Poezija u hrvatskoj moderni

Ivo Vojnović, Ante Tresić Pavičić, Milan Begović, Vladimir Nazor, Antun Gustav Matoš, Vladimir Vidrić, Fran Galović, Dragutin Domjanić

moderna lirika: predodžbe, faktura

modernistička poezija predstavlja doslovan pomak od nacionalno angaţirane poezije koju afirmira ilirski pokret Kranjčević kao predmodernist najavljuje neke elemente koje kasnije prihvaćaju čak i ekspresionisti Kranjčević pjesnik kolektivnog subjekta, pitanje nacionalne sudbine stavlja iznad esteticističkog individualizma moderne lirike preteče modernističkih pjesnika: Ivo Vojnović, Ante Tresić Pavičić (Miroslav Šicel)

Ivo Vojnović
    

Lapadski soneti (1891.- 1901.) sonet kao tipičan simbolistički oblik ugoĎaj, često posredovan simbolima pejzaţ kao aktivna lirska tema okrenutost dubrovačkom prostoru

Na Mihajlu (Dubrovnik. i plandovanja.) Jedan po jedan dohodu vlastela u crnom l’jesu nošeni od fakina na zadnje s’jelo.. kad je Knez još vladô. gdje no znak propela grbove kruni posred ruzmarina. i lasti. harno je leći. 1892.čuj eolsku liru čempresa grobnih!. dok cv’jetnom travom pase krotko stado. Što san Gospara ne budi u svom gaju. .moţda šapću o raju. Nakon svih borba nasl’jegjenih strasti i mrţnje davne. gdje su nav’jek spali Djedovi mrtvi. Tu sami trunu dalje bar u miru. što ti ţile pali. i šala. i šetnja.. ―Requiem aeternam!‖ --.

Hvar. Sutonski soneti. – Split. 1867. 1891. Plavo cvijeće. 1900. klasična literatura i oblici.Ante Tresić Pavičić (Vrbanj. Valovi misli i čuvstva. 1928. Djuli i sumbuli. klasična (antička) prozodija idealnom poezijom smatra stapanje ―duha klasičnog metra s duhom našeg jezika‖ . 1949.)        Glasovi s mora Jadranskoga. 1904. 1903.

cvrčka kao simbola energije i ţivota racionalistička. a ne emocionalna poezija sonet kao prirodniji.    veza s Nazorovom lirikom – motiv vedrine. elastičniji izraz posljednja zbirka u cijelosti posvećena očinskoj ljubavi .

ne tuţeć se. . Oh. Sva moja duša sjetom zamiriše. al netom se vrate Proljetni dasi svoj zadatak vrši. Tad nejasna me hvata nostalgija. nujan li je povrh ljute krši Osamljen! Bijesno u zimi ga mlate Šibike bure. Mirisnom dušom oko mene prši. Ko njegva.Žuk Na onoj hridi što nad morem strši Samotan bokor ţuta ţuka cvate. s ove pustoši i čezne Da u otajstvu počinka iščezne. cvate i miriše… Kad njegov slatki miris me ovija. I. I kad mu lahor njihne brsne zlate.

Milan Begović (Vrlika. sklad i zadovoljstvo . srednjoškolske Knjiga Boccadoro (1900. 1896. početničke.). pseudonim Xeres de la Maraja hedonizam. ljubav kao najviši stupanj ljepote svjetla igra ţivota projicirana u putenoj ljubavi. pseudo-renesansizam erotika. – Zagreb.)      Pjesme. 1876. 1948.

. 1904. 1912. Vrelo.  Ţivot za cara.

zagrljaju se gore. u predvečer kad u njoj nikog nema. uljenka gluho dršće ispod trijema – U crkvu si me zvala na ročište… U polutami stali smo pod lukom ko pokajničke duše. Drhtala si kad tanano ti tijelo ovih rukom. Uljenka dolje u trijemu se zgasi. kada samoća i pustošnost nijema prostore svete otajnošću tište. orguljna cijev je dahnula iz tame: ti si se čvršće vinula uza me. Ko da drijema.Mistički soneti U crkvu si me zvala na ročište. . Stupovi hite hramu na nebište.

domovine . cvijeta. izmjena govorne i pjevne intonacije topos ljubavi. sklad. 1906. muzikalnost. za ţivota nije objavio zbirku pjesama osamdesetak pjesama utjecaj Baudelaireaa oblik soneta. ritam.Antun Gustav Matoš       Utjeha kose.

secesija (Labud) domoljubna lirika začetnik moderne kajkavske lirike (Hrastovački notturno. elegičnost.     motiv smrti. baladičnost pejzaţna lirika impresionizam (Notturno). Grički dijalog) .

