P. 1
Oslobođenje [broj 23610, 6.9.2012]

Oslobođenje [broj 23610, 6.9.2012]

|Views: 141|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/08/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 6. 9. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.610

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine

Povla~enje vojnika iz Afganistana?
2. strana

Kvalifikacije za Eurobasket 2013. Gruzija - BiH 103:107

Obra}anje Muje Selimovi}a na Ekonomskom forumu

TR@I[TE NEKRETNINA IMA POTENCIJAL

19. strana

IDEMO U SLOVENIJU
49. strana

DANAS PRILOG

Vanredna sjednica Senata Univerziteta u Sarajevu

OD 1. OKTOBRA REKTOR JE DR. AVDISPAHI]!
4. strana

U @I@I
Predsjedni{tvo BiH

2

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Zasjedala Vlada Federacije BiH

Povla~enje vojnika iz Afganistana?
Situacija u Afganistanu se pogor{ava i, shodno tome, usaglasili smo se da ne donosimo odluku o produ`enju misije za jo{ dvije rotacije, kazao je Radmanovi}
Misija Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine u Afganistanu }e biti produ`ena za sedam, umjesto 14 mjeseci, s obzirom na to da se u toj zemlji stanje svakodnevno pogor{ava, kazao je na ju~era{njoj preskonferenciji nakon sjednice Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH. - Prema informacijama koje smo dobili, situacija u Afganistanu se pogor{ava i, shodno tome, usaglasili smo se da ne donosimo odluku o produ`enju misije za jo{ dvije rotacije, ve} za sada samo za jednu kako bi se u tom periodu mogli dobiti podrobniji izvje{taji te se mogla donijeti kona~na odluka o eventualnom povla~enju ili pak produ`enju. Za 14 mjeseci, koliko je trebalo trajati produ`enje, povla~e se i neke zemlje koje su ~lanice NATOla`e Poslovnik, Predsjedni{tvo je, ipak, raspravljalo o ta~kama dnevnog reda koje se odnose na MVPBiH. Radmanovi} je kazao kako su obavije{teni da oni nisu sjednici mogli prisustvovati zbog slu`benog puta.
Produ`ili ovjeru zdravstvenih knji`ica
Foto: D. ]UMUROVI]

Radnici mogu ljekaru
Promijenjen je i period u kojem su privredna dru{tva du`na, uz redovitu mjese~nu isplatu plata, upla}ivati doprinose za zdravstveno osiguranje za kraj 2013.
Vlada FBiH ju~er je, nakon ranijeg sastanka sa Sindikatom metalaca BiH i direktorima kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje, produ`ila period za ovjeru zdravstvenih knji`ica radnicima onih firmi koje su du`nici ovim zavodima. unutarnji 1.460,51 miliona KM. U~e{}e vanjskog u ukupnom dugu se konstantno pove}ava, tako da je 2006. godine, kada je iznosio 55,69 posto, tokom godina rastao, da bi na kraju ovog izvje{tajnog perioda iznosio 74,22 posto ukupnog duga u Federaciji. Vlada FBiH je prihvatila i informaciju o po`arima na podru~ju FBiH, te zadu`ila Federalnu upravu Civilne za{tite da zajedno sa Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom odbrane BiH, pokrene inicijativu izmjena i dopuna Standardnih operativnih procedura za anga`ovanje Oru`anih snaga BiH u akcijama ga{enja po`ara radi njihovog pojednostavljivanja i konkretiziranja, nakon ~ega }e Vlada FBiH kod Vije}a ministara BiH i Vlade RS-a inicirati mogu}nost zajedni~ke nabavke malih letjelica za ga{enje po`ara otvorenog prostora. Ovogodi{nji po`ari su zahvatili podru~ja: Zeni~kodobojskog kantona (op}ine Olovo, Zavidovi}i, Kakanj i Zenica), Kantona 10 (op}ina TomislavGrad, Drvar i Livno) i Hercegova~ko-neretvanskog kantona (op}ine Konjic, ^apljina, Jablanica i Grad Mostar).

Bez zajedni~kog stava
- Cijene}i hitnost odre|enih pitanja, kao {to su davanje agremana za koje je besmisleno da ~ekaju, odluke smo donijeli i pored toga {to oni nisu bili tu. Tako|er, donijeli smo i odluku o u~e{}u delegacije BiH na 67. zasjedanju Generalne skup{tine UN-a, koju }e predvoditi Bakir Izetbegovi}. Iz Ministarstva nam nije dostavljena ni platforma za nastup na sjednici koja je trebala biti dostavljena i zatra`ili smo od Ministarstva da pla-

Opo`areno 3.200 hektara
Prikupljeni podaci pokazuju da je na podru~ju Federacije BiH evidentirano 2.137 po`ara, od ~ega 1.855 na otvorenom prostoru i to 1.224 na niskom rastinju, 505 na {umama i {umskom zemlji{tu, 284 na smetlji{tima, kontejnerima, stogovima sijena i sl. Od 237 po`ara koji su zahvatili gra|evinske objekte, 72 su bila na privatnim ku}ama, a isto toliko u objektima kolektivnog stanovanja, 22 na poslovnim objektima, 11 na dimnjacima, 56 na pomo}nim objektima, a ~etiri po`ara na objektima infrastrukture. Prema prvim preliminarnim procjenama, u periodu maj - avgust 2012. opo`areno je oko 3.200 hektara zemlji{ta ({uma, nisko rastinje, trava i drugo, na podru~ju op}ina Tomislav-Grad, Drvar, Olovo, Kakanj, Konjic, ^apljina, Jablanica, Grad Mostar i drugih).
M. \. R.

Dug FBiH 5,6 milijardi
Iz Vlade FBiH je saop{teno da je ju~er izmijenjen raniji zaklju~ak od 18. januara 2012. tako da se on vi{e ne odnosi na privredna dru{tva koja se nalaze u procesu restrukturiranja. Uz to, promijenjen je i period u kojem su privredna dru{tva du`na, uz redovitu mjese~nu isplatu plata, upla}ivati doprinose za zdravstveno osiguranje. Umjesto od 1. januara do 31. decembra 2012, ova obveza se pomjera na period od 1. januara do 31. decembra 2013. Federalni ministri ju~er su se bavili i lanjskim ukupnim vanjskim i unutra{njim dugom FBiH. Ukupan dug u FBiH na zadnji dan pro{le godine iznosi 5.594,39 miliona KM, od ~ega se na vanjski dug odnosi 4.133,88 miliona KM i na

Neboj{a Radmanovi}: MVP nije dostavio platformu za nastup u UN-u
Foto: D. ]UMUROVI]

a, tako da je ovo pitanje potrebno razmotriti kako unutar BiH, tako i sa predstavnicima NATO-a, naglasio je Radmanovi}, dodav{i da je Predsjedni{tvo ovu odluku donijelo radi za{tite bh. vojnika.

Uni{tavanje municije
Na pitanje da li je mogu}e da BiH donese odluku o povla~enju snaga iz Afganistana, Radmanovi} je kazao da nije nemogu}e da se to desi, ali samo ukoliko situacija u Afganistanu bude nalagala takvu odluku. O nadle`nostima Ministarstva odbrane BiH, odnosno o veli~ini, strukturi i lokacijama Oru`anih snaga BiH, nije bilo razgovora na sjednici Predsjedni{tva BiH jer, kako je naveo Radmanovi}, ~lanovi nemaju usagla{en stav. S druge strane, donesena je odluka o uni{tavanju opasne i nesigurne municije, a radi se o 167.700 metaka kalibra 20 mm. Iako sjednici nisu prisustvovali ni ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija niti njegova zamjenica Ana Tri{i} - Babi}, a {to na-

tformu dobijemo do odlaska na sjednicu, istakao je Radmanovi}. Odgovaraju}i na pitanja novinara o tome da li }e se Predsjedni{tvo BiH, kako je to od njega nedavno zatra`io Lagumd`ija, uklju~iti sa svojim prijedlogom ustavnih rje{enja za provedbu presude Sejdi} Finci, Radmanovi} je kazao kako nije obaveza Predsjedni{tva BiH da razmatra stav bilo koje politi~ke partije. Pojasnio je da oko eventualnih rje{enja nemaju jedinstveno mi{ljenje te da je njegov li~ni stav da “se sve aktivnosti vezane za reformu Ustava moraju odvijati u Parlamentu BiH” Tako|er, nije op. timista niti da }e se sva pitanja br`e rje{avati nakon oktobarskih lokalnih izbora, jer je pitanje da li BiH uop}e mo`e ili zna da rije{i ne{to {to joj je obaveza. Tako|er, donesene su odluke za pokretanje potpisivanja sporazuma o izru~enju po~initelja te{kih krivi~nih dijela sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom te obnovu istog sporazuma s Makedonijom. Ovi sporazumi se ne odnose na ratne zlo~ine. L. RIZVANOVI]

V I J E S T I

SPAS SA NEBA

Ki{a ugasila vatru
Stanje na po`ari{tima u Konjicu je u odnosu na protekle dane znatno bolje, a ki{a koja je pala u utorak nave~er kona~no je ugasila sve po`are. Kako nam je kazao Husein Hod`i}, pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu i vatrogastvo Konjic, zahvaljuju}i vatrogascima Sarajeva, Zenice i Tuzle te komunalnim preduze}ima Rad iz Sarajeva i Standard iz Konjica, [umarstvu - Prenj, kao i dobrovoljcima, situacija se uveliko smirila. Tako|er, neizostavna je pomo} helikoptera OSBiH, te Turske i Rusije koji su proteklih dana bili aktivni iznad Konjica, ali i Trebinja gdje je situacija isto tako vidno bolja. Po`ari{ta oko Bora~kog jezera i na Bok{evici su, tako|er, uga{ena. Na podru~ju Mostara i dalje je aktivan veliki {umski po`ar na Ruji{tu. - Bez zna~ajnije ki{e ili potpore zra~nih snaga, ovaj po`ar ne}e biti uga{en. Kako je situacija na po`ari{tima u ostatku `upanije ne{to bolja nego prethodnih dana, o~ekujemo da }e se zra~ne snage ponovno uklju~iti u ga{enje po`ara na Ruji{tu, rekao je ju~er Pero Pavlovi}, glasnogovornik Civilne za{tite HN@-a. Mostarski su vatrogasci imali jo{ nekoliko inter-

vencija, a rije~ je o po`arima u kojima su gorjeli trava i nisko raslinje. Oni su stavljeni pod kontrolu. Sjeverno od Mostara, u Konjicu i Jablanici ki{a je pomogla u ga{enju. Zbog brojnih po`ara koji danima haraju HN@-om, Vlada ove `upanije je usvojila odluku o progla{enju stanja prirodne i druge nepogode. Vlada je takvu odluku usvojila na prijedlog Sto`era Civilne za{tite HN@-a.
J. G. - E. G

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

U @I@I

3

Danas sjednica Predstavni~kog doma Parlamenta BiH

Inicijative za smjenu zamjenika predsjedavaju}eg pokrenuli klubovi SDS-a i SDA HDZBiH i Stranka za BiH suzdr`ani, SDP protiv Odluka u rukama zastupnika NSRB-a, HSP-a i DNZ-a
Dana{nja prva sjednica Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH nakon godi{njih odmora, ujedno i posljednja prije lokalnih izbora 7. oktobra, prote}i }e u znaku inicijative klubova zastupnika SDS-a i SDA o razrje{enju zamjenika predsjedavaju}eg Denisa Be}irovi}a (SDP). Dok su iz Kluba SDS-a zvani~no, podnose}i inicijativu u ponedjeljak, naglasili da smjenu Be}irovi}a tra`e zbog njegovog djelovanja mimo znanja i stava Kolegija i PSBiH, Klub SDA je u svom zahtjevu dostavljenom ju~er naveo 11 razloga zbog kojih on treba da ode sa pozicije zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma PSBiH. Inicijativa za uvr{tavanje u dnevni red dana{nje sjednice Doma nije dobila podr{ku na ju~era{njem pro{irenom kolegiju, pa }e stoga to zatra`iti zastupnici SDA i SDS-a na samom zasjedanju. Predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDA Asim Sarajli} naglasio je za Oslobo|enje kako }e se naknadno tra`iti uvr{tavanje inicijative kao jedne ta~ke dnevnog reda, sa dva obrazlo`enja zahtjeva.

BE]IROVI] NA DNEVNOM REDU
kako su za to uspjeli osigurati i ve}inu, naveo je Franji~evi}.

Igre bez granica
Da bi Be}irovi} bio smijenjen, osim op}e ve}ine, koja uz prisustvo svih zastupnika iznosi 22, nu`no je obezbijediti i entitetsku. Iz RS-a ona nije upitna, s obzirom na to kako SDS i SNSD samostalno imaju 12 glasova, ali je nu`no da, osim Kluba zastupnika SDA, njih sedam, iz FBiH inicijativu podr`i jo{ najmanje dvoje (jedna tre}ina iz FBiH je devet zastupnika). Zastupnici Stranke za BiH, kako nam je rekao Beriz Belki}, smatraju kako ne trebaju u~estvovati u brakorazvodnoj parnici, jer ne znaju ko }e ve} sutra nekim drugim povodom podnijeti neku drugu inicijativu i tra`iti ne~iju smjenu. - [ta }e se desiti, vidjet }emo na samoj sjednici. Smatramo kako sve ovo {to se de{ava nije na{ posao. Ovo su igre bez granica. Mi smo zabrinuti za budu}nost ove zemlje i sve {to je nastalo kao posljedica je isklju~iva odgovornost vlasti, a SBiH to nije. Za nadati se samo kako }e bira~i u BiH kona~no shvatiti koga su izabrali i dali mu povjerenje, a {ta su im ponudili kao odgovor na to, ocijenio je Belki}. Inicijatori smjene, klubovi SDSa i SDA tako iz RS-a, osim SNSD-a, mogu sigurno ra~unati na glas za i jednog zastupnika DNS-a, dok }e u slu~aju FBiH, uz suzdr`anost SBiH, HDZ-a BiH i vjerovatno HDZ-a 1990, sve ovisiti od stava manjih stranaka - NSRB-a, HSP-a i DNZ-a (tradicionalno suzdr`an kod svih glasanja o izborima i smjenama). Almir TERZI]

Predstavni~ki dom PSBiH: Ve}ina za smjenu iz RS-a neupitna, sve na FBiH

Razlozi SDA
Klub zastupnika SDA u razlozima za smjenu Be}irovi}a naveo je, izme|u ostalog, da je provode}i politiku SDP-a suodgovoran {to je BiH, kao i PSBiH, uvedena u dugogodi{nju krizu sa nesagledivo {tetnim posljedicama po dr`avu i narod. Zamjera mu se i {to je svojim djelovanjem u Kolegiju doveo da to tijelo “ima evidentan zastoj u svom radu, u~estvovao u kreiranju i dono{enju amandmana kojim je bud`et PSBiH pove}an s ciljem kupovine novih automobila, mijejih je inicijativa podnesena, navela je Aleksandra Pandurevi}, zastupnica SDS-a u Predstavni~kom domu PSBiH. Dok iz klubova SDA i SDS-a cijene kako }e Be}irovi} na dana{njoj sjednici biti smijenjen, u Klubu SDP-a su uvjereni da do toga ne}e do}i. Predsjedavaju}i Kluba SDP-a Sa{a Magazinovi} ocijenio je za Oslobo|enje kako zahtjevi i stavovi niti jednog kluba, ni SDA, ni SDS-a o smjeni Be}irovi}a nisu utemeljeni. {anje u domen vanjske politike, kori{tenje resursa PSBiH u li~ne svrhe i vlastitu promociju, odlaske na putovanja zbog kojih su potro{ene na desetine hiljada maraka od kojih nije bilo koristi...” Inicijativa SDA, obrazlo`eno je, odgovor je i na ponovni zahtjev SDP-a u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH da opet pokrene inicijativu za smjenu Denisa Zvizdi}a (SDA) sa mjesta predsjedavaju}eg. kako je za Oslobo|enje izjavio nje gov pred sje da va ju }i Ma te Franji~evi}, zauzet }e laganu distancu. On je potvrdio kako }e zastupnici HDZ-a BiH prilikom gla sa nja o smje ni za mje ni ka predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Denisa Be}irovi}a najizvjesnije ostati suzdr`ani. - Da smo smatrali neophodnim, sa mi bi smo po kre nu li inicijativu za smjenu Be}irovi}a. Oni koji su to u~inili imaju razloge i za o~ekivati je onda

Distancirani HDZ
Ovakav stav dobio je podr{ku i u Klubu SDS-a, s obzirom na to kako se u proceduri ne mogu istovremeno na}i dvije ta~ke dnevnog reda koje tretiraju isto pitanje, u ovom slu~aju razrje{enje Be}irovi}a. - Usaglasili smo stav da to bude jedna ta~ka dnevnog reda, s tim {to }e se raspravljati o dva odvojena obrazlo`enja zbog ko-

- SDP }e biti i protiv jednog i drugog obrazlo`enja inicijative za smjenu Be}irovi}a. Radi se o originalnom projektu koji je pokrenuo SDS, a kojem se SDA zaka{njelo pridru`ila u poku{ajima dodvoravanja SDS-u. Svi u Parlamentu BiH su iznena|eni ovim {to se de{ava i inicira i vrijeme }e pokazati pozadinu o ~emu se radi i {ta je spojilo SDA i SDS u istom poslu, zaklju~io je Magazinovi}. Klub zastupnika HDZ-a BiH,

ODGO\EN KOLEGIJ SKUP[TINE KS-a

NARODNA SKUP[TINA RS-a

PARLAMENT FBiH

Novom sastanku prisustvuju i mediji?
Predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Sarajevo sazvala je za ju~er hitnu sjednicu Kolegija ovog tijela. Me|utim, na nekoliko minuta prije po~etka sastanka obavijestila je ~lanove da zbog bolesti ne}e biti u prilici da do|e na sjednicu, pa je zbog toga hitna sjednica Kolegija pretvorena u konsultativni sastanak. Tako je dogovoreno da se sjednica Kolegija odr`i sutra sa po~etkom u deset sati. - Kolegij je na neki na~in pretvoren u konsultacije jer predsjedavaju}a Mali} nije do{la iako je ona sazvala sastanak. Stoga je dogovorena nova sjednica u petak za 10 sati. Bilo je neke diskusije, ali samo je dogovoren novi sastanak Kolegija, istakao je Besim Mehmedi}, {ef Kluba zastupnika SBiH u Kantonalnoj skup{tini. Nermin Pe}anac, {ef Kluba zastupnika Pe}anac - Juri} - Backovi}, na Kolegiju je zatra`io da se medijima omogu}i prisustvo na sljede}em sastanku ovog tijela. - Mirjana Mali} je rekla da je bolesna pet minuta prije odr`avanja Kolegija i da nije u stanju da vodi sastanak. Nisu ni{ta govorili o mogu}em terminu sjednice Skup-

{tine Kantona Sarajevo, ali ja sam tra`io da se moj zahtjev za sazivanje hitne sjednice Skup{tine KS-a povodom poskupljenja stavi na dnevni red. Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi KS-a koji nam je bila du`na dostaviti Mali} nismo dobili. Neki su dobili, a neki ne. O~igledno je da su po~ele neke opstrukcije oko sazivanja sjednice Skup{tine, ali i ta~ke gdje }e se glasati o nepovjerenju aktuelnoj Vladi. Da li su to igre ili ne, vidje}emo vrlo brzo. Tra`io sam da na sjednici Kolegija budu prisutni i mediji i oni su rekli da }e o tome odlu~iti. Onaj ko je za demokratiju i ko se ne boji javnosti podr`at }e ono {to sam predlo`io. Kolegij ima dovoljno ruku da se odobri prisustvo medijima i niko ne treba da se ne~ega S. Hu. boji ili stidi, pojasnio je Pe}anac.

Okon~ana rasprava
Nakon dvodnevnog zasjedanja obilje`enog `u~nim diskusijama u Narodnoj skup{tini RS-a, ju~er je okon~ana rasprava o rebalansu bud`eta. Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija istakao je da je rebalansom bud`eta Vlada RS-a uspjela o~uvati nivo primanja bud`etskih korisnika, fiskalnu stabilnost i omogu}iti nesmetano funkcioniranje institucija. Rebalansom bud`etski okvir RS-a od milijardu i 825 miliona KM umanjuje se za 15 miliona KM. Prije glasanja o rebalansu bud`eta, poslanici NSRS-a trebaju se izjasniti i o zakonu o izvr{enju rebalansa bud`eta, te o odluci o zadu`ivanju RS-a po novom stand by aran`manu izme|u BiH i MMF-a. G. K.

Dvije sjednice
Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH danas }e odr`ati dvije vanredne sjednice, prvu na kojoj }e nanovo biti konstituisana nova parlamentarna ve}ina koju ~ine SDPBiH, HDZBiH, HDZ 1990 i SBB, te druga na kojoj }e se raspravljati o novom kreditnom zadu`enju kod MMF-a. Kolegij Predstavi~kog doma ju~er je zasjedao i na prijedlog predsjedavaju}eg Denisa Zvizdi}a prihvatio da se prvo odr`i sjednica vezana za promjenu parlamentarne ve}ine, a tek potom sjednica na kojoj }e se razmatrati rebalans ovogodi{njeg federalnog bud`eta i prijedlog odluke o prihvatanju zadu`enja kod MMF-a u iznosu od 534,4 miliona KM. M. \. R.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne raspada se samo Bosna i Hercegovina nego i Federacija

Vanredna sjednica Senata Univerziteta u Sarajevu

Od 1. oktobra rektor je dr. Avdispahi}!
Senatori UNSA zatra`ili su od Upravnog odbora Univerziteta da odbije odluku Vlade Kantona Sarajevo kao neosnovanu i nezakonitu
Na vanrednoj sjednici Senat Univerziteta u Sarajevu ju~er je razmatrao odluku Vlade Kantona Sarajevo u vezi sa nedavanjem saglasnosti Vlade KS-a na imenovanje prof. dr. Muharema Avdispahi}a za rektora Univerziteta u Sarajevu, za mandatni period 2012 2016. godine zbog navodnih gre{aka u proceduri. Tom prilikom, ~lanovi Senata su jednoglasno zauzeli stav i donijeli zaklju~ke, me|u kojima je prvi da autonomija Univerziteta mora biti sa~uvana.

Nenad politi~kih nauka unovi}, Kecma Banjoj Luci dekan Fakulteta

Senat UNSA: Autonomija mora biti sa~uvana

DOBAR LO[

ZAO

MIRNES ISAKOVI]
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata ZDKa Mirnes Isakovi} u intervjuu za Oslobo|enje poru~io je da ne}e odustati od zahtjeva za smjenu kantonalnog premijera Fikreta Plevljaka. Sindikalisti smatraju da Plevljak djeluje protiv interesa radnika.

Jednoglasan stav
Senatori su zaklju~ili i to da Senat Univerziteta u Sarajevu ostaje pri stavu da je izabrao rektora UNSA za mandatni period 2012 - 2016. godine u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo i podzakonskim aktima, a {to je i potvr|eno nalazom inspektorata rada, za{tite na radu, socijalne za{tite i prosvjetne inspekcije Kantona Sarajevo od 28. avgusta ove godine. Senat Univerziteta podr`ava Upravni odbor Univerziteta u provo|enju odluke o imenovanju koju je UO ranije donio 12. juna 2012. godine, te predla`e Upravnom odboru Univerziteta da odbije odluku Vlade Kantona Sarajevo kao neosnovanu i nezakonitu.

NATO
[tab NATO-a u Sarajevu donirao je OSBiH ~etiri motorna vozila, koja }e slu`iti potrebama Glavne logisti~ke baze. Zahvaljuju}i ispunjavanju partnerskih ciljeva OSBiH, [tab NATO-a u Sarajevu smanjuje prisustvo i, kako je rekao njegov komandant general Walter T. Lord, u prilici je da ustupi resurse koji mu vi{e nisu potrebni.

EKONOMSKI FORUM
Predsjednici Poljske i Hrvatske Bronislaw Komorowski i Ivo Josipovi} otvorili su 22. ekonomski forum u Krynici. Rije~ je o najve}em ekonomskom forumu centralne i isto~ne Evrope, na kojem iz BiH u~estvuju Mujo Selimovi}, direktor MIMS grupacije, Enes ^engi}, generalni direktor Energoinvesta, Sa{a Toperi}, predsjednik Ameri~ko-bosanske fondacije i vi{i stru~ni suradnik Centra za transatlantske odnose SAIS u Washingtonu, i Goran Nedi}, ekonomski ekspert i predsjednik UO Fondacije.

Za Senat Univerziteta u Sarajevu legitimni rektor nakon 1. oktobra 2012. godine je prof. dr. Muharem Avdispahi}, redovni profesor Prirodno-matemati~kog fakulteta UNSA, te je jednoglasno zauzet stav da je on jedini rektor koji nakon 1. oktobra mo`e sazivati i predsjedavati sjednicama Senata Univerziteta u Sarajevu. Zaklju~ke vanredne sjednice Senata potpisao je aktuelni rektor prof. dr. Faruk ^aklovica, a oni su, pored medija, upu}eni Upravnom odboru Univerziteta u Sarajevu, Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo te Vladi KS-a. Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Kemo Sokolija za Oslobo|enje je kazao kako }e sjednica ovog tijela UNSA biti zakazana u idu}u srijedu. - Nisam vidio zaklju~ke sa sjednice Senata, ali dao sam nalog da se zaka`e sjednica za srijedu jer pre-

ma Poslovniku, ~lanovi Upravnog odbora trebaju dobiti sav materijal sedam dana ranije. Strogo sam vodio ra~una o tome da ne napravimo neki previd, kao {to sam to radio i kada je na dnevnom redu bilo imenovanje rektora Avdispahi}a, istakao je prof. dr. Sokolija.

Nelegalna odluka
Prema rije~ima profesora Sokolije, ve} ju~er su Upravnom odboru UNSA mogli biti proslije|eni materijali sa vanredne sjednice Senata, tako da }e ih, uz odluku Vlade KS-a i nalaz prosvjetnog inspektora, dobiti svaki od ~lanova UO UNSA. U svom nalazu, prosvjetni inspektor Sifet Kukuruz zaklju~io je da je odluka Vlade KS-a kojom je zatra`eno poni{tenje procedure izbora rektora Univerziteta u Sarajevu nelegalna, te da zakonske ovlasti u tom procesu ima Senat UNSA.
J. MILANOVI]

Inspekcijski nalaz sa Fakulteta za kriminalistiku

Izbor dekana imao propisanu ve}inu
S ciljem utvr|ivanja zakonitosti procedure izbora dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, a nakon raspisanog konkursa od 29. marta 2012, prosvjetni inspektor Sifet Kukuruz 30. augusta proveo je inspekcijski nadzor na FKN-u. menute ustanove” . - Odredbom ~lana 158. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju (pre~i{}eni tekst) propisano je da se na pokretanje i provo|enje procedure raspisivanja konkursa za izbor dekana primjenjuju odredbe va`e}ih internih akata fakulteta. Nesporno je da se i u predmetnom slu~aju postupak izbora dekana provodi u skladu sa Pravilima FKN-a UNSA. Odredbom ~lana 131. Zakona o visokom obrazovanju jasno je predvi|eno da }e se sastav Nastavno-nau~nog vije}a FKN-a urediti statutom visoko{kolske ustanove, odnosno Univerziteta, naveo je, izme|u ostalog, inspektor Kukuruz, napominju}i da se ova odredba ne mo`e primijeniti jer UNSA nije integrisan, a nije donesen ni statut Univerziteta. Kukuruz je naveo da je Vije}e za-

sjedalo u sastavu kako je to i propisano ~lanom 154. Pravila Fakulteta.

Pravo glasa
- ^lanom 27. Poslovnika o radu Nastavno-nau~nog vije}a FKN-a, od 29. novembra 2001, propisano je da pravo glasa, kada se glasa o prijedlogu za imenovanje dekana, imaju svi prisutni ~lanovi Vije}a, a iz toga proizlazi da nije bilo kr{enja internih akata FKN-a, zaklju~io je inspektor, uz konstataciju da je odluka o izboru donesena natpolovi~nom ve}inom glasova pa da nisu prekr{eni ni Zakon o visokom obrazovanju ni Pravila FKN-a. Kako saznajemo na FKN-u, profesoru Masle{i upu}en je zahtjev za zakazivanje hitne sjednice NNV-a zbog opstrukcija u imenovanju profesora Korajli}a. J. M.

OP]A BOLNICA
U Op}oj bolnici “Prim. dr. Abdulah Naka{“ u Sarajevu, u obnovljenom Odjelu radiologije, pu{tena je u rad najsavremenija radiolo{ka dijagnosti~ka oprema vrijedna 2,4 miliona eura. Rije~ je o medicinskim aparatima koji }e pacijentima znatno skratiti ~ekanje na pregled.

Interni akti
Iako je za dekana izabran prof. dr. Ned`ad Korajli}, Vlada KS-a je preuzela funkciju UO Fakulteta i na to mjesto kao v.d. imenovala prof. dr. Ramu Masle{u. U nalazu Kukuruza, koji smo dobili sa FKN-a, “prosvjetni inspektor nije utvrdio postojanje propusta u vezi sa postupkom dono{enja odluke sa 71. sjednice Nastavno-nau~nog vije}a i odluke sa 23. sjednice UO Fakulteta, kojom je izabran dekan po-

VIJEST U

milijardi KM upla}eno je za osam mjeseci ove godine na ra~un javnih prihoda RS-a.

BROJU

1,35

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

INTERVJU

5

Dervo Sejdi}, podnosilac apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

Izmjene Ustava BiH ni do kraja godine
Razgovarala: Lana RIZVANOVI]

Prijedlog SDP-a i HDZ-a je neprihvatljiv, jer produbljuje etni~ku podjelu u BiH, proizvodi dodatnu diskriminaciju i u su{tini se ne bavi implementacijom presude u slu~aju Sejdi} - Finci protiv BiH
menta kada me|unarodna zajednica bude personalno uprla prstom u politi~are, mislim da }e do}i do dogovora. Najava da ne}e biti priznati izbori 2014. godine, ukoliko se ne provede presuda, ~ak je vjetar u le|a vladaju}oj strukturi da uop}e ne do|e do rje{enja u slu~aju Sejdi} - Finci. Naprotiv, njima to u potpunosti odgovara, jer }e dobiti produ`enje mandata. Zato, sve dok me|unarodna zajebi trebala dozvoliti diskriminaciju protiv koje se toliko bore. Razumijem da je prepustila doma}im politi~kim snagama da preuzmu odgovornost i da se dogovore, ali mislim da u ovom slu~aju, me|unarodna zajednica itekako ima obavezu. Ima obavezu, ako ni{ta, da iza|e sa jednim konkretnim prijedlogom pred doma}e lidere, ako se oni ve} ne mogu samostalno dogovoriti. • [ta je najbezbolnije rje{enje za implementaciju presude? - U ovom momentu idealno rje{enje bi bilo jedna dr`ava jedan predsjednik, bez Doma naroda, jer se interesi mogu {tititi i kroz Parlament BiH. Me|utim, ukoliko je ve} situacija ovakva kakva jeste, a znamo svi da je betonirana, u smislu da prepoznaje etni~ku pripadnost kao prioritet, onda mislim da bi najbolje rje{enje bilo ono koje je predlo`io SDU. Vrlo provodljiva stvar bi bila da se uvede ~etvrta pozicija za nacionalne manjine i neopredijeljene u Predsjedni{tvo BiH i u Dom naroda da ide klub nacionalnih manjina sa istim brojem ~lanova kluba kao {to je to slu~aj s pripadnicima konstitutivnih naroda. Jedina mana u prijedlogu SDU je ta {to politi~ke partije predla`u kandidate za ~lanove Predsjedni{tva BiH i Dom na ro da Par la men tar ne skup{tine BiH, zbog mogu}ih zloupotreba pri deklarisanju. • [ta planirate dalje, ukoliko se obistine Va{i navodi da do promjene Ustava BiH ne}e zadugo do}i? - Sve dok osjetim bilo koju vrstu diskriminacije u ustavnim rje{enjima, ja }u i}i prema sudu i tu`iti BiH. @elim da vjerujem da }u jednog dana uspjeti da u svojoj dr`avi budem priznat kao ravnopravni ~lan ovog dru{tva.

• Politi~ke partije su ispo{tovale briselski rok za podno{enje prijedloga Parlamentu Bosne i Hercegovine za izmjenu dr`avnog Ustava u kontekstu presude Sejdi} - Finci, koji je bio 31. avgust. Da li to zna~i da }e Ustav BiH uskoro biti prilago|en odredbama sudske presude? - Na`alost, ne}e. Kao prvo, politi~ki lideri su obe}ali Evropskoj komisiji dogovor do 31. avgusta, a ne prijedloge i samim tim ponovo unazadili povjerenje, kako me|unarodne zajednice, tako i nas ostalih koji ~ekamo da ostvarimo na{a prava. U ovom momentu sam, ~ini mi se, najve}i pesimista od svih pesimista, prije svega, zbog tih koalicija koje pucaju, lo{ih odnosa me|u liderima, zbog sveukupne politi~ke situacije i smatram da nijedan prijedlog ne}e biti podr`an. Pogotovo ne u predizbornoj kampanji koja je ve} po~ela.

se do kraja godine stvari poma}i s mrtve ta~ke. • [ta je to {to Vama ne odgovara u prijedlogu koji su ponudili SDP i HDZBiH? - Prijedlog SDP-a i HDZ-a je neprihvatljiv, jer produbljuje etni~ku podjelu u BiH, proizvodi dodatnu diskriminaciju i u su{tini se ne bavi implementacijom presude Suda iz Strasbourga po{to se dodatno cementira etni~ka po-

put njega i mene. Dovoljno je re}i da je ovaj prijedlog rezultirao time da je Kom{i} shvatio da se SDP odri~e njega i njemu sli~nih i oti{ao iz stranke koja podr`ava pravljenje tre}eg entiteta. • Do kada mislite da }e trajati politi~ke igre nau{trb ljudi koji sebe prvenstveno smatraju Bosancima i Hercegovcima? - Sve dok me|unarodna zajednica bude prijetila BiH. Onog mo-

Diskriminacija
• Dakle, uvjereni ste da na sjednici 6. septembra ne}e uop}e biti rasprave o izmjenama Ustava BiH? - Nisam optimista da }e se u ovoj godini i{ta zna~ajno desiti. Na sjednici Parlamenta BiH prijedlozi ne}e uop}e ni biti na dnevnom redu, makar ne prijedlog ili inicijativa o ustavnim izmjenama na osnovu sporazuma SDP-a BiH i HDZ-a BiH. Na sjednici }e biti vi{e onih koji }e protestovati zbog tog prijedloga i to ne zato jer su protiv njega i smatraju ga diskriminiraju}im, ve} ga jednostavno ne}e `eljeti podr`ati. Tu }e na djelu biti ona stara poznata politi~ka pri~a u BiH: Sve {to je tvoje meni se ne svi|a i ne `elim podr`ati. Zato nisam optimista da }e

djela BiH. Ovim prijedlogom se ~ak vr{i diskriminacija i konstitutivnih naroda u BiH i vi{e se radi o tome kako pobolj{ati status Hrvata u dr`avi, nego kako implementirati presudu i dati nacionalnim manjinama ili, kako nas nazivaju, ostalima, pravo glasa i predstavljanja u dr`avnim institucijama. I dalje pitam {ta je ovdje predmet trgovine. Da li se Hrvati, odnosno Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi} odri~u tre}eg entiteta, da li se odri~u legitimnog predstavnika Hrvata ili se SDP odri~e @eljka Kom{i}a i ljudi poFoto: Damir ]UMUROVI]

IDEALNO RJE[ENJE U ovom momentu idealno rje{enje bi bilo jedna dr`ava jedan predsjednik, ili uvo|enje ~etvrte pozicije za nacionalne manjine i neopredijeljene u Predsjedni{tvo BiH, a da se u Domu naroda formira klub nacionalnih manjina

dnica bude razmi{ljala, a ne upotrijebila sankcije, predmet se ne}e rije{iti. Onog momenta kada predstavnici me|unarodne zajednice upru prstom u Lagumd`iju, Dodika, ^ovi}a, Ljubi}a, Tihi}a, Bosi}a pa i Radon~i}a, situacija iz sada{njeg statusa quo }e pre}i u ono {to svi o~ekujemo: konkretna rje{enja i izmjenu Ustava BiH.

Me|unarodna zajednica
• Uz pomo} me|unarodne zajednice? - Me|unarodna zajednica je izradila Dayton i ona je ta koja ne

VIJEST U OBJEKTIVU

Kodeks pona{anja
Predstavnici 35 politi~kih stranaka iz cijele BiH potpisali su ju~er u Sarajevu Kodeks pona{anja politi~kih stranaka u izbornoj kampanji, prvi put otkako se provode izbori u na{oj zemlji. Potpis nije stavio SNSD Milorada Dodika, mada je predstavnik ove stranke u~estvovao u izradi dokumenta. Stranke su svojim potpisom obe}ale fer i korek tnu izbornu kampanju za lokalne izbore 2012. te da ne}e pozivati na govor mr`nje, nasilje i svaki drugi oblik {irenja nacionalne, vjerske ili rasne mr`nje, kao i da ne}e podsticati neravnopravnost spolova, {irenje bilo kakvih nenamjernih ili neosnovanih optu`bi, neistina i insinuacija o bilo kojem kandidatu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Predstavljen predizborni program HDZ-a BiH

Vlada RS-a tro{i novac bez kontrole
Predsjednik Demokratske par tije Dragan ^avi} u vi{e navrata je ukazivao na slu~aj da se tro{e bud`etska sredstva bez ikakvih izvje{taja o njihovom utro{ku i efektima, me|u kojima je i Istorijski projekt Srebrenica, ali i brojni drugi, koji se finansiraju sredstvima poreznih obveznika u RS-u. - Niko ne zna ko tro{i ta sredstva. Zna se samo za Stefana Karganovi}a. Takva praksa }e trajati sve dok se, izgleda, silni milioni ne potro{e, bez ikakvih efekata, ka zao je ^avi} za Fenu. Istorijski projekt Srebrenica, ~iji osniva~ tvrdi da je u za{ti}enim zonama UNa u isto~noj Bosni stradalo manje od 1.000 ljudi, od vlada Milorada Dodika i Aleksandra D`ombi}a je sveukupno dobio 1.673.840 KM.

Ne odustaju od ~etiri federalne jedinice
Ravnopravnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te euroatlantski put BiH osnovni ciljevi politi~koga djelovanja ove stranke
Ustavna ravnopravnost bh. Hrvata, skrb za branitelje, djecu i mlade, otvaranje radnih mjesta, borba protiv korupcije i kriminala, neke su od tema predizbornog programa HDZ-a BiH koji je ju~er predstavljen u Mostaru. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je izjavio kako su ravnopravnost hrvatskoga naroda u BiH te euroatlantski put BiH osnovni ciljevi politi~koga djelovanja ove stranke. kriminal i korupcija ne smiju tolerirati. Lider HDZ-a BiH je rekao kako su predstoje}i izbori mo`da i posljednji koji }e provesti prema trenutno va`e}im izbornim pravilima, te kako HDZ ne}e tro{iti ogromne sume novca na kampanju. Tako, primjerice, ne}e biti organizirani masovni predizborni skupovi na kojima bi nastupale glazbene zvijezde.

Rotacija i konsenzus
- Vjerujem kako je jasno da vi{e nikada nikome ne smije pasti na pamet da se bez legitimnih predstavnika Hrvata pravi vlast na bilo kojoj razini u BiH. Eksperimenti od prije deset godina, koji su se ponovili unazad dvije godine, ote`ali su i ovako te{ko funkcioniranje BiH, izjavio je ^ovi}. Dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Kri{to je, pak, predstavljaju}i predizborni program, kazala kako je HDZ uradio prijedlog novog Ustava BiH zasnovanog na na~elima pariteta, rotacije i konsenzusa te na na~elima koja osiguravaju primjenu najvi{ih demokratskih prava utemeljenih na me|unarodnim na~elima i standardima.
J. GUDELJ

Distrikt Sarajevo
- Na`alost, puno onoga {to je cilj HDZ-a nismo uspjeli zajedni~ki realizirati. Zbog toga smo i ovaj izborni program uvjetno po~eli i zavr{ili s onim krucijalnim i globalnim {to nam je potrebno. Prije svega, potrebna nam je reforma Ustava BiH kako bismo osigurali da ova dr`ava krene normalno funkcionirati. Na{ program, pak, zavr{ava poglavljem o Europskoj uniji, odnosno putem gdje BiH jedino mo`e vidjeti svoju budu}nost kao moderno organizirana europska dr`ava, izjavio je ^ovi}. U samom, pak, programu stoji kako se HDZ i dalje zala`e za federalizaciju zemlje i to kroz ~etiri federalne jedinice. Jednu od jedinica bi ~inio distrikt Sa-

Otvoren nadvo`njak Reljevo
Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi} i vr{ilac du`nosti na~elnika Op}ine Novi Grad Sarajevo Aner [uman ju~er su zvani~no otvorili nadvo`njak Reljevo, dio sarajevske obilaznice, na dionici Jo{anica - Butila. Nadvo`njak Reljevo je objekt du`ine 211,5 metara, koji na staciona`i 3+500 km presijeca trasu sarajevske obilaznice, javlja Fena. Ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedi} rekao je da je va`nost ovog nadvo`njaka u tome {to }e umnogome pove}ati sigurnost u~esnika u saobra}aju na koridoru 5c. Dodao je da }e Vlada Federacije i ministarstvo na ~ijem je ~elu u~initi sve da sarajevska obilaznica u cijelosti bude zavr{ena u 2014, ~ime }e biti smanjene gu`ve, zastoji u saobra}aju i zaga|enje. Vrijednost radova na nadvo`njaku iznosila je 2,6 miliona KM.

Dragan ^ovi}: Nu`na reforma Ustava BiH

EUROPSKA UNIJA Na{ program, pak, zavr{ava poglavljem o Europskoj uniji, odnosno putem gdje BiH jedino mo`e vidjeti svoju budu}nost kao moderno organizirana europska dr`ava
rajevo, ujedno i glavni grad zemlje. Tako|er, u programu se, izme|u ostaloga, navodi kako je zada}a HDZ-a “o~uvanje i obrana pra va na obra zo va nje na materinjem jeziku, ali i pokretanje reforme obrazovanja na svim razinama” Navodi se kako . su “malo i srednje poduzetni{tvo na{a budu}nost” te kako se ,

Jo{ dvije presude

RS obe{te}uje `rtve

Ove presude u potpuno drugi polo`aj stavljaju `rtve rata, koje su do sada bile u pasivnoj poziciji, isti~e advokat Hrva~i}
U advokatsku kancelariju Esada Hrva~i}a stigle su jo{ dvije presude iz Op}inskog suda Sarajevo, kojima se prihvataju tu`be porodica civilnih `rtava rata protiv Republike Srpske. Dvije su ve} donijete, prva od njih u junu, na koju se, saznajemo od Hrva~i}a, Republika Srpska `alila. a o{te}eni je brat, ili obrnuto, dok se iznos od 20.000 KM odnosi na pogibiju roditelja, odnosno djece. U drugoj presudi, sa septembarskim datumom, 11 osoba iz Sarajeva je tra`ilo nematerijalno obe{te}enje za smrt njihova tri srodnika. U pitanju su ubijeni: Mensur Imamovi}, Sead ^avi} i Sanela Bo{njak. I u ovoj presudi se obe{te}enja kre}u od 7.000 do 20.000 KM. “Pravni osnov je isti kao i u ranijim na{im tu`bama, a nalazi se i u preostalih 95 tu`bi, koje je na{ tim obradio” nagla{ava Hrva~i}, od , kojeg saznajemo i to da je Sud iznova odbio prigovor vezan za zastaru (ratni zlo~in ne zastarijeva).

Promijenjeni formulari za popis
Koalicija 143, koja okuplja 17 nevladinih organizacija iz cijele BiH, nakon vi{emjese~nih zagovaranja izmjena u popisnici radi osiguranja slobode izja{njavanja o etni~koj i vjerskoj pripadnosti, kao i o maternjem jeziku, uspje{no je promijenila formulare za popis stanovni{tva, javlja Fena. Agencija za statistiku BiH je najavila da }e formular biti promijenjen, a Koalicija 143 se nada da }e ovo gra|anima pru`iti priliku za samoizja{njavanje, a ne za uklapanje u unaprijed odre|ene uloge koje bh. politi~ki ~elnici `ele da im dodijele.

Esad Hrva~i}: Sud prihvatio odgovornost RS-a

Foto: Didier TORCHE

Septembarski datum
Tre}a presuda jeste tako|e grupna i sastoji se od 30 pojedina~nih tu`bi. Sve su one vezane za pogibiju pet lica u opkoljenom Sarajevu. Rije~ je o: Belmi Tabakovi}, Ha{i Ke{ko, Aliji Ramovi}u, [e}i [atrovi} i Mu{kiji Pribinji. Njihovi bli`nji bi, ukoliko presuda postane pravosna`na, od RS-a trebalo da dobiju obe{te}enje za nematerijalnu {tetu u vrijednosti od 7.000 do 20.000 KM. Hrva~i} nagla{ava da se 7.000 KM odnosi, recimo, na smrt sestre,

Niska obe{te}enja
“Nama je najva`nije to da je Sud prihvatio odgovornost Republike Srpske za u~injenu {tetu. Duboko smo uvjereni da }e tako stajati i u

kona~noj presudi. Otud i smatram da su ovo, po mnogo ~emu, historijske presude, jer u potpuno drugi polo`aj stavljaju `rtve rata, koje su do sada bile u pasivnoj poziciji. Mnoge od njih nam to i ka`u, napominju}i da ih do sada niko ni za {ta nije pitao” govori Hrva~i}, ne , pori~u}i da su iznosi obe{te}enja, s obzirom na to da se radi o ljudskim `ivotima, niski. “No, to su iznosi koje je utvrdio Vrhovni sud Federacije BiH, a mi drugih nemamo. Zbog nedostatka sredstava, nismo mogli osigurati

vje{ta~enje. Druga je stvar to {to se u ovim kriterijima ni na jednom mjestu ne pominje ratna `rtva, a to je stoga {to problematika ratnih {teta, s izuzetkom nekih pojedina~nih odredbi, kod nas zakonski nije ni regulisana. Jedno je kada neko nastrada u saobra}ajnoj nesre}i, a drugo kada bude ubijen u ratu” , tvrdi advokat, ~iji tim, u ovom poslu, usko sara|uje s dva udru`enja, C@R i Udru`enje U`as, koje okuplja pre`ivjele iz ratom opkoljenog Sarajeva.
E. KAMENICA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Dolazi li nam virus zapadnog Nila

U BiH NEMA OBOLJELIH
Simptomi su jake glavobolje, visoke temperature, uko~enost vrata, gubitak svijesti i slabost mi{i}a

PDP tra`i ostavku Dodika
Par tija demokratskog progresa ju~er je najo{trije osudila izjavu predsjednika RS-a i SNSD-a Milorada Dodika u vezi s isto~nim dijelom RS-a te tra`i od njega ostavku ili izvinjenje, posebno zbog toga {to u stvaranju RSa nije ni u~estvovao. “Sa zabrinuto{}u i zebnjom da se sprema ne{to lo{e po RS primili smo ju~era{nju izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika da ’mi pla}amo odr`avanje istoka’. Postavljam pitanje, kao borac, patriota, invalid i roditelj, u ime svih gra|ana koji `ive u isto~nom dijelu ponosne i nedjeljive Republike Srpske: Ko ste to vi, ko smo to mi i kako i ~ime vi to pla}ate istok RS-a, predsjedni~e?, naveo je potpredsjednik PDP-a Dragi{a Deli}. “Nikada se, kao politi~ka par tija, ne}emo slo`iti sa stavom predsjednika Dodika da se RS podijeli na istok i zapad”, navodi Deli} u pisanoj izjavi.

Iako se u posljednje vrijeme mnogo govori o virusu zapadnog Nila, u na{oj zemlji jo{ nema zabilje`enih slu~ajeva oboljelih. Rije~ je o virusu kojeg prenose komarci, a njegov prirodni rezervoar su zara`ene ptice. Kada komarac ugrize zara`enu pticu, on se zarazi, a zatim prenosi virus zapadnog Nila na ljude, ali i na konje koji, tako|er, mogu oboljeti pa i uginuti.

Jelena Ravlija: Ljekari su spremni

Tigrasti komarci prenose zarazu

Poja~an nadzor ljekara
- Vrlo lako se svi mogu zaraziti, a posebno su osjetljive osobe koje od ranije imaju zdravstvenih problema. Njihov imunolo{ki sistem je slabiji pa je i njihovo zdravlje ugro`enije ukoliko do|e do zaraze, ali i starije osobe, ukoliko se zaraze, podlo-

rih osoba, virus zapadnog Nila mo`e da izazove ozbiljnu bolest koja djeluje na mo`dano tkivo. U vrlo ozbiljnim slu~ajevima mo`e da izazove stalno o{te}enje `ivaca i da bude smrtonosan. Simptomi encefalitisa (upale mozga) ogledaju se u pojavi jake glavobolje, visoke temperature, uko~enosti vrata, konfuziji, gubitku svijesti i slabosti mi{i}a, a mogu biti i smrtonosni.

Kada oti}i doktoru
Ukoliko se pojave simptomi kao {to su povi{ena temperatura, konfuzija, slabost mi{i}a, ozbiljne glavobolje i uko~enost vrata ili ako va{e o~i postanu osjetljive na svjetlo, potrebno je da odmah posjetite ljekara. Najbolja prevencija je zapra{ivanje protiv komaraca, a u krajevima gdje su komarci najaktivniji nave~er i u zoru treba nositi hla~e i odje}u dugih rukava. `nije su razvoju opakih bolesti. Ovaj virus se ne mo`e prenijeti s jedne osobe na drugu, ve} samo ubodom komarca, kazala je Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog. Najve}i broj ljudi koji su inficirani virusom zapadnog Nila, oko 80 posto, nema nikakve simptome ili prije potpunog ozdravljenja pokazuje blage znake bolesti kao {to su povi{ena temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu. Kod nekih ljudi mo`e da se javi blagi osip ili ote~ene limfne `lijezde. Kod pojedinaca, naro~ito staZa ovaj virus ne postoji specifi~na terapija. Kod ozbiljnijih slu~ajeva propisuje se intenzivna potporna terapija, to jest hospitalizacija, intravenozno davanje te~nosti i hrane, regulisanje vazduha, potpora disanju ukoliko je potrebno, za{tita od sekundarnih zaraza te dobra bolni~ka njega. Ne postoji vakcina za ljude protiv virusa zapadnog Nila, ali se lije~i kao i svaka druga virusna bolest, dok vlasnici konja treba da kontaktiraju veterinara po pitanju vakcine koja postoji za konje.

Ako vas ujede inficirani komarac, to jo{ ne zna~i da }ete se razboljeti. Mnogi ljudi koji su inficirani virusom nemaju simptome ili pokazuju samo blagu bolest. Ako se bolest ipak pojavi, dogodi}e se u toku tri do petnaest dana nakon ujeda inficiranog komarca, a ukoliko ne primi razmjere ve}e bolesti, u roku od sedam dana bi trebala biti izlije~ena. Osobe koje, pak, obole od ovog virusa trebaju biti pod poja~anim ljekarskim nadzorom, a ljekari u BiH, kako nam je kazala Ravlija, upoznati su sa virusom te su spremni da reaguju ukoliko se zaraza pro{iri i na na{em prostoru.

Duga historija
- Virus je registrovan prvi put 1937. u zemljama sa tropskom klimom, ali se posljednjih godina pojavio i na evropskom tlu. Mediteran je podru~je ve}eg rizika, jer je to regija velikih migracija ptica, klimatskih promjena koje donose tropske temperature. Stoga i ne ~udi pojava tigrastih komaraca koji ranije nisu bili rasprostranjeni na ovom podru~ju, a koji i prenose virus. BiH ima nizak rizik od mogu}nosti pojave virusa, ali poru~ujemo svim gra|anima koji primijete simptome da se jave svom doktoru, dodala je Ravlija.

U Bosni i Hercegovini kroz historiju nije zabilje`en slu~aj oboljelih od ovog virusa, iako je u pojedinim zemljama na podru~ju Balkana sredinom devedesetih godina broj oboljelih bio veliki. Tako je 1996. i 1997. u okolici Bukure{ta bilo zara`eno oko 500 ljudi, od kojih je 50 umrlo. Zaraza virusom zapadnog Nila u Rumuniji je zabilje`ena i 2010. godine, kada su potvr|ena 34 slu~aja oboljenja, od kojih su tri slu~aja zavr{ila fatalno. Tako|er, u ljeto 2010. virus zapadnog Nila harao je Gr~kom i zarazio 264 osobe, od kojih su 34 umrle. Ove godine u Gr~koj su zabilje`ena 44 slu~aja zaraze, a tri su osobe preminule. Proteklih mjeseci u SAD-u je zabilje`ena jedna od najve}ih epidemija virusa zapadnog Nila u posljednjih 13 godina. Prema podacima ameri~kog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, 2012. godine u SAD-u je zabilje`eno 1.118 slu~ajeva zaraze kod ljudi, od ~ega je 41 osoba umrla. U Srbiji je do sada, kako su objavili tamo{nji mediji, zara`ena 21 osoba, a jedna je `ena preminula sredinom pro{log mjeseca. U Hrvatskoj zasad nema slu~ajeva zaraze kod ljudi, ali je virus zapadnog Nila na|en kod nekoliko konja na gazdinstvima u Slavoniji.
M. PAMUK

Zatra`ena kazna za Muj~inovi}a i Hrusti}a
Tu `i la {tvo Bosne i Hercegovine zatra`ilo je u zavr{noj rije~i da Zurahid Muj~inovi} i Sulejman Hrusti} budu osu|eni zbog zlo~ina po~injenih nad srpskim civilima na podru~ju Srebrenika u ljeto 1992. Tu`ilac Adnan Gulamovi} ocijenio je da je u postupku izneseno dovoljno doka za da je po~injen ratni zlo~in protiv srpskih civila u zgradi Omladinskog doma u naselju Rapatnica, op{tina Srebrenik, i da su optu`eni Muj~inovi} i Hrusti} u~estvovali u tome, javlja Srna. Uvodne rije~i odbrane bi}e iznesene 9. septembra.

Promovisanl priru~nik NATO-al
U Centru za osnovnu obuku Oru`anih snaga BiH (OSBiH) u Pazari}u kod Sarajeva ju~er je odr`ana promocija NATO-ovog priru~nika za Oru`ane snage BiH “Soldier skills manual for AFBiH” Priru~nik je napravljen . s ciljem da se jedinstveni standardi NATO-a podu~avaju u svakoj organizacijskoj cjelini OSBiH, a {tampan je na engleskom jeziku. Prema rije~ima brigadira Roberta Su{ca, komandanta za obuku i doktrinu (KOid-a), ovaj priru~nik, prije svega, bi}e kori{ten u Centru za osnovnu obuku OSBiH tokom rada sa kandidatima, koji trebaju da preuzmu vojni~ke du`nosti u OSBiH, nakon {to zavr{e obuku.

Ujedna~avanje standarda
jako doprinijeti u pobolj{anju na{ih rezultata, kazao je on. Harald Hiorth, zamjenik komandanta [taba NATO-a u Sarajevu, rekao je kako su procedure u svim zemljama ~lanicama NATO-a iste, te je zbog toga i napravljen ovaj priru~nik za pripadnike OSBiH, kako bi se i oni upoznali sa procedurama koje su jedinstven, a koje }e pomo}i na putu ka ~lanstvu u NATO. - Ovaj priru~nik trebao bi pomo}i pripadnicima OSBiH da budu u stanju da djeluju zajedno sa ostalim pripadnicima oru`anih snaga iz zemalja ~lanica NATO-a, kako u operacijama tako i u svim drugim aktivnostima, kazao je Hiorth.
D. M.

Presuda Ili}u i Ne{kovi}u 26. septembra
Zavr{nim rije~ima na su|enju Ili}u i Draganu Ne{kovi}u, biv{im pripadnicima Centra za obuku na Jahorini pri Specijalnoj brigadi MUP-a RS, okon~ano je su|enje, a Sud BiH }e presudu objaviti 26. septembra. Odbrana Zorana Ili}a, optu`enog za zlo~ine nad Srebreni~anima u julu 1995, zatra`ila je ju~er pred Sudom BiH osloba|aju}u presudu, navode}i da dokazi Tu`ila{tva BiH ne upu}uju da je on po~inio zlo~in. Ranije je Ne{kovi}eva odbrana zatra`ila osloba|aju}u presudu, dok je Tu`ila{tvo u zavr{noj rije~i istaklo da Ne{kovi} treba biti osu|en na 17, a Ili} na 15 godina zatvora.

Pripadnici OSBiH dobili korisno {tivo za obuku

Foto: S. GUBELI]

- Priru~nik }e biti kori{ten u svim postrojbama OS-a, s ciljem da se jedinstveni standardi NATOa podu~avaju u svakoj organizacijskoj cjelini. ^injenicu da je priru~nik na engleskom jeziku ne tre-

ba smatrati kao nedostatak nego kao veliku prednost, jer engleski je radni jezik u NATO zemljama. Tako|er, mi imamo obuku engleskog jezika, gdje pokazujemo izvanredne rezultate i ovo }e nam

8

DOGA\AJI
VIJESTI
ZNATI@ELJA SPOJILAl TURSKU PORODICU SAl KORIJENIMA U BOSNIl

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Nasljednici
- Kada sam se vratio u Tursku, osje}ao sam se kao komandant koji je dobio va`nu bitku. Znao sam da }u mo}i privesti kraju ovu pri~u. Ispri~ao sam svima u porodici i svi su dobili `elju da posjete Bosnu. U me|uvremenu, upoznao sam se sa ~lanovima Asocijacije bosnja~ke omladine u Turskoj, studentima koji su iz Bosne. Me|u njima je bio i student koji radi magistarski iz historije, te ga je i zbog same oblasti privukla pri~a, pa je rekao da mi mo`e pomo}i. Istra`io je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci lispominjao efendija Kauk~ija. Ovom prilikom `elim zahvaliti direktoru Mustafi Jahi}u i Azri Kasumovi}, koji su mi pomogli. Me|u dokumentima bili su “Temes suk” “Pi smo” “Tez ki ra” , , , “Ilam” “Senedi” “Vakufnama” i , , “Sukka” Ujedno, tu sam razgova. rao sa nekim uposlenicima koji su mi dali ideju da bismo mi, kao porodica, mogli dati stipendiju studentu iz Bosne koji bi kao magistarski rad istra`io ime Abdulah Kauk~ija i time i na{e porijeklo. Po povratku u Tursku tu ideju sam podijelio sa porodicom

Turkovi} predala akreditive u Bruxellesu
Ambasadorica BiH u Kraljevini Belgiji Bisera Turkovi} predala je u Bruxellesu akreditivna pisma belgijskom kralju Alber tu II, javlja Fena. Nakon predaje akreditivnih pisama kralj Albert II je ambasadoricu Turkovi} i ambasadore nekoliko drugih zemalja primio u grupnu posjetu te izrazio interes za prioritete zemalja i njihove ekonomske potencijale. Turkovi} je izrazila o~ekivanje da }e Belgija nastaviti da podr`ava BiH na putu u EU i istakla potrebu da se diplomatski odnosi dviju zemalja podignu na nivo ambasadora obostrano. Tako|er, predlo`ila je intenziviranje saradnje obrazovnih ustanova, u oblasti iskori{tavanja vodenih tokova, multikulturalnih i multireligijskih programa, te skrenula pa`nju na potrebu pove}anja nivoa investicija iz Belgije u BiH.

Abdulaha Kauk~ije
Praunuk efendije Kauk~ije Rauf Kavukcu, koji `ivi u Istanbulu i Inegolu, za Oslobo|enje govori o zanimljivoj povijesti svoje porodice i slavnom pretku
Razgovarala: Amina [E]EROVI]

Kako se mirno razi}i
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da RS vjeruje da BiH nije dobro mjesto za nju i najavio da }e u narednom periodu dominantno pitanje dnevnog politi~kog `ivota biti kako se mirno razi}i, javlja Srna. - Vjerujemo da BiH nije dobro mjesto za nas. Vjerujemo da bi u BiH, kada bi do{la u hipoteti~ku situaciju da nema RS-a i Federacije, prostori gdje `ive Srbi bili ignorisani, rekao je on za dana{nji broj beogradskog nedjeljnika Novi magazin i naglasio da }e mjeseci koji dolaze marginalizovati pitanje ima li BiH, jer nje objektivno nema. - Ovdje su se kroz promociju duha Daytona zaista razvili duhovi - kod Srba da se mo`emo odvojiti, kod Bo{njaka da mogu centralizovati Bosnu, kod Hrvata da mogu da imaju svoj poseban entitet. Te sukobljene politi~ke ideje danas su potpuno legalizovane, rekao je Dodik.

