije Republike Hrvatske mostom povezao Dubrovnik sa Dalmacijom i drugim dijelovima Hrvatske. Oko izgradnje ovog mosta posto je ve li ke di le me i u sa moj Hrvatskoj, kako o raznim varijan-

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 35

PISMO IZ BEOGRADA

most Hercegovinu

Srpkinje se tresu od Burek.com


Srbi vjeruju da }e im ~lanstvo u EU donijeti bolji `ivot, a europskim vrijednostima nisu ba{ odu{evljeni
Vili Einspieler (NeDelo)

rpski `ivalj, koji svakim danom postaje sve siroma{niji kao crkveni mi{, od nove vlade, koja priprema nacrt za izlazak iz krize, ne o~ekuje ~udesna rje{enja. Nova vlast }e se najvjerojatnije, nakon isprobanog scenarija, jo{ vi{e zadu`iti i prebaciti krivicu za sve probleme na prethodnu vladu. U o~ekivanju boljeg sutra obi~ni smrtnici tako radije pasu radoznalost na internet forumu Burek.com, koji otkriva gole zadnjice i me|uno`je `rtava `enskog spola, koje ni{ta ni ne slute. Iako nova vlada nije potpuno bez ideja o tome kako prevazi}i krizu, vi{e se oslanja na pozitivna iskustva prethodnika, jer su dr`avljani ve} navikli da svaka vlada za neuspjehe optu`uje prethodnu vlast. U krajnjem slu~aju mo`e teret krize prebaciti na le|a dr`avljana, kojih je, kona~no - daleko vi{e nego je ~lanova vlade. Srbijanski premijer Ivica Da~i}, kojem je u obostranu korist ~estitao i premijer Janez Jan{a, vratio je bicikl Riju Asad`iju, koji je bio na putu oko svijeta. Bez obzira na ~injenicu da su Japancu bicikl ukrali u Beogradu, malo je vjerojatno da }e Da~i} sve manje izbje`no zadiranje u penzije i pla}e, tako kao i kra|u bicikla, kojeg je policija predano tra`ila po cijeloj dr`avi, razglasiti za sramotu Srbije. Prema podacima europskog statisti~kog ureda

cijenjena izme|u 1,9 i 3 milijarde eura. Srbija je jo{ 2010. poku{ala na}i kupca za telekomunikacijskog operatera, ali nije bila uspje{na, jer bi za njega htjela iskam~iti 2,5 milijarde eura. Vladin adut je i izvoz novog Fiata 500L. Prva po{iljka od 206 vozila, koja je krenula na put srbijanskom `eljeznicom uz pratnju policije, prema o~ekivanjima je 26. augusta u crnogorskoj luci Bar. Iako su u poduze}u Fiat automobili Srbija planirali da }e Fi}u po~eti prodavati ve} ove godine, ne}e si razbijati glavu ako na tr`i{tu bude tek 2013., jer je i bio zami{ljen kao oldtimer.

Internet forum Burek po vru}im tragovima


Istra`ivanja javnog mnijenja vladinog ureda za pridru`ivanje Europskoj uniji su pokazala da ulazak Srbije u EU podr`ava 49%, a protiv je 25% dr`avljana. Ve}ina srbijanskog `ivlja jo{ misli da }e EU rije{iti sve probleme, a ne}e se tek tako lako odlu~iti za prijem novih ~lanica u porodicu europskih naroda. Srbi ra~unaju na ljep{u budu}nost mladih generacija, ve}e mogu}nosti za zapo{ljavanje i na slobodu kretanja unutar granica EU, a ne briga ih ba{ puno za usvajanje europskih vrijednosti. Najvjerojatnije zato je i Burek.com najposje}eniji doma}i internet forum u Srbiji.

tama, tako i o njegovoj realnosti pa se ~ak spominje i izgradnja pontonskog mosta Nakon toga, pod uslovom da ne uspije dogovor sa Bosnom i Hercegovinom, predstavnici Vlade Republike Hrvatske su zaprijetili da }e Hrvatska graditi Pelje{ki most uz pomo} Evropske unije (ministar u Vladi Republike Hrvatske gospodin Sini{a Hajda{ Don~i}, 19. 7. 2012. godine). Poslije ove izjave hrvatskog ministra gospodina Don~i}a, jedan od posljednjih dogovora je bio na sastanku u Zagrebu gdje je ponovo zaklju~eno da Hrvatska pripremi prijedlog sporazuma o koridoru kroz Neum a da Bosna , i Hercegovina pripremi prijedlog sporazuma o tzv. naprednom kori{tenju luke Plo~e . Ovaj posao bi trebao da se zavr{i do oktobra ove, 2012. godine. Za{to se ova trakavica dalje nastavlja na {tetu interesa Bosne i Hercegovine. Uz sve prethodno potrebno je ministru Damiru Had`i}u i drugim sljedbenicima i podr`avaocima ideje hrvatskog koridora kroz Neum postaviti pitanje: ko ima pravo da naru{ava i destabilizuje suverenitet i uni{tava teritorijalni integritet dr`ave Bosne i Hercegovine daju}i dio teritorije na upravljanje drugoj dr`avi na politi~kom, saobra}ajnom i ekonomskom (koncesionom) pravu?

Izdaja zemlje
Kada je ovo u pitanju mora se, re}i na`alost, da ovo mo`e da predstavlja i izdaju Bosne i Hercegovine, ukoliko se ne sprije~i i

to od strane predstavnika politi~ke stranke koja je na vlasti. Zbog toga se postavlja i pitanje ljudske i politi~ke odgovornosti a to je da li ministar Damir Had`i} i njegova politi~ka partija SDP na ~elu sa Zlatkom Lagumd`ijom imaju pravo, odnosno za{to sebi uzimaju za pravo da prodaju dio suverene teritorije Bosne i Hercegovine i da na taj na~in potpisuju kapitulaciju za taj dio koji daju na upravljanje Republici Hrvatskoj. Na ovo pitanje treba da daju jasan i odlu~an odgovor svi narodi i narodnosti Bosne i Hercegovine. Najnovija vijest vezana je za ratifikaciju Sporazuma o granicama izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji se najavljuje da }e biti do Nove godine, s tim da odre|eni krugovi u Hrvatskoj i o ovome imaju razli~ita mi{ljenja jer se, navodno kao gratis daju BiH dva ostrva (Ve, liki i Mali {kolj i vrh poluostrva Klek ko ji su, ka ko oni ka `u, Hrvatski), mada su uvijek pripadali BiH, a na ra~un ~ega bi se od BiH dobila saglasnost za izgradnju Pelje{kog mosta. Zbog toga, kao i s obzirom na najnovije informacije koje su ovdje djelomi~no prene{ene, jedino pravo rje{enje bi predstavljao zaklju~ak Parlamenta Bosne i Hrcegovine kojim se poni{tava odluka o ratifikaciji Sporazuma potpisanog izme|u Alije Izetbegovi}a i Franje Tu|mana 1999. godine dok ne do|u neka bolja vremena.
Dr. Enes Ramovi}, dipl. in`.

Eurostat bruto doma}i proizvod (BDP) na stanovnika u Srbiji u odnosu na kupovnu mo} pro{le godine iznosio je 35% od prosjeka EU. BDP Srbije se na{ao na repu EU, dok je ukupni javni dug na kraju ovogodi{njeg prvog tromjese~ja iznosio ve} 24,1 milijarde eura ili 77,6% BDP-a. Vanjska zadu`enost ve} sada prevazilazi mogu}nosti Srbije da finansira dugove. Dr`ava je do{la do svje`ih sredstava prodajom dr`avnih obveznica po kamatnoj stopi od 14,5%. Iako je time vrlo zna~ajno prevazi{la psiholo{ku granicu od 7%, nova vlast si o~ito ne razbija glavu ~injenicom da je zadu`ivanje iznad te granice u pravilu za dr`avu neizdr`ivo.

Vladino `eljezo u vatri je i novi model Fi}e


Srbijanski premijer ne krije da se ne}e mo}i bez zatezanja kai{a i jedna od posljedica toga }e biti da }e do kraja godine u dr`avnoj upravi bez posla ostati tri hiljade ljudi. Uprkos tome je obe}ao da vlada ne}e sni`avati pla}e ni penzije. U skladu sa tim konceptom je naglasio da treba, ako ljudima ne mogu ispla}ivati pla}e, osigurati pravi~niju raspodjelu siroma{tva. Nedavno je novi srbijanski ministar za finansije i gospodarstvo Mla|an Dinki} upravo zato za svog savjetnika za pobolj{anje rada srbijanske poreske uprave anga`irao Ivana Simi~a, koji je 2006-2008. bio generalni direktor poreske uprave Republike Slovenije. U tom svjetlu ni ne iznena|uje {to vlada razmi{lja o prodaji Telekoma Srbije, ~ija je vrijednost pro-

Posjetitelji na stranice foruma neometano ka~e fotografije `enskih zadnjica i intimnih dijelova tijela, koje su fotografirali ili snimili tajno u javnom prometu, u svla~ionicama javnih kupali{ta i u javnim klozetima. Najomiljenije mete su lije~nice i medicinske sestre, a `rtve su, zbog rupa u zakonodavstvu, potpuno nemo}ne. Voajeri dolaze do vru}eg gradiva i kroz klju~aonice privatnih stanova i uz pomo} dalekozora. Mete su ~ak i maloljetnice, a kao vrhunac svega korisnici foruma otkrivaju i njihov identitet. A kad bi pogo|ene `ene bile i informirane {ta je sve seksualni napad i seksualno uznemiravanje, ne bi im puno mogao pomo}i ni Zakon za za{titu osobnih podataka. Sude}i prema forumu Burek.com, koji sam sebe predstavlja kao uspje{an primjer internet poduzetni{tva, Srbijanke nisu sigurne nigdje. Posebno tu`iteljstvo za visokotehnolo{ki kriminal, koje je nadle`no za kazneno gonjenje, ima svezane ruke, jer kazneni zakon predvi|a da je gonjenje takvih kaznenih djela mogu}e samo na temelju osobne tu`be `rtve. Nemo}an je i informacijski ovla{tenik, jer je tra`enje po~initelja kaznivog djela jednako tra`enju igle u plastu sijena. Generalni direktor foruma Ivan Mini} ka`e da su svi korisnici obavije{teni o tome, administratori sprje~avaju prije svega objavljivanje uvredljivih sadr`aja. Pogo|ene `ene moraju, ako `ele ulo`iti tu`bu, u njoj navesti kako ime fotografa, tako i ime nepoznate osobe, koja je fotografiju objavila na forumu. Ako nema tu`itelja, nema ni sudije
Odabrala i sa slovena~kog prevela Nada Zdravi~

36 Pogledi

1. septembar/rujan 2012.

Dvadeset godina od izbjegli~ke {kole u Mariboru

Kolektiv izbjegli~ke {kole {kolske 1994/95. godine

Prekinuta je zadnja nit


skih programa, bez ud`benika, {tavi{e po sje}anju u~itelja. Djeca su sa veseljem dolazila i bar za trenutak zaboravljala `alosni svijet uplakanih soba u kojima je po~esto bivalo i po 12 osoba. Razli~ite porodice ili njihovi ostaci, `ene, djeca, starci, gdje-gdje po koji mu{karac. Nekako krajem oktobra te prve ratne godine su slovena~ke vlasti, kao i svi drugi, polako shvatile da }e rat potrajati i da je u brizi za takozvane privremene izbjeglice iz BiH jedan od najve}ih problema briga za djecu. Jer, ta mlada, ranjena bi}a su bila kao tempirana bomba u gradu. Neorganizirana su mogla postati realnim dru{tvenim problemom. Sociolo{ki dokazano je da se u takvim i sli~nim uslovima me|u njima brzo na|u oni, koji }e utjehu potra`iti na stranputicama. U skitnji, izgredima, d`eparenju, prostituciji, drogi, alkoholizmu. Rad sa djecom je na izmaku 1992. ili po~etku 1993. godine neprimjetno preuzeo, odnosno po~eo koordinirati Zavod Republike Slovenije za {kolstvo u dogovoru sa u~iteljima i op{tinskim vlastima. Ve}ina u~itelja, razli~itog obrazovanja, radila je u objema {kolama. Za o~ekivati je da se svi predmeti nisu mogli adekvatno pokriti sa u~iteljima, pa su u {koli predavali i pravnici, doktori, in`enjeri. Tek iza nove godine 1993. pristigli su nekakvi ud`benici, koji su sprva bili prilago|eni slovena~kom {kolskom programu, a od naredne {kolske godini preko ambasada u Ljubljani i Zagrebu uklju~ila se BiH, te uskladila {kolske programe i ud`benike svojim potrebama. Svakako i ideolo{kim ciljevima, bar kada je rije~ o ud`benicima za historiju. Tako se iz ko-

U po~etku se radilo bez {kolskih programa, bez ud`benika, {tavi{e po sje}anju u~itelja. Djeca su sa veseljem dolazila i bar za trenutak zaboravljala `alosni svijet uplakanih soba u kojima je po~esto bivalo i po 12 osoba. Razli~ite porodice ili njihovi ostaci, `ene, djeca, starci, gdje-gdje po koji mu{karac
riranja i recenziranja, te na kraju dobila svoj katalo{ki broj (CIP) u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Za tu {kolsku godinu potpisan je 29. 6. 1994 godine u Ljubljani me|udr`avni dogovor izme|u Vlade Republike Slovenije i Republike Bosne i Hercegovine, na osnovu kojega se je nastavno-odgojni proces u izbjegli~kim {kolama odvijao prema programu kojeg je izradilo i odobrilo Ministarstvo za {kolstvo i sport Republike Slovenije. Na osnovu tog sporazuma je slovena~ko ministarstvo, odnosno tada{nji {kolski ministar Slavko Gaber u~iteljima izbjegli~kih {kola poslalo u potpis autorske pogodbe za isplatu honorara za izvedbu pedago{kih sati. Bruto honorar po pedago{kom satu iznosio je 826 SIT, a ispla}ivao se iz sredstava stranih donatora. Iz ovih podataka }emo na kraju poku{ati izvesti nekakve zaklju~ke. Svjedo~anstva izdana na kraju {kolske godine bila su verificirana i u~enici su se dalje upisivali i uklju~ivali na sve slovena~ke srednje {kole, kasnije fakultete. Zna~i da je i u tim najte`im trenucima postojala sinhronizacija i dogovor izme|u odgovornih subjekata u republikama nekada{nje Jugoslavije.

Pi{e: Majda Anders

esenas }e biti punih dvadeset godina od po~etka djelovanja {kola za bosansku izbjegli~ku djecu, koja su na{la uto~i{te u Sloveniji. Na{e sje}anje odnosi se na djelovanje izbjegli~ke {kole ili, ta~nije re~eno, {kola u Mariboru. [kole sa odjeljenjima od 1. do 8. razreda djelovale su, naime, na dvije lokacije u gradu. Dva upravitelja koordinirala su rad sa oko 500 u~enika osnovno{kolskog programa.

Spontani po~eci
Bez obzira na vojne strahote, koje su se u rasplamsalom ratu doga|ale u BiH, okrnjene porodice, suze u izbjegli~kim sobama i svu bijedu i nesigurnost koju su pre`ivljavala ta djeca, bilo je potrebno nekako ih organizirati i voditi. I u tim nemogu}im uslovima mislilo se na njihovu budu}nost i vrijeme mira, koje }e uslijediti prije ili poslije. Tada se, naravno, vjerovalo, uskoro, za par mjeseci. U~itelji, koji su se zatekli u izbjegli{tvu u Mariboru, su odmah septembra 1992. po~eli okupljati djecu po prostorima izbjegli~kih centara u nekada{njoj kasarni Slava Klavora i radni~kom sama~kom domu u Makedonskoj ulici. Djeca razbacana po privatnim stanovima u gradu, ~esto ustupljenim na kori{tenje bez nov~ane nadoknade, jo{ nisu bila organizirana. Pone{to papira, olovaka i bojica na{lo se u svakom paketu humanitarne pomo}i, koja je pristizala sa svih strana. Socijalnim radnicima, koji su radili sa izbjeglicama, bila je dobrodo{la takva inicijativa, jer im je olak{avala rad sa najosjetljivijom grupom u kampovima. Naravno da se u po~etku radilo bez {kol-

Organiziran pristup
Tako je postajao bolje organiziran. Dodijeljeni su prostori za djelovanje {kola, u~ionice, ~ak i zbornice. Prva je bila organizirana {kola u centru na Makedonskoj ulici, koja je obuhvatila svu djecu iz izbjegli~kih centara. Za njom jo{ u prostorima Zveze prijateljev mladine (Saveza prijatelja omladine) na Razlagovoj ulici u centru grada. Za djecu iz privatnog smje{taja. Zavod je me|u u~iteljima potra`io one sa iskustvom u vo|enju i organiziranju i za svaku {kolu postavio posebnog upravitelja. Onu na Makedonskoj vodio je sprva Zvonko Kladnik, profesor fizi~kog odgoja iz Travnika, a kada je dobio redovni posao u srednjoj {koli u Mariboru njegov je posao preuzela Azemina Hukanovi}, nastavnica engleskog jezika iz Banjaluke. [kolu u Razlagovi do odlaska u Kanadu vodio je Zlatko Drnda, profesor glazbe iz Sarajeva. Nadomjestila ga je Amira Alajbegovi} iz Mostara.

DJECA Ve}ina djece uspje{no je savladala slovena~ke {kole, uklju~ila se u programe srednjeg obrazovanja, te na kraju upisala na fakultete. Iz njihovih vrsta izrastao je sloj mladih intelektualaca. Oni koji su ostali u Mariboru rade kao asistenti na fakultetima, kao in`enjeri, zubari, ljekari, vi{e medicinske sestre i u mnogim drugim strukama
lofona ud`benika za {kolsku godinu 1993/94. mo`e vidjeti, da je {tampanje istih organizirao Odjel za izbjeglice Ambasade Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, financirao Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovinia svojim rje{enjem broj UP-I-03-610, 544 od 1. 10. 1993. odobrilo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republike Bosne i Hercegovine. Za narednu {kolsku godinu ud`benici su odobreni rje{enjem istog ministarstva broj UP-I-03-610-2861/94, dijelom ih je, uz sredstva donacija i humanitarne pomo}i, finansirala Vlada Republike Bosne i Hercegovine. U tira`u 35.000 primjeraka tiskala ih je Mladinska knjiga u Ljubljani. Ta posljednja serija ud`benika lijepo je likovno oblikovana, pro{la je kroz cjelovit proces lekto-

U~itelji - humanitarci
Pored stru~nog rada u razredima i razredni{tva, {to je posebno za u~itelje koji su radili na objema lokacijama u gradu bilo izuzetno naporno, u~itelji su imali jo{ mnoge druge zadatke i zadu`enja. Tje{ili su tu nesretnu djecu, dijelili im {kolski pribor, ~esto i druge stvari, koje su po~ele dolaziti ba{ na {kole. Me|u njima paketi za prehranu i higijenu, odje}a, igra~ke. Jedna od organizacija koja je uzela na sebe prikupljanje pomo}i za {kole je bila organizacija Milano-mir iz istoimenog sjevernoitalijanskog grada. Kod ku}e je organizirala razne manifestacije na kojima je sakupljala pomo} za djecu i sa svojim dobrovoljcima je nekako na svaka 2 do 3 mjeseca dovozila u {kole u Mariboru. Njen vo|a, socijalni radnik iz Milana, Libero, dovodio je sa sobom ~lanove svoje po`rtvovane ekipe. Kod prihvatanja, sortiranja i distribucije te pomo}i su bili anga`irani u~i-

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 37
OBE]ANJE Kada je autor ovog ~lanka na sve~anoj komemoraciji povodom 20 godina uni{tenja sarajevske Vije}nice obavio razgovor sa trenutnim ambasadorom Republike BiH u Sloveniji, mr. Slavkom Pulji}em, re~eno mu je da je problem poznat, a male su mogu}nosti da se rije{i u korist o{te}enih u~itelja. Gospodin ambasador obe}ao je osobno anga`iranje za ponovnu aktualizaciju problema pred Penzijskim zavodom Bosne i Hercegovine

Milano, 1995: Amira Alajbegovi}, upraviteljica {kole

telji {kole. ^esto je ta anga`iranost zna~ila i cjelodnevno ~ekanje transporta, koji je ostao negdje na carini u proceduralnim zavrzlamama, te prihvatanje italijanskih dobrovoljaca na no}enje po svojim sobama. Ovdje je usput prilika da se ka`e, da su mnoge humanitarne organizacije tada stajale kao drumski razbojnici na putu tih humanitaraca i za posredovanje u pridobivanju propusnica tra`ile odre|en procenat pomo}i za sebe. Ru`na vremena. Kada se je 1994/95. godine Evropa polako zasitila tih novosti sa Balkana, ~ime je po~ela opadati humanitarna potpora, Milano-mir je dobio ideju da dio djece i u~itelja predstavi u komunama Milana i tako ponovo o`ivi prikupljanje pomo}i, prije svega za {kole. U prolje}e 1995. je grupa u~itelja sa rukometnom ekipom djevoj~ica i nogometnom ekipom dje~aka otputovala u Italiju. Organizirani su sportski susreti i takmi~enja sa italijanskim vr{njacima, razgovori po komunama, ~ak i konferencija za {tampu, a sve u cilju podsticanja nekog emocionalnog supporta i nastavljanja sakupljanja pomo}i. Bilo je i drugih i druga~ijih donacija. Srednja elektro {kola iz Maribora je ustupila svoju ku~icu uz Dravu za odmor {kolske djece u ljetnim mjesecima. Teritorijalna odbrana pridodala je krevete i drugu opremu, a kuhinja iz izbjegli~kog centra obezbijedila je dnevni dovoz kuhanih obroka. Cijele ferije izmjenjivali su se turnusi djece, koja su sa u~iteljima tamo boravila po sedam dana. Takvih aktivnosti moglo bi se nabrajati u nedogled.

Status u~itelja
Rad u~itelja slovena~ke vlasti su tretirale kao volonterstvo. Svakako u prve dvije godine nije bio pla}en. Tada{nja predsjednica op{tine Maribor, gospo|a Magdalena Tovornik, trudila se je u~iteljima povratiti ne{to digniteta. Na kraju svake {kolske godine organizirala je sve~ani prijem na op{tini, na kome je potvr|ivala va`nost njihovog rada i zahvaljivala se za trud u protekloj godini. I to je bilo ne{to. Povremeno bi se pojavio poneki donator iz Austrije, Italije ili Engleske, koji bi sakupio nov~ana sredstva i razdijelio ih me|u u~itelje. Jedna od takvih bila je takozvana lady Milo{ka iz Londona, tamo `ive}a Slovenka, koja je prikupljala sredstva preko direktora Kreditne banke Maribor. Gospodin Danilo Kline uklju~ivao se ne samo u distribuciju tih sredstava,

nego i kao povremeni donator. Tako je namaknuo pomo} za izvo|enje zaklju~nog izleta u~enika 8. razreda, koji su obi{li Postojnu, Bled, Bohinj. Sve nabrojano bilo je premalo i prerijetko, te su u~itelji `ivjeli ponekad u mnogo ve}oj bijedi od pojedinih porodica svoje djece. Jer, roditelji su se vremenom sna{li i po~eli pone{to raditi (naj~e{}e na ~i{}enju ili u gra|evinarstvu), a u~itelji, anga`irani po cijeli dan sa djecom za to nisu imali prilike. ^esto su preostalo slobodno vrijeme vodili razne kru`oke, da bi djeci zaokupili preostali dio dana sa sportskim, likovnim, glazbenim aktivnostima. Zbog te{ke socijalne situacije u drugoj i tre}oj godini rada {kola kadar se po~eo osipati. U~itelji su pridobijali vize i odlazili, naj~e{}e preko Atlantika. Prijetila je opasnost da se {kola raspadne. U takvoj situaciji se pojavila bosanska strana, koja je preostalu prepolovljenu grupu dobrovoljaca poku{avala odr`ati na okupu. Slijedili su sastanci sa predstavnicima bosanskohercegova~ke ambasade iz Ljubljane. Obe}anja. Na jednom od takvih sastanaka pojavio se i ministar-savjetnik, gospodin Ferhat [eta, i me|u u~iteljima podijelio nekakve sporazumekoji su go, vorili o budu}nosti u~itelja. Obzirom da su i sami u~itelji spadali u ratom ugro`enu kategoriju i pre`ivjeli mnoge traume i gubitke u porodici njihov su rad priznavali kao rad u izuzetnim uvjetima. Stoga im je obe}avan beneficirani radni sta`. Bila je to velika utjeha za ljude koji su ve} nekoliko godina radili u izuzetno te{kim uvjetima. Poslije }e se iskazati da je to ujedno bila velika la`.

U~itelji, koji nisu oti{li dalje u svijet, radili su jo{ jednu {kolsku godinu na uvo|enju djece u slovena~ke {kole. Pomagali su im savladati programe, jezik u nekoj vrsti dopunskog rada, za{to im je ambasada Republike Bosne i Hercegovine tako|er velikodu{no podijelila potvrde za ure|ivanje radnog sta`a. Pod ovim ~lankom potpisani u~itelj sakupio je svu gra|u o djelovanju {kole (a) i predao je na ~uvanje Pokrajinskom arhivu u Mariboru, {to je i predstavio na 3. me|unarodnom skupu arhivskih radnika u Biha}u, 1999.

Iz ud`benika

Odluka o zatvaranju {kole


Do danas nam je ostalo sakriveno ko i za{to je odlu~io da {kole prestanu raditi. Poslije tri {kolske godine, u jesen 1995. odlu~eno je da se izbjegli~ke {kole u Republici Sloveniji zatvore i djeca integriraju u slovena~ke {kole. Bio je to `alostan trenutak za djecu, roditelje i u~itelje, jer su te ve} dobile potpun profil, uhodala se. Sa ove ta~ke gledanja mi se ~ini, da su tada ve} sve politi~ke strukture znale, da za odre|en broj ljudi ne}e biti povratka u svoje domove i da je potrebno po~eti sa procesom integracije u slovena~ki prostor.

godine, te u publikacijama arhivskog dru{tva Slovenije i arhivskih radnika BiH. Ve}ina djece uspje{no je savladala slovena~ke {kole, uklju~ila se u programe srednjeg obrazovanja, te na kraju upisala na fakultete. Iz njihovih vrsta izrastao je sloj mladih intelektualaca. Oni koji su ostali u Mariboru rade kao asistenti na fakultetima, kao in`enjeri, zubari, ljekari, vi{e medicinske sestre i u mnogim drugim strukama.

Prevara
Na kraju djelovanja {kole svi u~itelji dobili su dvojake potvrde. Jedne od slovena~kih

vlasti o volonterskom radu u {koli i druge od Ambasade BiH iz Ljubljane za reguliranje radnog sta`a. Mnogi su poslije ukidanja {kole oti{li dalje u svijet. Prekinuta je zadnja nit, kojom su bili vezani za prostore biv{e Jugoslavije. Neki su se poslije rata vratili u BiH i tamo dopunili ili dopunjavaju svoj radni sta`. Jedni su ve} penzionirani. Ma gdje bili zajedni~ki im je poslije svega okus prevare. Bosanske vlasti poslije ukidanja {kola nisu pokazale vi{e nikakvog interesa za te ljude. Potvrde, izdane od strane Ambasade ostale su mrtvo slovo na papiru. Niko od u~itelja taj sta` nije upisao u radne knji`ice. Onim koji su penzionirani te godine nisu upisane u minuli rad, radni sta`. Pridru`ili su se beskrajnom kontingentu ljudi, koje je `ivot dvostruko i{~a{io. Pored svih li~nih i materijalnih gubitaka, kao i svega ulo`enog, truda i vjere, ostali su bez obe{te}enja za godine radnog sta`a. U njihovim biografijama zijeva praznina od nekoliko godina, sli~na onim prazninama, koje terete biografije neodgovornih ljudi sa prekidima radnog sta`a. Za po{teno obavljen posao su uskra}eni u svojim ljudskim pravima. To je jo{ jedno od mnogih bremena rata o kojima niko od odgovornih ne `eli ni da razmi{lja, a kamoli da ih rje{ava. Kada je autor ovog ~lanka na sve~anoj komemoraciji povodom 20 godina uni{tenja sarajevske Vije}nice obavio razgovor sa trenutnim ambasadorom Republike BiH u Sloveniji, mr. Slavkom Pulji}em, re~eno mu je da je problem poznat, a male su mogu}nosti da se rije{i u korist o{te}enih u~itelja. Gospodin ambasador obe}ao je osobno anga`iranje za ponovnu aktualizaciju problema pred Penzijskim zavodom Bosne i Hercegovine. Za kraj se ponovo vra}amo na zvani~ne dokumente, potvrde o radu u~itelja, na rje{enja Ministarstva za obrazovanje Republike Bosne i Hercegovine i katalo{ke zapise ud`benika, koji nedvojbeno svjedo~e da su {kole, iako u ratnim uvjetima, bile dislocirani odjeljci {kolskog sistema Bosne i Hercegovine. Mo`e li se onda tek tako odlu~iti, da se taj rad nigdje ne prizna? Mo`e li dr`ava danas diskreditirati samu sebe sa negiranjem sadr`aja dokumenata ovjerenih zvani~nim pe~atima i potpisanih od strane njenih najvi{ih zvani~nih predstavnika?

Do danas nam je ostalo sakriveno ko i za{to je odlu~io da {kole prestanu raditi

38 Oglasi
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton OP]INA @IVINICE -Op}inski na~elnikBroj: 01/2-05-89- 1416/12 @ivinice, 29. 8. 2012. godine Na osnovu ~l. 45. stav 1. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu FBiH ("Sl. novine Federacij BiH" br. 67/05) i ~l. 38. Statuta Op}ine @ivinice ("Sl. glasnik Op}ine @ivinice" br. 4/12) i ~l. 11. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu Op}ine @ivinice br. 010-053037/2004. od 17. 5. 2004. godine u svrhu realizacije Regulacionog plana "Ciljuge II" op}inski na~elnik r a s p i s u j e Broj: 01/2-05-89-1415/12 @ivinice, 29. 8. 2012. godine Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton OP]INA @IVINICE - Op}inski na~elnik -

1. septembar/rujan 2012.

Na osnovu ~l. 45. stav 1. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu FBiH ("Sl. novine Federacije BiH", br. 67/05), ~l. 38. Statuta Op}ine @ivinice ("Sl. glasnik Op}ine @ivinice", br. 4/12) i ~l. 11. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu Op}ine @ivinice, br. 010-053037/2004. od 17. 5. 2004. godine, op}inski na~elnik r a s p i s u j e

za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje uz naknadu radi izgradnje poslovnih objekata u skladu sa Regulacionim planom "Ciljuge II" 1. O P ] E N A Z N A K E Raspisuje se javni konkurs za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu, na kori{tenje radi gra|enja i to kako slijedi: 1. k.~.br. 645/185 zv. "Ciljuge" u kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 9.148 m2 upisana u posjedovni list br. 2212. K.O. Kova~i na ime posjednika dr`avna svojina-pravo kori{tenja Op}ina @ivinice sa dijelom 1/1. {to po starom premjeru odgovara k.~.br. 40/61 zv. "Ciljuge" u kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 9.148 m2 upisana u zemlj{noknji`ni ulo`ak br. 11. K.O. Kova~i. 2. k.~.br. 295/80 zv. "Ba{igova~ki lug" u kulturi {uma 3. klase u ukupnoj povr{ini od 420 m2 upisana u posjedovni list br. 877. K.O. Ba{igovci na ime posjednika dr`avna svojina - pravo kori{tenja Op}ina @ivinice sa dijelom 1/1. {to po starom premjeru odgovara k.~.br. 72/89. zv. "Ba{igova~ki lug" kulturi {uma 3. klase u ukupnoj povr{ini od 420 m2 upisana u zemlji{noknji`ni ulo`ak br. 17. K.O. Ba{igovci. Napomena: parcele navedene u ovoj ta~ki pod rednim brojevima 1 i 2 ~ine jednu parcelu po Regulacionom planu "Ciljuge II" - lokacija br. 1259. 2. U R B A N I S T I ^ K O -T E H N I ^ K I U V J E T I Na zemlji{tu iz ta~ke I pod rednim brojem 1 i 2 propisani su sljede}i urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti: Lokacija: @ivinice - Ciljuge Povr{ina parcele: 9.568 m2 Namjena objekta: Poslovni (zanatski centar) Povr{ina objekta: 2.321 m2 Dimenzije objekta: Prema izvodu iz Regulacionog plana "Ciljuge II" Spratnost: Prizemlje

J AV N I K O N K U R S

J AV N I K O N K U R S
za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu na kori{tenje uz naknadu radi izgradnje poslovnog objekta na lokalitetu Novi Grad @ivinice 1. O P ] E N A Z N A K E Raspisuje se javni konkurs za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu, na kori{tenje radi gra|enja i to kako slijedi: k.~. br. 755/327 zv. "Spre~a" u kulturi njiva 4. klase u povr{ini od 121 m2 upisana u posjedovi list br. 464. K.O. @ivinice Grad na ime posjednika Skup{tina op}ine @ivinice sa dijelom 1/1, {to po starom premjeru odgovara parceli ozna~enoj kao k.~. br. 885/28 zv. "Spre~a" u kulturi njiva 4. klase u povr{ini od 121 m2, u "B" vlasni~kom listu upisana je dr`avna svojina sa dijelom 1/1, u "C" teretnom listu upisano je pravo raspolaganja u korist Op}ine @ivinice, parcela je upisana u zemlji{noknji`ni ulo`ak br. 134. K.O. @ivinice.

2. U R B A N I S T I ^ K O- T E H N I ^ K I U V J E T I Na zemlji{tu iz ta~ke I propisani su sljede}i urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti: - Lokacija: Novi Grad @ivinice (uz naselje Novi Grad @ivinice) - Namjena objekta: Poslovni - Povr{ina zemlji{ta: 121 m2 - Dimenzije objekta: 11 x 11 - Spratnost: Prizemlje - Polo`aj: Slobodno stoje}i 3. N A K N A D A 1. naknada za dodijeljeno zemlji{te po 1m2 iznosi 60,00 KM ({ezdeset KM), {to za povr{inu od 121 m2 ukupno iznosi 7.260,00 KM (sedamhiljadadvijestotine{ezdeset KM). 2. naknada po osnovu prirodnih pogodnosti - renta po 1m2 iznosi 18,00 KM (osamnaest KM), {to za povr{inu od 121 m2 ukupno iznosi 2.178,00 KM (dvijehiljadestotinusedamdesetosam KM). Za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te pla}a se: 1. naknada za dodijeljeno zemlji{te, 2. naknada za prirodne pogodnosti - renta, 3. naknada za tro{kove ure|enja zemlji{ta, 4. naknada za pretvorbu zemlji{ta. Visina rente po korisnom metru povr{ine objekta odre|ena je na osnovu odluke o visini rente za 2012. godinu br. 10-05912/2012. godine od 23. 2. 2012. godine. Zona gra|evinskog zemlji{ta odre|ena je na temelju Odluke o gra|evinskom zemlji{tu br. 010-05-3037/2004 od 17. 5. 2004. godine, prema kojoj predmetna parcela spada u IV zonu. Naknada za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te, kao i naknada po osnovu prirodnih pogodnosti utvr|uje se rje{enjem o dodjeli zemlji{ta koje donosi Op}insko vije}e @ivinice i pla}a se u roku odre|enom navedenim rje{enjem. Naknada za tro{kove ure|enja zemlji{ta utvr|uje se posebnim sporazumom izme|u zainteresirane stranke i Slu`be za prostorno planiranje i komunalne poslove. Fizi~ka ili pravna lica kojim se dodijeli zemlji{te na kori{tenje radi gra|enja iz ta~ke I ovog konkursa shodno odredbama Zakona o promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta TK-a ("Sl. novine TK-a", br. 10/10) obavezna su u postupku pribavljanja urbanisti~ke saglasnosti kod nadle`nog organa, platiti i naknadu za pretvorbu, odnosno promjenu namjene zemlji{ta prema obra~unu koji izvr{i nadle`ni organ. Tro{kove konkursa u iznosu od 50,00 KM (pedeset KM) du`na su uplatiti sva fizi~ka i pravna lica koja se prijavljuju na konkurs a upla}uju se na `irora~un br. 1872-0000-0000-8251, vrsta prihoda 722611, op}ina 106, sa naznakom "tro{kovi konkursa Novi Grad". Kauciju (depozit) u iznosu od 10% od ukupne po~etne cijene zemlji{ta uplatiti na `irora~un Fonda za nacionalizovano zemlji{te br. 1872 0000000 10482, svrha doznake "Kaucija za konkurs Novi Grad". 4. N A ^ I N D O D J E L E Dodjela zemlji{ta iz ta~ke I konkursa vr{i se dostavljanjem pisanih ponuda, a izvr{it }e se ako su dostavljene najmanje dvije ponude za ponu|enu lokaciju. Prednost pri dodjeli zemlji{ta iz ta~ke I ima ono fizi~ko ili pravno lice koje ponudi ve}u cijenu po 1 m2 za zemlji{te, kra}i rok gradnje i dokaz o obezbije|enim finansijskim sredstvima - bankovna garancija i sl. 4.1. Prijave na konkurs podnose se u pisanoj formi i obavezno sadr`e: 1. naziv i ta~nu adresu lica koje se prijavljuje 2. rje{enje o registraciji (za pravna lica) 3. rok u kojem se planira izgradnja objekta 4. dokaz o uplati kaucije (depozita) u visini od 10% od ukupne po~etne cijene za zainteresiranu parcelu 5. oznaku zemlji{ta za koje se konkuri{e 6. ponu|eni iznos naknade za zemlji{te 7. dokaz o uplati tro{kova konkursa 8. datum prijave 9. potpis ponu|a~a, odnosno potpis ovla{tenog lica sa ovjerom pe~ata pravnog lica. 4.2. Javno otvaranje prispjelih prijava izvr{it }e Komisija za provo|enje konkursa za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, imenovana od op}inskog na~elnika. O vremenu i mjestu otvaranja ponuda ponu|a~i }e biti blagovremeno obavije{teni. Otvaranju ponuda imaju pravo prisustvovati ponu|a~i ili njihovi punomo}nici (uz ovjerenu punomo}), odnosno ovla{teni zastupnici za lokaciju za koju su dostavili ponudu. Komisija ne}e razmatrati prijave koje su neblagovremene, neuredne, neprecizne, nepotpune i u kojima je ponu|ena cijena koja je manja od po~etne cijene, kao ni ponude onih fizi~kih ili pravnih lica za koja se ustanovi da imaju dospjelih neizmirenih obaveza prema Op}ini @ivinice po osnovu ranije izvr{enih dodjela zemlji{ta. Prijave na konkurs dostaviti preporu~eno po{tom ili li~no u slu`bene prostorije Op}ine @ivinice na adresu: OP]INA @IVINICE Komisija za provo|enje konkursa Novi Grad @ivinice. Ul. Alije Izetbegovi}a br. 28 75 270 @ivinice. Prijave dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom "Prijava za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta Novi Grad @ivinice", uz napomenu "NE OTVARAJ". Na koverti obavezno nazna~iti ta~nu adresu i kontakt-telefon podnositelja prijave. Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objave konkursa u sredstvima javnog informisanja. 4.3. Zaklju~ak o rezultatima konkursa Komisija }e dostaviti svim u~esnicima konkursa u roku od 8 (osam) dana od dana zaklju~enja konkursa. U~esnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaklju~ka o rezultatima konkursa izjaviti prigovor Op}inskom vije}u @ivinice. 4.4. Informacije o parceli iz ta~ke I konkursa mogu se dobiti svakim radnim danom od 13 do 15 sati kod uposlenika Slu`be za geodetske i imovinsko-pravne poslove Op}ine @ivinice - kancelarija br. 41. Rezultati konkursa bit }e objavljeni na oglasnoj plo~i Op}ine @ivinice. Ukoliko dva ili vi{e ponu|a~a imaju istu ponudu, prednost ima onaj ponu|a~ koji je ranije dostavio ponudu. U~esniku na konkursu ~ija ponuda ne bude prihva}ena Op}ina @ivinice izvr{it }e povrat kaucije (depozita), a onom u~esniku ~ija ponuda bude prihva}ena kao najpovoljnija, iznos kaucije (depozita) }e se ura~unati u naknadu za dodijeljeno zemlji{te. Iznos upla}en na ime tro{kova konkursa Op}ina @ivinice ne}e vra}ati u~esnicima konkursa. Upla}eni iznos kaucije (depozita) ne}e se vratiti u~esniku koji odustane od prijave nakon otvaranja ponude. OP]INSKI NA^ELNIK mr. sci. Hasan Muratovi}

3. NAKNADA 1. naknada za dodijeljeno zemlji{te po 1 m2 iznosi 10,00 KM (deset KM) {to za povr{inu od 9.568 m2 ukupno iznosi 95.680,00KM. (devedesetpethiljada{eststotinaosamdeset KM). 2. naknada po osnovu prirodnih pogodnosti-renta po 1 m2 iznosi 6,00 KM ({est KM.) {to za korisnu povr{inu poslovnog objekta od 2.321 m2 ukupno iznosi od 13.926,00 KM. (trinaesthiljadadevetstotinadvadeset{est KM) 3. naknada za pretvorbu zemlji{ta iz {umskog u gra|evinsko po 1 m2 iznosi 2.20. KM (dvije i 20/100 KM) a utvr|ena je na temelju Sporazuma potpisanog od Ministarstva za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu TK-a, JP "[ume TK-a" d.d. Kladanj i op}inskog na~elnika Op}ine @ivinice br. 04/1-05-7361/07 od 27. 1. 2006. godine, i {to za povr{inu parcele od 9.568 m2 iznosi 21049.60 KM (dvadesetjednuhiljadu~etrdesetdevet 60/100 KM) Za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te pla}a se: naknada za dodijeljeno zemlji{te naknada za prirodne pogodnosti-renta naknada za tro{kove ure|enja zemlji{ta naknada za pretvorbu zemlji{ta. Visina rente po korisnom metru povr{ine objekta odre|ena je na osnovu Odluke o visini rente za 2012. godinu br. 1005-912/2012. godine od 23. 2. 2012. godine. Naknade za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te, kao i naknada po osnovu prirodnih pogodnosti i naknada za pretvorbu zemlji{ta utvr|uje se rje{enjem o dodjeli zemlji{ta koje donosi Op}insko vije}e @ivinice i pla}a se u roku odre|enim navedenim rje{enjem. Naknada za tro{kove ure|enja zemlji{ta utvr|uje se posebnim sporazumom izme|u zainteresirane stranke i Slu`be za prostorno planiranje i komunalne poslove. Tro{kove konkursa u iznosu od 50.00 KM (pedeset KM) du`ni su uplatiti sva fizi~ka i pravna lica koja se prijavljuju na konkurs a upla}uju se na `iro-ra~un br. 1872-0000-0000-8251. vrsta prihoda 722611, op}ina 106. sa naznakom "tro{kovi konkursa Ciljuge II". Kauciju /depozit/ u iznosu od 10 % od ukupne po~etne cijene zemlji{ta uplatiti na `iro-ra~un Fonda za nacionalizovano zemlji{te br. 1872 0000000 10482. svrha doznake "Kaucija za konkurs Ciljuge II". 4. N A ^ I N D O D J E L E Dodjela zemlji{ta iz ta~ke I konkursa vr{i se dostavljanjem pisanih ponuda a izvr{it }e se ako su dostavljene najmanje dvije ponude za ponu|enu lokaciju. Prednost pri dodjeli zemlji{ta iz ta~ke I ima ono fizi~ko ili pravno lice koje ponudi ve}u cijenu po 1 m2 za zemlji{te, kra}i rok gradnje i dokaz o obezbije|enim finansijskim sredstvima - bankovna garancija i sl. 4.1. Prijave na konkurs podnose se u pisanoj formi i obavezno sadr`e: 1. naziv i ta~nu adresu lica koje se prijavljuje 2. rje{enje o registraciji (za pravna lica) 3. rok u kome se planira izgradnja objekta 4. dokaz o uplati kaucije /depozita/ u visini od 10% od ukupne po~etne cijene za zainteresiranu parcelu 5. oznaku zemlji{ta za koje se konkuri{e 6. ponu|eni iznos naknade za zemlji{te 7. dokaz o uplati tro{kova konkursa 8. datum prijave 9. potpis ponu|a~a, odnosno potpis ovla{tenog lica sa ovjerom pe~ata pravnog lica. 4.2. Javno otvaranje prispjelih prijava izvr{it }e Komisija za provo|enje konkursa za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta imenovana od op}inskog na~elnika. O vremenu i mjestu otvaranja ponuda ponu|a~i }e biti blagovremeno obavije{teni. Otvaranju ponuda imaju pravo prisustvovati ponu|a~i ili njihovi punomo}nici (uz ovjerenu punomo}), odnosno ovla{teni zastupnici za lokaciju za koju su dostavili ponudu. Komisija ne}e razmatrati prijave koje su neblagovremene, neuredne, neprecizne, nepotpune i u kojima je ponu|ena cijena koja je manja od po~etne cijene kao ni ponude onih fizi~kih ili pravnih lica za koja se ustanovi da imaju dospjelih neizmirenih obaveza prema Op}ini @ivinice po osnovu ranije izvr{enih dodjela zemlji{ta. Prijave na konkurs dostaviti preporu~eno po{tom ili li~no u slu`bene prostorije Op}ine @ivinice na adresu: OP]INA @IVINICE Komisija za provo|enje konkursa "Ciljuge II". Ul. Alije Izetbegovi}a br. 28 75 270 @ivinice. Prijave dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom "Prijava za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta "Ciljuge II"" uz napomenu "NE OTVARAJ" Na koverti obavezno nazna~iti: ta~nu adresu i kontakt-telefon podnositelja prijave. Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objave konkursa u sredstvima javnog informisanja. 4.3. Zaklju~ak o rezultatima konkursa Komisija }e dostaviti svim u~esnicima konkursa u roku od 8 (osam) dana od dana zaklju~enja konkursa. U~esnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaklju~ka o rezultatima konkursa izjaviti prigovor Op}inskom vije}u @ivinice. 4.4. Informacije o perceli iz ta~ke I konkursa mogu se dobiti svakim radnim danom od 13 do 15 sati kod uposlenika Slu`be za geodetske i imovinskopravne poslove Op}ine @ivinice - kancelarija br. 41. Rezultati konkursa bit }e objavljeni na oglasnoj plo~i Op}ine @ivinice. Ukoliko dva ili vi{e ponu|a~a imaju istu ponudu, prednost ima onaj ponu|a~ koji je ranije dostavio ponudu. U~esniku na konkursu ~ija ponuda ne bude prihva}ena Op}ina @ivinice izvr{it }e povrat kaucije /depozita/, a onom u~esniku ~ija ponuda bude prihva}ena kao najpovoljnija iznos kaucije /depozita/ }e se ura~unati u naknadu za dodijeljeno zemlji{te. Iznos upla}en na ime tro{kova konkursa Op}ina @ivinice ne}e vra}ati u~esnicima konkursa. Upla}eni iznos kaucije /depozita/ ne}e se vratiti u~esniku koji odustane od prijave nakon otvaranja ponude. OP]INSKI NA^ELNIK mr. sci. Hasan Muratovi}

1. septembar/rujan 2012.

Pogledi 39

Ogroman novac vrti se u evropskom fudbalu

Fudbaleri Chelseja za pobjedu u Ligi prvaka dobili su 59,935 miliona eura

Reuters

Bogati uzimaju, sirotinja gleda


U pro{loj Ligi prvaka najvi{e novca je dobio pomalo neo~ekivani pobjednik takmi~enja, Chelsea finansijer bi mo`da mogao pobolj{ati stanje u bh. klubovima, ali se takva budala jo{ nije rodila Bogati strani

vjetska (FIFA) i Evropska fudbalska federacija (UEFA) postale su multinacionalne kompanije koje godi{nje okre}u milijarde dolara, eura ili {vicarskih franaka, u zavisnosti kako ko voli da obra~unava prihode ovih krovnih sportskih organizacija. Ovih dana zavr{ene su kvalifikacije za UEFA-inu Ligu prvaka i ve} sada se zna da }e svaki u~esnik na startu zaraditi vi{e od osam miliona eura samo za u~e{}e. Liga {ampiona postala je veliki biznis, gotovo nezamisliv iz ove na{e jadne bh. sportske perspektive, gdje ukupni prihodi klubova Premijer lige ne prelaze preko desetak miliona, naravno na{ih konvertibilnih maraka.

bjednik ovogodi{njeg izdanja, koje je posljednji put odigrano na stadionu Luis II u Monte Carlu, zaradio je tri, a pora`eni 2,2 miliona eura.

Punjenje kase
Sigurno je da ove milionske cifre ne}e osiroma{iti kasu Unije evropskih fudbalskih asocijacija. Procjena je da }e UEFA od komercijalnih prava na Ligu prvaka i Superkup u predstoje}oj sezoni zaraditi oko 1,34 milijarde eura. Vi{e od polovine toga podijeli}e klubovima koji igraju u takmi~enjima pod njenim patronatom. Tako|e, nagrade za idu}u sezonu ispla}ivat }e se u eurima. U odnosu na {vicarske franke, u kojima su se nagra|ivali rezul-

Bogate nagrade
Kada se sumiraju rezultati za pro{lu Ligu prvaka, najvi{e novca je dobio pomalo neo~ekivani pobjednik takmi~enja, Chelsea. Na ra~un londonskog kluba i prebogatog vlasnika Abramovi~a UEFA je uplatila 59.935.000 eura, dok je pora`eni finalist, Bayern Mnchen, dobio 41.730.000 eura. Barcelona je neo~ekivano zapela u polufinalu ovog najelitnijeg klupskog takmi~enja na svijetu te zaradila 40.550.000 eura. Spomenimo i to da je Milan zaradio 39.864.000, Real Madrid 38.434.000, Manchester United 35.182.000, Inter 31.569.000 eura... Ovo su samo cifre koje su klubovi dobili od UEFA-e. Krovna evropska fudbalska organizacija je klubovima za u~e{}e u takmi~enju, rezultate i udio u TV marketing poolu u pro{loj sezoni isplatila ukupno 754.100.000 eura. Treba li samo konstatovati da su najve}i dio od toga uzeli oni najbogatiji. Kako je saop{tila UEFA iz svog sjedi{ta u Nionu, u~esnici Lige prvaka }e ove sezone zaraditi milione eura. Bogate premije namijenjene su i klubovima u~esnicima prvog dijelu takmi~enja. Bez obzira kakav rezultat ostvarili u {est susreta, koliko moraju odigrati u grupnoj fazi Lige prvaka, klubovi }e dobiti 8,6 miliona eura. Svaka pobjeda u sezoni 2012/13. vrijedna je milion eura, remi upola manje, a 2,1 miliona vrijedan je plasman u drugi krug takmi~enja. Plasman u osminu finala klubovi }e dobiti po 3,5 miliona, ~etvrtfinale 3,9, polufinale 4,9, a za pobjedu u finalu 10,5 miliona eura, a pora`eni finalista }e zaraditi 6,5 miliona. Kada se to sve sabere, pobjednik ovosezonskog takmi~enja }e 25. maja idu}e godine, kada se na Wembleyju igra finale, do~ekati bogatiji za 37,4 miliona eura, koliko }e samo od premija zaraditi od UEFA-e. U bud`etu za Ligu prvaka je i Superkup. Po-

smotrama. Sa razmi{ljanjima tipi~ne bosanske sirotinje, ~ije se puko pre`ivljavanje svodi samo na to da se na|e crkavica kako bi se sprije~io bunt igra~a zbog neispla}enih, ne}e se daleko dogurati. Kada se tome doda i nedisciplina igra~a, ni~im potkovana prepotencija i mentalitet gubitnika, onda se ne vidi nikakva sretnija budu}nost, izuzev ako se ne na|e kakav strani finansijer pa po~ne ulagati u ovaj na{ jo{ uvijek najpopularniji sport. No, koliko znamo, takva se budala jo{ nije rodila. Uzmimo samo primjer na{eg prvaka @eljezni~ara koji je, bar {to se javno zna, umjesto da zaradi, u dvije utakmice drugog pretkola Lige prvaka, morao od svoje sirotinje puniti kasu prebogate UEFA. Kao porez na glupost aktu-

lo isplatnije da uop{te ne nastupa u evropskim takmi~enjima i bar malo sa~uva obraz na me|unarodnoj sceni.

Prilika za uspjeh
Mada su zarade u Evropskoj ligi znatno manje, mo`emo slobodno re}i da je Sarajevo propustilo priliku da ljetos zaradi koju hiljadu eura plasmanom makar u play off, korak do grupne faze takmi~enja. Koliko je kvalitetan protivnik bila crnogorska Zeta, ekipa koja je tim sa Ko{eva izbacila u tre}em pretkolu Evropa lige, najbolje govori podatak da je u duelima sa holandskim predstavnikom PSV Eindhovenom ispadala smije{na. Za propu{tanje ovakve prilike je kriva i procjena da je Sarajevo favorit u tom duelu. Svima, me|utim, mora biti jasno da bh. timovi ne mogu biti favoriti ni kada igraju protiv ekipa koja dolaze iz zemalja sa znatno ni`im fudbalskim rejtingom ako na terenu ne pru`e makar 100 posto svojih mogu}nosti. Sklonost potcjenjivanju protivnika treba izbaciti iz svake pomisli kada se pripremaju za utakmicu, bez obzira o kakvim se amaterima radilo. No, bez obzira na uspjehe ili neuspjehe, evropska takmi~enja su prilika na{im igra~ima da steknu neophodno me|unarodno iskustvo, ali i prilika da ih zapaze skauti nekih ekipa, jer nikad se ne zna ko sve sjedi na tribinama. ^injenica da }e Zrinjski, ni kriv ni du`an, dobiti i dio kola~a od transfera Luke Modri}a u Real Madrid najbolja je potvrda za to. Ja~anje fudbalskih {kola i, da tako ka`emo, proizvodnja mladih igra~a je jedina nada za izlazak iz ovog jadnog stanja i kvaliteta u kome se na{i fudbalski timovi nalaze. Trebamo biti svjesni da je to proces koji traje i koji se ne mo`e dogoditi preko no}i. Nestrpljivost ~elnika klubova i nerealne `elje za uspjehom doveli su ovaj sport u prili~no jadno stanje. Kupovina igra~a sumnjivih kvaliteta iz susjednih zemalja samo pogor{ava situaciju i dodatno optere}uje hroni~no prazne klupske kase. Dobro je {to su propisima o takmi~enju klubovi prinu|eni da me|u prijavljenim igra~ima moraju biti najmanje trojica ispod 21 godinu. Mo`da bi sljede}i korak trebao biti da se me|u prvih 11 moraju nalaziti najmanje trojica mladih, ma koliko se na{i stru~njaci tome protivili. To bi sigurno dalo rezultata, a omogu}ilo selektorima i mlade i na{e najbolje selekcije da imaju ve}i broj kandidata za te reprezentacije iz doma}eg takmi~enja.
Branko Majstorovi}

Zbog nedisipline igra~a i navija~a @eljo je ka`njen sa 29 hiljada eura

Foto: D. ]UMUROVI]

tati do sada, kako ka`u zbog kursne razlike, nagrade su pove}ane za ~ak 20-ak posto. Naravno da je znatno manji nagradni fond predvi|en za klubove koji nastupaju u Evropskoj ligi. Pobjedniku }e UEFA isplatiti 9,9 miliona eura, ali isto tako je i zarada u ovoj, da je tako nazovemo, drugoj, ili utje{noj evropskoj ligi daleko manja. Prema preliminarnoj ra~unici za ovu sezonu UEFA od Evropske lige o~ekuje dobitak od oko 225 miliona eura, ali isto tako smatraju da klubovi u tom takmi~enju mogu ostvariti sasvim dobre prihode i od prodaje ulaznica te televizijskih prava. To su ipak cifre za na{e prilike od kojih zastaje dah. Kada se pogledaju ove sume novca koje se vrte u evropskim klupskim takmi~enjima, zaista se mo`emo zapitati gdje su na{i klubovi i {ta mogu uraditi u ovoj trci za milionskim

elni osvaja~i duple krune u BiH mora}e platiti 29.000 eura zbog de{avanja na revan{ utakmici drugog pretkola Lige {ampiona igranoj na stadionu Asim Ferhatovi} Hase u Sarajevu protiv Maribora. Kako je napisano u obrazlo`enju, plavi su sankcionisani zbog ukupno osam dobijenih kartona, upotrebe pirotehni~kih sredstava od strane vjernih navija~a te ometanja protivni~kih igra~a laserima sa tribina. Kazna je mogla biti i ve}a, ali je @eljo izbjegao kaznu zbog isticanja politi~kih poruka na tribinama, te povika publike: UEFA mafija, koje delegat me~a ili nije razumio ili nije `elio da stavi u zapisnik kao incidente. To bi sigurno bila jo{ koja hiljada vi{e. Jo{ je svje`e sje}anje i na pro{losezonsku blama`u protiv izraelskog Hapoela, kada su plavi pora`eni u oba susreta. Ispada da bi timu sa Grbavice bi-

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredila: Ajla TERZI]

1. septembar/rujan 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA


Nesvrstani u Teheranu
[esnaesti samit 120 nesvrstanih zemalja otvoren je u ~etvrtak ujutro u Teheranu u prisustvu 29 {efova dr`ava i vlada. Ovaj samit, nakon kojeg }e Iran u tri naredne godine preuzeti predsjedavanje Pokretom nesvrstanih, predstavljen je od Teherana kao va`an diplomatski uspjeh nasuprot Zapadu koji poku{ava da ga me|unarodno izolira zbog njegovog spornog nuklearnog programa. Pod vodstvom Irana, samit bi trebalo da osudi jednostrane sankcije Zapada, od kojih su neke zemlje, s Iranom na ~elu, pogo|ene zbog njihove nuklearne politike ili kr{enja ljudskih prava.
Reuters

Potvr|ena kazna
Visoki sud u Ukrajini odbacio je u srijedu `albu biv{e premijerke Julije Timo{enko na presudu zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja, na osnovu koje izdr`ava kaznu od sedam godina zatvora. Zbog prekora~enja ovla{tenja pri potpisivanju ugovora o isporukama i tranzitu gasa sa Rusijom u januaru 2009, Pe~orski sud je 11. oktobra 2011. osudio biv{u premijerku na sedam godina zatvora i naknadu {tete u iznosu od skoro 190 miliona dolara. Advokati Timo{enkove obratili su se 10. augusta 2011. i Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu sa `albom zbog nezakonitog hap{enja, a sud je u utorak otpo~eo pretres o `albi.
Reuters

Umro Armstrong
Ameri~ki astronaut Neil Armstrong, prvi ~ovjek koji je kro~io na Mjesec, preminuo je u subotu u 82. godini `ivota, objavila je njegova obitelj. Armstrongu je po~etkom mjeseca ugra|ena sr~ana premosnica, samo dva dana nakon njegovog 82. ro|endana 5. augusta, a umro je od komplikacija nakon te operacije, objavila je obitelj. Kao zapovjednik misije Apollo 11, Armstrong je postao prvi ~ovjek koji je kro~io na Mjesec 20. jula 1969, u{av{i u povijest re~enicom "Ovo je mali korak za ~ovjeka, ali velik za ~ovje~anstvo". Po njemu je nazvan krater na Mjesecu, koji se nalazi 48 kilometara od mjesta slijetanja modula Eagle.

Masakr u Dar
Generalni sekretar UN-a Ban Kimoon {okiran je zbog izvje{taja o masakru u Daraji u Siriji i osudio ga je rekav{i da se radi o "stra{nom i brutalnom zlo~inu" o kome odmah treba provesti nezavisnu istragu, izjavio je u ponedjeljak nave~er njegov portparol. Sirijski opozicioni aktivisti optu`ili su snage predsjednika Ba{ara al-Asada da su

1. septembar/rujan 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Protjerivanje Roma

Francuska policija upala je u utorak u kamp Roma u gradu Lyonu, odakle je izbacila na ulice oko 120 mu{karaca, `ena i djece koji su tu `ivjeli proteklih nekoliko mjeseci. Rije~ je o nastavku akcije vlasti kojim se izmje{taju kampovi sa Romima, samo dan po{to je policija u predgra|u Pariza izbacila na ulicu 70 ljudi, uklju~uju}i 19 djece. Novi ministar unutra{njih poslova Manuel Vals je uklanjanjem kampova nastavio politiku prethodne administracije u Parizu, nude}i besplatne avionske karte i finansijska sredstva za sve one Rome koji pristanu da se vrate u zemlje porijekla.

Lice ubice

Zavr{eno je su|enje hladnokrvnom ubici Andersu Breiviku koji je ubio 77 ljudi u jednom danu. Zastra{uju}a ~injenica je da je maksimalna kazna u Norve{koj za takav monstruozan ~in samo 21 godina zatvora. Anders Behring Breivik je 22. jula 2011. ubio 77 ljudi po{to je postavio bombu u blizini zgrade norve{ke vlade, a potom je preobu~en u policajca oti{ao na ostrvo Utya, nedaleko od Osla, gdje je nasumice pucao na u~esnike ljetnog kampa mladih laburista. Presudu je saslu{ao sa osmijehom, a po ulasku u sudnicu uputio je pozdrav karakteristi~an za ekstremnu desnicu. Na su|enju, on je svoje postupke opisao kao "zlo~ine, ali neophodne" i istakao da je "djelovao u samoodbrani".

Rekord Slovenaca

aji
ubile vi{e od 300 ljudi u mjestu Daraja kod Damaska, koju su vladine snage preuzele od pobunjenika, prenosi Reuters. Sirijski opservatorij za ljudska prava tvrdi da su u subotu na ulicama Daraje prona|ena jo{ 32 tijela i da su ti ljudi ubijeni u oru`anom napadu ili su likvidirani po kratkom postupku.
Reuters

Organizatori tradicionalnog ljetnog festivala u Novoj Gorici izradili su u saradnji sa slovenskom po{tom po{tansku razglednicu ~ija je povr{ina 54 kvadratna metra, a nadaju se da }e tako u}i u Guinnessovu knjigu neobi~nih rekorda, objavili su u utorak slovenski mediji. Dosada{nju titulu najve}e razglednice na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda nosi razglednica povr{ine 49 kvadratnih metara kojom su 2009. Deutsche Post i Toyota u Berlinu 2009. promovirali 12. svjetsko prvenstvo u atletici. Slovenska konkurentica ima dimenzije 9 puta 6 metara, a te{ka je 23 kilograma.

42 Oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BIHA] OP]INSKI NA^ELNIK Na osnovu ~lana 38. Statuta Op}ine Biha} - Pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik Op}ine Biha}" broj 2/11) i ~lana 11. Odluke o privremenom kori{tenju javnih povr{ina - Pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik Op}ine Biha}" broj 15/11 ), op}inski na~elnik Op}ine Biha}

1. septembar/rujan 2012.

"PAK CENTAR" DIONI^KO DRU[TVO ZA PROIZVODNJU I PROMET PREHRAMBENIH I NEPREHRAMBENIH PROIZVODA SARAJEVO SKUP[TINA Broj: 1/01-33/12 Bla`uj, 28.8.2012. Na osnovu ~lana 246. ~lana 64. Zakona o privrednim dru{tvima ( Sl. nov. FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10) i odredaba Statuta, XVII Skup{tina dioni~ara "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo na sjednici odr`anoj 28.8.2012. godine donosi

za privremeno kori{tenje javne povr{ine objavljen u dnevnom listu Oslobo|enje 7.8.2012. godine, sedmi~nom listu "037" 9.8.2012. godine i oglasnoj plo~i Op}ine Biha} 3.8.2012. godine i raspisuje

PO NI [TAVA OGLAS

o promjeni oblika organizovanja Dru{tva

ODLUKU

OGLAS ZA PRIVREMENO KORI[TENJE


JAVNE POVR[INE Predmet Oglasa su lokacije koje su Planom lokacija za kori{tenje javnih povr{ina na podru~ju op}ine Biha}, br. 02-02-8041/08 od 30.6.2008. godine ("Sl. glasnik Op}ine Biha}" br. 9/08) i Izmjenama i dopunama Plana lokacija za kori{tenje javnih povr{ina na podru~ju op}ine Biha} broj 02-02-11480/10 od 20.10.2010. godine i Izmjenama Plana lokacija za kori{tenje javnih povr{ina na podru~ju op}ine Biha} broj 02-02-5947/11 od 26.8.2011. godine, odre|ene za postavljanje reklamnih panoa I LOKACIJE ZA POSTAVLJANJE REKLAMNIH PANOA - CITY LIGHT SU: 1. LOKALITET CLB Ul. bosanska ......................................................4 komada Lokacija br. 4, 6, 11, 13 Ul. kralja Tvrtka..................................................1 komad Lokacija br. 16 Ul. Hamdije Pozderca .......................................2 komada Lokacija br. 18, 19 - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light (obostrano) - dimenzija 1,18 m x 1,74 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 15,00 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1 m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 118,00 KM /godi{nje 2. LOKALITET E Trg mar{ala Tita.................................................2 komada Lokacija br. 4, 5, - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light (obostrano) - dimenzija 1,90 m x 1,30 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 12,50 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 99,00 KM /godi{nje 3. LOKALITET G Trg mar{ala Tita.................................................2 komada Lokacija br. 6, 7 - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light ( obostrano) - dimenzija 1,90 m x 1,30 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 12,50 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 99,00 KM /godi{nje 4. LOKALITET D Trg mar{ala Tita ..................................................1 komad Lokacija broj 1 - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light (obostrano) - dimenzija 1,90 m x 1,30 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 12,50 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 99,00 KM /godi{nje 5. LOKALITET S Aleja Alije Izetbegovi}a....................................2 komada Lokacija broj 2, 3, - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light (obostrano) - dimenzija 1,90 m x 1,30 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 12,50 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1 m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 99,00 KM /godi{nje 7. LOKALITET K Ulica Biha}kih branilaca .....................................1 komad Lokacija broj 4 - privremeno postavljanje reklamnog panoa tipa city light (obostrano) - dimenzija 1,90 m x 1,30 m - po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje javne povr{ine iznosi 8,00 KM /m2 reklamne povr{ine mjese~no - komunalna taksa za reklamni natpis za 1 m2 povr{ine reklamnog natpisa iznosi 79,20 KM /godi{nje Vrijeme kori{tenja javne povr{ine na gore navedenim lokacijama - jedna godina sa mogu}nosti produ`enja. Po~etak kori{tenja javne povr{ine odre|uje se rje{enjem o privremenom kori{tenju javne povr{ine kojeg izdaje nadle`na Slu`ba po pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima javnog oglasa. Odabrani privremeni korisnik javne povr{ine obavezan je pribaviti svu potrebnu urbanisti~ko- tehni~ku dokumentaciju za reklamne panoe. PRAVO U^E[]A: Pravo u~e{}a na oglasu imaju pod jednakim uvjetima fizi~ke osobe koje su dr`avljani BiH i pravne osobe koje imaju sjedi{te i obavljaju djelatnost u Bosni i Hercegovini. SADR@AJ PRIJAVE: Prijava za u~e{}e u nadmetanju mora da sadr`i: a. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a. b. Osnovne podatke (ovjerena fotokopija li~ne karte i odobrenja nadle`nog organa za obavljanje djelatnosti, ako je ponudilac fizi~ko lice, ili ovjerena fotokopija rje{enja o upisu u sudski registar, ako je ponudilac pravna osoba). c. Pisanu ponudu sa ponu|enom cijenom sa izra`enim slovima i brojkama. d. Potvrdu porezne uprave o podmirenim obavezama sa 31.8.2012. godine. e. Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovu doprinosa penzijsko-invalidskog osiguranja sa 31.8.2012. godine. f. Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 31.8.2012. godine. g. Potvrdu Slu`be za bud`et, ra~unovodstvo i javne nabavke op}ine Biha} da nema neizmirenih obaveza na ime naknade za kori{tenje javne povr{ine i komunalne takse. h. Potvrdu JU Zavod za prostorno ure|enje Biha} da nema neizmirenih obaveza na ime naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. i. Dokaz o izmirenju dospjelih obaveza prema Op}ini Biha} na ime taksa i naknade NA^IN DOSTAVLJANJA PRIJAVA: Prijavu na Oglas treba dostaviti u zape~a}enoj koverti sa naznakom: "Za oglas za privremeno kori{tenje javne povr{ine za reklamne panoe - ne otvaraj" li~no na protokol Op}ine Biha} ili na adresu Op}ina Biha}, Ul. bosanska br. 4. Pisane prijave se podnose u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Na pole|ini koverte napisati naziv i adresu kandidata, kontakt-osobu i telefon. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. O terminu javnog otvaranja ponuda svi kandidati bit }e pisano obavije{teni. O rezultatima javnog oglasa kandidati }e biti obavije{teni zaklju~kom o rezultatima javnog oglasa. TRO[KOVI: Op}ina Biha} ne}e snositi tro{kove kandidata u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo prihvatiti ponudu, odbiti ponudu, poni{titi oglas i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema kandidatima, niti je obavezna objasniti razloge takve odluke. Prijave fizi~kih i pravnih osoba koje imaju dugovanja prema Op}ini Biha} po osnovu neizmirenih obaveza na ime naknade za kori{tenje javne povr{ine i komunalne takse i dugovanja prema JU Zavod za prostorno ure|enje Biha} po osnovu neizmirenih obaveza na ime naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta ne}e se razmatrati. Broj: 01-23-4-4966 Biha}, 31.8.2012. godine Op}inski na~elnik mr. sci. Albin Musli}

^lan 1. "PAK CENTAR" DIONI^ARSKO DRU[TVO ZA PROIZVODNJU I PROMET PREHRAMBENIH I NEPREHRAMBENIH PROIZVODA SARAJEVO (skra}eni naziv: "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo), sa sjedi{tem u Sarajevu, Ilid`a, Ulica Bla`uj br. 2, vr{i promjenu oblika organizovanja Dru{tva iz dioni~kog dru{tva u dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u. Dru{tvo sljednik je "PAK CENTAR" DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U ZA PROIZVODNJU I PROMET PREHRAMBENIH I NEPREHRAMBENIH PROIZVODA SARAJEVO (skra}eni naziv: "PAK CENTAR" d.o.o. Sarajevo) sa sjedi{tem u Sarajevu, Ilid`a, Ulica Bla`uj br. 2. ^lan 2. Planom reorganizacije je, uz zakonom propisane elemente, sadr`an na~in preno{enja svih prava i obaveza sa "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo na pravnog sljednika "PAK CENTAR" d.o.o. Sarajevo. ^lan 4. Uprava Dru{tva se obavezuje da provede sve zakonom propisane aktivnosti iz njene nadle`nosti kako bi se provo|enje promjene oblika organizovanja izvr{ilo u skladu sa zakonom. PREDSJEDNIK SKUP[TINE ______________________________ dr. Muris ^i~i}

"PAK CENTAR" d.d. SARAJEVO Na osnovu odluke Nadzornog odbora o sazivanju XVIII Skup{tine "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo, broj: 1/02-38/12 donesene na sjednici Nadzornog odbora odr`anoj 30.8.2012. god. u skladu sa odredbama ~lana 241. stav 1.i 2. te ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. nov. FBiH broj: 23/99; 45/00; 2/02; 6/02; 29/03; 68/05; 91/07; 84/08; 88/08; 7/09 i 63/10), te odredbama Statuta "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor objavljuje

O B A V J E [ T E NJ E
o sazivanju XVIII Skup{tine "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo Osamnaesta Skup{tina "PAK CENTAR"d.d. Sarajevo, saziva se za 28.9.2012. godine, sa po~etkom u 15.00 ~asova. Skup{tina }e se odr`ati u sjedi{tu Dru{tva u Bla`uju, Ul. Bla`uj br. 2. Za Skup{tinu je predvi|en slijede}i DNEVNI RED: 1. Dono{enje odluke o izboru predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a koji ovjeravaju Zapisnik Skup{tine 2. Odluka o isklju~enju ~lanova Dru{tva 3. Odluka o istupanju ~lanova Dru{tva 4. Odluka o sticanju vlastitog udjela 5. Pove}anje osnovnog kapitala Dru{tva iz dobiti -potvrda odluke Skup{tine od 27.6.2012. 6. Usvajanje ugovora o osnivanju "PAK CENTAR"d.o.o. Sarajevo 7. Usvajanje Statuta dru{tva "PAK CENTAR"d.o.o. Sarajevo 8. Izbor ~lanova Nadzornog odbora dru{tva "PAK CENTAR" d.o.o. Sarajevo Dioni~ar ili grupa sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti pitanja i prijedlog odluka za uvr{tavanje na dnevni red, te izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine, kao i predlo`iti kandidate za ~lanove Nadzornog odbora, najkasnije osam ( 8) dana od dana objavljivanja obavje{tenja o odr`avanju Skup{tine. Uvid u materijale mo`e se izvr{iti u sjedi{tu "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo Ul. Bla`uj 2, Bla`uj. NADZORNI ODBOR

O B AV J E [ T E N J E
dioni~arima/~lanovima dru{tva "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo Zbog nepoznate adrese pozivaju se slijede}i dioni~ari/~lanovi dru{tva "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo: BA[I] NEDIM, BUKOVAC IVAN, IVKOVI] AZEMA, KAVAZOVI] BA[I] ALMA, KE^O HAMID, MISITA RISTO, NOSI] PETAR, OMERAGI] TEUFIK, OSMANOVI] NERMINKA, PA[KVALIN JADRANKA, ROV^ANIN NERMIN, SELIMOVI] UMIJA, SESAR AN\ELKO, VUKADINOVI] \EMKA i ZIROJE MILAN da se jave i da u prostorije "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo, Ul. Bla`uj br. 2, Bla`uj dostave slijede}u dokumentaciju: Ovjerenu fotokopiju li~ne karte Ovjerenu fotokopiju CIPS-ove potvrde o prebivali{tu Uvjerenje od Poreske op}inske uprave (sjedi{te stanovanja) da nemate dugovanja po osnovu poreznih obaveza (svrha: upis promjena u sudskom registru) Uvjerenje iz registra nov~anih kazni (prekr{ajno odjeljenje) da nemate evidentiranih nepla}enih kazni i tro{kova prekr{ajnog postupka (svrha: upis promjena u sudskom registru) Dopunski podaci koji se ne nalaze na li~noj/osobnoj karti (ime oca, djevoja~ko prezime, bra~no stanje i zanimanje), a u cilju registracije dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u (d.o.o.) kod nadle`nih institucija. Molimo vas da gore navedenu dokumentaciju najkasnije do 24.9.2012. godine dostavite li~no u sjedi{te Dru{tva ili putem preporu~ene po{iljke na adresu: "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo,I lid`a, Ulica Bla`uj br. 2. 28.8.2012. godine odr`ana je sjednica Skup{tine "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo na kojoj je jednoglasno usvojena odluka o promjeni oblika dru{tva iz dioni~kog dru{tva (d.d.) u dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u (d.o.o). Promjenom oblika organizovanja u dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u, ukupna vrijednost dioni~kog kapitala pretvara se u udjele sa istim procentom vlasni{tva, te sva prava vlasnika dionica prenose na vlasnike udjela u istom procentu. Svaki ~lan dru{tva ima jedan udio. ^lanovi dru{tva koji se ne odazovu po ovom obavje{tenju i ne dostave gore navedenu dokumentaciju do 24.9.2012. godine }e biti isklju~eni iz dru{tva u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, a na osnovu odluke Skup{tine iz razloga {to svojim ne ~injenjem nanose {tetu ostalim ~lanovima i onemogu}avaju drugim ~lanovima da izvr{avaju prava i obaveze koja imaju po zakonu i navedenom Ugovoru. Za sve eventualne nejasno}e mo`ete se obratiti sekretaru Dru{tva na broj telefona: 033 696 604. Uprava i Nadzorni odbor

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

POMO] U KU]I

43

SUPERHRANA

Kakve su va{e nutritivne potrebe?

NOVOSTI I PREPORUKE

ZA @ENE
Mu{karci i `ene imaju potpuno razli~ite nutritivne potrebe. Zato stru~njaci za odre|ene namirnice ka`u da su `enske jer vi{e pri, jaju damskom organizmu. Saznajte koja je to `enska hrana . Papaja Ovo tropsko vo}e ima duplo vi{e vitamina C od narand`i. Podatak je veoma va`an, jer bogatstvo vitamina smanjuje rizik od bolesti `u~ne kese kojima su `ene sklonije duplo vi{e nego mu{karci. Sjeme lana Lan je potencijalno oru`je u borbi protiv raka dojke. U njemu se nalazi velika koli~ina lignana koji umanjuje rizik i ubla`ava rast tumora. Lan mo`ete staviti kada mijesite hljeb, slane mafine, a mo`ete ga kombinovati sa drugim `itaricama sa kojima mo`ete da pravite jutarnji musli. Va`no je i da znate da lan ima pozitivno

Lan ima pozitivno dejstvo samo kada ga koristite kao sjeme, a ne kao ulje

Hemikalije ugro`avaju zdravlje


Pribli`no pet miliona ljudi godi{nje umre zbog izlo`enosti odre|enim hemikalijama u `ivotnoj sredini, a svjetska populacija izgubi ~ak 86 miliona godina `ivota, tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija. Izvje{taj upozorava da su ove cifre mo`da i ve}e, jer je hemikalija u upotrebi sve vi{e, a nedostaju rezultati istra`ivanja i njihovo udru`eno dejstvo na ljudski organizam. Prema podacima ovog obimnog istra`ivanja, u svijetu je umrlo 4,9 miliona ljudi (8,3 posto od ukupnog broja umrlih), a 86 miliona godina `ivota je izgubljeno zbog raznih oboljenja i invaliditeta koji su direktno izazvani odre|enim {tetnim materijama u `ivotnoj sredini. Broj godina `ivota koje svjetsko stanovni{tvo izgubi iz ovog razloga je ve}i od broja godina koje se izgube zbog malignih oboljenja (75 miliona godina).

dejstvo samo kada ga koristite kao sjeme, a ne kao ulje. Tofu Hrana koja u sebi sadr`i protein soje smanjuje holesterol i minimizuje lo{e simptome menopauze. Tako|er, pobolj{ava gustinu kostiju, {to je posebno zna~ajno za starije `ene. Crveno meso Zbog gubitka krvi svakog mjeseca, kroz menstrualni ciklus, `enama je neophodno da jedu dosta crvenog mesa. One su sklonije anemiji u odnosu na mu{karce. Crveno meso pobolj{ava krvnu sliku, podi`e `eljezo u krvi i ne goji.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Marame {ik detalj


Marama se ovog ljeta nosi na vi{e na~ina, kao tur ban, ve za na na rep ili pletenicu, na ~elu, kao rajf, u d`ipsi-stilu... Kako god je nosili, u~ini}ete va{ izgled druga~ijim i upe~atljivijim. Sa maramom mo`ete da osvje`ite i najjednostavniju odjevnu kombinaciju, samo je va`no da izaberete pravi model koji odgovara va{em stilu. Izdvajaju se marame od providnih materijala, u jarkim i neonskim bojama, pro{arane razli~itim motivima, oslikane geometrijskim i apstraktnim oblicima, leptiri}ima, cvije}em... Moderni su i elegantniji modeli od svile i muslina, idealni za otmjenije odjevne kombinacije, a u ve}ini kombinacija vrlo {ik izgledaju i svjetlucave marame u srebrenoj i zlatnoj boji, ukra{ene kamen~i}ima i {trasom.

Smanjite pore
Uz pravilnu njegu mogu}e je smanjiti pro{irene pore koje su najvidljivije na centralnim dijelovima lica. Ko`u je neophodno ~istiti losionom, ujutro i uve~er, svakog dana. Povremeno treba i otvoriti pore, {to se radi na sljede}i na~in: stavite glavu iznad posude u kojoj je klju~ala voda, prekrijte se pe{kirom i parite lice desetak minuta. Ko`u povremeno tretirajte pilingom. Najjednostavnije je da ga napravite od kukuruznog bra{na i vode i da tom smjesom masirate lice kako biste uklonili mrtve }elije i redukovali sebum. Ako `elite ne{to bolje rezultate, onda pomije{ajte maslinovo ulje, limunov sok i {e}er. Lice potom nahranite maskom napravljenom od ka{ike kvasca i pola ka{ike limunovog soka. Dr`ite je 15 minuta, pa isperite. Masku za smanjivanje pora na licu mo`ete da napravite i od tri ka{ike jogurta i soka od pola limuna. Nanesite je na centralni dio, odnosno na ~elo, nos i bradu i ostavite da djeluje pola sata.

Kola~ sa mrkvom
Potrebno:
1,5 {oljica bra{na 1 {oljica {e}era pola {oljice kokosa 40 g sitno nasjeckanih oraha 2 ka{ike sode bikarbone 1 ka{ika soli 2 ka{ike cimeta 3 ka{ike ulja 2 ve}a jajeta 200 g naribane mrkve 250 g ananasa iz konzerve, ocije|enog i sitnije narezanog ulje za glazuru: 2 ka{ike maslaca, omek{anog 250 g kremastog sira 3 {oljice {e}era u prahu 2 ka{ike vanilin-{e}era

Priprema:
Zagrijte pe}nicu na 180 stepe ni. U ve }oj po su di do bro pomije{ajte bra{no, {e}er, kokos, ora he, so du bi kar bo nu, so i ci met. Do bro po mi je {aj te jaja i ulje. Prebacite u posudu sa bra {nom, kao i mrkve i ana nas. Namastite lim za pe~enje kola~a. Prebacite smjesu u lim te pecite 30-35 minuta. Mikserom pomije{ajte maslac i sir u ve}oj posudi. Dodajte {e}er u prahu i vanilin-{e}er te izmiksajte. Razma`ite na vrh kola~a. Po `elji ukrasite naribanom mrkvom kod poslu`ivanja.

44

OGLASI
ANNOUNCEMENT NUMBER 12-15

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stavka 1. i 2. ta~ka a. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 32/07), AIRABA d.d. Sarajevo objavljuje polugodi{nji izvje{taj o poslovanju emitenta za period od 01.01.2012. do 30.06.2012. godine:

OPEN TO: All Interested Candidates POSITION: Travel Assistant, FSN-7; FP-7 LENGTH OF APPOINTMENT: OPENING DATE: CLOSING DATE: WORK HOURS: SALARY: Temporary Position - Up to one year September 1, 2012 September 17, 2012 Full Time; 40 hrs/week Ordinarily Resident (OR): Position Grade: FSN-7, Not-Ordinarily Resident (NOR): Position Grade: FP-7 (to be confirmed by Washington)

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA


"AIRABA" dioni~ko dru{tvo Sarajevo (skra}eni naziv: "AIRABA" d.d. Sarajevo) - adresa sjedi{ta Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne 7-7a - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica Tel: 033 921 000 921, fax: 033 921 001, kontakt@airaba.ba - predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora Predsjednik: D`enan Nezirovi}, ~lanovi: Haris ^au{evi}, Izet Spahi}, Emir ^au{evi} i Ned`ib Spahi} - ~lanovi uprave Direktor: Mirsad ^au{evi} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 590.845 po nominalnoj cijeni od 10 KM nominalna cijena (redovne - obi~ne dionice) - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira- ABA NET LLC dionica emitenta s pravom glasa - Mirsad ^au{evi} - Brada Travel, LLC III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 6.290.404 KM c) Teku}a sredstva 4.651.320 KM d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 10.971.724 KM PASIVA a) Kapital 5.641.871 KM b) Upisani osnovni kapital 5.972.776 KM c) Dugoro~ne obaveze 2.588.118 KM d) Kratkoro~ne obaveze 2.711.735 KM e) Ukupna pasiva 10.971.724 KM Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 3.828.207 KM b) Rashodi 3.762.930 KM c) Dobit/gubitak prije poreza 64.877 KM d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 64.877 KM Direktor: Mirsad ^au{evi} Sarajevo 31.07.2012. godine I - OP]I PODACI O EMITENTU: - puna i skra}ena firma

ALL ORDINARILY RESIDENT APPLICANTS MUST HAVE THE REQUIRED WORK AND/OR RESIDENCY PERMITS TO BE ELIGIBLE FOR CONSIDERATION. The U.S. Embassy in Sarajevo is seeking an individual for the temporary (up to a year) position of Travel Assistant in the Travel and Visitors Unit (TVU) in Sarajevo. BASIC FUNCTION OF POSITION: Position is under the supervision of the Travel Supervisor and reports to the Travel Supervisor and A/GSO. Coordinates and arranges all official and personal travel and lodging of U.S. Embassy personnel and family members as well as visitors and VIPs. Provides guidance, information and advice to all official travellers on travel regulations and rules. Serves as a back up to the Travel Expeditor position as necessary. Arranges and negotiates special hotel rates and other services related to accommodation. A copy of the complete position description listing all duties and responsibilities is available in the Human Resources Office. Contact: 033-704-000 (x4318). QUALIFICATIONS REQUIRED: All applicants are instructed to address each selection criterion detailed below with specific and comprehensive information supporting each item. (1) Completion of secondary school is required; (2) Two years progressively responsible experience in the fields of travel, hotel management, guest relations or conference planning; (3) English level IV (Fluent) is required. Level IV (Fluent) in any of the following - Bosnian, Croatian or Serbian - language is required; (4) Working knowledge of Amadeus booking system software is essential. Also must demonstrate proficiency with Microsoft Word and Excel. SELECTION PROCESS When fully qualified, U.S. citizen Eligible Family Members (USEFMs) and U.S. veterans are given preference. Therefore, it is essential that the candidate specifically addresses the required qualifications above in the application. ADDITIONAL SELECTION CRITERIA: 1. Management will consider nepotism/conflict of interest, budget, and residency status in determining successful candidacy. 2. Current employees serving a probationary period are not eligible to apply. 3. Current Ordinarily Resident employees with an Overall Summary Rating of Needs Improvement or Unsatisfactory on their most recent Employee Performance Report are not eligible to apply. 4. Currently employed U.S. citizen EFMs who hold a Family Member Appointment (FMA) are ineligible to apply for advertised positions within the first 90 calendar days of their employment. 5. Currently employed NORs hired under a Personal Services Agreement (PSA) are ineligible to apply for advertised positions within the first 90 calendar days of their employment unless currently hired into a position with a When Actually Employed (WAE) work schedule. Interested candidates for this position must submit the following for consideration of the application: 1. Universal Application for Employment (UAE) as a Locally Employed Staff or Family Member DS-174 available at http://sarajevo.usembassy.gov/job-opportunities.html; or 2. A combination of both; i.e. Sections 1 -24 of the UAE along with a listing of the applicants work experience attached as a separate sheet; or 3. A current resume or curriculum vitae that provides the same information found on the UAE (see section 3A below for more information); plus 4. Candidates who claim US Veterans preference must provide a copy of their Form DD-214 with their application. Candidates who claim conditional US Veterans preference must submit documentation confirming eligibility for a conditional preference in hiring with their application. 5. Any other documentation (e.g., essays, certificates, awards) that addresses the qualification requirements of the position as listed above. 3A. If an applicant is submitting a resume or curriculum vitae, s/he must provide the following information equal to what is found on the UAE. Failure to do so will result in an incomplete application. A. B. C. D. E. F. G. H. I. J. K. L. M. N. O. P. Q. R. S. T. Position Title Position Grade Vacancy Announcement Number (if known) Dates Available for Work First, Middle, & Last Names as well as any other names used Date and Place of Birth Current Address, Day, Evening, and Cell phone numbers U.S. Citizenship Status (Yes or No) & status of permanent U.S. Resident (Yes or No; if yes, provide number) U.S. Social Security Number and/or Identification Number Eligibility to work in the country (Yes or No) Special Accommodations the Mission needs to provide If applying for position that includes driving a U.S. Government vehicle, Drivers License Class / Type Days available to work List any relatives or members of your household that work for the U.S. Government (include their Name, Relationship, & Agency, Position, Location) U.S. Eligible Family Member and Veterans Hiring Preference Education License, Skills, Training, Membership, & Recognition Language Skills Work Experience References

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 003476 11 Mals 2 Sarajevo, 7. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Amra Pinjo, u pravnoj stvari tu`itelja SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO, koju zastupa punomo}nik Ko~o Midhat, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog STR "ALMINA" SARAJEVO, vl. [ljivo Ned`ib iz Kalinovika, mjesto Vrhovina bb, Kalinovik, radi duga, v.s.p. 369,70 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH (Sl. novine FBiH broj 53/03), objavljuje slijede}i

Kod ovog suda je podnesena tu`ba 21. 10. 2005. godine, u pravnoj stvari tu`itelja SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO, koju zastupa punomo}nik Ko~o Midhat, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enog STR "ALMINA" SARAJEVO, vl. [ljivo Ned`ib iz Kalinovika, mjesto Vrhovina bb, Kalinovik, radi duga, v.s.p. 369,70 KM, kojom je predlo`eno da se tu`eni obave`e da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 369,70 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 26. 1. 2001. godine, pa do kona~ne isplate, uz nadoknadu tro{kova parni~nog postupka u roku od 15 dana. Poziva se tu`eni STR "ALMINA" SARAJEVO, vl. [ljivo Ned`ib iz Kalinovika, mjesto Vrhovina bb, Kalinovik, da u roku od 30 dana dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu obavezni ste po ~lanu 71. ZPP-a, izjasniti se o tu`benom zahtjevu i navesti mogu}e procesne prigovore, te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. U tom izja{njenju ukoliko osporavate tu`beni zahtjev, trebate navesti iz kojih se razloga osporava, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za va{e navode. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu treba sadr`avati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, predmet spora i potpis (~lan 334. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tu`bu, protiv Vas mo`e biti donesena presuda zbog propu{tanja, ako je tu`itelj u tu`bi stavio takav prijedlog (~lan 182. ZPP-a). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja ovog pismena u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u FBiH i na oglasnoj plo~i suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. NAPOMENA: Sva pismena za sud stranke mogu dostaviti na jednu od slijede}ih adresa suda: - ulica [enoina broj 1, Sarajevo - prijemna kancelarija suda; - ulica Ustani~ka broj 19, Ilid`a - Odjeljenje za sporove male vrijednosti. STRU^NI SARADNIK Amra Pinjo

OGLAS

SUBMIT APPLICATION TO: Please submit the applications only by e-Mail, as specified below. E-mail: SarajevoJobVacancy@state.gov POINT OF CONTACT: phone: +387 33 704 000 ext. 4318 CLOSING DATE FOR THIS POSITION: September 17, 2012 The US Mission in Sarajevo provides equal opportunity and fair and equitable treatment in employment to all people without regard to race, color religion, sex, national origin, age, disability, political affiliation, marital status, or sexual orientation. The Department of State also strives to achieve equal employment opportunity in all personnel operations through continuing diversity enhancement programs. The EEO complaint procedure is not available to individuals who believe they have been denied equal opportunity based upon marital status or political affiliation. Individuals with such complaints should avail themselves of the appropriate grievance procedures, remedies for prohibited personnel practices, and/or courts for relief.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012. Osman Brka: Bosanska savremena zbilja (26)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Umro pa Adri IV, ro|en kao Niko 1159.KatoBrejpacrkve. dijanbranglez1154.je biranlas kspir, je ni En koji za poglavara li~ke Iza je car po rat Ci tra 1531.U [vajboskeskojforni~eovaje,niikaritoha,~kicenkan-{vajcar re maci katoli~kih tona. Nakon {to su lje orga zo li kanto ni pobijedili u bici kod Kapela, sjedi{te protestantizma premje{teno je u @enevu. Umro francuski kralj Luj XIV, nazvan Kralj Sunce. Na prijesto stupio 1643. kao petogodi{njak, regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast vr{io do smrti (1661) kardinal Mazaren. Tokom njegove vladavine Francuska je postala ekonomska i kolonijalna sila i centar evropske kulture. Sagradio je Versaj, simbol apsolutisti~ke monarhije. Ro|en ameri~ki politi~ar i sve{tenik Hajram Rouds Revels, prvi crnac koji je postao ~lan Kongresa SAD-a. U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, Prusi su pod komandom Helmuta fon Moltkea nanijeli te`ak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, {to je dovelo do pada Drugog carstva. Ro|en ameri~ki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika. Velika Britanija anektirala Ju`noafri~ku Republiku. Bugarska, kao saradnik Njema~ke u Prvom svjetskom ratu, objavila rat Rumuniji. U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uni{tio Tokio, poginule su najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona je ostalo bez domova. Albanija progla{ena kraljevinom sa Zoguom I na prijestolu. U avionskoj nesre}i poginuo francuski violinista @ak Tibo, ~lan ~uvenog trija sa Alfredom Kortoom i Pablom Kazalsom. U Beogradu po~ela Prva konferencija {efova dr`ava i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodila~kih pokreta. Poslije {est dana rada skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog ~inioca. U zemljotresu u sjeverozapadnom Iranu razoreno je preko 300 sela, a poginulo je 12.000 ljudi. Umro ruski knji`evnik Ilja Grigorjevi~ Erenburg. Njegov roman Kravljenje (1954) smatra se jednim od prvih djela koje je nagovijestilo destaljinizaciju u ruskoj knji`evnosti, a elemente polemike sa Staljinovim vremenom sadr`e i opse`ni memoari Ljudi, godine, `ivot (1961-63). Grupa oficira s pukovnikom Muamerom Gadafijem na ~elu oborila je sa vlasti kralja Libije Idriza I i proglasila republiku. Anastasio Somoza izabran za predsjednika Nikaragve. Sovjetski borbeni avion blizu poluostrva Sahalin oborio ju`nokorejski avion boing 747, u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 ~lanova posade. U @enevi propali pregovori o okon~anju 17-mjese~nog rata u Bosni i Hercegovini, po{to su predstavnici Bo{njaka odbacili mirovni plan me|unarodnih posrednika o podjeli zemlje. S politi~ke scene u BiH formalno nestala samozvana hrvatska republika Herceg-Bosna. UNHCR saop{tio da je od juna, kada su okon~ani sukobi na Kosovu, oko 200.000 Srba i Roma napustilo tu srpsku pokrajinu, a da se na Kosovo vratilo 772.300 Albanaca izbjeglih tokom vi{emjese~nih sukoba. Holandija postala prva dr`ava na svijetu u kojoj je marihuana u slobodnoj prodaji i ona se mo`e kupiti kao lijek za bolesnike od raka ili side. U Beslanu u Sjevernoj Osetiji grupa otmi~ara zauzela {kolu i za taoce uzela u~enike, nastavnike i roditelje. U trodnevnoj drami i akciji osloba|anja talaca stradalo je vi{e od 300 civila, od toga 172 djeteta, a vi{e od 1.200 osoba je povrije|eno. Ha{ki tribunal osudio bosanskog Srbina Radoslava Br|anina na 32 godine zatvora zbog u~e{}a u etni~kom ~i{}enju bosanskih Hrvata i Bo{njaka u Bosanskoj krajini 1992. U govoru naciji, ameri~ki predsjednik Barak Obama objavio je da je borbena misija SAD-a u Iraku okon~ana i da odgovornost za bezbjednost u toj zemlji prelazi na Ira~ane. U sedam godina rata u Iraku poginulo je vi{e od 4.400 ameri~kih vojnika.

45

SDA je gra|anima obe}avala da }e se zalagati da na funkcijama budu sposobni, a ne samo oni koji su podobni za neku politiku
Izetbegovi} je iznosio i stavove o pona{anju i o ulozi Jugoslovenske narodne armije. Govorio je da je JNA du`na da sprije~i krvoproli}e, da je to njena vrhunska misija, da JNA treba osigurati opstanak Bosne i Hercegovine, te da }e Muslimani, u tom slu~aju, halaliti novac koga su decenijama ulagali za njeno opremanje. SDA je gra|anima obe}avala da }e se zalagati da na funkcijama budu sposobni, a ne samo oni koji su podobni za neku politiku, da srazmjerno svom u~e{}u u strukturi stanovni{tva, Muslimani trebaju biti i na va`nim funkcijama, te da je zada}a SDA da o~uva Muslimane i Bosnu i Hercegovinu kao dr`avu. SDA je poduzimala mjere da se otkloni nebriga prema `rtvama u Drugom svjetskom ratu, posebno prema `rtvama muslimanske vjere u Podrinju. - da je u uslovima socijalizma, dru{tvena svojina postala ni~ija, da je u sistemu nagra|ivanja uspostavljena uravnilovka i da je jugoslovenski socijalisti~ki sistem afirmirao la`ne vrijednosti; - da komunisti~ki sistem ima preskup dr`avni aparat, da u tom sistemu vlada prekomjerno zadu`ivanje, tako da je svako svakome du`an da su sve to po, sljedice takozvane dogovorne ekonomije, da je socijalizam zapostavio poljoprivredu; - da je veoma lo{ odnos dru{tva prema kulturnim i historijskim spomenicima; - da se komunisti~ke vlasti ne brinu o problemima ekologije; - da }e SDA, kada do|e na vlast, izvr{iti reformu {kolstva i graditi dru{tvo ravnopravnih gra|ana i naroda; - da }e SDA te`iti vremenu kad }e se nacionalno pitanje rije{iti za sve narode i gra|ane u Jugoslaviji, posebno u Bosni i Hercegovini, da se nacionalna prava i, u vezi s tim, me|unacionalna tolerancija trebaju smatrati sasvim normalnim vrijednostima; - da, prema zapadnim kriterijima, 80% jugoslovenske privrede treba da bude pod ste~ajem, da to treba imati u vidu zbog toga {to SDA predstoji preuzimanje vlasti u uslovima izrazito te{kog stanja, {to zahtijeva posebne pripreme za preuzimanje vlasti; - da u sredinama gdje `ive Bo{njaci ima dosta pripadnika nacionalnih manjina, te da je SDA obavezna razmi{ljati i djelovati radi pobolj{anja njihovog polo`aja, da nacionalnim manjinama treba osigurati sva prava, jer Bosna i Hercegovina ne mo`e biti sretna zemlja ako su nacionalne manjine u njoj nesretne, te da ~inili njima; - da je u komunisti~kom sistemu izjedna~en rad i nerad, te da su u komunisti~ko vrijeme mogli napredovati samo ~lanovi te partije;

O~uvanje Muslimana i BiH kao dr`ave


- da se kroz bo{nja~ku knji`evnost ponosno nosila ideja Bosne i Hercegovine kao dr`ave, te da Bo{njaci nisu spoznali vrijednosti knji`evnih djela Hamze Hume i Skendera Kulenovi}a, da je bo{nja~ka epska pjesma u bud`aku da se tek u 19. stolje}u po~i, nju zapisivati bo{nja~ke epske pjesme, te da je Musa ]azim ]ati} moderni knji`evnik, evropejskog karaktera, kojim se Bo{njaci trebaju ponositi; - da SDA ne smije dozvoliti da Bosna i Hercegovina, kao dr`ava, do|e u pitanje, da su granice Bosne i Hercegovine naro~ito va`an aspekt njenog historijskog, dr`avnopravnog kontinuiteta, a da su oblikovane u 16, 17. i 18. stolje}u; - da su komunisti, dolaskom na vlast 1945. godine, odbacili sve institucije i vrijednosti biv{eg sistema, {to se odnosilo i na kulturu, da su pod te{ki udar do{le patrijarhalne norme, prema kojima se na ovim prostorima vjekovima skladno `ivjelo, da nakon {to su komunisti odbacili moralne i druge norme patrijarhalnog `ivota, nisu ponudili ni{ta drugo, ~ime je stvoren prazan prostor koji se popunjavao svim i sva~im - ki~, {und, droga, prostitucija i pornografija, {to je razaralo moralnu osnovu dru{tva, a da se dru{tvo mo`e spa{avati afirmacijom kodeksa tradicionalnih normi `ivota, prema kojima se vjekovima `ivjelo u miru i dobrim kom{ijskim odnosima sa Srbima i Hrvatima.

1715.

Napad na Poljsku

1939.
Njema~ka bez objave rata napala Poljsku i time zapo~ela Drugi svjetski rat, koji je trajao {est godina uz u~e{}e 61 zemlje. Poginulo je oko 50 miliona ljudi, a ranjeno vi{e od 35 miliona.

1822. 1870. 1875. 1900. 1916. 1923. 1928. 1953. 1961. 1962. 1967. 1969. 1974. 1983. 1993. 1996. 1999. 2003. 2004.

Robert Fi{er

1972.
Ameri~ki velemajstor Robert Bobi Fi{er u me~u u Rejkjaviku pobijedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljevi~a Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak svijeta u {ahu. Titulu je izgubio bez me~a 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Me|unarodne {ahovske federacije, a za prvaka svijeta progla{en je ruski velemajstor Anatolij Karpov.

Politi~ki stavovi
Uglavnom, na skup{tinama za osnivanje op}inskih i regionalnih organizacija SDA, isticani su slijede}i politi~ki stavovi: - da je protekla 1989. godina, u svjetskim razmjerama obilje`ena demokratskim promjenama i padom komunisti~kih re`ima, te da su demokratske promjene u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini naro~ito va`ne za Bo{njake, jer je komunisti~ki sistem najvi{e gu{io bo{nja~ka prava, posebno u pogledu negiranja nacionalnog identiteta; - da su me|unacionalni odnosi u BiH tradicionalno dobri, da }e se SDA zalagati za dalju afirmaciju dobrih odnosa me|u Srbima, Hrvatima i Bo{njacima, da }e SDA ispraviti nepravde kojih je decenijama bilo prema Bo{njacima; - da su se komunisti, kroz sistem obrazovanja prema Bo{njacima odnosili lo{e, tako da u {kolskim programima i ud`benicima iz knji`evnosti i historije nije bilo ni~ega o bo{nja~koj bogatoj kulturi i tradiciji;

Izmi{ljeni neprijatelji
Isticano je da je u vrijeme Husein-bega Grada{~evi}a BiH bila u usponu svoje afirmacije, da su tada ljudi sve tri konfesije - katolici, muslimani i pravoslavci `ivjeli uz me|usobno po{tivanje, za{titu, ispomaganje i toleranciju, da je Husein-beg kapetan Grada{~evi} pravoslavcima i katolicima u Grada~cu poklonio svoje zemlji{te za izgradnju njihovih crkava, ali da se, i pored toga, Grada{~evi} nije pominjao u ud`benicima, tako da ni fa kul tet ski obra zo va ni gra|ani ne znaju ono {to su trebali u osnovnoj {koli nau~iti o njemu; - da su komunisti tokom svoje vladavine izmi{ljali neprijatelje, izazivali haos u privredi, proizvodili strah, neke `rtve iz proteklih ratova uve}avali, a neke nisu ni pominjali; - da su Bo{njaci progla{avani Srbima, Hrvatima, Turcima ili neopredijeljenima... (Sutra: Protiv svakog nacionalizma)

Osman Brka ro|en je 9. aprila 1942. u Te{nju. O`enjen je i ima troje djece. Srednju poljoprivrednu {kolu je poha|ao u Banjoj Luci i Derventi, a zavr{io 1961. u Derventi. Zatim je zavr{io u~iteljski kurs u Bijeljini. Kao u~itelj razredne nastave radio je do jeseni 1963. Vi{u pedago{ku {kolu - smjer geografije i historije u Sarajevu upisuje 1963, a zavr{ava 1965. Osnivanjem SDA, na li~ni zahtjev predsjednika Alije Izetbegovi}a, dolazi u Sarajevo, gdje u centrali SDA radi profesionalno i obavlja va`ne politi~ke funkcije do decembra 2000. Od osnivanja SDA bio je ~lan Glavnog odbora u svim sazivima do danas. ^lan Izvr{nog odbora stranke bio je od Prvog do Drugog kongresa SDA (1991 - 1997). Od 1996. do 2000. u dva saziva bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Od 2000. do 2002. bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH. Od 2002. do 2006. bio je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. @ivi i radi u Sarajevu.

Vladislav Gomulka

2004. 2010.

1982.
Umro biv{i poljski lider Vladislav Gomulka, vo|a Poljske radni~ke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
BH Telecom Premijer liga BiH

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

uta pob ner por

4. kolo d:p-g bod

@eljo i Slavija, ipak, ve~eras u 19 sati

1. @eljezni~ar 2. Sarajevo 3. Slavija 4. Zrinjski 5. ^elik 6. Rudar P. 7. Leotar 8. Vele` 9. Olimpic 10. [iroki Brijeg 11. GO[K 12. Borac 13. Travnik 14. Gradina 15. Radnik 16. Zvijezda

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0

1 1 1 0 1 1 1 0 2 1 1 0 2 2 2 0

0 0 0 1 1 1 1 2 1 2 2 3 2 2 2 4

8:3 7:2 4:1 3:1 4:2 6:5 3:3 6:4 3:3 3:3 4:5 4:4 2:4 4:8 2:7 1:9

10 10 10 9 7 7 7 6 5 4 4 3 2 2 2 0

Svi spremni za pobjedu


@eljezni~ar i Slavija, umjesto u nedjelju, ipak }e igrati danas u 19 sati. Plavi su, naime, iza{li ususret MUP-u KS-a, koji u nedjelju mora osigurati odigravanje me~a bh. ko{arka{ke reprezentacije, zatim ranije zakazani me~ Sarajevo - GO[K, te biciklisti~ku utrku Giro di Sarajevo. Svi otrovani, osim vjerovatno Brkovi}a, bi}e spremni za utakmicu. Naravno, bit }emo hendikepirani, jer smo umjesto sedam dana, s cijelim timom radili tek tri treninga. Naravno, lak{e bi bilo da se igra u nedjelju, ali {ta da radimo ka, `e Osim i dodaje kako vjeruje da }e njegovi igra~i izdr`ati napore protiv Slavije, koja nije nimalo naivna ekipa. Imamo dovoljno aduta da im se suprotstavimo, ali njihovi rezultati definitivno nisu slu~ajni. Stalno napreduju, igraju rastere}eno i bez puno respekta

Subota, 17 sati MOSTAR: Vele` - Olimpic (Sudije: @ivkovi} - Janji}, Be~irevi}) TREBINJE: Leotar - Gradina (Paji}, Topi}, Beljo) TRAVNIK: Travnik - ^elik (Parad`ik, Hrsti}, Imamovi}) Subota, 19 sati SARAJEVO: @eljezni~ar - Slavija (Stanki}, [irko, Smaji}) Subota, 20 sati BANJA LUKA: Borac - Radnik (Ale~kovi}, Bakovi}, Maci}) Nedjelja, 17 sati GRADA^AC: Zvijezda - Zrinjski (TV) Nedjelja, 19 sati SARAJEVO: Sarajevo - GO[K (Pro{i}, Keranovi}, Budimli}) Nedjelja, 20 sati [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Rudar P. (Burekovi}, Ibri{imbegovi}, Tepav~evi})

Semir Kerla je spreman za utakmicu protiv Slavije

prema bilo kojem protivniku, a meni je drago {to se na{a utakmica ponovo mo`e nazvati derbijem naglasio je Osim, koji }e ,

uprkos problemima vjerovatno na teren poslati najja~i sastav, s obzirom na to da je u konkurenciji i Semir Kerla.

Vjerovatan sastav: Antolovi}, ^oli}, Bogi~evi}, Kerla, Kvesi}, Svraka, Zoloti}, Zeba, Bekri}, Selimovi}, Adilovi}. J. LIGATA

Vukovi `ele puni plijen iz Vrap~i}a

Slavija igra derbi sa @eljom

Me|unarodni nogomet
ENGLESKA Premiership SUBOTA: West Ham United - Fulham (13.45 sati), Swansea - Sunderland (16), Tottenham Norwich (16), West Bromwich Albion - Ever ton (16), Wigan - Stoke (16), Manchester City Queens Park Rangers (18.30). NEDJELJA: Liverpool - Arsenal (14.30), Newcastle - Aston Villa (17), Southampton - Manchester United (17). NJEMA^KA Bundesliga

Dudo: Plavi imaju

svoje slabosti
Fudbaleri Slavije iz Lukavice ve~eras (19 sati) istr~at }e na travnjak stadiona Grbavica, gdje }e odigrati derbi kola protiv @eljezni~ara, s kojim, uz tim s Ko{eva, dijele prvo mjesto na tabeli sa po 10 bodova. Me|u prvih 11 Slavije }e se na}i i veliki radnik na sredini terena Edin Dudo, koji je vjerovatno jedini igra~ koji je nosio dre so ve @e lje, Sa ra je va, te Olimpica. Ka`e da nikad nije bio strijelac protiv @eljezni~ara. Mada mi postizanje golova ne spada u zadatke, ~esto sam se znao ubaciti u kazneni prostor protivnika i zabiti gol. Jo{ ~ekam prvijenac protiv @elje, a nadam se da }e to biti u subotu ka`e Dudo. , Ekipa Slavije nema problema sa povredama niti sa kartonima, tako da }e @eljezni~ar istr~ati u najja~em sastavu. Dudo je svoj biv{i klub gledao na Grbavici protiv Borca. Iz te utakmice se moglo mnogo toga saznati. Ne bih o

SUBOTA: Schalke - Augsburg (15.30), Bayer - Freiburg (15.30), Werder - HSV (15.30), Nrnberg - Borussia D. (15.30), Hoffenheim - Eintracht (15.30), Fortuna - Borussia M. (18.30). NEDJELJA: Wolfsburg Hannover (15.30), Bayern - Stuttgart (17.30). ITALIJA Serie A

Igra~e Olimpica ~eka paklena vru}ina u Vrap~i}ima

Foto: D`. KRIJE[TORAC

SUBOTA: Torino - Pescara (18), Bologna - Milan (20.45). NEDJELJA: Udinese - Juventus (18), Cagliari - Atalanta (20.45), Catania - Genoa (20.45), Inter - Roma (20.45), Lazio - Palermo (20.45), Napoli - Fiorentina (20.45), Parma - Chievo (20.45), Sampdoria - Siena (20.45). [PANIJA Primera

Jusufbegovi} na slatkim mukama


Ekipa sarajevskog Olimpica danas }e od 17 sati biti na veoma te{kom ispitu u Vrap~i}ima, gdje }e ih ugostiti Vele`. Osim ~injenice da }e im pored mostarskog tima protivnik biti i veoma sparno vrijeme, trener Olimpica Nedim Jusufbegovi} drugih problema nema. Zbog kartona ne}e mo}i ra~unati na Iveti}a, ali se zato vra}aju Muharemovi} i \uri}, a pravo nastupa stekli su poja~anja Alen [koro i Bratislav Risti},. pa je trener Jusufbegovi} na slatkim mukama. Jo{ ne znam kakav }u sastav izvesti na teren. Vidi se da su igra~i koji su nam se nedavno priklju~ili radili na sebi i da nisu zapu{teni. Nedostaje im jedino takmi~arske forme, {to }e im se kroz redovno igranje vratiti. U Vrap~i}ima nam je cilj tri boda i u~init }emo sve da to i ostvarimo ka`e Ju, sufbegovi}, koji je, ~ini se, dobro upoznao narednog protivnika. Na prvi pogled se ~ini da je Vele` prili~no mlada i neiskusna ekipa. Me|utim, tu su jedan Merzi}, Serdarevi}, Kodro..., koji svojim iskustvom mogu jako pozitivno utjecati na ove mla|e igra~e. Kod njih je evidentna euforija i u ekipi je mnogo naboja i `elje za dokazivanjem i sigurno da nas ~eM. K. ka te`ak me~.

Edin Dudo iz vremena dok je nosio bordo dres

SUBOTA: Celta - Osasuna (16), Zaragoza - Malaga (18), Deportivo La Coruna - Getafe (20), Mallorca Sociedad (22). NEDJELJA: Rayo Vallecano - Sevilla (12), Athletic - Valladolid (16), Levante - Espanyol (18), Real - Granada (19.50), Barcelona - Valencia (21.30). PONEDJELJAK: Betis - Atletico (21.30). FRANCUSKA Ligue 1

SUBOTA: Lyon - Valenciennes (17), Ajaccio - Evian (20), Lorient - Nancy (20), Sochaux - Montpellier (20), Bastia - Saint Etienne (20), Brest - Troyes (20), Toulouse - Reims (20). NEDJELJA: Bordeaux - Nice (14), Marseille - Rennes (17), Lille - PSG (21). HRVATSKA 1. HNL

tome {ta sam vidio, analize }u prepustiti svom treneru. Mogu samo re}i da @eljo ima slabih ta~aka i da, ako ispo{tujemo sve ono {to se dogovorimo u svla~ionici, mo`emo do bodova. Ja sam po~etkom sezone najavio da se protiv nas niko ne}e naigrati i mislim da su posljednji rezultati opravdali moja predvi|anja. Protiv @elje o~ekujem istinski derbi i pun stadion zaklju~io je , M. K. Edin Dudo.

SUBOTA: Split - Inter Z. (19), Zadar - Istra 1961 (19), Lokomotiva - Dinamo Zagreb (19), Rijeka - Hajduk (21). NEDJELJA: Osijek - Slaven Belupo (21). SRBIJA JSL

SUBOTA: BSK Bor~a - Javor (17), Spartak - Rad (17), Hajduk K. - Radni~ki K. (17), Jagodina - Sloboda (17), Smederevo - Novi Pazar (17), Donji Srem - Vojvodina (21). NEDJELJA: OFK Beograd - Partizan (17), Crvena zvezda - Radni~ki N. (19).

Skupo poja~anje Liverpoola, koje se pokazalo krajnje neisplativim, napada~ Andy Carroll od petka je i slu`beno novi igra~ West Hama. Carroll, koji je u januaru pro{le godine pla}en ogromnih 35 miliona, nije uspio opravdati povjerenje, te je poslan na jed-

Carroll posu|en West Hamu

Muhamed Be{i} pre{ao u Ferencvaro{


Mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine Muhamed Be{i} narednu }e sezonu nositi dres ma|arske ekipe Ferencvaro{a. Be{i} se proteklih nekoliko dana nalazio na probi u ovom ma|arskom klubu, koji je odlu~io posuditi Be{i}a iz Hamburga za narednu sezonu. Ferencvaro{ }e na kraju ove sezone, kada Be{i}u istekne ugovor sa Hamburgom, imati pravo da otkupi u potpunosti njegov ugovor. Bh. internacionalac je do{ao u sukob sa trenerom Hamburga Thorstenom Finkom, koji ga je potom i udaljio iz ekipe, a epilog svega je posudba Ferencvaro{u.

nogodi{nju posudbu u West Ham, uz mogu}nost otkupa ugovora na kraju sezone. Englez je u protekloj sezoni za redse nastupio 44 puta, a u listu strijelaca se upisao samo {est puta, {to je daleko slabije od onoga {to se od njega o~ekivalo.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012. Gradina na novom isku{enju u Trebinju

SPORT
Travnik pred ^elik

47

Ne}emo igrati
podre|enu ulogu
Sa samo dva boda na bodovnom kontu, ekipa Gradine putuje na megdan Leotaru u Trebinje i nema sumnje da }e to biti, nakon Sarajeva, jo{ jedno gostovanje. Pomo}ni trener Gradine Ned`ad Bajrovi} optimisti~no gleda na utakmicu i pri`eljkuje pobjedu koja bi do{la kao melem na ranu. Za nas su po~ev{i od ovog susreta sve utakmice kvalifikacione i ni{ta nam ne preostaje nego da u svaki me~ ulazimo s motivom za pobjedu. I Slavija je na kraju pro{le sezone imala samo sedam bodova nakon prvog dijela pa je opstala u ligi, pa za{to ne bismo mogli i mi. U krajnjem slu~aju, ni{ta nije izgubljeno, prvenstvo je dugo i sve se mo`e promijeniti. Na{ glavni cilj je da ostanemo nepora`eni protiv Leota ra, ali ne }e bi ti ni izne na|enje ukoliko ostvarimo prvu pobjedu ove jeseni rekao je , Bajrovi}. Novo ime u timu Gradine je stoper Nenad Novakovi}, koji je do{ao iz Rudara iz Velenja, te je u kombinaciji za dana{nji me~. Pravo nastupa nema suspendovani Ali}, a zbog povrede }e izostati Hod`i} i \afi}. Vjerovatni sastav: Zuki}, Zoleti}, Jugo, Katanec, Savi}, Salihba{i}, D. Smajlovi}, Ive{i}, Hamzi}, Huseinba{i}, Tosunovi}.
I. PEJI]

U Travniku optimisti uo~i jednog od najva`nijih me~eva polusezone

Rival nema

{ta tra`iti
Na Piroti se danas igra jedan od najva`nijih me~eva polusezone za doma}i tim. U goste dolaze kom{ije iz Zenice, koji su u usponu, dok Travnik nakon remija u Bijeljini tra`i prvu prvenstvenu pobjedu. Vratilo nam se samopouzdanje, a po{to su se u konkurenciju za prvih 11 vratili svi igra~i, u ovaj duel ulazimo sa optimizmom. O~ekujem da }e ^elik na Piroti igrati ofanzivno kao i mi istakao je strateg , Travnika Nermin Ba{i}. Tradicionalno ^elik na Piroti ima brojniju podr{ku svojih pristalica nego doma}in. To je nama dodatni motiv

Milan potvrdio

Nigel de Jong
potpisuje ugovor
Italijanski nogometni klub Milan dogovorio se s Manchester Cityem da }e mu isplatiti 3,5 miliona funti (4,4 miliona eura) za usluge Holan|anina Nigela de Jonga, koji je ve} na putu za Italiju. ^inilo se da su pregovori dva kluba propali, ali se ju~er u ve~ernjim satima oglasio italijanski klub. De Jong je na putu za Milano. U subotu }e obaviti doktorski pregled. Ugovor Holan|anina sa Cityem isti~e na kraju teku}e sezone, tako da je bilo logi~no prodati igra~a kako bi se barem ne{to na njemu zaradilo, s obzirom na to da ga klub nije imao namjeru zadr`ati.

jer i mi volimo igrati pred punim tribinama. ^elik nema {ta tra`iti na Piroti. Osim pobjede, jednostavno nemamo drugog izbora, dodao je napada~ Travnika Adin Lihovac. Iz ^elika su najavili organizovan dolazak 120 navija~a autobusima i vi{e od 30 putni~kih vozila. No, prema nezvani~nim najavama, Pirotu }e pohoditi puno ve}i broj navija~a ^elika. Vjerovatan sastav: Fejzi}, Terzi}, E. Varupa, Tabakovi}, Ribi}, Kova~evi}, Peji}, Simeuno vi}, Li ho vac, Re d`e pi, Smaji}.
ENI news

Jol uspio

dovesti
Berbatova
Bugarin Dimitar Berbatov novi je ~lan engleskog nogometnog premijerliga{a Fulhama. Vijest je potvrdio sam mena d`er lon don skog klu ba Martin Jol. Poku{ao sam ovo napraviti jo{ i pro{le sezone, ali nisam uspio. Sada sam ponovo poku{ao i Berbatov je na{. Ja sam sada sretan ~ovjek rekao je , menad`er Fulhama Jol. Bugarski nogometa{ napustio je redove Manchester Uniteda za otprilike ~etiri miliona funti, koliko je Fulham pristao isplatiti za 31-godi{njeg napada~a. Berbatov je ve} obavio lije~ni~ke preglede, te bi uskoro trebao biti predstavljen novinarima. Engleski mediji naga|aju da }e sedmi~na pla}a Bugarina biti oko 100.000 funti. Recimo i da je Jol potvrdio da je dolazak jo{ jednog biv{eg igra~a Manchester Uniteda Kierana Richardsona vrlo blizu realizacije. Fulham i Sunderland trebali bi se do isteka prelaznog roka dogovoriti oko cijene za koju se naga|a da }e biti oko 2,5 miliona funti.

^elik gostuje na Piroti

@ele bodove iz Travnika


Nogometa{i ^elika danas gostuju na Piroti, gdje }e poku{ati ponoviti uspjeh iz pro{le sezone, kada su se vratili sa punim plijenom iz vezirskog grada. Uz to, tu je i ~injenica da zeni~ka ekipa igra puno bolje u novoj premijerliga{koj sezoni, ali i da su pojedini igra~i u{li u top formu. Fokusirani smo na Travnik, s kojim se zavr{ava ciklus od pet utakmica. Podijelili smo polusezonu u tri mikrociklusa. Zavr{etak prvog }e biti utakmicom u Travniku. Nakon toga }emo podvu}i crtu i analizirati neke stvari. I prelazni rok se zavr{ava, tako da }emo imati sve spremno za analizu. Idemo u Travnik da postignemo dobar rezultat, jer niko nam ne mo`e zabraniti `elju da tamo pobijedimo kazao je Vlado Jagodi}, {ef , struke crveno-crnih. Bi}e malih promjena u sastavu u odnosu na utakmicu sa [irokim Brijegom. U kombinacijama nisu samo Jasmin Smriko,

Afellay stigao u Schalke


Holandski nogometa{ Ibrahim Afellay napustio je, barem privremeno, redove Barcelone, te oti{ao na jednogodi{nju posudbu u njema~ki bundesliga{ Schalke 04. Mo m~ad Hu uba Ste ven sa imat }e na kraju sezone pravo prvokupa 26-godi{njeg ofanzivnog krila, ukoliko ovaj naravno zadovolji. U dvije godine provedene u Barceloni, isprekidane povredama, Afellay je nastupio u samo 34 utakmice, te pritom bio strijelac dva puta. On je sjajan igra~ i nadam se da }e sve biti kako o~ekujemo. Posudili smo ga s opcijom prvokupa , rekao je sportski direktor Schalkea Clemens Tnnies za Sport Bild.

Alen Dedi} van stroja nakon operacije

Afellayev sunarodnjak Klaas Jan Huntelaar ve} je odaslao poruku dobrodo{lice. @elim re}i: Dobro nam do{ao, Ibrahim Afellay! Sutra ima{ trening u 16 sati, nemoj zaboraviti napisao je na svom Twitter , profilu najbolji strijelac kluba pro{le sezone.

Dejan Bo`i~i} i Alen Dedi}, koji je prije nekoliko dana u zeni~koj bolnici operisao meniskus desnog koljena. Vjerovatan sastav: Nurkovi}, Brkovi}, Jusi}, Maleti}, ^ovi}, Kuduzovi}, Bajraktarevi} (^oli}), Hori}, Travan~i}, Me{anovi}, Bara}. Mi. D.

48

SPORT

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Izvu~ene grupe Evropa lige

U21 SELEKCIJA BiH Vlado Jagodi} skratio spisak

Treba nam vi{e


napada~kih opcija
Vedad Ibi{evi}: Stuttgart je favorit grupe E

Ibi{evi} u lakoj grupi, Luli} sa

Tottenhamom
Lazio je u grupi sa spursima, Panathinaikosom i Mariborom, dok Stuttgart o~ekuju dueli protiv Kopenhagena, Steaue i Moldea
Nakon {to su izvu~ene grupe Lige prvaka, ju~er su u Monacu izvu~ene i grupe za Evropa ligu. Tako }e Vedad Ibi{evi} sa svojim Stuttgartom igrati u dosta laganoj grupi, gdje se, uz Nijemce, nalaze jo{ Kopenhagen, Steaua i Molde, pa su {vabe apsolutni favorit za prolaz dalje. Ne{to te`i posao ka prolasku dalje o~ekuje Senada Luli}a i njegov Lazio, koji }e za protivnike imati Tottenham, Panathinaikos, te slovena~ki Maribor. Za razliku od pro{le sezone kada smo u Evropi imali nekoliko bh. internacionalaca, ovaj put na{u zemlju }e predstavljati sveukupno tri igra~a: Edin D`eko u Manchester Cityu, te pomenuti Ibi{evi} i Luli}. Me~evi grupne faze po~inju 20. jubitelji borila~kih sportova sutra nave~e od 20 sati mo}i }e u`ivati u tre}em turniru pod nazivom Sarajevo Fight Night. O~ekuje se osam borbi, a u~estvovat }e borci iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Ma|arske, Slova~ke i BiH. U borbi ve~eri okr{aj }e imati na{ najbolji K1 borac D`evad Poturak i Slovak Tomas Mozny. Tim povodom je odr`ana i press-konferencija na kojoj su se, pored najve}e zvijezde turnira, D`evada Poturka pojavili mladi borci iz BiH koji }e dobiti priliku da se doka`u pred publikom i to Elvir Mehi}, Boban Kru{i}, Bojan Dekonja, Dario Kadi}, dok se Mesud Selimovi}, koji je tako|er trebao biti na pressu, iz opravdanih razloga nije pojavio. Tako|er, nije bilo ni protivnika Poturka, Slovaka Moznya. @elio sam da se na dana{njem presu pojave na{i mladi borci radi {to boljeg promovisanja ovog sporta u BiH. Oni su budu}nost ove borila~ke discipline u BiH. Iz tog razloga nisam `elio da se danas pojavi moj protivnik. Svi ovi borci sa moje lijeve i desne strane mogu do}i da samog septembra ove godine, a zavr{avaju 6. decembra 2013. GRUPA A: Liverpool, Udinese, Young Boys, Anzhi. GRUPA B: Atletico M, H. Tel Aviv, Plzen, Academica. GRUPA C: Marseille, Fenerbahce, Borussia M, AEL. GRUPA D: Bordeaux, Club Brugge, Newcastle, Martimo. GRUPA E: Stuttgart, Kopenhagen, Steaua, Molde. GRUPA F: PSV, Napoli, Dnipro, AIK. GRUPA G: Sporting, Basel, Genk, Videoton. GRUPA H: Inter, Rubin, Partizan, Neftci. GRUPA I: Lyon, Athletic, Sparta P, Hapoel K.S. GRUPA J:Tottenham, Panathinaikos, Lazio, Maribor. GRUPA K: Leverkusen, Metalist, Rosenborg, Rapid Be~. GRUPA L: Twente, Hannover, Levante, Helsingborg. J. Li.

Selektor skratio spisak sa 33 na 23 igra~a, a debi u mladoj selekciji mogu o~ekivati Nermin Zoloti}, Marko Maleti} i Asmir Sulji} Jagodi}: Imam povjerenje u ovu grupu igra~a
Selektor mlade reprezentacije BiH Vlado Jagodi}, kao {to je i najavio, skratio je spisak od 33 igra~a na 23, koji }e biti u konkurenciji za kvalifikacione me~eve protiv Gr~ke i Njema~ke. Na spisku nema Mile Pehara, zbog kojeg je selektor imao neugodnosti, ali ne zato jer je podlegao pritiscima, ve} zbog ~injenice da u ovom trenutku ima boljih igra~a. Spisak odre|ujem ja i svakog igra~a koji nam mo`e pomo}i }u zvati u ekipu, jer me interesuju samo sport i uspjeh na{e selekcije ka`e Jagodi}, , te isti~e kako ima apsolutno povjerenje u grupu igra~a koje je odabrao. Ekipu sam popunio igra~ima koji su u formi. Od novih, tu je Zoloti}, ~iji tip igra~a nam je itekako potreban, a mo`da bude i starter, a pozvao sam i

Vlado Jagodi} ne}e podle}i pritiscima

Spisak za me~eve protiv Gr~ke i Njema~ke


Na spisku selektora Vlade Jagodi}a nalaze se: Almin Abdihod`i}, Semir Bukvi}, Stefan Tomovi}, Muhamed Be{i}, Nemanja Bilbija, Benjamin ^oli}, Milan \uri}, Amer Dupovac, Ognjen Gnjati}, Sr|an Grahovac, Josip Kvesi}, Toni Marki}, Jasmin Me{anovi}, Sanjin Prci}, Miroslav Stevanovi}, Asmir Sulji}, Enes Sipovi}, Mateo Su{i}, Marko Maleti}, Dino ^ori}, Edin Vi{}a, Goran Zakari} i Nermin Zoloti}. Marka Maleti}a, koji je uz \uri}a visoki napada~. \uri} nema trenutno alternative, a mi igramo dvije doma}e utakmice i trabaju nam napada~i i {to vi{e napada~kih opcija. Zato sam pozvao i Sulji}a, koji je igrama u Evropi za Sarajevo skrenuo pa`nju na sebe. On je jedan od onih koji mogu donijeti prevagu obja{njava Jagodi}, koji , napominje kako na pro{irenom spisku ima nekoliko igra~a koji bi bili pozvani da su standardni u svojim klubovima, misle}i pritom na Beki}a, Kova~evi}a i Hori}a. Tako|er, Jagodi} je istakao kako ima veliku vjeru u odabrane golmane Abdihod`i}a, Bukvi}a i Tomovi}a, koji nisu standardni u svojim timovima, ali su se na dosada{njim okupljanjima i utakmicama pokazali kao igra~i, ali i osobe na koje se mo`e osloniti, kako on, tako i ekipa.
J. LIGATA

Tre}i Sarajevo Fight Night sutra u KSC-u Ilid`a

Borba ve~eri Poturak - Mozny


Pored D`evada Poturka, bore se na{i mladi borci Elvir Mehi}, Boban Kru{i}, Bojan Dekonja, Dario Kadi} i Mesud Selimovi} Ulaznice ko{taju 10 i 20 KM
svjetskog vrha, bez pretjerivanja. Sve {to treba je da se odrije{i kesa i ulo`i u njih naglasio je na{ , najbolji K1 borac koji je do sada u karijeri sakupio 68 borbi (48 pobjeda, 18 poraza). Poturak ka`e da }e mu ovaj kvalifikacioni turnir poslu`iti kao mjerilo njegovog rada u poslednjih oko mjesec i pol. Borba sa Moznyem }e mi pokazati koliko sam radio u proteklih 45 dana, koliko se ve} pripremam za ovaj turnir, kao i za K1 World Grand Prix u Tokiju, gdje }u u~estvovati zajedno sa jo{ 15 najboljih svjetskih boraca. O Slovaku }u re}i samo da je 115 kilograma te`ak i da je opasan protivnik kazao , je D`evad Poturak. Ulaznice za turnir ko{taju 10 i 20 KM, a mogu se kupiti na poznatim prodajnim mjestima u Sarajevu. M. K.

D`evad Poturak sa K1 borcima iz BiH: Obe}avaju istinski spektakl

Foto: D`. KRIJE[TORAC

SPORT 49 KVALIFIKACIJE ZA EUROBASKET Zaboraviti Latviju, slijedi Holandija


OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.

^estitke doma}inu na o~itanoj lekciji


Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine upisala je drugi poraz u kvalifikacijama za Eurobasket, a te`ak udarac zadala nam je Latvija, koja nas je u Rigi zaledila na -16 (80:64). Iako su uo~i ovog susreta iz tabora bh. selekcije stizale optimisti~ne izjave i svi su najavljivali trijumf i ostanak na vrhu tabele, to se nije desilo i doma}in je zaslu`eno preuzeo lidersku poziciju grupe D nakon ovog kola. Nakon susreta kratku izjavu dao je ponajbolji igra~ na{e selekcije u ovom me~u Nihad \edovi}, koji je protiv Latvije ubacio 16 poena, ba{ kao i Zack Wright.

Latvija je igrala sa velikom `eljom, a mi smo djelovali previ{e opu{teno, {to je doma}in iskoristio i na kraju zaslu`eno ostvario pobjedu, rekao je selektor Aco Petrovi}
poena i bio nezaustavljiv za na{e ko{arka{e.

Mlaka odbrana
Utakmica je odlu~ena u pet{est minuta. Kaspars Berzins i Davis Bertans uspjeli su zaustaviti Mirzu Teletovi}a, a i svi ostali su igrali dobro, pogotovo u odbrani. BiH obi~no posti`e oko 90 poena na utakmici, a sada su nama dali samo 64. Uspjeli smo odigrati dobro u tranziciji u napadu, protivnik se branio mlako, {to je otvorilo prostor za mene , kazao je Davis Bartans, dok je latvijski selektor Ainars Bagatskis izjavio: Ova utakmica je bila prava suprotnost onoj igranoj u Sarajevu prije dvije sedmice. Ko{arka{i BiH napravili su nekoliko slabih napada i nisu se uspjeli vratiti na vrijeme. Mi smo imali nekoliko odli~nih perioda, kako timskih, tako i pojedina~nih. Na kraju smo imali 19 asistencija {to je dobar rezultat, ustvari odli~an. Ipak, to nam ni{ta ne}e zna~iti ukoliko se ne spremimo dobro za naredni me~ i moramo shvatiti da se u Holandiji ne igra samo fudbal, te ne smijemo potcijeniti protivnika.
A. MEHANOVI]

Furiozni Latvijci
^estitam Latviji na zaslu`enoj pobjedi, koja niti u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Mi }emo poku{ati {to prije zaboraviti ovaj poraz i sada su sve misli usmjerene prema nedjeljnoj utakmici protiv Holandije, koja je od velikog zna~aja za nas. @elimo pobjedu u tom me~u i vi{e nemamo pravo na kiks rekao je \edovi}. , Sli~nog razmi{ljanja bio je i selektor Aco Petrovi}, ali se osvrnuo i na utakmicu protiv Latvije, te ukazao na gre{ke koje su nas dovele do poraza.
Aleksandar Petrovi}: Zaslu`ena pobjeda Latvijaca
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Latvija je odigrala dosta dobro u ovoj utakmici, koju smo izgubili u pet minuta. Po~etkom dru ge ~et vrti ne iz gu bi li smo zamah, nismo uspjeli realizovati nekoliko akcija, a protivnik je zabio 14 poena u nizu i u tom trenutku su nas pregazili. To i nije neko iznena|enje, jer ako nemate u~inkovit na~in da odbranom zaustavite svog protivnika, onda ni ne mo`ete slavi-

ti na kraju. Latvija je igrala sa velikom `eljom, a mi smo djelovali previ{e opu{teno {to je doma}in iskoristio i na kraju zaslu`eno ostvario pobjedu. Sada je na nama da se {to bolje pripremimo za doma}u utakmicu protiv Holandije i da se vratimo na pobjedni~ki kolosijek za, klju~io je Petrovi}. Zadovoljstvo nakon pobjede nisu skrivali u redovima do-

GRUPA
1. Latvija 2. BiH 3. Gruzija 4. Holandija 5. Rumunija

D
5 3 2 414:353 5 3 2 437:428 4 3 1 343:326 5 2 3 414:444 5 1 4 360:417 8 8 7 7 6

ma}e selekcije, a ono {to je rekao bh. selektor potvrdio je i najbolji igra~ na utakmici Dairis Bertans, koji je briljirao sa 25

US Open, posljednji Grand slam sezone

KERBEROVA ELIMINISALA VENUS WILLIAMS


Njemica Angelique Kerber nanijela je te`ak poraz ameri~koj teniserki Venus Williams u me~u 2. kola otvorenog prvenstva SAD-a, ostvariv{i tijesnu ali zaslu`enu pobjedu od 2:1 na Arthur Ashe stadionu u posljednjem Grand slamu sezone vrijednom 25,5 miliona dolara u New Yorku. Ova 24-godi{nja njema~ka teniserka slavila je plasman u tre}e kolo nakon velikog trilera, savladav{i dvostruku {ampionku US Opena rezultatom 6:2,5:7, 7:5, koji je odigran kasno uve~er u ~etvrtak. Krivca za rano ispadanje na doma}em terenu Venus Williams trebala bi da potra`i isklju~ivo u samoj sebi budu}i je protiv Kerberove na~inila ~ak 60 neprisiljenih gre{aka naspram 25 njema~ke teniserke. Osim toga, Venus je imala i 16 dvostrukih gre{aka, za razliku od samo pet njene protivnice. I procent uba~enog prvog servisa bio je na strani njema~ke igra~ice, koja je i u tom segmentu prednja~ila sa 60 posto uspje{nosti naspram 54 posto Amerikanke, kojoj nije moglo pomo}i ni njenih 40 winnera. Kerberova je bila bolja rivalka i u izlascima na mre`u po{to je iz 10 poku{aja u osam navrata poentirala i na kraju upisala svoj tre}i ovosezonski trijumf nad Venus Williams. Prvi nosilac Roger Federer pomeo je Bjorna Phaua sa 6:2, 6:3, 6:2 i tako sprije~io 32godi{njeg njema~kog tenisera da se prvi put

Ameri~ka teniserka i dvostruka {ampionka US Opena na~inila ~ak 60 neprisiljenih gre{aka naspram 25 Kerberove Debakl Tsonge, Federer pomeo Phaua
u svojoj karijeri plasira u 3. kolo na nekom od najzna~ajnijih turnira. Najve}e iznena|enje priredio je slova~ki teniser, 23-godi{nji Martin Klizan, 52. igra~ na ATP listi, koji je iz daljeg takmi~enja izbacio francuskog asa i petog nositelja Jo-Wilfred Tsongu. Klizan, autsajder na papiru, eliminisao je favorizovanog Tsongu sa 6:4, 1:6, 6:1, 6:3, prikazav{i veoma agresivnu igru za koju njegov rival nije imao adekvatan odgovor. Najbolji hrvatski teniser Marin ^ili} plasirao se u 3. kolo, nadigrav{i Nijemca Daniela Brandsa sa 6:3, 6:2, 5:7, 4:6, 7:5, a u 3. kolu igra}e protiv Japanca Keija Nishikorija. Teniserke, 2. kolo: Espinosa - Begu 6:4, 7:6, Radwanska - Navarro 4:6, 6:3, 6:0, Vinci - [vedova 3:6, 7:5, 7:5, Stephens - Malek 5:7, 6:4, 6:2, S. Williams - Sanchez 6:2, 6:4, Errani Du{evina 6:0, 6:1, Govorcova - Konta 2:6, 6:2, 7:5, Pu~kova - Bertens 5:7, 6:2, 7:5, Kerber V.Williams 6:2, 5:7, 7:5. Teniseri: - 2. kolo: Fish - Davidenko 4:6, 6:7, 6:2, 6:1, 6:2, ^ili} - Brands 6:3, 6:2, 5:7, 4:6, 7:5, Chardy - Ebden 6:4, 6:2, 6:2, Raoni} Mathieu 7:5, 6:4, 7:6, Querrey - Hidalgo 6:3, 6:4, 6:3, Berdych - Zopp 6:1, 6:4, 6:2, Verdasco - Ramos 7:6, 5:7, 7:6, 6:4, Blake - Granollers 6:1, 6:4, 6:2, Simon - Wang 6:4, 4:6, 6:4, 6:4, Federer - Phau 6:2, 6:3, 6:2, Klizan - Tsonga 6:4, 1:6, 6:1, 6:3. G. V.

Roddick ide u penziju


Nakon 13 godina, 32 titule u singlu, uklju~uju}i jedan Grand Slam (US Open 2003), kao i osvajanje prve pozicije na ATP listi, ameri~ki teniser Andy Roddick, trenutno 22. igra~ na ATP listi, najavio je na svoj 30. ro|endan u ~etvrtak povla~enje iz profesionalnog tenisa nakon otvorenog prvenstva SAD-a. Vrijeme je da odem. Osje}am to. Ne znam da li bih bio dovoljno zdrav i motivisan da igram i naredne godine. Uvijek sam `elio zavr{iti karijeru na ovom turniru, u savr{enom ambijentu, US Openu kazao je Andy Rod, dick, koji je u sezoni 2012. osvojio dvije titule, u Atlanti i Eastbourneu.

Martin Klizan {okirao Jo-Wilfred Tsongu

Reuters

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE PONUDA
IZDAJEM namje{ten trosoban stan u privatnoj ku}i sa centralnim grijanjem i vlastitim parkingom.Tel: 1369 061/157-071.

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
KISELJAK-Pale{ka }uprija vikendica sa 2200 m2 oku}nice pod vo}em, prodajem.Tel:033/647-851 i 061/555-949.4758 PRODAJEM stan u Sarajevu, (Hrasno), ul. Porodice Ribara, 53m2. VI sprat, 98.000 KM. Mob. 062/008-808.sms PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2 u Od`aku sa cent.gr. i garazom. Tel: +38763340989.sms PRODAJEM stan na Grbavici, 62m2, centralno, I sprat, odli~na gradnja, perfektan raspored soba, lift, parking. Mob. 066/621-985.sms DOBRINJA 2, stan 28m2, terasa, lift, plin, centralno grijanje, pvc prozori, blind vrata, odmah useljiva, cijena po dogovoru. Mob. 062/303-614.sms PRODAJEM stan 60m2, u ul. Kralja Tvrtka, povoljno. Mob. 061/911-988.sms PRODAJEM stan u strogom Centru, 81m2, 3 sprat, eta`no grijanje. Tel. 4833 066/005-670. PRODAJEM dvosoban stan 53m2 u 4833 Hrasnom. Tel:033/227-739. PRODAJEM stan u strogom Centru, 81m2, 3 sprat, eta`no grijanje. Tel. 4833 066/005-670. PRODAJEM imanje u Fo~i-Drago~eva blizu Briona, devastiranom ku}om, 3000m2 zemlji{ta uz rijeku, voda i dr, cijena po dogovoru. Tel. 062/4054661 910. SARAJEVO-Beograd stan u Centru Sarajeva 80m2 za odgovaraju}i u Beo4848 gradu. Tel: 066/005-670. POVOLJNO prodajem dvosoban stan, ^. Vila - I, 67,5m2+dva balkona dva mokra ~vora, dvostran. Tel. 033/6494802 457. PRODAJEM uslovnu manju bosansku ku}u na Vratniku, bez ba{te centralno grijanje. Tel. 061/521-194.k PRODAJEM hitno zemlji{te 1470m2 Paljevo - Novi grad. Tel. 033/218-753.k PRODAJEM ku}u Gornji Hotonj 85m2 prizemlje+potkrovlje 750 m2. oku}nice struja, plin, voda. Tel.062/105-901.k VRLO POVOLJNO prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM stan u Ul. ^obanija, X sprat, 96m2, centralno grijanje, balkon, dva lifta. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM ku}u na Ilid`i-Otes sa oku}nicom ipriklju~cima. Tel. 033/527364 i mob: 062/527-254. k

LIJEPU ku}u na Mihrivodama 155m sa gara`om i ure|enim vrtom 400m, cijena po dogovoru. Mob:061/262-336.k PRODAJEM ~etverosoban stan u ul. Skenderija III sprat, 120m+podrum, 17m2, koji se mo`e urediti za poslovni prostor. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM stan kod Bolnice koji se sastoji od dvije posebne cjeline a mo`e i zajedno. Tel. 066/050-719.k PRODAJEM stan u Pofali}ima, 73m2, IV sprat, lif, dva balkona i c.g. Tel. 066/201-411.k PRODAJEM stan na Hvaru, Stari grad, 65m2 + tarasa i vrt (ba{ta). Tel. 066/201411.k PRODAJEM noviju ku}u sa tri odvojena stana sa velikim dvori{tem, Ba{~ar{ija-Sagrd`ije 40. Tel. 033/441-435, 066/033-383.k PRODAJEM trosoban stan 70m2 u Hrasnom, ul. Aleja Lipa, I sprat. Tel. 445371 poslije 15 sati.k BA[^AR[IJA, ul. S.B. Ba{agi}a, trosoban stan, 63m2. Mob. 062/153-857.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 90.000KM. Mob. 061/309-268.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM vikendicu u Gornjam Vlakovu, 570m2 zemlje. Mob. 062/354883.k BJELAVE, trosoban u dobrom stanju. Informacije: e-mail: bjelave 36 @ hotmail.com ULICINJ plac 500m2, 1/1, 45.000 eura, hitno. Tel. 062/810-752.k GARA@A, ul. Kranj~evi}eva, ispod Konzuma, 12,5m2, vl. 1/1, grunt, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-396.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870389.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/III, 68m2, 70.000 eura. Tel. 061/205-235.k MARIN DVOR, Augusta Brauna 7/III 76m2, trosoban. Tel. 061/205-235.k

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov bebi krevet sa fiokama, stalkom za presvla~enje i du{ekom, cijena100 KM. Tel. 064/439-7050. sms

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo Susler, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM hodalicu za invalide povoljno. Tel. 063/864-775.k PRODAJEM komplet po{tanskih maraka 1992 - 2011 BH 1000KM i HB 400KM u albumima. Tel. 061/194-220.k PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak susler ispravan 50 KM. Tel. PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k VRLO povoljno prodajem pianino. Mob. 061/223-819.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i sno ubord. Mob.061/809763.k PRODAJEM pi{tolj CZ 7,65, komplet sa okvirima, futrola i municija, 350KM. Mob. 061/130-348.k SOBNI prozori, 5kom, drveni, u odli~nom stanju, dupla stakla, povoljno. Mob. 061/869-396.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Tel. 061/243-891.k PRODAJEM kazan za rakiju 120l. Tel. 066/888-099.k

ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan na Mojmilu, ul. Olimpijska, I sprat, za trosoban u Centru uz nadoplatu. Tel: 451-154.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola 4 dunuma zemlje pola pod vo}em u okolini Sarajeva za Novi grad RS za vikend ku}u ili stan. Tel. 033/218-753. SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM trosoban stan 85m2 na Dobrinji II za dvosoban na Grbavici. Tel. 061/513-810.k MIJENJAM devastiranu ku}u u Gladnom polju, 240m2 + 30m2 gara`e + 1.450m2 oku~nice za stan 60m2 od ^engi} Vile do Pofali}a. Mob. 061/299-627.k

IZDAJEM prazan trosoban stan u privatnoj ku}i sa centralnim grijanjem i vlastitim parkingom. Tel. 1369 061/157-071. IZDAJE, lijepo namje{ten stan, 85 m2, u Donjim Vele{i}ima, Novo Sarajevo. Mob. 060/315-4274.sms IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod RTV-a, centralno, d-TV, internet. Mob. 063/963-994.sms IZMAJMLJUJEM novu ku}u u Vogo{}i u blizini poste. 3 eta`e sa ukupno 300m2. Garaza, kotlovnica. 2000m2 lijepo uredene oku}nice. 1000 KM mjese~no. Tel. 061/815-837.sms IZDAJEM ekstra renoviranu garsonjeru u Vrazovoj, polunamje{tena, (kuhinja i kupatilo, ekstra opremljeni), grijanje plinsko. Mob. 061/146- 992.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi, 229 m2, RK Borac, potpuno renoviran za trgovinske namjene, cijena 2.000 KM. Tel. 033/265-715.sms IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, 25m2, na Ko{evskom brdu. Tel. 033/205313.sms DVIJE studentice tra`e sustanarku namje{ten ~etverosoban stan Ciglane. Tel: 061/922-483.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema djevojkama, u centru (Mejta{), povoljno. Tel. 061/304-338.k IZDAJEM namje{tenu jednokrevetnu sobu sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, centralno grijanje, kablovska TV i gara`u, iza SC Skenderije. Tel. 212-124.k

TEHNIKA
PRODAJEM {krinju 310 l, nova 300 KM. Mob. 062/823-569.sms PRODAJEM Rainbow usisiva~, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

VOZILA
MERCEDES 311 CDI, 2003 god., 85 kw, 2,2 cm3, 300.000 km, extra stanje, 16.000 KM. Mob. 061/169-704.sms

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI za nekretnine potrebno vi{e stanova za kupovinu. Tel. 061/132279.k STUDENT tra`i cimera u dvosobnom namje{tenom stanu u centru blizu Medicinskog fakulteta. Tel. 065/250-223.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

OSTALO
PRODAJEM polovni, polukoncertni klavir marke Forster, povoljno. Tel. 033/207-055. 4847 PRODAJEM ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 komada - 8 KM. Mob. 062/192-130.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan u zamjenu za 2 m bukovih drva iscjepanih. Tel: 061/553-633.k PRODAJEM sat Citizen Promaster automatik diver, cijena 300 KM. Tel: 062/463-047.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM plinske boce 2 i 5 kg sa kuhalom, pune i {iva}e ma{ine u koferu, povoljno, dovozim li~no na adresu. Mob. 061/145-504.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k

KUPOVINA
KUPUJEM zlato, dukate, {orvane, isplata odmah. Mob. 061/965-126.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatne satove i ostao od zlata najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM stare satove, zdne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456505 i 061/214-405.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu u cijenu stana dajem auto. Tel. 061/540-015.k

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


ZAPOSLENJE
POTREBNA radnica za ~i{}enje i kuhanja u doma}instvu, Sarajevo, ul. Adija Mulabegovi}a. Mob. 065/560-446.sms POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni. Uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855 i 062/445-037.k RESTORANU pored Op{tine Stari Grad potrebna pomo~na radnica i dostavlja~ hrane. Tel. 061/173-835.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k OZBILJNA `ena pazila bih stariju osobu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje. Mob. 062/316-953.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k ZIDARSKO-tesarski radovi, zidanje, maltanje i betoniranje, {alovanje i sve vrste krovova, brzo i povoljno. Mob. 062/134-827.k VR[IMO postavljanje, bru{enje, lakiranje parketa, {ipoda i krpljenje starog, postavljanje laminata uz garanciju. Tel. 061/310-147, 033/542-009.k VODOINSTALATER vr{i opravku starih, monta`u nove sanitarije, o~epljenje kanala. Mob. 061/779-969.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659, 062/139-034.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem radna snaga povoljno. Tel. 061/268-442.k MOLERI nude usluge gletovanje, moleraj, stolarija, tepete, radijatore. Tel. 061/219-768, 033/456-979.k MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Tel. 061/606-441.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262973.k U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196 Ilid`a. k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika dolazim ku}i. Tel. 033/214-346.k STAKLOREZA^KA radnja EDO obavljamo sve staklarske poslove uramljujemo slike, ogledala, Ul. H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034.k OPSLU@IVALA bi starija iznemogla lica. Tel. 062/569-444.k UDATA, zdravstvena radnica ~uvala bi dijete, ima preporuku. Tel. 062/657144.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035.k KOMBI prevoz stvari, namje{taja, i sl. mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Tel. 033/541-878, 062/421-050.k TAPETAR-dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728, 061/926560.k ODR@AVAM ba{te i mezare, kosim trimerom. Tel. 062/332-230.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-biancaneum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125 POVOLJNO Izdajem apartman na Hvaru blizu mora, 2 spava~e sobe. dnev boravak, ni{a, kupatilo, 2 wc, velika terasa, ba{ta, parking, rostilj, klima, TV. Tel. 063/304-296.sms U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 00385 20713884.k OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220068 ili 061/147-359.k IZDAJEM izuzetno povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10KM, Brist hrvatska. Mob. 065/367-128.k NEUM iznajmljujem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k TU^EPI, apartman na pla`i za 6+2 osobe od 16.9.2012. povoljno. Mob. 061/299-627.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel:036/886-364.k NEUM izdajemo sobe i apartmane uz more povoljno. 063/322-271 i 036/884711.k GRADAC, sobe sa balkonima i pripadaju}im kupatilima sa wc-om, upotreba kuhinje, Buljuba{i}. Tel. +38521 697340.k PODACA-Makarska rivijera, izdajem apartman 2+1 le`aj, blizu pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 00385 21 699-170.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k MAKARSKA rivijera-Krvavice, apartman za 4+1 osoba, klima, parking. Tel. 00385989171310.k NEUM apartmani sobe pet metara od mora parking. Tel. 036/880-582, 061/488043.k NEUM apartmani komforni, klimatizirani blizu mora, parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, ci je na po vo ljna. Tel. 003852 1699170.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k TRPANJ-Pelje{ac, izdajem povoljno sobe i apartmane, parking. Tel. 00385 20743420, 0038520743420.k

51

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

istaknutom zaljubljeniku vatrogastva voljenom i jedinom didi

ROBERTU BERTI SAMARD@I]U


Znao si nas podu~avati, usmjeravati, ali i u te{kim trenucima tje{iti. Neka Ti je vje~na slava i mir Bo`iji! Vatrogasci VD TAR^IN
1378

ROBERT SAMARD@I]

Njegova unu~ad Boris i Tea Stanar


71120

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 PROFESOR daje sate gitare. Mob. 063/930-078.sms KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Tel: 061/935697.sms KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945 TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k VITALIS, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k DOM VITALIS, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604. 4472 KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma GLANZ. Tel. 061/350-688. 1229 ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje itd.Tel. 061/382-219.k BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k PROFESOR engleskog daje instrukcije. ^as 10 KM. Mob. 061/654-941.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ^UVALA bih djete u va{em stanu ili njegovala stariju `ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakultete. Dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k INSTRUKCIJE iz matemaike, dolazak na adresu. Mob. 062/391-715.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno. Tel. 062/419-501.k

SJE]ANJE

na na{e drage

\OR\E PERI[I]
1974.

SLAVKA PERI[I], ro|. JURAS


1994.

@ELJKO PERI[I]
dobitnik Zlatnog ljiljana 1996.

Neka vam je laka zemljica bosanska. Po~ivajte u miru Bo`jem! Va{i: Radmila Lalica Peri{i}, Evgenija i Vinko ^apelj sa obiteljima
4889

S tugom i po{tovanjem opra{tamo se od na{eg dragog zeta i tetka

SJE]ANJE

AHMEDA [AHINPA[I]A
AN\A KNE@EVI]
1. 9. 2008 - 1. 9. 2012.

Nada, Mustafa i Halid Hrasnica sa porodicama


4887

Pro{le su ~etiri tu`ne godine otkad nisi sa nama. S ljubavlju ~uvamo uspomenu na tvoj dragi lik. Tvoja sestra Matija, Marin i Sandra sa porodicama
AX

POSLJEDNJI POZDRAV

BRA^NE PONUDE
POTREBNA `ena od karaktera do 60 godine radi poznanstva i braka. Mob.061/240-856.k

dragom drugu i prijatelju

RAZNO
MU[KARAC 43g. tra`i finu i zgodnu curu za ljetovanje na moru u septembru. Besplatan smje{taj.Tel: 061/538823.sms TRA@IM razumnu `ensku osobu of 25-50 godina za odmor na moru. Svi tro{kovi su moji. Zvati na: Tel: 066/210-174 Dragan.sms

HAMDIJI DEMIRU
[efika i Hajro ]atovi}
71120

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo prijatelje i saradnike da je dugogodi{nji vatrogasni aktivista

ROBERT BERTO SAMARD@I]


vi{i vatrogasni oficir I klase

preminuo u ~etvrtak, 30. avgusta 2012, u 84. godini. Smr}u na{eg Berte izgubili smo revnosnog aktivistu i iskrenog prijatelja vatrogastva. VATROGASNI SAVEZ KANTONA SARAJEVO VATROGASNI SAVEZ/ZAJEDNICA FEDERACIJE BiH
1376

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima, kom{ijama i drugovima da je na{ dragi i nikad pre`aljeni

TU@NO SJE]ANJE Prvog septembra 2012. navr{ava se 5 tu`nih godina od kada nije s nama na{a voljena majka

AHMED (HIVZI-bega) [AHINPA[I]

MARIJA PO[TI]

preselio na ahiret nakon duge i te{ke bolesti u petak, 31. augusta 2012, u 93. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 3. septembra 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Emira, brati} Fadulah, brati~ne Fadila i Fatima Mima, sestri}i Midhat i [efik, sestri~ne Ferida, Nurka, [efika, E{refa, Ismeta i Nezaheta Neska, svastika Nada, bad`o prof. dr. Muhamed sa porodicama, te porodice [ahinpa{i}, Kreso, Ak{amija, D`ananovi}, Lagumd`ija, Pe{to, Ma{i}, Krpo, Zub~evi}, Pa{i}, Za}iragi}, Kulenovi}, Hrasnica, Gavranovi}, Ko`o, Filipovi}, Had`ibegovi} i Pa{i} iz Tuzle, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Kranj~evi}a br. 17/II.
000

S ljubavlju i po{tovanjem, ~uvamo uspomenu na dobrotu i plemenitost koje si nam poklanjala. Tvoji Vlado i Mira
1373

POSLJEDNJI POZDRAV velikom jaranu

SJE]ANJE na dragog brata i ujaka

Te`ak je, ka`u, rastanak svaki, naro~ito onih koje se voli, nama se ~ini svi su laki, rastanak sa tobom stra{no boli

HAMDIJI HAMI]U DEMIRU

IVU (FILIPA) GRGI]A


Nikada te ne}emo zaboraviti.

JOSIP (ILIJE) BALI]


23. 7. 2012 - 1. 9. 2012.

Raja iz Ferhadije
4882

Sestra [tefica i sestri~na Dijana sa porodicama


4876

Ovom prilikom izra`avamo zahvalnost svima koji te isprati{e, izjavi{e su}ut i posjeti{e obitelj. Hvala ekipama Hitne medicinske pomo}i, osoblju iz Porodi~ne medicine Kalesijska, posebno dr. Pajevi} Vukovi}. Veliko hvala dr. Maji Banjin na izuzetnoj profesionalnosti i ljudskoj toplini. Hvala dr. [efiku Be{li}u, kao i ostalom osoblju KC koji su pomogli pri lije~enju. Hvala prof. Lidiji Licender i prof. Mehmedu Gribaj~evi}u. Po~ivaj u miru Bo`ijem. Tu`na obitelj
71120

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 27. augusta 2012. godine preminula na{a draga tetka

VERA VINKA BOBI], ro|. MAMI]


posljednji ispra}aj je obavljen u Zadru, u utorak, 28. augusta 2012. godine. Sestri~ne: Milica i Nikica Cvetkovi}
4885

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


POSLJEDNJI POZDRAV
Tu`nim srcem javljamo svim ro|acima, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

53

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAMDIJI (MAHMUTA) DEMIRU


drugu iz djetinjstva, gospodinu i prijatelju Milorad Ra{evi}
4884

MANDA MILE[I], ro|. MATO[EVI]


1927 - 2012.

had`i RED@O (MUJE) DRKENDA

preminula 31. augusta 2012. u 86. godini. Ispra}aj }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 15.30 sati ispred ku}e `alosti u Doknju, a zatim ukop na groblju Dokanj u 16 sati. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! preselio na ahiret u petak, 31. augusta 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 17 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. Prevoz obezbije|en ispred pekare AS u Hrasnom sa polaskom u 16 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Hatid`a, k}erke E{efa, Sabira i Amira, brat had`i Ra{id, zetovi Himzija, Omer i Ademir, unu~ad Alma, Azra, Kenan i Lejla, zetovi Vahidin i Ademir, praunu~ad Faris i Daris, brati}i, brati~ne i sestri~ne sa porodicama, svastika Hida, bad`o Juso, te porodice Drkenda, Daut, ]esir, Moranki}, Selimovi}, Puri{, [ljivo, ^ohodar, Ajkuni}, ^izmo, Be{lagi}, Sal~in, Bozalija, Mujki}, Musli}, Tahirbegovi}, Muhovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u ku}i rahmetlije u Ulici milinkladska br. 135.
000

POSLJEDNJI POZDRAV bratu mog prijatelja Muje

O`alo{}eni: suprug Marko, k}erke Marija, Gordana i Svjetlana, zetovi Benko i Zoran, snaja Vesna, sestre Ru`a i Finija sa obiteljima, unu~ad @eljko, Dragan, Sanel, Marija, Jasmina, Milica, Velemir i Maja, snajke Danica i Maja, praunu~ad Iva, Veljko, Vanja, Ivona i Teodora i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

HAMDIJI DEMIRU HAMI]U

Tu`nim srcem javljamo svim ro|acima, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

Fe|a
4880

EVICA ^AVLOVI], ro|. KO^I[


1930 - 2012.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV preminula 31. augusta 2012. u 83. godini. Ispra}aj i ukop }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 15.30 sati na gradskom groblju Trnovac u Tuzli.

TAIBA (MURATA) RI[LJANIN, ro|. TATARIN


preselila na ahiret u petak, 31. augusta 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 2. septembra 2012. godine, u 15 sati na mezarju Spahovi}i - Gora`de. O`alo{}eni: sin Rasim, k}erke Suada i Nermina, brat Had`an, zetovi Rasim i Mevko, snaha Amra, unu~ad Erna, Asim, D`enan, D`enana, Nihad i Almedina, te porodice Ri{ljanin, Tatarin, Tanjo, Ramovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i Semira Ri{ljanina u 15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HAMDIJI (MAHMUTA) DEMIRU

PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: k}erka Mirjana, zet Senad, bra}a Jo`ek i Zlatko, snahe Marica i Jagica, unu~ad Majda i Mirza, zet Sa{a, snaha Belma, praunu~ad Edi, Adrian, Nura i Tajra, te porodice Hamzi}, ]urak, Puhovac i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji
000

od kolega i prijatelja: ^ubevi} Miljenka, Par @eljke, Krajina @eljke i Gradac Danijela
4884

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju velikom prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju

HAMDIJI DEMIRU

ROBERTU BERTI SAMARD@I]U


vi{i vatrogasni oficir I klase

Nijaz Spahi} sa porodicom


1374

Smr}u na{eg Berte izgubili smo vrijednog aktivistu i iskrenog prijatelja vatrogastva.

ROBERTU BERTI SAMARD@I]U

OSLOBO\ENJE

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRU[TVO ALIPA[IN MOST

Porodice Mid`i} i An|eli}


1377 4888

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

IN MEMORIAM

FATIMA GECI, ro|. KULI]

preselila na ahiret u petak, 31. augusta 2012, u 77. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 1. septembra 2012. godine, poslije ikindija-namaza u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti u 17 sati na Starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: sinovi Muhamed i Berat, k}erka Emina, unuk Edis, unuka Melisa, zet Fahrudin, bra}a Muharem i Omer, sestre Rahima, Bisera i Nezira, zetovi Ahmo, Kemo i Mufid, sestri~ne Sabina, Aida i Amela sa porodicama, sestri} Emir sa porodicom, brati~ne Dina sa porodicom, Ina i Una, brati}i Selim i Mirza sa porodicama, amid`i} i amid`i~ne sa porodicama, daid`i} i daid`i~na sa porodicama, teti}i i teti~ne sa porodicama, zaovi~na ]evsera sa porodicom, rodice Rejhana, Almina i D`enita, te porodice Geci, Kuli}, Babai}, Terovi}, ]oso, Nezirovi}, Imamovi}, Ga~o, Me{inovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u ku}i `alosti u Ulici sarajevskih gazija br. 24.
002

ARSLAN JA[AREVI]
1998 - 2012.

RAZIJA JA[AREVI], ro|. PA[I]


2007 - 2012.

MUSTAFA (ARSLANA) JA[AREVI]


1994 - 2012.
4819

Suad, Ana, Dinka i Jasmina Ja{arevi}

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Prvog septembra 2012. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{e voljene majke i supruge

na uvijek voljenog nikad zaboravljenog tatu i supruga

LUKA ILI]
1. 9. 2005 - 1. 9. 2012.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Tvoja dobrota i plemenitost ostaju zauvijek u srcima onih koji te vole. Tvoje: Minela i Jelena
4752

ZLATA MAREK
27. 8. 2009 - 27. 8. 2012.

AN\E KNE@EVI], ro|. DROPULI]

GROZDANA MATOVAC, ro|. SOFRENI]


1994 - 2012.

DU[AN MATOVAC
1995 - 2012.

Njihova djeca Ana i Goran sa porodicama


4879

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e radne kolegice Amre

Suad, Ana, Dinka i Jasmina Ja{arevi}


4879

O`alo{}eni: suprug Smiljan, sin Dra`en, snaha Jelica


4791

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

VEJSIL (AHME) AGOVI]


Uprava i uposlenici kompanije Sprind d.d. Sarajevo
001

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAMDIJI DEMIRU

MUJO (ZIJAHA) ROV^ANIN

od prijatelja iz Ferijalnog saveza


001

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI SELAM

dragom prijatelju

preselio na ahiret u srijedu, 29. augusta 2012, u Austriji u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

HAMDIJI DEMIRU

O`alo{}eni: hanuma Vezirka, sin Emir, k}erka Emina, bra}a Halil i Be}ir, sestre Zula i Nafa, unu~ad Emin, Edin, Nejla, Lejla, Meryem, Amina, Fatima, Naida i Ensar, sestri} Ismet, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Nusreta Prohi}a br. 4, Bu~a Potok.

ROBERT SAMARD@I]

Voljeni uja~e, gubitak koji osje}am je neizmjerljiv. Hvala ti za uzvra}enu ljubav. Tvoji: Emica, brat Danijel, Marela i Slaven, sa zetom Muhamedom, snahom Azrom
4878

Porodica Muji}
4881

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH


000

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i znancima tu`nu vijest da je na{a draga mama, baka, punica, teta i ujna, gospo|a

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

LJERKA KEREKOVI], ro|. PERLI]

METODIJE (MIKI) JAKOVLJEVI]

preminula u srijedu, 29. augusta 2012, u 85. godini. Ispra}aj drage pokojnice bit }e u ponedjeljak, 3. septembra 2012. godine, u 14.20 u krematoriju na Mirogoju, Zagreb. O`alo{}eni: k}eri Dubravka i Vi{nja, unuci Jadranko i Mladen, zet Nikola Sekulovi} te ostala tuguju}a rodbina i prijatelji.
4871

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji.


090

Sa dubokim bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI SELAM

sestri na{e kolegice

ROBERT (ILIJE) SAMARD@I]

ZINETI NIK[I], ro|. ^USTOVI]

nakon duge bolesti preminuo 30. augusta 2012. u 84. godini. Posljednji ispra}aj na{eg milog pokojnika }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 13 sati na groblju Sveti Josip u Ko{evu. Sveta misa zadu{nica }e se odr`ati istog dana u 17 sati u crkvi Presvetog Trojstva - Novo Sarajevo. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM O`alo{}ena obitelj: supruga Nevenka, djeca Danijela i Darko, zet Sa{a Stanar, unu~ad Boris i Tea, sestra Katarina Seka, brat Danijel, obitelji Samard`i}, Stanar, Markovi}, Gajzer, Anti~evi}, Paprica, Lahoda, Dic, Radi~i}, Mitrovi}, Kramari}, Sautel, Ar{inov, Sli{kovi}, Martinovi}, Pu{kar, [ehovi}, Pavi}, te ostala mnogobrojna rodbina, kolege, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Azize [a}irbegovi} br. 122/XIV.
000

Neka joj dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet, a porodici sabur. Direktorica i uposlenici JU Zavod za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo
001

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo advokate Regionalne advokatske komore Sarajevo da je 30. augusta 2012. godine preminuo

MAGBULA (IBRAHIMA) SINANOVI] ro|. ^ELJO


preselila na ahiret u ~etvrtak, 30. augusta 2012, u 81. godini.

SJET

POSLJEDNJI SELAM

na moju

dragom prijatelju

D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}ene porodice: Sinanovi}, Deli}, ^eljo, \onlagi}, Tahir, [o{evi}, Hasovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ^ar{ijskoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HAMDIJA (MAHMUTA) DEMIR

ADVOKAT

Advokati na{e Advokatske komore izgubili su dragog kolegu i prijatelja. Regionalna advokatska komora Sarajevo
001

U subotu, 1. septembra, navr{ava se godina od kada nas je napustila na{a draga

ALMU ^UKOJEVI]
6. 5. 1958 - 1. 9. 2010.

BAKIRU TANOVI]U
Djelima je svjedo~io iskrenu ljubav prema svojoj zemlji, narodu, zavi~aju... Neka mu se Uzvi{eni Allah d`.{. smiluje i podari d`ennet. Tarik Sadovi}
4877

POSLJEDNJI POZDRAV

bratu na{eg Mustafe Demira

Zna{, u VELIKOJ TUZI sam za mamom. ^istog srca na|em vrijeme i za tvoje posljednje prebivali{te. Tvoja Saida
4874

HEDA [AMANEK

HAMDIJA DEMIR

Sje}amo je se s ljubavlju. Porodica i prijatelji


4517

OP[TINSKI ODBOR SDPBiH CENTAR SARAJEVO


001

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

HAMDIJA (MAHMUTA) DEMIR


advokat

FADILA (MEHE) KULI], ro|. BAHTANOVI]


preselila na ahiret u ~etvrtak, 30. augusta 2012, u 54. godini.

ADI MULABEGOVI]
1. 9. 1988 - 1. 9. 2012.

preminuo 30. avgusta 2012. u 62. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: brat Mustafa, sestra Hasnija, brati~ine i sestri~ine Jasmina, Asja, Sandra i Ma{a, snaha Edina, porodice Demir, Efendi}, ]osi}, Golo{, Bjelica, Zuki}, Pa{ali}, Pind`o, Kolar, te ostala mnogobrojna rodbina. Ku}a `alosti: Ul. Ferhadija br. 25.
000

D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Rifet, sinovi Sabahudin i Kemal, bra}a Adil i Halid, sestra Izeta, svekar Ismet, unuke Lajla i Sara, snahe Azra, Marina, Mersida i [efika, djever [emso, zaove Isma, Fatima i Malka, brati}, sestri}i, te porodice Kuli}, Bahtanovi}, Krlu~, Jusko, Dobra~a, Malko~, Alihod`i}, Harbinja, ^amd`ija, Maka{, Pinjo, Zaimovi}, D`evlan, Ajanovi}, Majdan~i}, Salvesani, Kaba{, Dedi}, ]ato, Be}irovi}, Hajdarevi}, Agi}, Kadri}, Nezirovi}, Smaji}, Muka~a, Rami}, Hod`i}, ^akar, ]uhara, Vra`alica, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. bra}e Kova~evi} br. 24. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S tugom u srcu i ljubavlju, njegovi najmiliji


4866

SJE]ANJE na na{eg dragog

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ADIJA MULABEGOVI]A
1988 - 2012.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

FAHIRA AJANOVI], ro|. KREHI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Brat Husko sa Suadom, Zlatkom, Sanjom i malim Adijem


4852

had`i AVDIJA (JUSE) SEJFI]


preselio na ahiret u ~etvrtak, 30. augusta 2012, u 88. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, poslije podne- namaza na mjesnom mezarju Stoborani - Han-Pijesak. O`alo{}eni: sinovi Mujo i [aban, k}erke [e}a (Mina) i Mujesira, brat Sulejman sa porodicom, zet Mustafa, snahe Nura i Fikreta, te snahe Rasema i Murija sa porodicama, unu~ad Safet i Muamer sa porodicama, Almin, Elmin i Amra sa porodicama, Musamira i Muamera sa porodicama, te Mujo, Selma i Mirela, praunu~ad, te porodice Sejfi}, Jusupovi}, Mali{evi}, Helji}, Omanovi}, @igi}, Hod`i}, Halilovi}, D`ebo, Bi~i}, Suba{i}, Murti}, ^oli}, [o{i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ul. Osmana Asafa Sokolovi}a br. 15 (Sokolje). Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa polazne stanice MZ Sokolje u 9 sati (stajali{ta MZ Sokolje - Stup - Otoka - Pofali}i - Vije}nica) te sa polazne stanice O[ Dobro{evi}i u 9 sati (stajali{ta Dobro{evi}i - Vogo{}a - Kobilja Glava - Vije}nica). RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Prvog septembra 2012. navr{avaju se dvadeset ~etiri godine otkako nas je napustio na{ voljeni

preselila na ahiret u petak, 31. augusta 2012, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 1. septembra 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sestri}i Jasenko i Rusmir Banjac sa porodicama, brati}i Sadmir i Jasmin Krehi} sa porodicama, pastorak Halid Ajanovi} sa porodicom, te porodice Ajanovi}, Krehi}, Banjac i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

ADI MULABEGOVI]
1. 9. 1988 - 1. 9. 2012.

Sestri}i Miralem i Haris Terzimehi} sa porodicama


4845

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

U subotu, 1. septembra, navr{ava se najtu`nija godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi

FATIMA HAMIDOVI], ro|. OSMANOVI]

SJE]ANJE na na{eg dragog

JUSUF (MEHMEDA) [EHI]

preselila na ahiret u srijedu, 22. augusta 2012. u Italiji, u 90. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 1. septembra 2012. godine, poslije podne- namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi, k}eri, snahe, zetovi, unu~ad i praunu~ad, te porodice Hamidovi}, Osmanovi}, ^izmi}, Sejdi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

SAFETA (HASANA) ]EFU


1. 9. 2002 - 1. 9. 2012.

Vrijeme prolazi, ali ne mo`e izbrisati ljubav i sje}anje na tebe. Zauvijek }e{ biti dio na{ih najljep{ih uspomena. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica ]efo


4872

Tvoji najmiliji
030

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


Danas, 1. septembra, navr{avaju se 2 godine otkako nije sa nama na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Danas, 1. septembra 2012. godine, navr{ava se 6 mjeseci ispunjenih tugom i bolom od kada nas je napustio na{

SADETA (HASANA) BRATOVI]

AKIF (SUBHIJE) KARAMEHI]


1954 - 2012.

Nedostaje{ nam. Porodica


4849

Bol savladavamo, tuga vremenom postaje svakodnevica, ali ljubav i ponos {to smo te imali ostaje dovijeka. O`alo{}ena porodica
4870

SJE]ANJE

prim. dr. ESAD (MUHAMEDA) BEGI]


1. 9. 2010 - 1. 9. 2012.

S ponosom, tugom i ljubavlju, njegovi: supruga Hafija, sinovi Edin i Emir sa porodicom
4808

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Danas, 1. septembra 2012, navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage mame, sestre i bake

Prvog septembra 2012. navr{ava se godina od preseljenja na ahiret

NADE ]URI]

JAKUBA (SULEJMANA) [AHOVI]A

Vrijeme prolazi, a tuga vje~no ostaje u na{im srcima. K}erka Tanja, sestra Gordana i brat Branko sa porodicama
111

MILO[ MI[O VUJI]


1. 9. 2000 - 1. 9. 2012.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Kejmeta, djeca Ru`dija i Mevlida sa porodicama
4065

IN MEMORIAM

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoja porodica


4474

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

1. 9. 1990 - 1. 9. 2012.

DERVI[ SU[I]

HEDA [AMANEK
1. 9. 2011 - 1. 9. 2012.

ESAD HRUSTEMOVI]
1. 9. 2005 - 1. 9. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica


AX

S ljubavlju,

Sje}aju se Sadrudina i D`eko


4864

Vesna, Lara i Andrea


4688

58

PREDAH

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Predstoji vam finansijski oporavak. Primit }ete novu poslovnu ponudu ili sklopiti zanimljivo poslovno partnerstvo koje }e odigrati veliku ulogu u pobolj{avanju va{ih materijalnih prilika. Ako ste nedavno zapo~eli ljubavnu vezu, pripazite da ne ponavljate stare pogre{ke. Ukoliko jo{ niste ne{to nau~ili iz pro{lih negativnih iskustava, mo`da ipak niste spremni za ne{to ozbiljnije. Nastojte zanimljive poslovne ideje zadr`ati za sebe. Ne otkrivajte poznanicima svoje poslovne planove jer bi ih neko mogao ukrasti i time se dobro okoristiti. Ne}ete tolerirati lijenost ostalih uku}ana pa }ete ih vikom i galamom poku{ati natjerati na obavljanje ku}anskih obaveza. Ve}ina sva|a uglavnom }e se voditi o preraspodjeli zadataka, kao i o finansijskim problemima. Ambiciozni i odva`ni, svaku ideju uspje{no }ete preto~iti u stvarnost. Slu`it }ete se svim sredstvima kako biste pridobili naklonost ljudi koji bi vam mogli pomo}i da presko~ite poneku stepenicu. Vrijeme }ete najradije provoditi izle`avaju}i se na kau~u. Osim ako vas prijatelji ne uspiju natjerati na izlazak, dana{nji }ete dan provesti pred televizorom ili zadubljeni u neko zanimljivo {tivo. Nije povoljno vrijeme za sklapanje partnerstava ili zapo~injanje novih projekata. Problemi finansijske prirode uticat }e na to da realizaciju svojih ideja zasad stavite na ~ekanje. Ukoliko tra`ite novu vezu, budite oprezni. @eljni ste nje`nosti i romantike, no osoba koja vam se svi|a zasad vam mo`e ponuditi samo prijateljstvo ili neobaveznu vezu. Pospani ste i umorni. [armom i biranim rije~ima ste}i }ete simpatije ljudi s kojima ste u pregovorima. Ukoliko imate mogu}nosti za napredovanje, iska`ite se pred nadre|enima izlaganjem ideja koje bi mogle pobolj{ati poslovanje firme. Vodit }ete glavnu rije~ u komunikaciji s bli`njima. Ne odbijajte poziv za izlazak, jer }ete se izvrsno provesti, a mo`da i ste}i kakvo novo poznanstvo. Nedostatak znanja i vje{tina poku{at }ete prikriti {armom, {to vam ne}e ba{ po}i za rukom. Posvetite vi{e pa`nje novim informacijama koje }e vam pomo}i da do|ete do `eljene pozicije. Tu`no i melanholi~no raspolo`enje sprije~ite poja~anom komunikacijom s bli`njima. Pozovite na ru~ak prijatelje ili dan provedite u dru{tvu voljene osobe. Imali ste i boljih dana. Nadre|eni }e u vas imati veliko povjerenje, zahvaljuju}i ~emu }e vas anga`irati za najzahtjevnije projekte. Odgovorna funkcija zahtijevat }e da stalno budete dostupni, zbog ~ega }e va{ najve}i saveznik biti laptop. Mnogi }e ljubavni odnosi prolaziti kroz krizu pa }ete morati odlu~iti `elite li ostati u vezi ili }ete dalje nastaviti sami. Nemojte ovako va`ne odluke donositi bez iskrenog razgovora s partnerom. Prenatrpani raspored i brojne neodgodive obaveze dovest }e do stresa. Gubit }ete mnogo `ivaca na rasprave s ostalim suradnicima s kojima ne}ete nalaziti zajedni~ki jezik. Sumnji~avi ste i skloni nepromi{ljenim reakcijama. U ljubavnim odnosima ne}e vam biti jasno {ta se od vas o~ekuje niti {ta biste sami htjeli, {to }e doprinijeti udaljavanju od voljene osobe. Mogu}i su odre|eni zastoji u komunikaciji s dr`avnim slu`bama. Zadr`ite hladnokrvnost i klonite se upu{tanja u ikakve rasprave jer }ete time samo umanjiti {anse za dovr{avanje zapo~etog projekta. Premda }ete se na prvi pogled doimati ~vrsto i odlu~no, bit }ete iznimno nje`ni i osjetljivi. Ne~ije nesmotrene rije~i }e vas duboko povrijediti, no nastojat }ete to prikriti. Ve}ina Jar~eva bit }e nervozna i napeta, ~emu }e doprinijeti preoptere}enost obavezama. Poku{ajte se malo bolje organizovati ili se obratite za pomo} suradnicima u koje imate povjerenja. Dana{nji je dan kao stvoren za dru`enje s porodicom, a koje }e vam pomo}i da rije{ite sve nesuglasice i uspostavite bli`i odnos. I pored toga {to ste umorni, poslovni raspored ne}e vam ostaviti mnogo vremena za odmor. Prisustvujete li va`nom poslovnom sastanku, iskoristite priliku da se {to bolje prezentirate. Ostavite li dobar dojam, mogli biste vrlo brzo primiti zanimljivu poslovnu ponudu. Ne}ete se optere}ivati time {to drugi misle o vama, ve} }ete se pona{ati isklju~ivo prema vlastitim pravilima. Ve~ernje sate iskoristite za dru`enje s prijateljima. Protiv nervoze i neraspolo`enja borite se hobijima i raznovrsnim aktivnostima. Na radnom mjestu o~ekuju vas dinami~na zbivanja. S novim {efom ili saradnikom brzo }ete prona}i zajedni~ki jezik, {to }e pozitivno djelovati na va{u motivaciju. Osje}at }ete potrebu da svoja razmi{ljanja podijelite s bliskim prijateljima. Ukoliko imate ikakvih dilema, njihova }e vam pomo} omogu}iti da donesete ispravnu odluku. Krajem dana mogu} je pad raspolo`enja, {to }e samo dodatno poja~ati va{u tugu i sjetu.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: strina, lantan, uska, a, t, lst, balavo, eti, im, zubar, ares, ekstra, partizan, od, o, arpa, etar, milos, enare, omi, ilkan, n, p, klas, gra, dakron, voal, alatnica, mi, mama, katran.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, samo u Hercegovini suho. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 17, u Hercegovini do 21, maksimalna dnevna od 26 do 33C. Sutra na sjeverozapadu zemlje umjereno obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, u ostalim predjelima prete`no sun~ano. Po~etkom sedmice umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, ju`ni vjetar. Minimalna temperatura 15, maksimalna dnevna 31 C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti na sjeveru Britanskih ostrva, u oblasti Baltika i na zapadu Skandinavskog poluostrva. Pljuskova sa grmljavinom bi}e u centralnoj Evropi, u oblasti Alpa, na Apeninskom poluostrvu i u oblasti Jadrana, a lokalno se o~ekuju i obilnije padavine. U ostalim predjelima sun~ano. Vjetrovi olujne ja~ine puha}e na zapadnom Mediteranu. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Oslo sa 18, najtopliji Podgorica sa 36C. Na zapadu i sjeverozapadu Balkana i u oblasti sjevernog i centralnog Jadrana danas obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, a lokalno se o~ekuju i vremenske nepogode i obilnije padavine. U ostalim predjelima poluostrva sun~ano. Maksimalna temperatura od 20 do 25 na zapadu poluostrva, i od 30 do 36 u ju`nim, centralnim i isto~nim predjelima.

60

KULTURNI VODI^
LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 3D

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MERIDA HRABRA 3D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 10, 12 i 14 sati.

BANJA LUKA

SARAJEVO

^UDESNI SPIDER-MAN

KINA
MULTIPLEKS PALAS
MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI

KINA
KRITERION
STOP MAKING SENSE
dokumentarni, re`ija: Jonathan Demme, uloge: David Byrne, Bernie Worrell, Alex Weir... po~etak u 18 sati. animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 11.45 sati. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej Alije Izetbegovi}a i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

animirana komedija, re`ija: Eric Darnell i Tom McGrath, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Cris Rock po~etak u 11.30 i 15 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
akcija, re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Gar field, Irrfan Khan, Emma Stone po~etak u 15.30 i 18.30 sati. komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hill... po~etak u 13 i 22 sata.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 17.30, 20.20 i 23.05 sati.

JANE EYRE
drama, re`ija: Cary Fukunaga, uloge: Mia Wasikowska, Michael Fassbender, Jamie Bell po~etak u 20.20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 11, 20.15 i 22.30 sati.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Kate Beckinsale, Jessica Biel po~etak u 18 i 20.30 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hil... po~etak u 15.50 i 18 sati.

CINEMA CITY
PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 20.45 i 23 sata.

MERIDA HRABRA 3D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 12, 15.30 i 17.30 sati.

MELANHOLIA
psiholo{ki, re`ija: Lars von Trier, uloge: Kristen Dunst, Charlot te Gainsbourg, Kiefer Sutherland po~etak u 21 sat.

POZORI[TA
SARTR
BIO JE LIJEP I SUN^AN DAN
re`ija: Tanja Mileti}-Oru~evi}, igraju: Sonja Goronja, Mirela Lambi}, Ana Mia Mili}, Maja Salki}, Amila Terzimehi}, Benjamin Bajramovi}, Adnan Kreso, Sead Pandur, Jasenko Pa{i}, po~etak u 20 sati. Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

ARV
komedija, re`ija: Aki Kaurismaki, uloge: Andre Wilms, Blondin Miguel, JeanPierre Darroussin po~etak u 15 i 17 sati.

BIHA]

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 15, 17.30 i 20 sati.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, SF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 18 sati.

ZVON^ICA I TAJNA KRILA


animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe, glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty po~etak u 13.50 i 16 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

LEDENO DOBA 4: POMJERANJE KONTINENTA 3D


animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeie, uloge: Ray Romano, Denis Leary, John Leguizamo... po~etak u 14 i 16 sati.

ZA^IN ZA BRAK
romanti~na komedija, re`ija: David Frankel, uloge: Meryl Streep, Tommy Lee Jones, Steve Carell po~etak u 18.30, 20.10 i 22.20 sati.

KINA
UNA
BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 21 sat.

ZA^IN ZA BRAK
romanti~na komedija, re`ija: David Frankel, uloge: Meryl Streep, Tommy Lee Jones, Steve Carell po~etak u 19.30 i 20.30 sati.

MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI 3D


animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 11.30 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa Ku}a od kamena. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

TUZLA

ZVON^ICA I TAJNA KRILA


animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe, glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty po~etak u 11, 13, 17 i 18.45 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 19 sati.

STEP UP 4 3D
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik, Ryan Guzman... po~etak u 13.45 sati.

STEP UP 4 3D
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman... po~etak u 13.30, 18 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MERIDA HRABRA 2D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 11, 13.10 i 15.20 sati.

ZENICA

VITEZ TAME: POVRATAK

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011., kao i stalne postavke U fokusu kolekcije, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata Haim James Pinto. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 15 i 21.30 sati.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, SF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 19 i 21.25 sati.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 20 i 22.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 16 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK


stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 13.30, 16.45 i 20 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


SP OR T

TV PROGRAM

61

Tottenham - Norwich City


15.55 BHT1
NOGOMET: ENGLESKA PREMIER LIGA

SP

OR T

Crna knjiga
Zwartboek, 2006.

21.50 BHT1

DRAMA
Re`ija: Paul Verhoeven Uloge: Carice van Houten, Sebastian Koch, Thom Hoffman, Halina Reijn

Adnan ]ati} - Daniel Geale


22.55 FTV
BOKS ME^

Po~etkom 1950-ih @idovka Rachel Stein se prisje}a svog `ivota u Nizozemskoj tokom Drugog svjetskog rata. Rachel je `ivjela u Berlinu i nastupala kao kabaretska pjeva~ica. Poslije njema~ke okupacije Nizozemske vratila se u domovinu i uto~i{te prona{la u ku}i jedne obitelji na obali jezera. Nakon {to su izginuli svi ~lanovi te obitelji, Rachel se pridru`ila svojim roditeljima i mla|em bratu te se s njima i drugim proganjanim @idovima rijekom namjeravala prebaciti na oslobo|eni jug zemlje. Na`alost, u tome ih je omela njema~ka zasjeda...

Policijska stanica
12.10 BHT1

SE

Stara ljubav
RI
20.05 BHT1

FIL

Daybreakers
22.40 MRE@A
Daybreakers, 2009.

FIL

JE

Back To You And Me, 2005.

DRAMA
Re`ija: David S. Cass Sr. Uloge: Lisa Hartman, Dale Midkiff, Rue McClanahan, Barbara Niven

AKCIJA
Re`ija: Michael Spierig, Peter Spierig Uloge: Ethan Hawke, William Dafoe, Sam Neill, Isabel Lucas, Claudia Karvan

Susjedstvo policijske stanice Saint Martin ponovo je uznemireno. Iako se u prvi mah ~ini da je izvr{en teroristi~ki napad na sinagogu, detektivi }e otkriti da se radi o li~nom obra~unu. Uspje{no }e rije{iti i slu~aj premla}ivanja u jednom stanu.

Mu}ke
18.15 FTV

Syd je vrhunska doktorica i radi sa pacijentima koji boluju od neizlje~ive bolesti. Iako profesionalac u svom poslu, sve te`e joj pada ~injenica da umiru ljudi koji su joj dragi. Kada o tome poku{a razgovarati sa partnerom, koji je tako|er doktor, Syd }e se potpuno razo~arati. Njegova hladno}a i povr{an stav o ljudima i odnosima, natjerat }e je da se vrati u rodni grad i nakratko pobjegne od svega...

Svrativ{i u Kobilju glavu na pi}e, Del Boy se iznenadi kad ugleda starog prijatelja i poslovnog partnera iz {ezdesetih Jumba Millsa, koji se vratio u Peckham nakon odlaska u Australiju 1967. s Delovih posljednjih 200 funti. Kako bi mu vratio uslugu, Jumbo ponudi Delu priliku da obnove svoje staro partnerstvo tako {to }e mu Del pomo}i voditi njegov autosalon u Australiji. Kad Del ka`e Rodneyu i Albertu o Jumbovoj ponudi, te da }e u isto vrijeme sljede}e godine biti milioneri, sve je spremno za odlazak. Ali kad se sve u~inilo savr{eno, Albert odbije i}i jer je cijeli `ivot putovao po svijetu, a Rodney ne `eli i}i.

^ista sre}a
23.30 PINK
Just My Luck, 2006.

FIL

Desetak godina u budu}nosti nepoznata po{ast je poharala svijet. Vampiri ~ine ve}inu stanovni{tva na Zemlji, dok je ljudi tek 5 posto. Vampiri su svjesni da se zaliha njihove hrane, ljudske krvi, opasno smanjuje. Kako nemaju dovoljno krvi, neki se vampiri pretvaraju u divlja bi}a koja su spremna na sve ne bi li pre`ivjela. Vampir i hematolog Edward Dalton radi na pronalasku artificijelne krvne zalihe. I sam }e se susresti sa svojom ljudskom stranom...

@ivot i smrt Bobbya Z


21.00 OBN
The Death and Life of Bobby Z, 2007.

FIL

KOMEDIJA
Re`ija: Donald Petrie Uloge: Lindsay Lohan, Chris Pine, Bree Turner

AKCIJA
Re`ija: John Herzfeld Uloge: Paul Walker, Laurence Fishburne, Olivia Wilde

Asi
20.55 FTV

Ashley Albright najsretnija je `ena na svijetu, da nasumce izvu~e listi} lutrije, dobit }e jack-pot. Ima savr{en posao kao izvr{na direktorica za finansije u presti`noj tvrtki za odnose s javno{}u. Sad je dobila priliku da napreduje u karijeri: mora isplanirati bal pod maskama na Manhattanu za izdava~kog mogula Damona Phillipsa. S druge strane, Jake je magnet za nesre}u. Misli da mo`da ima priliku sa svojim otkri}em rock grupe McFly. Jake }e potajno u}i na bal pod maskama i probati uru~iti CD McFlya u ruke Damona Phillipsa...

Tim Kearney je biv{i marinac, impulsivan, nerazborit ~ovjek osu|en na do`ivotan zatvor. Nada za izlaz pojavljuje se u liku agenta iz odjela za narkotike FBI-ja koji mu nudi kartu za izlaz iz zatvora. Njegov je zadatak sudjelovati u razmjeni talaca, odnosno odglumiti preminulog milionera i narko-bosa poznatog kao Bobby Z. Cilj FBI-ja je povratiti otetog agenta koji je zavr{io u rukama meksi~ke mafije. Ne{to }e, naravno, po}i po zlu, {to }e Tima dovesti u krajnje nezavidnu situaciju...

Prelijepa Asije Asi je k}erka Kozd`uolovih, porodice iz Antakje, a Demir je poznati mladi poslovni ~ovjek koji `ivi u Istanbulu. Demir jednoga dana dolazi u Antakju, a igrom slu~aja upoznaje Asi. On u prvom trenutku pomisli da je Asi djevojka sa sela koja radi na polju. Ali, ipak, njena ljepota i pamet ostave na njega utisak da se radi o djevojci koja nije samo obi~na radnica. Asi ga odmah podsjeti na njegovu majku, radnicu na polju, koju je izgubio dok je bio dje~ak. Dok istra`uje porodicu koju smatra odgovornom za ono {to se godinama prije dogodilo njegovoj majci, Demir osje}a sve ve}u privla~nost prema Asi.

Sretan put
23.40 RTRS
Bon Voyage, 2003.

FIL

Troja
20.05 NOVA
Troy, 2004.

FIL

KOMEDIJA/DRAM
Re`ija: Jean-Paul Rappaneau Uloge: Gerard Depardieu, Isabelle Adjani, Virginie Ledoyen, Gregori Derangere, Peter Coyote

AVANTURA
Re`ija: Wolfgang Petersen Uloge: Brad Pitt, Diane Kruger, Eric Bana, Orlando Bloom, Rose Byrne

U junu 1940. u ~uvenom hotelu Splendid u Bordou okupili su se politi~ari, novinari, zvani~nici, obi~ni ljudi i {pijuni. Mladi pisac Frederik sre}e svoju veliku staru ljubav, ~uvenu, ali i razma`enu glumicu Vivijen, koja se radi sopstvene egzistencije odlu~uje za vezu sa lukavim ministrom Boforom. Istovremeno, u hotel sti`u mlada studentkinja Kamil i njen stari profesor, koji od novinara i Nijemaca moraju da sa~uvaju tajno hemijsko oru`je...

Kada Paris odvede Helenu od njezina mu`a kralja Menelaja, on to prihva}a kao neoprostivu uvredu. Obiteljski ponos nala`e da je uvreda za Menelaja uvreda i za njegova brata Agamemnona, mo}noga kralja Mikene, koji ujedini mnoga gr~ka plemena kako bi vratili Helenu iz Troje i obranili Menelajevu ~ast. No Agamemnon pod krinkom ~asti zapravo skriva pohlepu. @eli osvojiti Troju kako bi stekao prevlast nad Egejskim morem...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.50 Prirodna ba{tina BiH: Dolinom Trebi{njice, dokumentarni program 08.25 Prirodna ba{tina BiH: Hutovo blato, dokumentarni program 09.00 Vijesti 09.05 Pravda za svako dijete, 2. epizoda, dijalo{ka emisija Program za djecu 09.35 Moj veliki prijatelj 09.50 Kako to 10.10 Mala princeza 10.20 Ku}ni svemirci 10.40 Super {pijunke 11.05 Sportske igre mladih 11.20 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1

subota, 1. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Jahorino i tvoje ljepote (r) 08.00 BHT vijesti 08.10 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Karo, igrani film 10.50 Glupava guska, animirani film (r) 11.05 Okru`enje, talk show, 4/5 12.00 BHT vijesti 12.10 Policijska stanica, igrana serija, 5/15 13.10 Upoznajte Johna Doea, ameri~ki igrani film

RTRS
06.01 Mu}ke, specijal, serija (r) 07.01 Muzi~ki program 08.00 Vijesti 08.10 Sre}an put, film 10.05 Ono kao ljubav, serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Hercegovina iznad mora, dokumentarni program 12.40 Gu~a: Koncert Dejana Lazarevi}a, 1. dio 14.20 Dragulj u kruni, serija

TV1
06.10 Strasti i intrige, serija, 130/134 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Strasti i intrige, serija, 131/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Kinali kar, serija, 89/109 (r) 09.00 Vijesti 09.05 Kinali kar, serija, 90/109 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija, 91/109 (r) 11.00 Kinali kar, serija, 92/109 (r)

HAYAT
06.00 Bandini, serija, 112. ep. 06.45 Kraj, serija, 4. ep. 07.45 Sirene, crtani film 08.27 Bumba, crtani film 08.38 Felix bebe, 7. ep. 09.00 Speed racer, 7. ep. 09.21 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.48 Garfield, crtani film 10.00 Pokemoni, crtani film 10.27 Gormiti, crtani film, 13. ep. 10.50 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 21. i 22. ep. 11.35 Winx, crtani film, 44. ep. 12.00 Bandini, serija, 107. ep. 13.00 Bandini, serija, 108. ep. 13.49 Sport centar

PINK
06.15 Empire Records, ameri~ki film
KOMEDIJA Re`ija: Allan Moyle Empire Records mala je prodavaonica nosa~a zvuka. Poslovo|a je Joe, koji se prema zaposlenicima odnosi kao otac. Me|u njima su i lijepa Corey, u nju potajno zaljubljeni A. J, zatim labilna Debra, te nespretnjakovi} Lucas. Njihov sklad poremeti najava vlasnika da }e je prodati mo}nom lancu Music Town Records. Kako bi spasio Joea i prijatelje, Lucas uzme sav novac iz blagajne s namjerom da ga ulo`i u kockarnicu u Atlantic Cityu te zaradi dovoljno da Joe mo`e kupiti obo`avani du}an. No, Lucas na kocki izgubi doslovno sve...

OBN
06.35 Rollbots, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani 08.25 Roni Olly roni, crtani film 08.35 Dibidogs, crtani film 09.00 Gerald McBoing, crtani film 09.20 Roni Olly roni, crtani film 09.30 Rollbots, crtani film 09.55 Kornja~a Hero, crtani film 10.20 Brbljav kao svraka, crtani film 10.30 Cadonald domoljub, crtani film 10.40 Casper, dobri duh, crtani film 10.50 Casper i mali patak, crtani film 11.00 Princ iz Bel Aira, serija (r)

Josip Pejakovi}: U ime naroda 08.45


15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Tottenham Hotspur Norwich City, prijenos 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 EURO panorama 20.05 Stara ljubav, ameri~ki igrani film 21.35 BHT vijesti 21.50 Crna knjiga, holandski igrani film 00.10 Stara ljubav, ameri~ki igrani film (r) 01.30 Policijska stanica, igrana serija, 5/15 (r) 02.25 Pregled programa za nedjelju

Mala princeza
10.10
12.15 Larin izbor, igrana serija, 104. i 105. epizoda 14.00 Mala princeza, crtana serija 14.10 Atletiko San Pan~o, meksi~ki igrani film 16.10 Vijesti 16.20 Partneri, ameri~ki igrani film 18.15 Mu}ke, igrana serija, 33. epizoda 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Profesor Baltazar, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20.55 Asi, igrana serija, 1. i 2. epizoda 22.35 Dnevnik 3 22.55 Oberhauzen: Boks me~: Felix Sturm Daniel Geale, prijenos 00.05 Mu}ke, igrana serija, 33. epizoda (r) 00.55 Dnevnik 2 (r) 01.10 Pregled programa za nedjelju

Mu}ke
06.01
16.30 Magazin lige {ampiona, sportski program 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.40 Ko to tamo peva?, film 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Midlmar~, serija 21.05 Krv i ru`a, serijski film 22.45 Dnevnik 3 23.10 No limit, muzi~ka emisija 23.40 Sre}an put, film 01.30 Krv i ru`a, serijski film (r) 03.05 Dnevnik (r) 03.30 Midlmar~, serija (r) 04.15 Gu~a: Koncert Dejana Lazarevi}a (r) 05.15 Hercegovina iznad mora, dokumentarni program (r) 05.40 Muzi~ki program
BA [T IN

Kako vrijeme prolazi


15.05
12.00 Vijesti plus 12.15 Okusi kultura, dokumentarni serija 13.00 Vijesti 13.05 ^etiri godi{nja doba: Zima, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 48. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Teror, film 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Corleone, serija, 11/12 21.00 Dan kada se Zemlja zaustavila, igrani film 22.40 Daybreakers, igrani film 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Terminator 2, igrani film 03.00 No}ni program

Pokemoni
10.00
13.56 Biometeorolo{ka prognoza 14.00 Autoklub, automagazin 14.30 Svi na selo 14.54 Vremenska prognoza 14.57 Hayat production show, zabavnomuzi~ki program 16.20 Ispuni mi `elju (r) 17.15 ZMBT 5, top 100 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, serija, 113. ep. 21.00 ZMBT 5, top 100 23.00 Vatreni ring 2, igrani film 01.00 Sport centar 01.05 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program

Hrabri ljudi
15.00
08.15 Kukavica, indijska serija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Akademija debelih, reality show (r) 17.00 ^etvrti ~ovek, film iz regije (r) 19.00 [opingholi~arke, reality emisija (r) 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Zvezde Granda, emisija special 23.00 Akademija debelih, pregled dana 23.30 ^ista sre}a, film 01.15 Empire Records, film (r)

Lonci i poklopci
12.00
11.30 Princ iz Bel Aira, serija (r) 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show (r) 14.00 Najbr`i igra~, kviz 14.45 Top Shop 15.05 Sulejman Veli~anstveni, 1 epizoda (r) 17.00 Magazin Lige prvaka, 1 emisija 17.30 Dejana talk show, talk show (r) 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Da, to sam ja, zabavni program 21.00 @ivot i smrt Bobbyja Z, igrani film 22.40 Toranj smrti, igrani film 00.30 Eso TV, tarot 03.30 ^uvari planete, dok. program 04.30 ^uvari planete, dok. program 05.30 OBN Info (r)

Hutovo blato
08.25 FTV
Hutovo Blato je pti~ji rezervat i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine bogat mo~varnim biljkama. To je mo~vara koju stvara podzemni vodeni sustav rijeke Krupe. Napaja se s vapnenastog masiva Ostrvo koji dijeli Deransko i Svitavsko jezero. Me|unarodno vije}e za za{titu ptica stavilo je ovaj rezervat na popis va`nih pti~jih stani{ta jer je ovaj rezervat najve}i ovakve vrste u ovom dijelu Europe kako povr{inom, tako i raznoliko{}u. Ova submediteranska mo~vara okru`ena Deranskim jezerom dom je 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu, kao i desetinama vrsta kojima je ovo stani{te stalno prebivali{te. U vrijeme migracija na desetine tisu}a ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolicu. Tijekom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke.

TV SA

07.00 Privatni `ivot-remek djela (r) 07.50 Legenda o Bruce Lee ju (r) 08.35 Program za djecu 11.00 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.50 Autoshop magazin 12.20 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Ritam Srebrenice, dok. film 13.30 La`i i obmane, film (r) 15.00 Yusuf, (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Bisage Vehida Guni}a 16.45 Gradjanin X, film 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Program za djecu 20.00 Karika koja vi{e ne nedostaje 21.05 Yusuf, 21.50 Drugi gradjanski rat, film 23.25 Gradjanin X, film (r)

TV TK

08.00 Budilica probudilica 08.45 Obojeni svijet 09.30 Po{tar Pat 10.00 Moj dom, magazin 10.30 Majstor kuhinje 11.00 TV razglednice 12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Sport Klub 13.15 Hrane svijeta 14.00 Kaffe Istanbul 15.00 Dje~ije popodne 16.00 Dnevnik 1 16.15 Divlji u srcu, serija 17.00 Lice nali~ja, magazin 18.00 Na selu na sijelu 19.00 Dnevnik 2 19.30 Crtani film 20.05 Zauvijek mlad, serija 21.00 Dan kada se Zemlja zaustavila, film 22.30 Vijesti 22.40 Daybreakers, film 00.15 U`ivo iz Ebi Rouda 01.00 Dnevnik 2 (r) 01.30 Divlji u srcu, serija

MRE@A

08.05 Kinali kar, serija, 89/109 (r) 09.05 Kinali kar, serija, 90/109 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 91/109 (r) 11.00 Kinali kar, serija, 92/109 (r) 13.05 ^etiri godi{nja doba: Zima, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 48. ep. (r) 17.05 Teror, igrani film 20.05 Corleone, serija, 11/12 21.00 Dan kada se Zemlja zaustavila, igrani film 22.40 Daybreakers, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Kinali kar, serija, 89/109 (r) 09.05 Kinali kar, serija, 90/109 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 91/109 (r) 11.00 Kinali kar, serija, 92/109 (r) 13.05 ^etiri godi{nja doba: Zima, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 48. ep. (r) 17.05 Teror, igrani film 20.05 Corleone, serija, 11/12 21.00 Dan kada se Zemlja zaustavila, igrani film 22.40 Daybreakers, igrani film

TV ZENICA

08.00 Igrana serija, (r) (TV izlog) 12.00 Odlika{i, dje~iji program (r) 12.30 Muzi~ki program 13.00 Igrani film 15.00 Vijesti 15.10 Nije te{ko biti ja, (r) 16.00 Biografije, (r) 17.05 Igrani film TV izlog 19.00 Vijesti Stanje na putevima i vremenska prognoza 20.00 Corleone, igrana serija TV izlog 21.00 Igrani film Vijesti (r) Stanje na putevima i vremenska prognoza 23.00 Selu u pohode (r) 00.00 Odjava

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 09.00 Bra}a koale, crtani film 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 13.00 Velika trka, film 15.00 Na{a realnost 16.00 Jusuf a.s., serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Islam i nauka 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Dom2 21.00 Film 23.00 Dom2 23.30 Auto Shop Magazin 00.00 Vijesti IC (r) 00.15 Jusuf a.s., serija

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Hronika op}ine Stari Grad (r) 09.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 09.30 Putopisi (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal 12.00 Info blok 14.00 Hronika op}ine Stari Grad (r) 14.30 Info IC Kakanj (r) 15.00 Serijski program 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Putopisi (r) 16.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal 17.30 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Putopisi 21.00 Sand`a~ki velikani 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Putopisi (r) 00.30 Ritam regije Srebrenica (r) 01.00 Evo srcu mom radosti

TV USK

08.00 Kinali Kar, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali Kar, serija (r) 10.09 Kinali Kar, serija (r) 11.10 Kinali Kar, serija (r) 12.00 Vijesti 12.05 Omiljeni gradovi svijeta: Prag 13.05 Igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi (r) 17.05 Igrani film 18.45 Program za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 19.45 Hronika kraji{kih gradova, dok. program 20.30 Autoshop magazin 21.00 Igrani film 22.35 Vijesti 22.40 Igrani film

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (r3) 15.40 Folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.35 Tuzla u`ivo, u`ivo 19.00 Radio iz moje ulice, kola`ni program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV BN

07.00 Dnevnik 3 (r) 07.30 Slu~ajni partneri 08.30 Serija 12.30 Familijarna namje{taljka (r) 14.20 BN koktel (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Film 18.00 Pisma iz Herceg Novog 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.25 Nijesmo mi od ju~e 21.00 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 No}ni tv projekat (r) 23.40 Crveno, edukativno-zabavna emisija 00.40 Daleko od nje, film

TV ATV

07.00 Farma, emisija o agraru 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 bandini, serija 14.30 Auto {op magazin 15.05 dok. program: Elementi 16.00 Sasuke nind`a ratnici 16.30 @ikina dinastija III, film 18.30 Stil 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Bandini, serija 21.00 U`ivo iz Bagdada, film 23.00 Vatreni ring 2 16+, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 1. septembar/rujan 2012.


HRT1
06.30 Generalna {pica 06.32 Drugo mi{ljenje: O debljini (r) 07.00 @ivjeti s tradicijom, emsiija pu~ke i predajne kulture (r) 07.30 TV kalendar 07.40 Hrvatska kronika BiH 08.00 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Cat Ballou, ameri~ki film (r) 09.35 Skica za portret (r) 09.46 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 HAK - Promet info 10.16 Ku}ni ljubimci 10.49 Ribar ribi grize rep, dok. serija (r) 11.17 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.30 Mo} sudbine, serija 13.15 Duhovni izazovi, magazin 13.45 Prizma, magazin 14.33 Gracien izbor, film 16.06 Prirodni svijet 5: Morske vidre mladunac od milijun dolara, dok. serija 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.14 Euromagazin: Island - povratak otpisanih 17.50 Reporteri: 11.rujna dan koji je promijenio svijet 18.36 Fotografija u Hrvatskoj 18.50 Globalno sijelo (r) 19.19 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.58 Sport 20.04 Vrijeme 20.10 Prvi svjetski rat iz zraka, dok. film 21.07 Glazbeni festival Slavonije - Po`ega 2012., prijenos 22.40 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme sutra 23.00 News 23.05 Vijesti iz kulture 23.20 Crna Dalija, film (r) 01.18 Filmski maraton: Nacija brze hrane, film (r) 03.06 Filmski maraton: Cat Ballou, film (r)

TV PROGRAM
NOVA
07.10 Bijele udovice, zabavna emisija (r) 08.25 Dodir s neba, serija 09.10 TV Izlog 09.30 Shaggy i Scooby-doo, crtana serija (r) 09.55 Spiderman, crtana serija (r) 10.20 Pokemoni, crtana serija (r) 10.45 Pokemoni, crtana serija 11.10 Klub otpisanih, serija 11.35 Drugo lice planine, serija 13.40 Batman, igrani film (r) 16.00 Periferija City, serija (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.10 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Troja, igrani film 23.00 300, igrani film 01.15 Pisma s Iwo Jime, igrani film 03.45 Ezo TV, tarot show 05.15 Dnevnik Nove TV (r)

63
SH OW

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.28 generalna {pica 07.31 Mo} sudbine, serija (r) 08.17 Majstori svira~i: Opatija (r) 08.50 Pipi Duga ^arapa, crtana serija (r) 09.14 Do{ljaci su zakon, serija za mlade (r) 09.40 Mala TV 10.10 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 10.35 Sportske igre mladih 10.52 Derby, ameri~ki film za djecu 12.14 Mali crveni traktor: Rasprodaja, crtani film 12.24 Navrh jezika: Francuska kultura (r) 12.30 Filmska matineja: Bili smo Mulvaneyi, ameri~ki film 14.00 Odabrao \elo H.: Zemlja je stroj: Oceani, dokumentarna serija (r) 14.50 Me|u nama: Eti~ki izazovi (r) 15.25 KS automagazin 15.55 4 zida 16.25 Ve~er dalmatinske {ansone - [ibenik 2012.: Retrospektiva 15 godina, snimka 17.25 Na rubu znanosti: Hrana i pona{anje (r) 18.15 Boje turizma (r) 19.04 Gara`a: Op}a opasnost (r) 19.30 Glamurozne slastice 2, dokumentarna serija 20.00 Mu}ke 6A, humoristi~na serija 20.55 Bitange i princeze 4, humoristi~na serija (r) 21.35 Profesionalac, srpski film (r) 23.15 Paraolimpijske igre London 2012 sa`etak 23.35 Tajna slu`ba, serija 01.09 Ljetni koncert ispred Schonbrunna (r) 02.09 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

AL-JAZEERA B.
08.00 Usudi se i probaj: Montreal (r) 08.30 Kontekst (r) 09.00 Ljubav prema knjigama (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Gaza dolazimo, 1. dio (r) 11.00 Kontekst, talk show (r). 11.30 Gaza dolazimo, 2. dio (r) 12.00 AJE program 14.00 Moj `ivot, ep. 15 (r) 14.30 Bazilika Svetog groba, 2. dio (r) 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Spor oko plave linije (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 48 - Istanbul (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Sljede}a muzi~ka stanica - Sirija, 1. dio 19.30 Usudi se i probaj Zanzibar 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business (r) 23.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Sirija, 1. dio (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 AlJazeera Business (r) 01.00 Hodo~a{}e - Panama (r)

RTS
08.00 08.15 09.00 09.06 10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.15 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.05 14.50 14.55 15.45 15.48 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 21.30 22.30 23.00 23.30 00.00 Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema Knjiga utisaka Gastronomad (r) Plava ptica 2, program za djecu (r) Dnevnik Sport plus Vrijeme Uvi|aj, info Ekskluzivno (r) Vijesti Jelen top deset (r) Vijesti Sre}ni ljudi, serija (r) Petkazanje, dok. program Robna ku}a: Komedije (r) Kvadratura kruga Slagalica, kviz (r) Vrijeme Dnevnik Sre}ni ljudi, serija (r) Razglednica iz Amerike TV lica: Goran Markovi}... Uvi|aj, info (r) Svijet sporta Sportski program Muzi~ki program

RTCG
08.05 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Znam da zna{, kviz 10.30 Program za djecu 11.00 Linija ritma 12.00 Vijesti 12.05 Sat tv 12.30 Muzika 13.00 Zapis 13.30 Sa koncertnih podijuma 14.30 Drumovanja 15.00 Sat tv - blic biznis i dijaspora 15.30 Dnevnik 1 15.45 Jutarnji program 17.45 Muzika 18.10 Dokumentarna emisija 18.40 Sat tv 19.30 Dnevnik 2 20.10 Sat tv- vijesti iz dijaspore 20.40 Obrazovna emisija 21.10 Muzika 21.30 Sat tv 22.00 Dnevnik 3 22.30 Sat TV - vijesti iz dijaspore Sat TV - Blic biznis 23.00 Muzika 23.30 Sportska subota 00.00 Obrazovna emisija 00.30 Muzika

Zvijezda mo`e{ biti ti


21.00 HAYAT

Lud, zbunjen, normalan 20.10 FTV

SE

RI

JA

EUROSPORT
05.00 Tenis: Grand Slam Turnir Us Open 07.00 Tenis: Grand Slam Turnir Us Open 10.00 Reli: Intercontinental Rally Challenge Republika ^e{ka

EUROSPORT 2
03.00 04.30 06.00 07.30 08.00 10.00 12.00 12.30 13.00 15.00 Watts Superkombat Watts Free running Superbike, S[ Misano Snuker, Wuxi, Kina, finale All sports Autotrke, Budapest Superbike, S[ Salt Lake City Watts

SPORT KLUB
06.00 Fudbal 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Svet fudbala 10.30 Premier League Magazin 11.00 Najava spanske lige 11.30 Najava Premier League 12.00 SK Studio, direktno 13.45 Premier League: West Ham - Fulham, direktno

ARENASPORT 1

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka Aba Liga: Zagreb - Hemofarm 08.00 Atletika Diamond Liga: Zurich 10.00 Box: Arthur Abraham Robert Stieglitz 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Green Bay - Ny Giants 14.30 Olympic Series: Episode 39 15.00 Olympic Series: Episode 40 15.30 Kotv Magazin 16.00 Motosport Mundial: Magazin 16.30 Rukomet Bundes Liga: Season Review Rnl - Magdeburg 18.00 Ko{arka Aba Liga: Cibona - Maccabi 20.00 Bejzbol Mlb: Ny Mets Philadelphia 22.00 Ufc: Lesnar Velasquez 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New England Denver 02.30 Olympic Series: Episode 37

Independiente - B. Juniors
09.00
09.00 Fudbal: Independiente - Boca Juniors 11.00 Fudbal Italija: Palermo - Napoli 13.00 Fudbal Liga [ampiona: Chelsea Atletico Madrid 15.00 Fudbal Jelen Super Liga: Donji Srem - Vojvodina 18.30 Liga [ampiona Magazin 19.00 Fudbal Premijer BiH: @eljeznicar - Slavija prenos 21.00 Fudbal Hrvatska: Rijeka - Hajduk prenos 23.30 Fudbal Brazil prenos 01.30 Fudbal Mls: Columbus - Montreal prenos

DISCOVERY

06.00 Kako se pravi? 06.25 Automobili 07.15 Peta brzina - 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Deset najboljih 09.55 Mo}ni avioni - 4 epizode 13.30 Vrhunsko graditeljstvo 13.25 Dekonstrukcija 13.55 Dekonstrukcija 15.20 Megagraditelji 16.15 Kako se pravi? 16.45 Kako se to pravi 17.10 Ekstremne eksplozije 18.05 Borna kola bra}e Hau 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Majstori za pivo 21.00 Nezaustavljive lan~ane reakcije 22.00 @ivot na `ici 23.00 Najbolji ostaju 00.00 Trenuci u`asa

N. GEOGRAPHIC

11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 Piloti sa Aljaske 14.25 Megagra|evine 15.20 [apta~ psima 16.15 [apta~ psima 17.10 [apta~ psima 18.05 Sekunde do katastrofe 19.00 [apta~ psima 19.55 Izgradnja za Svjetski kup 21.00 Keni i Zoltan u potrazi za otrovom 21.55 Ljudi ajkule 22.50 ]orkirani u inostranstvu 23.45 Keni i Zoltan u potrazi za otrovom 00.40 Ljudi ajkule 01.35 ]orkirani u inostranstvu 02.30 Istra`ivanje planete Zemlje 03.25 Sekunde do katastrofe 04.20 Istra`ivanje planete Zemlje 05.15 Sekunde do katastrofe

Wuxi
10.00

West Ham - Fulham


13.45
16.00 Premier League: Swansea Sunderland, direktno 18.00 Vijesti 18.30 Premier League: Manchester City QPR, direktno 20.30 Fudbal 22.30 Premier League: Tottenham - Norwich 00.30 [panska liga: Celta Osasuna 02.10 Championship: Leicester - Blackpool 04.00 Fudbal

US Open
11.00
11.00 Tenis: Grand Slam Turnir Us Open 13.00 Reli: Intercontinental Rally Challenge Republika ^e{ka 14.00 Biciklizam: 16.00 Biciklizam: Trka kroz [paniju 17.45 Tenis: Grand Slam Turnir US Open

16.00 Fudbal, J.League, pregled 16.30 Snuker, Wuxi, Kina, finale 18.00 All sports 18.30 Speedway 20.00 Ke~eri 21.30 Boks, Biggers Better 23.00 Speedway 00.30 Ke~eri 01.30 Obaranje ruku 02.00 Kuglanje 03.00 Watts 04.30 Superkombat

RIjeka - Hajduk
21.00

VIASAT HISTORY

10.00 Pri~a o Herkuleanumu 11.00 Gra|evinska ~udesa: Zaboravljeni kineski grad 12.00 Gra|evinska ~udesa: D`inovski Buda 13.00 Krakatau - poslednji dani 14.00 Ratnici 15.00 Put }ilibara - od Dunava do Jadranskog mora 16.00 Upoznajte Rimljane 17.00 Genije i geometrija: Tragovi na{ih tajanstvenih predaka 18.00 Srednji vijek 20.00 Vu~ice 21.00 Crna smrt 22.00 Snimanje rata 23.00 ^ovjekova istorija 00.00 U potrazi za rudnicima kralja Solomona 01.00 Misteriozni Ma~u Pi~u 02.00 Snimanje rata 03.00 Inuitska odiseja: Osvajanje Novog svijeta

ANIMAL PLANET

06.25 Posjed merkata/ Sljede}a generacija 06.50 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 07.15 ^udna stvorenja Nika Bejkera 08.10 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 08.35 Psi jedna rasa, jedna pri~a 09.05 Lovac na krokodile 10.00 Sve o psima 10.55 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 11.50 Veterinari novog kova sa Stivom Irvinom - 5 epizoda 17.20 Divljine Latinske Amerike 18.15 Galapagos 19.10 Velike morske avanture 20.05 Priroda Francuske 21.00 Nevaljali ljubimci 21.55 Sve o psima 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Najezda `ivotinja

UNIVERSAL

06.00 Bo`i}na po{ta, igrani film 08.00 Bo`i}ni an|eo, igrani film 10.00 Panduri novajlije 14.00 Monk 19.00 Medijum 20.00 Havaji 5-0 21.00 Junior, igrani film 23.00 La`ov, la`ov, igrani film 01.00 Ogi Rouz, igrani film 03.00 Medijum 04.00 Cvje}arka, igrani film

TV1000

06.00 Ejs Ventura, zov prirode, igrani film 08.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 10.00 Sirene, igrani film 12.00 Sokolovi, igrani film 14.00 Mjese~ina i Valentino, igrani film 16.00 Otkucaji srca, igrani film 18.00 Beni i D`un, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Dani slave, igrani film 22.00 Pono}ni ekspres, igrani film 00.00 Anarhija, igrani film 00.50 Secrets, igrani film 02.10 Zatvorene ku}e, igrani film

FOX LIFE

09.40 Sofi Parker 10.00 Seks i grad 10.30 Seks i grad 10.50 Seks i grad 11.15 Seks i grad 11.40 Seks i grad 12.05 Seks i grad 12.30 @ivot u autu 12.55 Seks i grad 13.20 Seks i grad 13.40 Seks i grad 14.05 Seks i grad 14.35 Seks i grad 15.05 Seks i grad 15.35 Seks i grad 16.05 Seks i grad 16.35 Seks i grad 17.05 Seks i grad 17.20 19.00 Dveri 19.50 Ali Mekbil 21.00 Jedina prava ljubav 23.00 Dveri 00.05 Gimnazijske traume 01.00 @ivot u autu 01.25 Houp i Fejt 01.55 Sofi Parker 02.15 Hari voli Lizu 02.40 Hari voli Lizu

FOX CRIME

10.10 Detektiv na Floridi 10.55 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 11.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 12.30 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 13.20 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 14.10 Ne~ujno 15.00 Milosrdna Grejs 15.50 Milosrdna Grejs 16.40 Milosrdna Grejs 17.30 Frikovi 18.20 Frikovi 19.10 Ne~ujno 20.00 Kraljevi bjekstva 20.55 Policajci iz Detroita 21.45 Policajci iz Detroita 22.35 Policajci iz Detroita 23.25 Policajci iz Detroita 00.15 Ne~ujno 01.05 Milosrdna Grejs 01.50 Zlo~in 02.35 Zlo~in 03.20 Zlo~in

HBO

08.35 Burleska, film 10.35 Legenda o medvjedu, film 12.00 Trener, film 13.25 Svaki drugi vikend (i polovinu praznika), film 15.05 Kung Fu Panda 2, film 16.35 Kapetan Amerika: Prvi osvetnik, film 18.40 Glee: koncertni film 3D, film 20.05 [trumpfovi, film 21.45 Sanctum 3D, film 23.30 Wolfman, film 01.30 Kung fu frka, film 03.05 Carrie Fisher: Bez dlake na jeziku, film 04.25 Stvoreni jedno za drugo, film

CINESTAR

09.00 Tajno dru{tvo, igrani film 11.15 Potjera, igrani film 13.15 Krv i ~okolada, igrani film 15.15 Daj mi sebe, igrani film 17.30 Reggaeton, igrani film 19.15 Sve ostalo, igrani film 21.15 Banket, igrani film 02.30 Vitezovi neba, igrani film

Izvu~ene grupe Evropa lige

Ibi{evi} u lakoj grupi, Luli} sa Tottenhamom


48. strana

OSLOBO\ENJE
PRVO IZDANJE
subota, 1. septembar/rujan 2012.

Kantonalni zavod za medicinu rada i sporta Zenica

SPORTISTI DOBIJAJU AMBULANTU


Ambulanta }e biti zadu`ena za obavezne preglede svih koji `ele da se bave sportom, a Zavod }e imati obavezu da bude potpisnik knji`ice svakog sportiste iz Zeni~ko-dobojskog kantona
Zeni~ko-dobojski kanton sutra bi trebao zvani~no dobiti ambulantu za sportiste pri Kantonalnom zavodu za medicinu rada i sporta Zenica. ^ast da je otvore ima}e prof. dr. med. sci. Rusmir Mesihovi}, ministar zdravstva Federacije BiH, mr. med. sci. dr. Senka Balorda, ministrica zdravstva ZDK-a, i prim. dr. Sajma Lutvica, direktorica Kantonalnog zavoda za medicinu rada i sporta Zenica.

Umro Robert Samard`i}


Sekretar Vatrogasnog saveza Kantona Sarajevo i doajen vatrogastva u Bosni i Hercegovini Robert Samard`i} umro je u ~etvrtak u Sarajevu u 84. godini, potvr|eno je ju~er za Fenu u Vatrogasnom savezu KS-a. Samard`i} je proveo 60 godina u dobrovoljnom vatrogastvu i za to vrijeme iznjedrio generacije dobrovoljnih vatrogasaca koji se danas {irom BiH bore s vatrenom stihijom. Nosilac je brojnih dr`avnih i vatrogasnih priznanja, me|u kojima i Srebrenog ordena za rad. Sahrana Roberta Samard`i}a bit }e obavljena danas u 13 sati na groblju Sveti Josip u Sarajevu.
Foto: M. TUNOVI]

Ministrica Senka Balorda i direktorica Sajma Lutvica

Dopuna izvje{taja protiv Dudakovi}a?


Centar javne bezbjednosti Banja Luka dostavio je Tu`ila{tvu BiH dopunu izvje{taja o otkrivanju krivi~nih djela i izvr{ilaca ratnog zlo~ina, a me|u prijavljenim je, kako se nezvani~no saznaje, i Atif Dudakovi}, javlja Fena. U saop}enju CJB-a Banja Luka se navode inicijali prijavljenih A. D, H. A, A. R. i M. S. koji se sumnji~e da su u toku 1995. godine na podru~ju op}ina Biha}, Bosanski Petrovac, Klju~ i Bosanska Krupa po~inili krivi~na djela ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika, a vezano za individualnu i komandnu odgovornost.

sada imali nered prilikom potpisivanja zdravstvene sposobnosti djece, omladine i odraslih koji se `ele baviti sportom te nekoliko slu~ajeva umiranja mladih na sportskim terenima. Sada }e sportska ambulanta biti zadu`ena za obavezne preglede svih

imati i mogu}nost rehabilitacije i fizikalne terapije. Sajma Lutvica, direktorica Kantonalnog zavoda za medicinu rada i sporta Zenica, zahvalila je Ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja ZDK-a jer su prepoznali prije-

Tragi~ni slu~ajevi
Bi}e ovo odjel koji }e se baviti samo sportom i sportistima, dakle, i amaterima i profesionalcima. Nadzor nad amaterskim sportom }e finansirati u potpunosti Fond zdravstvenog osiguranja, a profesionalni sport, koji }e tako|er imati obaveze nadzora u Kantonalnom zavodu medicine rada i sporta, ugovorno }e rje{avati tro{kove sa ovom zdravstvenom institucijom. Mi smo do

KO[ARKA[ICE I PLIVA^I Usluge Kantonalnog zavoda za medicinu rada ve} su koristili organizovano ko{arka{ice zeni~kog ^elika, pro{logodi{njeg osvaja~a duple krune (prvenstva i Kupa BiH), finalistkinje regionalne lige za ko{arka{ice, te zeni~ki pliva~i
koji `ele da se bave sportom i Zavod }e imati obavezu da bude potpisnik sportske knji`ice svakog sportiste iz Kantona kazala , je ministrica zdravstva ZDK-a Senka Balorda na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Pored redovnih prvih pregleda u ambulanti, sportisti }e dlog organizovanja zdravstvene za{tite sportista i studenata i pristupili organizovanom nadzoru te populacije.

Izmjena Statuta
Ovo je prva ambulanta za sportiste u ZDK-u. Poznato mi je da je Zenica

prije imala sportsku ambulantu. Sarajevo ima Zavod medicine rada, koji se, tako|er, bavi i sportom, a imaju i studentsku polikliniku za razliku od nas. S obzirom na to da nismo administrativno doveli do kraja izmjenu Statuta, nakon izmjene osniva~kih akata u zdravstvenim ustanovama u ZDK-u, jo{ se nisu stvorili uslovi za otvaranje studentske ambulante, ali mislim da }emo i to ubrzo uraditi, mo`da do oktobra do po~etka nastave na fakultetima Univerziteta u Zenici istakla je mi, nistrica Balorda. Usluge Kantonalnog zavoda za medicinu rada ve} su koristili organizovano ko{arka{ice zeni~kog ^elika, pro{logodi{njeg osva ja ~a du ple kru ne (prvenstva i Kupa BiH), finalistkinje regionalne lige za ko{arka{ice, te zeni~ki pliva~i.
M. DAJI]

Mladi} izba~en iz sudnice


Ratko Mladi}, nekada{nji vojni ~elnik bosanskih Srba tokom rata u BiH, u petak je u Haagu udaljen iz sudnice zbog neprimjerenog pona{anja, prenosi Fena. Mladi} je tokom svjedo~enja Adila Medi}a pokazivao papire s krupno ispisanim porukama koje je zatim dodavao svojim advokatima, a koje su mogli vidjeti i sudije i publika. Na jednom od listova vidljivom publici na galeriji pisalo je 1943-1991-1992?. Sredinom zasjedanja predsjedaju}i sudskog vije}a Alphons Orie ocijenio je da je Mladi}evo pona{anje neprimjereno. - Raspravno vije}e je stoga odlu~ilo, radi uspostave reda, Mladi}a udaljiti iz sudnice do kraja radnog dana, rekao je Orie.

POSLJEDNJE VIJESTI
SRBIJA: U EKSPLOZIJI BOMBE POVRIJE\EN DJE^AK - Devetogodi{nji dje~ak iz Para}ina te`e je povrije|en prilikom eksplozije ru~ne bombe u vikend-naselju Grza kod Para}ina. Nesre}a se dogodila dok se dje~ak igrao sa ~etverogodi{njim drugom na gomili {ljunka koja je mjesecima stajala na putu. Tada je eksplodirala bomba koja je bila u {ljunku. Mla|i dje~ak nije povrije|en, kao ni jo{ ~etvero djece koja su bila na oko 10 metara od mjesta eksplozije. UMRO BIV[I MINISTAR ODBRANE SSSR-a Sergej Sokolov, sovjetski ministar odbrane koga je Politbiro otpustio nakon {to je 1987. njema~ki mladi} svojim avionom sletio na Crveni trg u Moskvi, preminuo je u 102. godini. U TUNISU PRODU@ENO VANREDNO STANJE Tunisko predsjedni{tvo saop}ilo je ju~er da je produ`ilo vanredno stanje za mjesec, do 30. septembra, {to je sedmo takvo produ`enje otkako je prvi put stupilo na snagu 14. januara 2011. Vanredno stanje je na snazi od masovnog ustanka u kojem je svrgnut mo}nik Zine al-Abidine ben Ali, koji je pobjegao iz zemlje. PO@ARI U [PANIJI - Nekoliko hiljada ljudi evakuirano je pred po`arom koji je izmakao nadzoru na jugu [panije i pro{irio se do ruba turisti~kog sredi{ta Marbelle na Costi del Sol.

U svijetu obilje`en jubilej

142 godine od ro|enja Montessori


Najpoznatiji internet-pretra`iva~ Google promijenio je ju~er logo povodom 142 godine od ro|enja Marije Montessori, italijanskog ljekara, obrazovnog radnika i pedagoga, filozofa i filantropa. Maria Montesori, koja je ro|ena 31. avgusta 1870. u Italiji, najpoznatija je po svom obrazovnom sistemu Montesori, koji se odnosi na djecu od ro|enja do adolescencije. Iako je do`ivjela brojne kritike tokom tridesetih i ~etrdesetih godina 20. vijeka, metoda Montesori je pre`ivjela i danas se primjenjuje u brojnim {kolama i vrti}ima {irom svijeta, pa i u BiH. Najvi{e se primjenjuje u SAD-u, gdje postoji vi{e od 1.100 {kola zasnovanih na toj metodi. U Velikoj Britaniji postoji preko 500 {kola zasnovanih na obrazovnom sistemu Montesori, u Kanadi 33, u Australiji 160 sa vi{e od 12.000 u~enika, a brojne {kole zasnovane na njenom sistemu postoje i u Njema~koj, Holandiji... Godine 1949. Maria Montessori nominovana je za Nobelovu nagradu, ali je nije dobila, a 1980. na{la se na kovanici od 200 italijanskih lira. Tokom devedesetih godina pro{log vije-

Spekulacije o SNSD-u
ka njena slika bila je na nov~anici od 1.000 lira, koja je tada naj~e{}e bila u upotrebi. Na njoj se zadr`ala sve dok nije uveden euro, kao zvani~na valuta u Italiji. Preminula je 6. maja 1952. u Holandiji u prisustvu svog sina Marija. Trebala je putovati u Afriku da odr`i niz predavanja. Re~eno joj je da je sa 81 godinom isuvi{e krhka. - Zna~i, vi{e nikakve koristi od mene, upitala je. Nakon sat vremena umrla je od mo`danog udara. SNSD nije zvani~no obavije{ten da je isklju~en iz Socijalisti~ke internacionale, izjavio je ju~er predsjednik te stranke Milorad Dodik. - Nisam obavije{ten, niti ovog trenutka znam o ~emu se radi, rekao je Dodik, i dodao da postoje razli~ite spekulacije, ali da je SNSD o navodnom isklju~enju iz Socijalisti~e internacionale ve} ranije rekao svoj stav i ostaje pri njemu.