bojazan da će Hrvatska izgubiti politička prava i nacionalni identitet zbog hegemonijskih tendencija susjeda) ―pretovarenost izravnim oznakama za sadrţaje moderne epohe‖ (Kravar) . suvremene teme (Iseljenik. Pravda).  ekspresionistička poema Mora (1907. ideološka procjena (radikalni nacionalni zahtjevi.): dnevno-politička motivika.

materijalistička filozofija. opća kritika stanja svijeta . ateistička misao. korelati more u sadrţajima suvremenog svijeta.

periodika i rukopis starina/antička umjetnost i priroda – dva pola Vidrićeve lirike .Vladimir Vidrić (Zagreb. 1909. dvadeset i pet pjesama četrdesetak pjesama.)    Pjesme 1909.. – Zagreb. 1875.

 1. srednjovjekovlje . biblijsko-ţidovska. egipatska. nekoliko tematsko-motivskih linija: pjesničko problematiziranje same poezije i pjesnikova statusa (U oblacima. slavenska mitologijska tradicija. starina/antička. grčka. rimska. Plakat) pjesnik je posrednik izmeĎu nebeskih sfera uzvišenoga i idealnoga i zemaljske tragične vezanosti uz prolaznost i patnju ―silni vidici‖ 2.

   bogovi. mitološki likovi emocionalno i situacijsko povezivanje sa suvremenim čitateljem (Elije Glauko. Pompejanska sličica. Perun i dr. Na Nilu.) Uţarević: Vidrićev ―bijeg‖ u davninu neka vrsta lirske kamuflaţe sadašnjosti . Coena. satiri.

fenomen ţenskog tijela (Dva levita. Notturno. Romanca) . Uţarević) erotsko-ljubavna tematika.    pejzaţna lirika Vidrić jedan od začetnika pejzaţne lirike u hrvatskom pjesništvu (zajedno s Matošem i Domjanićem. a i s Vojnovićem) odnos krajolika i kulture (―okulturen‖ pejzaţ.

Grijeh itd.) . Adieu. vizualnost Vidrićeve poezije kontrastiranje svijetla i tame. Kipovi) – lirsko idealiziranje ţene i njezine ljepote Na Nilu – Uţarević je smatra jednom od najljepših hrvatskih ljubavnih pjesama snaţna povezanost lirike i slikarstva. monumentalni prizori (Mrtvac.    ―trubadurske‖ pjesme (Bosket.

nebo/zemlja. Dva levita) simbolizam odnos visoko/gore – nisko/dolje. motiv stuba (Uţarević: velika vertikala i male vertikale) . Na Nilu.    prelaţenje s makroplana na mikroplan – takoĎer podudarnost sa slikarskom tehnikom dijaloško-epsko razvijanje dogaĎajnosti u pjesmi (Elije Glauko.

alegorizacija (Uţarević) ritam. Vidrićev stih prijelaz od Matoševa strogog stiha prema Šimićevom slobodnom . ideja ―vječne ţenstvenosti‖. sakralizacija erotike (Notturno) i erotiziranje sakralnoga (Gonzaga). transcendencija u svakodnevnom. mistika.  mit. boţanski status pjesnika i poezije.

  podraţajno. senzualno iskustvo svijeta zanemareno lirsko ―ja‖ .

Gdje se plahe po šikari bane. nemoj tako! Ti razmisli trijezno i polako. pa ga uzmi dragi!‖ ―Čuj me! Ako ti je moţda ţao Robinjice. A po dršku geniji su nagi! Daj barbarku. neugledna stvora: Dva trgovca Grka spreko mora. Brzo će te proći čari njeni –‖ Dat ćemo ti mjesto tog pokala Zlaćan prsten s okom od opala I tu kesu – metni je u grudi. Rado ću ti vratit obveznicu I dat ću ti čašu od kristala. nje odreći. Teško s’ vrča. Dajder nama svoju robinjicu. Tare suze s lica – rosu s voća. Senatora starca raskošnika. Lukul nema takova pokala. Kao da se boji?—Nuto plače zloća. A robinja šuti…Kupci glade brade. Gozbu dajem – doĎi danas k meni. Na njemu su nimfe urezane. Njemicu. zlata. Elij Glauko – ima vjerovnika. Teško da joj petnaest ljet’ imade. Platit ćemo njemu obveznicu. što bi meni dao. u nje se samo srce cijepa! Svršila se jedna sanja lijepa! Elij nema više robinjice.Elije Glauko Elij Glauko – njegovih imena Povjesnička ne zna uspomena – Elij Glauko ima robinjicu. Ah. Plavokose barbarke. Vele Grci: ―Glauko. ―Prijatelju. daj mi robinjicu. Uzmi Glauko – u zdravlje ti budi!‖ Sluša Glauko srca uzrujana: Barbarka mu ljubav mladih dana – Vaţan slučaj! Teško mu je reći. Plavokosu barbarku. I dva crna. Njemice. .