Turska porodica Kavukcu prona{la je svoje korijene u Bosni, ~ime je potvrdila da su prapraunu~ad hafiza Abdulaha Kauk~ije, po kojem je nazvana i jedna sarajevska ulica. Nedavno je u Oslobo|enju objavljen tekst u znak sje}anja na had`i hafiza Abdulaha efendiju Kauk~iju u kojem se on spominje kao jedan od imama Begove d`amije koji su poginuli za nezavisnost Bosne. O povijesti ove porodice razgovarali smo sa prapraunukom efendije Kauk~ije Raufom Kavukcuom, koji `ivi u Istanbulu i Inegolu. • Gdje po~inje ova zanimljiva pri~a? - To je bila velika slu~ajnost. Jednog dana prijatelj mi je poslao magistarski rad u kojem stoji “Imam Gazi Husrev-begove d`amije hafiz Abdulah Kauk~ija” i pitao me da li bi mi to mogao biti rod. U magistarskom radu od 120 strana to ime je bilo samo na jednom mjestu. To je u meni probudilo znati`elju. Sjetio sam se da sam kao dijete slu{ao od starih u porodici da je jedan od na{ih deda bio profesor medrese, da je bio strog, da je osu|en na vje{anje te da mu je tijelo bilo izlo`eno u haremu d`amije. Tada mi to i nije bilo toliko bitno, jer znate, kao dijete ne pridajete tome pa`nju, a isto tako dosta tih pri~a s koljena na koljeno se izmijeni i izgubi istinu. Ta pri~a je za nas tada bila samo jedna legenda.

snu. [ta ste osjetili prvi put kada ste do{li u Bosnu? Jeste li prona{li {to ste tra`ili? - Moram re}i da sam bio veoma uzbu|en. To je mjesto gdje su `ivjeli moji preci, odrastao sam sa pri~ama o Bosni. Neki od na{ih ro|aka iz Turske posjetili su Bosnu i pri~ali sve najljep{e o njoj, ja sam od onih {to je mo`da i malo zakasnio. Ali imao sam dru ga ~i ji cilj, do {ao sam da na|em svoje korijene. Hodaju}i Ba{~ar{ijom, osje}ao sam se kao da sam ve} bio u Sarajevu. Nisam se osje}ao strano, svaki dan sam

Kavukcu u domovini predaka

Kao u svojoj zemlji
• Kako ste po~eli istra`ivanje? - Zanimalo me je ko je sad taj Abdulah Kauk~ija, pitao sam se da li je on na{ prapradedo ili je amid`a na{eg dede. U rodbini nisam imao koga ni pitati, jer oni koji bi mogli ne{to znati o tome, nisu vi{e me|u nama. U magistarskom radu koji sam spomenuo pisalo je da je Abdulah Kauk~ija pristupio pokretu otpora protiv nove austrougarske vlasti, gdje se spominju i Muhamed Had`ijamakovi}, Mehmed Kapetanovi} Ljubu{ak, Mustafa Hajrudin Fadilpa{i}. Tra`io sam u turskoj evidenciji stanovni{tva podatke, ali, na`alost, zbog prelaska na latinicu nema starijih podataka od 1926. Znao sam da je na{ dedo Salih-aga ro|en u Bosni 1858, a njegov otac Sulejman i majka Afifa. Na`alost, nisam imao nikakve podatke o Sulejmanu ili Afifi prema kojima bih mogao znati da li je Abdulah Kauk~ija na{ prapradedo ili amid`a na{eg dede. Shvatio sam da vi{e podataka ne}u na}i u Turskoj. • A zatim ste se uputili u Bo-

Oja~ati odnose
- @elim zahvaliti onima koji su mi pomogli u ovoj mojoj potrazi. Moram izdvojiti Nihada Dostovi}a, studenta u Turskoj, mujezina Begove d`amije Vehbiju [e}erovi}a, Muzafera Cileka, Mustafu Sevinca i zaposlene u Begovoj biblioteci. Siguran sam da }u prona}i i svoju rodbinu nakon ovoga {to smo saznali. Mnogi su iz Turske prona{li rodbinu u Bosni putem dru{tvenih mre`a. Poznajem mnoge koji bi voljeli prona}i svoje korijene, svoje ro|ake. Rado bi do{li u Bosnu ne samo kao turisti ve} da posjete rodbinu. ~uo ezan sa munare Begove d`amije, hrana je bila onakva kakva se kuha i u na{im domovima, ljudi su poput na{ih. Osje}ao sam se kao u svojoj zemlji. U knji`ari u haremu d`amije prona{ao sam knjigu rahmetli Fadila Fazli}a koja mi je potvrdila pri~u koju sam slu{ao kao dijete, samo {to su nama pri~ali da je Abdulah osu|en na vje{anje, dok je u knjizi Fazli}a pisalo da je strijeljan zbog pru`anja otpora austrougarskoj okupaciji. Osim toga, prona{ao sam ulicu koja je nosila naziv Abdulaha ef. Kauk~ije. • [ta se desilo kada ste se vratili u Tursku? Kako ste sigurni da ste ba{ Vi prapraunuk? Vjerujem da sve porodice bosanskog porijekla u Turskoj imaju bli`u ili dalju rodbinu u Bosni. To isto va`i i za Bosnu. Danas izme|u Turske i BiH postoji kulturna saradnja, ekonomska, te na polju obrazovanja. Me|utim, iako postoje rodbinske veze, ti odnosi su prili~no slabi. Trebamo oja~ati te odnose. Time }e se pove}ati i broj posjetilaca, {to }e doprinijeti i ekonomiji, turizmu. Vjerujem i da svaki Bosanac ima rodbinu u Turskoj. Ja sam svoje prona{ao i nastavi}u pronalaziti, mo`ete i vi svoje, ka`e na{ sagovornik. i rodbinom, a sama ideja se svima svidjela. • [ta mislite dalje? - Osim stipendije, za {ta se nadam da }emo prona}i i odgovaraju}eg studenta, za po~etak smo kao porodica objavili sje}anje na Abdulaha Kauk~iju u bh. medijima. Efendija Kauk~ija imao je dva braka, iz prvog djecu po imenu Sulejman, Muhamed i Nurije. A iz drugog braka sa suprugom Dervi{om djecu Habibe i Afife, odakle poti~u i na{i korijeni. Sigurni smo da imamo i rodbinu u Bosni, a saznali smo da jedan dio `ivi u Americi. Mislim da je ovo jako bitno, jer ko ne zna svoju pro{lost, ne mo`e oblikovati ni svoju budu}nost.

Pobjeda u Sarajevu, pobjeda u BiH
U prepunoj sali Op}inskog vije}a, u utorak uve~er odr`ana je tribina Op}inske organizacije SDA Novi Grad o temi Aktuelni politi~ki trenutak. Uvodni~ari su bili Semiha Borovac, ~lan GO SDA i dr`avna koordinatorica za reformu javne uprave u BiH, Safet Ke{o, potpredsjednik OO SDA Novi Grad i zastupnik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, i [emsudin Mehmedovi}, potpredsjednik SDABiH i zastupnik u Parlamentu BiH. Skup je otvorio Semir Efendi}, potpredsjednik SDA Novi Grad i kandidat za op}inskog na~elnika. - Pobjeda stranci mo`e se donijeti iz Novog Grada. Prvenstveno tako {to uz pobjedu u Novom Gradu i Novom Sarajevu, SDA dobiva i gradona~elnika Sarajeva. Pobjeda u Sarajevu zna~ila bi pobjedu u BiH, istakao je Efendi}.

teraturu od 1801. do 1894. godine i prona{ao 21 dokument u kojem se spominje Abdulah Kauk~ija. Tu listu je donio i meni i ono {to je me|u glavnim podacima, jeste to da u jednom dokumentu pi{e “Afifa, k}erka Kauk~ije Abdulaha” Ovaj dokument je . bio iz 1879, Afifa je bilo ime majke na{eg dede.

Objavili sje}anje
• To Vam je potvrdilo Va{u pri~u. [ta se desilo kada ste ponovo do{li u Bosnu? - Poslije ovog saznanja zaputio sam se opet u Bosnu i sam posjetio Gazi Husrev-begovu biblioteku, gdje su mi dali CD sa svim dokumentima u kojima se

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Lagumd`ija na konvenciji demokrata u SAD-u
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija, na poziv Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), prisustvuje Demokratskoj nacionalnoj konvenciji od 4. do 6. septembra u gradu Charlot te u Sjevernoj Karolini. Lagumd`ija prisustvuje panelima koje organizuje Forum me|unarodnih lidera, na kojima se me|u mnogobrojnim uticajnim zvani~nicima DS-a kao govornici pojavljuju i biv{a dr`avna sekretarka SAD-a Madeleine Albright, predsjednik Demokratskog nacionalnog instituta Kenneth Wollack, {ef osoblja Bijele ku}e Jack Lew te drugi brojni u~esnici iz svijeta.

Jasmina i Husein ^eligija: Njihova svakodnevica

Foto: [aban SULTANOVI]

Ku}a u`asa u carstvu ba{~ar{ijske ljepote
Iako `ive u strogom centru grada, gotovo uz samu Ba{~ar{iju, a njihova zgrada se nalazi u blizini historijskih zdanja nulte vrijednosti, Hanikaha, Kur{umlije i Gazi Husrev-begove medrese, ali i jo{ neotvorenog objekta Gazi Husrevbegove biblioteke, Sarajlije Husein ^eligija, Nenad Popovi} i Omer Kadi}, kao i njihove porodice naravno, svake sekunde strepe za svoje `ivote. Jer, jednokatnica, koju su djeca biv{eg vlasnika, Gligorija Jeftanovi}a, svojevremno poklonila Op}ini Centar, (a nakon gradskog preustrojavanja postala je vlasni{tvo Op}ine Stari Grad), samo {to se nije sru{ila. ^ini se, malo ja~e padavine }e je dokraj~iti. A ~im u|ete u njenu avliju, poplo~anu plo~icama vanredne ljepote, za koje nam arhitekta Boro Spasojevi} ka`e da su najvjerovatnije proizvedene u Ma|arskoj i da predstavljaju vanrednu vrijednost same po sebi, shvatite da ste u prostoru dostojnom andaluzijskih maurskih mozai~kih ostav{tina. Arhitektura ku}e je tek posebna pri~a, s lijepom zatvorenom verandom, a iz zidova, sa kojih se tu`no smije{e ostaci reljefne plastike, proviruju i tragovi nekada{njih slikarskih majstorskih umije}a.

Do izbora neko mo`e i poginuti
Ku}a koja je nekad plijenila svojim izgledom, a koju su potomci vlasnika - Jeftanovi}a poklonili dr`avi, sada je mogu}i izvor nesre}e, i zaraze...
“U tom dijelu je `ivjela posluga Jeftanovi}a” ka`e Nenad Popovi}, , napominju}i da su radnici, sru{iv{i taj dio ku}e, preostali dio gdje oni stanuju, poduprli gredama. Jo{ ove stoje. “Pla{im se samo da neki narkoman, a mnogi se uve~e zavuku, ne odgurne gredu” ka`e Husein, po, kazuju}i dokument iz Op}ine. Jedan od brojnih iz njihove prepiske, trag razgovora u kojem op}inari konstatuju, u zapisniku s “usmene rasprave” 12. 3. 2009. da “Op}ina , Stari Grad ima interes da se predmetni objekat, uni{ten ratnim Da li je dio ku}e zakonito “otkinut” Buljina ne zna, ali upozorava , na ~injenicu da su stanari otkupili svoje stanove, te da sada i oni snose odgovornost za stanje u ku}i. ^eligija, opet, navodi da je to s otkupom godinama te{ko i{lo: “Op{tinari nisu htjeli ni da ~uju za otkup, no, odjednom, pro{le godine, to su nam omogu}ili, maltene u 24 sata. ^udili smo se. Iza toga smo pozvani u Op{tinu i tada nam je re~eno kako bismo trebali oti}i u privremene stanove, jer, se, navodno, pojavio neki zainteresovani investitor.” kav komentar ~injenice da je rije~ o podru~ju koje je dio jedne dru{tveno zna~ajne kulturno-historijske sredine, a u kojem ljudi svaki ~as mogu stradati. Sami smo se uvjerili: stropovi se odlamaju, u gotovo svakoj sobi vidi se nebo, pola ku}e je {uplje, instalacije su posebna pri~a... Ku}a, kao |er|ef. Civilna za{tita je stavila tablu s oznakom opasnosti od ru{enja. A na prvi dan pro{log Ramazanskog bajrama, ispod njihovih prozora, u dvori{tu jo{ neotvorene biblioteke, reisu-l-ulema je priredio prijem: “Bio je ogroman ro{tilj, silan je svijet do{ao, a ja sam se samo pitala da li }e iko od njih baciti pogled na na{u ku}u, da li }e primijetiti iko da bi, ru{enjem na{e ku}e, bila uni{tena i zgrada biblioteke” govori Jasmina ^eligija. , Zijad Ljevakovi}, direktor Gazi Husrev-begove medrese, ne pori~e zainteresovanost Medrese za taj prostor. “Vidite, tu su Hanikah, Kur{umlija medresa, zgrada Gazi Husrev-begove medrese, tu je zdanje biblioteke, koja prvi put useljava u svoj objekat, od 1537. ga nije imala, a, opet, to sa ku}om je osjetljiva pri~a. ^uo sam da se i tu radi o vrijednom zdanju, i ja samo mogu re}i da }e se pa`ljivo postupati kakva god inicijativa pote~e. Ako je ku}u mogu}e obnoviti, za{to da ne? Kako god bilo, potrebne su konsultacije s gradskim i op}inskim strukturama, s slu`bama za{tite. Avanturisti~ki se ne}e ulaziti u ovaj projekat, a naravno da su `ivoti tih ljudi najpre~i” govori Ljevakovi}, , podsje}aju}i na to da IZ uskoro dobiva novog reisa i da mnogo toga ovisi o ovom izboru. I Had`ibajri} podsje}a na oktobarske izbore: “Pa, ko bude izabran, to }e mu biti zadatak” ka`e na~elnik. , No, do tada, {ta da rade ovi ljudi? A {ta ako neko nastrada?
Edina KAMENICA

Balkan nije prioritet ameri~ke politike
Predsjednik Narodne skup{tine RSa Igor Radoji~i} razgovarao je tokom drugog dana Foruma me|unarodnih lidera u ameri~kom gradu Charlot teu sa biv{om dr`avnom sekretarkom SAD-a Madeleine Albright o njenom biv{em anga`manu u BiH i sada{njoj situaciji u zemlji. U~esnici Foruma raspravljali su o predstoje}im predsjedni~kim izborima u SAD-u, ulozi medija u izbornim kampanjama i prioritetima ameri~kih politika u narednom periodu, saop{teno je iz kabineta Radoji~i}a, javlja Srna. U fokusu ameri~ke predsjedni~ke kampanje nalaze se ekonomska pitanja, imigracije i zdravstvene reforme. Balkan nije u prioritetima ameri~kih vode}ih politika, ocijenili su u~esnici Foruma.

Uzaludni sastanci
“E, koliko smo samo imali sastanaka s op}inarima! Bilo je raznih njihovih prijedloga, a mi smo rekli: dajte nam stanove, a vi s ku}om radite {ta ho}ete! Kada je tek po~ela priprema radova za biblioteku, govorili su nam da je samo pitanje dana kada }emo i mi oti}i odatle. Na kraju, svi iz okolnih objekata su iseljeni, a mi smo ostali”, tvrdi ^eligija, a dok ga slu{amo, znati`eljnici ulaze u avliju. Stranci o~ito. Fotografi{u. dejstvima te gradnjom Gazi Husrev-begove biblioteke, rekonstruira... Objekat se mo`e pove}ati gabaritno na 5 plus 2 plus N...” “To zdanje jeste dio ambijentalne cjeline Ba{~ar{ije, a prema regulacionom planu od prije rata, iz davnih osamdesetih, i ono je trebalo biti sru{eno, zajedno sa svim drugim zdanjima do same ^ar{ije. Znam dobro tu ku}u, ima vrlo lijepo stepeni{te, ali znam i da je sada jako mnogo devastirana. ^uo sam da je i njena statika naru{ena. No, sada je to pri~a o nikad izvr{enim izmjenama i dopunama regulacionog plana, koje bi Gradska uprava trebalo da inicira. Nama, u Zavod, nije do{ao nikakav prijedlog” nagla{ava Munib Buljina, , direktor kantonalnog Zavoda za za{titu kulturno-historijskog naslije|a, napominju}i da je izgradnja biblioteke pro{la kroz zakonitu proceduru. “Nismo htjeli. Dajte nam prave stanove, i s nama ste zavr{ili. No, i taj je sastanak bio uzaludan” govo, ri Kadi}, a na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} isti~e da je rije~ o privatnom vlasni{tvu: “Ako bi se Op{tina odlu~ila na neku investiciju, ili raspisala konkurs, naravno da bi stanari prvo trebali da budu obe{te}eni, nikako privremeno” sla`e se s Kadi}em , Had`ibajri}, podsje}aju}i na to da on nije bio na sada{njoj funkciji u vrijeme kada je objekat, a nakon ispaljene granate, izgradnjom biblioteke dodatno devastiran.

Stani{i} i Milo{evi} tvrde da nisu krivi
Na ro~i{tu za izja{njenje o krivici pred Odjelom I za ratne zlo~ine Suda BiH, u predmetu Ostoja Stani{i} i drugi, optu`eni Ostoja Stani{i} i Marko Milo{evi} izjasnili su se da nisu krivi, javlja Fena. Sud BiH potvrdio je 2. augusta 2012. optu`nicu kojom se optu`eni Stani{i} i Milo{evi} terete za krivi~no djelo genocid. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da su optu`eni Stani{i}, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorni~ke brigade i Milo{evi}, u svojstvu zamjenika komandanta 6. bataljona Zvorni~ke brigade, u julu 1995, na podru~ju sela Petkovci i \uli}i, op}ina Zvornik, svjesno pru`ili pomo} pripadnicima VRS-a i MUP-a RS u provo|enju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bo{nja~ko civilno stanovni{tvo iz za{ti}ene zone UNa Srebrenica.

Lav pod mi{kom
U avliji primje}ujemo i kamenu ~esmu: “Tu je stajala do prije koju godinu i glava lava, ali dobro se sje}am radnika koji je radio na izgradnji biblioteke, koji ju je odvalio i odnio pod mi{kom”govori Omer Kadi}, svjedo, ~e}i kako se tu `ivjelo uo~i samoga rata: “Ovdje smo svaki dan pili kafu. Bilo je zasa|eno jako mnogo cvije}a. Turisti iz cijelog svijeta su navra}ali da slikaju ku}u. Dolaze i danas mnogi, {kljocnu, pa se ~ude kako tu smijemo `ivjeti”nastavlja Omer, do, daju}i da je ku}a nekada bila na “L” , ali je jedan njen dio otkinut jer je “smetao” biblioteci.

Ku}a kao |er|ef
“Bio je zato [kalji}, pa Resi}... Svi su nas primali, ne{to zvali, ne{to obe}avali” ljut je Kadi}, dok Had`i, bajri} isti~e da je Medresa zainteresovana za taj prostor: “Pitajte direktora Ljevakovi}a”sugeri{e na~elnik, , od kojeg, ina~e, ne dobivamo nika-

10

KOMENTARI
mnogim na{im mjestima petak je tradicionalno pazarni dan, kad se ritualno, uz poga|anje, trguje svim i sva~im. Slu~aj je htio da upravo sutra i zvani~no po~inje predizborna trgovina. Nije poznato kakvu }e sve politi~ku robu vode}e stranke iznijeti na svoje tezge, ali da }e u narednih mjesec dana biti narodnja~kog pjevanja i pucanja koliko ho}e{, to je sigurno. Kome je pritom svirana muzika za “svadbu” a kome za “pogreb” zna}e se na , kraju! I jedna i druga muzika bi}e, naravno, pla}ena iz strana~kih blagajni. Me|utim, te{ko da }e taj predizborni performans biti naro~ito privla~an, naprotiv zato {to je, re~eno sportskim `argonom, njegovo finale odr`ano mnogo prije finala. Po~elo je pod krinkom rekonstrukcije federalne vlasti, kada je Zlatko Lagumd`ija pogasio svjetla u federalnoj kr~mi i po~eo ~istku Tihi }e vih ka dro va iz dru {tva “pla tfor ma {a” ka ko bi svoj , crveni tepih podastro Draganu ^ovi}u i Bo`i Ljubi}u, za koje prije toga nije htio ni da ~uje, smatraju}i ih remetila~kim faktorom. Kao glavni lik u toj autokratskoj dramaturgiji izronio je Fahrudin Radon~i}, Lagumd`ijin smrtni neprijatelj, kojem je lider SDP-a pru`io ruku unaprijediv{i ga u ministra sigurnosti, jer se Radon~i}, kako je objasnio Lagumd`ija, “dobro razumije u ekonomiju”!? Bio je to Lagumd`ijin saltomortale, posljednja ta~ka u njegovom {izofrenom politi~kom programu. Ako se ovom opisu dodaju militantne nacionalisti~ke parole iz poznatog propagandisti~kog arsenala Milorada Dodika i raznih dodikovaca, na koje neki bo{nja~ki lideri reaguju diletantski, aludiraju}i krajnje neodgovorno na mogu}i rat, logi~no je {to zainteresiranost bira~kog korpusa za predstoje}e oktobarske izbore spla{njava iz dana u dan. Op}i izbori su obi~no stvar tzv. visoke politike, ali sa stanovi{ta `ivotne svakodnevnice lokalni izbori su daleko zna~ajniji. Gra|ani tada u pravilu biraju ljude koje dobro poznaju, koji su kreativni, agilni, ~asni i kojima vjeruju. Tako je barem u razvijenim demokratskim dru{tvima. Pametni i sposobni ljudi od akcije mogu do}i do mnogo ve}eg izra`aja u lokalnoj zajednici nego u vrhovima birokratizirane dr`avne vlasti, gdje vi{ak li~nih ambicija ~esto pogoduje korupciji i dvorskim intrigama. li, kako u BiH ni{ta nije kao u normalnom svijetu, nije ni lokalna vlast. Strogo kontrolisana od strana~kih vrhova, lokalna vlast naj~e{}e bira samu sebe, iz grupe koja se oko nje okupi, ali uvijek uz suglasnost “centrale” Zato je ta . vlast slika i prilika onih na vi{im razinama. Sve {to se, recimo, pojavno de{ava u Sarajevu - od korupcije i organizovanog kriminala, do nepotizma i razbojni~kih plja~ki - de{ava se {irom BiH. Na{a provincija `ivi u duhu plemenske kasabe, u kojoj je gra|anin kao pojedinac neza{ti}en, pogotovo ako je pripadnik etni~ke i vjerske manjine. Rat je posijao sjeme mr`nje, koje }e jo{ dugo davati svoje otrovne plodove i biti u slu`bi na{ih kleronacionalisti~kih elita. Nama koji, profesionalno

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Ovozemaljci iz podmornice

U
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Na{ slovena~ki prijatelj Jelko Kacin, izvjestitelj EU za Srbiju, krajnje je razo~aran pona{anjem bosanskohercegova~kih lidera. Opisao ih je kao ovozemaljce koji kao da `ive u nekoj svojoj mentalnoj podmornici, a ne na politi~koj sceni zemlje koja je, najvi{e zahvaljuju}i njima, u dubokoj krizi, takore}i pred potonu}em. Kad do|u u Bruxelles, suo~e se sa pravilima koja im nikako ne odgovaraju

N

A

deformirani, s takvim mislima ulazimo u san i s njima se budimo, i koji onda to ispisujemo po novinama, mo`e se i oprostiti {to ponekad mo`da pretjerujemo u svojoj pesimisti~ki intoniranoj kritici svega postoje}eg. Ali postao sam jo{ zabrinutiji kad sam nedavno u Oslobo|enju pro~itao kako ambijent u kojem `ivi do`ivljava dr. Ivan [ar~evi}, vrsni intelektualac, du{om stopostotni Bosanac i Hercegovac: “Unutarnje je ova zemlja postala gotovo nemogu}a za `ivot. Pri ovakvoj politici, politi~arima i bira~ima, ona }e se jo{ vi{e dijeliti u svakom smislu.” ormalno je {to i uo~i narednih izbora sve vode}e stranke obe}avaju ve}u zaposlenost, vi{e socijalne pravde, borbu protiv korupcije i bolji `ivot, jer niko ne bi glasao za one koji bi bira~ima rekli da }e u naredne ~etiri godine `ivjeti lo{ije nego danas. Ali, to ne zna~i da bira~i vjeruju obe}anjima ovih prvih. Prazna obe}anja nemaju vi{e nikakvih vrijednosti. Sve prognoze pokazuju da }e gra|ani iza}i na birali{ta u znatno manjem broju nego prije dvije godine. To, me|utim, ne zna~i da }e SDP biti ka`njen zbog prevara koje je u~inio svojim pristalicama, niti da }e Fahrudin Radon~i} eventualno biti nagra|en za svoja obe}anja. Ishod izbora bi}e rezultat spoznaje bira~a da od njih ni{ta ne zavisi i da se, ma za koga glasali, ni{ta ne}e promijeniti. Narod }e se osje}ati bolje onog trenutka kad prihvati realnost. A realnost je takva da mnogo vi{e tro{imo nego {to proizvodimo, mnogo vi{e uvozimo nego

T

izvozimo i mnogo manje radimo nego {to bi trebalo. e{ko je objasniti za{to je u bosanskohercegova~koj politici sve tako naopako, nelogi~no i glupo. Krajem juna, na{i vode}i lideri su po pozivu boravili u Bruxellesu, gdje su potpisali tzv. Mapu puta, dokument kojim su precizirani najprioritetniji poslovi i rokovi do kojih moraju biti obavljeni. Svojim doma}inima su obe}ali da }e se, ~im se vrate u zemlju, baciti na posao i ubrzanim koracima povesti dr`avu ka Evropi. Ali, sve {to su potpisali i obe}ali - sve su slagali. Niko ozbiljan ne mo`e re}i da Jelko Kacin, trenutno izvjestitelj EU za Srbiju, nije na{ prijatelj. To {to nam se mo`da ne svi|a kad nas podsjeti da je EU mnogo puta Bosni i Hercegovini progledala kroz prste, ali da na evropskoj kapiji niko ne}e imati popusta, nipo{to ne umanjuje njegovo zalaganje za {to br`i prosperitet na{e zemlje. I eto, taj Jelko Kacin, Slovenac i na{ prijatelj, nije neki dan mogao da prikrije svoje razo~arenje ljudima koji odlu~uju o sudbini BiH, pa je pred TV kamerama dao njihov slikovit opis: “Oni djeluju kao ovozemaljci koji kao da `ive u nekoj svojoj podmornici, a ne na politi~koj sceni zemlje koja je, najvi{e zahvaljuju}i njima, u dubokoj krizi, takore}i pred potonu}em. Kad do|u ovdje u Bruxelles i iza|u iz te svoje mentalne podmornice, oni se suo~e sa pravilima pona{anja koja im nikako ne odgovaraju. Za njih to predstavlja mu~enje, pa da bi to mu~enje prekinuli, potpisuju i obe}aju sve {to se od njih zatra`i. A onda se opet vra}aju u tu svoju podmornicu i odlaze ku}i.”

MOJ STAV

Regionalni odgovor na katastrofe
Pi{e: Elis BEKTA[

P

riroda je ove godine izda{no obasula Bosnu i Hercegovinu potvrdama svoje }udljivosti. Od slika Sarajeva i Mostara umotanih u snje`ne }efine, preko zemljotresa koji su se iz nekog nedoku~ivog razloga okomili na Zenicu, pa do apokalipti~nih prizora po`ara po Hercegovini. Tu je i su{a, a nije manjkalo ni neda}a za koje je nepristojno okriviti prirodu - zaga|enja zbog kojih Tuzla i Zenica nalikuju na belgijski Ipr, pomori ribe uslijed zatrovanja ionako upropa{tenih rijeka, te nevolje koje se tek slute kao {to je ona sa vi{egradskom branom kroz koju voda nekontrolisano oti~e, tek je nekoliko primjera onoga {to se naziva tehnolo{kim krizama ili katastrofama. Naravno, ne}emo zaboraviti ni tre}u skupinu kriza, dru{tvenih, koje ni{ta ne mo`e sprije~iti da koliko sutra procvjetaju, imamo li u vidu posvema{nju nesposobnost ovda{njih politi~kih struktura.

Priroda djeluje po nekim vlastitim, nama uglavnom nedoku~ivim zakonitostima, tehnolo{ki napredak nu`nim ~ini i tehnolo{ke propuste, a dru{tvo k’o dru{tvo - uvijek tra`i nekakav jad da se o njemu zabavi. Iz ovoga je sasvim lako zaklju~iti da je kriza i katastrofa uvijek bilo i da }e ih uvijek biti. No, ove proste ~injenice ne nude

~nosti i kona~ne nu`nosti, jednostavno su zbunjene pred bilo kakvom pojavom, nebitno da li dobrom ili lo{om, koja granice ne priznaje. Otuda izvire njihovo tragikomi~no nesnala`enje u srazu sa izazovima koje sa sobom nose krize i katastrofe. U zemlji u kojoj sa jedne strane imamo politi~ki neobrazovan narod, a sa druge nespo-

ku odgovornost i prebaci je na neposredne izvr{ioce. Pritom vlast ni~im ne podr`ava proklamovanu autonomnost “struke”, ve} ~ini sve da ote`a stvari, odnosno propu{ta da u~ini bilo {ta {to bi ljudima koji se protiv neda}a bore na terenu olak{alo posao. Najbolji primjer za to prona}i }emo u recentnim Dodikovim izjavama, u kojima

HELIKOPTERI I KANADERI Sve dok glasa~i na vlast budu dovodili one koji bi da kupuju helikoptere i kanadere, koji odlaze na godi{nje odmore u vrijeme katastrofalnih po`ara, kojima je najva`nije da se ogrebu za malo medijske pa`nje, umjesto da kona~no po~nu raditi posao za koji su pla}eni, nemaju nikakvog prava da se `ale na neefikasnost dr`ave
nam odgovor na pitanje - zbog ~ega je, do|avola, vlast u BiH toliko nesposobna u uspostavljanju minimalno u~inkovitog sistema kriznog menad`menta?! Odgovor na to pitanje le`i u ~injenici koja veli da katastrofe ne poznaju granice. Ovda{nje vlasti, utemeljene na anahronom do`ivljaju svijeta sa idejom granice kao nu`ne konasobnu vlast, sasvim je o~ekivana i razumljiva percepcija kriza i katastrofa kao pojava kojima treba da se bavi samo “struka”. Me|utim, u davanju potpune autonomije “struci” (civilnoj za{titi, vatrogascima, spasiocima...) ne treba tra`iti potvrdu dru{tvenog napretka, ve} upravo suprotno - potvrdu nastojanja vlasti da sa svoje grba~e skine svagovori o nabavci protivpo`arnih helikoptera za naredno ljeto, a pritom dubrova~ki gradona~elnik {alje fla{iranu vodu trebinjskim vatrogascima. U snu`denom pogledu vatrogasaca koji od op{tinske, entitetske ili dr`avne vlasti imaju samo simboli~nu, verbalnu podr{ku, pa ~ak i pitku vodu dobijaju zahvaljuju}i dobroj volji gradona~el-

nika Vlahu{i}a, sadr`ana je najtemeljitija kritika Dodikove demagogije, kojem ne pada na pamet da helikopter entitetske Vlade stavi na raspolaganje vatrogascima, koji bi itekako znali {ta s njim ~initi (nije bacanje vode na po`ari{ta jedina uloga helikoptera u borbi protiv po`ara). Istu demagogiju pronalazimo u izjavi ministra odbrane Muhameda Ibrahimovi}a, koji se zala`e za nabavku kanadera, ne razmi{ljaju}i o problemima odr`avanja takvog tipa letjelice. Pritom ministar ni~im izazvan izjavljuje da su “...na{i kapaciteti bili vremenski pode{eni za cijelu godinu. Me|utim, zbog neprestane upotrebe, mi smo ubrzano potro{ili resurse kad su u pitanju helikopteri”. Ova su dva primjera sasvim dovoljna da osvijetle sr` problema - vlast ne razumijeva svoju ulogu i sa su{tinskih pitanja skre}e pa`nju na resurse, poput roditelja koji, omanuv{i u odgoju vlastitog djeteta, nastoji da stvar popravi kupovinom igra~aka. A resursno je pitanje u ovom trenutku puka tehnikalija, dok su{tinski problemi le`e u nepostojanju smislenog i provodivog le-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

KOMENTARI

11

Mi, dervi{ i smrt
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Presuda nekog prijekog suda onome mitskom partizanu {to je iz oslobo|enog koko{injca uzeo ~etiri jaja nije danas nerazumljiva zato {to je neljudska, ve} zato {to je nama svaka oslobo|ena ku}a bila magazin za osloboditelje, a svako ukradeno jaje tisu}ljetni san na{ih pradjedova. Za takve mi nismo imali suda: nije me|u nama bilo bra}e da jedan polo`i `ivot na oltar Ideje, drugi da u to ni ~asa ne posumnja, a tre}i da sumnja punih dvadeset godina

vao me jednom prilikom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, demobilizirali se Mujo i Suljo nakon rata, a ostali bez posla, pa gledali da zapo~nu nekakav biznis. ^ekaj, rekoh ja, rekli smo da nema Muje i Sulje. Ima Muje i Sulje, na to }e Ko`o, al nema posla, konta{? \e smo stali? Da: vratili se oni tako iz rata i gledali da pokrenu neki biznis, pa se Mujo sjetio da otvore kafanu. “Ne valja, ima puno kafana po gradu” odgovorio mu Suljo, “ali mogli bismo ne, kakav granap.” “Nema {anse” odmahnuo ru, kom Mujo, “trgovinu su ve} zauzeli generali.” Razmi{ljali oni tako i cijeli sat, te taksi slu`ba, te ekolo{ka poljoprivreda, te muzi~ka industrija, te ovo, te ono, kad se Mujo u jednom trenutku odalapio dlanom po ~elu. “Znam” uzviknu on, “klinika za sune}enje!” , “Kako misli{ sune}enje?” iznenadio se Suljo. , “Pa sad kad je zavr{io rat svi }e postat veliki muslimani” `ivo mu jaran krenuo izlagati svoj , biznis-plan. “Posla koliko ho}e{, a ulaganje nikakvo: jedna radnja, {kare i malo zavoja. Ni{ta lahk{e.” “Nije lo{e” slo`io se Suljo, “a ka, ko }emo dijeliti zaradu?” “Pa jednostavno” od, govorio mu Mujo. “Kurac meni - kurac tebi.” Nisu, istina, Mujo i Suljo prvi pre`ivjeli pra{inari u historiji ratovanja i ekonomije {to su se zaradu od poslijeratnog biznisa sjetili dijeliti bratski, po sistemu “kurac meni, kurac tebi” - dijelili su je tako i Bobi i Rudi, i Slavi{a i Uglje{a, i svaki ubogi demobilizirani vojnik otkako je rata i biznisa. Svaki se rat, najzad, vodio za kurac. Pa kako ga je tko podijelio. ^esto sam se stoga Muje, Sulje i njihovog biznisa prisjetio ovoga ljeta, dok se u takozvanoj kulturnoj zajednici poluilegalno obilje`avalo trideset godina od smrti na{eg - tko god to bili “mi” - velikog pisca Me{e Selimovi}a, pa prigodno i pola vijeka otkako je zapo~eo pisati svoje najpoznatije djelo “Dervi{ i smrt” . “Dervi{ i smrt” svi to znaju, Me{in je knji, `evni obra~un s unutra{njim demonom i dvadesetogodi{njom traumom smrti brata [efkije, uglednog partizana i oficira komande Tuzlanske vojne oblasti, jednog od one djece koje je slavna Revolucija pojela, ispljunuv{i mu kosti i zadovoljno podrignuv{i. Smrt Me{inog najstarijeg brata jedna je od zna~ajnijih iz partizanske mitologije, prepu-

ne herojskih legendi, herojskih gesta i herojskih smrti. Onako kako je smrt Stjepana Filipovi}a, zabilje`ena kamerom nacisti~kog oficira, do danas ostala empirijski dokaz mita o herojstvu Titovih partizana, tako je smrt [efkije Selimovi}a - zabilje`ena u {turom zapisniku tuzlanskog Vojnog suda i veli~anstvenom djelu brata Me{e - bila dokazom mita o njihovu bolnom po{tenju, mita `ivog u svakoj privatnoj partizanskoj povijesti, o nekom djedovom ratnom drugu, siromahu iz Korduna ili Dalmacije, strijeljanom zbog ~etiri jaja iz neke narodnooslobo|ene ku}e. [efkija Selimovi} tom je mitu dao ime, prezime i `ivot: u samoj suda~koj nadoknadi rata, krajem 1944. godine, pravomo}nom odlukom Vojnog suda Tre}eg korpusa NOVJ osu|en je na smrt, strijeljan i pokopan na nepoznatom mjestu, zato {to je iz magazina GUND-a, Glavne uprave narodnih dobara, neovla{teno uzeo - dakle ukrao - krevet, ormar i jo{ ne{to sitnijeg namje{taja. Nesretnom [efkiji nije pomoglo ni to {to je i sam bio oficir iz ugledne partizanske obitelji, koja je Revoluciji dala sedam ~lanova obitelji. Naprotiv, [efkiji je to bila presudna ote`avaju}a okolnost: na smrt je osu|en upravo zbog toga, strijeljan za volju Revolucije, za primjer drugovima i opomenu drugima. U partizanskoj starozavjetnoj mitologiji to je pri~a o Abrahamovoj `rtvi. Revolucija je ku{ala Abrahama, ali umjesto prsta na obara~u pu{ke, zaustavila je onaj drugi: za primjer drugovima i opomenu drugima, ni drugi brat Teufik Selimovi} zvani Bu|oni, visoki oficir Ozne, nije pomaknuo malim prstom da pomogne ro|enom bratu. Unutarnja drama tre}eg brata, koji se od sumnje u ljudo`dersku Revoluciju sklonio u nju samu, dvadeset godina tamo “raskopavaju}i sebe” izrodila je jedan od najva`nijih ro, mana na{ih jezika. Od materijala iz Me{ine raskopane du{e kasnije smo i sami izgradili kriti~ki odnos prema Starom zavjetu NOBa, pa sve i da nismo saznali kako je Me{in brat strijeljan na pravdu Boga, sve i da nismo saznali kako je namje{taj iz GUND-ovog magazina zapravo posudio, i to zato {to su mu usta{e oplja~kale stan, a supruga mu se u prazan dom vra}ala iz jasenova~kog logora, ne bismo razumjeli tako brutalan sud. Naro~ito ga ne razumijemo danas, kad su

kojekakvi gelipteri i konjokradice, babe, stri~evi i kumovi na{ih malih, bijednih revolucija, iz magazina narodnih dobara odnijeli i krevete, i jaja, i sve {to se odnijeti moglo. Zlosretni [efkija stoga meni padne na pamet svaki put kad se pri~aju vicevi o oficirima koji su se poslije rata sna{li, i pra{inarima koji nisu. Sud koji je [efkiju Selimovi}a osudio na smrt bio je, jasno, brutalno nepo{ten - i prema jednom ljudskom `ivotu i prema onome {to se kasnije, pa sve do danas, naziva zaslugama - ali taman da je [efkija i ubijen iz sasvim drugih i nimalo historijskih razloga, i da je obrazlo`enje bilo samo krinka za klasi~nu ozna{ku likvidaciju, ostaje u obrazlo`enju zapisano kako je smrt za opomenu bila legitimno sredstvo obrane Revolucije i, paradoksalno, njezina po{tenja. Nama danas, me|utim, to nije nerazumljivo zbog po{tovanja [efkijinog `ivota - ljudski je `ivot u na{oj suvremenoj povijesti bio i jeftiniji nego 1944. - ve} zbog nemogu}nosti da shvatimo koncept Ideje Po{tenja, pa makar bila posve zloupotrijebljena i odlju|ena. Me{ine sumnje nama su danas strane. Mi ne razumijemo motive [efkije Selimovi}a iz bratova romana Dervi{ i smrt, tragi~nog djeteta Revolucije, ve} onoga iz obrazlo`enja presude Vojnog suda Tre}eg korpusa, kriminalca koji se okoristio narodnim dobrom. Naravno da se okoristio: za{to je, zaboga, ina~e ratovao? Presuda nekog prijekog suda onome mitskom partizanu {to je iz oslobo|enog koko{injca uzeo ~etiri jaja nije danas nerazumljiva zato {to je neljudska, ve} zato {to je nama svaka oslobo|ena ku}a bila magazin za osloboditelje, a svako ukradeno jaje tisu}ljetni san na{ih pradjedova. Za takve mi nismo imali suda: nije me|u nama bilo bra}e da jedan polo`i `ivot na oltar Ideje, drugi da u to ni ~asa ne posumnja, a tre}i da sumnja punih dvadeset godina. Zato oni prvi nikad nisu zavr{ili na sudu, zato oni drugi nikad kasnije nisu i sami zavr{ili tamo, poput zloglasnog Ozninog isljednika Bu|onija. Zato oni tre}i nikad nisu napisali “Dervi{ i smrt” . Takva je neko}, u vrijeme dok smo vjerovali da je pravedno dru{tvo zaista mogu}e, bila bratska podjela tekovina Revolucije. Danas je, kako znamo, ta podjela mnogo po{tenija: kurac meni, kurac tebi, a ~etiri jaja osloboditeljima.

Ovda{nje vlasti, utemeljene na anahronom do`ivljaju svijeta sa idejom granice kao nu`ne kona~nosti i kona~ne nu`nosti, jednostavno su zbunjene pred bilo kakvom pojavom, nebitno da li dobrom ili lo{om, koja granice ne priznaje
gislativnog okvira koji bi vodio ka efikasnom sistemu kriznog menad`menta u dr`avi, pritom kompatibilnog sa srodnim sistemima u susjedstvu. To, me|utim, zahtijeva uskla|en i multilateralni pristup ovom pitanju, a sa ovakvim vlastima u BiH i susjedstvu to je iluzorno o~ekivati. Zakonski okvir mora biti uskla|en sa doktrinom i koncepcijom kriznog menad`menta, no oni trenutno ne postoje, barem ne u smislenoj formi. Postoje nekakvi zamumuljeni spisi, u kojima se koristi rogobatan jezik, umjesto da se na najjednostavniji na~in ka`e da odgovor na krize kre}e iz lokalne zajednice, a da vi{i nivoi vlasti osiguravaju resursnu i druge vidove podr{ke. Tako|e, na najjednostavniji mogu}i na~in treba re}i da odgovor na krize nije ekskluzivna obaveza “struke”, ve} prije svega odgovornost politi~kog vo|stva, koje je du`no osigurati blagovremene procjene rizika i sa~initi akcione planove, te osigurati podr{ku u rasponu od resursa do treninga. Ne}u zamarati ~itaoca tehni~kim pitanjima kao {to je potreba uspostavljanja adekvatnog pandana ameri~kom ICS-u (Incident Command System), jer bi rje{avanje toga nu`no proisticalo iz rije{enih su{tinskih pitanja. Sljede}i korak je uspostavljanje organizacije za krizni menad`ment koja ne}e slu`iti za sklanjanje zaslu`nih i neupotrebljivih kadrova, te modernizacija sistema komandovanja i kontrole. Tek tada na tapet mogu do}i resursi, to jest nabavka helikoptera i kanadera, kao i tehnike za borbu protiv snje`nih nepogoda, koje }e po nedoku~ivoj zakonitosti prirode sti}i prije narednih paklenskih vru}ina. Pomenu}u ovdje ideju o kojoj bi se itekako dalo promi{ljati i razgovarati na me|udr`avnom nivou - uspostavljanje regionalnog centra za krizne situacije u Mostaru, kao fokalnoj ta~ki za brojne prirodne i tehnolo{ke nepogode, a koji bi opslu`ivao ne samo Hercegovinu ve} i inkliniraju}a podru~ja, pritom, naravno, ostvaruju}i funkcionalnu saradnju sa sli~nim institucijama u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Posljednje, no ne i najmanje bitno pitanje je obuke i treninga. Ono je danas gurnuto u stranu i do`ivljava se kao skoro ometaju}a, ali nu`na aktivnost kojoj se tu i tamo moraju podvr}i profesionalci ~iji je posao izravno suprotstavljanje krizama i katastrofama. Kakva katastrofalna gre{ka! Ako znamo da krize poga|aju ~itavu zajednicu i da je borba protiv njih pitanje od op{teg zna~aja, odnosno aktivnost u kojoj u~estvuju brojne strukture u okviru jedne zajednice, onda je sasvim uo~ljiv deficit obuke i treninga. Skretati pa`nju na obuku vatrogasaca, besmisleno je - ti ljudi }e se obu~avati i bez ikakvih pritisaka odozgo, jer imaju svijest o zna~aju vlastite osposobljenosti. Rije~ je o tome da se uspostavi efikasan, fukncionalan i, prije svega, ekonomi~an model edukacije u okviru kojeg bi menad`eri prolazili raznovrsne oblike kolektivnog treninga, u rasponu od takozvanih “table-top” vje`bi, pa do kompleksnih simulacijskih i terenskih vje`bi. Trening u oblasti kriznog menad`menta kriti~na je stavka, jer se kroz njega formira svojevrsna baza podataka mogu}ih odgovora na budu}e krize i katastrofe, dakle baza iz koje se kreiraju budu}e odluke i postupci. [to je ta baza sku~enija, sku~eniji je i spektar mogu}ih rje{enja. Pored toga, zdru`ena i zajedni~ka obuka menad`era najbr`i je put za postizanje nu`nu integraciju raznovrsnih organizacija uklju~enih u sistem kriznog menad`menta. O drugim beneficijama treninga zasnovanog na savremenim principima, kao {to su provjeravanje novih postupaka i tehnika, provjeravanje valjanosti postoje}ih akcionih i operativnih planova, razmjena iskustava i lekcija izme|u srodnih organizacija, drugom prilikom. Potpisnik ovih redova svojevremeno je, kao oficir u Centru za borbene simulacije VF, sa nekolicinom kolega predlagao da se centar otvori za obuku u oblasti kriznog menad`menta, no tada{nji vojni vrh nije imao sluha za prijedloge koji idu ispred svog vremena. Me|utim, sluh je postojao na nekim drugim mjestima, pa je 2002. u Pri{tini, kao jedan od projekata IOM-a, otvoren Simulacioni centar Kosovskog za{titnog korpusa, kao prva “civilna” simulacijska institucija u jugoisto~noj Evropi. Pri{tinski centar poslu`io je kao opitni poligon za primjenu najsavremenijih tehnika i procedura treninga u oblasti kriznog menad`menta i ta su iskustva danas duboko i ~vrsto ugra|ena u edukacijske modele brojnih zemalja uklju~enih u ovaj projekat. S izuzetkom, naravno, Bosne i Hercegovine. Na kraju dolazimo do veoma pesimisti~nog zaklju~ka, napu{taju}i polje kriznog menad`menta i vra}aju}i se na ono ~ime smo tekst zapo~eli - na diletantsku prirodu ovda{njih vlasti. Sve dok glasa~i na vlast budu dovodili one koji bi da kupuju helikoptere i kanadere, koji odlaze na godi{nje odmore u vrijeme katastrofalnih po`ara, kojima je najva`nije da se ogrebu za malo medijske pa`nje, umjesto da kona~no po~nu raditi posao za koji su pla}eni, ti glasa~i nemaju nikakvog prava da se `ale na neefikasnost dr`ave u borbi protiv nepogoda. A na samu prirodu svakako je besmisleno `aliti se.
(Autor je publicista i freelancer. Biv{i je profesionalni vojnik i instruktor za krizne situacije)

12

CRNA HRONIKA
Milorad Kuli} (64) poginuo je preksino} na lokalnom putu u mjestu Gornji Dragaljevac, kod Bijeljine, kada se prevrnuo traktor kojim je upravljao, potvr|eno nam je iz CJB-a Bijeljina. Do nesre}e je do{lo kada je Kuli} izgubio kontrolu nad traktorom, koji je naglo krenuo unazad i sletio u kanal. Tijelo preminulog ispod prevrnutog traktora prona{li su ~lanovi njegove porodice, koji su krenuD. P. li da ga potra`e.

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Smrtno stradao Milorad Kuli}

Starica u bolnici, napada~u ni traga

Istraga premla}ivanja 83godi{nje Ljubice [toki} nastanjene u zgradi u sarajevskoj Aleji lipa za sada tapka u mjestu, jer jo{ niko nije uhap{en, potvr|eno nam je u policiji. Starica je tokom napada do`ivjela infarkt, te zadobila povrede opasne po `ivot, zbog kojih se nalazi na Tre}oj internoj klinici KCUS-a. Razbojnik ili vi{e njih, podsje}amo, provalili su u stan, vjerovatno kako bi je oplja~kali, no da li je ne{to nestalo iz stana, ju~er D. P. nije bilo poznato.

BIJELJINA Mladi} i djevojka stradali u eksploziji

NESRE]A U RUDNIKU UGLJA BREZA

Hitna pomo} i policija ispred zgrade u Ulici Filipa Vi{nji}a

Aktivirao bombu zbog neuzvra}ene ljubavi?
Igor Stjepanovi} (29) iz Maglaja i njegova djevojka Zorica Maksimovi} (19) iz Donje ^a|avice smrtno su stradali ju~er u eksploziji bombe u njenom podsta nar skom sta nu na pe tom spratu zgrade u Ulici Filipa Vi{nji}a u Bijeljini. Prema prvim rezultatima istrage, jedino je isklju~ena mogu}nost da je mladi}a i djevojku ubio neko drugi. Pretpostavlja se da je ju~er Stjepanovi} do{ao kod djevojke kako bi je nagovorio da ga ne ostavlja, a potom aktivirao bombu zbog neuzvra}ene ljubavi te tako ubio sebe i nju. Me|utim, nije isklju~eno ni to da su oni odlu~ili zajedno oti}i u smrt... Tokom ispitivanja poznanika i prijatelja Maksimovi}eve i Stjepanovi}a, policija je saznala da je ona htjela da ostavi 29-godi{njaka, koji to nije mogao da podnese, me|utim, to nije dokaz da se on odlu~io na ubistvo i samoubistvo. Stjepanovi} je radio kao konobar u bijeljinskim kafi}ima, dok je Maksimovi}eva bila studentica prve godine Pedago{kog fakulteta. U vezi su bili od po~etD. P. ka godine.

POGINUO RUDAR U JAMI SRETNO
Prilikom otplinjavanja jamskih prostorija poginuo rudar Almir Hajdukovi}, a jo{ pet rudara je povrije|eno
Te{ka nesre}a dogodila se ju~e u Rudniku mrkog uglja u Brezi nedaleko od Sarajeva. Poginuo je 26-godi{nji rudar Almir Hajdukovi}, a jo{ pet rudara je povrije|eno, od kojih trojica te`e. Prilikom otplinjavanja jamskih prostorija i postave pregrade za regulaciju jamskog zraka u jami Sretno, do{lo je do nesre}e, ~iji se uzroci jo{ istra`uju. Direktor Rudnika Suad ]osi} kazao je da je rudaru Almiru Hajdukovi}u ispao usnik iz usta na putu kretanja ka krajnjem odredi{tu, te je on potom pao na tlo, prenosi Al Jazeera. “Ostali ~lanovi ekipe na licu mjesta poku{ali su pru`iti prvu pomo} unesre}enom, ali bez uspjeha. Uvi|aj rade inspektori MUP-a ZDK-a, tu`ila-

MUP KS-a

Uhap{eni po potragama
Sarajevska policija u utorak popodne uhapsila je dvije osobe za kojima su bile raspisane potrage. Policajci Tre}e PU prvo su priveli Adnana Trn~i}a (37) na osnovu naredbe Osnovnog suda Sokolac, te ga predali Sudskoj policiji RS-a, a potom i Senada Bajri}a (35) iz Grada~ca, za kojim je potragu raspisao Op}inski sud Grada~ac. On je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo.
D. P.

{tva i Federalne uprave za inspekcije” rekao je ]o, si}. Jedan od povrije|enih rudara Omer ]osi} sino} je prevezen i zbrinut u Klini~kom centru Ko{evo. Kako je saop}ila portparolka Biljana Jandri} on je imao trovanje ugljen-dioksidom, te da mu se daje kiseonik i u dobrom je stanju. On bi mogao ubrzo biti pu{ten na ku}no lije~enje. Jama Sretno Rudnika Breza, trebalo je da bude aktivirana u oktobru. Nije radila od maja kada se u njoj dogodila rudarska nesre}a. U maju je rudar Sakib Tatarevi} (40) izgubio `ivot usljed trovanja gasom na dubini od oko 300 metara u rudniku Breza, dok je {estero njegovih kolega povrije|eno. Tom prilikom do nesre}e je do{lo usljed po`ara.

KAKANJ Dje~ija prepirka zavr{ila tragedijom

Stradao 15-godi{njak
Haris [, 15-godi{njak iz Kaknja, smrtno je stradao preksino} od povreda zadobijenih u dje~ijem naguravanju i tu~i sa dvije godine mla|im ro|akom u @eljezni~koj ulici u Kaknju, u blizini njihovih ku}a. Prema izjavama o~evidaca, dru{tvu u kojem je bio i stradali u~enik drugog razreda Srednje stru~ne {kole u Kaknju pridru`io se njegov ro|ak Eldin [. koji se vratio iz ribolova, a kojeg su drugovi i kom{ije pozvali da sjedne sa njima. Tada je do{lo do prepirke sa jednim od kom{ija, a Haris [. ga je, da bi smirio ro|aka, pozvao da ne pravi probleme. Njih dvojica su se tada sporje~kali, te po~eli naguravati. U jednom momentu Haris je pao na zemlju i ostao le`ati nepomi~no. Ubrzo je prevezen u Dom zdravlja u Kaknju, odakle je transportovan u Kantonalnu bolnicu Zenica, gdje su ljekari poku{ali reanimaciju, ali je ve} bilo kasno. Uvi|aj na mjestu doga|aja obavila je de`urna tu`iteljica Adi na Ka ra d`a i pri pa dni ci MUP-a ZDK-a. Prema rije~ima Sanjina Kulenovi}a, portparola Kantonalnog tu`ila{tva Zeni~ko-dobojskog kantona, de`urni ljekar se nije mogao izjasniti o ta~nom uzroku smrti, te je nalo`ena obdukcija tijela stradalog 15-godi{njaka, koja }e, najvjerovatnije, biti obavljena u petak.
Mi. D.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

CRNA HRONIKA
Dario Serec (1987) iz Hrvatske smrtno je stradao preksino} na magistralnom putu Banja Luka - Lakta{i, u mjestu Trn, gdje ga jee, kako je potvr|eno iz banjalu~kog Tu`ila{tva, kamionom mercedes udario Stipo Jajalo iz Jajca. Utvr|eno je da se kamion kretao iz smjera Banje Luke ka Kla{nicama, te je iz jo{ neutvr|enih razloga udario pje{aka. Tijelo stradalog je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu L. S. radi obdukcije.

13

Kamionom usmrtio pje{aka iz Hrvatske

Krali radijatore iz fabrike namje{taja

Adnan Ribac (21), ro|en u Vi{egradu, i Juka Osmanovi} (19), ro|en u Njema~koj, a nastanjeni u Sarajevu, privedeni su preksino} zbog te{ke kra|e. Naime, njih dvojica su zate~eni u kra|i radijatora u poslovnim prostorijama fabrike namje{taja Ihtijarevi} EX-IMP d.o.o. Visoko u Azi}ima. Ribac i Osmanovi} su predati u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a, a policija radi na dokumentovanju njihovih kriminalnih aktivnosti. D. P.

[ezdesetogodi{nji Savan Simi}, rodom iz Ribnika, uhap{en je nakon {to je u mjestu Gornje Zabe}e, kod Ribnika, oklagijom ubio suprugu Jelu Simi} (51), ro|enu u Modri~i, a potom njeno tijelo zakopao u dvori{tu porodi~ne ku}e. Nesretna `ena usmr}ena je nekoliko sati uo~i 52. ro|endana. Nezvani~no se moglo saznati da je Je la Si mi}, na vo dno, ima la odre|enih zdravstvenih problema sa `ivcima, zbog ~ega je uzimala lijekove.

ZLO^IN KOD RIBNIKA

Tijelo ubijene supruge

zakopao u dvori{tu
Savan Simi} oklagijom usmrtio suprugu Jelu, a potom njeno tijelo zamotao u najlon i zakopao u dvori{tu • Smrt uo~i 52. ro|endana

Ljekarski pregled
Cijeli slu~aj je razotkriven nakon {to su policijski slu`benici CJB-a Banja Luka do{li do saznanja da ona nije doputovala u Srbiju na ljekarski pregled zakazan za 2. septembar, kao ni u posjetu rodbini. O razlogu izostanka nikog nije obavijestila, a pritom je utvr|eno da joj je mobitel isklju~en i nedostupan. Simi}eva je, naime, imala dvojno dr`avljanstvo, te se mogla lije~iti u Srbiji. Policija je, poku{avaju}i otkriti {ta se desilo, preduzela niz mjera i radnji, te do{la do saznanja da je Simi}eva du`i period bila u sva|i sa suprugom Savanom Simi}em, kao i da postoji mogu}nost da ju je on ubio. U utorak popodne policija je privela Simi}a zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo te{ko ubistvo. U toku kriminalisti~ke obrade on je inspektorima priznao da je u no}i sa 1. na 2. septembar, u porodi~noj ku}i u mjestu Gornje Zabe}e, kod Ribnika, nakon kra}e prepirke, supruzi drvenom oklagijom zadao udarac u vrat i glavu, usljed ~ega je ona preminula. Nakon {to je vidio da je ubio suprugu, Simi} je njeno tijelo umotao u najlonsku foliju i

Ku}a u kojoj su `ivjeli Savan i Jela Simi}

Mjesto na kojem je ukopao tijelo Simi} prekrio granjem i drvima

zalijepio selotejpom. Potom je, u dvori{tu pored gara`e iskopao rupu, kako saznajemo, duboku metar, te u nju prvo stavio }ebe. Potom je bacio tijelo `ene umotano u najlon i prekrio drugim, }ebetom, a onda nabacao zemlju. Preko humke je stavio granje, drva, lonce i druge predmete. Niko ne bi posumnjao da je tu tijelo `rtve, da upravo Simi} nije pokazao inspektorima mjesto gdje je zakopao suprugu.

Uvi|aj na mjestu doga|aja je oba vi la de `ur na tu `i te lji ca Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka Slavica Matija{, a specijalista sudske medicine dr. @eljko Karan je ekshumirao tijelo Jele Simi}, koje je, potom, prevezeno u Zavod za sudsku medicinu RS-a.

Jedan udarac
Tokom obdukcije dr. Karan je ustanovio je da je Savan Si-

mi} supruzi zadao jedan udarac kratkom debelom oklagijom, slomiv{i joj vilicu na tri mjesta. Usljed zadobijenih povreda, Jela Simi} je preminula na mjestu. Savan Simi} je ju~er, uz izvje{taj o te{kom ubistvu, predat u nadle`nost Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka. Nakon saslu{anja tu`ilac }e nadle`nom sudu uputiti prijedlog za odre|ivanjem pritvora.

Za{to je Savanovi} ubio suprugu, trebala bi otkriti predstoje}a istraga. Njihove kom{ije ju~er nisu `eljele pri~ati o njima. Me|utim, neslu`beno se moglo saznati tek to da su Savan i Jela Simi} do prije neko li ko go di na `i vje li u Beogradu, te da je on penziju zaradio u biv {oj SFRJ ra de }i na obez bje|enju Sa ve znog iz vr{nog vije}a.
D. P.

Mostar

Pretu~en i ostavljen na ulici
Emiliano Stojki} u komi i pod nadzorom ljekara
Emiliano Stojki} (1968) iz Mostara, koji je preksino} brutalno pretu~en i ostavljen u mostarskoj Dubrova~koj ulici ispred jednog ugostiteljskog objekta, ju~er je bio u stanju duboke kome. Dok su ga ljekari Sveu~ili{ne klini~ke bolnice u Mostaru dr`ali pod stalnim nadzorom, policija je poku{avala utvrditi {ta se desilo, te prona}i eventualne svjedoke doga|aja u kojem je Stojki} zadobio te{ke povrede glave i mozga, zbog kojih je operisan, a potom smje{ten na Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno lije~enje. Naime, policiju su o ovom slu~aju obavijestili iz bolnice oko sat i po poslije pono}i, kada je ovaj 44-godi{njak dovezen radi pru`anja pomo}i. Odmah potom patrola je obezbijedila mjesto na kojem je pretu~eni Stojki} prona|en. Ju~er ujutro izvr{en je uvi|aj, tokom kojeg su u Dubrova~koj ulici na|eni tragovi krvi, ali i oni koji bi mogli ukazivati na to da je tu bila tu~a, te je istraga usmjerena i u tom pravcu, a kako bi se otkrilo ko je nanio povrede Stojki}u. L. S.

Sa uvi|aja u Dubrova~koj ulici: Na|eni tragovi krvi

14

OGLASI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. Demantovane Schulzove izjave

REGION
VIJESTI

15

Da~i} zadovoljan odlazi iz Bruxellesa
Zastupnici Evropskog parlamenta tvrde da je izjava Schulza da je priznanje Kosova uslov za ulazak Srbije u EU njegov li~ni stav
Poruka predsjednika Evropskog parlamenta Martina Schulza od utorka da je uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju priznanje Kosova, izazvala je demanti u samom Bruxellesu, dok u prijestolnici Srbije ponavljaju kako ta dr`ava ni pod kakvim uslovima ne}e priznati Kosovo.

Tra`io pomo} od javnih preduze}a
Biv{i direktor Hrvatskih autoputeva Stjepko Boban rekao je na ju~era{njem su|enju u slu~aju Fimi-media da je biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader 2007. preporu~io direktorima javnih preduze}a pomaganje HDZ-u na parlamentarnim izborima, a na sastanku je pominjana i saradnja sa ovom marketin{kom agencijom. Boban je potvrdio da je bio na sastanku u Vladi 2007. sa dvadesetak direktora ostalih javnih preduze}a, na kojem su, osim Sanadera, bili i biv{i rizni~ar HDZ-a Mladen Bari{i} i biv{i por tparol Sanaderove vlade Ratko Ma~ek. Tada je Sanader rekao da se pribli`avaju izbori i da bi svi zajedno trebali da pomognu stranci, te je uputio direktore javnih poduze}a na razgovor sa Bari{i}em. Boban je rekao da su Hrvatski putevi imali jedan ugovor s Fimimedijom od 52.444 KM za prigodne kataloge, rokovnike i sitne darove, navode hrvatski mediji.

Relaksirana posjeta
Svi razgovori u Bruxellesu, uklju~uju}i i u Evropskom parlamentu, bili su veoma pozitivni, kao i cijela posjeta, kazao je ju~er premijer Srbije Ivica Da~i}. - Atmosfera je mnogo relaksiranija, nema pritisaka jer ni mi ne govorimo o tome da po svaku cijenu `elimo da budemo ~lanovi EU i da po svaku cijenu `elimo da dobijemo pozitivno mi{ljenje. Mi `elimo proces koji }e dovesti do toga. @elimo iskren odnos, da ne la`emo jedni druge, da ne ulazimo u dogovore da bismo jedni druge prevarili i da u pet do 12 mijenjamo uslove, poru~io je Da~i} u izjavi za Tanjug. On je naglasio da je u Bruxellesu, gdje se tokom dvodnevne posjete sastao sa 12 visokih evropskih i belgijskih zvani~nika, dobio jasnu poruku da su vrata EU otvorena za Srbiju i da Srbija, ukoliko `eli da dobije datum, treba da ispuni ono {to je definisano u odluci Evropskog parlamenta iz decembra pro{le godine. - EU zna na ~emu je sa nama, ja sam jasno rekao {ta mi mo`emo, a {ta ne i u okviru toga mo`emo da tra`imo rje{enje. Veoma sam zadovoljan ovom posjetom i u narednim nedjeljama treba dobro analizirati prostor u kojem se mogu voditi razgovori na tom

Da~i} i Füle: Normalizacija odnosa sa Kosovom

politi~kom nivou koji }e i}i ka relaksiranju odnosa Beograda i Pri{tine, kazao je Da~i}. On je zaklju~io da budu}i razgovori ne treba da se vode s namjerom da rezultat i kraj tog procesa bude priznanje nezavisnosti Kosova, nego iznala`enje mo-

dusa kako da bez priznanja Srbija za{titi svoje nacionalne i dr`avne interese i nastavi evropski put. Da~i} je ocijenio da je izjava predsjednika Evropskog parlamenta Martina Schultza njegov li~ni stav baziran na stavovima ze-

Nikoli}: Mi radimo svoj posao
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} izjavio je ju~er da priznanje nezavisnosti Kosova kao uslov za ~lanstvo Srbije u EU nije stav Evropske unije, jer da jeste, "nikada ne bismo imali pregovore" o priklju~enju. On je ukazao da je Srbija tuma~enjem kako treba njeni predstavnici da se pona{aju na skupovima gdje u~estvuju i Albanci pokazala da je privr`ena dijalogu i ~lanstvu u EU i da je sada na redu EU. - Ostaje da mi radimo svoj posao, da izgra|ujemo Srbiju koju smo obe}ali, da izgra|ujemo odnos sa EU kako treba, jer je to dobro za Srbiju, a da EU ili zaustavlja takve pri~e ili demantuje ili poka`e otvoreno{}u postupaka prema Srbiji da ne stoji iza toga, rekao je Nikoli}.

mlje iz koje poti~e, tj. Njema~ke. Da~i}, koji je zavr{io prvu zvani~nu posjetu Bruxellesu kao premijer, razgovarao je, izme|u ostalih, sa direktorom za pro{irenje u Evropskoj komisiji Stefanom Sanninom, generalnim sekretarom Energetske povelje Urbanom Rusnakom, predsjednikom Evropskog vije}a Hermanom van Rompuyom, visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku Catherine Ashtom i komesarom za pro{irenje EU [tefanom Füleom.

O napretku Crne Gore 10. oktobra
Izvje{taj o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija bi}e objavljen 10. oktobra, potvrdila je Anka Paduraru, por tparol evropskog komesara za pro{irenje [tefana Fülea. Paduraru je rekla za podgori~ki Dan da }e izvje{taj biti javan, a potom i slu`beno proslije|en crnogorskim vlastima, nakon {to ga usvoji Kolegij predsjednika Evropske komisije. Osim toga, o~ekuje se i izvje{taj o skriningu, odnosno procjeni uskla|ivanja crnogorskog sa evropskim zakonodavstvom, koji bi, prema nekim varijantama, mogao biti objavljen kad i izvje{taj o napretku. Poseban dio u oktobarskom izvje{taju bi}e posve}en analizi crnogorske borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Jasni uslovi
Od izjave Schulza ogradio se i Füle, koji je novinarima u Evropskoj komisiji poru~io da su zaklju~i Evropskog vije}a iz decembra pro{le godine jasni i da govore samo o normalizaciji odnosa, a ne potrebi priznanja nezavisnosti.

Prvo su|enje za tajkunsku privatizaciju u Sloveniji

Nekada{njeg direktora Merkura, slovenskog lanca za trgovinu tehni~kom robom, Bineta Korde`a okru`ni sud u Ljubljani ju~er je proglasio krivim za protivpravno sticanje materijalne koristi i krivotvorenje poslovnih dokumenata te osudio na pet godina zatvora i nov~anu kaznu od 40.000 eura.

Pet godina zatvora ex-direktoru Merkura
Primjer Presti`na nagrada

d`erska struktura, formiranjem tvrtke Merfin u kojoj je bilo 65 dioni~ara.

Bine Korde` (56) ekonomist je koji je 2007. dobio presti`nu nagradu poslovnog udru`enja Menad`er kao najbolji slovenski direktor te godine, u trenutku kad je tvrtka koju je vodio od 1998. ostvarivala milijardu eura godi{njih prihoda pove}avaju}i ih svake godine za 20 posto, javlja Fena. Korde` i tri suoptu`ena iz biv{e uprave Merkura, koji su tako|er osu|eni na zatvorske i nov~ane kazne, odbili su tokom

Korde`: Nije pristao na nagodbu sa sudom

su|enja mogu}nost nagodbe i manjih kazni u zamjenu za priznanje kaznenih djela koja su im se stavljala na teret. Rije~ je o prvom nepravomo}nom sudskom epilogu za nepravilnosti tokom tajkunske privatizacije posljednjih godina u

Sloveniji. Tako je nazvan proces u kojemu su menad`erske ekipe hipotekom na dionice poduze}a koje su vodile `eljele postati njihovi vlasnici, a kredite su dobivale od velikih doma}ih i stranih banaka. To je prije pet godina poku{ala i Korde`ova mena-

U raznim finansijskim operacijama izme|u Merfina i Merkura, po presudi sudaca, tvrtki koja je lani zavr{ila u postupku prisilne nagodbe s vjerovnicima i dobavlja~ima te otpustila velik dio od 5.000 zaposlenih, napravljena je velika materijalna {teta u korist privatnih dioni~ara, posebno prilikom prodaje poslovnog centra u Kranju, gdje je Merkur o{te}en za deset miliona eura. Budu}i da jo{ nije zavr{eno nekoliko sli~nih procesa u kojima se kazneno gone direktori nekad mo}nih kompanija, slovenski mediji navode da bi Korde`ova osuda mogla postati primjer za ostale slu~ajeve.

Tadi} tra`i smjenu Kolarevi}a
Predsjednik DS-a Boris Tadi} tvrdi da je pomo}nik ministra kulture za vrijeme Milo{evi}a bio jedan od nosilaca propagandne ma{inerije nedemokratskog re`ima. - Zalaganje Dragana Kolarevi}a za revoluciju kulturne politike o kojoj je upoznao javnost u svom autorskom tekstu "Vreme je za prvi srpski kulturni ustanak", predstavlja izraz opasne namjere obilje`avanja pojedinaca sa ciljem uskra}ivanja osnovnog prava na slobodu mi{ljenja i politi~kog izbora, navodi se u pisanoj izjavi Borisa Tadi}a. Poziv na ustanak protiv neistomi{ljenika, diskriminatorsko etiketiranje gra|ana koji imaju druga~iji politi~ki stav je ~in koji u civilizovanom svijetu zaslu`uje najo{triju osudu, ukazao je Tadi}.

16

OGLASI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Konvencija demokrata u Charlotteu

Ekonomija prije svega
Obama se bori protiv lo{e ekonomske situacije isto koliko i protiv svog republikanskog suparnika Mitta Romneya Michelle Obama pru`ila podr{ku suprugu
U Charlotteu, u Sjevernoj Karolini, odr`ava se konvencija Demokratske stranke, na kojoj je Barack Obama i slu`beno nominiran za predsjedni~kog kandidata. Na konvenciji se isti~u dostignu}a aktuelnoga predsjednika u protekle ~etiri godine, s porukom da }e Amerikanci bolje `ivjeti ako on ostane u Bijeloj ku}i jo{ ~etiri godine. No, sam Barack Obama, kao i delegati na konvenciji, svjesni su da je ekonomija ta koja }e odlu~iti kome }e glasove dati ameri~ki gra|ani na birali{tima 6. novembra.

Uhap{ene stotine vojnika u Afganistanu
Stotine afganistanskih vojnika osumnji~enih za napade na trupe NATO-a uhap{ene su ili protjerane iz afganistanske vojske, saop}ilo je ju~er ministarstvo odbrane. Oko 45 vojnika ISAF-a, snaga NATO-a u Afganistanu, ubijeno je u 2012. u napadima afganistanskih vojnika i policajaca. - Svi uhap{eni ili protjerani vojnici su Afganistanci. U nedjelju je zapovjedni{tvo specijalnih ameri~kih snaga u Afganistanu privremeno prekinulo obu~avanje oko hiljadu afganistanskih policajaca, u o~ekivanju nove provjere identiteta njihovih kolega, kako bi se izbjeglo infiltriranje talibana.
Michelle Obama: Barack je isti ~ovjek u kojeg sam se zaljubila

Obe}anja i realnost
U nastojanjima da po drugi put bude izabran za ameri~kog predsjednika, Barack Obama se bori protiv lo{e ekonomske situacije isto koliko se bori protiv svog republikanskog suparnika Mitta Romneya, javlja Al-Jazeera. - Mnoge od skupina koje su bile klju~ne za njegov uspjeh -

ameri~ki crnci, Hispanici, mladi ljudi, neudane `ene - najte`e su pogo|ene recesijom i sporim ekonomskim oporavkom. Vjerovatno da }e to imati nekog uticaja. Ako ve} ne}e dati svoj glas predsjedniku Obami, onda vjerovatno ne}e ni izlaziti na birali{ta, ka`e Scott Keeller iz Istra`iva~kog centra Pew. Da bi pobijedio na izborima, Barack Obama mora uvjeriti bira~e da je realnost u idu}e ~etiri godine povezana s njegovim obe}anjima iz 2008. To mora u~initi osobito u saveznim dr`avama gdje se ekonomska kriza najvi{e osjetila. U Virgi-

niji je Barack Obama na pro{lim izborima uvjerljivo pobijedio republikanskog kandidata Johna McCaina, {to je prva pobjeda jednog demokratskog predsjedni~kog kandidata u ovoj saveznoj dr`avi u posljednje 44 godine. U ovoj izbornoj godini Virginija je svrstana u dr`ave u kojoj nije sigurno ko }e pobijediti - demokrata ili republikanac. Za Amerikance nema tajni dat }e glas kandidatu koji ih uvjeri u svoj ekonomski program. Za razliku od doma}e politike, Barack Obama je hvaljen, ~ak i od umjerenijih republikanaca, za postignu}a u vanjskoj

politici. No, vanjska politika ne}e donijeti predsjedniku Obami glasove na izborima, tvrde analiti~ari. U Gallupovoj anketi Obama ima prednost pred Romneyem od 47 prema 46 posto. Dva mjeseca prije izbora skoro dvije tre}ine Amerikanaca smatraju da se zemlja kre}e u pogre{nom pravcu.

Izrael odustao od festivala vina u d`amiji
Festival vina koji je trebao biti odr`an u Beersheva d`amiji ipak }e biti odr`an izvan d`amijske avlije. Direktorica muzeja Beersheva d`amije Dalia Manor, u izjavi za Anadoliju, kazala je da }e se planirani festival odr`ati izvan avlije d`amije te da je to odluka Vije}a op}ine Beersheva. Arapi u Izraelu, nakon ove odluke, saop}ili su da }e otkazati proteste koje su spremali povodom Festivala. ^lan Komiteta iranskih Arapa Ebu Sa’luk je kazao da je ova odluka Izraela donesena zbog velike reakcije Turske i Arapa u Izraelu.

Najve}a zvijezda
Ameri~ka prva dama Michelle Obama je govorom zatvorila prvi dan nacionalne demokratske konvencije pozvav{i bira~e da njenog supruga podr`e u jo{ jednom mandatu. Popularna prva dama bila je najve}a zvijezda prvog dana nacionalne demokratske konvencije u Charlotteu, te je kazala da duboko vjeruje u viziju SAD-a kakvu ima njen suprug. - Isti je. Bijela ku}a ga nije promijenila, isti je ~ovjek u kojeg sam se zaljubila, rekla je Michelle Obama.

Sje}anje na Tedda Kenedya
Drugi veliki trenutak prvog dana demokratske konvencije bila je videoposveta senatskom lavu Tedu Kennedyu, koji je, nakon 47 godina slu`enja u Senatu, preminuo prije tri godine. Sje}anje na njega tako|er je izazvalo ovacije okupljenih u dvorani u Charlotteu.

Blokirani pregovori
Pregovori izme|u Evropske unije i Turske o priklju~enju prakti~no su blokirani, izjavio je ju~er predsjednik Evropske unije Herman van Rompuy i pozvao da se nastave intenzivni kontakti s Ankarom. - To se de{ava zbog spora oko Kipra, jedne od 27 ~lanica EU, izjavio je Van Rompuy pred ambasadorima EU koji su se okupili u Bruxellesu. Ovo pitanje optere}uje pregovore o priklju~enju zapo~ete s Ankarom 2005. godine. Predsjednik Evropskog vije}a je kazao da se nastavljaju napori s ciljem pro{irenja EU, posebno na zapadnom Balkanu, te najavio da }e sljede}i vikend do}i u BiH.

Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan

Sirija je teroristi~ka dr`ava
Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan bez ustezanja je ju~er kazao da je predsjednik Ba{ar al-Asad uspostavio teroristi~ku dr`avu u Siriji i izrazio razo~aranost zbog nedostatka me|unarodnog konsenzusa o tamo{njoj situaciji. - Re`im u Siriji prerastao je u teroristi~ku dr`avu, rekao je Erdoan i ponovo osudio masovne pokolje koje dr`ava provodi nad svojim gra|anima. Zvani~na Ankara je imala dobre odnose sa Asadovom administracijom, ali otkako je po~ela pobuna u Siriji prije 17 mjeseci, {ef vlade Turske postao je jedan od najo{trijih kriti~ara sirijskog predsjednika. Turska, koja je primila oko 80.000 sirijskih izbjeglica, vi{e je puta zatra`ila uspostavu sigurne zone unutar Sirije, ali taj prijedlog nije nai{ao na razumijevanje me|unarodne zajednice. O Siriji se u utorak nave~er govorilo i u Generalnoj skup{tini UN-a, gdje se prvi put U Damask za nekoliko dana putuje specijalni predstavnik za Siriju Lakhdar Brahimi, koji smatra da je podr{ka me|unarodne zajednice ovoj dr`avi neophodna. - Situacija u Siriji se stalno pogor{ava, broj poginulih je zapanjuju}i, uni{tavanje dosti`e katastrofalne razmjere, a patnja ljudi je ogromna, ali UN ne nudi konkretna rje{enja, rekao je Brahimi. obratio novi izaslanik za tu dr`avu Lakhdar Brahimi, no konkretni planovi za rje{enje krize nisu ponu|eni. Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon upozorio je da se sukob u ovoj dr`avi intenzivira, istakao da zemlje koje {alju oru`je u Siriju {ire bijedu te pozvao vlade zemalja da pomognu okon~anju rata u toj zemlji.

UN ne nudi rje{enja

Krvava proslava pobjede u Quebecu
Jedna osoba je poginula, a druga je ranjena u Montrealu, kada je nepoznati napada~ otvorio vatru u sali gdje je kanadska separatisti~ka stranka Quebecois slavila pobjedu na parlamentarnim izborima u Quebecu. Prema preliminarnim rezultatima, Quebecois je osvojio 58 od 125 poslani~kih mjesta i mo`e oformiti manjinsku koaliciju nakon devet godina provedenih u opoziciji, javlja Fena. Po dolasku rezultata pobjedni~ki govor lidera stranke Pauline Marois ometen je oru`anim incidentom.

Erdoan: Razo~aran zbog nedostatka me|unarodnog konsenzusa

18

OGLASI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 244. Zakona o privrednim dru{tvima i Rje{enja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine, broj: 03/2-19-184/12 od 2. 8. 2012. godine, Stani} Invest, kao dioni~ar Feroelektra d.d. Sarajevo sa vi{e od 10% dionica sa pravom glasa, objavljuje

OB AV J E [ T E N J E
O SAZIVU SKUP[TINE DIONI^ARA FEROELEKTRA d.d. SARAJEVO Skup{tina dioni~ara Feroelektro d.d. Sarajevo saziva se za petak, 5. 10. 2012. godine, sa po~etkom u 17 sati, u poslovnim prostorijama Dru{tva u Sarajevu, Ul. mar{ala Tita broj 28/V. Za skup{tinu je utvr|en slijede}i:

DNEVNI RED
1. Radna tijela Skup{tine. 1.1. Izbor predsjednika Skup{tine. 1.2. Utvr|ivanje kvoruma i rezultate glasanja na skup{tini vr{i}e Odbor za glasanje u sastavu: - Smajlovi} Darija, predsjednik, - Pand`i} Samir, ~lan, - Pejkovi} Ermin, ~lan. 1.3. Izbor dva ovjeriva~a zapisnika Skup{tine. 1.4. Zapisnik o radu Skup{tine }e voditi [emi} Munira. 2. Dono{enje odluke o poni{tenju odluka donesenih na Skup{tini dioni~ara odr`anoj 22. 6. 2012. godine (zbog neispunjenja zakonske pretpostavke za njeno sazivanje od Nadzornog odbora). 3. Dono{enje odluke o usvajanju izvje{taja o poslovanju dru{tva za 2011. godinu sa izvje{tajem nezavisnog revizora, Izvje{tajem Odbora za reviziju i Izvje{tajem o radu Nadzornog odbora, te Planom poslovanja dru{tva za 2012. godinu. 4. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora (istek mandata). 5. Dono{enje odluke o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora. 6. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Odbora za reviziju (istek mandata). 7. Dono{enje odluke o imenovanju ~lanova Odbora za reviziju. 8. Dono{enje odluke o na~inu izbora nezavisnog revizora za reviziju poslovanja dru{tva za 2012. godinu. Lista dioni~ara Dru{tva i svi materijali koji se nalaze na dnevnom redu skup{tine sa prijedlozima odluka za skup{tinu Dru{tva, dostupni su dioni~arima Dru{tva u prostorijama Dru{tva, Ul. mar{ala Tita br. 28/V, prvi dan po objavljivanju ovog obavje{tenja od 10 do 15 sati. U radu i odlu~ivanju skup{tine dioni~ara Dru{tva mogu u~estvovati svi dioni~ari Dru{tva, koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira nalaze 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine, li~no ili putem punomo}nika sa uredno potpisanom punomo}i od davaoca punomo}i i punomo}nika, datom na obrascu koji se mo`e dobiti u prostorijama Dru{tva. Glasanje se vr{i putem glasa~kih listi}a, zaokru`ivanjem na glasa~kom listi}u "za" ili "protiv" prijedloga odluke. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% od ukupnog broja dionica s pravom glasa mogu najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja, dati eventualni prijedlog za izmjenu i dopunu dnevnog reda Skup{tine, kao i prijedlog odluka, te predlo`iti ~lana Nadzornog odbora, kao i Odbora za reviziju. Dioni~ari, odnosno punomo}nici dioni~ara koji `ele u~estvovati u radu skup{tine du`ni su dostaviti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju skup{tine dioni~ara, najkasnije tri dana prije njenog odr`avanja. Svi u~esnici na skup{tini obavezni su dostaviti i kopiju dokumenta za identifikaciju, li~ne karte ili paso{a. Svim uredno prijavljenim dioni~arima, odnosno punomo}nicima dioni~ara, Odbor za glasanje }e izdati potvrdu o prijavi koju u~esnik u radu skup{tine obavezno predaje Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon/fax 033/205-987.

Na osnovu ~lanova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona ("Sl. novine TK", broj 17/00, 1/05, 11/06 i 13/11) i ~lanova 29. i 40. Zakona o izvr{enju bud`eta Tuzlanskog kantona za 2012. godinu ("Sl. novine TK", broj 3/12), Odluke o utvr|ivanju kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa bud`etske pozicije - 24010004 "Nauka" za 2012. godinu broj 02/1-14-13622/12. od 6. 7. 2012. godine, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, raspisuje:

OBAVIJEST
O JAVNOM POZIVU
za podno{enje zahtjeva za sufinansiranje potreba u oblasti "Nauke" za 2012. godinu I Raspisuje se javni poziv za podno{enje zahtjeva za sufinansiranje tro{kova u oblasti nauke u 2012. godini u skladu sa Odlukom o utvr|ivanju kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa bud`etske pozicije - 24010004 - "Nauka" za 2012. godinu. II (1) Iz dijela planiranih bud`etskih sredstava sa bud`etske pozicije - 24010004 - "Nauka" sufinansirat }e se: 1. tro{kovi za organiziranje nau~nih skupova (kongresa, simpozija i konferencija) sa 4%, 2. tro{kovi izrade nau~noistra`iva~kih i istra`iva~ko-razvojnih projekata sa 50%, 3. tro{kovi odbrane doktorskih disertacija sa 25%, 4. tro{kovi odbrane magistarskih radova sa 10%, 5. tro{kovi prezentacije stru~nih i nau~nih radova studenata sa 1%. (2) Ukoliko se sredstva za nauku od ta~aka 1. do 5. iz stava (1) ne budu mogla dodijeliti, rasporedit }e se ravnomjerno na ostale ta~ke. III Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja na web stranici, oglasnoj plo~i Ministarstva i u dnevnom listu "Oslobo|enje". Istovremeno sa objavljivanjem obavijesti o raspisivanju javnog poziva u dnevnom listu "Oslobo|enje", objavit }e se cjelokupan tekst Odluke o utvr|ivanju kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa bud`etske pozicije - 24010004 "Nauka" za 2012. godinu na web stranici Ministarstva. Prijave na javni poziv sa potrebnom dokumentacijom slati putem po{te na adresu Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Slatina 2, Tuzla ili putem pisarnice Vlade kantona na istoj adresi. Prijavne obrasce aplikanti mogu preuzeti u prostorijama pisarnice Vlade Tuzlanskog kantona ili na WEB stranici: www.monkstk.ba Dostavljena dokumentacija mora biti original ili ovjerena kopija. NEPOTPUNE I NEBLAGOVREMENE PRIJAVE NE]E SE RAZMATRATI. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA TK

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Obra}anje Muje Selimovi}a na Ekonomskom forumu u Krynicama

BiH

EU

Selimovi} tokom izlaganja

TR@I[TE NEKRETNINA ima potencijal za rast
Tokom drugog dana Foruma u Poljskoj u~esnicima su se obratili i drugi predstavnici bh. kompanija i fondacija me|u kojima direktor Energoinvesta, predsjednik UO Ameri~ko-bosanske fondacije i dr.
Drugog dana Ekonomskog foruma u Krynicama, u Poljskoj, Mujo Selimovi}, direktor MIMS grupacije, govorio je na panelu Potencijal za razvoj komercijalnog tr`i{ta nekretnina u centralnoj i isto~noj Evropi. Selimovi} je prisutnim u~esnicima Foruma predstavio potencijal razvoja tr`ista nekretnina u BiH. {nim knjigama i procedurama promjene vlasni{tva, pristup kvalitetnim izvorima finansiranja kao i rast ekonomije u cjelini, rekao je Selimovi}. Uz Selimovi}a, na panelu su govorili Marcin Sobczyk, direktor Var{avskog ureda Dow Jonesa i Wall Street Journala iz SAD-a, Pawel Panczyj, savjetnik u Ernst & Young u Poljskoj, Wojciech Pisz, direktor finansijske firme Cushman & Wakefield te Jeroen Van Der Toolen, izvr{ni direktor za centralnu i isto~nu Evropu Ghelamco iz Poljske. Goran Nedi}, pred sje dnik Upravnog odbora Ameri~ko-bosanske fondacije, u~estvovao je na panelu Kriza predstavlja i mogu}nost za poslovne ljude na kojem su govori li i Jaro slaw Myjak, potpredsjednik PKO banke iz Poljske, Miroslaw Skiba, ~lan Upravnog odbora WBK banke iz Poljske, Alexey Zinovyev, predsjednik privredne komore Kaliningrada iz Rusije, Boyan Ivantchev, profesor na univerzitetu u Sofiji, te Cristina Vasiloiu, generalni direktor Euromonitoring fondacije iz Rumunije. Nedi} je rekao da bi uskla|ivanje regulative u okviru bh. bankarskog sektora sa evropskom (European Banking Authority) i svjetskom regulativom (Basel Committee for Banking Supervision) omogu}ilo bankama u BiH da zna~ajno snize kamatne stope, produ`e rokove plasmanima i pove}aju nivo kreditiranja.

Ministar finansija Njema~ke Wolfgang Schäuble odbacio je mogu}nost da Gr~ka dobije tre}i paket pomo}i. Me|utim, naglasio je da }e ta zemlja ostati u eurozoni. “Davanja za Gr~ku ve} su veoma velika, zbog ~ega ne mo`emo da pokrenemo novi program pomo}i” naveo je mi, nistar. Gr~ka je u maju 2010. postala prva zemlja eurozone koja je primila finansijsku pomo} od 110 milijardi eura, u zamjenu za mjere stroge {tednje. Eurozona je zatim, u oktobru 2011, Atini odobrila drugi paket pomo}i, te`ak 130 milijardi eura, a privatni kreditori otpisali su 100 milijardi eura gr~kog duga. Dok se tetura na ivici bankrota, Gr~ka mora da uvjeri tim me|unarodnih kreditora, poznatih kao “trojka” da ostvaru, je dovoljan napredak u {tednji i reformama, da bi joj bila ispla}ena sljede}a tran{a pomo}i. “Sada ~ekamo izvje{taj trojke” naveo je Schäuble, naglasiv, {i da o~ekuje da }e Gr~ka ostati u eurozoni i dodaju}i da spekulacije o njenom mogu}em

Gr~ka ne}e dobiti novi paket

izlasku nisu od pomo}i. O temi pote{ko}a sa kojima se suo~ava cjelokupna eurozona ministar je naveo da }e, u roku od godinu, euro biti ne{to stabilniji i bi}e manje nervoze na finansijskim tr`i{tima. “Me|utim, i dalje ne}emo biti u mirnim vodama. Izgubili smo povjerenje, ono odlazi veoma brzo. Njegovo ponovno zadobijanje je, s druge strane, te{ko i dugotrajno” upozorio je , Schäuble, istakav{i te{ko}e dono{enja odluka na evropskom nivou.

Dostupnost sredstava
- Postoji veliki prostor za rast tr`ista nekretina, ali je direktno vezan za vi{e faktora i preduslova koji trebaju biti ispunjeni, a me|u kojima su najzna~ajniji formalno-pravni uslovi, odnosno rije{eni problemi sa zemlji-

NI@E KAMATE Uskla|ivanje regulative u okviru bh. bankarskog sektora sa evropskom (European Banking Authority) i svjetskom regulativom (Basel Committee for Banking Supervision) omogu}ilo bi bankama u BiH da zna~ajno snize kamatne stope

Akcija parlamenata
Odlu~na i brza akcija enitetskih parlamenata i agencija za bankarstvo je neophodna s ciljem harmonizacije zakona i propisa sa pozitivnom svjetskom praksom. Bez ovoga mora}emo da svoj razvoj baziramo na te{ko dostupnim sredstvima iz inostranstva, dodao je Nedi}. Enes ^engi}, generalni direktor Energoinvesta, predstavio je rad ove kompanije iz Bosne i Hercegovina na panelu posve}enom energetskom sektoru i razvoju. Na marginama Foruma, ^engi} se susreo sa predstavnicima kompanija, te vladinim du`nosnicima zemalja centralne i isto~ne Evrope, kao i Bliskog istoka. Razgovarano je o mogu}im vidovima saradnje sa Energoinvestom.

Premijer Finske Jyrki Katainen izjavio je da je Evropa u potpunosti posve}ena euru. Me|utim, on je upozorio na to da Evropska centralna banka (ECB) ne mo`e da u~ini ~uda uo~i klju~nog sastanka te organizacije. Finski premijer je rekao da Evropa mora da na|e odr`ivo rje{enje za dugotrajnu du`ni~ku krizu i upozorio na to da bacanje novca na problem ne}e uroditi plodom, prenosi capital.ba. “Ne vjerujemo u rje{enje koje se napla}uje gotovinom. Na{e mi{ljenje je da se ne radi samo o novcu” poru~io je Kata, inen, koji se nalazi u posjeti Japanu. Finska je jedna od nekoliko evropskih zemalja, sa Njema~kom na ~elu, koje nisu spremne da dodatno ula`u u spas preza-

Evropa stoji iza eura

du`enih zemalja, kao {to su Gr~ka, [panija i Italija, insistiraju}i da te dr`ave treba da uvedu stro`iju fiskalnu disciplinu. Katainen, koji je prije premijerske obavljao funkciju ministra finansija, naveo je da eurozona mora da prona|e na~in da smiri postoje}i pani~ni mentalitet na tr`i{tima i prezadu`enim dr`avama omogu}i malo prostora za disanje, oslobodiv{i ih tr`i{ne agresije. Finac je dodao da sutra{nji sastanak ECB-a, kojeg `eljno i{~ekuju finansijski igra~i, ne}e proizvesti “magi~ni metak” . Predsjednik ECB-a Mario Draghi je u julu nagovijestio da bi banka mogla ponovo da pokrene program kupovine obveznica da bi prezadu`enim ~lanicama eurozone pomogla u sni`enju tro{kova zadu`ivanja.

Goran Nedi}, predsjednik Upravnog odbora Ameri~ko-bosanske fondacije

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Republika Srpska

Promocija monografije “Korisnik u centru pa`nje”

Skuplja potro{a~ka korpa

Sa sve~ane akademije u Zemaljskom muzeju

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Vrijednost potro{a~ke korpe za august ove godine iznosila je 1.397 KM i ve}a je za 6,52 KM, ili za 0,5 posto od vrijednosti potro{a~ke korpe u julu, saop{teno je iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, prenosi Srna. Vrijednost potro{a~ke korpe pove}ana je zbog rasta cijena bra{na, {e}era, svinjskog i june}eg mesa, te sezonskog vo}a i povr}a. Rast cijena u posljednjoj sedmici augusta bilje`e bra{no za 0,05 KM po kilogramu i {e}er za

0,06 KM. Cijene p{enice na berzi vi{e su i do 10 posto, a kukuruza i do tri posto. Gorivo je u augustu poskupjelo u prosjeku za {est posto, pa je bezolovni benzin 98 skuplji za {est posto, bezolovni benzin 95 za 6,7 i dizel za ~etiri posto. U BiH su cijene goriva i dalje najni`e u regionu. U odnosu na Srbiju, gorivo u BiH jeftinije je za sedam do 12, a u odnosu na Hrvatsku, za {est do 14 posto.

BH Telecom obilje`io svoj dan
Petog septembra 1993. zaposlenici tada{njeg JP PTT saobra}aja BiH kori{tenje me|unarodnog koda 387 uspostavili satelitsku vezu Sarajevo - Basel
Sve~anom akademijom i promocijom monografije “Korisnik u centru pa`nje” koje su odr`ane , ju~er u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, BH Telecom je obilje`io 5. septembar, Dan BH Telecoma. Hajrudin Ra|o, predsjednik Organizacionog odbora za obilje`avanje Dana BH Telecoma, rekao je da se akademijom odaje po~ast 5. septembru 1993, kada su u najte`im ratnim uslovima stru~njaci tada{njeg JP PTT saobra}aja BiH uspjeli montirati i pustiti u rad me|unarodnu satelitsku vezu BiH [vajcarska (Sarajevo - Basel), uz kori{tenje me|unarodnog koda 387. dile nagra|eno je sa 175 ra~unara i 70 multifunkcionalnih ure|aja. U ime {kola-dobitnica BH Telecomu je zahvalio direktor ilid`anske gimnazije [efik D`elovi}. Direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi} je kazao da je 5. septembar najva`niji dan za BH Telecom. "Taj dan nas podsje}a na vrijeme kada gra|ani Sarajeva, ali i drugih dijelova BiH, nisu mogli komunicirati sa svijetom. Danas je nezamislivo da vam neko oduzme pravo da komunicirate. U najte`im godinama za narod i BiH uposlenici BH Telecoma su ~inili ogromne napore na uspostavi komunikacija sa svijetom kako bi se saznala istina o ratnim zbivanjima u BiH", rekao je Re{idbegovi}. Direktor BH Telecoma je za Oslobo|enje nakon sve~ane akademije rekao da je ponuda terminalne opreme BH Telecoma bolja svakim novim danom, te najavio da }e pored novog telefona Samsung Galaxy 3, uskoro u ponudi BH Telecoma biti i iPhone. "Imamo strategiju po kojoj }emo biti odr`ivi u narednim godinama, a s tim u vezi smatram da se politika mora manje mije{ati u poslovanje BH Telecoma", kazao je Re{idbegovi}.

Individualizam
Dr. Himzo Bajri}, glavni i odgovorni urednik monografije “Korisnik u centru pa`nje” izme|u os, talog, rekao je da dana{nji izazovi zahtijevaju znanja i brze promjene, a sve intenzivnija globalna konkurencija i prilago|avanje poslovanja otvaraju nova pitanja. "Pitanje individualizacije je ono {to je uvijek neophodno imati na umu. To pitanje korisnika stavlja u centar pa`nje. Zahvaljujem onima koji su stvaranjem monografije obogatili kulturnu ba{tinu BiH", rekao je Bajri}. Da je BH Telecom dru{tveno odgovorna firma koja poma`e kulturne institucije na{e zemlje, pokazuje i ~injenica da je ju~era{nji program, koji su vrlo dobro vodili glumci bra~ni par Vedrana i Aleksandar Seksan, odr`an u ZemaljDk. OMERAGI] skom muzeju.

Jago Lasi}, predsjednik PKFBiH

Dolazi vru}a jesen
Govore}i o ekonomskim kretanjima u Bosni i Hercegovini u prvih sedam mjeseci ove godine, potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasi} najavio je "socijalne buntove i vru}u jesen", javila je Fena. "Pla}e i mirovine ne rastu, a pove}avaju se cijene komunalija, energije i hrane. [to drugo onda mo`ete o~ekivati", istaknuo je Lasi} na konferenciji za novinare. U prvih sedam mjeseci ove godine u FBiH zabilje`en je pad industrijske proizvodnje od 5,6 posto, dok je ukupni bh. izvoz pao za 203 miliona KM u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, odnosno za 4,3 posto.

Veliki podvig
"To je bio podvig na{ih stru~njaka, jer je uspostava me|unarodnih veza bila od izuzetnog zna~aja za BiH i njene gra|ane", rekao je Ra|o. U sklopu proslave Dana BH Telecoma, ova kompanija je organizovala takmi~enje bh. u~enika osnovnih, srednjih i specijalnih {kola u likovnom i literarnom stvarala{tvu, a 35 {kola koje su pobije-

Modri~a

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 174 - 6. 9. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Saradnja Optima grupe i RiTE Ugljevik
Rafinerija ulja Modri~a i Optima grupa potpisale su ju~er sa Rudnikom i termoelektranom (RiTE) Ugljevik ugovore o poslovno-tehni~koj saradnji. Ugovorom se Rafinerija ulja Modri~a obavezuje da u narednih 12 mjeseci isporu~i RiTE Ugljevik 300 tona razli~itih proizvoda, ~ija je vrijednost milion maraka. Rije~ je uglavnom o industrijskim mazivima i funkcionalnim te~nostima koje koristi mehanizacija RiTE Ugljevik. Ugovor su u Modri~i potpisali direktor RiTE Ugljevik Anto Gaji} i generalni direktor Rafinerije ulja Modri~a Pero Dugi}. Gaji} je istakao da su najkvalitetnija ulja iz rafinerije u Modri~i, da ih RiTE godinama koristi, te izrazio zadovoljstvo dosada{njom saradnjom sa Rafinerijom, ~iji stru~ni kadar, kako je rekao, pru`a RiTE Ugljevik izuze-

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.581374 Kanada 124 CAD 1 1.570553 Hrvatska 191 HRK 100 26.142205 ^e{ka R 203 CZK 1 0.078686 Danska 208 DKK 1 0.261840 Ma|arska 348 HUF 100 0.685503 Japan 392 JPY 100 1.977238 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.266996 [vedska 752 SEK 1 0.231113 [vicarska 756 CHF 1 1.623889 Turska 949 TRY 1 0.851753 V.Britanija 826 GBP 1 2.468451 SAD 840 USD 1 1.551074 Rusija 643 RUB 1 0.047988 Kina 156 CNY 1 0.244295 Srbija 941 RSD 100 1.653458 SDR (Special Drawing Rights) na dan 04. 09. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 04. 09. 2012 =

1.955830 1.955830 1.585337 1.589300 1.574489 1.578425 26.207724 26.273243 0.078883 0.079080 0.262496 0.263152 0.687221 0.688939 1.982193 1.987148 0.566448 0.567864 0.267665 0.268334 0.231692 0.232271 1.627959 1.632029 0.853888 0.856023 2.474638 2.480825 1.554961 1.558848 0.048108 0.048228 0.244907 0.245519 1.657602 1.661746 USD 1.52287 BAM 2.367806

Sa potpisivanja ugovora u Modri~i

tnu tehni~ku podr{ku. Dugi} je naglasio dobru saradnju in`enjera ova dva kolektiva koji su prona{li rje{enja po kojima su izvr{ene u{tede i smanjeni gubici u procesu rada. Sa Gaji}em, direktorom RiTE Ugljevik, ugovor o poslovnoj saradnji u ime Optima grupe potpisao je zamjenik direktora Slavko [}e-

panovi}. Ovaj ugovor je potpisan na tri godine. "Vrijednost ugovora je 20 miliona KM na godi{njem nivou. Za taj novac bi}e isporu~eni benzin, dizel i mazut", rekao je [}epanovi}. U modri~koj Rafineriji ulja najavili su da }e za desetak dana biti potpisani sli~ni ugovori sa svim rudnicima i TE iz FBiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Globalna rang-lista konkurentnosti

BiH napredovala 12 pozicija

BiH pretekla Srbiju

Najproblemati~niji za poslovanje u BiH je, prema ocjenama WEF-a, pristup finansijama, te politi~ka nestabilnost, potom cijene poreza, nestabilnost Vlade, inflacija, poreska regulativa, neefikasnost Vladine birokratije, korupcija
BiH se na najnovijoj globalnoj rang-listi Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) nalazi na 88. poziciji sa 3,93 poena od mogu}ih sedam, me|u 144 rangirane dr`ave. U odnosu na pro{logodi{nje rangiranje, kada je imala 3,8 poena, BiH je napredovala ~ak za 12 pozicija i na listi je pretekla Srbiju. BiH je, prema ocjenama WEF-a, pristup finansijama, te politi~ka nestabilnost, potom cijene poreza, nestabilnost Vlade, inflacija, poreska regulativa, neefikasnost Vladine birokratije, korupcija itd.

[vicarska nedosti`na
Hrvatska je na ljestvici WEF-a na 81. mjestu i nazadovala je za {est mjesta u odnosu na prethodnu godinu, dok je Srbija ostala na 95. mjestu. Slovenija je 56. i napredovala je za jedno mjesto, Makedonija je bolja za jedno i sada je 80, dok je Crna Gora nazadovala za ~ak 12 mjesta i sa 60. u 2011. godini spustila se na 72. mjesto. Albanija je iza BiH na 89. mjestu, kamo je dospjela sa 78. mjesta u prethodnom izvje{taju. [vicarska je i dalje po globalnoj konkurentnosti na vrhu ljestvice Svjetskog ekonomskog foruma. Singapur je zadr`ao drugo mjesto, dok je [vedsku na tre}em mjestu preko~ila Finska.

Zdravlje i obrazovanje
Najslabije ocjene u 12 analiziranih oblasti konkurentnosti BiH je dobila za razvoj finansijskog tr`i{ta (na 119. mjestu), efikasnost robnog tr`i{ta (109. mjesto), zatim sofisticiranost biznisa (109), efikasnost slobodnog tr`i{ta (99), makroekonomsko okru`enje (97), infrastrukturu (94), institucije (85), inovacije (80), dok smo najbolje ocijenjeni za zdravlje i osnovno obrazovanje (48. mjesto), tehnolo{ku pismenost (68. te visoko obrazovanje i trening (78). Najproblemati~niji za poslovanje u

U fokusu energetska efikasnost
Sve je spremno za sve~ano otvaranje jubilarnog desetog sajma Eko Bis, koje }e se danas odr`ati na gradskoj otoci u Biha}u, najavio je direktor Privredne komore USK-a Ismet Pa{ali} na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Ovaj me|unarodni ekolo{ki sajam bit }e najve}i do sada, za njega se prijavilo 250 izlaga~a iz zemlje i regije, a njegov rast evidentan je prostorno, strukturalno, a i po zna~aju, istakao je Pa{ali}. Finansijska potpora sajmu od lokalnih vlasti ipak je manja nego ranijih godina. U Komori razumiju okolnosti i pote{ko}e sa punjenjem op}inskog i Vladinog bud`eta, dok se, s druge strane, oni finansiraju od ~lanarina i projektnih aktivnosti. Ipak, sajam je uspje{no pripremljen, a finansijska potra-

Po~inje sajam
Eko Bis u Biha}u
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a Broj: 65 0 Mals 074587 09 Mals Sarajevo, 30. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Amra Pinjo, u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja do Bosne br. 88, Sarajevo, protiv tu`enog MEGATRON d.o.o. Sarajevo, Ilid`a, ul. Josipa Slavenskog br. 11, Ilid`a, radi duga u iznosu od 293,45 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH (Sl. novine FBiH broj 53/03), objavljuje slijede}i: Josipa Slavenskog br. 11, Ilid`a, da u roku od 30 dana dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu obavezni ste po ~lanu 71. ZPP-a izjasniti se o tu`benom zahtjevu i navesti mogu}e procesne prigovore, te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. U tom izja{njenju ukoliko osporavate tu`beni zahtjev, trebate navesti razloge iz kojih se osporava, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za va{e navode. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPPa FBiH). Odgovor na tu`bu treba sadr`avati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, predmet spora i potpis (~lan 334. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tu`bu, protiv vas mo`e biti donesena presuda zbog propu{tanja, ako je tu`itelj u tu`bi stavio takav prijedlog (~lan 182. ZPP-a). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja ovog pismena u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u BiH i na oglasnoj plo~i suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. NAPOMENA: Sva pismena za sud stranke mogu dostaviti na jednu od slijede}ih adresa suda: - ulica [enoina broj 1, Sarajevo - prijemna kancelarija suda; - ulica Ustani~ka broj 19, Ilid`a - Odjeljenje za sporove male vrijednosti. STRU^NI SARADNIK Amra Pinjo

Pa{ali}: Manje novca za organizaciju sajma

`ivanja za njegovu organizaciju mogu i sa~ekati. Ovogodi{nji sajam u fokusu }e imati temu energetske efikasnosti, obilova}e konferencijama, raspravama i okruglim stolovima. Sino} je odr`an prvi o stanju i perspektivama razvoja mljekarstva, sutra }e uslijediti me|unarodna konvencija o regionalnoj saradnji Energetska efikasnost i okoli{, a zatim prezentacija eksperimentalnog projekta zagrijavanja vode

energijom koju pri raspadu osloba|a biomasa. - Ovo nije samo sajam na kojem }e proizvo|a~i predstavljati proizvode na svojim {tandovima, to je jedan dio, a Eko Bis zauzima zna~aj u regionu upravo zbog velikog broja konferencija, predstavljanja novih rje{enja i susreta koji podsti~u regionalnu saradnju, kazao je Senad Rami}, glasnogovornik sajma.
F. BENDER

OGLAS
Kod ovog suda je podnesena tu`ba 16. 2. 2009. godine, u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne br. 88, Sarajevo, protiv tu`enog MEGATRON d.o.o. Sarajevo, Ilid`a, ul. Josipa Slavenskog br. 11, Ilid`a, radi duga u iznosu od 293,45 KM, kojom je predlo`eno da se tu`eni obave`e da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 293,45 KM sa zakonskom zateznom kamatom po pojedina~nim iznosima kako slijedi: - na iznos od 67,10 KM po~ev od 25. 8. 2008. godine, - na iznos od 66,00 KM po~ev od 25. 9. 2008. godine, - na iznos od 60,35 KM po~ev od 25. 10. 2008. godine, - na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 11. 2008. godine, - na iznos od 30,85 KM po~ev od 25. 12. 2008. godine, - na iznos od 30,85 KM po~ev od 25. 1. 2009. godine, pa do kona~ne isplate, uz nadoknadu tro{kova parni~nog postupka u roku od 15 dana. Poziva se tu`eni MEGATRON d.o.o. Sarajevo, Ilid`a, ul.

22

BIZNIS/BERZE
1.412,32
821,12
BIRS BIFX

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE
900,40 767,66
ERS10 SASX-30

Engleska firma Ionix Sistems u Maglaju

690,98 1.675,79
FIRS

SASX-10

SASE: Promet 374.490 KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 374.490,36 KM. Promet na kotaciji iznosio je 310.206,44 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo od 202.562,75 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 5. septembar/rujan 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA

Sve~anosti otvaranja prisustvovao britanski ambasador u BiH Nigel Casey

Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija F FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Sarajevo osiguranje dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Rudnik @eljezne rude d.d. Vare{ Famos d.d. Sarajevo TERCIJARNO SLOBODNO TR@I[TE Tehnogra|a d.d. Br~ko

12,55

-0,72

12,55

12,50

16.141

202.562,75

12

OTVORILI POGON I ZAPOSLILI 60 LJUDI
Ovo je jasan signal povjerenja u potencijal Bosne i Hercegovine da privu~e druge investitore u sli~nim sektorima
U vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini zbog te{ko}a privre|ivanja zatvaraju firme, u Maglaju se otvara novi proizvodni pogon sa stoprocentnim vlasni{tvom stranog kapitala. Od prve posjete ovom gradu izvr{nog direktora engleske firme Ionix Sistems Williama Taylora pro{lo je ta~no pet mjeseci. Zbog planova {irenja lanca proizvodnje vrlo sofisticirane opreme `i~anih formi koje se koriste u avio i svemirskoj industriji, odbrani,proizvodnji energije, komponenti za gra|evinske ma{ine i drugim sektorima in`injeringa visokih performansi, osim pogona u Engleskoj, Estoniji i Hrvatskoj, firma Ionix Sistems odlu~ila se za instaliranje jo{ jednog pogona u nekoj od zemalja jugoisto~ne Evrope ili sjevera Afrike. dru`ila se i firmas Ionix Sistems u kojoj trenutno radi 80 posto `ena.

4,00 3,79 5,00 3,40

0,00 -0,14 -0,20 -0,87

4,00 3,80 5,00 3,40

4,00 3,75 5,00 3,40

87 1.407 373 37

348,00 5.339,10 1.865,00 125,80

1 4 3 1

34,00 32,78 29,43 92,80 82,00 71,50 95,00 84,50

0,00 -0,67 -1,91 1,42 0,00 -3,57 0,45 1,81

34,00 33,00 30,00 92,80 82,00 71,50 95,00 84,50

34,00 32,00 29,41 92,80 82,00 71,50 95,00 84,50

906 3.578 34.447 31.013 24.249 8.784 1.840 37.300

308,04 1.172,78 10.273,67 28.780,06 19.884,18 6.280,56 1.748,00 31.518,50

1 2 4 1 1 1 1 3

4 miliona KM
Sve~anom ~inu otvaranja pogona engleske firme u Maglaju, osim uposlenika i menad`menta, op}inskih vije}nika i predstavnika lokalne zajednice prisustvovao je i ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Nigel Casey koji je odao priznanje op}inskom rukovodstvu, kazav{i da je Maglaj dobar primjer kako se mo`e brzo i efikasno dovesti strani ulaga~ sa zdravim proizvodnim programom {to je garancije br`eg privrednog razvoja i zapo{ljavanja mladih stru~nih kadrova, kojih u Bosni i Hercegovini itekako ima. Tokom ceremonije otvaranja, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Nigel Casey je rekao: “Izuzetno mi je zadovoljstvo vidjeti britansku kompaniju koja ulazi na ovo tr`i{te i pro{iruje svoje proizvodne kapacitete ovdje u periodu velikih privrednih izazova {irom Evrope. Ovo je jasan signal povjerenja u potencijal Bosne i Hercegovine da privu~e druge investitore u sli~nim sektorima. Ionix je odabrao da do|e ovdje zato {to je prona{ao obrazovanu, sposobnu i cijenovno povoljnu radnu snagu na evropskom podneblju. Ovaj primjer pokazuje {ta se mo`e posti}i ukoliko svi zajedni~ki rade kako bi osigurali uslove koji }e firmama kao {to je ova omogu}iti poslovanje i uspjeh” . Investicija u pogon Ionix Sistemsa u Maglaju iznosi 4 miliona KM. Na sve~anosti u Maglaju povodom otvaranja novog proizvodnog pogona nisu prisustvovali du`nosnici ZDK-a. Na pitanje za{to ih nema, re~eno nam je da je menad`ment sa~inio protokol o otvaranju firme, drugim rije~ima, niM. BEGI] su ni pozivani.

4,42 18,00 2,60 18,34 47,74

-1,53 0,00 1,56 7,25 0,90

4,49 18,00 2,60 18,40 48,00

4,40 18,00 2,59 17,92 46,00

135 1.151 605 781 209

596,88 20.718,00 1.569,58 14.306,60 9.993,36

3 1 2 6 4

1,35 -19,16 3,00 0,00

1,35 3,00

1,35 3,00

70 75

94,50 225,00

1 1

5,00

0,00

5,00

5,00

3.356

16.780,00

17

Banjalu~ka berza Kursna lista za 5. septembar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

100 novih radnika
Dolaskom u Maglaj William Taylor se prijatno iznenadio odlu~no{}u lokalne zajednice da omogu}i instaliranje jednog takvog pogona u Maglaju. “U tome smo im pru`ili punu podr{ku, {to samo potvr|uje na{u spremnost i punu kooperativnost prema ulaga~ima, a naro~ito prema ino-partnerima. Ja sam danas sretan {to su ve} 52 moja sugra|anina na{la zaposlenje, a u naredne tri godine bi}e ih stotina. Na ovome se ne}e stati” kazao je na~elnik Op}ine , Maglaj Mehmed Mustaba{i} dodav{i da }e u narednoj godini ova firma sagraditi jo{ jedan pogon i uposliti jo{ stotinu novih radnika. Desetak firmi iz ovog grada je dijelom ili u potpunosti izvozno orijentisano sa pokriveno{}u izvoza uvozom od preko 450 posto. Na prvom mjestu je kompanija Natron-Hayat koja ~ini okosnicu ne samo razvoja op}ine Maglaj ve} i ZDK-a. U nizu uspje{nih subjekata ove op}ine, pri-

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektrohercegovina a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,55 2,2 3,7 0,04(A) 3 4 5,57 4,94 8,91 0 0 3,09 -13,98 -0,89 2,6 2,2 3,7 0,04 3 4 5,62 2,43 2,2 3,7 0,04 3 4 5,5 1.692 20 20 1.420 309 20 519 4.312,78 44,00 74,00 56,80 927,00 80,00 2.892,84 0,24 0,26(A) 0,197 1,58 9,09 0 2,07 1,94 0,24 0,26 0,198 1,58 0,24 8.139 0,26 3.365 0,193 17.615 1,53 832.662 1.953,36 874,90 3.475,32 1.312.648,16

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bosna trgovina a.d. Banja Luka Monta`a a.d. Doboj Progres a.d. Bijeljina Nestro Petrol a.d. Banja Luka Put GP a.d. Isto~no Sarajevo Rafinerija nafte a.d. Brod Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 1,9 0,1(A) 0,405 0,51 0,4 0,063 48,8 46,1 40,32 41,05 11,76 0 1,25 -15 0 -7,35 0,06 0,2 -1,66 0,42 1,9 0,1 0,405 0,51 0,4 0,063 48,8 46,1 40,5 41,15 1,9 292 0,1 3.203 0,405 3.110 0,51 559 0,4 3.553 0,063 3.304 48,8 21.782 46,1 2.533 40,13 10.200 41 289.950 554,80 320,30 1.259,55 285,09 1.421,20 208,15 10.629,62 1.167,71 4.112,50 119.015,26

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Rekordna naplata u augustu
Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u augustu 2012. godine na jedinstveni ra~un prikupila rekordnih 558 miliona KM indirektnih poreza, {to je najve}i iznos prikupljenih prihoda u jednom mjesecu od uspostave UIO. Prihodi u augustu 2012. godine ve}i su za 52 miliona KM u odnosu na august 2011. godine, kada je ukupno prikupljeno 506 miliona KM. Rekordni augustovski prihodi anulirali su i manjak prikupljenih prihoda u prvoj polovini 2012. Tako je u osam mjeseci 2012. UIO na jedinstveni ra~un prikupio prihode u iznosu od 3,847 milijardi KM, {to je za 40 miliona KM vise u odnosu na isti period 2011. kada je prikupljeno 3,807 milijardi KM. Poreskim obveznicima je po osnovu povrata PDV-a u osam mjeseci 2012. godine vra}eno 583 miliona KM, {to je na nivou povrata izvr{enih u istom periodu 2011.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,07 2,81

$ 0,97 %

1.693,00 32,23

$ 0,18 %

989,50 796,00

$ 0,96 %

PLIN
$ 1,40 %

SREBRO
$ 0,56 %

KUKURUZ
$ 1,12 %

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OGLASI

23

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO Broj: 65 0 P 158782 10 P Sarajevo, 31. 8. 2012. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH ("Sl. novine FBiH" broj 53/03, u daljem tekstu ZPP), tu`enom se dostavlja odluka: Op}inski sud u Sarajevu, sudija Sanela Rondi}, u pravnoj stvari tu`itelja ^ekri} Damir iz Sarajeva, ulica \oke Mazali}a broj 1, kojeg zastupa punomo}nik Kurtovi} Hakija, advokat iz Sarajeva, protiv tu`enih "Nekretnine 2A" d.o.o. Sarajevo, sa sjedi{tem na adresi Kemala Kapetanovi}a broj 57 i Pelak Albin iz Sarajeva, adresa prebivali{ta Juki}eva broj 126, kojeg zastupa punomo}nik Kara~a Emir, advokat iz Sarajeva, radi utvr|enja valjanosti pravnog posla, vrijednost predmeta spora 10.100,00 KM, nakon zaklju~enja glavne rasprave odr`ane 4. 7. 2012. godine u prisustvu punomo}nika tu`itelja, 24. 8. 2012. godine, donio je sljede}u:

O B J AVA

PRESUDU
Utvr|uje se da ugovor o kupoprodaji nekretnine zaklju~en 16. 11. 2006. godine izme|u prvotu`ene "Nekretnine 2A" d.o.o. Sarajevo kao prodavca i tu`itelja ^ekri} (Zijad) Damira kao kupca ~iji su potpisi ovjereni kod Op}inskog suda u Sarajevu broj 065-0-Ov-06-008470 od 16. 11. 2006. godine, kojim je prvotu`eni tu`itelju prodao nekretnine upisa-

ne u zk. ul. broj LIX/111 K.O. Sarajevo izgra|ene na parceli ozna~enoj kao k.~. 241 ({to po novom premjeru odgovara k.~. 1282 ku}a i zgrada u povr{ini od 77 m2 i dvori{te u povr{ini od 127 m2, sve K.O. Sarajevo Centar), koje se nalaze u Sarajevu, u ulici Zaima [arca broj 22, a koje u naravi ~ine jedan jednosoban stan, sprat potkrovlje lijevo, ukupne povr{ine 31 m2, je pravno valjan ugovor za prenos prava svojine, pa su tu`eni dosljedno tome du`ni priznati i trpjeti da se tu`itelj ^ekri} (Zijad) Damir, JMBG 1703978172657, uknji`i kao vlasnik stana koji se nalazi u Sarajevu, ulica Zaima [arca broj 22, sprat potkrovlje lijevo, ukupne povr{ine 31 m2, izgra|en u zgradi ozna~enoj na parceli k.~. 241, upisana u zk. ul. broj LIX/111 K.O. Sarajevo ({to po novom premjeru odgovara k.~. 1282 ku}a i zgrada u povr{ini od 77 m2 i dvori{te u povr{ini od 127 m2, sve K.O. Sarajevo Centar), kada se za to zakonom steknu utvr|eni uslovi za upis u zemlji{ne knjige. Tu`eni se obavezuju da tu`itelju naknade tro{kove sudskog postupka u iznosu od 5.866,04 KM u roku od 30 dana. Uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. Protiv ove presude mo`e se podnijeti `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana, nakon dostave prepisa presude. @alba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) istovjetna primjerka. Sudija Sanela Rondi} NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novo Sarajevo OP]INSKI NA^ELNIK

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Sarajevo Canton Sarajevo City Municipality of Novo Sarajevo MUNICIPALITY MAYOR

Op}inski na~elnik Op}ine Novo Sarajevo, na osnovu odredaba ~lana 50. Statuta Op}ine Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 35/10) raspisuje

J AV N I P O Z I V
za u~e{}e na petom tradicionalnom festivalu - Djeca pjevaju sevdalinke, Op}ina Novo Sarajevo 2012. godina. I Raspisuje se javni poziv za peti festival - Djeca pjevaju sevdalinke, Op}ina Novo Sarajevo 2012. godina, koji }e se odr`ati na lokaciji Vilsonovog {etali{ta. Termin odr`avanja bit }e naknadno utvr|en, a u slu~aju nepovoljnih vremenskih prilika navedena manifestacija odr`at }e se u JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo. II Cilj Festivala je upoznavanje mla|e populacije sa tradicionalnom bosanskohercegova~kom pjesmom, sevdalinkom. Pravo u~e{}a imaju djeca starosne dobi do 15 godina. U~esnici festivala koji su prethodnih godina osvojili prvo, drugo i tre}e mjesto imaju pravo i ove godine u~estvovati, ali van konkurencije. Zainteresovani kandidati obavezni su da prijave najmanje dvije sevdalinke, od kojih stru~ni `iri bira jednu kompoziciju za finalnu ve~er. Prijava treba da sadr`i: ime i prezime kandidata, godinu ro|enja, adresu, telefon i naziv kompozicije sa kojom se prijavljuje za u~e{}e na festivalu. III Javni poziv }e biti otvoren od 6. 9. do 14. 9. 2012. godine. Audicija za izbor kandidata za finalnu ve~er odr`at }e se 18. 9. 2012. godine u 18 sati. IV Termin probe izabranih kandidata za finalnu ve~er bit }e naknadno dogovoren, o ~emu }e u~esnici Festivala biti blagovremeno obavije{teni. V Objavljivanje rezultata izvr{it }e `iri neposredno po okon~anju Festivala. VI Prvoplasirani izvo|a~i bit }e nagra|eni. Nagrade u~esnicima uru~it }e na~elnik Op}ine. VII Prijave slati na adresu: Op}ina Novo Sarajevo, Slu`ba za dru{tvene djelatnosti, Zmaja od Bosne 55 - 71 000 Sarajevo sa naznakom za "Festival djeca pjevaju sevdalinke, Op}ina Novo Sarajevo 2012. godina". Sarajevo, 5. 9. 2012. godine Broj: 010-14-2152/12. Na~elnik Op}ine Ned`ad Kold`o

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Sanacija igrali{ta u Novom Sarajevu

Poslije pet decenija Rakovica u gradskom sistemu

Voda potekla
pred Devetom O[
Radovi na Grbavici i u Hrasnom
Radnici firme Tehnograd ju~er su po~eli sanaciju ograda, te zamjenu dotrajalih elemenata na sportskim i dje~ijim igrali{tima u op}ini Novo Sarajevo. Trenutno se izvode radovi na igrali{tu u naselju Grbavica, odnosno kod JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo, te sportskom igrali{tu u naselju Hrasno kod vrti}a. Nakon sanacije navedenih igrali{ta, predvi|eno je i postavljanje nove ograde oko dje~ijeg igrali{ta na Malti. Za ove namjene Op}ina Novo Sarajevo izdvojila je oko 36.000 KM.

Prve priklju~ke su simboli~no dobili {kola, ambulanta i d`amija, a u narednih desetak dana slijedi priklju~ivanje doma}instava
Nakon dvanaest godina izgradnje, `itelji Rakovice su napokon do~ekali da pote~e voda iz gradskog vodovoda. Uz pravo narodno veselje, ju~er je sve~ano pu{ten u rad vodovodni sistem Rakovica, a ~ast da prvi otvore slavinu pripala je premijeru Fikretu Musi}u, direktorici KJKP Vodovod i kanalizacija Muameri Srni i na~elniku Op}ine Ilid`a Senaidu Memi}u. Prve priklju~ke su simboli~no dobili rakovi~ka Deveta osnovna {kola, ambulanta i d`amija, a u narednih desetak dana voda }e sti}i u 800 doma}instava, a potom u jo{ 400, koliko ih je do sada potpisalo ugovore.

U op}ini Had`i}i

Mje{tani po`urili da se napiju vode

Zahtjevan projekt
Ovo je jedan od najzna~ajnijih i najobimnijih projekata ovog podru~ja ~ija je izgradnja ko{tala preko 14 miliona KM, a finansirali su ga zajedni~ki Op}ina, Kanton, ViK, Agencija za vodno podru~je rijeke Save i federalna Agencija za za{titu okoli{a. Ura|eno je preko 50 kilometara primarne i sekundarne mre`e sa potrebnim vodnim objektima, rezervoarima i pumpnim stanicama, a na gradski vodovod bi trebalo da se priklju~i preko 7.000 korisnika. Radove su izvodili firme Gros-komp iz Had`i}a i Bujice iz Konjica, dok }e ku}ne priklju~ke odra|ivati firma TB In`enjering iz Breze. - Pu{tanje vode je praznik za stanovnike Rakovice i ovog dana }e se sigurno dugo sje}ati. Voda je jedan od najva`nijih `ivotnih potreba i njenim dolaskom je rije{en goru}i problem ove mjesne zajednice. Svi mje{tani }e dobiti vodu i nijedno doma}instvo ne}e biti izuzeto. Sretan sam {to se u mom mandatu desio ovaj va`an doga|aj iza koji je mnogo zaslu`nih, a jedan od njih je i rahmetli na~elnik Amer ]enanovi}, koji, na`alost, nije do~ekao da danas bude sa nama, kazao je na~elnik Ilid`e Senaid Memi}.

Asfaltiranje lokalnog puta Trn~i}i - Dragovi}i u naselju Pazari} zavr{eno je prije nekoliko dana i mje{tani su dobili 1.200 metara nove saobra}ajnice. Nakon faze grubog ure|enja trase, nasipanja tampona, postavljanja propusta i ivi~njaka odra|en je nose}i i zavr{ni sloj asfalta u {irini od tri metra. Ovaj put zajedno su finansirali Op}ina Had`i}i, Ministarstvo privrede KS-a i KJP Sarajevo{u-

Asfaltiran put Trn~i}i - Dragovi}i

me. Ukupna vrijednost projekta iznosi 373.000 KM. Radove je izvodila firma Buco Merc iz Kiseljaka, koja je izgradnju puta uspjela zavr{iti za gotovo 45 dana. Mje{tani sela Trn~i}i i Dragovi}i su ovim asfaltnim putem dobili modernu putnu komunikaciju do ku}a, ali su ujedno rije{ili i najva`niji problem, po`arni put, kojim }e se mo}i, u slu~aju potrebe, lako i brzo stizati do {umskih podru~ja. Z. T.

Bogat kulturno-umjetni~ki program u~enika [este osnovne {kole

Direktorica Srna realizaciju ovog projekta smatra bitnom za bolje funkcioniranje preduze}a.

Dobre plati{e
- Integracijom lokalnih vodovoda u centralne gradske sisteme, lokalne zajednice dobijaju uslove da imaju sigurno snabdijevanje vodom koja je, prije svega, sanitarno ispravna. Projekt je veoma obiman, imao je puno u~esnika i izvo|a~a i na zadovoljstvo svih, voda je potekla u Rakovici. Na{e preduze}e je u~estvovalo u neposrednoj izgradnji dijela rezervoara i bilo koordinator radova. Nakon tehni~kog prijema mre`e i vodnih objekta mi }emo gazdovati sistemom, pa o~ekujemo da }e no-

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 10 do 12 sati Mijanovi}i, Brutusi, Dej~i}i, Dujmovi}i, Godinjske bare, Vrbanja 2, Obla brda, Ostoji}i, Ledi}i, Trebe~aj i Ostoji}i 2, od 9 do 15 Boljakov Potok 1, ^emerlina, Godinjske bare, Kakrinje, Arapova, Medresa, Ned`ari}i {kola i Suhi do 1, od 12 do 13.30 Ljubina 3, od 8.30 do 15 Nadkova~i i Po{ta 5, od 9 do 10.30 Ora~i, od 10.30 do 12 Vidotina, od 9 do 16 Sovrle, od 13.30 do 15 sati Ljubina 4.

vi korisnici biti dobre plati{e, poru~ila je Srna. Ipak, novom vodovodu se najvi{e raduju gra|ani Rakovice, jer }e kona~no prestati njihovi problemi sa vodosnabdijevanjem. - Ovaj datum treba upisati zlatnim slovima, jer je nakon pet decenija Rakovica po prvi put dobila gradsku vodu. Kad smo vidjeli da voda te~e iz cijevi, bili smo presretni jer mi najbolje znamo kako je biti bez ove dragocjene te~nosti. Nakon prvih priklju~aka, nastavljamo dalje priklju~ivanje doma}instava i tek sada }e gra|ani biti svjesni rezultata ovog dugogodi{njeg projekta, kazao je Fehim Nezirovi}, predsjednik Savjeta MZ Rakovica. Z. T.

Novi Grad zaslu`uje bolje
Kandidat SDA za na~elnika Op}ine Novi Grad Semir Efendi} i kandidati za Op}insko vije}e simboli~no su ozna~ili po~etak kampanje okupiv{i se u Muzeju “Alija Izetbegovi}” . - Na{ cilj je moderna i evropska BiH, u kojoj }e ljudi u svojim mjestima i op}inama `ivjeti slobodno i sigurno. Ne mo`emo biti slobodni ako smo nezaposleni, ako nam se uskra}uju osnovna ljudska prava, ako nam se negira dr`ava i mi u njoj. Novi Grad je rekorder po svemu {to je negativno. Svjesni ukupne situacije u koju nas je dovelo 12 godina vladavine SDP-a u ovoj op}ini, a koja se ogleda u 20.000 nezaposlenih, te ~injenica da gotovo pola stanovni{tva `ivi na rubu i ispod nivoa egzistencije, bezna|a i apatije, SDA Novi Grad je ponudila rje{enje. Znamo kako }emo zaposliti ljude, imamo snage za hvatanje uko{tac sa problemima koji uni{tavaju ovu op}inu i pored toga {to ima najbolji strate{ki polo`aj u dr`avi, poru~ili su iz SDA.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

25

RADNO MJESTO PROFESORA BOSANSKOG JEZIKA U DESETOJ OSNOVNOJ [KOLI

276-982

Koga briga za
Foto: D`. KRIJE[TORAC

VA@NIJI TELEFONI

tehnolo{ki vi{ak
Iako dijete {ehida, kandidat sa stru~nim ispitom i iskustvom nije primljen • Odbijenica putem telefona
da je diplomirao na Odsjeku za knji`evnost i bosanski, hrvatski i srpski jezik 2008, nakon ~ega je radio u jednoj od osnovnih {kola KS-a do juna 2009. Ovaj kan di dat je po lo `io stru ~ni ispit za nastavnika bosanskog jezika i knji`evnost u novembru 2009, ali i pored svega to~etiri sata nastavne norme, uvjeren sam da se radi o punom radnom vremenu, jer je uposlenica za ~ije je radno mjesto bio raspisan konkurs oti{la u penziju. Treba se zapitati kako je mogu}e da neko nakon {to je diplomirao u novembru pro{le godine, ve} u martu polo`i stru~ni ispit. Zar nije potrebno nakon sticanja diplome raditi pola godine kako bi se uop}e dobila ta mogu}nost. @alosno je {to je do{lo vrijeme da u na{oj zemlji samo jake veze dovode do zaposlenja, naglasio je na{ izvor.

Deseta osnovna {kola: Nove nepravilnosti u zapo{ljavanju

U Desetoj osnovnoj {koli 20. avgusta objavljen je konkurs za mjesto profesora bosanskog jezika. ^lanom 11. Pravilnika o tehnolo{kom vi{ku prednost pri zapo{ljavanju imaju oni koji su radili u obrazovanju 2009, ta~nije 11. decembra. Isto tako, ~lanom 8. Zakona o dopunskim pravima boraca i branitelja, koji je usvojila Skup{tina KS-a, prednost pri zapo{ljavanju trebala bi imati djeca {ehida i poginulih boraca. Kako smo ve} ranije pisali u na{em listu, glavni problem je {to jo{ nije usvojen pravilnik sa kriterijima za zapo{ljavanje, ~ime bi se rije{ilo i zbrinjavanje vi{ka radnika u osnovnim {kolama. Bez ovog pravilnika direktorima {kola su odvezane ruke, dok bi ukidanjem ~lana 11. ~elnici ustanova mogli zapo{ljavati koga ho}e bez obzira na to {ta bi o svemu rekli ~lanovi nadle`nih komisija.

raca i branitelja, gdje je Skup{tina izri~ito tra`ila da ove kategorije imaju prednost pri zapo{ljavanju. Direktori zapo{ljavaju koga ho}e bez obzira na bodovni kriterij i da li postoje neke druge opstrukcije pri zapo{ljavanju. Jako je ~udno {to su me telefonski u subotu (op. a. 1.

Mobing nad direktorima

Kako nam je ju~er kazao predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja Saudin Sivro, resorni ministar Fahrudin Oru~evi} putem administrativnih uposlenika vr{i mobing nad direktorima osnovnih {kola. - U jednoj {koli je zatra`eno da se, umjesto uposlenika uzetog putem Zavoda za zapo{ljavanje, radno mjesto dodijeli nekome koga odredi sam ministar, istakao je Sivro. ga nije imao prednost pri zapo{ljavanju ni u pro{loj, ni u ovoj {kolskoj godini. U Desetu O[ u Osjeku primljena je kandidatkinja koja je diplomirala pro{le godine, a koja je u martu 2012. polo`ila stru~ni ispit i koja se ne nalazi na listi tehnolo{kog vi{ka. - Iako je {kola dodatno istakla da je uposlenica primljena na

@alba odboru
Nakon {to je ulo`io `albu [kolskom odboru, na{ izvor se obratio i Sindikatu osnovnog obrazovanja KS-a za pomo}. - Iskreno, ne nadam se ni~emu, ponajmanje nekom pozitivnom odgovoru, ali `elim da se takve radnje u budu}nosti ne ponavljaju. Ako ne mogu i}i u korist meni, ne moraju se ni drugim ljudima pru`ati {anse bez konkretnog razloga, kazao je na{ izvor.
M. TATAREVI]

Kriteriji direktora
- Samim tim {to nije ispo{tovan taj pravilnik, nisu ispo{tovani ni ostali uvjeti kao {to je Zakon o dopunskim pravima bo-

septembra) obavijestili da nisam dobila posao, ve} su mi jo{ rekli da imam rok od pet dana za `albu, od onog trenutka kada me obavijeste telefonski ili putem maila, kazao je jedan od prijavljenih na konkurs u Desetoj O[ (ime poznato redakciji), ujedno dijete {ehida. Na{ izvor is ta kao je da je aplicirao u vi{e {kola KS-a, te

Asfaltiran krak
Had`idamjanove
Zavr{eno je asfaltiranje slijepog kraka Ulice Had`idamjanova, ~ija je sanacija po~ela tokom vikenda. Ulica je sanirana u du`ini od 126 metara. - U Ulici Had`idamjanova, u MZ Ba{~ar{ija, sanirani su o{te}eni asfalt, {ahtovi, {iberi i re{etke su podignuti na potrebnu visinu i na kraju je kolovoz asfaltiran, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad, te dodali da je asfaltiranje ove uli ce bi la do na ci ja KJKP Rad Op}ini.

Zamjena vrelovoda u Novom Sarajevu
U toku redovnih priprema za novu sezonu grijanja do{lo je do pucanja dijela vrelovoda u Ulici Azize [a}irbegovi}, op}ina Novo Sarajevo, kod taksi-doma u Hrasnom. - Nakon pribavljanja svih potrebnih dozvola, po~ela je zamjena dijela vrelovoda u du`ini od 40 metara kako bi se za 5.500 stanova koji se nalaze na sistemu centralnog zagrijavanja, a koji se snabdijevaju putem pomenutog vrelovoda, obezbijedilo nesmetano snabdijevanje toplotnom energijom u nastupaju}oj sezoni grijanja, kazali su iz KJKP Toplane. Zavr{etak ovih radova je planiran do 14. septembra.
ti, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

7 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

bljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sa-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Lju-

12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i praznicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i praznicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

26

KULTURA

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Nova sezona u Collegiumu Artisticumu

Intime i
ARTbitriranje
Collegium Artisticum }e postati `ivo mjesto strukovnog okupljanja, debatni i edukativni klub
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum septembar zapo~inje novim godi{njim programom ARTbitra`a 2012/2013. Prema rije~ima kustosice Branke Vujanovi}, cilj je aktiviranje kriti~kog diskursa, povezivanje edukacijske i izlo`bene djela tnos ti i di ja gnos ti ci ra nje osnovnih problema savremene likovne umjetnosti, dizajna i arhitekture u BiH. U okviru svojih aktivnosti, koje uklju~uju diskusije i stru~ne forume u klubu Collegiuma Artisticuma, program }e dati i podr{ku alternativnim progresivnim strujama iz cijele BiH. - U BiH je neophodan sistem platformi za sagledavanje umjetni~ke produkcije, za njenu preobuhvataju niz razli~itih medija, od crte`a, fotografija, skulpture, instalacije do videoprojekcija. Kustosi izlo`be su Branka Vujanovi} i Jon Blackwood. Branka Vujanovi} izlo`bu opisuje kao priliku da se “intima shvati kao prostor introspekcije, ali i kao kriti~ka artiku la ci ja odno sa sop stva i okru`enja, li~ne i kolektivne historije. Radi se o ambivalentnim zna~enjima intime kao oaze ljudskosti i kao individualne bespomo}nosti. Pored toga, ove umjetnice prenose svakodnevnu intimu u domen ritualnog, simboli~kog i arhetipskog” . Jon Blackwood, freelance kustos iz Glasgowa, isti~e da

Teatar koji postavlja standarde

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: D. TORCHE

Mladi umjetnici
na prvom mjestu
Sarajevski ratni teatar, koji ove godine slavi 20. ro|endan, na startu nove sezone nudi dvije premijere u ~etiri dana
Sarajevski ratni teatar polako postaje teatarska ku}a koja postavlja standarde u ovoj bran{i u Bosni i Hercegovini. U jubilarnoj, dvadesetoj godini svog postojanja, umjesto da na sva zvona slave i di~e se {to nisu propali ({to je u na{oj sirotoj dr`avi mjerilo uspjeha), oni uporno pokre}u nove projekte i poplo~avaju svoj put ka budu}nosti. Jedan od puteva napretka kojim je SARTR krenuo hoditi jo{ u pro{loj sezoni, pod vizionarskim vodstvom Nihada Kre{evljakovi}a, anga`man je mladih umjetnika, glumaca, dramaturga i reditelja i davanje im pune slobode da na sceni ovog pozori{ta postave djela u koja su urezali svoj autorski pe~at. Upravo dvije takve predstave su predstavljene ju~er na konferenciji za medije, koja je i kao takva, nekako druga~ija, mnogo prirodnija nego drugdje. za predstavu koju re`iraju i u njoj glavne uloge igraju Igor Skvarica i Adi Hrustemovi}. Ona }e svoju premijeru do`ivjeti sutra, dok je prva repriza planirana za subotu. - Na{a predstava se bavi vrlo sli~nom temom u kojoj se svi mi nalazimo, obja{njava Skvarica. De{ava se u Irskoj, gdje dvojica prijatelja prate dolazak holivudske ma{inerije u njihovu malu sredinu, nakon ~ega i sami dobiju poriv da snime svoj film. risanu filmom “Crni labud” Darrena Arronofskog, koja u fokusu ima gluma~ki pokret, stvorile su mlade glumice Ena Kurtali} i Amila Terzimehi}. Da su kompetentne za takvo {to, dokazuje i da su obje pro{le vrlo kvalitetne se si je u okvi ru Mess Dan ce Company.

Plakat za ARTbitra`u i intime kao oaze ljudskosti

zentaciju javnosti i registriranje osnovnih problema kako bi se moglo pristupiti njihovom rje{avanju. Ostvarenjem jedne takve platforme, Collegium Artisticum bi, pored izlo`bene djelatnosti, postao `ivo mjesto strukovnog okupljanja, debatni i edukativni klub, otvoren za sve zainteresirane gra|ane, isti~e Vujanovi}. Program zapo~inje izlo`bom “Intime” na kojoj }e biti pred, stavljeno devet bh. umjetnica mla|e generacije: Adela Ju{i}, Borjana Mr|a, Emina Kujund`i}, Irena Sladoje, Iva Sim~i}, Lala Ra{~i}, Lana ^maj~anin, Leila ^maj~anin i Nela Hasan be go vi}. Nji ho vi ra do vi

“plu ra li tet poj ma in ti me u nazivu ove izlo`be upu}ujuje na kompleksna zna~enja koja umjetnice predstavljene na izlo`bi otvaraju u svojim djelima. Intimne pri~e i iskustva predstavljaju platformu sa koje se mogu osvijetliti problemi u {irem kulturnom kontekstu” . Izlo`ba }e biti otvorena ve~eras u 19 sati, a trajat }e do 20. septembra. U okviru programa ARTbitra`a, izlo`bu }e pratiti diskusija o intimi kao kriti~koj strategiji u savremenoj umjetnosti, koja }e se odr`ati u klubu Galerije sutra od 20 do 22 sata.
Mr. S.

Crni i bijeli labud
- Ja u predstavi igram bijelog labuda, koji je nje`an i senzualan, dok Amila (Terzimehi}, op. a.) tuma~i crnog, koji je strastven i agresivan. Oba lika u predstavi pro`ivljavaju neku vrstu samospoznaje i otkrivaju skrivene slojeve vlastite li~nosti, obja{njava Kurtali}. - Mi smo u su{tini `eljele doprinijeti razvoju savremenog plesa i fizi~kog teatra u Bosni i Hercegovini, te ohrabriti pomjeranje granica li~ne percepcije i razumijevanja samih glumaca, dodaje Terzimehi}. Njihova predstava je premijerno na repertoaru SARTR-a u ponedjeljak, 10. septembra. A do tada, SARTR }e prirediti i specijalan program povodom obilje`avanja 20. godi{njice od postavljanja prve teatarske produkcije u opkoljenom Sarajevu predstave “Skloni{te” Dubravka Bibanovi}a. Tim povodom, ~elnici SARTR-a posjeti}e grob pokojnog Bibanovi}a, organizovati izlo`bu u foajeu CDA, te premijerno prikazati dokumentarni film “Od Skloni{ta do Sarajevskog ratnog teatra” ra|en u koprodu, kciji sa TVSA. N. SELIMOVI]

Najmanje je najvi{e
- Polo`aj mladih umjetnika u BiH je veoma lo{, oni nakon zavr{ene Akademije nemaju ba{ {iroke mogu}nosti zaposlenja, ka`e Kre{evljakovi} i dodaje: - SARTR svima njima nudi dobrodo{licu i to je najmanje {to mi kao teatar mo`emo u~initi, kako bi mogli pokazati ono {to znaju, o ~emu sanjaju, govori direktor, kao da nije svjestan da je to u su{tini najbolja stvar koju mo`ete u~initi za umjetnika kojeg ~eka mukotrpno dokazivanje. Tekst “D`epovi puni kamenja” Marie Jones bio je predlo`ak

DANAS ^elnici SARTR-a danas }e posjetiti grob pokojnog Bibanovi}a, organizovati izlo`bu u foajeu CDA, te premijerno prikazati dokumentarni film “Od Skloni{ta do Sarajevskog ratnog teatra”, ra|en u koprodukciji sa TVSA
U velikoj mjeri, to je univerzalna pri~a o malim ljudima koji imaju velike ambicije, da `ive ne{to {to nisu. Adi Hrustemovi} se nadovezuje: - @eljeli smo povu}i neku vrstu paralele izme|u Irske i Bosne, jer ljudi i tamo i ovdje pate od hroni~ne inertnosti, nikada ne vjeruju da se mo`e ne{to veliko napraviti, nego uvijek sanjare o odlasku negdje “gdje je bolje” . “Odette&Odile” je ne{to potpuno druga~ije. Predstavu inspi-

Festivalski `ivot

“Djeca” u Torontu
Dugometra`ni film “Djeca” bosanskohercegova~ke scenaristice i redateljice Aide Begi}, nakon premijere na Cannes Film Festivalu, nastavlja festivalski put sa ve} osvojenih {est festivalskih nagrada. Pozivi sa festivala {irom svijeta pristi`u, a film }e uskoro svoju prekookeansku premijeru imati na presti`nom TIFF festivalu u Torontu, koji je nakon Cannesa drugi A festival na kojem se film prikazuje. Toronto International Film Festival, koji se odr`ava od 6. do 16. septembra, svrstao je film “Djeca” u program Contemporary World Cinema. Prema rije~ima selektora Dimitrija Epidiesa, ovaj film je va`an i neophodan u vrijeme kada balkanski ratovi isklizavaju iz svijesti zapadnog svijeta.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

KULTURA

27

Po~inje Prvi svjetski forum urbanizma

Deset projekata

Velikog Pariza
U Narodnom pozori{tu Sarajevo ve~eras }e s po~etkom u 18.30 sati biti odr`ani inauguracija Svjetskog foruma urbanizma i otvaranje izlo`be “Veliki Pariz” koja prezentira 10 projekata Velikog Pariza, a koju je u francuskoj prijestolnici ve} vidjelo 200.000 ljudi.

Prvi put izvan granica Francuske bit }e prezentirana i izlo`ba koju je u Parizu ve} vidjelo 200.000 ljudi

Le Corbusier i [vicarci
Ujedno, ovo }e biti i prvi put da je ova izlo`ba kro~ila van granica Francuske. Pored nje, ono {to pobu|uje pozornost su i konferencije, a tijekom trajanja Svjetskog foruma urbanizma bit }e odr`ane ~etiri na kojima }e se govoriti o aktualnim i vrlo zanimljivim temama. Ono {to je, izme|u ostalog, obilje`ilo vrijeme prije glavnih de{avanja na Forumu urbanizma, sadr`ano je i u nekoliko izlo`bi koje su otvorene tre}eg i ~etvrtog rujna u gradskim izlo`benim prostorima, a koje su pobudile veliki interes Sarajlija. Tako je bilo i u utorak nave~er, kada su u Umjetni~koj galeriji BiH otvorene izlo`be od kojih je jedna i samim svojim nazivom “Le Corbusier u objektivu fotografa svoga vremena” ve} dala obol ovogodi{njim izlo`benim de{avanja. I ova je izlo`ba u Umjetni~koj galeriji BiH do`ivjela svoju svjetsku premijeru. Ni{ta manje zanimljiva je i izlo`ba na kojoj je prezentirano ono {to se de{avalo u zadnjih 20 godina u arhitekturi u [vicarskoj (predstavljena su 33 projekta {vicarskih arhite-

Veliki interes Sarajlija za izlo`bu u Umjetni~koj galeriji BiH

Foto: A. KAJMOVI]

kata), koju je otvorio ambasador [vicarske u BiH Andre Schaller. Otvorenje ovih izlo`bi, kao i izlo`be u Hanikahu i Galeriji Mak, odnosno kulturnih manifestacija koje prethode Forumu, pobudilo je izuzetno veliko za ni ma nje, pa su se ta ko u Umjetni~koj galeriji BiH mogli vidjeti brojni umjetnici, doma}i i inozemni arhitekti, profesori, dizajneri...

Samo gradona~elnik
O zna~aju odr`avanja Svjetskog foruma urbanizma i izlo`bi novinar i diplomata Zlatko Dizdarevi} kazao nam je slijede}e: - Postoji, naravno, taj standardni razlog - da se Sarajevo odr`ava na mjestu koje je sebi priskrbilo posljednjih decenija i da

ne ispada iz tog kruga sredina i gradova koji se vrlo ~esto spominju u zna~ajnim zbivanjima u kulturi u svijetu. Druga stvar, ~ini mi se su{tinski bitnija, a to je da se na{a vladaju}a struktura podsjeti na zna~aj civilizacijskih standarda `ivljenja. I u tom smislu educira i ponese odavde neki nauk koliki je zna~aj urbanizma u ure|enim dru{tvima. Ako se to shvati, to }e biti veoma bitno. Na`alost, prema onome koga sam vi|ao u ova dva-tri dana na ovim mjestima, osim gradona~elnika Sarajeva, ne bih rekao da se neko od tih rukovodnih lidera zainteresirao za ovu pri~u. Sino} je u Cinema Cityu po~e la i ma ni fes ta ci ja “Pa riz u filmovima” .
An. [IMI]

Snaga koja je ohrabrila eMTeeMovce

Frlji}evo “Pismo” Mostarcima
Bosansko narodno pozori{te Zenica zapo~elo je 63. pozori{nu i koncertnu sezonu gostovanjem na 37. mostarskom teatarskom festivalu autorske poetike u organizaciji Mostarskog teatra mladih 1974. Na otvorenoj sceni ispred Doma armije Zeni~ani su se predstavili mostarskoj publici sa “Pismom iz 1920” , predstavom koja je ra|ena u koprodukciji s MESS-om i koja je autorski projekt Olivera Frlji}a, Bosanca sa zagreba~kom adresom. Ratom uni{tene zidine pomenutog Doma, zvuk zvona mostarskih crkvi, ezan sa munara i huk sje}anja koje Neretva nosi, pomogli su glumcima da poruku koju “Pismo” nosi prenesu jo{ lak{e i izravnije publici koja je `eljno o~ekivala ovu hit-predstavu. “Da li je Mostar funkcionalan grad” “Ko je sru{io Stari most” , , “Da li }e se isto~ni i zapadni dio Mostara ponovo ujediniti” “Da li , su Mostarci ti koji dijele grad na dva dijela” samo su neka od pi, tanja koja su glumci nasumi~no postavljali jedni drugima daju}i direktne odgovore. Ovo su pitanja koja trebaju biti ~esto postavljana ne samo u teatru nego i u stvarnom `ivotu, tvrde posjetioci koji su sa odu-

Ratom uni{tene zidine Doma armije, zvuk zvona mostarskih crkvi, ezan sa munara i huk sje}anja koje Neretva nosi pomogli su glumcima da publici lak{e i izravnije prenesu poruku koju nosi predstava
{evljenjem pratili predstavu. Ovom teatarskom spektaklu na Neretvi prisustvovali su i umjetnici iz Hrvatskog narodnog kazali{ta Mostar, Narodnog pozori{ta Mostar, Kazali{ta lutaka Mostar, te kolege iz Vladi~anskog dvora. - Predstave kao {to je “Pismo iz 1920” izuzetno su va`ne za bh. teatar i umjetnost uop}e, jer one pokre}u publiku. U Mostaru, gdje je politi~ka situacija takva kakva jeste, ovakve predstave predstavljaju {amar i publici i onima koji takvu situaciju kroje. Zeni~ka predstava je do{la kao kruna i snaga koja je ohrabrila

Iz hit-predstave

nas u MTM-u 1974, a drago nam je {to je publika zapravo prava slika, ogledalo mostarskog stanovni{tva, rekao je Sead \uli}, direktor Mostarskog teatra mladih 1974. Ovaj Frlji}ev autorski projekt do sada je pored mostarske pogledala publika u Zenici, Sarajevu, Tu zli, Br~kom, Biha}u,

Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Virovitici. - Vjerujemo da }emo uskoro predstavu izvesti i u Banjoj Luci, ka`u u BNP-u Zenica. Gostovanje u Kragujevcu zakazano je za prvu polovinu oktobra, a trenutno se pregovara o gostovanjima u Kranju, Novom Sadu, D. D. Subotici i Trstu.

28

SCENA

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

DOBITNA KOMBINACIJA

Posljednje ~etvrtfinale muzi~kog takmi~enja

Trenutno najpopularnija hrvatska pjeva~ica Jelena Rozga zavr{ne kadrove novog spota za pjesmu “Dobitna kombinacija” snimila je sino} u Sarajevu u amfiteatru Akademije likovnih umjetnosti i na novootvorenom mostu Festina lente - Po`uri polako. Sino}njem zavr{nom snimanju pjeva~ici se pridru`ilo i 25 statista. - Moja je `elja bila da spot bude snimljen u Sarajevu. Zadnji put kad sam bila ovdje, na Sarajevo Film Festivalu, upoznala sam re`isera Murisa i nekako smo do{li na ideju o ovoj lokaciji za snimanje spota “Dobitna kombinacija” To je vese. la pjesma koja je ve} velik hit u Hrvatskoj, a nadam se da }e je i ovdje ljudi voljeti. Na neki na~in ovo je i najava velikog koncerta koji }e se odr`ati 9. novembra u dvorani Skenderija, a za koji se pripremamo ve} nekoliko mjeseci. Jedva ~ekam taj koncert i nadam se da }e Skenderija biti puna, kazala je Rozga. Reditelj spota Beglarevi} ka-

Jelena Rozga snimila SPOT U SARAJEVU

Bend My Last Suicide

DVOBOJ GRUPA Filling Silence i My Last Suicide
Glasat se mo`e na licu mjesta tokom same svirke i putem dru{tvene mre`e Facebook do subote, 15. septembra
Posljednjim ~etvrtfinalom muzi~kog duela koji }e se odr`ati u subotu, 8. septembra, u Biha}u, nastavlja se takmi~enje bendova u sklopu programa Jeager Music Night 2012. Napominjemo, ~etvrfinale je trebalo biti odr`ano u Livnu, 17. augusta, ali je zbog tehni~kih problema otkazano. Organizatori su ipak snagu usmerili na organizaciju ovog muzi~kog takmi~enja u gradu na Uni. U okviru ovog koncerta snage }e odmjeriti grupe Filling Silence i My Last Suicide. Ulaz na ovaj doga|aj, koji po~inje u 21 sat, besplatan je, a kao specijalni gosti nastupit }e biha}ki bend Skripta. Glasat se mo`e na licu mjesta tokom same svirke i putem dru{tvene mre`e Facebook do subote, 15. septembra. Pobjeda u jednom obliku glasanja bendovima }e donositi po jedan bod, a bend koji osvoji dva od tri boda ili sva tri boda nastavit }e se takmi~iti u programu. Nakon odr`anog prvog polufinala u [irokom Brijegu gdje su nastupili bendovi Big Brothers i Aesthetic Empathy, u narednom periodu nas o~ekuje i drugo polufinale, u okviru kojeg }e bend Karma Guru odmjeriti snage sa pobjedni~kim bendom posljednjeg ~etvrtfinalnog koncerta: Filling Silence ili My Last Suicide. D. R.

zao je za spot, koji bi trebao ugledati svjetlo dana krajem mjeseca, da je rije~ o metafori~noj pri~i o Sarajevu. A osim u Akademiji likovnih umjetnosti, sniman je i na Bijeloj tabiji a nastavljeno je i u no}nim satima kako bi se osjetila i prikazala dra` no}i u Sarajevu.

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 48. KOLA SuperLOTO-a UZ 48. KOLO SuperLOTO-a OD 04. 09. 2012. godine OD 04. 09. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45..............................................................................500.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

06 09 10 29 30 44

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

30 44 06 10 09 29
0 2 4 7 6 0 0 7 9 4 9 2

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................77.222,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.883,93 KM Fond dobitaka 50%:.............................................38.611,00 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 237.459,04 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................243.342,97 KM Odaberi boju je: .......................................9.052,20 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 11.583,30 KM Akumulirano u fondu za jackpot:................434.212,66 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:....................445.795,96 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : .................5.791,65 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : .............6.756,93 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .....14.479,13 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................9.074,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.537,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........907,40 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 2 213 3.260

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 2.895,80 KM 31,70 KM 4,40 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 05.09.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:.................18.898,60 KM Jackpot ukupno:..................................................................19.806,00 KM Fond za ostale dobitke: .........................................................3.629,60 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 5 99,60 KM Iznos: 16 46,70 KM Iznos: 154 4,80 KM Iznos: 1.637 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 05.09.2012.

Muharem Bazdulj

S

ilvije Toma{evi}, dopisnik Ve~ernjeg lista iz Rima, ovako je uz vijest o njegovoj smrti sumirao biografiju Carla Marije Martinija: “Ro|en u Torinu 15. velja~e 1927, bio je nadbiskup Milana od 1979. do 2002, na tom ga je polo`aju naslijedio kardinal Dionigi Tettamanzi, te je 2005. bio glavni konkurent kardinalu Josephu Ratzingeru na konklavi koja je birala nasljednika Ivanu Pavlu II. Martini je, zbog bolesti, odustao od kandidature za papu. Bolovao je od Parkinsona. Posljednjih godina pogor{alo mu se zdravstveno stanje. Nakon {to je vodio milansku nadbiskupiju, oti{ao je u Jeruzalem izu~avati svete knjige, povijest kr{}anstva te se vratio u Italiju 2008. radi lije~enja” .

Posljednji intervju
Samo nekoliko dana prije nego {to je umro, Martini je dao intervju za list Corriere della Sera. Intervju koji je objavljen posthumno privukao je veliku pa`nju {irom svijeta. [ta je sve Martini u intervjuu kazao? Evo tek nekih akcenata: “Katoli~ka crkva zaostaje 200 godina. Ona je ostarjela. Njene su crkve velike i prazne, njena birokratija prevelika. Njeni su obredi pompezni, ba{ kao i njene mantije i njene rije~i, ali one ne zna~e ni{ta. Crkva mora da se mijenja, po~ev od pape, pa nani`e. (…) Mi nismo i{li u korak sa vremenom. Nismo priznavali gre{ke. Vrijeme je da to uradimo, vrijeme je za radikalnu promjenu. Pedofilski skandal nas obavezuje da krenemo na put transformacije. (...) @enu, recimo, ostavi suprug, a ona na|e novog prijatelja da se brine o njoj, da zajedno brinu o njenoj djeci. Ta druga ljubav bude uspje{na. Ako diskrimini{emo ovu novu porodicu, ne}e samo majka biti odsje~ena, ve} }e patiti i djeca. Tako gubimo budu}e generacije, zbog ~vrstog stava Vatikana da je razvod grijeh” . Nije, naravno, ovaj intervju nikakav poseban izuzetak u stavovima Martinijevim. Prije desetak godina u Zagrebu je objavljen prijevod knjige prepiske Carla Marije Martinija i Umberta Eca pod naslovom: U {to vjeruje tko ne vjeruje? Naslov ove knjige frapantno podsje}a na onaj famozni opis Stavrogina, heroja Zlih duhova Dostojevskog, opis koji je Camus tako volio. Jedan od junaka tog velikog romana (mislim Kirilov) ovako opisuje Stavrogina: “Stavrogin kad vjeruje, ne vjeruje da vjeruje; Stavrogin kad ne vjeruje, ne vjeruje da ne vjeruje” No, naslov nije jedino {to sje}a na Do. stojevskog. Ova je knjiga zapravo rasprava jednog velikodostojnika Katoli~ke crkve, kardinala Carla Marije Martinija i jednog deklariranog ateiste, proslavljenog pisca, profesora i semioti~ara Umberta Eca. Treba ovdje odmah kazati i ne{to o genezi ove knjige. Naime, italijanski ~asopis Liberal organizirao je na svojim stranicama ovu raspravu koja se najprije vodila na stranicama samog ~asopisa, a onda je biblioteka Puteljci sve priloge sakupila u ovu knjigu pridodav{i tekstovima dvojice glavnih autora i komentare jo{ nekoliko poznatih italijanskih intelektualaca (Emanuele Severino, Manlio Sgalambro, Eugenio Scalfari, Indro Montanelli, Vittorio Foa i Claudio Martelli).

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 6. 9. 2012. godine

Umjesto In memoriama

Prepiska pisca i kardinala

KAO BRA]A KARAMAZOVI O ~emu raspravljaju kadinal Martini i Umberto Eco? O mnogo tema dobrano kontroverznih: tu su i pravo na poba~aj i polo`aj `ena u Katoli~koj crkvi i brojni problemi etike. No rasprava koja se vodi u podtekstu svih ovih disputa jest pitanje o postojanju Boga. Kao bra}a Karamazovi, Ivan i Aljo{a, u onoj kafanici, tako i kardinal i pisac raspravljaju o pitanju koje je po Dostojevskom osnovno pitanje ljudske egzistencije. No za razliku od Dostojevskog, za razliku od fabulozne slavenske strasti, njih to pitanje ne navodi na du{evne lomove. Me|usobno uva`avanje crkvenog velikodostojnika i ateiste nadilazi njihove svjetonazorne razlike. To uva`avanje je i neka prva impresija i gotovo kulturolo{ki {ok iz perspektive bosanskohercegova~kog ~itatelja ove knjige

Uva`avanje
O ~emu raspravljaju kardinal Martini i Umberto Eco? O mnogo tema dobrano kontroverznih: tu su i pravo na poba~aj i polo`aj `ena u Katoli~koj crkvi i brojni problemi etike. No rasprava koja se vodi u podtekstu svih ovih disputa jest pitanje o postojanju Boga. Kao bra}a Karamazovi, Ivan i Aljo{a, u onoj kafanici, tako i kardinal i pisac raspravljaju o pitanju koje je po Dostojevskom osnovno pitanje ljudske egzistencije. No za razliku od Dostojevskog, za razliku od fabulozne slavenske strasti, njih to pitanje ne navodi na du{evne lomove. Ovo je vi{e neki - u analogiji sa poznatim opisom Waynea Wanga naspram Tarantina - Dostojevski na apaurinima. Me|uso-

Posljednjeg dana augusta umro je kardinal Carlo Maria Martini. Posljednji intervju koji je dao, a koji je objavljen posthumno, velika je tema u svjetskim medijima. Vrijedi se, me|utim, prisjetiti i prepiske Martinijeve sa Umbertom Ecom, slavnim autorom “Imena ru`e”
bno uva`avanje crkvenog velikodostojnika i ateiste nadilazi njihove svjetonazorne razlike. To uva`avanje je i neka prva impresija i gotovo kulturolo{ki {ok iz perspektive bosanskohercegova~kog ~itatelja ove knjige. Jer Eco i Martini eti~ki su gotovo podudarni u svom dubokom humanizmu, za obojicu je ljudski `ivot vrhovna vrijednost, u prakti~nom zemaljskom `ivotu njih dvojice, u njihovom odnosu spram ~ovjeka princip je isti, a ostalo su nijanse. A kako samo taj u su{tini najnormalniji odnos i dijalog za dana{nje bosanskohercegova~ko dru{tvo djeluje gotovo nevjerovatno.

Moral
U na{em dana{njem dru{tvu postalo je ve} skoro nemogu}e da se neko izjasni kao ateista. Jer ateisti se vrije|aju najpogrdnijom terminologijom. Ova knjiga nam pokazuje da takva praksa nipo{to nije ne{to {to se nu`no podrazumijeva u odnosima vjernika i ateista.

Treba tako|er naglasiti da se i Martinijeve i Ecove epistole odlikuje visokom pismeno{}u te inspirativno{}u. Za njima ne nedostaju ni esejisti~ni komentari ove rasprave iz pera {estorice intelektualaca. Na po~etku novog milenija problem etike, problem moralno ispravnog i neispravnog, problem razlikovanja dobra i zla, name}e se kao krucijalan. Ova knjiga osvjetljava to pitanje iz mnogo uglova. Citirajmo na kraju gotovo programatski svr{etak eseja Eugenia Scalfarija: “Stoga ostavimo po strani metafizike i transcedencije, ako ve} `elimo zajedno rekonstruirati jedan izgubljeni moral; priznajmo zajedno moralnu vrijednost op}eg dobra i milosr|a u najuzvi{enijem smislu rije~i; provodimo ga dosljedno i do kraja, ne da bismo zaslu`ili nekakve nagrade ili izbjegli kaznama, nego jednostavno da bismo slijedili nagon koji potje~e iz genetskog koda {to je upisan u tijelu svakoga od nas” .

30
Uz 20. obljetnicu praizvedbe “Skloni{ta”

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

koga je to teatar izlije~io, moje dame? Od teatra ~ovjek mo`e samo da se razboli. (Iz drame “Lutkino bespu}e”) Prva ratna vrenja u Sarajevu prognala su Dubravka Bibanovi}a Bibana i njegovog oca Hamdiju iz stana na Grbavici. I, tek {to su se skrasili u stanu Bibanove tetke, a Hamdijine sestre, u zale|u glavne Po{te na Obali, Po{ta je granatirana (ispostavi}e se da je prethodno i iznutra diverzirana), pa su novo uto~i{te prona{li u cabaretu nedalekog Pozori{ta mladih.

Temelji SARTR-a i njegove misije A
Safet Plakalo

Fragmenti romana “Plod smrti” Safeta Plakala u kojima se autor sje}a kako je 1992. nastajala prva predstava Sarajevskog ratnog teatra
da me “po{kropi” sr~a granate. Istom sam po~eo tr~ati i u trku stigao do cabareta Pozori{ta mladih gdje me ~ekao Biban sa ve} gotovom matricom likova Skloni{ta. Cabaret je pun glumaca, pisaca, slikara i drugih pojedinaca zna~ajnih u kulturi i umjetnosti Sarajeva. Biban i ja pronalazimo jedan stol u uglu. - Kume, otpo~inje Biban, - ja onaj autoritarni {ef svih skloni{ta mjesne zajednice ([SSMZ) i sitni, mali lopov - {vercer koji je kadar nabaviti sve {to ljudima u skloni{tima nedostaje. Za stol nam prilazi Jasna Naca Dikli}, glumica koju nas dvojica prosto obo`avamo. (Igrala je u na{em Vrhu 1977, bila je ~lanicom gluma~kog ansambla u na{em ~uvenom projektu bosanskog cabareta Divan- Ho}u, - ka`e Naca i odlazi odakle je i do{la.

Likovi i njihovi kreatori

Prve granate
Mene su prve granate, pak, prona{le u stanu Gradimira Gojera koji je sutradan i sam preselio u suteren Pozori{ta mladih. Nakon trodnevnog juna~enja, odem u Tamarin stan u [vrakinom Selu, kad i tamo granate. Vratim se 20. aprila, na 63. ro|endan moje majke Fatime u porodi~nu ku}u u sokaku Ulomljenica, 200 metara od Ba{~ar{ije, e da bih joj kao ro|endansku hediju uru~io stru~ak zumbula i “buket” banana, kilogram graha, ne{to malo suhog mesa, te “{teku” cigareta zaboraviv{i da ju je, desetak godina ranije, od konzumiranja duhana odvikla njena unuka, a moja k}ereka Tamara. - Zvao te Biban iz nakog dje~ijeg pozori{ta, informirala me majka. Ka`e da imate nakog va`nog posla. Eto vas tamo, ma ja bih voljela da se ti ovdje malo primiri{. Sutradan, rano ujutro krenem slijedom Bibanova poziva u Pozori{te mladih. Iz Ulomljenice, preko Sagrd`ija, za|em u Ulicu dr. Jovana Kr{i}a, I taman {to sam nai{ao pored kapije Svrzine ku}e, kad odnekud odozgo, sa Trebevi}a, pade granata na krov Muzeja grada Sarajeva. Uko~io sam se i prvi put do`ivio

Tri dana nakon praizvedbe Skloni{ta dobili smo i prvi poziv za gostovanje, od Theatrea de l’ Europe iz Pariza. Nismo se osvrtali na taj poziv, jer smo osje}ali obavezu da predstavu, ponajprije, izigramo pred na{im sugra|anima. Od tada do ljeta 1994. dobili smo jo{ 31 poziv iz inozemstva. Pozivali su nas na razne festivale u Europi, primjerice, na svjetski prominentni festival u Edinburgu, pozivi su stizali ~ak i iz Kanade i Australije, ali nam niko nije mogao objasniti kako da iza|emo iz opkoljenog Sarajeva. Do ljeta 1994, ina~e, odigrali smo 97 predstava, od ~ega vi{e od polovine nastupaju}i diljem grada, u domovima kulture, bolnicama i kasarnama Armije BiH. Obistinila se moja slutnja da }e Skloni{te biti vrlo ljekovit teatar. Posvuda, Sarajlije su dolazile na predstavu kao na psihodramsku seansu. Jedna na{a sugra|anika, koja je za sve to vrijeme Skloni{te gledala najmanje desetak puta, upisala je u knjigu utisaka rije~i koje ponajbolje sublimiraju kulturnu misiju Sarajevskog ratnog teatra SARTR: - Hvala sarajevskim glumcima {to su nam pomogli da ne poludimo. sam to ovako zamislio. U tekstu Skloni{te bi trebalo da bude {est likova. Predstava je dramski situirana u fundusu nekog teatra, a u njoj glavni likovi, Reditelj i Dramaturg tog teatra razmatraju pitanje tvorbe teatra u ratu iz estetskog i eti~kog ugla. Ostali likovi su dvoje starih ljudi iz kom{iluka teatra koji ovdje stvarno dolaze kad zapuca, te dva lika tipi~na za sva skloni{ta: hana, u Gazi Husrev-begovom hamamu 1986, Biban joj je onomad re`irao neku monodramu, a pro{le je godine igrala i u mojoj drami Lutkino bespu}e, na sceni Kamernog teatra 55.) - ^ujem da vas dvojica opet ne{to “mutljate”? - Ni{ta mi ne “mutljamo” - veli joj , Biban. - Pravimo predstavu... Ho}e{ li i ti?

97 predstava

Pratimo je pogledima kroz sfumate dima, alkoholnih isparenja i tipi~ni uzratni intelektualni `amor. - Ba{ dobro, - veli Biban. - Ona }e nam onda igrati onu staricu. - Ne}e ona igrati nikakvu staricu, - velim ja samozatajen. - Ona }e igrati ne{to sasma drugo. - Kume, ne bismo smjeli {iriti matricu likova. Svjestan si valjda rizika koji nas ~eka? - Najtipi~nije pojave u skloni{tima su halapa~e, one koje dr`e bank i sve o svemu znaju. - U pravu si. Neka Naca, onda, igra tu halapa~u. Miki (Miodrag Trifunov - op. aut.) }e igrati Reditelja, Zoka (Zoran Be~i} - op. aut.) je ve} prihvatio da igra Dramaturga... Volio bih da tog [SSMZ-a igra onaj Senad Ba{i}. Fale nam, dakle, taj mali lopov - {vercer i ti starci. Mi smo im ovdje, budu}i da su stari k’o hrastovi, dali ve} i prezime - Hrasti}. Ni u jednom trenutku Biban i ja ne razgovaramo o `anru teksta koji }emo pisati, ni o stilu igre koji on u Skloni{tu namjerava provesti. Znamo ve} toliko o teatru, pa nam ne pada na pamet da u ovim tragi~nim okolnostima - tvorimo tragediju. Kongenijalno se opredjeljujemo za grotesku, jer smo, ina~e, obojica sklona definiciji groteske kao “govora smijeha o tu`nom” . - Ja sam ve} sve dogovorio s \okom (\or|e Ma~ki} - op. aut.), poja{njava Biban tehni~ki aspekt Skloni{ta. - Preuzimamo prostor i sve kadrove i tehnolo{ke potencijale Pozori{ta mladih. - Odoh ja malo raditi, velim dok ustajem i odlazim na kat. - To, kume, takvog te volim!

Penju}i se u dobro mi znani ured direktora Pozori{ta mladih, ne prihvatam da dvoje staraca budu gospoda Hrasti}. Bi}e dobro i Starac i Starica. Liku malog lopova - {vercera dajem ime Hajro prema “legendi” sarajevskog lopovluka, Hajru Hastoru, i istom pozivam Neboj{u Veljovi}a Velju da kreira taj lik. Napokon, on je gluma~ki potencijal Pozori{ta mladih. To je i Alija Aljovi}, tako|er izbjeglica sa Grbavice kojem u prolazu dodjeljujem ulogu Starca. Besim Mulamuhi} je producent na Televiziji Sarajevo kojeg je Biban anga`irao za poslove marketinga u tom na{em ratnom pozori{tu. Raspitujem se za njegovu suprugu Irenu, glumicu Narodnog pozori{ta, te nakon tek jednog telefonskog razgovora Irena pristaje da igra lik Starice. “Presavijam tabak” i po~injem ispisivati prvu scenu u kojoj bi trebalo da se pojavi Naca Dikli}. Naravno, mo`e ona igrati i halapa~u, ma ja je zami{ljam kao `enu koja la`e, ali tim svojim la`ima govori najve}e istine. Otuda tom liku dajem kolokvijalno ime Mina Hauzen, prema svjetskom sinonimu la`i - baronu fon Münchhausenu. Promi{ljam kako i gdje taj lik udjenuti. Ona bi mogla odnekud banuti kao {to je Naca netom nenadano banula i odmah “uzeti bank” . Neka bane pred Reditalja i Dramaturga, kao na audiciju... Paralelno s pisanjem dramskog predlo{ka Skloni{ta, Biban i ja radimo i na konstituiranju na{eg ratnog pozori{ta. Ispisujemo neku vrstu manifesta i program rada, i osnivamo Savjet pozori{ta, te na njegovoj konstituiraju}oj sjednici, 17. maja 1992. predo~avamo taj manifest i program koje Savjet usvaja. Jedna od alineja manifesta odnosi se na ime

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

31
D`evad Karahasan

pozori{ta. Mi smo predlo`ili da ubudu}e djelujemo kao Sarajevski ratni teatar SARTR, obrazla`u}i da ~etvrtu rije~ ne bi trebalo shvatiti kao fonetsku varijantu prezimena francuskog filozofa i dramati~ara Jean-Paula Sartrea ve}, bukvalno, kao skra}enicu tri prethodne rije~i. ^lan Savjeta i profesor filozofije, dr. Vladimir Premec, ipak, je prona{ao sponu: - Jean-Paul Sartre je u Drugom svjetskom ratu bio ~lan francuskog Pokreta otpora... Vi sada predvodite pokret duhovnog otpora i nemojte izbjegavati tu asocijaciju, dapa~e, ponosite se njome. Jedan od segmenata programa rada mi smo ve} ostvarivali. Htiju}i, naime, da sa ulica grada sklonimo najmla|e, preuzeli smo dvije predstave dje~je scene Pozori{ta mladih, Veseli voz i ^ika Bajkine bajke, i ve} ih uveliko reproducirali u prostorima gdje su djeca bila bezbjedna. Programom rada nismo mogli predvidjeti sve, primjerice, da }emo biti i vatrogasci. U no}i izme|u 25. i 26. avgusta 1992, naime, anamooni sa Trebevi}a napalm bombama su zapalili jedan od simbola grada Vije}nicu i u njoj Narodnu i univerzitetsku biblioteku. Ka`u da papir gori na 451. stepenu Farenheitove skale. Kada sagorijeva duhovno blago koje ba{tini Biblioteka, onda je to deveti krug Danteova Pakla.

Svome danu usprkos
strument u koloniziranju). U tu svrhu organizirana je jedna `estoka antiislamska kampanja, usporediva s ovom dana{njom, koja je trebala zapadna dru{tva pripremiti za predstoje}e pohode i ratove. Umjesto da pjeva u horu, koji suvremenike uvjerava da one nesretnike i nevjernike s Istoka treba civilizirati, Goethe solira i me|u “nesretnicima i nevjernicima” pronalazi sugovornika i partnera. Kulturna antropologija }e vih predmeta, recimo ma{ina, i anorganske materije. Goethe u svojoj tragediji, jo{ prije romanti~arske pobune protiv terora racionaliteta, podsje}a na Empedokla i pitagorejce, naime na ljubav kao onu formu saznanja koja nam donosi znanje o drugom subjektu. Sveznalicu Fausta do bitnog saznanja, do odgovora na pitanje “{ta je ono {to sve dr`i na okupu” dovodi , Gretchen, koja zna jer voli. Ona zna i Fausta, mnogo bolje nego bu de ne su vre men za slu `u je po{tovanje, pogotovo danas, kad ~itave kulturne oblasti funkcioniraju kao industrija zaborava. ^ovjek je naime bi}e vremena, pokretne slike vje~nosti, kako nas uvjerava Platon. Zna li kru{ka koja upravo cvjeta da je lani radila to isto? Ne znam, pre tpos tav ljam da ne zna i vjerujem da joj to ne smeta da bude potpuno kru{ka i da uspje{no cvjeta. Uzgajiva~ kru{aka koji ne bi znao da je i lani

Govor bh. knji`evnika, koji je odr`ao u rezidenciji u Weimaru 28. augusta prilikom dodjele Goethe medalje, slu`benog ordena SR Njema~ke, kojom je odlikovan “kao graditelj mostova izme|u njema~kog govornog podru~ja i BiH, te za anga`man za evropsko sporazumijevanje”

J

6. septembar 1992.
Nakon tromjese~nih proba u nemogu}im uvjetima, naj~e{}e bez vode i elektri~ne energije, doveli smo predstavu do one estetske razine kada smo je mogli predo~iti i publici. Biban je premijeru, zakazanu za 6. septembar, najavio i u Me|unarodnom press centru, 29. avgusta. Sticajem okolnosti, tog dana bio je i 22. ro|endan Neboj{e Kova~a, jednog od najpregnantijih suradnika SARTR-a. Ne{o je htio da po~asti raju i tim povodom nabavio je nekoliko boca vina. Ro|endanski pir u suterenu Pozori{ta po~eo je bez mene i Alije Aljovi}a, koji je nakon vi{esatnih poku{aja u tim trenucima uspio da uspostavi telefonsku vezu sa svojom suprugom u Tuzli. Domalo sam se jo{ jednom uvjerio kako je svjetlost br`a od zvuka. Granata je, istina, pala pod prozor ureda, a njena detonacija bacila Aliju na mene. To su nam oni sa Trebevi}a poslali jasnu poruku da se, igraju}i teatar, igramo sopstvenim glavama. Sutradan Alija nije do{ao na probu i taman smo pomislili da je konsterniran doga|ajem iz prethodnog dana, a on je javio telefonom iz svog izbjegli~kog stana na Ko{evskom Brdu da naprosto ne mo`e pre}i Ulicu \ure \akovi}a koja ovo naselje dijeli od centra, jer je ulica pod naizmjeni~nim dejstvom topova i snajpera sa Trebevi}a. Kako nam odlaganje premijere nije padalo na pamet, istom smo za ulogu Starca anga`irali Branka Li~ena, glumca Narodnog pozori{ta. Branko je za samo pet dana uspje{no zamijenio Aliju, a kada se ovaj, ipak, pojavio na dan pretpremijere, htio se povu}i iz podjele. Osobno sam donio odluku da njih dvojica ovu, po obimu teksta, epizodnu ulogu igraju u alternaciji. I na pretpremijeri i na premijeri katarza koju najbolje obja{njavaju rije~i Divne Pervan, dugogodi{nje muzi~ke kriti~arke Oslobo|enja: “Hvala Bibanu i tebi {to ste nam vratili vjeru u teatar” .

edna od stvari kojima se divim kod Goethea jeste njegova sposobnost da bude nesuvremen. To se pokazuje na vi{e planova, mo`da najneposrednije u njegovom pojmu svjetske knji`evnosti. Dok su {irom Evrope nastajale nacije i zajedno s njima nacionalne knji`evnosti, od kojih bi svaka trebala artikulirati ono posebno svoje nacije, Goethe je formulirao pojam svjetske knji`evnosti. To ustvari nije pojam, to je vi{e slika, to je mre`a uspostavljena vezama smisla i odnosima duhovne srodnosti koja se prostire kroz vrijeme i prostor. Niti te mre`e su, kako rekoh, odnosi duhovne srodnosti i smisaonih korespondencija, a njezini ~vorovi su susreti, sudari, dijalozi pojedinih autora i djela. Mre`a svjetske knji`evnosti ~ini sva djela i sve autore suvremenicima i susjedima, ne dovode}i u pitanje razlike me|u njima. Tako Goethe u svome “Zapadno-isto~nom divanu” uspostavlja dijalog sa Hafizom [irazijem, perzijskim pjesnikom iz ~etrnaestoga stolje}a gregorijanskog kalendara, u kojem prepoznaje sugovornika koji mu je po mnogo ~emu bliskiji od ve}ine suvremenika.

Zapadno-isto~ni divan
S pravom ga prepoznaje, ako je suditi po knjizi koja je potekla iz njihovog razgovora. Nema u toj knjizi traga onoj “egzoti~noj nestvarnosti” koju Goetheovi evropski suvremenici pripisuju Orijentu, nema ni turisti~ke informiranosti, koja se nastoji prodati kao poznavanje i znanje, nema... Ne bih se odva`io na avanturu da objasnim kakva je slika islamskog Istoka koju Goethe nudi u “Zapadno-isto~nom divanu” za taj , poduhvat bi trebalo napisati jednu novu knjigu, samo sa zadovoljstvom nagla{avam da ta slika nema ni{ta, ama ba{ ni{ta zajedni~ko, sa slikama koje je proizvodila i rasprodavala Goet heu su vre me na evrop ska knji`evnost. “Zapadno-isto~ni divan” nema ni{ta s proizvodnjom nestvarnosti, kojom se bavila onda{nja evropska knji`evnost kad je pisala o Orijentu, a jo{ manje bi, kad bi to bilo mogu}e, imala sa tada{njom politi~kom i dru{tvenom atmosferom. Sje}amo se da je u to vrijeme po~injalo osvajanje zemalja islamskog Istoka (Napoleon se, takore}i, upravo vratio iz Egipta iz kojeg je donio gomilu ~udesa i kulturnu antropologiju, kao novu nau~nu disciplinu, koja }e se pokazati kao izrazito upotrebljiv in-

D`evad Karahasan: Goethe je formulirao pojam svjetske knji`evnosti

tek {ezdesetih godina dvadesetog stolje}a, u djelu Claude Levi-Straussa, velikog Napoleonovog zemljaka, slijediti Goetheov primjer i u drugim kulturama tra`iti sugovornike a ne “nesretnike i nevjernike” koje treba okupirati i civilizirati.

Zna jer voli
Dragocjen primjer Goetheove nesuvremenosti nudi i njegov “Faust” U vrijeme nastanka . tragedije bilo je ve} op}eprihva}eno uvjerenje da je jedino istinito saznanje i jedino pravo znanje ono koje donosi kartezijansko mi{ljenje. Ono mi{ljenje koje sve {to saznaje pretvara u objekt, ono mi{ljenje koje vjeruje da saznati ne{to zna~i ovladati njime. Ono ne mo`e saznati drugi subjekt jer je njegova temeljna pretpostavka da je jedini subjekt ono Descartesovo Ja koje misli. Sve osim toga Ja kartezijansko mi{ljenje pretvara u objekt, tako da ono, po prirodi stvari, proizvodi svijet mrt-

on sam sebe, zna i Mephistophelesa, bolje nego {to ga Faust zna - jer ona voli. Ne mo`ete svijet kao cjelinu, ne mo`ete postojanje samo, saznati kartezijanskom metodom, jer ih ne mo`ete instrumentalizirati. Kako da ja, koji postojim, postojanje pretvorim u objekt mog saznanja? Na te paradokse, odnosno na granice kartezijanskog mi{ljenja, koje bi trebalo biti samo jedna od formi ljudskog saznanja, upozorava Goethe ve} u momentu u kojem ono postaje toliko mo}no da sve druge forme saznanja mo`e otpisati kao neznanje, predrasudu, gre{ku... Na kon “Fa us ta” usli je di la je uzaludna romanti~arska pobuna, pa pozitivizam koji je u~vrstio zahtjev racionalnog mi{ljenja da bude jedina forma saznanja. Ali to je ve} historija.

Bi}e vremena
Nadam se da ova tri primjera dovoljno jasno pokazuju za{to Goetheova sposobnost da

brao kru{ke ne bi bio potpun ~ovjek. Mo`da bi on svoj posao uspje{no radio i ako bi vjerovao da je svako branje kru{aka prvi i jedini put, vjerovatno bi uredno pla}ao porez i izlazio na izbore, ali znam mnogo ljudi koji bi smatrali da s njim ne{to nije u redu. Mi smo bi}a vremena ne samo po tome {to smo uronjeni u svoj prolazni, vremeniti, `ivot, nego i po tome {to se u na{em duhu odra`ava, reflektira, zrcali vje~nost. Zato moramo aktualni trenutak i vje~nost spajati u svome osje}anju, mi{ljenju i djelovanju, zato prestajemo biti ljudi, ili postajemo neki novi ljudi, ako smo bez ostatka sadr`ani u svome aktualnom trenutku. Goethe je danas po mnogo ~emu aktualan i dragocjen, mo`da najvi{e po tome {to je dobro znao da je bi}e vremena, pa je u svom djelovanju majstorski povezivao ju~er, danas i sutra, odbijaju}i da sav bude sadr`an u svome danas.

32
Tre}i Intimart pokraj Me|ugorja
Dragan Marijanovi} je sve? Mi mislili bog dragi zna {ta tu sve treba i ho}emo li mo}i u ovoj recesiji?! I to je bila dobra zajebancija... Ukratko, tako je sve to po~elo, do sada je na koloniji radilo ~etrdesetak umjetnika, dru{tvo njezinih prijatelja pro{irilo se, a i sadr`ajno je oboga}ena, umjetnici se mijenjaju a ova ekipa {to godinama zasjeda - uvijek ista. Golema je ku}a i njezino prizemlje, pa slikari nisu izlo`eni suncu. Osim te ku}e, na raspolaganju im je i mali pansion s desetak kreveta, i valjda je jedini u Me|ugorju u kojemu tih nekoliko dana ne stanuju hodo~asnici, nego skupina mladih ljudi umrljana bojama. I ove godine nastavljena je praksa kombiniranja ve} afirmiranih umjetnika, pa su uz jednoga Marija [unji}a, Ivana Peraka, Marijanu Pa`in - Ive{i} ili Mladena Ive{i}a, Aleksandra Markovi}a, @eljka Korena, Ernesta Markotu, Trpimira Grgi}a i Tamaru Grbavac, sve magistri likovnih umjetnosti, oni koji su to postali prije primjene bolonjskih pravila. Danas su to asistenti i predava~i na ALU, premda tako|er jako mladi. Ovdje su radile i ~etiri cure u potrazi za iskustvima i afirmacijom, studentice ALU u [irokom: Ivona Stoji}, Martina Vasilj, Kristina Mili~evi} i Nikolina Gvozden. Napravili su tridesetak slika, u svim tehnikama, Perak je ostao vjeran megaformatima kojih se dohvatio pred nekoliko godina, kada je s tematskog "kopna" si{ao na more, te se morem bavi iscrpno i sve detaljnije; doista je impozantna njegova slika varijacije na Karaku, mitski brod, s tim da je Karaka za Peraka veliki izazov, kontinuirano je kistom na brodovima, i dr`i se apstrakcije detalja tih starih brodova: ovdje se nije maknuo dalje od krme i djeli}a kabine, takav je Ivan, maran i dosljedan. Ljetos je u svome Dubrovniku bio me|u odabranim umjetnicima za tom gradu va`nu temu: Sveti Vlaho u pro{losti i u sada{njosti. I Ljubu{anka Tamara Grbavac u tom je gradu imala prvu veliku samostalnu izlo`bu, predstavila se sa sedamnaest aktova nude}i svoj pogled na poziciju `ene u dru{tvu i ~ovje~anstvu uop}e. Za curu s manje od dvadeset pet, to nije preva`na stvar, no `ivotno najva`nije je to da je napokon dobila posao. Umjetnici rijetko dobivaju posao.

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

33

T

re}a likovna kolonija Intimart, u organizaciji istoimenoga Dru{tva ljubitelja umjetnosti, odr`ana je pro{loga tjedna na kraju sela Bijakovi}i pokraj Me|ugorja. Kolonija je okupila trinaestero likovnih umjetnika, duplo toliko njezinih slu`benih prijatelja, a slu`beni jesu zato {to je ova lijepa svetkovina kista nastala iz jedne neobi~ne pobude: ovdje su se jednom godi{nje ionako okupljali prijatelji povezani sasvim drugim razlozima negoli je likovna umjetnost, vi{e je to bila zajedni~ka ljubav prema, primjerice, gastronomiji, dobrim vinima i jetkim, ~esto crnim hercegova~kim humorom. Dolazio je tu i Strajo Krsmanovi}, slu`beni "tetak kolonije", i, kako je Strajo ipak okrenut umjetnosti, a vidio kako se tu mo`e i {to{ta drugoga pametnoga napraviti, rekao je jednom: A, ljudi moji, gledajte koliko se ovoga pojede i popije, gledaj dvori{ta, vinograda, ove {umice, vidi prostora unutra; najbolje bi bilo da ovdje fino pozovemo slikare, pa neka djeca rade dok se mi zajebavamo, bit }e fino i njima i nama!

Trideset orada za trideset slika
Po`ar je vra`ja pojava. Ko kakva neman bukne, ko zvijer, opaki zmaj i sagori sve {to je stolje}ima raslo. Takva je ova godina, naprosto je neobi~no vidjeti horizont bez vatre, osobito u na{oj Hercegovini

Svijet umjetnika
Ljudi, a sve su to poslovni likovi, dodu{e netipi~ni prema trenuta~nim predod`bama o poslovnim ljudima u Hercegovini i drugdje, osobito ovima u Me|ugorju i oko njega, nenametljivi su i tihi, kad jedan govori drugi {ute, ne voze bijesne aute i ni~im se ne razme}u, gledali su blijedo u Straju, i Tetak je pomislio da je ideju u najneposrednijoj blizini sveti{ta - odnio sam vrag! No, Ilko Bakalar, redoviti pribivatelj ovim okupljanjima, i pribavitelj sjajnoga vina iz vlastitoga i nekomercijalnoga podruma, autor finih humornih seansi, uvijek u dru{tvu supruge Dijane, a kad negdje dolaze `ene, onda nikada ne dolaze praznih ruku, pa gospo|a Bakalar uvijek ima neko novo lijepo iznena|enje, slu{ao je Straju, i onda u ime svih zapitao: Pa, dobro, Strajo, jesmo li mi iz svijeta umjetnika ili ti? Tako je, povika{e poslovnjaci. Je li tebi ikad iko ovdje i{ta branio? Nije, eto vidi{. A mi nekoliko godina kontamo, {to 'vo Strajo ne dovede malo tih ljudi, svuda se kuka kako je ta kultura spala nekoj stvari za u{i, evo, de ti reci {ta mi trebamo uraditi, pa da sve bude kako bog zapovijeda. Tako je, povika{e opet poslovnjaci. Pa, {to ne govorite, sav sretan Strajo je odmah predvidio mogu}nosti ovog prekrasnog ambijenta, prethodnih godina opkoljenog vinogradima i {umama niskoga bora, murvi i ko{}ele, divljih narova i kadulje rasute po vrelom kamenu, a ove godine po`arima, i odmah se dao u akciju. Daleko nije morao i}i; odredio je sjajnoga mladog umjetnika magistra Ivana Peraka za kolonijskoga izbornika i stvar se po~ela doga|ati sasvim tiho i bez ikakvih optere}enja. Strajo i Perak dostavili su popis stvari nu`nih za vrhunsku koloniju - jer Tetak druk~iju ni ne bi pravio - {tafelaje, boje i sva ta ~udesa, a ljudi su mu rekli to je to? To

Po`ari napali brda
Opisati jednu godinu Marija [unji}a, dnevni~ki je posao; avangardan umjetnik, Malezija i Metkovi} do|u mu ga na isto, tra`en je i cijenjen, a Marijana Pa`in - Ive{i} me|u nekolicinom predstavljala je na{u zemlju na posljednjem bijenalu u Solunu... rade mladi, rade. Rade toliko da je cijeli prostor zatrpan slikama s ove i prethodnih kolonija, te je Strajo s pozicije direktora na{e dr`avne nacionalne Galerije BiH ustvrdio: nastavite li ovako, za pedeset godina imat }ete slika kao na{a glavna galerija! Usput, doznajem od Krsmanovi}a da je vrijeme da se dio toga mo}noga fundusa, u na{oj zemlji sigurno najdragocjenijega, napokon izla`e

po galerijama ove nesre|ene i umjetni~ki i na svaki drugi na~in neartikulirane zemlje. Za sada je sigurno da }e dio stalne postavke vidjeti Zenica i [iroki Brijeg. Radi Strajo, radi, nema {to... Ba{ kad smo se okupljali na zavr{nu ve~er, po`ari su napali okolna brda, i jedan je zajahao susjedno brdo tako mo}no i brzo, no{en jakim ju`nim vjetrom da je do{ao do susjedskih ku}a. Digao se narod i ugasio to. [to ono ka`u - na-

dljudskim naporima. Ali Strajo stalno gleda prema onom brdu: Dimi bogami, opet }e to planut. Nadvio se nad Aleksandra Markovi}a, Tuzlaka kojega ba{ odve} ne uznemiruju ovozemaljski problemi, i osmatra. Kad uve~er, ba{ kako je Tetak i predvidio, planu ono brdo opet, ali sada ne ide prema ku}ama, nego ja{e na ono Brdo ukazanja, jedno od najsvetijih mjesta u svijetu. Ma, ne bojte se, ka`e Toni{a, ma more Hollywood izgoriti,

ovo brdo ne mo`e. I, stvarno, stotine se pojavi{e sa kantama, mo`da ih se jo{ tisu}u kanilo probiti, ali cesta je uska i zakr~ena ku}ama koje su gra|ene cesti nau{trb, bez ikakvoga reda i plana, kao da im nikada {ira cesta zatrebati ne}e, sve je zatrpano {tandovima i du}anima s kineskim varijantama svetih suvenira, pa ni vatrogascima nije lako. Gledali smo tu borbu i vidjeli da je Toni{a imao pravo: Sveto Brdo ukazanja osta netaknuto. Po`ar je

vra`ja pojava. Ko kakva neman bukne, ko zvijer, opaki zmaj i sagori sve {to je stolje}ima raslo. Takva je ova godina, naprosto je neobi~no vidjeti horizont bez vatre, osobito u na{oj Hercegovini...

Kuhar i tambura{i
I, ~im se smirio taj po`ar, eto Cakija, prijatelja Kolonije i kuhara. Ono, ba{ ~ovjeka ima za vidit. Za-

ustavila ga policija, ne mo`ete pro}i, zabranjeno, vatra... Ljudi, ja se moram probiti, tamo je Kolonija. Bog dragi zna na {to je policija pomislila nakon njegovog dramati~nog nastupa. Nisu oni Koloniju povezali s umjetnosti, ne, ne go s ne ~im va `nim za Me|ugorje, mo`da nekom svetom ku}om ili sli~no. Ba{ briga Cakija za vatru. ^ovjek upravo do{ao iz Afganistana, kuhao tamo Amerikancima. Nagledao se taj

svakakvih vatri tamo. Donio je golemi lonac srne}ega gula{a. Kuhar drugi, Dragan Omanovi} Mufla oba su Mostarci - radio je dnevnu prehranu. Ajde nalo`i vatru, rekao je Toni{i. Na rije~ vatra, svi smo sko~ili. Osim umjetnika, oni rade svoj posao, u svome su svijetu i tu se na{i svjetovi dodiruju, ali ne mije{aju. Umjetnici su jedno, a mi smo drugo, htjeli smo da su tu, a mi smo samo nastavili stare obi~aje, sada i s njima u blizini. Za{to bismo

lo`ili vatru, da se helikopter sru~i na nas, 'ajmo u brdo po `ar, rekoh i prekri`ih se, kako, oprosti mi Bo`e... Nalo`imo mi nju. Trideset orada do{lo na red. Jedna slika, jedna orada. Taman riba gotova, umjetnici peru ruke od boja, kad eto ti i tambura{a. Joj, jedva nas pustila policija. Ne more, ka`u, vatra! Ama, moramo u Koloniju, mi njima. Jesam ti rek'o da je ta Kolonija va`na, re~e jedan od njih: pu{}aj! Tek sutra smo vidjeli u kakvoj smo gabuli mogli biti. Stra{ni prizori, a za takve je trebalo produlji-

ti Koloniju, da bi se tom crnilu autorski posvetili umjetnici. No, izgleda da }e toga i u budu}nosti biti... Ove drage, neobi~ne, skroz neobi~ne Kolonije ionako }e biti. I slikari vi{e ne}e biti sami. Do}i }e nagodinu i pjesnici i glumci. I glazbenici akusti~ari. Obli`nji {umarak ve} je ogra|en, prirodno je udubljen. Tu }e se postaviti mala pozornica i sjedi{ta u sjenci hrastova i graba. Strajo o~ito ne gubi vrijeme i zalud ne izvi|a, pa kad su ljudi tako raspolo`eni, onda za{to ne? Pravi Intimart...

34 Prikaz
Jasmin Agi} u~eljavaju}i se sa svijetom u kome `ivi na jedan otvoren i po{ten na~in, Mile Stoji} se na{ao u velikoj intimnoj i stvarala~koj dilemi, onoj s kojom se su~eli svaki umjetnik kada se na|e u situaciji da mora birati izme|u umjetnosti shva}ene kao elitan vid ljudskog bivstvovanja i stvarnosti svedene na njeno vulgarno i smisla li{eno bivanje. Ali, kada se stvarnost pretvori u okrutnu grotesknost u kojoj se gubi sve humano, univerzalno i op}e ljudski vrijedno, manifestiraju}i se samo kao forma za djelovanje nedoli~nosti, umjetnik je prinu|en progovoriti o tom nesavr{enom svijetu, jer biva napadnuta sama su{tina njegovog bivstvovanja. Tada se stvarnost i umjetnost stapaju u izra`aj koji tra`i formu protesta protiv nesavr{enosti koja ih okru`uje nastoje}i svojim bivanjem prokazati izopa~enost stvarnosti. Kada se umjetnost namjeri na stvarnost, nadahnjuju}i se njom i nastoje}i je izmijeniti, gubi sve atribute epohalne uslovljenosti i bez obzira na formalne osobine, postaje vanvremenski bitna.

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

Prona|ena stvarnost
(Mile Stoji}, “Dunia”, VBZ, Zagreb, 2011)
`en, golim okom vidljiv subjekt iskazivanja najdubljih intimnih opa`aja. Ti opa`aji nisu, naravno, samo puke perceptivne zabilje{ke, ve} su to kompleksi slika i razmi{ljanja koji zajedno proizvode metafore jednostavne za razumjeti, pri ~emu jednostavnost njihovog tuma~enja nije proizvod njihove poetske nesavr{enosti, ve} prije sposobnosti pjesni~kog subjekta da konfuziju vlastitih predod`bi prika`e na prijem~iv i shvatljiv na~in. [to je dramatika dru{tvenih doga|anja slo`enija, a kolektivni osje}aj pripadnosti sna`niji, to je lirski subjekt Stoji}eve poezije izra`enije individualan i on se u jednom trenutku otkriva kao svijest prisutna da svjedo~i o promjenama koje se zbivaju i historiji koja, ne obaziru}i se oko sebe, gazi malog ~ovjeka postavljaju}i njegov intimni svijet daleko na marginu va`nosti. U “Duniji” kao i zbirkama koje su joj , prethodile, Stoji}ev nanovo konstituisan lirski subjekt pravi kopernikanski zaokret u odnosu na dominantan pogled na svijet stavljaju}i `ivotni opseg pojedinca u samo sredi{te pjesni~kog interesovanja, odbijaju}i da se vodi za diktatom vremena koji va`nost individue gotovo da poni{tava pretjeranim isticanjem kolektivnog. I pjesme tematski vezane za ime bo`ice nemirnih godina imaju isti ton te{ko probavljivog vremena, ali za razliku od ve}ine drugih pjesama zbirke pjesme iz ciklusa “Dunia” posjeduju jednu u dana{njoj poeziji gotovo i{~ezlu poetsku kvalitetu i jedan pomalo zaboravljen pjesni~ki prosede. Naime, pjesme iz ciklusa “Dunia” su ljubavne pjesme klasi~nog poetskog izraza u kojima je na rafiniran na~in razvijena jednostavna i jednostrana relacija izme|u lirskog subjekta i objekta njegovog kazivanja, koji je istovremeno i predmet njegove `elje; predmet kojeg `eli, a nema, za kojim `udi, a koji je nedosti`an. U trenutku kada savremeni pjesnici ljubav potpuno izbacuju iz dijapazona njihovog poetskog interesovanja smatraju}i sam osje}aj zastarjelim reliktom a poeziju koja je veli~a knji`evnim antikvitetom, Stoji} u svojoj poeziji gradi svojevrsnu poetiku nje`nosti gdje revitaliziraju}i osje}aje kakvi su platonska ljubav, ljepota `ene i ~e`nje za dragom pokazuje kako je i u vremenu op}e tranzicijske dehumanizacije mogu}e u poetskom smislu bivstvovati na na~in da imperativ pjesni~kog djelovanja bude potraga za pjesni~kim patosom. Tranzicija je kao i u ranijim pjesni~kim zbirkama jedna od velikih Stoji}evih tema. Pjesmama koje referiraju recentnu stvarnost dominira stilska figura ironije kao najbolji pokazatelj onog rezigniraju}eg i onespokojavaju}eg stava koji lirski subjekt Stoji}eve poezije ima prema vremenu la`nih veli~ina u kojem moralno mali ljudi dospijevaju na sredi{te povijesne pozornice. U pjesmama kao {to su “Johnny Walker” “Elektronska ku, }a” i “Elektronska ku}a u Bosni” Stoji} demaskira utopiju boljeg `ivota pesimisti~ki slute}i da }e na{a budu}nost biti neostvarena utopija u kojoj }emo grijehe pretjerane tehnizacije `ivota okajavati jedinim preostalim ljudskim ~inom - ~inom polagane alkoholizirane samodestrukcije.

S

Stvarnosno
Poezija Mile Stoji}a nosi u sebi tu ambivalentnost, jer na umjetni~ki zreo i estetski dovr{en na~in spaja pjesnikovu zainteresiranost za zbivanja u svijetu a istovremeno zadr`ava ljepotu jezi~kog oblikovanja poetskih misli. I stoga ne smije ~uditi {to je knji`evna kritika Stoji}evo poetsko stvarala{tvo od rata naovama naj~e{}e opisivalo kao “stvarnosno” “komunikativno” i , “dru{tveno anga`irano”Sam pjesnik . nekoliko je puta potvrdio mi{ljenje kritike otvoreno govore}i da su rat i progonstvo u Austriji promijenili ne samo njegove `ivotne svjetonazore ve} i sam odnos prema poeziji, koja sada postaje mnogo vi{e uronjena u zbivanja aktualne stvarnosti. U nekim ranijim stvarala~kim fazama Stoji}eva je poezija bila dominantno modernisti~ki promi{ljena, {to je zna~ilo da su tehnika pjesni~kog oblikovanja i jezi~ka virtuoznost izra`avanja bile podre|ene jednom unaprijed zadanom poeti~kom normativu, koji je u Stoji}evom slu~aju bio uslovljen visokim poetskim standardima jednog hermeti~ki slo`enog poetskog modernizma. Knjiga poezije “Dunia” du`ni , smo odmah primijetiti, nastavak je dvije decenije dugog Stoji}evog poetsko-filozofskog traganja za odgovorima na pitanja koja je pjesniku nametnula slo`ena i kompromitovana stvarnost na{eg doba i podneblja prisiljavaju}i pri tome poetsko-filozofski subjekt njegove poezije da korjenito promijeni svoj habitus. Izra`ajni subjekt Stoji}eve poezije postaje ogoljen i vidljiv, on prestaje biti iza stiliziranog jezika sakrivena stvarala~ko-refleksivna svijest i postaje, potpuno preobra-

Obiteljsko stablo
Stoji}eva poezija bogata je neposrednim poetskim slikama koje izra`ajnu mo} crpe iz svakodnevnih `ivotnih situacija, ~ime, namjerno, velika povijesna zbivanja bivaju derogirana i obezna~ena do apsurda. Na taj na~in Stoji} uspijeva humanizirati temporalnost, dati joj ljudsko obli~je, ~esto ~ak “ispjevati” pri~u o zasebnom doga|aju ili osobi, ali uvijek na na~in da se ljudsko lice uhvati u posebnom trenutku, ili nesvakida{njoj situaciji. Taj ~ovjek Stoji}eve poezije je veli~anstvena osoba, jer uvijek bira biti nezamjetni statist krvave povijesti i upravo ga njegova pasivnost abolira od nepravdi na~injenih zlonamjernim djelovanjem velikana vremena. U odnosu na njih taj se pasivizirani posmatra~ zbivanja di~i svojim moralnim i ljudskim izborima, a ne svetim porodi~nim genealogijama na kojima su jo{ vidljivi tragovi krvavih i besmislenih razmirica. Geneaolo{ka ~isto}a i ~istokrvnost su potpune besmislice, jer kako to Stoji} rezonuje u pjesmi “Obiteljsko stablo” prljava vi{ebojnost, mozaik i mnogostruko javljena razli~itost daju bogatstvo postojanja i li~nu unutra{nju vrijednost. Stoji}ev lirski subjekt potpuno je li{en ki~ave romanti~arske samodopadnosti i njegov glas prije bi se mogao opisati kao zagonetno govorenje anti~kog poznavaoca istine ~ija gor~ina sumnje

i te`ina predbacivanja nadilaze povr{nu radost li~nog samoisticanja. Znanje tog lirskog subje kta na la zi se na gra ni ci izme|u apsolutne spoznaje i potpunog neznanja {to je naro~ito izra`en osje}aj u ciklusu pjesama naslovljenih “Strofe za Joba” u kojima Stoji}, sa stanovi{ta institucionalne religije, hereti~kim obra}anjem Bogu ispituje fundamente vlastitog postojanja dovode}i u sumnju smislenost Bo`ijeg djelovanja, jer taj milosrdni Bog ne ~ini ni{ta da sprije~i ljudsku nakaznost i ljudsko zlo. “Strofe za Joba” pjesme su u kojima nema misticizma, religioznih metafora i alegorija, nema la`ne skru{enosti i hinjene bogobojaznosti, a obra}anje lirskog subjekta Bogu ispunjeno je melankoli~nim tonovima sumnje u njegovo demijur{ko znanje.

O Zehri
Za razliku od poezije futuristi~kog ironizma u kojoj lirski subjekt uzima na sebe prerogative proricatelja budu}nosti, u “Duniji” ima pjesama koje se na najneposredniji na~in referiraju na politi~ko-povijesnu stvarnost vremena u kojem nastaju. Najsimptomati~nija je svakako pjesma “Zehra” u kojoj je kroz pri, ~u o sarajevskom porodili{tu “Zehra Muhovi}” pokazana sva besmislenost na{ih politi~kih trvenja i prevrtljivosti na{ih kroja~a povijesti. Bolnica je dobila ime po partizanskoj lije~nici Zehri Muhovi}, ubijenoj tokom Drugog svjetskog rata. Porodili{te je po~etkom rata spaljeno do temelja kao poruka da sve {to je civilizacijski postavljeno kao paradigma, sada mora umrijeti jer neke nove sile grade neku novu civilizaciju. Kona~no nakon obnove

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

35
Izbor novih ~lanova ANUBiH

VOKABULAR SVAKODNEVNICE Da bi “skovao” pjesmu, Stoji} se ne libi posegnuti u vokabular svakodnevnice, u onu neiscrpnu riznicu svakodnevnog govora, pozajmljuju}i iz ~esto knji`evno nenormiranih rje~nika jezi~ke oblike koje onda transformira u poetski govor visoke estetske profilacije i izra`ajne snage
porodili{te dobiva novo ime jer u revidiranoj historiji mjesta za antifa{iste vi{e nema. Odabiru}i bolnicu kao simbol povijesne nedosljednosti na{eg {ireg geografskog prostora, Stoji} zapravo daje politi~ko-ideologijski sud o savremenosti koja je, mo`e se i{~itati iz njegove poezije, smje{tena na suprotnom polu od onog na kojem se nalazi jedna humana i prosvije}ena kultura. Uspijevaju}i uvijek izna}i prave rije~i kojima bi opisao stvari, Mile Stoji} spada u red pjesnika koji nepogre{ivo ta~nim instinktom za odabir jezi~kih formi zna ~itaocu predo~iti dramatiku svog pjesni~kog iskustva. Kao takav Stoji} se pokazuje i u zbirci “Dunia” gdje pre, glednost jezi~kih slika dolazi na mjesto na kojem su u ranijim stvarala~kim fazama nalazile te{ko razumljive metafore sa svojom jezi~kom svrsishodno{}u i leksi~kom virtuozno{}u. Da bi “skovao” pjesmu, Stoji} se ne libi posegnuti u vokabular svakodnevnice, u onu neiscrpnu riznicu svakodnevnog govora, pozajmljuju}i iz ~esto knji`evno nenormiranih rje~nika jezi~ke oblike koje onda transformira u poetski govor visoke estetske profilacije i izra`ajne snage. Taj postupak svojevrsne destilacije jezi~ke gra|e u kome nastaje stilizirana poezija ogromnog komunikacijskog potencijala dio je Stoji}eve ars poetice, jer je tema njegovih pjesama prije svega obi~an ~ovjek i sva njegova neprolazna, pokatkad i neshva}ena veli~ina. Mile Stoji} pjesnik je prepoznatljivog stila, koji koristi lako razumljivu sintaksu. Njegova poezija je sugestivna i na ~itaoca ostavlja jak utisak ponajvi{e zbog svoje lirske neposrednosti, jasno}e izraza i referentnosti na poznate fenomene stvarnosti. To je otvorena poezija kojoj uvijek polazi za rukom da potrese ~itaoca jer posjeduje snagu elegije - tu`balice s ~ijim sjetnim pogledom usmjerenim na “zlatno doba” pro{losti svako od nas mo`e da se poistovjeti.

Broj citata otvara vrata
Klju~ni argumenti pri dono{enju odluke o tome ko }e od brojnih kandidata biti novi dopisni ~lanovi ove nau~ne i kulturne institucije nalaze se u me|unarodnim bazama podataka o broju njihovih nau~nih radova i citiranosti u radovima i literaturi drugih nau~nika
Hajdar Arifagi}

P

redsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademik Bo`idar Mati}, za 17. decembar sazvao je Skup{tinu ove najve}e nau~ne i umjetni~ke institucije u dr`avi. Na njoj }e biti obavljen izbor novih dopisnih, redovnih, doma}ih i inostranih ~lanova ANUBiH, za {to su u Akademiju ve} pristigli brojni prijedlozi upu}eni ne samo iz Sarajeva ve} i ostalih dijelova BiH (Tuzla, Mostar, Banja Luka, Biha} itd). Naime, ANUBiH je sredinom juna bh. javnost obavijestila o pokretanju procedure za izbor novih ~lanova i predlaga~ima dala rok od 45 dana da dostave imena kandidata i prate}u dokumentaciju. Prijedloge su mogli dostaviti odjeljenja ANUBiH, univerziteti, fakulteti, nau~ni instituti, a za umjetnike udru`enja pisaca, kompozitora i likovnih umjetnika.

Tajno glasanje
Statutom je omogu}eno da predlaga~i obnove i prijedloge koji su dostavljeni prilikom ranijeg kandidovanja. Akademija jo{ ne mo`e prihvatiti kandidature iz oblasti filma, jer to nije predvi|eno njenim statutom. Ne postoji mogu}nost da se taj temeljni dokument za rad ANUBiH promijeni. Rok za predlaganje novih ~lanova je istekao, a tokom septembra od odjeljenja Akademije se o~ekuje da se na bazi primljenih kandidatura odrede prema svakoj od njih i kona~ne prijedloge prezentiraju Skup{tini koja }e o izboru tajno glasati. Na osnovu broja preminulih ~lanova ANUBiH od posljednjeg izbora (2008) do danas mogu}e je izabrati 12 novih ~lanova, prosje~no po dva u svakom odjeljenju. Ovog puta u Odjeljenje humanisti~kih nauka bi}e izabran jedan novi dopisni ~lan, Odjeljenje medicinskih nauka tri; prirodnih i matemati~kih nauka dva, tehni~kih nauka jedan i Odjeljenje umjetnosti jedan. Namjera je da sva odjeljenja budu pribli`no jednakog broja ~lanova. No, prijedloga je mnogo vi{e. Za Odjeljenje dru{tvenih nauka pristiglo ih je deset: humanisti~kih nauka ~etiri; medicinskih nauka 17; prirodnih i matemati~kih nauka 15; tehni~kih nauka {est, Odjeljenje umjetnosti dva. Iz ANUBiH kandidovano je jedanaest prijedloga za redovnog ~lana; {est za doma}eg i tri za inostranog ~lana ANUBiH. Po Statutu ANUBiH, prijedloge za ~lanove i inostrane ~lanove mogu dati samo ~lanovi ANUBiH.

Dejtonskim mirovnim sporazumom aneks 2 ta~ka 4 propisano je da institucije Republike Bosne i Hercegovine, a ANUBiH je jedna od njih, nastavljaju da rade po postoje}em zakonodavstvu dok se druga~ije ne dogovori. Politi~ka i parlamentarna situacija u BiH je ve} odavno, a i u ovom trenutku, takva da dogovora nema. ^ak i kada bi se na{la formula za tu promjenu, izvjesno je da je organi Republike Srpske ne bi prihvatili. Ukupno je dostavljeno 46 prijedloga za dopisne ~lanove, od toga 15 prijedloga za sedam kandidata pristiglo je iz ANUBiH i drugih nau~nih institucija. skupova i ~lanstvo u ure|iva~kim odborima, ra~unarski program popisa i referenci lista, te sadr`aj i aneks na podatke o citiranosti, predava~ko gostovanje na me|unarodnim univerzitetima. Osnovni kriterij pri glasanju }e biti me|unarodno priznanje, odnosno dostignu}e kandidovanog nau~nika koje se posmatra i kroz citiranost u me|unarodnim bazama podataka. Ukoliko za jedno mjesto bude predlo`eno vi{e jednakih kandidata, bi}e primijenjen rodni/polni i etni~ki kriterij, strukovna zastupljenost i raznolikost, pri ~emu }e `ene imati posebnu prednost. Na va`nosti rodnog kriterija insistira me|unarodna asocijacija akademija, ~iji je ANUBiH ravnopravan ~lan.

Kobni aneks dva

Kriteriji za izbor
Za neke kandidate dostavljena su dva ili vi{e prijedloga od razli~itih institucija te se kona~an broj pristiglih prijedloga za dopisne ~lanove ne poklapa sa brojem predlo`enih kandidata datih po odjeljenjima. Svaka kandidatura za budu}eg dopisnog ~lana ANUBiH trebalo bi da ima dvadesetak fajlova od `ivotopisa do hronolo{ke liste nau~nih i stru~nih radova, indeksa autora prema hronolo{koj listi, klasifikacijske liste nau~nih i stru~nih radova. Ovaj posljednji bi trebalo da bude i “najte`i” jer njime treba obuhvatiti radove iz me|unarodnih baza podataka, publikacija i ~asopisa, kongresnih referata, knjiga i monografija, nau~nih projekata, projekata evropske zajednice, mentorstvo u doktorskim i magistarskim radovima, pozivnim predavanjima, prezentacije i obuke, organizacije me|unarodnih

Tajna broja 55
Broj dopisnih i redovnih ~lanova ANUBiH ograni~en je na 55, {to zna~i da }e ovog puta biti birano onoliko tih ~lanova koliko ih je preminulo izme|u 2008 (kada je posljednji put obnovljen izbor novih akademika) i ove godine. Ova cifra za ANUBiH datira jo{ iz vremena dok je ona u~estvovala

u radu Savjeta akademija ranije Jugoslavije putom kojeg se odvijala zna~ajna me|unarodna aktivnost akademija. Tada su se pokatkad ~uli i prigovori da akademije nekih republika imaju prevelik broj ~lanova te je data preporuka koliko bi koja od akademija na osnovu nau~nog potencijala trebalo da ih ima i toga su se sve pridr`avale. Srpska akademija nauka i umetnosti tada je dimenzionisana na 150 ~lanova, Crnogorska 45, Makedonska 40, Slovena~ka 120, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 150. Ina~e, broj akademika je odre|ivan na bazi nau~nih i umjetni~kih kapaciteta pojedinih republika, {to je bio glavni kriterij. Da im se ne bi prigovorila inflacija broja ~lanova, i danas se sve akademije dr`e tog obima. Pore|enja radi, Francuska akademija nauka i umjetnosti broji 60 ~lanova. BiH je u vrijeme zajedni~ke dr`ave u ukupnom broju stanovni{tva u~estvovala sa 18,6 posto, ali je njen znanstveni kapacitet ~inio svega 6,5 posto od ukupnog potencijala nau~nog kadra (broja doktora, novih doktoranata, magistarskih radova). Kad bi se danas pravilo sli~no pore|enje, ANUBiH bi se suo~ila sa mnogo lo{ijim rezultatima, posebno kada bi se pri tome u obzir uzimalo koliko je u BiH izdvajanje u istra`iva~ke fondove. Porazno je da poslije okon~anja agresije na BiH do danas ti fondovi nisu obnovljeni. Prije 1992. BiH je u te svrhe izdvajala 1,5 posto svog BDP-a, da nas ve oma skro mnih 0,06 pro ce nata.

36
INTERVJU

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. godine

Hazim Begagi}, direktor BNP-a Zenica

Pri~a o
izgubljenoj i ostavljenoj

generaciji
Povod za razgovor je “Grebanje ili kako se ubila moja baka” nova predstava, koju re`ira Selma Spahi}, a sutra }e biti izvedena premijerno
Razgovarao: Nisad Selimovi} • Bosansko narodno pozori{te Zenica u novu sezonu kre}e sa premijerom, o~ito se kvalitetno radilo u ovoj ljetnoj pauzi? - Da li se radilo kvalitetno to }emo saznati nakon {to vidimo reakcije publike i kritike na na{ novi projekt sa kojim po~injemo ovu umjetni~ku sezonu. Ve} dvije godine praktikujemo da sa pripremama za novu teatarsku sezonu po~nemo ve} u prethodnoj, na na~in da se prva faza rada na novim projektima odvija u drugoj polovini maja i mjesecu junu, a da sa premijerama idemo ve} po~etkom septembra. Tako je bilo i ove godine. U petak, 7. septembra, tako }emo uz gala sve~anost otvaranja nove koncertne i pozori{ne sezone na{oj publici ponuditi i vrhunsku teatarsku predstavu na koju smo ve} sada vi{e nego ponosni i sretni {to }e biti dio na{eg repertoara. ke sezone produciramo najmanje tri predstave za djecu i mlade, a tako }e biti i ove godine. Pored toga, na Maloj sceni “@arko Mijatovi}” planiramo dvije premijerne izvedbe, a na Velikoj sceni najmanje ~etiri. Za dva projekta jo{ poku{avamo zatvoriti finansijsku konstrukciju. • Kako je do{lo do postavljanja na scenu teksta Tanje [ljivar i anga`manu Selme Spahi} kao rediteljice? - Mi ve} nekoliko sezona poku{avamo dogovoriti rediteljski anga `man mla de bh. te atar ske umjetnice Selme Spahi} koja je vrlo po{tovana u na{em ansamblu i koja je i privatno mnogo vezana za Zenicu. Jednu sezonu Selma je bila umjetni~ka savjetnica BNP-a kada nije bilo mogu}e ostvariti tu vrstu saradnje. Kada je Selma predlo`ila dramsko djelo bh. dramaturginje Tanje [ljivar posebno sam se obradovao ~injenicom da }e to biti njena prva re`ija doma}eg dramskog djela, a na{ je posebni interes i dio na{e misije da afirmiramo doma}e dramsko stvarala{tvo. Kada su u projekt u{li Heartefact i Bitef teatar iz Beograda bilo je jasno da ispred sebe mo`emo imati regionalno uspje{an pozori{ni projekt. • O ~emu govori predstava, za one na{e ~itatelje koji nisu upoznati sa radom Tanje [ljivar? - Predstava je, ~ini mi se, i osobno vrlo va`na svim onim saradnicima i u~esnicima u projektu koji pripadaju onoj generaciji koja je u ratnom i postratnom periodu bila u {kolskim klupama. Ovom predstavom mi `elimo govoriti o stravi~nim nematerijalnim posljedicama dru{tvenog kraha koji je potresao na{e zajednice devedesetih godina i ~ije su posljedice dugotrajne i nesagledive. Pri~a je to o jednoj izgubljenoj i ostavljenoj generaciji koja dolazi iz disfunkcionalnih obitelji, o kojoj ni u {kolama ne brinu, i koja je prepu{tena samoj sebi. Ovom predstavom vrlo otvoreno kritiziramo prisustvo nacionalizma i {ovinizma u nastavnim planovima i programima i op}u indoktrinaciju djece i mladih u bh. {kolskim sustavima. • Gluma~ka postava u prvoj premijeri nove sezone? - Na{ gluma~ki ansambl ve} nekoliko sezona ima 16 do 18 glumica i glumaca. Radi se o ansamblu koji je u potpunosti profesionaliziran i stav Upravnog odbora i mene jeste da bi se na toj vrsti profesionalizacije i stru~ne spreme trebalo insistirati i u budu}nosti. Mi smo prije dvije godine u anga`man primili dva mlada aka dem ska glum ca, a sa po mla|ivanjem ansambla planiramo nastaviti i dalje. Koristimo maksimalno mogu}nosti zapo{ljavanja mladih pripravnika posredstvom programa Zavoda za zapo{ljavanje, a odre|eni broj glumaca-vanjskih suradnika tako|er imamo u nekoliko na{ih projekata. Time afirmiramo umjetni~ku suradnju i onemogu}avamo zatvaranje u vlastite okvire. • Produkcija predstave ne le`i samo na BNP-u Zenica? - Ve} nekoliko godina mi u region {aljemo sliku otvorenog i vitalnog teatra koji je u potpunosti spreman za sve oblike teatarskog partnerstva i umjetni~ke suradnje. Upravo zahvaljuju}i tome uspijevamo da produciramo toliki broj zanimljivih i vrlo zapa`enih predstava. Samo protekle godine BNP Zenica je u{lo u koprodukcijsku suradnju sa Festivalom MESS, East West Centrom, Kazali{tem Virovitica, Pozori{tem iz Kragujevca, Centrom za kulturu Zavidovi}i i drugima. Na taj na~in, pored podjele produkcijskih obaveza, na{im projektima omogu}avamo i bolju distribuciju, {ire}i mre`u na{ih poslovnih partnera i prijatelja. Publika voli takve projekte, a njihova uloga u op}em institucionalnom marketingu ku}e je neprocjenjiva. • Nedavno ste bili na sastanku sa ~elnim ljudima Ze-do kantona, ho}e li se konkretizirati dogovoreni planovi, prvenstveno onaj o gostovanjima BNP-a Zenica u drugim gradovima, te edukacijskih projekata? - Sa politi~arima o pitanjima kulture treba oprezno. Smatram da ustanove kulture danas trebaju raditi na {irenju i ja~anju svoje familije, a politika je na`alost u tom smislu nezaobilazna. Vjerujem samo u rad i rezultate, a onda temeljem tih pokazatelja mo`ete i}i i sa pove}anim zahtjevima prema nadle`nim tijelima. Mi imamo vrlo dobru suradnju sa op}inskim i kantonalnim strukturama, ali to mogu i moraju biti ja~e i kvalitetnije relacije. Na{a Dje~ija scena postoji ve} 62 godine, a na{i su planovi da ona preraste u jedinstveni dramski edukativni i produkcijski centar od kojeg }e koristi imati sva djeca sa podru~ja ZDK-a i {ire. Tako|er, mi dio na{e repertoarske ponude moramo prikazivati puHazim Begagi}

blici u svim op}inama Kantona gdje za to postoji minimum uvjeta, ali za to nam je uistinu neophodna podr{ka zajednice.

Ro|endan Dje~ije scene
• Da li }e biti i propratnih de{a va nja u BNP Ze ni ca, sem predstava? - BNP je kulturni epicentar grada Zenice i mi godinama pristajemo i dodatno afirmiramo tu na{u ulogu i zna~aj. Svojim kapacitetima, kadrovskim, prostornim i tehni~kim, mi apsolutno mo`emo zadovoljiti ta o~ekivanja. Na{a zgrada posjeduje pet scenskih prostora, Kabare klub, konferencijsku salu, Malu galeriju, prostrane prostore foajea... Sve to otvara {iroke mogu}nosti za produkciju i organiziranje promocija, izlo`bi, predavanja, tribina i drugih sli~nih sadr`aja. Za sada mo`emo najaviti dva doga|aja kojim }emo 25. januara obilje`iti ro|endan Dje~ije scene, a 25. februara Dan BNP-a, za koji pripremamo posebno iznena|enje. • S kakvim problemima se naj vi {e su o~a va BNP Ze ni ca pred novu sezonu? - To su prvenstveno problemi finansijske prirode, koji se ponajvi{e ogledaju u nestabilnim i nesigurnim modelima finansiranja, a {to je rezultat nedovoljno jasno definiranog statusa ustanove. Pored toga, naslije|eni modeli organizacije vape za reformom, ali uz jasnu viziju i volju uprav lja ~ke i ru ko vo de }e strukture mi interno mo`emo rije{iti dio tog problema, {to ve} i ~inimo, kazao je na kraju razgovora Hazim Begagi}.

Premijera i u Beogradu
• Kakvi su konkretni planovi za predstoje}u sezonu, kakve nas predstave o~ekuju? - I za novu sezonu mi imamo takav repertoarski plan koji mora zadovoljiti {iroke slojeve publike kojoj se obra}amo i za koju radimo. Budu}i da smo jedini profesionalni teatar u na{oj lokalnoj zajednici na{a ciljana publika je generalna populacija u gradu Zenici i {iroj regiji. U tom smislu i ove godine planiramo ne{to ve}i broj premijera nego {to je to slu~aj sa drugim bh. teatrima. Dje~ija, omladinska i lutkarska scena je zaseban produkcijski segment na{eg teatra na kojoj sva-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SCENA

37

Balkanska simfonija u Sarajevu

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

Simfonija prijateljstva
Nastupit }e poznati pjeva~i iz 12 balkanskih zemalja, a me|u njima Halid Be{li} iz BiH
Sarajlije }e imati priliku u`ivati u jedinstvenom koncertu na kojem }e nastupiti balkanske zvijezde: Sezen Aksu iz Turske, @eljko Joksimovi} iz Srbije, George Dalaras iz Gr~ke, Yildiz Ibrahimova iz Bugarske, Vlad Mirita iz Rumunije, Saimir Braho iz Albanije, Rona Nishliu sa Kosova, Elena Petrevska iz Makedonije, Nina @i`i} iz Crne Gore, Zseda iz Ma|arske, Ton~i Hulji} i Madre Badessa iz Hrvatske i Halid Be{li} iz Bosne i Hercegovine. Koncert }e se odr`ati u subotu, 8. septembra u 20 sati u olimpijskoj dvorani Zetra, a prenosit }e ga javni emiteri 12 balkanskih zemalja. Simfonijski koncert u Sarajevu priprema Turska radio-televizija - TRT na kojem }e nastupiti poznati pjeva~i iz 12 bal kan skih ze ma lja. Cilj odr`a va nja kon cer ta je pro mo ci ja kulturne i muzi~ke saradnje zemalja regije, kao i tehni~ke saradnje regionalnih radio-televizijskih emitera, te unapre|enje dobrosusjedskih odnosa na Balkanu, isti~e dr. Cengiz Aydina, ata{e za kulturu i turizam u turskoj ambasadi u BiH. Pripremljeni program sadr`avat }e pjesme poznatih balkanskih pjeva~a u sim fo nij skom aran `ma nu, ~i je }e izvo|enje na koncertu pratiti orkestar Sarajevske filharmonije, oboga}en zvu-

Plakat za koncert

kovima lokalnih muzi~kih instrumenata. Aran`mane za kompozicije uradit }e Oğuzhan Balci, profesor na Turskom muzi~kom konzervatoriju Istanbulskog tehni~kog univerziteta, a ujedno }e dirigirati orkestrom Sarajevske filharmonije. Ulaz }e biti slobodan i o~ekuje se posjeta vi{e od 15.000 gostiju. Predvi|eno trajanje koncerta je izme|u 90 i 120 minuta.

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:
Stanovnici ilija{kog naselja Gornji Doci godinama se gu{e u otpadnim vodama

Na~elnik Nusret Ma{i} mje{tane krivi za fekalije
Na Susretima kulture @idova BEJAHAD

Originalnost tekstova i muzike

Novi singl Almira Ajanovi}a

Prvu nagradu osvojio Rusmir Aga~evi} Rus
Bo{njaci iz Zvornika ve} mjesecima bez vode

A op{tinska vlast ni habera
Turska radio-televizija u Sarajevu okuplja zvijezde Balkana

U Zetri nastupa 12 veli~anstvenih
Paraolimpijada: Dok na{i odbojka{i pobje|uju u Londonu
Pjeva~ kojeg odlikuju odli~an osje}aj improvizacije i dugogodi{nje muzi~ko iskustvo, Almir Ajanovi} ve} je od samih po~etaka karijere imao viziju muzike koju `eli stvarati. Danas, Ajanovi} osim mnogobrojnih hitova koje je plasirao, te osvojio mnogobrojnu publiku, stekao je i titulu od jednog od najtra`enijih autora. Ovog puta Ajanovi} je publici odlu~io predstaviti singl “Ateriraj” Pjesma je u pop rock stilu . i uveliko se naslanja na svjetsku muzi~ku produkciju i trendove. Za tekst i muziku bio je zadu`en Almirov dugogodi{nji saradnik i prijatelj Damir Be~i}, koji je zajedno sa pjeva~em uradio aran`man pjesme “Ateriraj” Pored ove pjesme, brojni fanovi . ovog sarajevskog umjetnika imaju novi razlog za veselje. Naime, Ajanovi} pored ovoga zavr{ava jo{ jedan singl koji je definitivno najava za njegov tre}i album koji }e pod etiketom Hayat productiona ugledati svjetlo dana i na}i se na tr`i{tu po~etkom naredne godine. - To }e biti album za pam}enje. Moj kolega Damir Be~i} i ja nastojimo napraviti {to je mogu}e ve}i odmak od svega {to imamo priliku ~uti na na{im prostorima, pa autorski i produkcijski pratimo svjetske trendove u na{em `anru. Imperativ je od po~etka bila originalnost u pogledu tekstova i muzike, ka`e Ajanovi}.

Za medalju Federacija im daje 10.000, Sanela Red`i} ostaje bez 25.000 maraka
Vanja Sivri} i Katarina Vasilj, dizajnerice

Platnene torbe ru~no oslikane pucama POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

38

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Op}inski sud @ivinice

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 244 Zakona o gospodarskim dru{tvima (Slu`bene novine FBiH 23/99 i 29/03), Nada Filipovi}, dioni~ar DD Elektrobosna Jajce, saziva Skup{tinu dru{tva i ovim putem objavljuje

Broj: 033-0-Su-12-000387-3 @ivinice, 3. 9. 2012. godine Na osnovu ~lanova 23, 24. i 30. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 49/05) i odredaba Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda @ivinice, predsjednik Suda raspisuje

O B AV I J E S T
o sazivanju Skup{tine dioni~kog dru{tva Elektrobosna d.d. Jajce A. Skup{tina dioni~kog dru{tva "Elektrobosna d.d. Jajce" saziva se za 26.9.2012. godine (srijeda) sa po~etkom rada u 17 sati u prostorijama Dru{tva B. Saziva~ imenuje Odbor za glasanje (Dervi{i} Sefedina, Rustempa{i} Selma i Joldi} Suvad) C. Za rad Skup{tine se predla`e slijede}i Dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine a) Utvr|ivanje kvoruma b) Izbor zapisni~ara (bira se na Skup{tini) c) Izbor ovjeriva~a zapisnika (biraju se dva ovjeriva~a na Skup{tini) 2. Razrje{avanje dosada{njeg Nadzornog odbora 3. Izbor novih ~lanova Nadzornog odbora 4. Razrje{avanje dosada{njeg Odbora za reviziju 5. Izbor novih ~lanova Odbora za reviziju 6. Usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta, te uskla|ivanje djelatnosti sa va`e}om klasifikacijom prema Sl. glasniku br. 47/10 D. Materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima odluka za Skup{tinu dioni~ara dostupni su dioni~arima u prostorijama Dru{tva ili na telefon 061/789408, prvi dan po objavljivanju ove obavijesti. E. U radu i odlu~ivanju Skup{tine dru{tva mogu u~estvovati dioni~ari Dru{tva koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za V.P. 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ukoliko isti padne u neradni dan. F. Dini~ar mo`e u~estvovati u radu Skup{tine osobno ili putem punomo}nika. G. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa mogu najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave oglasa pisanim putem predlo`iti kandidate za Nadzorni odbor, Odbor za reviziju, kao i dati prijedlog za dopunu dnevnog reda. H. Dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara su du`ni dostaviti prijavu za u~e{}e u radu Skup{tine najkasnije 3 dana prije odr`avanja Skup{tine. Prijave se podnose u pisanoj formi neposredno ili putem po{te, kao i na fax 030/273-233. Uredno prijavljenim kandidatima }e se izdati potvrde o prijavi za u~e{}e u radu Skup{tine. I. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 061/789-408 u vremenu od 8 do 16 sati. Dioni~ar: Nada Filipovi}

J AV N I O G L A S
za prijem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. Naziv radnog mjesta: Vi{i referent - daktilograf..................................................................1 izvr{ilac Kandidati moraju ispunjavati op}e uslove propisane Zakonom i namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine i posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u @ivinicama, kako slijedi: Op}i uslovi: • da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; • da je punoljetan; • da ima op}u zdravstvenu sposobnost za vr{enje poslova radnog mjesta; • da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji organa dr`avne slu`be; • uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak; • da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini; • da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uslovi: - SSS, IV stepen (gimnazija, upravna {kola, administrativno-tehni~ka, ekonomska, tekstilni tehni~ar, poljoprivredno-tehni~ka, birotehni~ka {kola, drvnoprera|iva~ka ili druga srednja {kola dru{tvenog smjera IV stepen), poznavanje daktilografije i rada na ra~unaru, 10 (deset) mjeseci radnog sta`a, obavezno daktilo-testiranje. Uz prijavu za oglas kandidat mora podnijeti sljede}e dokumente u originalu ili ovjerenoj fotokopiji: • uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerenu kopiju CIPS-ove osobne iskaznice, • izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), • svjedo~anstvo ili diplomu o vrsti i stupnju {kolske spreme, • dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, • uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, • izjavu ovjerenu od nadle`nog organa da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, • izjavu ovjerenu od nadle`nog organa da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, • uvjerenje o radnom sta`u. Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme. Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. NAPOMENA: Izabrani kandidati su u obavezi dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije stupanja na rad. Prijave sa kratkom biografijom i dokazima o ispunjavanju uvjeta se mogu dostaviti neposredno ili preporu~eno putem po{te na adresu: OP]INSKI SUD U @IVINICAMA 75270 @IVINICE, Mar{ala Tita br. 28 sa naznakom "prijava na javni oglas" Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. PREDSJEDNIK SUDA Ibrahim Bubi}

Sarajevo, 4.9.2012. godine

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 113 Zavidovi}i, 29. 8. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000113, a po zahtjevu Tomi} Antuna, sin Nike, iz @ep~a, Papratnica bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 390, katastarska op}ina Dubravica, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 306/3 "Podubravlje", ku}a i zgrada povr{ine 71 m2 i dvori{te povr{ine 449 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Tomi} Antun, Nikin, @ep~e, Papratnica bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 I 069912 08 I Sarajevo, 6. 6. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija AIDA AGANOVI], u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO, ul. Zmaja od Bosne broj 88, protiv izvr{enika KRSMANOVI] AN\ELKO iz Sarajeva, ul. Janka Jolovi}a br. 1, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH, a u vezi sa ~lanom 21. Zakona o izvr{nom postupku FBiH, radi dostavljanja pismena izvr{eniku KRSMANOVI] AN\ELKU objavljuje

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Dana 17. 2. 2010. godine ovaj sud je na prijedlog tra`ioca izvr{enja donio rje{enje o izvr{enju kojim je obavezao izvr{enike KRSMANOVI] AN\ELKA iz Sarajeva, ul. Janka Jolovi}a br. 1. Na osnovu izvr{ne presude Op}inskog suda u Sarajevu broj Mal-1955/03 od 24. 4. 2004. godine, pravosna`na 5. 7. 2004. godine i rje{enje o ispravci presude zbog propu{tanja broj Mal-1955/03 od 5. 5. 2009. godine, a radi ostvarenja nov~anog potra`ivanja tra`ioca izvr{enja u iznosu od 199,70 KM sa zakonskom zateznom kamatom, kako slijedi: - na iznos od 73,40 KM po~ev od 18. 5. 2003. godine do dana uplate - na iznos od 119,30 KM po~ev od 18. 6. 2003. godine do dana uplate - na iznos od 3,50 KM po~ev od 18. 7. 2003. godine do dana uplate - na iznos od 3,50 KM po~ev od 18. 8. 2003. godine do dana uplate kao i da naknadi tro{kove postupka u iznosu od 14,50 KM i drugih proisteklih tro{kova ovog spora, odre|uje se

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 107 Zavidovi}i, 29. 8. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 107, a po zahtjevu Pipuni} Irme, k}i Johana, iz Zavidovi}a, ul. Zlatnih ljiljana bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 335, katastarska op}ina Zavidovi}i, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 1492/1 "Grad", ku}a i zgrada povr{ine 64 m2, dvori{te povr{ine 452 m2, vo}njak 3. klase povr{ine 263 m2 - katastarska ~estica broj 1493/1 "Grad", ku}a i zgrada povr{ine 101 m2, dvori{te povr{ine 500 m2, vo}njak 3. klase povr{ine 1.725 m2 i {uma 3. klase povr{ine 50 m2. Prema podacima iz katastra, posjednica navedenih nekretnina je Pipuni} r. Gutovski Irma, Sisak, \ure \akovi}a 81/1, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na navedenim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

IZVR[ENJE
- popisom, procjenom, pljenidbom i prodajom pokretnih stvari izvr{enika na adresi u ul. Janka Jolovi}a br. 1, 71000 Sarajevo, te namirivanjem tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobivenog prodajom, shodno odredbama ~lanova 114. i 118. Zakona o izvr{nom postupku na `iro-ra~un tra`ioca izvr{enja broj 3389002208591361 kod UniCredit banke. Pouka o pravnom lijeku: Protiv rje{enja o izvr{enju mo`e se izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne zaustavlja tok izvr{nog postupka, ali odga|a namirenje tra`ioca izvr{enja do izvr{nosti rje{enja o izvr{enju, osim ako zakonom nije druga~ije odre|eno. SUDIJA Aida Aganovi} Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

POMO] U KU]I

39

Za ubrzanu transformaciju tijela do `eljenog izgleda

NOVOSTI I PREPORUKE

Vje`be na rolerima
Lagana vo`nja treba da traje oko 12 minuta, zatim na minut ubrzanja, pa minut lagane vo`nje...
Vo`nja rolera je aktivnost kojom se mogu izgubiti suvi{ni kilogrami, ali i pove}ati specifi~na aerobna kondicija. Kako bi sve to i bilo tako, sedmi~ni raspored za one dame koje prosje~no treniraju treba da bude oko ~etiri sata vo`nje na rolerima. Uz adekvatnu koreografiju, pomo} tegi}a i dodatne vje`be mogu se posti}i odli~ni rezultati za samo sat vremena na dan. Dnevni raspored treninga na

Banane goje?
Kao i sve drugo vo}e, banana je niskokalori~na namirnica koja je idealan doru~ak ili me|uobrok. Izuzetan je izvor kalija, cinka, vitamina A, B, C i vlakana i lako se vari, osim ako nije zrela. Prednost ovog vo}a je {to du`e zadr`a-

rolerima bi iznosio oko sat vremena za treninge ~etiri puta sedmi~no. Lagana vo`nja treba da traje oko 12 minuta, zatim na minut ubrzanja, pa minut la-

gane vo`nje i sve tako do isteka treninga od sat vremena. Naprimjer, lagana vo`nja 12 minuta, a onda tri minuta u polu~u~nju i polagana vo`nja dva minuta.

Vo`nja rolera je cikli~na aktivnost, {to zna~i da se isti pokreti izvode u istim vremenskim razmacima. Dobro je da se uz takve aktivnosti rade vje`be i za druge mi{}ne grupe. Dok se vozi, mogu se raditi vje`be za prednju i zadnju stranu nadlaktice i za ramena. Sve zavisi od ma{te i koreografije pokreta koji se ponavljaju u istom intervalu. Ako ste sigurne na rolerima, mo`ete da se savijate u struku prema naprijed i da tako radite vje`be za gornji dio le|a. Za one koji se ne osje}aju sigurno na rolerima, preporu~ujemo da vje`be izvode dok stoje. Vo`nja rolera mo`e da se kombinuje sa vje`bama u teretani, {to }e sigurno pozitivno uticati na ubrzanu transformaciju tijela do `eljenog izgleda.

va osje}aj sitosti, ali za vrijeme dijeta, mnogi je izbjegavaju jer smatraju da u pore|enju s drugim vo}em, najvi{e doprinosi gojenju. Pretjerivanje u bilo kojoj hrani, pa tako i u bananama, mo`e dovesti do dodatnih kilograma. Banane sadr`e manji procenat vode nego ostalo vo}e, {to zna~i vi{e ugljenohidrata, ne sadr`e masno}e, ali sadr`e {e}er. Ako jedemo previ{e banana tokom dana, umjesto da se pretvori u energiju, glikogen se skladi{ti u jetri i pretvara u mast, zato je va`no ne pretjerivati u koli~ini i redovno vje`bati.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Mala crvena haljina
Mala crna haljina je klasika, ali ove sezone s trona je definitivno zbacila mala crvena haljina. Crvena je boja strasti, a u hladnijim mjesecima definitivno }e vam trebati ne{to da vas zagrije i potakne emocije. [to je jo{ dobro kod crvene boje? U njoj svako izgleda savr{eno. Zato ove jeseni nabavite haljinu u hit boji sezone i pripremite se za vru}u jesen i zimu!

Piling za laktove
Kako bi ko`a na laktovima opet bila nje`na i bar{unasta, tretirajte je pilingom kako biste uklonili izumrle }elije. U poluiscije|ene polovine limuna stavite ka{i~icu {e}era, pa njima prelazite po laktovima. Poslije nekoliko minuta isperite i u ko`u utrljajte hranljivu kremu. Koristite piling barem jednom sedmi~no, a mo`ete da ga primijenite i na pete. Senf i crno vino Evo jo{ nekoliko hit boja sezone. Boja senfa (odnosno sve varijacije tamno`ute i narand`aste), kao i boja burgundca (trule vi{nje, tamnocrveno-ljubi~asta) definitivno su vladale modnim pistama. Boju senfa kombinirajte uz krem nijanse ili ne{to potpuno tamno, dok se u tamnocrvenu mo`ete obaviti od glave do pete!

Kola~ sa vi{njama
Potrebno:
za fil od vi{anja: 500 gr ocije|enih vi{anja iz kompota 5 dl soka iz kompota 2,5 dl vode 150 gr griza od 150 do 180 gr {e}era za `uti fil: 2 pudinga od vanilije 3 ka{ike {e}era 7,5 dl mlijeka 2 vanilin-{e}era 250 gr maslaca 200 gr {e}era u prahu oko 150 gr keksa petit za podlogu 2 {laga

Priprema:
Za fil od vi{anja 5 dl soka iz kompota i 2,5 dl vode staviti da prokuha. Ukuhati griz i poslije desetak minuta kuhanja dodati {e}er i vi{nje. Poslije minut-dva skinuti sa vatre, sipati preko keksa i ostaviti da se ohladi. Za `uti fil skuhati pudinge sa 3 ka{ike {e}era i vanilin-{e}erom i ostaviti da se ohlade. Maslac pjenasto umutiti sa {e}erom u prahu i sjediniti sa pudingom mute}i mikserom velikom brzinom. Rasporediti preko fila od vi{anja, staviti i {lag preko i ostaviti u fri`ider da se dobro ohladi, najbolje preko no}i.

40

OGLASI
Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Ured za upravljanje javnom imovinom Br~ko Distrikta BiH

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Бoснa и Хeрцeгoвинa БРЧKО ДИСТРИKТ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Kaнцeлaриja зa упрaвљaњe jaвнoм имoвинoм Брчko дистриkтa БиХ

BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za razvoj poslovanja objavljuje

Булeвaр мирa 1, 76100 Брчko Дистриkт Бoснe и Хeрцeгoвинe; Тeлeфoн: 049/ 240-632, фakс: 240-633, цeнтрaлa: 240-600, лokaл: 632 Bulevar mira 1, 76100 Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine; Telefon: 049/ 240-632, fax: 240-633, centrala:249-600, lokal: 632

B r o j: 22-002009/12 Br~ko, 6.9.2012. godine

JAVNI PO ZIV
za prisustvo prezentaciji usluga/ponude BH Telecoma, povodom izrade/produkcije novih video i audio promotivnih komunikacijskih materijala (TV i radiospotovi) BH Telecom/Izvr{na direkcija za razvoj poslovanja planira produkciju novih video i audio promotivnih komunikacijskih materijala - TV i radiospotova. U skladu s tim, BH Telecom/Izvr{na direkcija za razvoj poslovanja poziva sva zainteresirana pravna lica koja su registrovana za poslove produkcije video/audio materijala na prezentaciju usluga/ponude BH Telecoma za koje }e se raditi produkcija TV i radiospotova. Prezentacija }e se odr`ati u petak, 7.9.2012. godine, sa po~etkom u 12 sati, u Izvr{noj direkciji za razvoj poslovanja BH Telecoma u Sarajevu, sala na II spratu zgrade Telecom in`enjeringa, Bulevar Me{e Selimovi}a 18. Nakon izvr{ene prezentacije svim predstavnicima pravnih lica koja su bila na prezentaciji bi}e uru~eni pisani materijali, sa zahtjevom da, ako su zainteresirani, dostave prijedlog kreativnih rje{enja za audio i videokomunikacijske materijale BH Telecoma (radio i TV spotove) i njihovu produkciju. Po prispje}u kreativnih rje{enja pravnih lica koja su dostavila prijedloge i tako izrazila interes za navedeni posao (produkciju), BH Telecom }e razmotriti prispjele kreacije, ideje, rje{enja, te u roku od pet dana pismeno obavijestiti pozvane u~esnike o izboru najprihvatljivijih rje{enja. Sa izabranom agencijom/agencijama }e se pristupiti pregovorima i sklopiti komercijalni ugovori.

Na osnovu ~lanova 11. i 18. Zakona o javnoj imovini u Br~ko distriktu BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", brojevi: 28/06 i 19/07), ~lanova 2, 3, 4. i 5. Pravilnika o postupku redovnog raspolaganja imovinom Br~ko distrikta BiH, broj: 01-014-006019/07 od 26.3.2007. godine ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH", broj 26/07), Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o postupku redovnog raspolaganja imovinom Br~ko distrikta BiH, broj: 01.1-02-019282/09 od 18.6.2009. godine Odluke direktora Ureda za upravljanje javnom imovinom Br~ko distrikta BiH o raspisivanju javnog konkursa za davanje u zakup poslovnih prostora putem usmenog javnog nadmetanja, broj: 22-002009/12 od 4.9.2012. godine, Ured za upravljanje javnom imovinom Br~ko distrikta BiH o b j a v lj u j e

J AV N I K O N K U R S
ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA 1. Br~ko distrikt BiH, Ured za upravljanje javnom imovinom Br~ko distrikta BiH, objavljuje javni konkurs za davanje u zakup poslovnih prostora putem usmenog javnog nadmetanja. 2. Zakupac koji bude izabran kao najpovoljniji ponu|a~ uzima poslovni prostor u zakup u vi|enom stanju i nema pravo, bez prethodne saglasnosti Ureda za upravljanje javnom imovinom, vr{iti bilo kakve prepravke niti adaptacije. 3. Krajnji rok za podno{enje ponuda je 21.9.2012. godine do 15 sati po lokalnom vremenu. 4. Usmeno javno nadmetanje za davanje u zakup poslovnih prostora iz ovog konkursa odr`at }e se u Domu kulture 25.9.2012. godine u 12 sati. 5. Kompletan tekst javnog konkursa se objavljuje na web portalu Vlade Br~ko distrikta BiH http://www.bdcentral.net/index.php?option=com_docman&Itemid=114 i na oglasnoj plo~i u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH, a informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti na broj telefona: 049/240-632. V.D. DIREKTORA UREDA Andrea Kova~evi}, dipl. ing. gra|.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI Broj: 09 65 Mals 011915 05 Mals Sarajevo, 11. 5. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Erva Tahirovi}, u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO, ulica Zmaja od Bosne br. 88, protiv tu`enog CREDOS d.o.o. Sarajevo, ulica Kranj~evi}a broj 43, radi isplate duga v.sp. 539,20 KM, van ro~i{ta 11. 5. 2012. godine, donio je

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}inski sud u Sarajevu Broj: 65 0 P 198927 11 P Datum: 28. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Nermina Novalija u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a broj 1, protiv tu`enih: 1. Nedi} Miodraga iz Br~kog, Uzunovi}a bb, 2. DOO SP MONT BR^KO zastupanog po direktoru Nedi} Miodragu iz Br~kog, ul. Desanke Maksimovi} br. 2, 3. DOO "LUVAS" Br~ko, zastupanog po direktoru Luki} Vasi, ul. Kona~ko brdo broj 13, 4. DOO "BAMBULA" Br~ko, zastupanog po direktoru Bambulovi} Sa{i, ul. Dr. Safeta Muratovi}a br. 4. i 5. DOO "TRGO-IMPEX" Br~ko distrikt, zastupanog po direktoru Stojkovi} Jovanu, ul. Bukovac broj 56, radi duga, v.s. 20.848,83 KM, van ro~i{ta 28. 8. 2012. godine, donio je

zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 539,20 KM na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 488,20 KM po~ev od 8. 1. 2005. godine pa do isplate; - na iznos od 51,00 KM po~ev od 8. 2. 2005. godine pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka u iznosu od 40,44 KM sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. STRU^NI SARADNIK Erva Tahirovi} POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba. /~lan 183. Zakona o parni~nom postupku FBiH/ Obavje{tava se tu`eni da se dostava presude zbog propu{tanja smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i suda i jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na podru~ju Federacije BiH.

PR E SU DU

PRESUDU
zbog propu{tanja Tu`eni Nedi} Miodrag, DOO SP Mont Br~ko, DOO "Luvas" Br~ko, DOO "Bambula" Br~ko i DOO "Trgo-Impex" Br~ko distrikt, du`ni su solidarno isplatiti tu`itelju iznos od 15.494,93 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, tj. od 2. 6. 2011. godine, pa do dana isplate, iznos od 2.081,38 KM na ime obra~unate kamate na dan 23. 5. 2011. godine, iznos od 2.947,52 KM na ime obra~unate zatezne kamate na dan 23. 5. 2011. godine, iznos od 325,00 KM na ime naknade za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 725,46 KM, sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom izvr{enja. Sudija Nermina Novalija Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Pouka: Protiv ove presude `alba nije dopu{tena.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 204144 11 P Sarajevo, 29. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Hasi}, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH DD Sarajevo, ulica Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enog Jusi} Danisa iz Vare{a, ulica Mijakovi}i bb, radi duga, v.sp. 6.207,10 KM, objavljuje slijede}i

na tu`bu u iznosu od 186,21 KM, takse na presudu u iznosu od 186,21 KM, kao i eventualnih drugih tro{kova, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom izvr{enja. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranke, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora da sadr`i razloge osporavanja, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skladu sa ~l. 71. stav 1. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu u skladu sa ~lanom 74. stav 1. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku s pozivom na broj gornji. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Aida Hasi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Ilid`a BROJ: 09 65 Mals 005431 04 Mals Sarajevo, 19. 3. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, Odjeljenje za sporove male vrijednosti, stru~ni saradnik Elma Zorabdi}, u pravnoj stvari tu`itelja Feroelektro d.d. Sarajevo, ul. M. Tita broj 28, protiv tu`enog BERINEX d.o.o. Sarajevo, ul. Butmirska cesta broj 1, radi duga u iznosu od 2.403,54 KM, van ro~i{ta 19. 3. 2012. godine, donio je

OGLAS
Poziva se tu`eni JUSI] DANIS iz Vare{a, ulica Mijakovi}i bb, da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 2. 8. 2011. godine, kojom je tu`itelj predlo`io da sud donese

P -R E Spu{tanja -U UD zbog pro
Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 2.403,54 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 137,30 KM po~ev od 22. 3. 2003. godine, - na iznos od 360,00 KM po~ev od 3. 4. 2003. godine, - na iznos od 243,06 KM po~ev od 25. 4. 2003. godine, - na iznos od 38,00 KM po~ev od 26. 5. 2003. godine, - na iznos od 42,77 KM po~ev od 2. 9. 2003. godine, - na iznos od 598,75 KM po~ev od 9. 9. 2003. godine, - na iznos od 983,66 KM po~ev od 16. 9. 2003. godine, pa sve do isplate, kao i da mu naknadi parni~ne tro{kove u iznosu od 144,21 KM, sve u roku od 15 dana od dana prijema presude. STRU^NI SARADNIK Elma Zorabdi} POUKA: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje.

PRE SU DU
Tu`eni Jusi} Danis du`an je isplatiti tu`iocu iznos od 4.535,23 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, pa do dana isplate, iznos 431,09 KM na ime obra~unate kamate na dan 25. 7. 2011. godine, iznos 1.060,78 KM na ime obra~unate zatezne kamate na dan 25. 7. 2011. godine, iznos od 180,00 KM na ime naknada za opomene uz naknadu tro{kova parni~nog postupka i to takse

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

KORAK NAPRIJED
KeePass 1.24
KeePass je besplatni open source menad`er lozinki koji poma`e da upravljate svojim lozinkama na siguran na~in. Mo`ete sve svoje lozinke da smjestite u jednu bazu podataka koja je zaklju~ana glavnim klju~em ili klju~-fajlom. Sve {to je potrebno da uradite jeste da zapamtite jednu glavnu lozinku ili da odaberete klju~-fajl koji }e otklju~ati kompletnu bazu podataka. Baze podataka su enkriptovane kori{tenjem najboljih i najsigurnijih algoritama enkripcije koji su trenutno poznati (AES i Twofish). Nova verzija donosi ~injenicu da su Header podaci KDB fajlovima sada autentifikovani sa ciljem spre~avanja tihih napada uklanjanja podataka.

41

Razer 17.3 Blade
Kada je rije~ o igra~kim laptopima, mnogo toga se promijenilo u posljednjih nekoliko godina. Postali su tanji, mo}niji, sa du`im trajanjem baterije. Kompanija Razer predstavila je Blade laptop naredne generacije. Ovaj model u svojoj najnovijoj generaciji nudi novu liniju Intel quad core procesora, NVIDIA grafiku GTX klase, kao i najbr`i dostupni RAM. Novi Blade laptop je debljine svega 0,88 in~a, karakteri{e ga 17,3-in~na du`ina dijagonale ekrana, hibridno skladi{teno rje{enje. Tu su i ti{i ventilatori nego ikada ranije, kao i tri USB 3.0 porta koji obezbje|uju prebacivanje fajlova visokom brzinom. Rije~ je, u svakom slu~aju, o laptopu od kojeg }e se drugi postidjeti.

Microsoft {pijunira Apple
Microsoft i njegovi partneri odlu~ili su da zaigraju na kartu koju je Apple odbacio. ^ini se da su u tome uspjeli i da je Apple na~inio gre{ku. Naime, Microsoft je u saradnji sa partnerima za Windows 8 operativni sistem forsirao ideju tablet ultrabook hibridnih ure|aja. ^injenica je da je Apple jo{ ranije odbacio ideju o hibridnim ure|ajima za koje je izvr{ni direktor ove kompanije Tim Cook iskoristio analogiju izme|u fri`idera i tostera. Vidje}emo kako }e se situacija odvijati, ali na osnovu prvih uvida i ~injenice da sve ve}i broj kompanija najavljuje hibridne ure|aje izgleda da je Microsoft ovog puta dobro odabrao.

Sennheiser HDVA 600
Nakon nedavno predstavljenog prvog digitalnog poja~ala, audio specijalisti Sennheiser su najavili na IFA 2012 doga|aju da }e uskoro predstaviti analognu verziju ure|aja koja }e biti dostupna kasnije ove godine. Oba modela i digitalni HDVD 800 koji se prodaje po cijeni od 2.000 dolara i analogni HDVA 600 koji se prodaje za 1.600 dolara imaju potpuno simetri~ni oblik i obe}avaju jedinstveno iskustvo slu{anja. Ova poja~ala su u savr{enoj harmoniji sa vrhunskim linijama HD 800, HD 700, HD 650 i HD 600 slu{alica. Vrhunske karakteristike novih poja~ala uklju~uju balansirani zvuk, maksimalnu preciznost i impresivnu prostornost.

Je li ovo iPad mini?
Na internetu su se pojavile fotografije manjeg modela Appleova tableta koji ima 7,85-in~ni ekran i izgleda poput velikog iPoda. Osim novog modela iPhonea koji bi Apple trebao predstaviti tokom sljede}e sedmice, ova kompanija do kraja godine planira predstaviti i novi model svog tableta - iPad mini. Iako je i sam Steve Jobs govorio kako ekrani manji od deset in~a nisu prikladni za idealno prikazivanje sadr`aja, ~ini se da su u Appleu ipak popustili te ih je sve ve}a konkurencija natjerala na razvoj manjeg tableta. S obzirom na to da Apple s velikim iPadom koji je skuplji od konkurencije dominira tr`i{tem tableta, neki analiti~ari smatraju da bi iPad mini s cijenom od 299 dolara mogao postati no}na mora za konkurenciju s kojom }e Apple utvrditi dominantnu poziciju na tr`i{tu tableta. Do sada smo o iPadu mini mogli ~itati samo glasine kako }e imati ekran dijagonale 7,85 in~a, a sada su na stranici apple.pro ob-

No}na mora za konkurenciju
javljene i fotografije iPada mini koji je napravljen na temelju do sada poznatih informacija o ovom tabletu. Fotografije prikazuju ure|aj s manjim ekranom, ali i u odnosu na aktualni model iPada, s manjim rubom oko ekrana, tako da vi{e podsje}a na ve}i iPod, nego na manji iPad. Neke ranije glasine govorile su kako }e Apple iPad mini predstaviti 12. septembra na istoj konferenciji na kojoj }e predstaviti iPhone 5, ali ve}ina analiti~ara smatra da }e konferencija sljede}e sedmice biti rezervirana samo za iPhone, kao najpopularniji Appleov proizvod, dok }e iPad mini predstaviti u oktobru. Oba ova ure|aja u prodaji bi se trebala na}i ubrzo nakon predstavljanja, te u Appleu ra~unaju da }e mnogi tokom ovogodi{njeg blagdanskog razdoblja kao poklon po`eljeti upravo iPhone 5 ili iPad mini, {to bi trebalo rezultirati jo{ jednim rekordnim kvartalom ove kompanije - po pitanju zarade, ali i broja prodanih telefona i tableta.

Do sada smo o iPadu mini mogli ~itati samo glasine kako }e imati ekran dijagonale 7,85 in~a

Jeftiniji GTX uskoro
Nvidia }e, ako je za vjerovati neslu`benim informacijama, 12. septembra predstaviti jo{ dvije grafi~ke kartice. Kompanija trenutno radi na popunjavanju ponude Kepler ~ipova za srednji i donji segment tr`i{ta, koji bi trebali konkurirati AMD-ovim Radeonima HD serije 7700 i 7800. Za segment kartica cijene do 200 dolara Nvidia priprema GeForce GTX 650, zasnovan na ~ipu GK107 s 384 CUDA jezgre i gigabajtom GDDR5 memorije s grafi~kim procesorom povezane 128-bitnom sabirnicom. Druga kartica je GeForce GTX 660 o kojoj je ve} bilo glasina, a radi se o rje{enju zasnovanom na ~ipu GK106, na slje dni ku Fer mi mo de la GF116. Ova }e kartica imati 960 CUDA jezgri, 192-bitnu sabirnicu i 2 GB GDDR5 memorije, a cjenovno ulazi u razred kartica do 300 dolara - neki izvori ve} navode o~ekivanu preporu~enu cijenu od 249 dolara. Iz istih izvora sti`u i prvi neslu`beni rezultati benchmarka, koji GTX 660 performansama smje{taju u rangu ili ne{to br`im od Radeona HD 7870.

Apple je potvrdio da }e 12. septembra predstaviti svoj dugo o~ekivani proizvod - iPhone 5. Mjesecima ve} traju {pekulacije u vezi s predstavljanjem iPhonea 5, a sad je to kona~no rije{eno. Apple je odlu~io biti ne{to manje tajanstven nego {to je to bio slu~aj sa promoci-

Apple 12. septembra predstavlja iPhone 5

jama ranijih proizvoda, {to su mnogi okarakterisali kao pametan potez. Ve} se mjesecima govori o tome kako }e novi ure|aj biti du`i, imati tanji ekran, manji dock konektor itd, a sad je ostalo samo nekoliko dana do zvani~ne promocije, prenijele su agencije.

42

OGLASI
Broj: 6643 /12 Zenica, 4. 9. 2012. godine za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, raspisuje

"Metalno" d.d. Zenica Nadzorni odbor

J AV N I O G L A S

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), ~lana 10. Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", br. 19/10), ~lana 91., te ~lanova 111. i 140. Statuta "Metalno" d.d. Zenica i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju XIV Skup{tine "Metalno" d.d. Zenica br. 6644/12 od 4. 9. 2012. godine, Nadzorni odbor "Metalno" d.d. Zenica, objavljuje:

1/01 Stru~ni savjetnik za normativnu djelatnost i standarde EU SEKTOR ZA PRAVNE I FINANSIJSKE POSLOVE Odsjek za normativnu djelatnost 1/01 Stru~ni savjetnik za normativnu djelatnost i standarde EU Opis poslova i radnih zadataka: U~estvuje u izradi zakona i podzakonskih akata iz nadle`nosti Ministarstva; Predla`e iniciranje postupaka izmjena i dopuna zakona i podzakonskih akata u cilju usagla{avanja istih sa "aquis communautaire"; Obavlja i druge poslove koji prethode usvajanju i objavljivanju usvojenih zakonskih i podzakonskih akata, a koje su u obavezi obra|iva~a, kao i druge poslove, po nalogu {efa Odsjeka. Posebni uslovi: Pravni fakultet (VII/1 stepen), najmanje 3 godine radnog iskustva u struci, stru~ni ispit, znanje engleskog jezika. Status: dr`avni slu`benik na polo`aju stru~nog savjetnika. Pripadaju}a osnovna neto plata: 1.299,00 KM. Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoljavati i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke stru~ne spreme. - Za provo|enje konkursne procedure po ovom javnom oglasu formira}e se jedna (1) Komisija za izbor. Potrebni dokumenti: Ovjerene kopije: - fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6. 4. 1992. godine), odnosno, za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; iznimno, samo u slu~aju da visoko{kolska ustanova dodatak diplomi nije uop{te izdavala, niti za jednog diplomca, kandidat je du`an da uz ovjerenu kopiju fakultetske diplome dostavi uvjerenje visoko{kolske ustanove da dodatak diplomi nije uop{te izdat, niti za jednog diplomca; - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci); - uvjerenje o polo`enom stru~nom upravnom, odnosno javnom ispitu; - potvrde ili uvjerenja kao dokaze o tra`enoj vrsti radnog iskustva; - dokaze o tra`enom nivou znanja stranog jezika; - popunjen i potpisan obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu BiH: isti mo`ete preuzeti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili na web stranici Agencije: www.ads.gov.ba. Napominjemo da potpisan i popunjen obrazac ne mo`e slu`iti kao dokaz bilo kog uslova iz teksta oglasa, isti olak{ava rad organu koji vr{i izbor i imenovanje, te predstavlja samo informacije o kandidatu, koje je potrebno dokazati tra`enom dokumentacijom. Obratiti pa`nju na sljede}a dokumenta koja ne treba dostavljati, jer ista ne mogu slu`iti kao valjan dokaz: - Uvjerenje o diplomiranju starije od godinu dana. - U pogledu dokazivanja dr`avljanstva ne treba dostavljati li~nu kartu, neva`e}e uvjerenje o dr`avljanstvu, odnosno, uvjerenje starije od {est mjeseci. - U pogledu dokazivanja stru~nog upravnog ispita, odnosno javnog ispita ne dostavljati uvjerenja stru~nih ispita u okviru drugih struka, uvjerenja o polo`enom ispitu za sudiju za prekr{aje i sl. - U pogledu radnog iskustva ne dostavljati: radnu knji`icu koja dokazuje samo radni sta`, te ne mo`e biti dokaz za radno iskustvo; ugovor o radu, ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu, rje{enje ili odluka o zasnivanju radnog odnosa - isti dokazuju samo po~etak radnog anga`mana i naziv radnog mjesta, ne i kontinuitet istog; sporazum, rje{enje ili odluka o prestanku radnog odnosa - dokazuju samo momenat prestanka radnog anga`mana i sl. budu}i da ista iz navedenih razloga ne mogu biti valjan dokaz o radnom iskustvu. Tako|e, ne dostavljati dokumenta koja ne sadr`e elemente potvrde ili uvjerenja, odnosno dokumenta u kojima nije decidirano navedeno sljede}e: osnovne generalije, vrsta {kolske spreme u okviru radnog mjesta tj. stru~na sprema predvi|ena za konkretno radno mjesto, naziv radnog mjesta, preciziran period radnog anga`ovanja, te ostalim relevantnim podacima za dokazivanje tra`ene vrste radnog iskustva. - U pogledu dokazivanja nivoa znanja stranog jezika i rada na ra~unaru, ne dostavljati: potvrdu ili uvjerenje firme ili ustanove gdje je lice bilo u radnom odnosu, jer ista nisu registrovana za obavljanje te djelatnosti, te kao takvi dokazi nisu valjani. - Nepotpisan i nepopunjen prijavni obrazac ne dostavljati. Kandidati koji budu uspje{ni na pisanom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavlja zajedno sa drugim dokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, a u slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerenje na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimanja du`nosti, u suprotnom, skida se s liste uspje{nih kandidata. Javni konkurs se provodi u skladu sa odlukom o na~inu polaganja javnog i stru~nog ispita ("Slu`beni glasnik BiH", br. 96/07 i 43/10). Gradivo i pravni izvori, odnosno literatura za polaganje javnog ispita utvr|eni su Programom polaganja javnog ispita ("Slu`beni glasnik BiH", br. 28/08 i 18/12). Sva tra`ena dokumenta, osim uvjerenja o nevo|enju krivi~nog postupka koje se dostavlja na intervju, treba dostaviti najkasnije do 24. 9. 2012. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu BiH "Javni konkurs za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine" 71 000 Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine broj 1 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene, ne}e se razmatrati. August 2012. godine DIREKTOR Neven Ak{amija

O BsaziAnjuV SkupEne "Metalno" E Zenica E J {ti [ T d.d. NJ o va XIV
I Saziva se XIV Skup{tina "Metalno" d.d. Zenica koja }e se odr`ati 27. 9. 2012. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 10 sati u poslovnim prostorijama "Metalno" d.d. Zenica, ul. Sarajevska 364, sa slijede}im:

DNEVNIM REDOM
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Izbor predsjednika XIV Skup{tine. Izbor dva dioni~ara za ovjeru zapisnika XIV Skup{tine. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora zbog isteka mandata. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Odbora za reviziju zbog isteka mandata. Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora u "Metalno" d.d. Zenica. Izbor i imenovanje ~lanova Odbora za reviziju u "Metalno" d.d. Zenica. Izvje{taj o radu Nadzornog odbora za mandatni period 1. 1. 2012 - 27. 9. 2012. godine Dono{enje odluke o usvajanju politike naknade za zaklju~ivanje ugovora sa predsjednikom i ~lanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju prema prijedlogu Odbora za naknade.

II Radom Skup{tine do izbora predsjednika Skup{tine predsjedava}e prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara, sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja na Skup{tini vr{it }e Odbor za glasanje kojeg je imenovao Nadzorni odbor odlukom o sazivanju XIV Skup{tine. Zapisni~ar je sekretar Dru{tva. III 1. Dioni~ar ili grupa dioni~ara s najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga Skup{tine. 2. Prijedlog kandidata za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju mogu dati dioni~ari ili grupa dioni~ara s najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Prijedlog za ~lanove Odbora za reviziju mo`e dati i Nadzorni odbor Dru{tva. Pisani prijedlozi za ta~ku 1. i 2. ovog obavje{tenja dostavljaju se u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja obavje{tenja na adresu "Metalno" d.d. Zenica, ul. Sarajevska br. 364. Uz pisani prijedlog kandidata za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, predlaga~ je du`an da za svakog predlo`enog kandidata dostavi dokumentaciju koja nije starija od 3 (tri) mjeseca i to kako slijedi: a) uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo nespojivo sa du`no{}u ~lana Nadzornog odbora ili Odbora za reviziju, pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne; b) uvjerenje da nije osu|ivan za privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u ~lana Nadzornog odbora ili Odbora za reviziju; c) fotokopiju li~ne karte kao dokaz da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja; d) pisanu izjavu o prihvatanju kandidature sa podacima u skladu sa ~lanom 31. stav 1. Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima (Slu`bene novine FBiH, br. 19/04). Neblagovremena i nepotpuna dokumentacija ne}e se uzimati u obzir. 3. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje i koji su se na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH nalazili 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. 4. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara mo`e podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine neposrednom predajom, preporu~enom po{tom ili faksom br. 032/421-796 na adresu "Metalno" d.d. Zenica, ul. Sarajevska 364, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 5. U~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ara mo`e se ostvariti putem punomo}nika koji je du`an da postupa u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara/vlastodavca. Punomo} se daje nakon objavljivanja ovog obavje{tenja i u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara/vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Dru{tvu li~no, po{tom ili faksom na br. 032/421-796, najkasnije 3 (tri) dana prije po~etka rada Skup{tine. Punomo} prestaje ako se dioni~ar/vlastodavac registruje za u~e{}e i prisustvuje Skup{tini sa izri~ito iskazanom namjerom da li~no glasa, izdavanjem punomo}i drugom licu ili opozivom punomo}i u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara/vlastodavca, sa u~inkom od dana dostavljanja Dru{tvu. Glasanje na Skup{tini vr{i se zaokru`ivanjem rije~i "ZA" ili "PROTIV" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju izvr{it }e se u skladu sa odredbama ~lana 262. Zakona o privrednim dru{tvima. 6. Dioni~ari imaju mogu}nost da izvr{e uvid u materijale koji su predmet dnevnog reda Skup{tine, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine, svakim radnim danom od 7 do 14 sati kod sekretara Dru{tva. 7. Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje vr{it }e se na dan odr`avanja Skup{tine od 7 do 9.30 sati. Dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara snose tro{kove dolaska na Skup{tinu. Obavje{tenje o sazivanju XIV Skup{tine objavljeno je u dnevnom listu, oglasnoj plo~i i web stranici www.metalno.com i dostavljeno svim dioni~arima koji imaju 0,5% ili vi{e dionica sa pravom glasa. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA (@iga Peljko, mr. sci.)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: MAL-18692/05 Sarajevo, 23. 5. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to stru~ni saradnik Mirela Vojnovi}, u pravnoj stvari tu`itelja DD BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO, ulica Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`ene ZULFIKARPA[I] SALIHA iz Sarajeva, Trg ZAVNOBiHa broj 6, radi duga vrijednost spora 1.126,90 KM, u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH objavljuje

OGLAS
Poziva se tu`ena ZULFIKARPA[I] SALIHA da u roku od 30 dana ovom sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Tu`itelj je tu`bom od 3. 8. 2005. godine predlo`io da sud donese presudu kojom }e se tu`ena obavezati da tu`itelju isplati iznos od 1.126,90 KM, sa zakonskom kamatom, po~ev od dana dospije}a obaveza do dana isplate kako slijedi: - na iznos od 503,50 KM po~ev od 8. 3. 2005. do dana uplate, - na iznos od 498,10 KM po~ev od 8. 4. 2005. do dana uplate, - na iznos od 120,80 KM po~ev od 8. 5. 2005. do dana uplate, - na iznos od 4,50 KM po~ev od 8. 6. 2005. do dana uplate, kao i da tu`itelju naknadi parni~ne tro{kove, sve u roku od 30 dana.

Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati naro~ito oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja u skladu sa ~l. 334. ZPP-a. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. Ukoliko tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za te navode u skladu sa odredbom ~lana 71. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tu`bu, protiv vas mo`e biti donesena presuda zbog propu{tanja ako je tu`itelj u tu`bi naveo takav prijedlog (~lan 182. ZPP-a). U slu~aju promjene va{e adrese, du`ni ste obavijestiti ovaj sud u smislu ~lana 352. ZPP-a, u protivnom, snosit }ete posljedice u skladu sa zakonom. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli Suda. Stru~ni saradnik Mirela Vojnovi}, s. r. Napomena: Odgovor na tu`bu se mo`e podnijeti putem po{te ili putem prijemne kancelarije Op}inskog suda u Sarajevu, u Ul. [enoina broj 1.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Odjeljenje za sporove male vrijednosti Broj: 65 0 Mals 110849 09 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Emina Burgi} u pravnoj stvari tu`itelja BH TELECOM d.d. Sarajevo, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`enog "BOSSNA" d.o.o. Sarajevo, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19/4, radi duga od 233,50 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH, broj 53/03 - u daljem tekstu ZPP-a)

O B J AV L J U J E
- dostavu tu`be na odgovor Dana 2. 9. 2009. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog, a radi isplate duga u iznosu od 233,50 KM na ime kori{tenja usluge fiksne telefonije. Kako tu`eni nije izvr{io obavezu pla}anja duga, to je predlo`eno da sud nakon provedene rasprave ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tu`enog da tu`itelju isplati iznos od 233,50 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: na iznos od 42,00 KM po~ev od 25. 1. 2009. godine do isplate, na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 3. 2009. godine do isplate, na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 4. 2009. godine do isplate, na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 5. 2009. godine do isplate, na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 6. 2009. godine do isplate, na iznos od 38,30 KM po~ev od 25. 8. 2009. godine do isplate, kao i da tu`itelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka. Ovim putem tu`enom se dostavlja tu`ba od 2. 9. 2009. godine na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tu`eni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dva primjerka, za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Emina Burgi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
Zlatko Dizdarevi}: Hiljadu i druga no} - Balkanski ambasador na Istoku (2)

FELJTON
[pan mo vac an basti Kano za prvo pu nje svije 1522.po~eoskivr{iorejeploMageHutovaSepetokojan delta,i koje je 1519. za Fernando lan sa brodova

43

NA DANA[NJI DAN

Mjesec ramadana
Stranca koji se za vrijeme ramadana zatekne u Ammanu ne mo`e mimoi}i poseban odnos doma}ina prema njemu, ~ime se `eli dodatno podvu}i radost {to ste tu, {to u~estvujete u njihovoj sre}i, {to mogu sa vama to da podijele
nje`no i bla`eno veseli. Ljudima milo {to im je do{ao praznik, {to imaju to ne{to intimno, zajedni~ko a svoje, ne{to nadahnuto i op}epripadaju}e, ne{to {to im je prirodno i nije ni za kakva dokazivanja, {to nije protokol niti od nekoga dekretom ustanovljeno, pripada i bogatim i siroma{nim, i djeci i roditeljima, kom{ijama, Kralju i Kraljici... Ne{to {to je duhovno u samoj svojoj su{tini i zato odre|uje njihovo bi}e i njihov odnos prema svijetu. edno zanimljivo ovda{nje istra`ivanje o do`ivljavanju ramadana ka`e da je za 96 posto muslimana u arapskom svijetu ovaj mjesec, prije svega mjesec posta. Istovremeno, 89 posto ih smatra da je to i mjesec duhovnog posve}ivanja sebi, vrijeme samodiscipline. Za 71 odsto ispitanih mjesec ramadan je vrijeme ponajprije posve}eno solidarnosti sa bli`njima. Nije malo, ka`e anketa, ni onih ~iji su prioriteti ne{to druga~iji, ali oni ne protivrje~e temeljnim osje}anjima ve}ine. U pitanju je samo malo vi{e pragmatizma kod vje{tih: vlasnici hotela i restorana, mjesta za zabavu i organizovano veselje ne kriju da je taj mjesec “va`an i zbog posla” Zbog ta. kvih, me|utim, ~ak 67 posto anketiranih misli da je “ramadan suvi{e komercijaliziran” . Stranca koji se za vrijeme ramadana zatekne u Ammanu ne mo`e mimoi}i poseban odnos doma}ina prema njemu, ~ime se `eli dodatno podvu}i radost {to ste tu, {to u~estvujete u njihovoj sre}i, {to mogu sa vama to da podijele. Minulih dana u vi{e navrata sam, nakon iftara, ve~ernjeg obroka kojim se zavr{ava vrijeme dnevnog posta, bio pozvan sa ulice, iz restorana, iz ku}e, da se pridru`im nepoznatoj porodici ili letio sam u Amman s puta u sitne jutarnje sate. Bolje kazano, u dobro kasne no}ne sate. U svakom slu~aju, bilo je gluho doba za nas Evropljane, ma odakle bili. Put od aerodroma do ku}e u ovo doba je avetinjski prazan. Ovaj put potpuno druga pri~a. Cesta prepuna automobila, na sve strane gore svjetla, ljudi sjede kraj ceste, prostrli razne ponjave i iznijeli ko{are sa hranom, dime se ro{tilji, djeca se igraju kao usred dana, muzika svira, veselje i radost u zraku... Bio sam smetnuo s uma - mjesec je ramadana, tako oni ovdje ka`u. Deveti u islamskom kalendaru, mjesec objave Kur’ana. U kom{iluku sve radnje otvorene, kafi}i i restorani puni, moj ku}epazitelj, `ena i djeca sjede pred ku}om. Dok sam bio odsutan, pred ulazom u zgradu u kojoj stanujem osvanula ku}ica, ispred nje vojnik sa pu{kom. Pitam veselog Egip}anina, ku}epazitelja, ko nam je to va`an doselio u susjedstvo, a on za~u|eno: “Pa Vi, gospodine ambasadore...” Misle da se {alim sa njima pa im drago, a meni intimno {ega, ali ne mogu da poka`em, nema smisla zbog njih, a pomalo i zbog funkcije. Ovo nije rezidencija, stambena ~etverospratnica, privremeno dok se ne zavr{e poslovi na zgradi Ambasade i rezidencije, stanar sam kao svi ostali doma}i i stranci u zgradi. Ali dobro, znaju oni svoj posao. Sjetih se pred ~ijim su sve vratima doma}ih “zvani~nika” raznih nivoa, kod nas u Sarajevu, policajci i ku}ice. Va`ni pa ugro`eni. Valjda stvar nivoa. Sa balkona svoga stana kasnije sam dugo promatrao grad koji svijetli u hiljadama boja i bruji u zabavi. To nije razuzdani dernek, ve} se iskreno, rekao bih

270 mornara. Del Kano je preuzeo komandu kada su 1521. Magelana ubili filipinski uro|enici i vratio se u [paniju sa jednim brodom i 18 mornara.

Austrij voj dom bavarskog kne Maksimi Ema savla 1688.ka i u{laskazaBeoska podlijakonamanganuela,vo za-dala otpor Tura u grad. Turci su pono uzeli 1690.

nje sac filozof ra ona Mozes Mendelson, osniva~ je 1729.Ro|enta uma~ki pi~koj iitvoracvrejciskoglizma- 1566.ski sulUmro tur prosvjetiteljskog pokre Njema prve moder ne jevrejske filozofije religije.

Sulejman Veli~anstveni

S

J

Zlatko Dizdarevi} novinar je, publicista i diplomata iz Sarajeva. Ro|en je 1948. godine. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Studirao Teoriju komunikacija u Parizu. Bio je novinar i urednik u Oslobo|enju. Dopisnik sa Bliskog istoka, iz Kaira. Izvje{tavao iz Libana, Izraela, Al`ira, Libije, Tunisa, Iraka, Sirije... Bio je glavni urednik sarajevskih sedmi~nika Svijet i Nedjelja. Objavljivao redovno ili povremeno u vi{e dnevnih listova i nedjeljnika u inostranstvu, u Evropi i Americi. U Novom listu iz Rijeke redovno ve} deset godina objavljuje kolumnu “Balkanski ambasador” . Diplomata od 2001. do 2012. godine. Ambasador BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Siriji, Iraku i Libanu. Objavio sedam knjiga u dvadeset izdanja u devet zemalja Evrope, SAD-a i Latinske Amerike. Dobitnik vi{e me|unarodnih nagrada za novinarstvo, ljudska prava i publicistiku. Knjiga “Hiljadu i druga no} - Balkanski ambasador na Istoku” , u izdanju sarajevske izdava~ke ku}e Rabic, izbor je od 94 kolumne sa Bliskog istoka objavljenih u Novom listu od 2008. do 2012. godine. Oslobo|enje objavljuje dvadesetak pri~a iz te knjige.

dru{tvu, sjednem sa njima. To me je stalno nagonilo na pomisao: te vrste ljubaznosti koje je bilo u na{im biv{im `ivotima, kod ku}e vi{e nema. Ili je prava rijetkost. Nije mi sve ovo padalo na pamet minulih dana da bih se tek tako divio ljudima koji vole da slave svoje praznike. Ne samo ramadan. Bio sam, zapravo, pomalo ljubomoran na one koji su nekako pospremljeni u sebi samima, koji su na{li unutra{nju ravnote`u i sa sobom i sa vanjskim svijetom, sa ljudima koji imaju potrebu da budu dobri, nasmijani i sretni. Zato me u no}nim susretima, kada njima po~inje “dan” u vrijeme ovog slavlja, stalno sustizala misao - gdje li smo to mi izgubili na{u dobrotu, za{to smo i kako postali ignoranti ako ne i zlobnici i kontra{i po svaku cijenu. Za{to se oni, recimo, ne suste`u ponekad i da nas ponude pi}em i cigaretom kad poste, a mi, sa ove strane, samoprogla{eni {iritelji civilizacije i ljudskih prava, ne nalazimo za potrebno da se uzdr`imo jela i pi}a pred njima, dok poste. ro{log ponedjeljka bila je na Dvoru kod Kralja predivna, za pam}enje, ceremonija predaje akreditivnih pisama novoprido{lih ambasadora. Bilo je nas sedam sa svojim delegacijama. ^ekali smo u lijepom salonu kraljevske palate prije nego {to smo povedeni, jedan po jedan, Kralju. Unaokolo i ispred Dvora su bili vojnici po~asne stra`e satima na suncu zbog nas, vojni orkestar, ljudi iz protokola, voza~i... Velika ve}ina njih ne}e popiti cijeli dan ni gutljaj vode. Nama su pred njima ponudili hladne sokove, vodu, kafu, cigarete. Gledam ambasadore velikih zemalja koje svijetu name}u standarde. Sve ~e{}e i silom. Ve}ina ih je posegla rukom za ~a{om, ne trepnuv{i. Oni su, naravno, `edni. Iskreno, bilo me malkice stid. Sve je formalno dopustivo. I ljubazno. I ba{ u tome jeste razlika me|u svima nama. Ovaj svijet ovdje ne `ivi u okovima formalnog, tehni~ki crnog ili bijelog, samo onoga {to je zakonski dopu{teno ili zabranjeno. Spiritualizam jednog podneblja, naroda ili vjerovanja ne mo`e se podvesti samo pod racionalne kategorije kodiranog na ~emu insistiraju “~uvari civilizacije” . Ne znam da li se razumijemo. Ako ne, nema veze. Meni ne smeta. Nismo svi isti i tu se, na sre}u, ni{ta ne mo`e. (20. septembar 2008)

1860. 1898. 1901.

tan Sulejman II Veli~anstveni. ToRo|ena ameri~ka pacifistkinja i dru{tvena kom njegove 46reformatorka D`ejn Adams, dobitnica Nogodi{nje vladavibelove nagrade za mir 1931. Bavila se prakti~nim rje{avane Otomansko njem socijalnih problema i bila predsjednik Me|unarodne carstvo dostiglo `enske lige za mir i slobodu. vrhunac mo}i i Holandska kraljica Vilhelmina stupila je na najve}e teritorijalprijesto. Na isti dan 1948. kraljica je abdicino pro{irenje. rala u korist k}erke princeze Julijane. Umro je prilikom opsade Sigeta u U Bufalu anarhista Leon ^olgos izvr{io tre}em pohodu atentat na predsjednika SAD-a Vilijema Mena Be~. kinlija. Mekinli je od zadobijenih rana umro sedam dana kasnije, a 14. septembra novi predsjednik SAD-a postao je Teodor Ruzvelt.

cuske tru tan ek pedi kor krenu u tra zivu 1914.Francionogmepepuuzsa~ipomo}lebri~ekonskogofanlis-ka na frontu {irokom 500 kilo tara, me je po la prva ve bitka na rijeci Marni u Francuskoj u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je za ~etiri dana njema~ka vojska pretrpjela te`ak poraz. ski kralj Ka II je Drugom pod pritis 1940.Ruumunristsvjetskomrolrala.tuHoencolernkomusila osovine abdicirao ko sina Mihaj dom dijske avi cije na pa tan grad Lahor ~eo izme|u je i kis 1965.NapaSukobinjepookonrat ja25. sepIndikisbraPaski- tana zbog Ka{mira. ~an tem po sredstvom UN-a. {tinski ku Cafondas ju 1966.Skupfri~kog prerirmiDimtetrikKejptaunu.ubioFer-`noa jera Hendrika Fren{a vuda za vrijeme parlamentarne deba u Kao Uglje{a Uzelac

P

1968. 1970.

1975.je poginulo, a ranjeno oko 3.000. na godi dje~ak Gre pos naj oso pre la 1988.Jejedataojaeslotomla|a{njii 54bamikojaTojemas plivagori Laman{. Plivanje tra 11 sati nuta.
dugogodi{nje krize i sukoba katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj.

U Ljubljani u 59. godini umro Uglje{a Uzelac, premijer od 1958. Fervud je donio najve}i broj zakona sisambasador BiH u tema aparthejda u Ju`noj Africi. Sloveniji. Bio je ~lan Izvr{nog Afri~ka kraljevina Ngvani (Svazilend) stekla odbora Organizanezavisnost od Velike Britanije, ~iji je posjed cionog komiteta bila od 1881. Zimskih olimpijPalestinski teroristi oteli ~etiri aviona koja su skih igara Sarajeletjela iz Evrope u Njujork. Narednog dana u vo 1984. i potKairu je zapaljen boing 747 kompanije “Pan ameriken”, a predsjednik OK-a dva boinga 707 dignuta su u vazduh 12. septembra u Jor14. ZOI. Na po~etdanu. ^etvrti avion se spustio u London, a otmi~arka Lejla ku rata u BiH je Kaled je uhap{ena. bio na ~elu MinisU zemljotresu u isto~noj Turskoj 2.350 ljudi tarstva odbrane.

1997.

Premijer ske Al prvi se sastao sa [in Fejna, politi~kog krila 1994.AdamsomIrvo|ombert Rejnollids~komput{enju IRA, D`erijem i razgovarao o po ti rje ska prince Daja ko je pogi 1997.jeBrinatanpogusdi~nomzabra}ajna,ponejasrepougrenurila 31. av ta u sao noj }i Pa zu, sahranjena ro imanju, slije bne ceremonije koju je posredstvom TV prijemnika pratilo vi{e od dvije milijarde ljudi {irom svijeta.

Umro japanski filmski reditelj Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju filmovima “Ra{omon”, “Sedam samuraja”, “Ran”. Dobitnik je dva Oskara za najbolji inostrani film. vni sud Ka stana dio biv{eg mije Ake Ka dina de di2001.Vrhora cije,zanazahzegelsjeosunanjaset goprena zatvora zbog korup ilegalnog po dova oru`ja i zloupotrebe polo`aja. Ruske vlasti otkrile vnu cu u ^e ni blizini granice sa Ingu{e 2002.pno~e15ji, una|enih timalasosu ^egronibnitijom. Sedam od uku pro je ~e koji su nestali kada je ruska vojska “pro{la” kroz njihovo selo. Spli uhap{en ca Ra op `en za ra tne zlo~i Stupnom Dolu 2003.U~kimtucineliuma. HaIvi{ki sudji},kodtuVare{adio1993. nad bo{nja vi ga 2006. osu na 12 godina zatvora.

1998.

2007.

Lu~ano Pavaroti

(Sutra: Na{i ljudi)

Umro ~uveni svjetski tenor Lu~ano Pavaroti, ~ija je karijera trajala 46 godina. Debitovao je 1961. u Pu~inijevim “Boemima” a omilje, ne opere bile su: “Lu~ija de Lamermur” “Turandot” , , “Bal pod maskama” “Rigoleto” , , “Madam Baterflaj” i “Magbet” .

44

SPORT

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Nesu|eni reprezentativac BiH prona|en mrtav

Safet Su{i} dan uo~i utakmice protiv Lihten{tajna

Ediz Bahtiyarolu umro od sr~anog udara
Bahtiyarolu je prisustvovao treningu Eski{ehirspora i njegovo zdravstveno stanje se nije ~inilo ugro`enim, a hitnu pomo} je pozvala njegova djevojka
Fudbaler turskog prvoliga{a Eski{ehirspora, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Ediz Bahtiyarolu (Edis Bahtijarevi}), preminuo je u utorak nave~er u stanu u Eski{ehiru. U saop{tenju turskog prvoliga{a navodi se da je Bahtiyaroglu (26) iznenada preminuo u stanu, a na internet stranici Eski{ehirspora objavljena je poruka sau~e{}a. Potparol Eski{ehirpora Erdal Sahbaz rekao je u izjavi za agenciju Anadolija da je uzrok smrti mladog fudbalera Bahtiyaroglua, prema prvim nepotvr|enim informacijama sr~ani udar, ali da }e vi{e detalja biti poznato nakon autopsije. On je dodao da su klupski predsjednik Halil Unal i trener Ersun Yanal u kasnim ve~ernjim satima, zajedno sa mno{tvom navija~a posjetili dom mladog fudbalera porijeklom iz BiH. Ina~e, Ediz Bahtiyarolu je prisustvovao treningu i njegovo zdravstveno stanje se nije ~inilo ugro`enim, a hitnu pomo} je ne{to iza pono}i pozvala njegova djevojka. Ekipa hitne pomo}i konstatovala je smrt na licu mjesta. Bahtiyarolu je ranije nastupao za Ankaraspor, Ankaragucu i Bucaspor, a dres Eski{ehirspora nosio je od pro{le sezone. Prije dvije godine prihvatio je poziv selektora Safeta Su{i}a da zaigra za najbolju fudbalsku selekciju BiH, ali nikada nije debitovao za na{ tim.

Pobijedi}emo bez problema
Zmajevi }e ozbiljno pristupiti startu kvalifikacija za SP

U

Rang-lista FIFA

redovima fudbalske selekcije Bosne i Hercegovine vlada dobra atmosfera na pripremama u austrijskom Feldkir{enu uo~i prva dva kvalifikaciona me~a za plasman na Svjetsko prvenstvo 2014. godine protiv Lihten{tajna sutra (19 sati) u Vaduzu i sa Latvijom (20) u Zenici. Zmajevi su favoriti u obje utakmice i `ele zabilje`iti maksimalan u~inak protiv puno slabije rangiranih protivnika. Izvanredna igra i sigurna pobjeda nad Velsom od 2:0 u posljednjoj provjeri na gostovanju 15. avgusta nagovijestile su da na{a selekcija do~ekuje start kvalifikacija za Mundijal u Brazilu u `eljenoj formi.

Akcije trebamo zavr{avati bez `urbe, a ne da se igra~i utrkuju ko }e zatresti mre`u. S obzirom na to kakve napada~e imamo, samo je pitanje trenutka kada }emo posti}i pogotke, optimista je selektor na{eg dr`avnog tima

Dvije dileme
Bh. selekcija napredovala jednu poziciju

BiH na 30. mjestu
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine napredovala je jedno mjesto i sada se nalazi na 30. poziciji rang-liste FIFA za septembar sa 717 bodova. Aktuelni svjetski i evropski prvak [panija nalazi se na vode}oj poziciji, druga je Njema~ka, a tre}a Engleska. U prvih deset dogodila se samo jedna promjena i to zamjena mjesta Portugala i Urugvaja. Tako }e tokom septembra Portugal boraviti na ~etvrtom, a Urugvaj na petom mjestu. Rivali BiH u predstoje}im kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu iz grupe G su na sljede}im pozicijama: Gr~ka na 11, Slova~ka je 45, Latvija 94, Litvanija 116, a Lihten{tajn na 149. mjestu. Rang-lista FIFA za septembar: 1. [panija 1.617 bodova (0), 2. Njema~ka 1.437 (0), 3. Engleska 1.274 (0), 4. Portugal 1.232 (+1), 5. Urugvaj 1.217 (-1), 6. Italija 1.174 (0), 7. Argentina 1.121 (0), 8. Holandija 1.044 (0), 9. Hrvatska 1.020 (0), 10. Danska 1.006 (0), 11. Gr~ka 1.001 (+1)... 30. BiH 717 (+1)... 45. Slova~ka 616 (3)... 94. Latvija 375 (-24)... 116. Litvanija 290 (-31)... 149. Lihten{tajn 168 (-1).

Kraju je do{la jo{ jedna nogometna saga ovog ljeta. Legendarni italijanski nogometa{, 37godi{nji Alessandro del Piero, ipak se odlu~io za odlazak u Australiju, u FC Sydney. Svjetski mediji govore o dvogodi{njem ugovoru koji je dogovorio igra~ koji je u devetnaest godina igranja u Juventusu postao i tamo{nja legenda, ali i italijanskog i svjetskog nogo-

Del Piero se ipak odlu~io za Sydney

meta. Transfer je vrijedan dva miliona eura po sezoni. Prije nekoliko dana ~inilo se da je Del Pierov dolazak u FC Sydney sigurna stvar, a onda se zakomplikovalo u pregovorima igra~a i tog kluba, a Liverpool se pojavio kao novi interesent i klub koji je donio odre|eni razdor u cijelu situaciju. No, Del Piero je na kraju ipak odlu~io oti}i u daleku Australiju.

"Imam dvije dileme oko po~etnog sastava u ovom trenutku. Haris Medunjanin, koji nije igrao du`e vremena, razbolio se i ima visoku temperaturu. Po{to je Mensur Mujd`a bio odre|eni period van stroja zbog povrede, pitanje je da li mo `e ma ksi mal no odi gra ti obje utakmice. Zbog toga sam u nedoumici da li }e Mujd`a nastupiti od prve minute. Emir Spahi} }e sigurno igrati. Svi su u kombinaciji izuzev Senada Luli}a i Borisa Pand`e, koji je ranije otpao. Odredi}u prvih jedanaest na dan odigravanja utakmice", rekao je selektor BiH Safet Su{i}. Legendarni Pape smatra da ~injenica {to }emo na startu ovog ciklusa odmjeriti snage sa autsajderom nema veliku va`nost. "Igra}emo po dva me~a sa svakim protivnikom. U kvalifikacijama imamo deset utakmica. O~ekujem da }emo pobijediti Lihten{tajn bez problema, kao {to je to bilo protiv Velsa. Sa mo ra zmi {lja mo o na re dnom duelu. O Latviji }emo razgovarati od subote jer ima dovoljno vremena do susreta na Bilinom polju." Strateg na{e selekcije najavio

Veliki broj navija~a prati treninge na{e reprezentacije

je ofanzivnu igru protiv Lihten{tajna. "Naravno da }emo igrati napada~ki. Ne}emo se valjda braniti. Ne trebamo srljati kako bismo {to prije dali gol. Akcije trebamo zavr{avati bez `urbe, a ne da se igra~i utrkuju ko }e zatresti mre`u. S obzirom na to kakve napada~e imamo, samo je pitanje trenutka kada }emo posti}i pogotke", naglasio je Su{i}.

Spahi} na pregledu
Nakon {to se priklju~io pripremama na{eg dr`avnog tima kapiten Spahi} je nasmijan i vedar ju~e u jutarnjim satima rekao: "Ma dobio sam udarac u glavu, tako da mi nije moglo ni{ta biti. Bez {ale, osje}am se dobro, mada ipak imam povre-

meno glavobolju i nakon dana{njeg pregleda }emo vidjeti kako dalje." Spahi} je optimista kada su u pitanju utakmice sa Lihten{tajnom i Latvijom. On nema dilema oko ishoda. "Idemo na obje pobjede. Uz respekt prema svim protivnicima, igramo sa reprezentacijama koje nam ne bi trebalo da predstavljaju problem, posebno ako `elimo uraditi sve ono o ~emu sanjamo i {to pri`eljkujemo", izjavio je Spahi}. Recimo i to da je dosta navija~a, njih oko 150 posmatralo trening na{e reprezentacije {to pokazuje njihovo veliko zanimanje uo~i starta kvalifikacija za SP, u kojima }e izabranici Safeta Su{i}a poku{ati osvojiti prvo mjesto u grupi G.
Z. RA[IDOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SPORT

45

Edin Vi{}a o idu}em kvalifikacionom duelu za EP U21

Nismo favoriti protiv Gr~ke
Moramo biti smireni i iskoristiti priliku za jedan od najve}ih uspjeha reprezentacije. Ova generacija fudbalera pokazala je kvalitet, izjavio je jedan od glavnih aduta mlade selekcije BiH
Fudbaler mlade reprezentacije BiH Edin Vi{}a naglasio je da }e biti spreman za sutra{nju kvalifikacionu utakmicu za EP 2013. godine protiv Gr~ke na stadionu Ko{evo u 17 sati, mada je imao problema sa povredom koljena u protekli mjesec i po. Ka`e da je osje}ao bolove, ali je ubilje`io tri nastupa za Istanbul BB. “Odigrao sam poluvrijeme u posljednjem duelu za ovaj turski klub. U kvalifikacijama smo pobijedili Grke na gostovanju, kao i Bjeloruse sa 3:0 na doma}em terenu, odigrav{i kvalitetno na krilima navija~a. Nadam se osvajanju tri boda protiv Gr~ke na doma}em terenu” izjavio je Vi{}a. , On smatra da su dva posljednja duela u borbi za plasman na {ampionat Starog kontinenta U21 selekcija, koji }e se odr`ati naredne godine u Izraelu, sa Gr~kom i Njema~kom najva`nija. “Mislim da }e publika to prepoznati i do}i u velikom broju kako bi pru`ila podr{ku. Vrlo smo blizu ostvarenja cilja. Maksimalnim anga`manom mo`emo savladati Gr~ku, a za{to ne i Njema~ku. Moramo biti smireni i iskoristiti priliku za jedan od najve}ih uspjeha reprezentacije. Ova generacija fudbalera pokazala je kvalitet i poku{a}e ga potvrditi u

Nastaviti uspje{nu seriju
Golman U21 BiH Semir Bukvi} nada se da }e braniti protiv Gr~ke, ali i isti~e da }e selektor donijeti odluku. “[anse su 50:50 posto. Imamo pritisak jer smo u trci za bara`. Mo`emo puno izgubiti u slu~aju negativnog rezultata. @elimo pobijediti Grke i nastaviti uspje{nu seriju. Zabilje`ili smo tri vezana trijumfa nad Gr~kom sa 1:0, Bjelorusijom 3:0 i San Marinom 3:1” , rekao je Bukvi}.
Edin Vi{}a nada se pobjedi nad Grcima

posljednjim utakmicama.” Vi{}a je rekao da na{ mladi tim nije favorit protiv Grka.

“Ne trebamo olako preuzimati ulogu favorita. Igramo protiv dobre ekipe u ~ijim redovima

nastupa pet-{est fudbalera koji su igrali za njihovu A selekciju” , oprezan je Vi{}a. Z. RA[IDOVI]

Okosnicu Lihten{tajna ~ine igra~i Vaduza

Kuruzovi} i Jahovi}
U biti, to je reprezentacija koja ne bi trebala da nam stvori prevelike probleme na startu kvalifikacija. Naravno, potrebno je maksimalno ozbiljno shvatiti protivnika, ka`e Kuruzovi}
Safet Su{i}, selektor fudbalske A reprezentacije BiH, nije imao priliku u`ivo gledati rivala u kvalifikacijama za SP, selekciju Lihten{tajna, ali je dan uo~i okupljanja na djelu vidio ~etvoricu igra~a Vaduza, {vicarskog drugoliga{a, koji ~ine okosnicu na{eg prvog protivnika.

obradovali Su{i}a
Ned`ad Kuruzovi} posjetio reprezentaciju BiH u Austriji

Nije se vidio sa Papetom
Naime, Vaduz je gostovao kod Wila, a Su{i} je sa sekretarom stru~nog {taba, Elmirom Pilavom svratio na utakmicu kako bi vidio prve zvijezde na{eg rivala. Zanimljivo, u ovoj utakmici Papeta su obradovala dva fudbalska imena poznata na{oj sportskoj javnosti - Ned`ad Kuruzovi} i Adis Jahovi}. Kuruzovi}, nekada{nji trener u stru~nom {tabu A reprezentacije iz vremena kada je selektor bio Bla` Sli{kovi} trener je Wila, a Jahovi}, biv{i igra~ @eljezni~ara, Sarajeva i Vele`a predvodi napad ovog kluba. I upravo je makedonski internacionalac bio dvostruki strijelac u pobjedi Wila rezultatom 3:1. Jahovi} }e nakon ove utakmice morati pauzirati sedam susreta. Naime, on je suspendovan na deset utakmica zbog crvenog kartona i prijetnji smr}u glavnom sudiji u me~u ~etvrtog kola, ali je imao pravo

ran da se oslanja na doma}e snage. U biti, to je reprezentacija koja ne bi trebala da nam stvori prevelike probleme na startu kvalifikacija. Naravno, potrebno je maksimalno ozbiljno shvatiti protivnika, jer najte`e je igrati unaprijed dobijene utakmice. Ne sumnjam da }e selektor Su{i} uspjeti da motivira igra~e i da }emo u petak nave~er svi zajedno slaviti pobjedu” . Kuruzovi} je upoznat sa kvalitetama reprezentativaca Lihten{tajna, a osim igra~a iz Vaduza, upozorava na jo{ jedno ime.

Polverino prva zvijezda
“Njihova prva zvijezda je Michele Polverino koji nosi dres austrijskog Wolfsbergera. Roditelji su mu Italijani, a on je ro|en u Lihten{tajnu. Igra u veznom redu i jako je agresivan. Vjerujem da nam ne}e stvoriti velike probleme. U dosada{njim utakmicama prvi golman im je bio Peter Jehle kojem je lo{a strana {to se odvaja od linije. Desni bek Yves Oehri je dosta ofanzivan. Motori~ki je dosta potkovan, ali mu tehnika nije ja~a strana. Franz Burgmeier mo`e biti opasan iz prekida, a Nicolas i David Hasler su inferiorni u odnosu na na{e veznjake” raportirao je Ku, ruzovi}. S. [I[I]

Jahovi} je bio dvostruki strijelac protiv Vaduza

nastupa do okon~anja `albenog postupka. “^uo sam da je Su{i} bio na utakmici, ali se nismo vidjeli” re,

kao nam je Kuruzovi}, koji dobro poznaje sve lihten{tajnske reprezentativce iz Vaduza: “Vaduz je najbolja ekipa u Li-

hten{tajnu i ve}ina igra~a su i reprezentativci. Njihov selektor nema {irok izbor igra~a iz najja~ih evropskih liga, pa je primo-

46

SPORT

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Danas sjednica Predsjedni{tva FK @eljezni~ar

Ne{to je trulo u Slavijinom saop{tenju

Cviko iz Belgije vr{io
pritisak na delegata?!
Almir Gredi} ne `eli govoriti o kandidaturi za predsjednika

Tim-menad`er @eljezni~ara optu`en da je vr{io pritisak na delegata, sjede}i kraj njega na klupi, iako je on u vrijeme odigravanja utakmice bio u Belgiji • ^aplji}: Bilo mi je neugodno zbog pojedinaca, ali se nisam osje}ao ugro`eno
^elni ljudi FK Slavija iz Lukavice u utorak su poslali saop{tenje svim medijima povodom de{avanja na stadionu Grbavica, u kojem su ustvrdili kako su navija~i @elje uvrijedili cijeli srpski narod pogrdnim skandiranjem.

Ho}e li @ujo, ipak, ostati?
Insistira}emo na tome da @ujo ostane na svojoj funkciji do izborne Skup{tine, koja }e se odr`ati u decembru, tvrdi potpredsjednik kluba Almir Gredi}
Tragom informacije da je jedan od kandidata za v.d. predsjednika @eljezni~ara i nekada{nji golgeter plavog tima, a danas potpredsjednik kluba, kontaktirali smo Almira Gredi}a, koji je mnogo konkretniji bio kao igra~, mada nije lo{ ni kao funkcioner kluba. “Ne `elimo donositi ishitrene odluke. Izborna Skup{tina je u decembru i u ova dva-tri mjeseca do izbora novog predsjednika insistira}emo na tome da @ujo ostane na ~elu kluba” ka`e , nam Gredi}. “Poku{a}emo da ga ostavimo na mjestu predsjednika. Li~no }u se zalagati za njegov ostanak, a ukoliko bude insistirao na odlasku, onda }emo formirati tijelo koje }e voditi klub do izborne Skup{tine. @eljo je ozbiljan klub i ne}emo dopustiti da nas ova situacija destabilizira” rije, ~i su Gredi}a, koji nije htio govoriti o tome koliko ima istine da }e on u budu}nosti biti nasljednik @uje. Podsje}anja radi, Sabahudin @ujo podnio je pisanu ostavku na mjesto predsjednika @eljezni~ara, obrazlo`iv{i svoju odluku poslovnim obavezama koje ima kao direktor kompanije Farmavita. Danas se o~ekuje da ~lanovima Predsjedni{tva dodatno pojasni razloge odlaska, s tim {to je naglasio kako ne postoje nikakvi drugi razlozi za ostavku, osim poslovnih obaveza. J. Li.

Desetorica nisu ogledalo kluba
Izme|u ostalog, u saop{tenju se navodi kako se sa tribina stadiona Grbavica orilo Ubij Srbina, te da je cijela zapadna tribina psovala Vladi ^aplji}u, kao i to da je zapaljena srpska zastava na jednoj od tribina. Uz sve navedeno, iz lukavi~kog tima napominju kako im je posebno zasmetala ~injenica da je cijelo drugo poluvrijeme uz delegata susreta sjedio Rusmir Cviko, ~ime je, navodno vr{io pritisak?! Ne ulaze}i u motive saop{tenja koje je napisano, ali ne mo`emo da se otmemo dojmu kako su ~elni ljudi Slavije o~ito prisustvovali nekoj fantomskoj utakmici, te da imaju nekih ozbiljnih problema sa sluhom i vidom. Krenu}emo od neoborivih ~injenica: ^injenica prva: Rusmir Cviko nikako nije mogao u drugom poluvremenu vr{iti pritisak na delegata, sjede}i kraj njega, s obzirom na to da je bio hiljadama kilometara daleko, ta~nije u Belgiji! ^injenica druga: Vladi ^aplji}u ni u kom slu~aju nije cijela zapadna tribina psovala ~etni~ku majku. Vlado ^aplji} je ve} drugi put na Grbavici do~ekan ovacijama, a navija~i su mu u nekoliko navrata skandirali ime i to nakon {to je u{topao jednu loptu koja je doletjela do njega. On ih je pozdravio, za {ta je dobio dodatni aplauz. “Ja to gledam iz navija~kog ugla. Navikao sam da ima ru`nih stvari koje mi se govore, ali ako se sje}ate, stadion me je pozdravio skandiranjem. Sada, nebitno je {ta je bilo, ali ru`no je da se do|e u situaciju da se o ovome razgovara, jer desetorica ljudi koji dobacuju nisu ogledalo kluba. Da, zapad je individualno psovao, a pravi navija~i su me pozdravili. Smije{no je da i{ta komentari{em, jer ti isti koji su me psovali do{li su da me potap{u po ramenu” , ka`e nam ^aplji}.

Fantomski Rusmir Cviko: Ljudi iz Slavije ga vidjeli na Grbavici

stavu Srbije na tribinama, ovaj put, nisu skandirali “Ubij Srbina” kao {to su to sramno , uradili u utakmici protiv Borca. Da, u subotnjoj utakmici bilo je navija~kih prepucavanja, a navija~i @eljezni~ara, i to manji dio njih, vrije|ao je navija~e Slavije, koji su uzvratili istom mjerom. Sudija je prekinuo utakmicu, te je ubrzo nastavio, nakon ~ega vi{e nije bilo incidenata.

Za{to neistine?
“Slavija je na{ sportski prijatelj i ne znam otkud onakvo saop{tenje. Nikad nismo imali neugodnosti, ali njihovo saop{tenje je puno neistina i kontradiktorno je. Ja li~no, nisam ~uo da je skandirano Ubij Srbina, a stajao sam na izlazu na stadion” ka`e nam potpred, sjednik @eljezni~ara Almir Gredi} i dodaje kako mu je nejasno otkud u cijeloj pri~i ime Rusmira Cvike? “Malo su se zanijeli u svemu. Cviko je bio u Belgiji, a postoji i snimak me~a na Sport Areni, gdje svako mo`e pogledati da li je skandirano Ubij Srbina. Da, psovalo se sudiji i da, pojedinci su psovali treneru, ali ostatak stadiona je skandirao ^aplji}evo ime. Na sjednici Predsjedni{tva }u potencirati da se odgovori Slaviji, jer nema razloga za neistine. Uostalom, ne znam {ta se `eli posti}i ovime” , pita se Gredi}. Ne amnestiraju}i navija~e @elje od gluposti koje su napravili i za {to }e klub ponovo biti (zaslu`eno) sankcionisan, ne mo`emo se ne upitati, za{to se na sve dodaju jo{ la`i, jer to ne poma`e su`ivotu.
J. LIGATA

U FK Vele` (ne)zadovoljni bodovnim saldom

D`afi} `ali za
porazom od Rudara
[esto mjesto uz omjer 2 - 1 - 2 i gol-razliku 7:5, saldo je Vele`a u prvih pet odigranih kola BH Telecom Premijer lige. Koliko su u taboru ro|enih zadovoljni rezultatima koje je napravio ove sezone dosta podmla|eni sastav, toliko i `ale za propu{tenim bodovima u nekim me~eva gdje su danak platili uglavnom neiskustvu te nedovoljnoj uigranosti. [ef stru~nog {taba Asmir D`afi} najvi{e `ali za prosutim doma}im bodovima protiv Rudara iz Prijedora. “Protiv Olimpica je rezultat donekle i bio realan s obzirom na vi|eno, mada smatram da smo i u toj utakmici bili bolji i imali zrelije {anse. Duel sa Rudarom je pri~a za sebe. Tek sad kad pogledam na tabelu, vidim koliki je obim tog poraza. Da smo slavili protiv Prijedor~ana, bili bismo me|u prvih pet na tabeli” ka`e D`afi}. , Strateg Mostaraca nije previ{e sretan {to je stigla prvenstvena pauza. “[to se mene ti~e, volio bih da na{em narednom protivniku Sarajevu gostujemo sljede}eg vikenda, a ne za 14 dana. Ali, kad malo bolje sagledam stvari i prisjetim se u kakvim su uslovima moji momci igrali, na plus 40, onda je mo`da i dobro {to }e se malo odmoriti” smatra trener , Vele`a, koji je, kako ka`e, zadovoljan nastupima mladih fudbalera Mahini}a, Zvoni}a, Demi}a, Nuhi}a i drugih, te golmana Bobi}a, a poseban dojam na D`afi}a tokom proteklih sedmica ostavio je Anel Hebibovi}, koji se uz sjajne igre i dva puta upisao u listu strijelaca. “Ne `elim nikoga isticati, ali ako bih morao, onda bi to bio Hebibovi}, koji }e, ako nastavi igrati u ovakvoj formi, mnogo pomo}i cijeloj ekipi u ovoj sezoni. Igra~i poput njega su budu}nost Vele`a” kazao nam je D`afi}. ,
M. K.

Vlado ^aplji} ponosan je na skandiranja, a deprimiran zbog pojedinaca

“Dakle, nije mi cijela tribina sigurno psovala, ali ~uo sam da jesu neki, ali nisam se osje}ao ugro`eno. Nije prijatno onih 10 minuta pauze slu{ati psovke pojedinaca. Da, bio sam deprimiran zbog toga, jer o~ekujem od takvih utakmica spektakl. Utakmica je bila korektna, s tim {to je bilo negativnih reakcija u drugom poluvremenu i nikome nije lijepo kada mu se psuje. Me|utim, isto tako, bio sam ponosan kad mi je stadion skandirao ime. Mislim da sam postupio sportski i da, koliko god je bio neki individualni gnjev, nisam ni~im uzvratio, niti iziritirao dodatno navija~e” kazao nam je , Vlado ^aplji}, koji nije `elio u isti ko{ stavljati 3.500 navija~a koji su ga pozdravili aplauzom sa desetoricom onih koji su mu psovali. ^i nje ni ca tre }a: Na vi ja ~i @eljezni~ara, ne brane}i njihovo pona{anje, s obzirom na to da su zaista zapalili za-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SPORT
@eljo, Sarajevo i ^elik ostali kratkih rukava

47

Fenan Sal~inovi} izabrao Olimpic
Sjajni veznjak potpisao je ugovor sa najmla|im sarajevskim premijerliga{em u trajanju od dvije godine, jer nije mogao odbiti uslove koje mu je ponudio Nijaz Graci}
Fenan Sal~inovi} ovog ljeta najtra`enija je roba me|u bh. premijerliga{ima. Otkako se pojavila informacija da je raskinuo ugovor sa Rijekom, za Sal~inovi}a se interesovalo nekoliko bh. klubova. @eljezni~ar je bio jako blizu dovo|enja ovog igra~a, a Sal~inovi} se ~ak pojavio i na treningu plavih, ali je dogovor izostao. je godine. Razloge nam je sam objasnio: "Da, nisam htio potpisati na dvije godine i to je bio problem u razgovorima sa @eljom i Sarajevom. Za ^elik sam bio spreman igrati besplatno, ali onda se pojavio Nijaz Graci} (predsjednik Olimpica, op.a) i pitao me je {ta je moje. Nisam ga mogao odbiti", tvrdi Sal~inovi}, i dodaje kako mu se svi|a projekt koji gradi Olimpic, te da je uvjeren kako i on mo`e napredovati... "Svakome imponuje kada ga `ele klubovi poput Sarajeva, @elje i ^elika, jer su to na{i najbolji timovi. ^eliku sam zaista dao prednost u razgovorima, ali svi znaju da mi je `elja bila oti}i vani, prvenstveno zbog finansija. Me|utim, kada u klubu iz BiH dobije{ neke uslove koje bi dobio u inostranstvu, onda ne vidim razloga za{to bih odlazio, a ja sam ponudom Olimpica i prezadovoljan. Uz to, ambicije kluba su izlazak u Evropu, a uvjeren sam da to mo`emo ostvariti. @elim pomo}i da Olimpic izraste u ozbiljan klub, a onda ponovo napraviti neki transfer vani", ka`e nam Sal~inovi} koji }e ponijeti broj 10.

Sjajni uslovi
Nedugo poslije, Sal~inovi} je vi|en i na treninzima ^elika i ~inilo se da je potpisivanje ugovora samo formalnost, pogotovo zato {to je ovaj igra~ tvrdio da bi za Zeni~ane igrao i besplatno. U utrku za njegovim potpisom, u me|uvremenu, uklju~ilo se i Sarajevo, ali Sal~inovi} je, na iznena|enje svih, ipak potpisao za Olimpic i to ne na {est mjeseci, kako je `elio, ve} na dvi-

Muminovi} dogovorio transfer
Dodajmo kako je pomenuti transfer dogovorio sveprisutniji menad`er D`enan Muminovi}, koji je, podsje}anja radi, ove sezone transferirao dvojicu igra~a iz Premijer lige BiH u inostranstvo. Haris Harba je za 250.000 eura oti{ao u ^e{ku iz Olimpica, a Adi Adilovi} je dres Sarajeva zamijenio onim gr~kog Panthrakikosa.
J. LIGATA

FK Sarajevo u prvenstvenoj pauzi

Belgijanac iznerviran pore|enjem

Fiki} na probi
On }e odigrati tri kontrolne utakmice. Prva je danas protiv Gora`da u 17 sati, a preostale dvije bi}e u subotu i nedjelju kada je na rasporedu Memorijalni turnir “@elimir Vidovi} Keli”, rekao je strateg ko{evskog premijerliga{a Dragan Jovi}
Napada~ Moris Fiki} nalazi se na probi u FK Sarajevo. Ro|en je 20. juna 1991. godine u Prijedoru i nastupao je za drugu ekipu Hanse iz Rostocka. Prema rije~ima {efa stru~nog {taba bordo sastava Dragana Jovi}a, Fiki} je ju~e odradio prvi trening sa vode}im timom na{eg prvenstva. "On }e odigrati tri kontrolne uta kmi ce na kon ~e ga }e mo odlu~iti o njegovom mogu}em anga`ovanju. Prva je danas protiv Gora`da u 17 sati, a preostale dvije bi}e u subotu i nedjelju kada je na rasporedu Memorijalni turnir "@elimir Vidovi} Keli". U predstoje}eim provjerama igra}e svi fudbaleri, a ve}u minuta`u dobi}e oni koji su dosad manje igrali", izjavio je Jovi}. Tim sa Ko{eva do~ekao je na vode}oj poziciji BH Telecom Premijer lige BiH prvenstvenu pauzu zbog obaveza na{ih reprezentativnih selekcija. "@elimo ostati na prvom mjestu. Postigli smo najvi{e i primili najmanje golova u prvih pet ko la. Nas to ja }e mo se do bro spremiti za nastavak sezone,

Moris Fiki} trenira sa bordo timom

kao i otkloniti nedostatke u onim segmentima igre gdje ima prostora za napredak. Asmir Sulji} ne}e imati pravo nastupa u narednoj prvenstvenoj utakmici protiv Vele`a na doma}em tereZ. R. nu", naglasio je Jovi}.

Napada~ Chelsea Romelu Lukaku izjavio je kako mu je dosta pore|enja sa njegovim doju~era{njim suigra~em Didierom Drogbom. Lukakua, koji je trenutno na posudbi u ekipi West Bromwich Albiona, ve} du`e vrijeme porede sa Drogbom zbog njihovog stila igre. Ovaj mladi napada~ selekcije Belgije nimalo nije odu{evljen ~injenicom da ga zovu novi Drogba. "Didier i ja imamo sli~an stil

Lukaku: Ja nisam Drogba!

igre, ali mislim da ni on nije `elio da ga porede sa nekim kad je bio mla|i. Svaki igra~ `eli biti osoba sa sopstvenim karakterom. Ne `elim biti novi neko. U po~etku mi je to bilo uredu, ali mi je sada dosadilo. Nepotrebno je i ne svi|a mi se. Imamo o~evo prezime, ja sam Romelu Lukaku. Nisam niko drugi. Ovo je moje ime i `elim da me ljudi po njemu i pamte", kazao je Lukaku za zvani~nu stranicu West Bromwich Albiona.

48

SPORT

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

KUP “NANCY EVANS” ZA STONOTENISERE

Me|unarodni dani Sportskih igara mladih prvi put u BiH

Hiljade djece ispri~ale
U ~etiri ekipna sporta: mali nogomet, rukomet, ko{arka i odbojka, 313 u~esnika i u~esnica iz Srbije, Hrvatske, Makedonije i BiH takmi~ilo se za titulu najboljih
Nakon {to su uspje{no zavr{ene 2. BH Telecom Sportske igre mladih, Bosna i Hercegovina prvi je put bila doma}in osmim Me|unarodnim danima Sportskih igara mladih, koji su prethodnog vikenda odr`ani u Sarajevu. U ~etiri ekipna sporta: mali nogomet, rukomet, ko{arka i odbojka, 313 u~esnika i u~esnica iz Srbije, Hrvatske, Makedonije i BiH takmi~ilo se za titulu najboljih. Bosna Prevent Visoko (BiH) u mu{koj i @RK Ka{tela (Hrvatska) u `enskoj pobjednici su u rukometu. U nogometu su najbolje ekipe Gorciana Doboj-Jug (BiH) u mu{koj kategoriji, a u `enskoj @NK Split (Hrvatska). U obje konkurencije u ko{arci najbolje su bile ekipe iz BiH Ko{evsko Brdo i Fifi i cvjetno dru{tvo. Pobjednik u odbojci je ekipa OK “Marina Ka{teli” iz Hrvatske. “Sretni smo {to smo dobili pri li ku da or ga ni zu je mo Me|unarodne dane, koji su kruna Sportskih igara, {to nam je potvrda da smo spremni za dalji razvoj Igara koje su samo ove godine u Hrvatskoj i BiH okupile preko 107 hiljada djeca i mla-

najljep{e sportske pri~e
Stonoteniseri Alad`e u odli~noj formi

Ekipa Alad`e u Ukrajini
U ET TU Ku pu “Nancy Evans” u predstoje}oj sezoni, kao jedini predstavnici bh. stonog tenisa, igra}e ekipa sarajevskog STK Alad`a. Stonoteniska ekipa Alad`e nalazi se u veoma te{koj grupi A u dru{tvu sa ekipom Lirsa iz Ukrajine, koja je i organizator takmi~enja, te timovima iz Turske i Kipra, Yalova Belediye Genclik Spora i Evagoras Lakatamiasa. “Takmi~enje }e se igrati 8. i 9. septembra. Na{a ekipa je zbog hroni~nog nedostatka novca morala pripreme odr`ati kod ku}e, u Sarajevu. Nije bilo mogu}nosti za neke bolje i kvalitetnije pripreme na strani. Na{i igra~i su u odli~noj formi, spremni za nastup i pretpostavljam da }e uspjeti plasirati se u narednu rundu. Uz malo sre}e nadamo se ispunjenju cilja, ~ime bi bila ispravljena sportska nepravda iz pro{le godine kada nas je samo jedan set dijelio od prolaska u naredno kolo” kazao je Senad , Durakovi}, sportski direktor STK Alad`a. Zbog te{kog finansijskog stanja, na ovaj turnir otputovali su samo igra~i, bez rukovodstva kluba.
G. V.

Me|unarodni dani su kruna Sportskih igara mladih

dih” istakao je Haris Deliahme, tovi}, predsjednik Igara za Bosnu i Hercegovinu. “Me|unarodni dani su prete~a regionalizacije Igara, jer je planirano da se Igre slijede}e godine odr`e i u Srbiji” istakao je , Slaven Mari}, dopredsjednik Igara, te objasnio da je u planu da se svaku narednu godinu Me|unarodni dani odr`e u drugoj dr`avi: “Za nekoliko godina `elimo da Me|unarodni dani budu finalno

takmi~enje cijele regije” zaklju, ~io je Mari}. Druge BH Telecom Sportske igre mladih ove godine su u BiH okupile 23.146 djece, a u organizaciji je u~estvovalo preko 700 ljudi. “Zahvaljujemo svima {to su odlu~ili da budu dio najljep{e sportske pri~e. Svima `elimo sretnu novu {kolsku godinu i zakazujemo im susret slijede}e godine” poru~io je na kraju De, liahmetovi}. S. K.

D

rugi biciklisti~ki kros simboli~no nazvan Put spasa okupio je zaljubljnike dvoto~ka{a iz Olova, Tuzle i Kladnja, koji su u rekreativnoj vo`nji provezli stazu Kladanj - Brateljevi}i- Mlado{evac - Mu{ka voda. Prije nego je uslijedio start, biciklistima i gra|anima Kladnja obratili su se presjednik Foruma mladih Amer [ehi} i tada{nji guverner Tuzlanskog okruga Selim Be{lagi}.

Odr`an Drugi biciklisti~ki kros Put spasa - Kladanj 2012.

Puna podr{ka
“Svi gra|ani Tuzlanskog kantona, ako se vrate u na{u bli`u pro{lost i na{e najte`e dane, moraju se sjetiti da je upravo ovom putnom dionicom koju smo i nazvali Put spasa prehranjeno stnovni{tvo ovog kantona, te da je upravo ovaj put bio i jedina slobodna komunikacija koja nas je povezivala sa ostakom svijeta. Zato ovaj va{ kros ima izuzetno veliki zna~aj da napokon nadle`ni shvate da se ovom putu mora vratiti stari sjaj i da se na taj na~in odu`imo mje{atanima ovog grada. Ovo je manifestacija koju moramo svi podr`ati i ja se iskreno nadam da }e od naredne godine biti od kantonal nog zna ~a ja” is ta kao je, , izme|u ostalog, Selim Be{lagi}. ^lan Organizacionog odbora Mirza Kulugli} je rekao da su ulo`eni veliki napori u samoj organi-

Selim Be{lagi} sa ~lanovima Organizacionog odbora

Pred start u~esnika Biciklisti~kog krosa Put spasa

Putu spasa vratiti stari sjaj
Na krosu u~estvovalo blizu stotinu biciklista iz Olova, Tuzle i Kladnja
zaciji, ali da je prezadovoljan odzivom i zahvalio je svima koji su na bilo koji na~in pomogli u organizaciji ovogodi{njeg krosa. Nakon {to je polo`eno cvije}e i odata po~ast {ehidima i palim borcima uslijedio je i start iz centra grada. Na startu na{li su se najstariji u~esnik Salem Berkovi} sa 76 godina, a do njega namla|a takmi~arka Emina Kuljan~i} sa svega 6 godina. Vozilo se kroz `ivopisni i prelijepi kanjoj Drinja~e, sve do mjesta nadomak Brateljevi}a gdje je tragi~no stradao jedan od najtalentovanijih ko{arka{a Ahmo Selimba{i}. Svi u~esnici krosa odali su du`nu po~ast rano preminulom sportisti. Mada se od sela Brateljevi}i vozilo po makadamu i kroz tunele, biciklistima to nije stvaralo pote{ko}e, tek poneka pukla guma, ali su serviseri brzo otklanjali kvarove. Nakon jednosatne vo`nje stiglo se i do cilja na Mu{koj vodi. ovom dionicom, ali ovo dru`enje sa omladinom bez obzira na umor je ne{to {to se ne zaboravlja” naglasio je Salem Ber, kovi}. I dok su se biciklisti i gosti osvje`avali i ru~ali uz neuzbje`ni kladanjski grah, prigodan ~as historije odr`ali su tada{nji kamadant OG -3 Erdin Hrusti} i komandant ratne bolnice D`avid Ha bi bo vi}. Sve je okon ~a no sportskim natjecanjima i `eljom da se vide i naredne godine.
Fuad BERKOVAC

Gosti manifestacije
Drugi tradicionalni kros Put spasa pomogli su UG Djevoja~ka pe}ina, Forum mladih SDP-a, Tursti~ka zajednica TK-a, Dom zdravlja, PS Kladanj, autoservisi Bald i D`eno, BiHAMK, AMK Kladanj i AMK Dragon. Ovogodi{njem krosu prisustvovali su i Selim Be{lagi}, pomo}nik ministra za ugostiteljstvo i turizam TK-a Ekrem Avdi}, stru~ni saradnik TZTK-a Miralem Me{kovi}, ratni komandanti Erdin Hrusti} i D`avid Habibovi}.

Sje}anje na Ahmu
“Ovo je za mene nezaboravno iskustvo, jer sam kao voza~ u toku rata mnogo puta pro{ao

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

SPORT

49

KVALIFIKACIJE ZA EP 2013. Gruzija - BiH 103:107

Na{i idu u Sloveniju
Bh. tim pru`io izvanredno nadahnutu i borbenu igru i zaslu`eno porazio neugodnu doma}u selekciju za plasman na Eurobasket naredne godine • Najefikasniji igra~ utakmice bio je na{ reprezentativac Mirza Teletovi}, koji je postigao 25 poena
Dvorana u Tbilisiju. Gledalaca: 9.000. Sudija: Milija Vojnovi} (Srbija), Borys Ryzhyk (Ukrajina) i Zafer Jilmaz (Turska). Rezultat po ~etvrtinama: 16:20, 27:20, 31:32, 29:35. GRUZIJA: Boisa, Pachulia 21, Tsintsadze 9, Shermadini 8, Markoishvili 23, Patsatsia, Sanikidze 12, Dvalishvili, Metreveli, Shengelia 17, Lezhava, Matiashvili. Selektor: Igor Kokoskov. BiIH: Avdibegovi} 7, Ma{i} 21, Nurki}, Vrabac, Wright 23, Buza, Mitrovi}, Kikanovi} 16, Teletovi} 25, \edovi} 15, Sinanovi}. Selektor: Aleksandar Petrovi}. Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine kvalifikovala se na Evropsko prvenstvo 2013. godine u Sloveniji. Fenomenalnom, hrabrom i borbenom igrom na{i ko{arka{i porazili su selekciju Gruzije rezultatom 107:103 u svojoj sedmoj kvalifikacionoj utakmici na njenom terenu i zaslu`eno rije{ili dileme u vezi sa odlaskom na {ampionat Starog kontinenta. Ovo je bila peta pobjeda izabranika selektora BiH Aleksandra Petrovi}a u kvalifikacijama grupe D, ~ime je na{a selekcija izborila drugo uzastopno u~e{}e na EP-u, po{to je bila sudionik proteklog {ampionata u Litvaniji. Nakon pobjede nad Holandijom u Skenderiji, bh. tim pokazao je jo{ jednom zavidan kvalitet i trijumfovao na vru}em gostovanju u Tbilisiju. GRUPA D
1. BiH 2. Latvija 3. Gruzija 4. Holandija 5. Rumunija 7 6 6 7 6 5 4 4 2 1 2 2 2 5 5 643:614 500:434 537:507 578:629 434:508 12 10 10 9 7 Rezultati Gruzija - Bosna i Hercegovina 103:107 Holandija - Latvija 81:86 Parovi 9. kola, 8. septembar Latvija - Gruzija (16.05 sati) BiH - Rumunija (20)

~etvrtu ~etvrtinu krenulo sa vodstvom doma}ina od 74:72.

Drama u zavr{nici
Mirza Teletovi} zaledio je dvoranu u Tbilisiju

Sjajan po~etak
Poenima Wrighta za dva i trojkom Ma{i}a, na{i ko{arka{i otvorili su na sjajan na~in utakmicu i poveli sa 5:0. Efikasna igra na startu itekako je ohrabrila na{u selekciju. Najbolji ko{arka{i BiH bili su bolji rival u ve}em dijelu prve ~etvrtine, odr`avaju}i vodstvo od tri do ~etiri poena, zahvaljuju}i i odli~noj igri u odbrani. Na sre}u po na{ tim, i dalekometni {uteri iz doma}e reprezentacije nisu imali svoj dan na po~etku me~a, {to je pulenima selektora Petrovi}a bio dodatni vje-

tar u le|a na putu ka pobjedi. Sve do minut i po do isteka prve ~etvrtine, reprezentacija BiH vodila je 14:11, da bi potom trojkom Pullena doma}i stigli do prvog izjedna~enja u ovom susretu. Ipak, poenima Kikanovi}a i Wrighta pravimo seriju od 4:0 za prednost od 18:14 i tu razliku od ~etiri poena zadr`ali smo do kraja prve ~etvrtine za vodstvo od 20:16. U drugoj ~etvrtini Gruzijci su u 14. minuti uspjeli ne samo da anuliraju na{u prednost ve} i poenima Tsintsadzea pre|u u prvo vodstvo 24:23. U tom periodu prikazana je izjedna~ena igra, da bi Ma{i} troj-

kom ponovo donio prednost na{ima od 28:27. Ne{to kasnije Ma{i} posti`e novu trojku i to je 33:29 za BiH. Blagu prednost bh. ko{arka{i su odr`avali sve do tri minute do kraja druge ~etvrtine. Teletovi} je pogodio tricu za 38:35. Doma}ini su potom na~inili seriju od 8:0 za 43:38. Taj period zavr{en je sa 43:40 za Gruziju. U tre}oj dionici puleni selektora Petrovi}a pru`ili su efikasnu igru. Kikanovi}, Teletovi} i \edovi} su poga|ali ko{ Gruzijaca. Ostvarili su solidnu prednost do same zavr{nice, kada ponovo Gruzijci u kratkom periodu ~ine seriju od 6:0, pa se u

U fini{u je uslijedila drama. Obje selekcije su se smjenjivale u vodstvu. \edovi} je 41 sekundu do kraja poentirao za na{u prednost 102:100. Uslijedio je odgovor trojkom Markoishvilija, koji posti`e svoj 23. poen za 103:102, da bi potom Mirza Teletovi}, u burnoj zavr{nici zabio tricu za 103:105. Potom Sanikidze je u napadu na~inio li~nu gre{ku nad Teletovi}em, koji je iskoristio oba slobodna bacanja. Sjajni Mirza je pokazao veli~inu u najva`nijim trenucima, ruka mu nije zadrhtala i svojim poenima odveo nas je na EP. U 8. kolu BiH do~ekuje Rumuniju 8. septembra u Sarajevu, u 20 sati. G. V.

US OPEN, POSLJEDNJI GRAND SLAM SEZONE

Paraolimpijski turnir u sjede}oj odbojci

[arapova i Errani u polufinalu
Dok su na najve}oj svjetskoj pozornici posao prekinut zbog ki{e u tri seta dovr{avale [arapova i Bartoli, na Louis Armstrongu je italijanski dvoboj ~etvrtfinala US Opena okon~an laganom pobjedom ovogodi{nje finalistice Roland Garrosa. Sara Errani, prvi italijanski reket na WTA touru, uspjesima na Australian Openu i Roland Garrosu dodala je i novope~eni pothvat na US Openu - plasman me|u ~etiri najbolje. Polufinale u New Yorku osigurala je preko sunarodnjakinje i suigra~ice u parovima, Roberte Vinci. Za Vinci joj nije trebalo puno. Nakon 72 minute eliminirala je sa 2:0 protivnicu. U petak }e odmjeriti snage s pobjednicom iz susreta Serene Williams i Ane Ivanovi}. U nastavku me~a prekinutog u utorak pri rezultatu 4:0 u prvom setu za Marion Bartoli - potpuno druga pri~a. Marija [arapova iskoristila je jednodnevnu pauzu na najbolji mogu}i na~in te se vratila na Arthur Ashe u `elji da preokrene rezultat koji je krivo po nju zapo~eo. U tome je uspjela oduzev{i protivnici dva puta servis u drugom i tre}em setu te popraviv{i razinu igre u gotovo svim segmentima. Odlu~uju}i je set potrajao gotovo sat vremena, no u klju~nom trenutku (pri rezultatu 4:4), Ruskinja je napravila korak naprijed i osigurala servis za me~. Za finale }e morati igrati jo{ bolje, obzirom da joj slijedi prva teniserka svijeta, Victoria Azarenka. US Open, ~etvrtfinale, teniserke: [arapova (Rusija, 3) - Bartoli (Francuska, 11) 3:6, 6:3, 6:4, Errani (Italija, 10) - Vinci (Italija, 20) 6:2, 6:4, Ivanovi} - S. Williams (kasno sino}), teniseri, osmina finala: Tipsarevi} - Kohlschreiber 6:3, 7:6, 6:2, Wawrinka - \okovi} 4:6, 1:6,1:3 (predaja Wawrinke), Potro - Roddick i Murray - ^ili} (kasno sino}).

Selekcija BiH u sjede}oj odbojci bolja od Egipta

BiH u polufinalu
Re pre zen ta ci ja Bo sne i Hercegovine u sjede}oj odbojci plasirala se u polufinale turnira na Paraolimpijskim igrama u Londonu. Izabranici selektora Mirze Hrustemovi}a pobijedili su selekciju Egipta rezultatom 3:0 (25:17, 25:16, 25:22) u ~etvrtfinalnom me~u. “Pobijedili smo izuzetno dobru ekipu Egipta bez problema. Nismo `eljeli ni{ta rizikovati. Od po~etka susreta smo krenuli maksimalno anga`ovano, {to pokazuje i kona~an rezultat” , kazao je kapiten selekcije BiH Sabahudin Delali}. U polufinalu }e bh. tim u sjede}oj odbojci igrati danas protiv Njema~ke u 17 sati. Nijemci su savladali Kinu sa 3:2 u ~etvrtfinalu. “Protiv Njema~ke moramo ponoviti igru iz me~a sa Egiptom i plasirati se u finale, {to nam je bio cilj uo~i dolaska u London. Nijemci nisu izgubili nijedan me~, ali su dva pobijedili u tie-breaku. Protiv Kine su gubili sa 2:0, ali su na kraju pobijedili {to govori da se radi o dobro pripremljenoj ekipi. No, mislim da smo mi kvalitetniji i o~ekujem da pobijedimo” , naglasio je Delali}. U drugom polufinalu Rusija }e odmjeriti snage sa pobjednikom duela Velika Britanija Iran, koji je odigran kasno sino}.

Prvenstvo rukometa{ica startuje 28. septembra

Ilid`a do~ekuje Miru
@rijebanje parova prvog kola `enske rukometne Premijer lige BiH, kao i Kupa BiH za sezonu 2012/13. za mu{karce i `ene, obavljeno je u srijedu u Sarajevu. U 1. kolu, 28. i 29. septembra, sastaju se: Borac - Lokomotiva, Katarina - @ivinice, Krivaja - Zrinjski, Ljubu{ki - Jedinstvo, Ilid`a - Mira, a ekipa Gora`da je slobodna. Titulu prvaka brane rukometa{ice Borca. U predtakmi~enju Kupa BiH za rukometa{ice, 21. i 22. septembra, sastaju se: Grude - Lokomotiva, Ljubu{ki - Katarina, @ivinice - Gora`de, Krivaja - Jedinstvo Br~ko. Kod `enskih ekipa ~etiri prvoplasirane iz pro{log prvenstva Borac, Mira, Zrinjski i Ilid`a kre}u u takmi~enje od ~etvrtfinala, ~ije se prve utakmice igraju 13. marta 2013. godine. I kod mu{kih ekipa, u~esnici SEHA lige Sloga, Borac i Izvi|a~, po~inju takmi~enje u Kupu BiH ~etvrtfinalnim me~evima 13. marta naredne godine. Utakmice u predtakmi~enju Kupa BiH za rukometa{e }e se igrati 21. i 22. septembra, a sastaju se: ^apljina - ^elik, @ep~e - Bosna BHT, Leotar - Zrinjski, Krivaja - Bosna Prevent, Derventa - Grada~ac, Kakanj - Gra~anica i Konjuh - Prijedor. Ekipa Gora`da je slobodna.
G. V.

50

OGLASI

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM adaptiran dvosoban stan, 2 sprat, u Hrasnom za troiposoban do 80m2, uz doplatu, od ].Vile do M. Dvora. Mob: 033/710-550.sms MIJENJAM dvosoban stan na Mojmilu, ul. Olimpijska, I sprat, za trosoban u Centru uz nadoplatu. Tel: 451-154.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola 4 dunuma zemlje pola pod vo}em u okolini Sarajeva za Novi grad RS za vikend ku}u ili stan. Tel. 033/218-753. MIJENJAM zemlju 5.000m2 RS, na pola puta Hre{a-Sumbulovac, struja, voda, ulaz sa puta, asvalt, za rano. Tel. 641362.k SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM stan 52m2 u Sarajevu za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel.542-668.k

MALI OGLASI
IZDAJEM namje{tenu jednokrevetnu sobu sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, centralno grijanje, kablovska TV i gara`u, iza SC Skenderije. Tel. 212-124.k IZDAJEM dvosoban stan na Grbavicizgrada. Tel. 061/150-080 i 061/190-008.k IZDAJEM stan 50m2, Ko{evsko brdo, jednoiposoban, 275 KM. Mob. 062/619-361.k IZDAJEM jednosoban stan, Pirin brijeg 38. Tel. 534-368.k MUSE ]. ]ati}a, 68m2, prizemlje, izdajem-700 KM, prodajem-165.000 KM. Mob. 066/995-944.k IZDAJEM dvosiposoban polunamje{ten stan, Ul. Trg Djece Dobrinje 19, Dobrinja III, III sprat, prednost imaju pla}anje unaprijed, cijena 250KM. Tel. 033/434-238.k IZDAJEM stan nov djelimi~no namje{ten (kuhinja,dnevna soba) od 80m2 na Stupu-Ba~i}i, cijena po dogovoru. Tel. 061/215-512.k GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan izdajem. Mob. 061/150-080, 061/190-008.k IZDAJEM exstra sre|en i namje{ten apartman za jednu osobu u strogom centru, 400KM. Tel. 061/205-235.k IZDAJEM povoljno na du`i period ku}u sa 3 sobe, kuhinjom, mokrim ~vorom, dvori{tem, parkingom i vrtom, centar grada - Mejta{. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, donji Vele{i}i. Tel. 061/530-045.k NAMJE[TEN stan 40m2, balkon, inter. kab. garsonjera 30m2, inter. kab. mogu i studenti, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226665.k IZDAJEM dvosoban stan, cen. grij. mladom bra~nom paru ili samcima i samicama. Mob. 061/143-016.k IZDAJEM namje{ten stan za studentice, povoljno u centru. Tel. 061/145-361.k IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu, prostrana. Tel. 062/008-931.k NAMJE[TEN stan, 40m2, balkon, internet, kablovska i garsonjera 30m2, internet, kablovska, parking, mogu i studenti, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k

51

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 60m2 sa kori{tenjem ve}eg dvori{ta. Nalazi se na veoma pogodnom mjestu. Tel. 033/610-151. 4895 IZDAJEM sobu studentici, Zmaja od Bosne 30. Tel. 033/610-576. 1403 IZDAJEM poslovni prostor, lokacija atrajtivna, za zastupni{tvo, kancelarije, knjigovodstvo i dr. Mob: 061/156-340.sms IZDAJEM stan, Tibra 1, za dvije studentice po 100 eura+ re`ije, namje{ten, komforan,,moderan. Mob: 061/473-240.sms IZDAJE se stan od 90 m2 sa novim namje{tajem. Dva parking mjesta, zaseban ulaz, dvije velike sobe, dva kupatila i dnevni boravak sa kuhinjom. Vele{i}i. Tel: +387603154274.sms ILID@A, Sokolovi}i, izdajem namje{ten stan, centralno grijanje, termo fasada. Tel: 061/234-012.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229 m2 RK Borac potpuno renoviran za trgovinske namjene cijena 2000,00 km. Tel. 033/265- 715.sms IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studentima, na Anexu-Otoka u ulici Prijedorska. dobra komunikacija gradskog saobra}aja. Tel: 062/994-470.sms IZDAJEM dvos oban,dobro namje{ten stan 60m, sa centralnim grijanjem Ko{evsko brdo. Tel. 061/227-370.sms IZDAJEM garsonjeru, namje{tenu. Dolac Malta. Mob: 061/546-837.sms IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Ned`ari}i-Tibra, dvijema studentice,100 eura+re`ija. Mob. 061/473-240.sms IZDAJEM gara`u na Grbavici-Dom zdravlja. Mob. 061/158-507.k IZDAJEM luksuzno opremljen trosoban stan Nova Breka ulica Jovana Bijeli}a. Tel:061/160-609.k DVIJE studentice tra`e sustanarku namje{ten ~etverosoban stan Ciglane. Tel: 061/922-483.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema djevojkama, u centru (Mejta{), povoljno. Tel. 061/304-338.k

PRODAJA
POFALI]I, prodajem stan Zahira Panjete 7D II sprat, 57m,2. Tel:063/971-797. 4957 HRASNO 53m2, 65m2, N. Sarajevo 44m2, Dobrinja 55, 68, 89m2, Alipa{ino P. 67 i 78m2, ^engi} V. 53m2, Centar 32m2, I. Sarajevo 60 i 92m2. Mob. 061/375-787. 4926 STAN NA Marijin Dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel. 058/483-561.k TURBO-PROM d.o.o. Novi Travnik. Obavije{tavamo vas da vr{imo prodaju poslovnog objekta u izgradnji i zemljista k.c. broj: 46/11 ukupne povr{ine 680 m2 zemljista i ukupne povr{ine 680 m2 objekta. Cijena navedenog zemlji{ta i objekta iznosi 249.000,00 KM +PDV. Kontakt telefon: 030/790-106. Kontakt osoba Dragica Lozan~i}.Tel: 063/921822.sms PRODAJEM adaptiran stan na Alipa{inom polju A faza 56 m2. Tel: 062/170056.sms PRODAJEM stan kod Socijalnog 61 m2. Tel: 062/170-056.sms Prodajem ku}u 13 puta 9 sa 1350 oku}nice na Kobilja~i. Tel: 061/339-287.sms PRODAJEM ku}u u Ned`ari}ima,Sarajevo,prizemlje i sprat. Tel: 062/326965.sms PRODAJEM povoljno trosoban stan,73 m2, u ulici Franca Lehara,Marijin Dvor,2 sprat. Tel: 062/777-717.sms PRODAJEM ku}u u centru kod Gorenje nebodera, sa dva stana odvojena i 300m2 oku}nice 150.000 KM. Mob. 065/361-160.sms KU]E: Gladno polje, uz put, Ilid`a-Rakovica, (parcela 1.000m2-115.000 KM, Reljevo uz put, P+I, parcela 1.000m2, 70.000 KM, Vratnik kod Hendek d`amije, P+I, 400m2, 125.000 KM. Mob. 061/375-787. 4926 HITNO i povoljno, Alipa{ino P. 67m2, 75.000 KM, Dobrinja I 55m2, 74.000 KM, Skenderija 57m2, 86.000 KM. Mob. 066/488-818. 4926 PRODAJEM hitno zemlji{te 1470m2 Paljevo - Novi grad. Tel. 033/218-753.k PRODAJEM ku}u Gornji Hotonj 85m2 prizemlje+potkrovlje 750 m2. oku}nice struja, plin, voda. Tel.062/105-901.k VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ku}u na Ilid`i-Otes sa oku}nicom ipriklju~cima. Tel. 033/527364 i mob: 062/527-254. k

CENTAR, Vrazova, 1 sprat, pogodan za kancelarije, urede, ordinacije, 161 m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136.k DVOSOBAN 54m2, B.M.Selimovi}, 11 sprat, 96.000 KM, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 59m2, 96.000 KM. Mob. 061/320-439.k ILID@A, Lu`ani, K. Hegedu{i}a, nizovi, 96m2, gara`a, ba{ta, cen. gr. 129.000 KM. Mob. 062/334-371.k D@ID@IKOVAC, kod apoteke, 73m2, 3 sprat, balkon, 1/1, renoviran, 169.000 KM. Mob. 066/801-711.k GRBAVI^KA, 4 sprat, jednoiposoban, balkon, 82.000 KM. Mob. 062/907-831.k MI[EVI]I, kod Had`i}a, ku}a 110m2, pr.+sr, 2 gara`e, svi priklju~ci, uz asvalt, grad. prevozm 750m2 placa, 65.000 KM. Mob. 061/702-881.k PRODAJEM noviju ku}u sa tri odvojena stana sa velikim dvori{tem, Ba{~ar{ija-Sagrd`ije 40. Tel. 033/441-435, 066/033-383.k BA[^AR[IJA, ul. S.B. Ba{agi}a, trosoban stan, 63m2. Mob. 062/153-857.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 1. sprat kod Doma Armije. Tel. 445-371 iza 15 sati.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM vikendicu u Gornjam Vlakovu, 570m2 zemlje. Mob. 062/354883.k BJELAVE, trosoban u dobrom stanju. Informacije: e-mail: bjelave 36 @ hotmail.com GARA@A, ul. Kranj~evi}eva, ispod Konzuma, 12,5m2, vl. 1/1, grunt, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-396.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870389.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/III, 68m2, 70.000 eura. Tel. 061/205-235.k PRODAJEM dvosoban stan 60m2, Banja Luka-Borik. Tel. 051/370-141.k [VRAKINO selo, jednosoban stan 33m2, u blizini Policijske uprave. Tel. 618384.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964797, 617-742.k

NAMJE[TAJ
SPAVA]A soba komplet, samo 150 KM, trokrivlni visoki ormar, bra~ni krevet i ormari}, hitno. Mob. 062/381-050. 4775 PRODAJEM kau} trosjed na rasklapanje malo upotrebljavan, cijena 100KM. Tel. 061/926-212.k PRODAJEM radni sto i sto za kompjuter za 90KM. Tel. 062/008-931.k

TEHNIKA
PRODAJEM {krinju, ve}u, za trgovinsku radnju i ugostiteljstvo, mo`e i za doma~instvo, povoljno. Mob. 061/227-189.k

VOZILA
PRODAJEM citroen xsaru picaso, Dizel, tek registrovana, 2003. god. Cijena 7.700 KM Tel. 061/130-168.sms MERCEDES 311 CDI 2003 god 85 kw 2,2 cm3 300.000 km extra stanje 16.000 KM 061 169 704.sms PRODAJEM Alfa Romeo 156 JTD, 2001. god. pre{ao 150.000 km, ful oprema, cijena 7.000 KM. Mob. 061/132-488.k LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju gara`iran 1973. za 15.000KM. sa rezervni dijelovima. Tel: 058/483-561.k PRODAJEM Reno “Scenic” 97. godina, 1600 kubika benzin,klima, alu felge i jo{ opreme. Tel. 061/275-440.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Peugeot 306 Sedan, 1992. god, cijena 4.400KM. Tel. 061/229-686.k VW JETTA VR6, 2001. god. automatik, benzin, cijena do reg. 6.500 KM. Mob. 062/600-111. PRODAJEM Opel Corsa 1,2 benzin, 1998. god., gara`irana, registrovana. Tel. 061/375-168.k GALERIJA za kombi, fabri~ka, 150 KM. Mob. 061/274-450.k PRODAJEM [kodu Feliciju, proiz. 1998. god. Mob. 061/502-340.k PRODAJEM Renault Megan 1,6, 2000. god. ful oprema, registrovan 4/2013. god. servis. knjiga, pre{ao 146.000 km, cijena 5.900 KM. Mob. 062/690-900.k POLO 1.4, benzin, 2005. godina, prvi vlasnik, pre{ao 58.000 km, registrovan do 01/2013. godine. Mob. 061/555-270.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k TRA@IM smje{taj (sobu ili manji stan) za dulji period. Po`eljno predgra|e, selo, planina. Tel: 065/449-120.sms AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

OSTALO
VRLO povoljno prodajem Pianino. Mob: 061/223-819.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k KOLEKCIONARI ozbiljna zbirka filatelije,ex yu,tabacici,1500 kom. Ne prekupcima. Tel: 066/451-409.sms VRLO povoljno prodajem Pianino. Mob: 061/223-819.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan u zamjenu za 2 m bukovih drva iscjepanih. Tel: 061/553-633.k PRODAJEM sat “Citizen Promaster” automatik diver, cijena 300 KM. Tel: 062/463-047.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k

KUPOVINA
AKO imate zlato lomljeno, ispravno, nakit, dukate, {orvane, najbolje pla}am do 37E/gr. isplata odmah. Mob: 062/375771.sms

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
KUPOVINA
OZBILJNA `ena pazila bih stariju osobu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje. Mob. 062/316-953.k TRA@IM ozbiljnu familiju za odr`avanje, ~i{}enje stana. Tel. 062/081-830.k

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM

KUPUJEM zemlju (obradivu povrsinu i sumu). Da ima voda. Tel: 065/449-120.sms AGENCIJA kupujem staru deviznu {tednju ratnu od{tetu isplata odmah cijela BiH. Tel: 063/351-572.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM knjige za srednju {kolu, dobro pla}am po dogovoru dolazim na adresu. Tel. 061/903-709.k KUPUJEM {kolske ud`benike. Tel. 061/533-792.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k

ocu na{e drage kom{inice Adile Dine Konakovi} - Ak{amija

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 767-995, 061/131-447. 001

ROZA RU@A D@EMID@I], ro|. LA[^IK
2. 9. 2001 - 2. 9. 2012.

ISMET (AVDE) D@EMID@I]
10. 9. 2011 - 10. 9. 2012.

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ne jenjavaju. Zauvijek }ete biti u na{im srcima i mislima. S ljubavlju, k}erka Alma, sin Jasmin, zet Mahir, unu~ad Mirza i Emili

GALIBU KONAKOVI]U
1402

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. 4472 SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Tel: 061/935697.sms

Navr{ila se godina otkako je na{a voljena supruga i majka

Abdulah, Vehbija Bija, Nermina, Edin, Edina, Muhamed, Edin, Jasmina, Tarik, Rijad, Emir, Envera Lejla, Nejra i Naida
4970

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni. Uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855 i 062/445-037.k POTREBNA radnica za ~i{}enje i kuhanja u doma}instvu Sarajevo Adija Mulabegovi}a. Tel: 065/560-446.sms OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k TRA@IM posao pomo}nog kuhara ili picmajstora. Mob. 062/118-260.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

JASMINA LUK[I] Ro|. DELALI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo sve njene prijatelje da je

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-biancaneum.com. Tel. ++387(0)36 884 125 PRIMO[TEN, apartmani s pogledom na more. Parking osiguran u dvori{tu ispred ku}e. Mob. 063/632-505.sms IZDAJEM povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10 KM, Brist. Mob. 065/367-128.k

preselila na ahiret. Neka ti Alah d`{. Podari lijepi d`enet. Porodica: suprug Hajrudin i sin Edin.
4972

dr. TATJANA MIHA]

IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k

preminula 4. septembra 2012. godine. Sahrana }e se obaviti 7. septembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. Njeni prijatelji: Kolja i Neda, teta Tanja, Marianne i Wolfgang, Miloje i Mira, Svjetlana, Nada, Jelena i Srba, Dunja i Mika, Ognjenka, Leon i Anica
000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

53

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

had`i RABIJA-hanuma (IBRAHIMA) KATICA, ro|. D@ANANOVI]
udova Ejuba

ISMAILJ (HASANA) KAZAGI]

preselila na ahiret u srijedu, 5. septembra 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 7. septembra 2012. godine, poslije d`uma-namaza (14 sati) na mezarju Zahrid - Rogatica. O`alo{}eni: sinovi Mehmed, Nurko i Nijaz, brat Ahmed, sestre Razija i Vehba sa porodicama, snahe Mirsada i Dijana, [efika i Fikreta, zaova Ai{a, jetrva [ahida, unu~ad Berina, Mirza i Nedim sa mamom Jasminom, Emir i Haris, te porodice Katica, D`ananovi}, Komarica, Korjen, Had`imuratovi}, Brankovi}, Hod`i}, Sara~, Muhi}, Kazaz, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije d`uma-namaza u gradskoj d`amiji Rogatica. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice, sa polaskom u 11 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u srijedu, 5. septembra 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 7. septembra 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Uma, sin Sead, k}erke Suada i Alma, brat \eljalj, snaha Fikrija, sestre Hajrija, Sadija i Sebaheta, snaha D`enana, zet Ibrahim, unuke D`ejlan, Ajla i Ilma, unuk Amar, {ure Izo, Ismet, Huzeir, bratanac Elif, brati~na Ajsen, svastike Zuma, Razija i Ziba, te porodice Kazagi}, Pupalovi}, ^olakhod`i}, Sinan~evi}, Spahi}, Herak, Had`ijakupi, Talovi}, Agani, Dalku, Ljuca, Gezen, Sadikovi}, Mujezinovi}, Karahasanovi}, Sjeni~aku, Bulja, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14.30 sati, Ul. Samira ]atovi}a Kobre 11, Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

NIJAZ (ZIJAHA) RIFATBEGOVI], dipl. ecc.
iz Bijeljine 6. 9. 1981 - 6. 9. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji najmiliji
030

EL-FATIHA

EL-FATIHA

na{oj dragoj

na{oj dragoj

JASMINA (HAMDIJE) MU[I], ro|. ZUKI]

JASMINA (HAMDIJE) MU[I], ro|. ZUKI]

Preselila na ahiret 5. septembra 2012. u 51. godini. Amir Zuki} s porodicom
111

Preselila na ahiret 5. septembra 2012. u 51. godini. Halim Zuki} s porodicom
111

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na moje drage roditelje i sestru

na dragog brata i roditelje

KOSMAJAC SLAVKO STANA
1906 - 1986. 1912 - 1996.

i

DU[ANKA STRI^I], ro|. KOSMAJAC
1947 - 2008.

ENES DRA^I]
6. 9. 2002 - 6. 9. 2012.

ZAKIRA DRA^I]
25. 10. 1999 - 6. 9. 2012.

MEHMED DRA^I]
5. 10. 1990 - 6. 9. 2012.

S ljubavlju i tugom, k}erka i sestra Mirjana
1401

Sestre i k}erke: Enesa i Jasminka sa djecom Amrom, Jasminom i Farisom
AX

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

[estog septembra 2012. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

POSLJEDNJI SELAM

ocu Dine Konakovi}a, dragog i dugogodi{njeg prijatelja na{e televizijske ku}e

EMINA (HASANA) MILJKOVI]A

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Porodica
4924

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj kolegici i prijateljici

dr. TATJANI MIHA]
redovnoj profesorici u mirovini

GALIBU KONAKOVI]U

Dekan i zaposlenici Prirodno-matemati~kog fakulteta Sarajevo Komemorativna sjednica odr`at }e se u petak, 7. septembra 2012. godine, u amfiteatru Branko Galeb na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sarajevo sa po~etkom u 11 sati.
001

Kolektiv Hayat TV-a
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ dragi

EL - FATIHA

Majci na{e radne kolegice

MUHAMED KO[EVI]
iz Vi{egrada

JASMINA (HAMDIJE) MU[I], ro|. ZUKI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 30. augusta 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 7. septembra 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju u Malmeu, [vedska. O`alo{}eni: k}erka Azra, sinovi Sead i Azur, zet Sejfudin, snahe Jasmina i Vildana, unu~ad i praunu~ad, porodice Abaz, [ljivo, Gu{o, Salihagi}, Dizdarevi}, Omi}, Veletovac, Brankovi}, Zul~i}, Tabakovi}, kao i ostala rodbina i mnogobrojni prijatelji.
1398

Preselila na ahiret 5. septembra 2012. u 51. godini. VGT OSIGURANJE
111

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

ocu na{e radne kolegice Senke

na na{u dragu sestru

JUNUZU JA[ARSPAHI]U

TATJANA TANJA MIHA]

MIRA LOVRI] - ]AVAR
6. 9. 1992 - 6. 9. 2012.

Veliko hvala za cijeli `ivot, zauvijek utkan u na{ mali odsjek. Uposlenici BH radija 1
1400

Draga na{a sestro, danas je 20 godina od tvog odlaska. Tvoje mjesto je i danas u na{im srcima, u na{im pri~ama, u na{im molitvama. Bolna je praznina. Bila si nam sestra i prijatelj. S ljubavlju i suzama u oku. Tvoje sestre: Mara, Nada i Boba sa obiteljima
4969

^lanovi Odsjeka za fiziku Prirodno-matemati~kog fakulteta
AX

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
[estog septembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

ZAHVALNICA
Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima onima koji su nam pomogli u lije~enju na{eg dragog Hamdije. Veliko hvala osoblju Tre}e interne klinike KCU Sarajevo, Klinici za plu}ne bolesti Podhrastovi KCU Sarajevo, Odsjeku za op{tu hirurgiju JU Op}e bolnice “Primarijus dr. Abdulah Naka{“ Sarajevo, kao i de`urnim timovima Zavoda za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo. Posebno zahvaljujemo primarijusu dr. Snje`ani Br|anovi}, doc. dr. Ademiru Had`ismailovi}u, primarijusu dr. Vladimiru Lovre, dr. Abudu Sari}u i dr. Dragi{i \ogovi}u. Porodica Demir
4965

HAMDIJA (MAHMUTA) DEMIR

S neizmjernom ljubavlju i ponosom ~uvat }emo uspomenu na Tebe. O`alo{}ena porodica

Sedmog septembra 2012. navr{i}e se godina tuge i bola otkako nema mog jedinog sina

DAVOR DADO [UTI]

Oti{ao si, moj sine, tiho iznenada, a meni ostavio vje~nu tugu i prazninu. Zauvijek si mi, sine, pred o~ima i u mislima. Sveta misa zadu{nica }e biti u crkvi Presvetog Trojstva u 18 sati isti dan. Tvoja mama Seka
4963

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg kolege

ocu na{eg kolege

NUSRET (SADIKA) BIJEDI]

preminuo nakon kratke bolesti u utorak, 4. septembra 2012, u 82. godini. Sahrana }e se obaviti u petak, 7. septembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo Sarajevo. O`alo{}eni: k}erka Suzana, brat Izet sa porodicom, unuci Francesco i Damiano, brati} Senad sa porodicom, brati~na Nina sa porodicom, snaha Asifa, amid`i} sa porodicom, amid`i~ne sa porodicom, teti}i sa porodicama, porodice Bijedi}, De Lucia, Granov, Buhi}, Ajanovi}, Serdarevi}, Kasapovi}, Lati}, ^eljo, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Planta`e br. 71, Ilid`a
000

IBRAHIM DRINJAK

IBRAHIM DRINJAK

Revicon
001

Jelena, Marin i Milan
001

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dobre i plemenite ljude, na{e drage prijatelje

suprugu na{e kolegice Nermine Mulovi}, prof.

UZELAC

SEAD (ALIJE) MULOVI]

UGLJE[A
6. 9. 1997 - 6. 9. 2012.

LJERKA
2004 - 2012.

Kolektiv Srednje zubotehni~ke {kole Sarajevo
001

S ljubavlju i po{tovanje, Bo`o Pa{agi} sa porodicom
4962

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

na bra}u

AJI[A (ALIJE) BIBI], ro|. HAMZI]

SULJO (SULEJMANA) KR[O
preselio na ahiret 28. augusta 2012. u Francuskoj, u 53. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Murija, supruga Suada, sin Dino, k}i Jasenka, sestra Emina, snaha Adeline, zet Mustafa, punac Husein, {ure Kemo i Hakija, {urjakinje, amid`i}i, amid`i~ne, daid`i}i, daid`i~ne, teti}i, teti~ne, te porodice Kr{o, Kolji}, Renard, Maksumi}, Pendek, Smaji}, U{to, Kova~, Lugu{i}, Suljevi}, Sarajli}, Smajlovi}, Tatara, Mujki}, Mustafi}, [abi}, Le Moulec, Kiyak, Ask, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa autobuskog stajali{ta (ulaz u Ulicu dola~ka) sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskom stajali{tu Otoka. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Zajko, sin Fikret, k}erke Ifeta i Izeta, bra}a Meho, Omer i Selvo, sestre Tid`a, Hasija i Devla, zetovi Zahir, Almir, Meho, Alija i Suljo, snahe D`emila, Saliha, Sabaheta i Nazifa, djeveri Ahmo i Ibran, jetrve Sabaheta i \ula, unuci Adis i Anis, unuke Arnela, Ajla, Berina i Zerina, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Bibi}, Hamzi}, Smje~anin, Mrdi}, Ja{arevi}, Kuldija, Ba{alija, Hatibovi}, Veli}, Pamuk, Konak, ^usto, Ki{i}, Variz, Krila{evi}, Vladavi}, Mulaosmanovi}, Kukan, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. reisa Fehima Spahe ~ikma 114, Pofali}i. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa taksi-stajali{ta Vele{i}i, sa polaskom u 13 sati.

MU[AN (RED@E) \OZO

FEHIM (RED@E) \OZO

S ljubavlju, sestra Sevda sa porodicom
4954

SJE]ANJE

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

FERID BE]IRBEGOVI]
6. 9. 2008 - 6. 9. 2012.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

@ivot nestaje u trenutku, a sje}anja ostaju zauvijek. Tvoji najdra`i
1396

MEHO (ALIJE) AVDI]

FATIMA (HAJRE) GOGA

preselio na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 14 sati na mezarju Grahovi{te - Barica - Hotonj. O`alo{}eni: sin Hajrudin, k}erka Mirsada, snaha Ifeta, unuci Mirsad i Adis, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Avdi}, Kusturica, Ov~ina, Selimovi}, Voloder, Mrakovi}, Be~ovi}, Ala|uz, Barakovi}, Zukoba{i}, ]atovi}, Ka`ini}, Zulovi}, Bunjo, Rad`o, Hebib, Jaganjac, \apo, Sari}, [aroti}, Alispahi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Blagovac I/113, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

POSLJEDNJI POZDRAV

ZVONKU (STJEPANA) [ULENTI]U
na njegovom povratku u Mostar u vje~ni smiraj. Mila i Ljilja
4959

preselila na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: brati~na Mejra Mehmedovi} - Goga, zet Muhamed, amid`i} Nail Goga sa porodicom, te porodice Goga, Mehmedovi}, Vejo, Ni{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Ramiza Sal~ina 280, Ned`ari}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Danas, {estog septembra 2012. godine, navr{ilo se {est tu`nih mjeseci od kada nije sa nama na{ voljeni suprug i tata

RAMIZ (DERVE) KARTAL

ZLATKO RISTI]

preselio na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 7. septembra 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Tirin Han - Rogatica. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred d`amije u Bojniku u 10.30 sati sa zaustavljanjima na autobuskim stajali{tima Stup i Vije}nica, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: sin Amir, k}erke Ferida, Mersida, Sabiha i Fatima, snaha Azra, zetovi Nuhan i Hasib, unu~ad i praunu~ad, sestre Emka i Fatima, snaha Pa{a, brati~na, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Kartal, ^ordalija, Konakovi}, He}o, Mehi}, Mirvi}, ^oli}, Dauzaimovi}, ^olakovi}, Kahved`i}, [abani}, ^av~i}, Andeli}, Hanu{i}, Dizdarevi}, Rami}, Pleho, Divovi}, Tiro, Hase~i}, Dedaji}, Me{anovi}, Hod`i}, Husi}, Pod`i}, ]utahija, Huski}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji u Bojniku.
000

Nedostaje{ nam. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoje Buca i Sa{a
4953

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

[estog septembra 2012. navr{ava se 16 godina otkako nije sa nama na{a draga

IBRAHIM (BE]E) DRINJAK
preselio na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Murka, sinovi Suvad i Senad, k}erke Suvada, [evala i Fatima, snahe Fadila i Nazifa, zetovi Nasuf i Salih, unu~ad Hasan, Amer, Emir, Almir, Fuad, Armin, Ermin, Be}o, Bermin, Hasija, Mejra i Amra, tetka Begija sa porodicom, daid`a Selim sa porodicom, daid`i}i i daid`i~ne, {urjaci Halil i Omer sa porodicama, sestri} Samed, sestri~na Sanela, svastike Sena i Behka, te porodice Drinjak, \uzo, Lisica, Toski}, Skoko, Kadriba{i}, Zul~i}, [ero, Jonuz, Mujezinovi}, Ajanovi}, Hrvat, Had`i}, Durmi{evi}, Hasanbegovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

LJILJANKA AHMETA[EVI]
Imala si veliko srce i ljubav za sve nas. Divna supruga, najbolja mama i dragi topli prijatelj. U na{im srcima ostaje{ vje~no voljena. Tvoji najmiliji suprug i sin
AX

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

KATICA KNE@EVI]
6. 9. 1992 - 6. 9. 2012.

[estog septembra 2012. navr{ava se 20 godina od tragi~ne smrti na{eg dragog sina, oca, brata i supruga

ANTO RAJI]
5. 7. 1928 - 6. 3. 2012.

[estog rujna 2012. navr{ava se dvadeset godina od smrti na{e drage majke, bake i prabake. Sinovi Ivica i Josip @a`o sa obitelji
4933

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Sa ljubavlju i tugom, Marina, Dragan, Tamara, Jelena, Robbert i Evie-Jolie
4048

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALEKSANDRA (JANKA) [U]URA
Uvijek u na{im srcima i mislima.

TU@NO SJE]ANJE

HUSEJIN (OMERA) HOLJAN
preselio na ahiret u utorak, 4. septembra 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 6. septembra 2012. godine, u 17 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga Hata, sinovi Enes, Esad i Enver, snahe Suvada i Aida, zet Vejsil, unu~ad Elvedin, Elvir, Anel, Aldin i Eldin, bra}a had`i Red`o, Alija i Ramiz sa porodicama, sestre Mu{kija, Hata, Zejna i Plema sa porodicama, te porodice Holjan, Tinjak, Granulo, Li~ina, Zejnilagi}, Kurtovi}, Agi}, Kuldija, Arapovi}, Fi{i}, Imamovi}, Trnka, Kadri}, Zlomu`ica, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Porodica
4760

Navr{ava se {esnaest godina od prerane smrti na{eg dragog

ZVONKO (MARIJANA) [UTALO
6. 9. 1996 - 6. 9. 2012.

DRAGANA ]ERIMOVI], ro|. KOTRO[AN
6. 9. 2010 - 6. 9. 2012.

Sve protekle godine nisu izbrisale tugu i sje}anje na tebe. Voljeni ne umiru sve dok `ive oni koji ih vole. Porodice: [utalo, Bulaji}, Mijatovi}, \uri{i} i Joki}
1395

Ljepota du{e zauvijek ostaje. Diana i Nedim
1357

58

PREDAH

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Planirani doga|aji ne idu u `eljenom pravcu, ali vi se dobro snalazite u razli~itim okolnostima na poslovnoj sceni. Umijete da nametnete svoje mi{ljenje i da stvorite bolje uslove. Partner ~esto mijenja odluke i na takav na~in poti~e va{u nervozu. Ne volite kada vam neko saop{tava odluke u posljednjem trenutku. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak ili susret sa prijateljima, opustite se. Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u odre|ene saradnike, u~inite ono {to je neizbje`no kako biste sa~uvali svoje poslovne interese. Izbjegavajte poslovno rivalstvo sa osobom koja u`iva negativnu reputaciju. Nalazite se u emotivnom raskoraku, dilema koju poku{avate da rije{ite vi{e zavisi od ne~ije volje ili uticaja. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Novi doga|aji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na va{u koncentraciju, stoga ne uspijevate da zavr{ite planirane obaveze. Postoje poslovi koji se zavr{avaju po hitnom postupku, sve drugo odgodite za bolju priliku. Bolje je da se ne zanosite velikim emotivnim `eljama ili ne~ijim obe}anjima. Budite umjereniji u o~ekivanjima. Nema razloga da precjenjujete li~ne mogu}nosti. Trenutni polo`aj Mjeseca djeluje na va{e psihi~ko stanje, osje}ate poja~anu emotivnu uznemirenost i nesigurnost. Va`no je da pravilno razdvojite zajedni~ke interese od li~nih ambicija koje imate. Odgodite naporne situacije koje vas iscrpljuju. U susretu sa voljenom osobom umijete da preuveli~avate svoje potrebe i preosjetljivo reagujete. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna. Ponekad nemate strpljenja da odgovarate na razli~ita pitanja ili da ispunjavate brojne zahtjeve. Lak{e se snalazite u situacijama kada su vam otvorene razli~ite mogu}nosti za {iri izbor i slobodno djelovanje. U susretu sa voljenom osobom ne odstupate od zacrtanih ciljeva. Razmislite, velika upornost mo`e imati i lo{e posljedice. Budite umjereniji u svemu, optere}ujete se velikim ambicijama. U vama se pokrenuo takmi~arski impuls i ne mo`ete da se zadovoljite prosje~nim rezultatima. Privla~e vas veliki izazovi ili mogu}nost da udvostru~ite svoje poslovno finansijske rezultate. Ipak, nemojte dozvoliti da vam velike ambicije pomute razum. Partner ponekad ne razumije sve va{e ideje, potrebno je da se razjasnite oko zajedni~kih nesporazuma. Pobolj{ajte psihofizi~ku kondiciju. Neko iznenada kritikuje va{ na~in rada. Dobro razmislite o svemu, nema potrebe da reagujete sujetno na razli~ite komentare. Poslovni propust nije toliko zna~ajan da biste previ{e brinuli o posljedicama. Uporno poku{avate da promijenite partnerovo mi{ljenje, ali nailazite na znake odbijanja ili na jasno negodovanje. Opustite se uz neku omiljenu zabavu, prijat }e vam relaksacija. Va`no je da napravite dobru poslovno-finansijsku procjenu i da plasirate svoje ideje na pravom mjestu. Nema potrebe da donosite zaklju~ak na osnovu prvog utiska i bez konsultacija. Iskreno razgovarajte sa voljenom osobom, prije nego {to se opredijelite za novo rje{enje. Zajedni~ki dogovor uvijek vodi ka najboljem rje{enju. Primijenite neku od tehnika psiholo{ke relaksacije. Posre}ilo vam se da ostvarite ve}i uspjeh mimo ne~ijih o~ekivanja. Zadr`ite pa`nju na zapo~etim poslovima i izbjegavajte takmi~arsku atmosferu. Ne~ije pona{anje mo`e da vam poremeti tok misli i budu}e planove. Nema razloga da forsirate situacije koje iritiraju voljenu osobu, bolje je da strpljivo sa~ekate na svoju {ansu. Va`no je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju. Na vama je da provedete u djelo zajedni~ke ideje ili da obezbijedite bolje uslove za saradnju. U prilici ste da ostvarite dvostruki dobitak, pod uslovom da nastupite profesionalno i sugestivno pred saradnicima. Djelujete raspolo`eno i dobro}udno. Kod vas provijava romanti~no raspolo`enje, a partner `eli iskreno da vam ugodi. Priu{tite sebi omiljenu zabavu kao poticaj za dobro raspolo`enje. Va`no je da se razumijete sa bliskim saradnicima i da postavite zajedni~ka pravila u poslovnom dogovoru. Svako treba da odradi svoj dio posla u planiranom roku i bez pretjeranog eksponiranja li~nih sposobnosti. Ponekad pretjerujete u svojim komentarima ili zahtjevima koje imate pred voljenom osobom. Poka`ite vi{e nje`nosti i zahvalnost za sve ono {to dobijate. Izbjegavajte lo{e navike. Neko vas dovodi u neugodnu situaciju, stoga izbjegavajte afektivno pona{anje i zatra`ite dobar savjet kod bliskih saradnika. Potrudite se da zavr{ite obaveze u predvi|enom roku. Ne dozvolite da vas neko isprovocira na pogre{nu odluku. U susretu sa voljenom osobom zaboravite na teme koje vas optere}uju. Emotivna bliskost djeluje ljekovito. Sa~uvajte prisebnost duha i samokontrolu.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: piste, avion, ~atma, e, nar, amonal, mihe, ne, stanica, est, okinava, stranice, kv, taoci, aso, i, e, kaja, opus, tea, ametist, ikra, aljaska, ~o, sm, aneta, roga~, imele.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no obla~no sa ki{om, pljuskovima, grmljavinom i malo hladnije. Puha}e slab do umjeren sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 14 do 17, na jugu do 22, maksimalna dnevna od 21 do 28°C. U Bosni i Hercegovini sutra prete`no sun~ano. Narednih dana sun~ano i toplije. U Sarajevu prije podne obla~no, sa ki{om, popodne promjenljivo obla~no, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 15, maksimalna dnevna 24° C.

Danas }e obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom biti iznad Skandinavskog poluostrva, na sjeveru Britanskih ostrva, iznad Apeninskog i Balkanskog poluostrva i na sjeveroistoku Evrope. Sun~ano }e biti iznad ve}eg dijela Pirinejskog poluostrva i na krajnjem istoku kontinenta. Vjetar olujne ja~ine puha}e u oblasti Sjevernog mora i zapadnog Mediterana. Najhladniji glavni grad bi}e Oslo sa temperaturom od 12, a najtopliji Atina sa temperaturom od 35°C. Na Balkanu danas promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Jedino }e na krajnjem jugu i istoku biti sun~ano. Maksimalna temperatura od 25 do 30, na jugu Gr~ke do 35°C.

60

KULTURNI VODI^
BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 19.20 sati. ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hill... po~etak u 20.15 sati.

uloge: Kirsten Dunst, Charlotte Gainsbourg, Kiefer Sutherland... po~etak u 21.30 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN
akcija, re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Gar field, Irrfan Khan, Emma Stone… po~etak u po~etak u 14.30 sati.

^ELI^NA LEJDI
drama, re`ija: Phyllida Lloyd, uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak u 19.30 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hil... po~etak u 16.10 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Kate Beckinsale, Jessica Biel… po~etak u 18 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avantura, akcija re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 17.30 sati.

KINA
KRITERION
DRAQUILA: ITALIJA DRHTI
dokumentarni, re`ija: Sabina Guzzanti, po~etak u 20.20 sati.

POZORI[TA
SARTR
OD SKLONI[TA DO SARAJEVSKOG RATNOG TEATRA
dokumentarni, po~etak u 20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 15, 17.30 i 20.30 sati.

OSVETNICI
SF akcija, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Chris Evans, Scarlett Johansson... po~etak u 20.45 sati.

JANE EYRE
drama, re`ija: Cary Fukunaga, uloge: Mia Wasikowska, Michael Fassbender, Jamie Bell… po~etak u18 sati.

GALERIJE
UMJETNI^KA
Izlo`ba “Le Corbusier u objektivu fotografa svog vremena”, posve}ene jednom od najva`nijih arhitekata 20. stolje}a i vi|enog objektivom fotografa njegovog vremena Roberta Doisneaua, Brassaïa, Luciena Hervéa, Gisèle Freund, Renéa Burryja, Andréa Villersa... Izlo`ba je otvorena do 15. septembra.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer, uloge: Ben Stiller, Vince Vaughn, Jonah Hill... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINOTEKA
PEPELJUGA
animirana avantura, re`ija: Clyde Geronimi, uloge: Ilene Woods, James MacDonald, Eleanor Audley… po~etak u 19 sati.

BIHA]

MERIDA HRABRA 3D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 16 sati.

HANIKAH
Izlo`ba “Re•arhitecture” posjetiteljima pru`a uvid u ono {to su uradili mladi arhitekti iz 15 evropskih gradova, a njihove intervencije odnosile su se na zapu{tene, neprivla~ne, “odba~ene” dijelove gradova koji im onemogu}uju da funkcioniraju kako bi trebali, a bez kojih oni ne mogu. Izlo`ba je otvorena do 15. septembra.

TUZLA

CINEMA CITY
KORIOLAN
historijski triler, re`ija: Ralph Fiennes, uloge: Ralph Fiennes, Gerard Butler, Brian Cox... po~etak u 16.40 i 19.10 sati.

ZVON^ICA I TAJNA KRILA
animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe, glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty… po~etak u 17.15 i 19 sati.

MAK
Izlo`ba slika Dejana Veki}a “Mahala Dugommier”. Fotografije su nastaleu sklopu jednog projekta prije sedam godina. Posjetioci }e imati priliku prvi put vidjeti preostale fotografije. Pri~a o pari{koj ~etvrti koncipirana je tako da istra`uje ta~ku gdje se susre}u ~ovjek i urbana sredina koja nije toliko atraktivna poput svjetskih znanih dijelova grada svjetlosti. Izlo`ba je za posjete otvorena do 10. septembra.

KINA
UNA
BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 21 sat.

BORNOVO NASLJE\E
akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 20 i 22.30 sati.

OPSJEDNITA
horor, re`ija: Ole Bornedal, uloge: Natasha Calis, Jeffrey Dean Morgan, Kyra Sedgwick... po~etak u 20.30 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

PLA]ENICI 2
akcioni spektakl, re`ija: Simon West, uloge: Sylvester Stallone, Liam Hemsworth, Randy Couture... po~etak u 18.20 sati.

LEDENO DOBA 4: POMJERANJE KONTINENTA 3D
animirana komedija, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, Denis Leary, John Leguizamo... po~etak u 18 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 19 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

ZVON^ICA I TAJNA KRILA
animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe, glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty… po~etak u 14.40 i 16.30 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

POZORI[TA
NARODNO RS
KRIVICA
drama, autor: Neboj{a Rom~evi}, re`ija: Nikola Pejakovi}, igraju: Nikolina Jelisavac i Ljubi{a Savanovi}, po~etak u 20.30 sati.

ZENICA

ZA^IN ZA BRAK
romanti~na komedija, re`ija: David Frankel, uloge: Meryl Streep, Tommy Lee Jones, Steve Carell… po~etak u 18.20 i 20.35 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BANJA LUKA

MERIDA HRABRA 2D
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 14.50 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI KINA
MULTIPLEX EKRAN
ZVON^ICA I TAJNA KRILA
animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe, glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty... po~etak u 14 i 16 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba sa~uvanih crte`a zbirke “Bo`idar Jakac iz Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJa iz Jajca”. Rije~ je o crte`ima slovena~kog umjetnika, koji je preko pet stotina djela nastalih tokom u~e{}a u narodnoosolobodila~koj borbi poklonio Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a, a koji su od 1995. godine Banjoj Luci je povjereno na ~uvanje dvije stotine devedeset i tri crte`a Bo`idara Jakca. Izlo`ba je otvorena do 6. oktobra.

110795
Stalna postavka eksponata ciji je o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Otvorena svakim danom od 10 do 21 sat.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, SF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 18.05 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
VRATA
drama, re`ija: István Szabó, uloge: Helen Mirren, Martina Gedeck, Károly Eperjes... po~etak u 20.15 i 22.15 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

TATIN SIN
komedija, re`ija: Sean Anders, uloge: Adam Sandler, Andy Samberg, Leighton Meester... po~etak u 17, 19.15 i 21.30 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i

VANZEMALJCI U KOM[ILUKU
komedija, re`ija: Akiva Schaffer,

MELANHOLIJA
drama, re`ija: Lars von Trier,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012. Ju`ni Bruklin
15.35 BHT 1

TV PROGRAM
JE

61

SE

RI

Donovanov otac, umirovljeni policajac, vra}a se u grad jer hitno mora na operaciju srca. Bijesan je i razo~aran kada sazna da je je njegov sin pristao da radi za odjel pacova, kako od milja zove odjel za unutra{nju kontrolu. Me|utim, bit }e veoma iznena|ren kada mu sin prizna {ta je bio pravi razlog ove njegove odluke.

Ne daj se, Nina!
16.00 FTV

Zbog lo{eg poslovanja automehani~arske radionice i potrebe smanjenja tro{kova, Ninin otac Vlado dobiva otkaz. David je zahvalan Nini {to je uspjela la`irati izvje{taj, ali ona zbog toga osje}a gri`nju savjesti. David poziva Ani}a na razgovor jer `eli saznati tko je odgovoran za kra|u dokumenata i blokiranje Nininog kompjutera. Ani} krivnju svaljuje na Juri}a i oni obojica dobivaju otkaz. Ipak, Juri} ne otkriva Davidu da iza kra|e dokumenata stoji i Petar, a blokiranja kompjutera Patricija. H-moda }e kupnjom jeftinijih materijala u{tedjeti, no, mada stoji iza poteza svoga sina vjeruju}i da se tr`i{te {iri i da su takvi potezi mo`da i neophodni, Viktor nije sasvim siguran da je to prava odluka. Aleks je dodatno {okiran kada sazna da se njegov prora~un mora jo{ vi{e smanjiti...

Vegas za dvoje
What Happens In Vegas, 2008.

00.00 PINK

KOMEDIJA

Re`ija: Tom Vaughan Uloge: Cameron Diaz, Ashton Kutcher, Rob Corddry, Lake Bell

Luda no} u Vegasu dovodi do nesretnog braka za dvoje njujor{kih samaca u ovoj razuzdanoj romanti~noj komediji. Cameron Diaz i Ashton Kutcher spontani su ~udaci koji nakon no}i pijanstva trebaju rastavu na brzinu. No kad on osvoji tri milijuna dolara na automatima, ne ba{ sretni, upravo vjen~ani par, suprotstavlja se jedno drugomu na sudu, gdje im sudac nalo`i da ostanu vjen~ani {est mjeseci kako bi razrije{ili svoje probleme!

Sulejman Veli~anstveni
20.00 OBN

2:22
2:22, 2008.

FIL

22.20 BHT 1 DRAMA
Re`ija: Phillip Guzman Uloge: Mick Rossi, Robert Miano, Aaron Gallagher, Val Kilmer

M

Zakon bra}e
22.35 OBN
Brothers, 2009.

FIL

M

Osmanska vojska kre}e u osvajanje Zemunske tvr|ave. Za to vrijeme sultan Sulejman dobija vijest da je ugarski kralj Ludvik u tvr|avi. Osmanska vojska velikom brzinom zauzima tvr|avu. Me|utim, ne pronalazi Ludvika. Sultan ne `eli stati dok ga ne uhvati. Izme|u sultana i Ludvika po~inje potjera do smrti. Sultanija Hatid`e se pla{i slanja ve} napisanog pisma za Ibrahima iz razloga da }e do}i u pogre{ne ruke. Osmanska vojska napreduje prema Beogradu. Za to vrijeme se u Topkapi dvoru moli za sultanovu pobjedu. Sada je Sulejmanova pobjeda veoma blizu. Svoju pravdu `eli predstaviti Evropi.

DRAMA
Re`ija: Jim Sheridan Uloge: Tobey Maguire, Jake Gyllenhaal, Natalie Portman, Sam Shepard

Plan je bio jednostavan, ali posao nije. Grupa od ~etiri iskusna kriminalaca planira rutinsku plja~ku banke. Ali, kada stvari krenu u pogre{nom smjeru, prijateljstvo, odanost i povjerenje se u potpunosti preispituju.

El Mariachi
22.45 HRT1
El Mariachi, 1992.

FIL

M

"Zakon bra}e" je mo}na pri~a o dva posve razli~ita brata: kapetanu Samu Cahillu i mla|em bratu Tommyu Cahillu. Sam je marinac koji se 4. put sprema oti}i na du`nost i ~vrst obiteljski ~ovjek. O`enjen je djevojkom iz srednje {kole Grace, s kojom ima dvije djevoj~ice. Tommy je njegov karizmati~ni mla|i brat koji je upravo izi{ao iz zatvora...

AKCIJA
Re`ija: Robert Rodriguez Uloge: Carlos Gallardo, Consuelo Gómez, Jaime de Hoyos, Peter Marquardt, Reinol Martínez

Plja~ka
23.25 NOVA
Art Heist, 2004.

FIL

M

Asi

AKCIJA
Re`ija: Bryan Goeres Uloge: Ellen Pompeo, William Baldwin, Abel Folk, Simón Andreu, Ed Lauter

21.05 FTV

Kada Kerim, Demirov prijatelj, upozna Defne s Demirovom tetkom i sestrom Melek, oni do`ivljavaju veliku neugodnost. Kerim ne mo`e razumjeti Suhejlinu odlu~nost da se niko iz njene porodice ne smije "mije{ati" s porodicom Kozd`uolu. Ihsan ne zna da njegova k}erka Asi radi na Demirovom imanju. Na ceremoniji koja se odr`ava u vrijeme `etve, Demira i Asi o~ekuje veliko iznena|enje.

Mladi Meksikanac ima veliku `ivotnu ambiciju postati mariachi glazbenik i time nastaviti obiteljsku tradiciju. Putuju}i meksi~kom provincijom, nabasa na gradi} blizu ameri~ke granice i odlu~i tamo ostati. Me|utim, pojavljuje se banda koja ga namjerava ubiti, jer su ga izgleda zamijenili s nekim sli~nim njemu. Mladom glazbeniku sada nema druge nego da se po~ne kriti i eventualno da zatra`i pomo} od mogu}eg saveznika, na primjer zavodljive vlasnice kafi}a...

Threat of Innocence
13.40 HRT2 DRAMA
Re`ija: Michael Switzer Uloge: Richard Crenna, Beverly D'Angelo, Stephen McHattie, Robert Desiderio, James Handy Threat Of Innocence Aka Frame Up, 1994.

FIL

M

U plja~ki cijenjene {panjolske galerije ukradena je i vrlo vrijedna umjetni~ka slika. Kao pomo} istra`iteljima pozvana je njujor{ka stru~njakinja za umjetnine Sandra Walker. Sandra je samohrana majka koja je bila u braku s policijskim detektivom Bruceom. Istraga je u tijeku i Bruce se po~inje brinuti za Sandru, pogotovo kada sazna kako radi uz bok Daniela Marina, s kojim se jo{ davno borio za njenu naklonost...

Potraga za pravdom
20.00 TV1/MRE@A

^ovjek bez lica
20.00 HRT2 DRAMA
Re`ija: Mel Gibson Uloge: Mel Gibson, Nick Stahl, Margaret Whitton, Fay Masterson, Gaby Hoffmann, Geoffrey Lewis The Man Without A Face, 1993.

FIL

M

4. Suzan je zabrinuta za Alija, te dolazi u njegovo naselje. Svi su iznena|eni, jer takva `ena nikada nije do{la u to naselje. Zilha je iznena|ena i ljuta {to je vidi, te donosi bitnu odluku. Ali postaje Caferova i Kazimova `rtva, te zavr{ava u bolnici. Zilha je i dalje ljuta na Alija, no ipak ga odlazi posjetiti u bolnicu. U bolnicu pristi`e i Hasibe, Alijeva majka, te dolazi do sukoba izme|u Zilhe i nje.

Jonathan Stone bio je dvadeset i tri godine policijski detektiv, no zadnjih godina radi kao privatni istra`itelj u Bostonu, a naj~e{}i su mu poslovi pra}enje preljubnika. Sav novac daje na lije~enje svoje te{ko bolesne `ene. Kad Nan umre, na sprovod iz Seattlea sti`e njezin prijatelj Arnie Ryan, kojeg Jonathan povr{no poznaje, no zna da su Nan i Arnie bili prijatelji od djetinjstva. Arnie ponudi Jonathanu da se odmori u njegovoj ku}i u Seattlu, smje{tenoj na obali jezera, jer }e ku}a biti dva tjedna prazna. Jonathan tamo upozna susjedu Annie Hayes i dok razgovaraju primijete u Arniejevoj ku}i maskiranog mu{karca...

U ljeto 1968. dje~ak Chuck Norstadt priop}io je majci Catherine da bi `elio polo`iti prijemni ispit za internatsku {kolu nakon koje bi nastavio studij na vojnoj akademiji. Majku vi{e zanima da si na|e novog mu`a. Chuckov otac, jedan od tri maj~ina biv{a mu`a, bio je ~asnik koji je poginuo u nesre}i vojnog zrakoplova. Chuck ima stariju polusestru Gloriju i mla|u polusestru Megan iz tre}eg braka. Obitelj zajedno ljetuje u vikendici nedaleko Bostona. U tom gradi}u `ivi i "~ovjek bez lica" Justin McLeod...

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 Prirodna ba{tina BiH: Dolina iz sna, dok. program 07.30 Obale pri~aju rijeka slu{a: Rijeka Trstionica, dok. program, 2. dio 08.00 Ne daj se, Nina!, serija, 17. ep. (r) 08.50 Profesor Baltazar, crtana serija 09.00 Vijesti 09.05 O{trica no`a, serija, (r) Program za djecu 09.45 Artur, crtani film 10.15 Frankina stopala, crtani film 10.30 Harveytoons, crtani film 10.55 Poko, crtani film 11.10 Hot Wheels, crtani film

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Hutovo blato 08.00 BHT vijesti 08.15 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 16/22 (r) Program za djecu i mlade 09.05 Zec 100 %, animirani film 09.15 BHT slagalica 09.40 Robot Robi, animirana serija, 47/52 09.50 Crvenkapica, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.15 Izgubljena ~ast, igrana serija, 33/77 11.05 Carica Sisi, igrana serija, 3/4 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Globalna hrana: Pomfrit, dok. serija, 4/6 (r) 13.15 TV Justice, sudska hronika (r) 13.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Interview 20: Filip Vujanovi} (r) 15.20 Dani hrvatskog filma Ora{je 2012, reporta`a (r) 15.35 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 17/22 16.30 Prirodna ba{tina BiH: Trebi`at 17.00 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.25 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Carica Sisi, igrana serija, 4/4 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.15 Jake, igrana serija, 9/16 21.00 Izbori 2012, dijalo{ka emisija 22.00 BHT vijesti 22.15 Business News 22.20 2:22, igrani film 00.10 Jake, serija, 9/16 (r) 00.50 Pregled programa za petak

FTV

06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.15

RTRS

10.00 10.30 10.40 11.05 11.30 12.00

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Divlji zapad, dokumentarni program (r) Mala tv U no}noj ba{ti, program za djecu Pri~e veterinara Boleta, program za djecu (r) Blagoje u svijetu igra~aka, program za djecu (r) Ognji{ta, dokumentarni program (r) Heroji i fenomeni (r) Dnevnik 1

06.10 Zakon ljubavi, serija, 108/187 07.00 Najava programa 07.05 Ukradeni `ivoti, serija, 129/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 [erif, western film 09.00 Vijesti 09.05 Put u Anvoli, serija, 3 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija, 96/109 (r) 11.00 Potraga za pravdom, serija, 3 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serija 20 13.00 Vijesti 13.05 [erif / The Star Packer, western film 14.00 Vijesti

TV1

06.00 06.45 08.00 08.15 08.40 09.00 09.13 09.30 09.40 09.55 10.20 10.45 11.05 11.30 11.45 11.59

HAYAT

Bandini, serija, 117. ep. Kad li{}e pada, serija TV izlog Take{ijev dvorac, TV show Crtani film Bumba, crtani film, 52. i 53. ep. Nodi, crtani film Moji d`epni ljubimci, crtani film, 48. ep. Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 6. ep. Winx, crtani film, 27. ep. TV Izlog Vijesti Biometeorolo{ka prognoza

06.00 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka, serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka serija 16.10 Info top, informativni program

PINK

07.00 Rollbots, crtani film 07.20 Oggy i `ohari, crtani film 07.40 Ronny Olly Roni, crtani film 07.55 An|eli i prijatelji, crtani film 08.10 Dibidogs, crtani film 08.35 Roni Olly roni, crtani film 08.45 Gerald McBoing, crtani film 09.10 Hairy Scary, crtani film 09.25 Skrivena kamera 09.35 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 10.00 Ljubav-vjera-nada, turska serija 10.55 Ljubav bez granica, meksi~ka sapunica 11.50 Crime time, crtani film

OBN

Nepobedivo srce

20.10

Pe~at

21.00

Dnevnik

Winx
19.00

11.05

Zabranjeni forum

21.00

Odba~ena

21.55

11.30 Super {pijunke, crtani film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija, 7. ep. 13.05 Larin izbor, serija 13.55 Svakodnevica: Reklama, dok. program 14.25 Dopunska nastava, zabavna emisija 15.00 Vijesti Program za djecu 15.10 Artur 15.35 Hot Wheels 16.00 Ne da se, Nina!, igrana serija, 18. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.15 O{trica no`a, serija 18.55 Super {pijunke, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, serija, 4. ep. 21.05 Asi, igrana serija 22.00 Lud, zbunjen, normalan, serija 23.35 Dnevnik 3 00.10 Larin izbor, serija 00.55 TV Justice

12.15 Heroj na{eg doba, serija 14.10 Larin izbor, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Larin izbor, serija 16.00 Reporta`a Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.10 Lokalni izbori 2012., informativni program 18.00 Saba i tajne nosoroga, dok. program 18.50 Iz h u h, serija 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Ono kao ljubav, serija 21.00 Pe~at, politi~ki magazin 21.55 Pre`ivjeti Aljasku, dok. program 22.50 Dnevnik 3 Sport 23.15 Antimafija{ka jedinica, serijski film 00.50 Stjuardese, serija 01.40 Heroj na{eg doba, serija (r)

14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 130/134 15.00 Vijesti 15.05 Put u Anvoli, serija, 4 16.00 Eliza, serija, 44/68 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, serija, 97/109 18.15 Najava Dnevnika 19:00 18.16 Zauvijek mlad, serija, 13/28 19.00 Dnevnik TV1 20.00 Potraga za pravdom, serija, 4 21.05 Eliza, serija, 45/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Zauvijek mlad, serija, 13/28 22.40 CSI (s12), serija, 1 23.40 CSI (s11), serija, 1 00.40 Dnevnik TV1 (r) 01.40 Krovovi, igrani film 03.00 No}ni program

12.00 Bandini, serija, 117. ep. 13.00 Kad li{}e pada, serija, 12. ep. 14.55 Muzi~ki program 15.15 TV izlog 15.50 Krv nije voda, serijski program, 4. ep. 16.25 Sport centar 16.30 Take{ijev dvorac, show 17.00 Kraj, serija, 9. ep. 18.00 Po spisku, talk show 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, serija, 118. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Kraj, serija, 10. ep. 23.00 Jessica, igrani film, 2. dio 01.25 Sport centar 01.30 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program

16.30 Mala nevjesta, indijska, serija 17.30 Ljubav, navika, panika, serija 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija 19.00 Mala nevjesta, indijska, serija 20.10 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 21.00 Zabranjeni forum, talk show emisija 22.30 Sve za ljubav, reality emisija 00.00 Vegas za dvoje, film 01.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.50 In Magazin, zabavna emisija (r) 13.40 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 14.10 Top Shop 14.30 Skrivena kamera 15.00 Odba~ena, indijska serija 16.30 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 17.30 Dejana talk show, talk show, (r) 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 21.00 Odba~ena, indijska serija 22.30 Vox Populi 22.35 Zakon bra}e, igrani film 00.15 Eso TV, tarot 02.15 OBN Info (r) 02.30 OBN Sport (r)

Na{a mala klinika
17.25 FTV
Poslovna direktorica Grospi} kasni na posao, pa po{tu od [emse preuzme primarijus Guzina. Prestravi se kada vidi da je najavljen dolazak financijskog inspektora na kliniku. Dok o toj temi raspravljaju na kolegiju, dolazi dr. Slavi~ek, koji sumnja da ima bruh, jer je cijelu no} s Lili [triga “premje{tao ormare”. Bruh ima i g. Zadro, pa se Kuni} sprema operirati obojicu. Dolazak Grospi}eve nestrpljivo o~ekuje i dr. Grge~, no prije nje na kliniku sti`e financijski inspektor Petar D. Valenti} ili kako ga za [emso voli zvati PDV.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Gladijatorska akademija 10.50 Privatni `ivot-remek djela (r) 11.40 S koljena na koljeno, 1/2 (r) 12.15 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Pudl springs, film (r) 15.00 Specijalni efekti, (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Specijalni efekti, 17.00 Ljetne ljubavi 17.25 Non-stop 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Gladijatorska akademija 20.00 Simfonija svijeta prirode 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Varvari pred vratima, film 23.00 Voice of America 23.30 Privatni `ivot-remek djela 00.20 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

10.05 Kinali Kar, serija (r) 11.00 Potraga za pravdom, serija (r) 11.55 TV kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu, dok. program 13.15 Bojno polje, strani dok. program 14.00 Ljetopis, zabavno-muzi~ki program 15.00 Put u Ejvonli, serija 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu, otvoreni program 17.15 Kinali Kar, serija 18.15 TV reporta`a, dok. zabavni program 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Crtani film 20.05 Potraga za pravdom, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava, serija 22.30 Vijesti 22.40 CSI: Las Vegas, serija (12. s) 23.30 CSI: Las Vegas, serija (11. s)

MRE@A

09.05 Put u Anvoli, serija, 3 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 96/109 (r) 11.00 Potraga za pravdom, serija, 3 (r) 15.05 Put u Anvoli, serija, 4 17.15 Kinali kar, serija, 97/109 20.00 Potraga za pravdom, serija, 4 22.40 CSI (s12), serija, 1 23.40 CSI (s11), serija

TV MOSTAR

09.05 Put u Anvoli, serija, 3 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 96/109 (r) 11.00 Potraga za pravdom, serija, 3 (r) 15.05 Put u Anvoli, serija, 4 17.15 Kinali kar, serija, 97/109 20.00 Potraga za pravdom, serija, 4 22.40 CSI (s12), serija, 1 23.40 CSI (s11), serija

TV ZENICA

09.05 Zenica danas, repriza 09.30 Glas Amerike, repriza 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi (gledajte) 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti Stanje na putevima, vremenska prognoza 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dokumnetarni program 17.00 Iz dana u dan17.15 Patnja, igrana serija, repriza 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja, muzi~ko-zabavna emisija 22.40 Igrana serija 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 09.00 Bra}a koale 09.20 Program TV Sahar 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 13.00 Plavi planet 14.00 Bonaventura 15.00 Velike misterije 16.00 Jusuf a.s., serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Plavi planet 18.00 Mini serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.15 ^uvari tradicije 21.00 Mini serija 22.00 Jusuf a.s., serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r)

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Evo srcu mom radosti (r) 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Hazreti Jusuf, serija (r) 12.40 Evo srcu mom radosti (r) 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 15.00 Serijski program 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hazreti Jusuf, serija 21.10 Hronika Jablanice 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B. 00.00 Otvoreni program (r) 02.00 Vogo{}anska hronika (r)

TV USK

08.00 Jutro uz western, igrani film 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Junska no}, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 Tv liberty (r) 15.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Istina, dok. program 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Poduzetnik 20.50 Turisti~ki putokaz 21.30 Kad {pijuni zaka`u 3/4 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo, u`ivo 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Tuzla u`ivo, uklju~enje u`ivo 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 19.33 Tuzla u`ivo 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Dokumentarni program 14.00 Novosti 14.05 film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Neko te posmatra, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Su~eljavanja - predizborni program 21.00 Izborna hronika 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 More snova, film 01.30 Zvezdano nebo

TV ATV

08.00 Winx 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Dragon Ball Z 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 15.30 Sasuke, nind`a ratnici 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.34 Sport centar 16.35 Sasuke, nind`a ratnici 17.05 Kraj, serija 18.00 Krv nije voda, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 23.00 Jessica II, film 00.00 Sport centar 00.05 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.15 09.20 10.00 10.09 10.12 11.05 12.00 12.15 12.17 12.19 12.40 13.35 14.20 14.29 14.30 14.53 16.00 16.25 16.35 16.58 17.00 17.10 17.40 17.50 18.10 19.00 19.30 19.53 19.57 19.58 20.02 21.25 22.05 22.33 22.36 22.45 00.20 01.50 02.35 04.55 05.40

TV PROGRAM
08.00 08.30 09.00 09.30 10.00 10.30 11.00 11.30 14.30 15.00 15.30 16.00 17.00 17.30 18.00 19.05

63
SE RI JA

HRT1

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Vrijeme danas Pogled na Zemlju 1, dok. serija Zavolite svoj dom 3, dok. serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Mo} sudbine, serija Dr. Oz 2, talk show Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Hrvatska kronika BiH (r) Prosjaci i sinovi, dramska serija Sinovi i o~evi: [vedska, dok. serija Fotografija u Hrvatskoj TV kalendar (r) Hrvatska u`ivo uvod Vijesti Hrvatska u`ivo, 1. dio HAK - Promet info Hrvatska u`ivo, 2. dio 8. kat: Iznajmljujem apartman, talk-show Tema dana Dnevnik Sport Ve~eras Vrijeme Kralj, dok. film Kratki susreti Dnevnik 3 Sport Vrijeme sutra Ciklus Kultni prvijenci: Mariachi, ameri~ki film Jonathan Stone: Threat of Innocence, film (r) Dr. Oz 2, talk show (r) Reprizni program 8. kat: Iznajmljujem apartman, talk-show (r) Tema dana (r)

06.15 Mo} sudbine, serija 07.00 Mala TV 07.30 [aolinski pa`evi, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu 08.45 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade 09.10 [kolski sat 09.40 Sportske igre mladih 10.00 Nikomu ni rije~i, film (r) 11.40 Idemo na put s Goranom Mili}em (r) 12.25 Cyber nasilje, dok. film (r) 12.55 Horizonti, vanjskopoliti~ka emisija (r) 13.40 Jonathan Stone: Threat of Innocence, film 15.10 [kolski sat (r) Sportske igre mladih (r) 16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 Mala Tv (r) 17.10 Crtani film 17.25 Rekonstrukcija 18.00 Paraolimpijske igre London 2012.: Plivanje, atletika prijenos + snimka 18.55 Dharma i Greg 5, humoristi~na serija 19.30 Chateau Monty, dok. serija 19.55 Ve~eras 20.00 ^ovjek bez lica, film 21.55 Top Gear 11, dok. serija 22.45 Sestra Jackie 2, serija 23.10 Paraolimpijske igre London 2012 sa`etak 23.25 Mu}ke 6B: Izlet, serija 00.50 Bitange i princeze 4, serija 01.25 No}ni glazbeni program

HRT2

05.30 Dodir s neba, serija 06.20 Stuart Mali, crtana serija 06.45 Polja nade, serija (r) 07.45 TV izlog 08.00 Izgubljena ~ast, serija (r) 10.00 TV izlog 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.20 IN magazin (r) 14.05 Walker, teksa{ki rend`er, serija 6 15.50 Zauvijek susjedi, serija 15217.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Polja nade, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Izgubljena ~ast, serija 22.05 Ve~ernje Vijesti 22.25 Provjereno, informativni magazin 23.25 Plja~ka, igrani film 01.15 Magazin MMA Lige 01.45 G, igrani film 03.15 Rosario, serija 04.00 Ezo TV, tarot show 04.40 Dnevnik Nove TV (r)

NOVA

AL-JAZEERA B.

19.30

20.00 21.00 21.30 22.00 23.05 23.30 00.00 00.30 01.00

Ro|en u Gazi (r) Kontekst, talk show (r) Hodo~a{}e - Japan, (r) Moj `ivot, ep. 16 (r) Usudi se i probaj Zanzibar (r) Sljede}a muzi~ka stanica - Sirija, 1. dio (r) Kontekst, talk show (r) AJE program Usudi se i probaj Zanzibar (r) Kontekst, talk show (r) Gaza dolazimo, 1. dio (r) Vijesti, program Gaza dolazimo, 2. dio (r) Kontekst, talk show (r). Vijesti, program Naslije|e 11. septembra Obavje{tajni rat, 1. dio (r) Naslije|e 11. septembra Obavje{tajni rat, 2. dio (r) Vijesti Vijesti Kontekst, talk-show Vijesti Kontekst, talk show (r) Moj `ivot, ep. 16 (r) AJE Vijesti Kontekst, talk show (r) Ro|en u Gazi (r)

09.00 Vijesti 09.05 Cijeli `ivot za godinu dana, serija (r) 10.05 Vijesti 10.10 Sasvim prirodno, reporta`a (r) 10.40 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.15 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Enciklopedija za radoznale (r) 13.00 Trezor: Bar-Beograd 14.00 Trend setter (r) 15.10 Ovo je Srbija 15.55 Pozori{te u ku}i: Grip, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.45 Program za djecu 19.00 7 RTS dana 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 21.00 Tema Srbije na vezi 21.40 Avantura, sportski program 21.55 Sto srpskih truba, muzi~ki program 22.50 Vijesti 22.55 Oko, info 23.25 Mjesto za nas, dok. program 00.03 Evronet, dok. program

RTS

06.30 Jutarnji program 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz 11.00 Vijesti 11.05 Dokumentarna emisija 11.35 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Obrazovna emisija 13.05 Ekologija 13.30 Sat tv 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarni program 14.35 Sat tv 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv: Dijaspora vijesti 16.15 Poetika montenegrina 17.00 Dokumentarni serijal 18.00 Crna Gora u`ivo 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.00 Pro~itaj me 20.30 Sat tv 21.00 Argument: 21.30 Ekologija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Sat tv 23.30 Poetika montenegrina

RTCG

Larin izbor

13.05 FTV

Karmen pokazuje Alenu mjesto gdje se `eli vjen~ati te Alena sve vi{e pe~e savjest. Pritisnut situacijom s Lidijom, Dinko smje{ta Leilu u iznajmljeni stan. Uvidom u Ton~ijevo zdravstveno stanje, lije~nik zaklju~uje kako je Zlatar prestar za kapetansko mjesto. Ton~i je duboko razo~aran, no Blanka ipak uspije nagovoriti lije~nika da promjeni odluku.

Jake

SE

RI

20.15 BHT 1

JA

Kada nestane bojeva glava specijalne rakete, javljaju se sumnje i u najelitnije specijalce. Jake se ubacuje u ovu jedinicu kako bi razotkrio po~initelja i osujetio planirani napad. U NSA sumnjaju u Jakeov uspjeh...

03.00 Tenis, US Open, u`ivo, ~etvrtfinale `ene 05.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale `ene 08.30 Biciklizam, Tour of Spain 09.30 Tenis, US Open, ~etvrtfinale `ene 12.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale mu{karci

EUROSPORT

03.30 Biciklizam, Tour of Spain 05.30 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (@) 07.30 Fudbal, Fudbal, SP U-20 `ene, Japan, 1/2 finale 09.00 Biciklizam, Tour of Spain 10.30 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (M) 12.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (@)

EUROSPORT 2

DISCOVERY

06.25 Trgovci automobilima 2 epizode 07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili 13.30 Trgovci automobilima - 2 epizode 13.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi? 19.30 Kako se pravi? 20.00 Prljavi poslovi 21.00 Ribolova~ki izazovi Robsona Grina: Meksiko 22.00 Motociklisti~ki klub Lafing devils 23.00 Kako izvu}i `ivu glavu 00.00 Ameri~ki oru`ari

N. GEOGRAPHIC

06.35 Najnevjerovatnije fotografije Nacionalne geografije 07.05 Sekunde do katastrofe 08.00 Trava u Americi 08.55 Najstro`i ameri~ki zatvori 09.50 [apta~ psima 10.45 Drevne tajne 11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 [apta~ psima 14.25 Istra`ivanje planete Zemlje 15.20 Posljednji ratni heroji 16.15 Megagra|evine 17.10 Avionske nesre}e 18.05 [apta~ psima 19.00 Avionske nesre}e 19.55 Iza re{etaka 21.00 Trava u Americi 21.55 Narko biznis 22.50 ]orkirani u inostranstvu 23.45 Trava u Americi 00.40 Narko biznis

Kuglanje

20.30

Tenis

12.00

15.00 Biciklizam, Tour of Spain 16.00 Biciklizam, Tour of Spain, u`ivo 17.45 Tenis, US Open, u`ivo, ~etvrtfinale mu{karci

13.00 Biciklizam, Tour of Spain 14.30 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (@) 17.30 Speedway, Italija 18.30 Speedway, UK 20.00 Obaranje ruku 20.30 Kuglanje 21.30 Free running 22.00 Biciklizam, Quebec, u`ivo 23.30 Biciklizam, Tour of Spain 01.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (M)

06.00 Pregled ruske lige 06.30 Pregled holandske lige 07.30 Pregled Championship 09.30 Fudbal mondijal magazin 10.00 KHL: Dinamo M Avangard 12.00 Bayern TV: Bayern Stuttgart 14.00 Pregled portugalske lige - Portugol 14.30 Mobil 1 The Grid 15.00 TWS 16.00 Pregled [panske lige 17.00 KHL: SKA Avangard, direktno 19.15 Premier League Magazin 19.45 Svijet fudbala 20.15 Atletix 21.00 Fudbal Kvalifikacije EP U21: Slovenia-Sweden, direktno 23.00 EBEL: Telemach Olimpija - Vienna Capitals 01.00 Inside Grand Prix 01.30 KHL: SKA - Avangard 03.30 Najbolja utakmica Premier League 05.30 Barca TV: Manolo

SPORT KLUB

07.00 FudbalGoalisimo: 08.00 Fudbal: Uefa Classic Matches 08.30 Fudbal: Uefa Classic Matches 09.00 Fudbal Francuska Liga: Bordeaux - Nice 11.00 Fudbal Italijanska Liga: Bologna - Milan 13.00 Fudbal Liga [ampiona: Play Off Dynamo Kyiv Borussia Mönchengladbach 15.00 Ko{arka Euro 2013 Kvalifikacije: Srbija - Slova~ka 17.00 Fudbal: Uefa Classic Matches 17.30 Fudbal: Uefa Classic Matches 18.00 Fudbal Brazilska Liga: 20.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Ny Giants Dallas 22.30 Fudbal - Hrvatska Liga: Highlights 23.00 Fudbal: Uefa Classic Matches 23.30 Fudbal: Uefa Classic Matches 00.00 Poker World Poker Tour Ser9

ARENASPORT 1

06.00 Ko{arka Aba Liga: Crvena Zvezda Budu}nost 08.00 Fudbal Liga [ampiona: Play Off 10.00 Fudbal Liga [ampiona: Play Off 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Atlanta - Ny Giants 14.30 Olympic Series: Episode 35 15.00 Olympic Series: Episode 36 15.30 Racing Trough Time Ep. 25 16.30 Rukomet Bundes Liga: Season Review Gummersbach - Kiel 18.00 Ko{arka Aba Liga: Zagreb - Hemofarm 20.00 Atletika Diamond Liga: Zurich 22.00 Box: Arthur Abraham - Robert Stieglitz 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New Orleans Detroit 02.30 Olympic Series: Episode 34

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Drugi svjetski rat u boji 09.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 10.00 Jedna no} u Torinu 11.30 Svjedok: Sa balkona sobe 306. 12.00 Najgori poslovi u istoriji 13.00 Dan kada je umro D`ems Din 14.00 Kako su napravljeni “Majmuni” 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 17.00 Tragovima Tintina 18.00 Najgori poslovi u istoriji 19.00 Aleksandrova najve}a bitka 20.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 21.00 Napoleon 22.00 Drugi svjetski rat u boji 23.00 Tragovima Tintina 00.00 Kamerman: @ivot i djelo D`eka Kardifa

ANIMAL PLANET

10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Bjekstvo u raj za {impanze 12.15 Bjekstvo u raj za {impanze 12.45 Policija za `ivotinje 12.40 Smrtonosne vode 14.30 Ned Bruha: [apta~ tvorovima 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Pandamonijum 16.25 Najgori britanski ljubimac - 2 epizode 17.20 Sve o psima 18.15 Spasavanje divljih `ivotinja {irom svijeta 18.40 Ostrvo orangutana 19.10 @ivotinjsko carstvo 19.35 [amvari: @ivot u divljini 20.05 Nedelja ajkula 21.00 Avanture Ostina Stivensa 21.55 Donald [ulc stru~njak za otrove 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra `ena 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Monk 13.20 Panduri novajlije 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Dobra `ena 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Ubistva u Midsameru 19.20 Monk 20.20 Panduri novajlije 21.20 Kraljevski bolesnici 23.20 Karazub, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dobra `ena 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Dijagnoza ubistvo 05.10 Prave doma}ice iz Njujorka

TV1000

06.00 Osu|enici, igrani film 08.00 Svjetla velegrada, igrani film 10.00 Ne bez moje k}erke, igrani film 12.00 Preko palube, igrani film 13.50 Nedu`ni, igrani film 15.50 Jentl, igrani film 18.00 Eni Hol, igrani film 20.00 Praznici sa Ejpril, igrani film 22.00 Mra~na polovina, igrani film 00.00 Smrtonosne injekcije 2., igrani film 01.10 Nevaljale dame, igrani film 02.20 Vru}e `enske, igrani film

FOX LIFE

10.45 [kola za parove 11.00 Vill i Grejs 11.25 [tiklama do vrha 12.20 O~ajne doma}ice 13.10 Seks i grad 13.40 Seks i grad 14.10 Seks i grad 14.35 Seks i grad 15.05 Uvod u anatomiju 16.00 [tiklama do vrha 16.50 Gimnazijske traume 17.40 Knji`arka 18.05 [kola za parove 18.30 Vill i Grejs 18.55 Uvod u anatomiju 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Seks i grad 21.25 Seks i grad 21.50 Seks i grad 22.15 Seks i grad 23.00 Kako sam upoznao va{u majku 23.30 Kako sam upoznao va{u majku 23.50 [kola za parove 00.20 Gimnazijske traume

FOX CRIME

07.00 Aerodrom 07.50 An|elinine o~i 08.35 Monk 09.20 Dojlova Republika 10.10 Brojevi 10.55 Rimski forenzi~ari 11.40 Pariski forenzi~ari 12.30 Za{titnica svjedoka 14.10 Policajci iz Detroita 15.00 Policajci iz Detroita 15.50 Ne~ujno 16.40 Brojevi 17.30 Pariski forenzi~ari 18.20 Monk 19.10 Dojlova Republika 20.00 Rimski forenzi~ari 20.55 Policajci iz Detroita 21.45 Policajci iz Detroita 22.35 Ne~ujno 23.25 Prevaranti 00.15 Dekster 01.05 Dojlova Republika 01.50 Pariski forenzi~ari 02.35 Za{titnica svjedoka 04.15 Pariski forenzi~ari

HBO

06.00 Svaki drugi vikend (i polovinu praznika), film 07.40 De~ki su se vratili, film 09.20 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza, film 11.10 Promjena igre, film 13.05 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 36, serija 13.30 Yu-Gi-Oh!, film 15.00 Ne{to posu|eno, film 16.50 I Mars treba mame, film 18.20 Srcolomac, film 20.05 Nespokojni, film 21.35 Dje~ak koji je bio car, film 23.05 Spartak: Osveta, ep. 1, serija 00.00 Spartak: Osveta, ep. 2, serija 00.55 Br`i od pravde, film 02.30 Jackass 3D, film 04.05 Panika pod morem, film

CINESTAR

09.00 Ljubavni jadi, igrani film 11.00 Kralj slonova, igrani film 13.00 Drugi `ivot, igrani film 15.00 Van Wilder 2, igrani film 17.00 Emile, igrani film 19.00 30 dana, igrani film 21.00 Sjene, igrani film 23.30 Romulus, igrani film 01.30 The Babysiters, igrani film

Ne{to je trulo u Slavijinom saop{tenju

Cviko iz Belgije vr{io pritisak na delegata?! U znak solidarnosti sa Sidranom

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
46. strana

~etvrtak, 6. septembar/rujan 2012.

Matvejevi} ne dolazi u Tuzlu
Po cijenu sudskoga spora ne}u prihvatiti eliminaciju iz konkurencije na na~in na koji je izvr{ena, poru~io Sidran

^etiri osobe ubijene
^etiri osobe ju~e su prona|ene mrtve, ubijene iz vatrenog oru`ja, iznad jezera u Annecyju na istoku Francuske, dok je jedna djevoj~ica te{ko povrije|ena, saop}ila je policija. Troje mrtvih je otkriveno u vozilu engleskih oznaka, prema pisanju regionalnog dnevnog lista Le Dauphine libere, a tu informaciju policija nije `eljela potvrditi. ^etvrta `rtva je biciklist, prona|en u blizini automobila, kao i djevoj~ica koja je hospitalizirana.

Predrag Matvejevi}, bh. i hrvatski pisac, kako saznaje na{ list, ne}e do}i u Tuzlu na knji`evne susrete Cum grano salis u znak solidarnosti sa akademikom Abdulahom Sidranom, ~iji je roman “Otkup sirove ko`e” isklju~en iz zvani~ne konkurencije za nagradu “Me{a Selimovi}” . Podsjetimo, stru~ni `iri, u ~ijem sastavu se, pored Matvejevi}a, nalazi predsjednik Zdenko Le{i}, te ~lanovi Mirjana \or|evi}, Irfan Horozovi} i Andrej Nikolaidis, odlu~io je Sidranovo djelo isklju~iti iz konkurencije jer, navodno, nije ispunjen osnovni kriterij - mora biti roman.

Ekshumacija u Br~kom
Na lokalitetu Gornja Skakava u zaseoku Ili}i, u Br~kom, ekshumirani su posmrtni ostaci vi{e osoba. Prona|eni ostaci bi}e preba~eni u Komemorativni centar Tuzla, gdje }e biti uzeti uzorci za DNK analizu radi identifikacije `rtava.

Daleko je septembar
Ovakva odluka izazvala je velike rasprave u bh. javnosti, ali i naljutila Sidrana, koji je ovih dana uputio pismo tuzlanskom na~elniku Jasminu Imamovi}u. - Ta je odluka `irija i proceduralno i su{tinski - sporna i problemati~na. Nikako se nije smjelo dopustiti da odluku o eliminaciji donosi sam predsjednik `irija dr. Zdenko Le{i} bez prisustva ostalih ~lanova `irija i bez rasprave koja bi takvoj odluci morala prethoditi! Koja to normalna pamet mo`e prihvatiti skandalozno obrazlo`enje da “Otkup sirove ko`e” - “jeste dobra knjiga, ali nije roman” napisao je Sidran Imamovi}u, , podsje}aju}i ga da se on sa Le{i}em nalazi u sukobu od januara 2001, kada je podnio ostavku na ~lanstvo u PEN-u BiH, gdje je Le{i} tada bio predsjednik. S druge strane, Sidran je napisao Imamovi}u kako ga je krajem maja u ~itala~kom ushi}enju nazvao akademik Le{i}, te deset minuta govorio s odu{evljenjem o “Otkupu sirove ko`e”: - Osim da je moj roman “jedan od najboljih romana u na{im knji`evnostima posljednjih trideset godina” i da mu je “neizmjer, no `ao {to ~itanje privodi kraju” da su mu ,

Predrag Matvejevi}

tembra predomisliti, ili, u druk~ijoj varijanti: ~ovjek }e se do septembra predomisliti! Tako se i zbilo, napisao je Sidran, tra`e}i od Imamovi}a da s ovim protestnim pismom upozna sve ~lanove `irija.

Sam sebe diskvalificirao
On je poru~io Imamovi}u da je obavezan za{tititi i osigurati regularnost u radu `irija. - Opasno kao nikad do danas ugro`en je i dignitet nagrade “Me{a Selimovi}” kojoj ste , Vi i idejni tvorac i prakti~ki bri`nik. Pozivam Vas da hitno ustanete u njegovu za{titu! Tako|er Vas pozivam da mi vjerujete: po cijenu sudskoga spora ne}u prihvatiti eliminaciju iz konkurencije na na~in na koji je izvr{ena, niti i u kakvoj varijanti prihvatiti ulogu prof. Le{i}a kao kona~nog arbitra: za tako ne{to uva`eni akademik je sam sebe diskvalificirao, napisao je Sidran. S. KARI]

Veliki zlo~in nad Hrvatima
Iskaz o zlo~inima Vojske RS-a po~injenim nad hrvatskim civilima u op}ini Prijedor u ljeto 1992. na su|enju Ratku Mladi}u u Haagu dao je svjedok Tu`ila{tva Ivo Atlija, javlja Fena. On je posvjedo~io da je VRS tokom napada na njegovo selo Bri{evo 24. jula 1992. ubila 68 hrvatskih mje{tana, me|u kojima su bili njegov otac, 14 `ena, dva maloljetna mu{karca i ~etvoro invalida. Kao po~inioce zlo~ina, svjedok je ozna~io pripadnike [este kraji{ke i Pete kozara~ke brigade VRS-a. Atlija je izjavio da je poslije napada sa desetinama mu{karaca bio odveden u pritvoreni~ki centar u Prijedoru. Nakon {to je pu{ten, u~estvovao je u prikupljanju i pokopu tijela civila ubijenih u vi{e hrvatskih zaselaka u blizini Bri{eva.

Abdulah Sidran

“ostale jo{ dvije-tri stranice” profesor Le{i} , je iskazao i svoje ~u|enje nad ~injenicom da nije “ranije prepoznao” moju “inteligenciju i smisao za humor” Silno me obradovao . taj njegov poziv. Me|utim, nekoliko minuta po zavr{etku razgovora prisjetio sam se da je dr. Le{i} ~lan tuzlanskoga `irija, a iz grla mi se otrgla gorka re~enica: daleko je septembar! Zna~ilo je to: ~ovjek }e se do sep-

POSLJEDNJE VIJESTI
VISOKO: AVION UDARIO U DALEKOVOD I SRU[IO SE - U mjestu Mo{tre kod Visokog, sino} u 19.37 sati sru{io se manji avion kojim je upravljao norve{ki dr`avljanin E. E. Avion je 'zaka~io' stub dalekovoda, te se sru{io na zemlju. Povrije|eni pilot je prevezen u bolnicu Ko{evo, a zadobio je prelom desne ruke, glave, grudi i ki~me. Smje{ten je na Kliniku za ortopediju. LIBIJI IZRU^EN SENUSI - Mauritanija je ju~er izru~ila Libiji biv{eg Gadafijevog {efa obavje{tajne slu`be Abdulaha al-Senusija, javili su dr`avni mediji. Libija tra`i Senusija zbog zlo~ina, koji su navodno po~injeni tokom biv{eg re`ima Muamera Gadafija. On je, tako|er, tra`en u Francuskoj, ali za njim traga i Me|unarodni krivi~ni sud. U EKSPLOZIJI U INDIJI POGINULO 30 OSOBA - Najmanje 30 osoba je poginulo, a desetine su pretrpjele te{ke opekotine u ju~era{njoj eksploziji u tvornici pirotehni~kih sredstava u ju`noj Indiji, izjavili su vatrogasni i medicinski zvani~nici. Eksplozija se dogodila u tvornici u gradu Sivakasiju, centru indijske pirotehni~ke industrije, koji je udaljen od pokrajinske prijestolnice Chennai oko 700 kilometara.

Nastavak su|enja ex-direktoru Nove TV

I svjedoci terete Svilana
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Prvo i zasad jedino su|enje u Hrvatskoj za korupciju u medijima se nastavlja. Na optu`eni~koj klupi je biv{i direktor programa zagreba~ke komercijalne Nove TV Sini{a Svilan, kojeg USKOK tereti za primanje mita od 262.000 eura kako bi omogu}io emitiranje emisija producentske ku}e Core Media u programu Nove TV. Na ro~i{tu odr`anom ju~er na zagreba~kom @upanijskom sudu svjedo~ili su direktorica Informativnog programa Nove TV Iva Ga~i}, predsjednik uprave Nove TV Dra`en Mavri} te novinar i urednik Hrvatske televizije Denis Latin. Ga~i} se prisjetila da je Svilan na jednom od kolegija 2004. rekao

da }e Nova TV sura|ivati sa zagreba~kom producentskom ku}om Core Media, ali da joj se ~inilo da nije dobro ve} u startu Novu TV povezivati s nekim od istaknutijih lica javne televizije, jer je jedno od tih lica supruga vlasnika Core Media Dijana ^uljak - [elebaj. Predsjednik uprave Nove TV Mavri} posvjedo~io je ju~er o iznosima novca koje je Nova

TV ispla}ivala [elebaju za produkciju spomenutih serijala. Po iskazu ovog svjedoka, svaka pojedina emisija politi~kog magazina “U sridu” ko{tala je Novu TV 18.000 eura, za “Interijere” su po emisiji ke{irali 1.500 eura, a najskuplje su bile emisije iz ciklusa “Istraga” od , kojih je za svaku ispla}eno po 20.000 eura. Svjedok novinar HTV-a Denis Latin rekao je da su gosti u emisijama Nove TV “Jedan na jedan” i “U sridu” dobivali naknade na crno i da je novinarima bilo poznato da su Dijana ^uljak - [elebaj i Hloverka Novak - Srzi} radile na konkurentskoj Novoj TV te da je op}epoznato da je Novak - Srzi} bila kreator emisije “U sridu” da je , ona pozivala goste i time se J. DIZDAR hvalila.

Ebola i dalje hara
Virus ebole izazvao je 30 novih slu~ajeva groznice pra}ene krvarenjem koja je prouzrokovala 14 smrtnih ishoda u posljednje dvije sedmice na sjeveroistoku Konga, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). To je tri puta vi{e slu~ajeva nego sredinom augusta, prenijeli su ju~er francuski mediji.

Kazan bratski grad Zenice
Nakon {vedskog Lulea, njema~kog Gelzenkirhena, ma|arskog Zalaegersega, Hunedoaroa iz Rumunije, italijanskog Fiorencoleoa, op}ina Kar{ijaka u Izmiru i Uskudar u Istanbulu, Zenica je ju~er zvani~no dobila i osmu bratsku op}inu, tako|er iz Turske, javlja Fena. Sporazum o bratimljenju dviju op}ina potpisali su zeni~ki na~elnik Husejin Smajlovi} i na~elnik turske op}ine Kazan Lokman Er turk.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->