U tavi se ţute cvjetovi I zuje zlaćane pčele. mirno i spokojno – I s huma se k humu vere… . Pod bregom iz crvenih krovova Podnevno zvono zove. I nebo se plavi visoko Kud nečujno laste plove.Pejsaž I. Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. A dalje iza tih krovova Zlatno se polje stere Valovito.

Svijetlu je suzu utrla. A moja se ruka ganula.Tako silazim gospojo Stubama tvojega grada. . Purpurna pomrčina Moje je vjeĎe prekrila Od sunca. Što mi sa zjena pada . koja pjesmice sklada.Adieu O moja je leĎa lagano Kucnula mandolina I moj se kaput raskrio. vjetra i vina.

1927. . 1875. Kipci i popevke. Po dragome kraju. Izabrane pjesme. 1909. 1917. 1933. 1924.Dragutin Domjanić (Krče.)      Pjesme. V suncu i senci. – Zagreb. 1933.

slične izraţajne značajke i govorne radnje . sličan motivski i tematski repertoar.  ―dvojnost‖ Domjanićeve poezije kao ―dvojnost‖ jezičnog supstrata: štokavskog i kajkavskog oba jezična supstrata posreduju istu poetiku.

izdvojenost. Vienac figure prošlosti. skepsa .     simbolizam kao temelj Domjanićeve poetike simbolističko-secesionističk stil.. odvajanje od ―mase‖. melankolični pesimizam prva objavljena pjesma Ridi pagliaccio!. 1895. fantazmi ţelje. izoliranost sumnja.

B.    pozicija gledatelja/voajera A. egzotičnost. Šimić: Domjanić je ―pjesnik Vječnog Jučer‖ floralnost. secesionistička nefunkcionalnost. preziranje vulgarnosti. isticanje artističkog načina ţivota impresionistička lirska paradigma s elementima secesioniranja pejsaţnog predmetnog sloja (Milanja) .

prirodni i kulturno-artificijelni ―aranţman‖. Smieh. Jesen. Ţmegač) . opće mjesto lirike fin de sièclea (Milanja) figura Narcisa (voajera). Inje motivski inventar krajolika. Krče. temporalizacija (Smieh. topos vode ironizacija. Šutnja.    Otmjena dosada. Na Krče. Pauni.

  ―univerzalizacija‖ kajkavskog idioma (Milanja) izmišljeni. ―novi jezik na podlozi starokajkavske. idiomatske fraze‖ (Kalinski) . rekonstruiran jezik.

idiličan svijet. krvave ciklame) . knjiţevno-povijesno podrijetlo secesionistička stilizacija (Figurice. Pozableni Amor) i ratno-socijalna tematika (Ciklame.  arhaičan.

posthumne zbirke Z mojih bregov. 1913. 1925. u štokavskoj tek naznačuje svoju liričnost intimistička. i Pjesme I-II. (priredio Julije Benešić) dva jezična koda. 1940. pejzaţna lirika . zavičajna.Fran Galović      za ţivota objavljivao poeziju u periodici i zbirku Četiri grada. štokavski i kajkavski Skok: u kajkavskoj je poeziji pjesnik.

deziluzija izmještenost. povratak (Ja nazaj već ne mrem.) topos samoće i boli . rezignacija. da bi baš i štel.     dvadeset i dvije kajkavske pjesme četiri ciklusa prate godišnja doba idila. zamiranje. Drugi me je ţivot odnesel i zel.

etičko-filozofsko . Lirika Pjesme partizanke 1942. raznojezičnost 1900.-1945.)      opseţan lirski opus. 1876. 1949. . Slavenske legende 1910. nacionalno. niz različitih motivskih krugova. refleksivnost.Zagreb.Vladimir Nazor (Postira.

bujne. lijepe. vedrina povezana s toposima prostora. bogate i poletne. ditirambi (Cvrčak) Vučetić: rana faza je lirika borbene mladosti. koja teţi uzvišenom smislu dobra slavenske legende i mitologija (Perun. hrvatska prošlost. ciklus Hrvatski kraljevi (Zvonimirova laĎa) .   optimizam prostora. Dabog).

refleksivnija. usamljenija (Geneza) priroda postaje simbolična.    istarski prostor i tlo. čakavska poezija (Istarski gradovi. Galiotova pesan) u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata okreće se epici (Medvjed Brundo. Utva zlatokrila) lirika: intimnija. filozofska (Dušmanin) .

nova raspoloţenja. vjera u putove poštenja i osloboĎenja . lirika otpora. ep Ahasver Drugi svjetski rat ponovno budi borbeno raspoloţenje.  nakon 1930.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful