AMAC

ISSN 1334-1081

UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS

ALMAE MATRIS CROATICAE ALUMNI

GLASNIK SAVEZA DRUTAVA BIVIH STUDENATA I PRIJATELJA SVEUILITA U ZAGREBU

Zagreb, 18. lipnja 2012.

Broj 15 (20)

PISMO PREDSJEDNICE SAVEZA DRUTAVA AMAC

Dragi alumni ! (ii) irenje ugleda i promoviranje imena svoje Alma MaIskustvo nam govori da se promjene dogaaju onom ter, brzinom kojom ih oni koji te promjene trebaju provoditi (iii) poveanje osjeaja pripadnosti i lojalnosti alumnija mogu prihvatiti. Ta brzina je najee mala. svojoj Alma Mater, Svjedoci smo da je to zaista tako i u drutvu, i u gospo- (iv) poboljanje ivotnih i radnih uvjeta alumnija, darstvu, . i, posebice, na sveuilitu. Stoga se ovo pismo (v) jaanje veza izmeu matinog Sveuilita i generacija nalo na stranicama ovog broja Glasnika. Zato? Zato, jer bivih i sadanjih studenata kao i njihovih prijatelja u zemlji i u svijetu ve i sama najava nekih promjena, pa makar bile one pozi(vi) t i e n j e tivne (ali integrirajue) zajednikih interesa za Sveuilite i Savez Sveuilita i alumnija. AMAC-a, izaziva Sve za dobrobit kod nekih zaziranje, Sveuilita i njegovih a tako i usporavanje alumnija i prijatelja! provedbe promjena. Oni koji prate razvoj Trenutno su dvije i djelovanje Saveza integrirajue novine AMAC UZ, sloit e koje najavljujemo u se da, polako, ali sigovom broju (adresa urno, Savez Alma Maalumnija Sveuilita ter Alumni Sveuilta u Zagrebu i osnivanje u Zagrebu ispunjava Zaklade Sveuilita svoju misiju. Naju Zagrebu), razlog novije mjere bit e ve da se u ovom prilogu spominjana zajednika podsjetimo na misadresa alumnija i iju alumnija/ Saveza zajednika akcija AMACa, pa i svake Saveza i Sveuilita fakultetske Alumni kao zakladnika - Zaudruge. klade Sveuilita u O s j e a j Zagrebu. Obje su akzajednike pripadnosti cije integrirajue i naoj Alma Mater trepoblie o njima molim ba povezivati svakog proitajte u prilozima studenta, profesora i znanstvenika unutar Zgrada Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, dananjeg gosta uredfotograja: Damir Fabijani nika gospodina Sreka Sveuilita, ali i svakog lana nae akademske zajednice koji je stekao diplomu Seljana, mr. sc. raunarstva, predsjednika AMAC Alumni na Sveuilitu u Zagrebu. Svi mi moramo biti svjesni da FER-a i profesora Gojka Beovana dobrog poznavatelja svojim svakodnevnim djelovanjem utjeemo na stvaran- zakladnitva i lantropije. Ovaj broj donosi obavijesti o brojnim aktivnostima je slike o Sveuilitu i da upravo na taj nain postajemo sudionicima u odnosu Sveuilita i njegovog okruenja. AMAC Saveza i AMAC udruga u Hrvatskoj i inozemstvu Pritom nastojimo postii sliku koja pokazuje Sveuilite koje su obiljeile prvu polovinu 2012. godine. U Glasniku kao cjelinu, kao stoernog podupiratelja, promotora i moete pronai pregled rada predsjednitva Saveza uz podproizvoaa znanja. Zato smo u Strategiji/Misiji ovako sjetnik o ulozi Alumni ideje na integriranom Sveuilitu u Zagrebu. Nadalje, kronologija jedne inicijative donosi priu denirali ulogu alumnija: (i) irenje svijesti o alumni ideji i kulturi kao obliku o buduoj mogunosti pouavanja u podruju hrvatskog jezika za studente u Torontu, a iz Mundusa prenosimo tekst drutveno odgovornog ponaanja,

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Potpore ratikaciji pristupnog sporazuma Hrvatske s Europskom unijom. Isto tako, AMAC Udruge donose obavijesti o brojnim dogaanjima, skuptinama, obljetnicama i pokroviteljstvu poput koncerta Festa choralis zagrabiensis 2012 na kojemu je prisustvovao predsjednik republike dr. sc. Ivo Josipovi, a u drugom dijelu Glasnika predoene su aktivnosti i dogaaji sa Sveuilita u Zagrebu. Takoer, predstavljeni su uspjeni lanovi AMAC drutva gospoica Jelena Boek dipl. ing. elektrotehnike i prof. dr. sc. Nenad Biani. Obaveza nam je na kraju uvodnog dijela podsjetiti Vas da e se Sabor AMAC-a odrati sredinom 2013. godine, poetkom srpnja te Vas molimo da ve sada planirate vrijeme, ideje i prijedloge za Sabor. Prof. dr. sc. Jasna Helena Mencer, predsjednica Saveza drutava AMAC Sveuilita u Zagrebu

Portret H. J. Mencer (Galerija rektora - aula) Autor: Zlatko Kauzlari Ata, Zagreb 2006.

SADRAJ
Pismo predsjednice Saveza drutava AMAC........................................................................................1 Rije gosta urednika................................................................................................................................3 Kratki ivotopis gosta urednika.........................................................................................................3 Rije dekana FER-a...............................................................................................................................4 Alumni na (ne)integriranom Sveuilitu u Zagrebu.................................................................................5 Zaklade i zakladnitvo kao imbenici razvoja suvremene znanosti.........................................................6 Iz rada Predsjednitva AMAC Saveza............................................................................................7 Kronologija jedne inicijative (II) - hrvatski jezik i kultura na Sveuilitu u Torontu........................8 Hrvatski kao ini jezik i e-uenje hrvatskoga na Sveuilitu u Zagrebu....................................................9 Izvjee o radu drutva AMACIZ.........................................................................................................10 AMA-FBF aktivno sudjelovao u obnovi herbarija Fran Kuan.........................................................11 CROM 2012 zajedniki projekt dvaju sveuilita...............................................................................12 Deset godina AMAC-FSC-a.................................................................................................................13 Sudjelovanje AMAC-FSC na znanstveno-strunom savjetovanju ZIRP2012....................................13 Zajednika akcija tri alumni udruge iz Europe........................................................................................14 AMAC Deutschland..............................................................................................................................15 AMCA-Paris - dogaanja.....................................................................................................................15 Odran koncert Festa choralis zagrabiensis 2012................................................................................16 Uspjena alumna Jelena Boek...........................................................................................................17 Prof. dr. sc. Nenad Biani, alumnus Graevinskog fakulteta.............................................................18 Aktualnosti sa Sveuilita u Zagrebu izmeu dva Glasnika.................................................................19
Osniva i nakladnik: Sveuilite u Zagrebu, p.p. 407, HR10002 Zagreb, Croatia; URL: www.unizg.hr, UREDNITVO: Helena Jasna Mencer, glavna urednica (hjmencer@unizg.hr), Kruno Kovaevi i Mario afran, izvrni urednici, Sreko Seljan, gost urednik, Sinia Radulovi, graki urednik Ured AMAC-a pri Rektoratu Sveuilita u Zagrebu: Paula Pavleti, prof., p.p. 407, HR-10002 Zagreb, alumni@unizg.hr; telefon: +385(0)1 4698 109 Izlazi dva puta godinje i alje se besplatno lanovima drutava AMAC/AMCA. Tisak: Sveuilina tiskara, Zagreb. Glasnik AMAC-a objavljuje se i na http://www.unizg.hr/amac/amac-glasnik/.

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

RIJE GOSTA UREDNIKA

Potovane itateljice i itatelji, dragi Alumni Sveuilita u Zagrebu! ekajui dizalo da me odveze na 12. kat zgrade Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, na Zavod za radiokomunikacije gdje u razgovarati s mladom osobom, uspjenom Alumnom, koju vam predstavljam u dananjem broju Glasnika, razmiljam kako sam na istom tom Zavodu diplomirao 1972 g., ima tome 40 godina. Razmiljam o tome to se sve od tada promijenilo u organizaciji naeg Sveuilita, koje su navike i vrijednosti ostale, a koje smo nove razvili u odnosu bivih studenata i institucije na kojoj smo stekli svoja zvanja. Dakako, puno se toga promjenilo. Kanali komunikacije danas su bri i ekasniji. Umreeni smo i lako uspostavljamo kontakt. Ako to elimo. Mobilni smo. Putujemo bez brana. Danas brojni studenti dio svoje nastave, pisanje seminarskog ili diplomskog rada, obavljaju na stranom sveuilitu. Praktino nezamislivo u nae doba. Naravno da se sa razvojem drutva i sveuilita mjenjaju. Daleko smo od naih dalekih srednjovjekovnih prethodnika. Daleko smo od poetaka Zagrebakog sveuilita davne 1669. godine. Svjedoci smo ivih rasprava o principima povezivanja u vee cjeline. Vie je razloga za to, primarno istraivaka i studijska djelatnost, potom potreba da se temeljne struke protegnu preko cijelog Sveuilita i da se uklone rascjepkanost i nedjelotvornost, pojave koje neemo nai u organizaciji velikih sveuilita i koje su krive za neracionalno koritenje ionako premalog prorauna Sveuilita. Gdje su tu bivi studenti, Alumni? Alumni je epitom, oznaava manji dio vee cjeline, osobu koja je dio i koja nosi i predstavlja u malom veliinu institucije iz koje dolazi. Svi smo mi dijelovi veliine naih uitelja. A institucija e zasigurno uvrstiti svoju izvrsnost, ako ostane u vezi s onima koje je pomogla stvoriti. I obrnuto. Suraujte sa nama. Adresa je alumni@unizg.hr Gost urednik - mr. sc. Sreko Seljan AMAC Alumni FER - predsjednik

Kratki ivotopis gosta urednika

Sreko Seljan roen je 1947. u Zagrebu, gdje je godine 1989. g. osniva tvrtku Ring Datacom koju kao zavrio osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je i mag- glavni direktor vodi do 2009. godine. Danas je stariji istrirao na Elektrotehnikom fakultetu Sveuilita partner i poslovni konzultant u tvrtki Symposion. Godine 1987. sa suradu Zagrebu (dananji FER) nicima dobio je Republiku 1972. Zapoljava se u Instinagradu Slovenije za inovaciju tutu za telekomunikacije i auBoris Kidri i godine 2007. natomatizaciju Radio industrije gradu za inenjerski doprinos Zagreb (RIZIETA), a 1974. Hrvatske sekcije IEEE. prelazi u Tvornicu raunskih Sreko Seljan lan je strojeva Zagreb, gdje kao meunarodnih udruga IEEE od voditelj razvojnog laboratorija 1993. i ACM od 1994. i alumradi na prvim industrijskim ni lan Salzburg Seminara od primjenama mikroprocesora. 1985. U Iskri Delta voditelj je Predsjednik je Hrvatske odjela raunarskih komuniudruge diplomiranih inenjera kacija, a istodobno postaje Fakulteta elektrotehnike i asistent u Zavodu za elektronraunarstva Sveuilita u Zaiku Elektrotehnikog fakulteta grebu (AMAC-Alumni FER) na grupi predmeta Raunarska udruene u Savez AMAC udrutehnika kao suradnik prof. dr. mr. sc. Sreko Seljan, predsjednik AMAC ga Sveuilita u Zagrebu. sc. Stanka Turka. Alumni FER-a Zajedno sa suradnicima

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

RIJE DEKANA FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA*

ovisiti i o naem uspjehu na planu ukljuenja u europski istraivaki prostor kroz istraivake projekte. Kao dekan FER-a u kontinuitetu u poticati, podravati i stvarati sve potrebne uvjete za suradnju FER-a s gospodarskim subjektima, institucijama vlasti i uspjenoga ukljuivanja u europski istraivaki prostor. Stoga, kolaborativni programi koji utjelovljuju interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost postaju nunost. Ono to nas zanima ovom prilikom je kraj njegova govora, koji je posvetio alumni udruzi AMAC FER-a i koji prenosimo u cijelosti: prof. dr. sc. Nedjeljko Peri, dekan FER-a Prof. dr. sc. Nedjeljko Peri, dekan FER-a, obratio se lanovima Alumni udruge FER-a tekstom koji je objavljen na alumni.fer web stranici* i u kojem je istaknuo najvanije injenice iz prolosti i sadanjosti njihovoga fakulteta. Istaknuo je da je to nedvojbeno vodea znanstvenoistraivaka i nastavna institucija u Republici Hrvatskoj u podruju elektrotehnike, raunarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U svojoj 93-godinjoj djelatnosti kao Elektrotehniki odjel Tehnikog fakulteta 1919.1956., kao Elektrotehniki fakultet 1956.1995. i od 1995. pod sadanjim imenom, FER je dao iznimno vrijedan doprinos razvoju hrvatske industrije u podruju svoga djelovanja, ponajprije obrazujui visokokvalitetne i svestrane diplomirane inenjere, ali i izvoenjem istraivako-razvojnih i strunih projekata za hrvatsko gospodarstvo. Potom je prof. Peri iznio cjeloviti program FER-a u narednom razdoblju i istakao da e se kao dekan FERa, zalagati za istraivake iskorake u podrujima energije, informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), zdravlja, transporta, te novih tehnologije materijala. Na kraju, elim istaknuti da mi je osobno pripala velika ast otvoriti klub nae alumni udruge AMAC FER u prosincu 2010. godine, ime smo omoguili naim bivim studentima, ali i djelatnicima FER-a, druenje u ugodnom ambijentu na Fakultetu kako bi obnovili stare kontakte i dogovorili nove poslovne suradnje. Oekujem da u u klubu esto sretati i nae umirovljene profesore i sluati njihove dragocjene savjete. Pored toga, u dijelu kongresnog centra FER-a osigurali smo i novi prostor za arhivu i manje sastanke koji e se koristiti za potrebe udruge AMAC Alumni FER. Do kraja 2012. godine ovaj prostor trebao bi biti u punoj funkciji. Uvjeren sam da e AMAC Alumni FER, kao lanica Saveza drutava bivih studenata i prijatelja Sveuilita u Zagrebu AMAC/AMCA, sinergijski djelovati na jaanju integracije Sveuilita u interesu i Fakulteta i Sveuilita. Zalagat u se, u zajednici s drugim sastavnicama Sveuilita, za osmiljavanje i realizaciju zajednikih velikih multidisciplinarnih istraivakih projekata i interdisciplinarnih studijskih programa, posebno onih projekata i programa koji su od stratekog interesa za FER i Sveuilite. Inspiraciju za to nalazit u i u dosad iniciranim projektima i programima. Zakljuno, Predsjednitvo udruge AMAC Alumni FER moe raunati na moju podrku svim aktivnostima udruge. Prof. dr. sc. Nedjeljko Peri, dekan FER-a

Sva istraivaka i razvojna stremljenja i inovacije proizale iz njih trebaju sluiti napretku hrvatskoga proizvodnog i uslunog gospodarstva. U tom kontekstu razvoj kognitivne robotike i robotskih sustava na FER-u doprinosi i jo e vie doprinositi osnaenju realizacije toga cilja. Realizacija naih planova, i kratkoronih i dugoronih, * Cjeloviti tekst prof. Peria objavljen je na stranicama uvelike e ovisiti o naem okruenju: podrci gospo- FER Alumni web-a: www.amac.fer.hr -> Rije dekana darskih partnera i institucija vlasti. Jednako tako, to e

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

ALUMNI NA (NE)INTEGRIRANOM SVEUILITU U ZAGREBU

slijedi svoje vlastite ciljeve na sebi svojstven nain. Observatory je potpuno svjestan velike razliitosti u unutarnjem ustrojstvu sveuilita, te razliitih obrazaca u pogledu podjele odgovornosti i zadaa izmeu sredinje sveuiline uprave i njezinih sastavnih dijelova. Meutim, samo sveuilita koja imaju mogunost deniranja svoje zadae i prioriteta, koja donose strateke odluke, koja dodjeljuju novana sredstva imajui u vidu itavu ustanovu mogu se nazivati autonomna. Samo sveuilita koja su kadra djelovati kao jedinstvene ustanove koji istupaju jednim glasom mogu uspjeno djelovati u drutvu znanja (i za drutvo) i u novim izazovima stvaranja zajednikog prostora europske visoke naobrazbe Autonomija i integriranost moe doi do svoje punine na sveuilitu, posebice na velikom kao to je Sveuilite u Zagrebu koje u svom sastavu ima mnogo sastavnica, samo ako se osigura njihov ravnopravni i optimalni poloaj. To je mogue postii ako se usmjeri ujednaena pozornost na razvoj svake sveuiline discipline odnosno sastavnice. To je, nadalje, mogue osigurati primjenom naela supsidijarnosti, tj. da se odluke donose i odgovornost lei na onoj to je Integrirano sveuilite? * najnioj razini na kojoj je provedba odluke najuinkovitija. U tako upravljanom sveuilitu uklanjaju se otpori izazU integriranom sveuilitu sastavnice nastupaju je- vani sputavanjem ili oduzimanjem dijela samostalnosti na dinstveno i usklaeno u svojim stratekim, radnim i raz- nekoj razini, a zbog odgovornosti koju ima svaka razina u podjeli nadlenosti i vojnim odlukama o odgovornosti ostvarakademskim pitanuju se ciljevi cijelog jima i investicijskoj sveuilita. politici, razvojnim Sve ovdje planovima te politici izreeno ne vrijedi prema vanjskim partsamo za sveuilita, to nerima. Na taj nain vrijedi za svaku sloeni integrirano sveuilite sustav koji treba ostpostie u ostvarivanju variti neto zajedniki svoje misije sinergi(sve do obitelji). Dajske efekte, dodatne kako, to vrijedi i za vrijednosti u svojim nae alumni udruge, za osnovnim funkcijaSavez AMAC udruga ma. Izreeno drugim Sveuilita u Zagrebu, rijeima, integrirano odnosno za AMAC/ sveuilite postie Promocija doktora znanosti Sveuilita u Zagrebu, HNK AMCA/ AMA udruge veu uinkovitost i po naim fakultetima. bolju kvalitetu. Na takav zakljuak navodi nas i citat iz temeljnog dokumenta Molim alumne da se zapitaju imamo li snage i volje za takvo djelovanje. Bolonjskog procesa, Magna Charta Universitatum-a: Cit. 1: Sveuilite e samo kao jedinstveno orga- Kako to postii? Uz odgovarajuu legislativu, politiku niziran i nancijski povezan skup sveuilinih elemenata i materijalnu podrku moraju postojati prije svega ljudi moi u dananjoj realnosti u kojoj se sve izrazitije isprepleu, spremni za promjene. proimaju i nadopunjuju struke, umjetnike i znanstvene Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer discipline, uinkovitije ostvarivati svoje ciljeve i zadatke, sinergijski stvarati dodatnu vrijednost i poboljanu kvalitetu svojeg produkta te biti pokretaka snaga drutva Cit. 2: Sveuilita ne mogu postojati, u najbitnijem * Helena Jasna Mencer: Dijelovi teksta iz Prijelaz iz smislu Magna Charta Universitatum, ako svaka jedinica pre- federalnog u funkcijski integrirani model organizacije ma vlastitom nahoenju odluuje hoe li biti dio sveuilita sveuilita Republika (2005), godite LXI, str.65-73 ili se osnovati kao potpuno odvojena pravna osobnost koja U posljednje vrijeme sve ee postavljaju pojedinci iz nae akademske zajednice, a posebice pojedinci izvan te zajednice, ukljuujui i studente, pitanja: (i) to je alumni udruga a to Alma Mater Alumni Croaticae - Universitatis Zagrabiensis (AMAC UZ), (ii) to je Savez AMAC -a, (iii) kakav je odnos izmeu Saveza AMAC-a i fakultetskih AMAC-a i kakav je njihov pravni status, (iv) zato se neku zovu AMAC, drugi AMCA a trei AMA, (v) tko su AMAC domus a tko AMAC mundus, (vi) tko nancira aktivnosti.??? O svim tim pitanjima pisali smo a jo vie raspravljali na mnogim forumima. Povezano je to, prije svega, s ustrojstvom Sveuilita u Zagrebu, s vremenom osnivanja AMAC-a, s nedavnom povijeu i sadanjou stanja na Sveuilitu, s jezicimaitd. Stoga emo u sljedeem broju Glasnika razjasniti sva takva i slina pitanja. Zasada, budui smo u ovom broju najavili dvije akcije koje su integrirajue za Sveuilite i njezin alumni (i AMAC), u ovom prilogu ukratko podsjetiti nae alumne na temu stalno aktualnu na Sveuilitu u Zagrebu:

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Zaklade i zakladnitvo kao imbenici razvoja suvremene znanosti

U osamdesetim godinama dvadesetog stoljea zakladnitvo je u svijetu oivjelo i zaklade su ponovo dobile na vanosti. Oivjele su zaklade i u tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj, s izvjesnom tradicijom i prepoznatljivom ulogom zaklada, esto puta, dobro obrazovani graani ne znaju to su zaklade, kako nastaju i kakva je njihova uloga. U svijetu je sve primjetnije prekogranino djelovanja zaklada, a Europska unija osobito potie njihov razvoj kao katalizatora pozitivnih drutvenih promjena. Zaklade u Hrvatskoj Plemike obitelji i crkvene zajednice osnivaju i prve zaklade koje imaju jasne socijalne ciljeve. U sreditu Zagreba poetkom 19. stoljea, pod vodstvom Crkve te uz suradnju i pomo drugih dionika, sagraena je Zaklada bolnica i djelovala je sve do 1932. godine. Prepoznatljivu ulogu zaklade su imale u razvoj Dubrovnika, a obnovljena Zaklada Blaga djela svijetao je primjer davnih korijena i postignua zaklada u Hrvatskoj. Brojne ustanove Zagrebakog sveuilita osnovane su kao zaklade. U Zagrebu 1913. godine djeluje 241 stipendijska zaklada. Dakle, mecenstvo je bilo dijelom tradicije hrvatskog drutva, a ugledni su graani bili predvodnicima modernizacijskih procesa osobito u podruju obrazovanja. Poslije Drugog svjetskog rata zaklade su u Hrvatskoj prestale postojati, a njihova je imovina nacionalizirana. Zakon o zakladama i fundacijama u Hrvatskoj se donosi 1995. godine i od tada je kod nas registrirano 185 zaklada i 12 fundacija. Naime, tu se radi o privatnim zakladama, a Vlada je osnovala nekoliko dravnih zaklada. Prema podrujima djelovanja u Hrvatskoj su najbrojnije stipendijske zaklade, zatim zaklade u podruju socijalne skrbi, zdravstva i kulture. K tome, neki vodei gospodarski subjekti osnovali su zaklade, a valja istaknuti Zakladu Adris kao najveu korporativnu zakladu u regiji. Istraivanja kau da hrvatske zaklade imaju problema s namicanjem donacija kojima bi poveale osnovnu imovinu, a koja bi poslije davala prihode za ostvarivanje svrhe zaklade. Zaklade uglavnom ne vode politiku uveavanju osnovne imovine. Veina zaklada nema respektabilnu osnovnu imovinu pa prikuplja sredstva za ostvarivanje svrhe, uglavnom od graana i gospodarskih subjekata. Odlukom Senata osnovana je 2010. godine Zaklada Sveuilita u Zagrebu. Zaklada e pruati potporu opekorisnim infrastrukturnim, razvojnim i istraivakim Sveuilinim projektima iz svih podruja i stupnjeva sveuilinog obrazovanja, znanosti i umjetnosti, stipendirat e i nancijski podupirati studente i nastavnike, poticati meunarodnu suradnju Sveuilita i suradnju s hrvatskom dijasporom, podupirati unapreenje studentskog standarda na Sveuilitu, a sve u skladu sa prihvaenom strategijom i prioritetima Sveuilita. in osnivanja ove zaklade uklapa se u europske trendove gdje je razvoj zakladnitva u podruju znanosti i znanstvenih istraivanja jedan od prioriteta (www.efc.be). Istraivanja i sveuilinu nastavu iz ovog nama novog podruja valjalo bi osnaiti osnivanjem sveuiline Katedre za lantropiju. Prof. dr. sc. Gojko Beovan Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu gojko.bezovan@pravo.hr

prof. dr. sc. Gojko Beovan

Zaklade i njihova uloga Zaklade su pravni okvir kojim graani, poduzea, dravne institucije i druge organizacije dio imovine namjenjuju za ostvarivanje raznih opekorisnih i dobrotvornih svrha. Djelatnost zaklada je dobrovoljna i pripada podruju civilnog drutva. Kada se, na primjer, graani, koristei se slobodom udruivanja, povezuju radi poduzimanja aktivnosti zatite okolia ili suzbijanja ovisnosti o drogama, oni e izabrati model udruge kao posebne pravne osobe (universitas personarum). Kada graani namjenjuju dio svoje imovine opem dobru, na primjer, radi pomaganja nadarenoj djeci ili poticanja znanstvenih istraivanja, oni se koriste temeljnim pravom slobodnog raspolaganja svojom imovinom. Za tu djelatnost je najprikladniji organizacijski oblik zaklade kao posebne pravne osobe. U tom sluaju imovina postaje articijelnim pravnim subjektom, pravnom osobom (universitas bonorum, universitas rerum), ije postojanje nije ovisno o duljini ivota osnivaa, ve od djelotvornog gospodarenja imovinom i ugledom kojeg stie podupirui prestine javno korisne programe. Zaklada nema lanova ni vlasnika. Institut zaklade je veoma star, s prepoznatljivim korijenima iz antikoga doba. Osoba moe namijeniti dio ili cjelokupnu imovinu, poslije svoje smrti, nekoj plemenitoj svrsi. Zaklada se moe osnovati za ivota (inter vivos) ili poslije smrti (mortis causa). U drutvima gdje je moralni aspekt davanja za ope dobro tradicionalno dio religije, kao u kranstvu, to je utjecalo na svrhe u koje se daje. To je esto bilo odravanje nekog svetog mjesta (venerabiles locus) ili skrb za bolesne i siromane (piae cause). Zaklade su najrazvijenije u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a u novije je vrijeme primjetna njihova sve znaajnija uloga u europskim zemljama. Zaklade postaju dionici koje imaju mo okupljanja uglednih graana i time ostvarivanja utjecaja na vane procese u drutvima. Sve vei broj poduzea, kao izraz njihove drutvene odgovornosti, osniva svoje zaklade.

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Iz rada Predsjednitva AMAC Saveza

Nakon tiskanja prethodnog broja Glasnika, odrane su dvije sjednice Predsjednitva, s kojih donosimo naglaske: 14. veljae 2012. - Tajnik Predsjednitva Saveza AMAC-a, prof. dr. sc. Mario afran, ispitao je mogunost dodjeljivanja ECTS bodova za alumni aktivnosti i djelovanje u radu AMAC udruga ili drutava. Radna skupina za priznavanje ECTS bodova za izvannastavnu aktivnost na Sveuilitu u Zagrebu moe odobriti do 2 dodatna ECTS-boda u okviru nenastavnih aktivnosti, ali iskljuivo vezano uz konkretno ime i konkretan opis poslova iz alumni djelatnosti. - Slijedom dogovora o pokretanju nagrade arko Dolinar najzaslunijim osobama za djelovanje u AMAC-u, predsjednica Saveza, Predsjednitvo Saveza AMAC-a nepotpuni sastav: M. afran (tajnik), H. prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, do- J. Mencer (predsjednica), M. Jonke (AMAC Deutschland), K. Turkovi (progovorila je besplatnu izradu medalje rektorica SuZ), K. Kovaevi (dopredsjednik), I. Stopfer, P. Pavleti (Alumni koja e se prvi puta dodijeliti na ured), S. Radulovi (graki urednik Glasnika), Z. oi (lan predsjednitva) Saboru AMAC-a krajem lipnja ili Nedostaju: E. Maleti, U. Peruko, . Cerjan Stefanovi, A. Grancari, N. Sidney, A. Padjen poetkom srpnja 2013. godine. uspostavljanja baze podataka svih diplomiranih studenata Na prijedlog lana Predsjednitva prof. dr. sc. Uroa Peruka da sastavnice koje na Sveuilitu u Zagrebu. Prethodno treba utvrditi struknemaju organizirano vlastito izdavanje Glasnika sudjeluju turu podataka i usuglasiti je sa svim AMAC udrugama i u sadraju Glasnika Saveza, prihvaeno je da gost-urednik Sveuilitem, te AMAC udrugama predloiti da baze posljedeeg broja u svibnju bude mr. sc. Sreko Seljan, pred- dataka svojih lanova organiziraju na isti nain. Kao prvi sjednik AMAC Alumni FER-a. Zadrat e se dosadanji korak, svim diplomiranim studentima Sveuilita osigurala koncept Glasnika uz dodatne teme vezane uz djelatnosti bi se e-mail adresa radi mogunosti odravanja kontakata sa svojim fakultetom i Sveuilitem i nakon diplomiranja. FER-a i AMAC Alumni FER-a. Dodjeljivanje e-mail adresa naim alumnima posebno su - lanica Predsjednitva, prof. dr. sc. Ana Marija Grancari upozorila je kako treba trajno poticati osnutak vane i zbog povezivanja sa lanovima koji ive u inozemnovih alumni udruga. Istaknula je kako se kod reakreditaci- stvu. Za konkretno deniranje svih parametara formirat e je fakulteta trai podatak ima li sastavnica osnovanu alumni se radna skupina; - Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer izvijestila je o udrugu ili ne, to e neke sastavnice potaknuti na osnivanje daljnjim koracima vezanim uz Zakladu Sveuilita u Zavlastitih alumni udruga; - Predsjednik AMAC Alumni FER-a mr. sc. Sreko grebu te najavila osnivanje Povjerenstva koje e, kao savSeljan, koji je bio gost na sjednici Predsjednitva, predloio jetodavno tijelo, pomagati Upravnom vijeu Zaklade u prije uvoenje jedinstvenih mail adresa za sve alumnije premi strategije, njezinog djelovanja i razvoja, te denirati Sveuilita u Zagrebu, to bi pomoglo u zadravanju kon- programe i aktivnosti vezane uz rad zaklade; - Predstavnici AMCA iz svijeta izvijestili su o aktakata s bivim studentima. Osobno e se angairati oko tivnostima u svojim udrugama: Nino Sydney je izvijestio tehnike podloge i pripreme za realizaciju ovog prijedloga. o slabljenju aktivnosti AMAC Sydney povezanim s pa10. travnja 2012. dom entuzijazma koji je bio potaknut zbivanjima u vrijeme Na ovom su sastanku sudjelovala i trojica predstavni- Domovinskog rata; Mladen Jonke je upozorio kako se nai ka AMAC-Mundusa: Nikola Demarin (AMCA Toronto), mladi alumniji rijetko povezuju u AMAC udruge u svijetu; Nino Sydney (AMAC Sydney) i Mladen Jonke (AMAC Nikola Demarin izvijestio je da AMAC Toronto organizira Deutschland). brojne redovite aktivnosti kao to su predavanja, knjievni - Denirani su okviri za sljedei broj Glasnika koji klub, planinarski klub isl. u cilju poticanja aktivnosti Hrvata e po prvi puta imati gosta-urednika, predsjednika AMAC u Torontu. Alumni FER g. Sreka Seljana; Paula Pavleti, prof. - Prof. dr. sc. Uro Peruko podsjetio je na potrebu Tajnik AMAC-a Sveuilita u Zagrebu

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

KRONOLOGIJA JEDNE INICIJATIVE (II) - HRVATSKI JEZIK I KULTURA NA SVEUILITU U TORONTU

Tijekom posljednjih Projekt Ustrojavanje studijskog modula dviju godina poduzima Hrvatski jezik i kultura, zapoet na Hrvatskim se sve vei broj aktivnosti studijima Sveuilita u Zagrebu u studenome 2011. usmjerenih na konanu na poticaj prof. Helene Jasne Mencer, predsjednice uspostavu adekvatnog Predjednitva AMAC-a Sveuilita u Zagrebu, i uz studijskog modula za nancijsku potporu Zaklade Adris trebao bi rezultistjecanje naprednih znan- rati odgovarajuim izmjenama i dopunama studijskog ja o hrvatskom jeziku, programa na Odjelu za slavenske jezike i knjievnosti knjievnosti i kulturi na Sveuilita u Torontu. Projekt predvia uvoenje Sveuilitu u Torontu. Kako je o tome ve izvijestio novih studijskih predmeta (Hrvatski jezik napredni teaj, Pregled povijesti hrvatske predsjednik AMCA Toronto gospoknjievnosti, Hrvatska kultura u din Nikola Demarin (Kronologija povijesnoj perspektivi) i angaman jedne inicijative, Glasnik AMAC nastavnika Hrvatskih studija Universitatis Zagrabiensis 13 (2010)), na Odjelu za slavenske jezike i inicijativa rektora Alekse Bjelia za knjievnosti u Torontu kao jamobogaivanjem hrvatskog programa stvo kvalitetne nastave u okviru tih na Sveuilitu u Torontu dobila je predmeta. punu potporu AMCA Toronto. TiTakav preustroj studijskog jekom protekle godine ta je inicijativa programa na Odjelu za slavenske zaivjela u obliku projekta Ustrojezike i knjievnosti u skladu je s javanje studijskog modula Hrvatski interesima hrvatske zajednice u Tojezik i kultura na Sveuilitu u Torontu, AMAC Toronto, ali i irim rontu nastavnika Hrvatskih studija akademskim i kulturnim interesima. Sveuilita u Zagrebu, koji je dobio Za uspjeh cijele inicijative osobito akademsku potporu relevantnih predje vana pozitivna reakcija koju su stavnika samog Sveuilita u Torontu na prijedlog tog preustroja iskazali te nancijsku potporu hrvatske Zakpredstavnici Sveuilita u Torontu, lade Adris, najvee korporativne zakProf. dr. sc. Zvonimir uljak prvenstveno nova proelnica Odjelade u regiji. Aktualno ponueni predmeti vezani uz la za slavenske jezike i knjievnosti prof. Donna Tuspouavanje hrvatskog jezika i knjievnosti na sing Orwin. Preostalo je jo denirati pravne I nanSveuilitu u Torontu ne prikazuju bogatstvo i cijske uvjete angamana nastavnika iz Hrvatske na tim specinost hrvatskog jezika, knjievnosti i kulture. predmetima na relaciji izmeu Rektorata Sveuilita, Sadraji iz hrvatske povijesti ili povijesti umjetnosti osobito prorektorice za meunarodnu suradnju prof. odnosno u irem smislu kulture hrvatskog naroda i Ksenije Turkovi, te odgovarajuih sluba Ministarststanovnitva na podruju Republike Hrvatske zastu- va, znanosti, obrazovanja i sporta RH i Sveuilita u pljeni su nedostatno i u pravilu zajedno sa sadrajima Torontu. Za oekivati je da e u sljedeim mjesecima akbosanske i srpske kulture odnosno kao jedan od elemenata junoslavenskog kulturnog nasljea. Jedan tivnosti oko preustroja programa hrvatskog jezika I je uzrok tog stanja i prevladavajui sociolingvistiki i knjievnosti postii konaan pozitivan rezultat te da politiki stav da je jezik Bonjaka, Hrvata i Srba struk- e studenti Sveuilita u Torontu od sljedee akaturno jedan jezik. Taj je stav izraen, primjerice, i u demske godine imati trajnu mogunost adekvatnog objedinjujuem jezinom teaju u okviru preddiplom- pouavanja u podruju hrvatskog jezika, knjievnosti skog studija pod nazivom Elementary Bosnian, Cro- i kulture. Time e se realizirati i prvi projekt u okviru atian and Serbian, iako hrvatski jezik, sinkronijski i Sporazuma o suradnji izmeu Sveuilita u Torontu i dijakronijski, dijalektoloki, pa ak i na razini suvre- Sveuilita u Zagrebu. prof. dr. sc. Zvonimir uljak menoga standardnog jezika, znaajno odudara od srpVoditelj Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebu skog jezika odnosno od bonjake jezine formacije.

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Hrvatski kao ini jezik (strani, drugi, nasljedni) i e-uenje hrvatskoga na Sveuilitu u Zagrebu
E-uenje hrvatskoga kao inoga jezika strateki je projekt kojim se hrvatski jezik pridruuje nizu svjetskih jezika za koje postoje slini projekti, a kojima se ujedno doprinosi ouvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta te promicanju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. E-pouavanje hrvatskoga jezika namijenjeno je poglavito strancima i nasljednim govornicima hrvatskoga, djeci i potomcima hrvatskih iseljenika, posebno buduim studentima Sveuilita u Zagrebu te tako potie i olakava meunarodnu mobilnost. Ono je vrsta strune i znanstvene djelatnosti koja omoguava uenje hrvatskoga jezika na daljinu pomou sustava za e-uenje. iznenaeni napretkom studenata i zadovoljni uspjenou svih projekata. Predstavljeni projekti pokazuju kako se suradnjom meu razliitim ustanovama mogu provoditi projekti koji dobrinose ouvanju i promidbi hrvatskoga jezika. O projektima e-uenja hrvatskoga kao inoga jezika

Sveuilite u Zagrebu najvee je hrvatsko sveuilite, vodee u podruju e-uenja i pouavanja hrvatskoga kao inoga (stranoga, nasljednoga, drugoga) jezika. Ve vie od dvadeset godina u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika uspjeno organizira i provodi Sveuilinu kolu hrvatskoga jezika i kulture koju je pohaalo gotovo tisuu studenata. Na temelju suradnje ovih Sveuilite u Zagrebu na dviju ustanova i praenja suvresvojim sastavnicama ili u okviru menih zbivanja u nastavi jezika i djelatnosti Ureda za meunarodnu potrebe za uenjem hrvatskoga kao suradnju provodi razliite programe inoga jezika (drugoga, stranoga i uenja hrvatskoga jezika (semesnasljednoga jezika) potekla je ideja tralne ili mjesene, pripremne, o prokretanju projekata e-uenja intenzivne, individualne) - u suhrvatskoga jezika kojima se radnji s Hrvatskom maticom ispridruio Sveuilini raunski ceneljenika svake godine organizira i tar (SRCE). Projekt izrade e-teaja Sveuilinu kolu hrvatskoga jezika hrvatskoga kao inoga jezika HiT-1, i kulture, program koji se izvodi prvi takav projekt za hrvatski jezik ve dvadesetak godina kao intenu Hrvatskoj, poeo je 2009. na potizivna ljetna kola (desetak godina i caj Danire Bili, tadanje ravnateljiProf. dr. sc. Zrinka Jelaska zimska kola) tijekom koje polaznici ce HMI. eljelo se omoguiti uenje pohaaju etverotjedni akademski i kulturni program. hrvatskoga kao inoga jezika osobama koje ne mogu pohaati Na Rektoratu Sveuilita u Zagrebu 8. oujka 2012. klasini teaj jezika. Projekt je potpomoglo i Ministarstvo predstavljeno je e-uenje hrvatskoga kao inoga jezik. Poz- znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). dravni je govor odrala prorektorica za pravna pitanja i Projekt HiT-1 - Izrada e-teaja hrvatskoga jezika HITmeunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Ksenija Turkovi. O 1 za poetnike trajala je do kraja 2010. godine. U sustavu povijesti projekata e-uenja hrvatskoga kao inoga jezika, MoD izraeni su jezini, kulturoloki i komunikacijski mato je zajedniki naziv za hrvatski kao strani, nasljedni i dru- terijale za teaj, vjebe i zadatke za samoprovjeru i provjeru gi jezik, govorila je prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, voditeljica znanja, kao i veinu pripadajuih mulitmedijalnih sadraja projekata e-uenja i Sveuiline kole hrvatskoga jezika i (zvune zapise, pojedine videoisjeke, odnosno animacije kulture. Prof. Katarina Fuek, ravnateljica Hrvatske matice i slino), vie od 150 nastavnih aktivnosti. Upute, rjenik i iseljenika, govorila je o potrebi za e-uenjem Hrvatskih gramatika objanjenja na engleski i panjolski prevele su iseljenika na temelju provedene ankete HMI koju je is- dr. sc. Gordana Dobravac i prof. Maa Musulin. Ilustracije punilo vie od 700 ljudi. Sandra Kuina-Softi, dip. ing., je napravio Mislav Tomainjak. Osim uporabe nastavnih voditeljica Centra za e-uenje Sveuilinoga raunskoga materijala pripremljenih u sustavu MoD, integralni dio centra, govorila je o nastavi u virtualnomu prostoru i ulozi teaja predstavljaju i pojedinani ili skupni razgovori s nassustava za e-uenje. Dr. sc. Lidija Cviki, struna savjet- tavnikom uporabom sustava za Webinare (web seminare) ili nica projekta HiT-1 s Uiteljskoga fakulteta Sveuilita VOIP telefonije (Skype). Promotivni proljetni teaj trajao u Zagrebu i prof. Marija Bonjak, suradnica Sveuiline je od oujka do lipnja 2011. sa sedam polaznika. Od rujna kole hrvatskoga jezika i kulture te glavna lektorica na pro- 2011. teaj HiT-1 provodi se redovito, traje 12 tjedana, to jektima e-uenja predstavile su projekt pokazavi kratku ukljuuje 25 sati izravne nastave s lektorom. Nakon jesensnimku ureda u Zvonimirovom 8 i opreme, govora dvaju skoga i zimskoga sada je u tijeku proljetni teaj sa sedam polaznika na snimkama sa Skypa, webinara i interaktivne polaznika. Dosada je HiT-1 poloilo ukupno 17 polaznika ploe, prikazavi razvoj i provedbu projekta, oblike nastave s etiri kontinenta: iz June Amerike (Peru, Venezuela, Ari dojmove polaznika. Treba napomenuti da su studenti i po- gentina), Sjeverne Amerike (SAD, Kanada), Europe (Auslaznici e-teajeva izuzetno zadovoljni teajem. Iako struna trija, Belgija, Velika Britanija, vedska, panjolska, Grka, literatura govori kako je na e-teajevima jezika vrlo velik Rusija) i Australije. broj studenata koji odustaju od teaja iz razliitih razloga, Individualna e-nastava hrvatskoga Hej - Sveuilite u e-teaju hrvatskoga to se dogodilo samo jednom iz ob- u Zagrebu organizira i individualnu e-nastavu Hej za pojektivnih razloga, a polaznica namjerava ponovo poeti laznike ija je razina znanja hrvatskoga jezika iznad s teajem HiT-1. Uitelji hrvatskoga jezika ugodno su poetnike. Nastava se odrava pomou Webinara ili Skypa

10

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

u paketima od 10 sati, pri emu je vremensko ogranienje odravanja nastavnih sati odreeno na tri mjeseca. Dosad je e-nastavu hrvatskoga kao inoga jezika Hej pohaalo sedam polaznika (troje ih je zavrilo, etvero ih jo polazi nastavu) s dva kontinenata: iz SAD-a, Belgije, Velike Britanije, vedske, panjolske, Grke i Rusije. Projekt CROnline - CROnline mreno uenje hrvatskoga kao inoga jezika projekt je koji od 2011. do listopada 2012. provodi Sveuilite u Zagrebu, odnosno njegov Ured za meunarodnu suradnju, novanim sredstvima Zaklade Adris. Projekt je odabran na natjeaju 2011., voditeljica je projekta prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. Osnovni je cilj projekta CROnline uspostava infrastrukturne potpore e-uenju hrvatskoga kao inoga jezika. Projekt se sastoji od dva dijela, i to od opremanja uionice za e-uenje hrvatskoga jezika nunom opremom te od pripreme nastavnih materijala za provedbu individualnih e- teajeva hrvatskoga jezika za viu poetnu (A2) razinu uenja jezika. Tako je sredinom veljae otvorena Uionica za e-enje hrvatskoga jezika u prostorima Sveuilita u Zagrebu (Zvonimirova 8) s interaktivnom ploom i drugom informatikom opremom. Nabavljena oprema omoguuje prijenos nastave hrvatskoga Od zadnje Skuptine AMAC-a Drutvo diplomiranih inenjera i prijatelja Kemijskotehnolokog studija (AMACIZ) izdvajamo najznaajnije aktivnosti. Godinja Skuptina Drutva odrana je 9. oujka 2012. na kojoj je poseban znaaj dan Sportskoj i Planinarsko-izletnikoj sekciji koje su obiljeavale dvadeset godina djelovanja. U svom pozdravnom obraanju Skuptini, dekan FKIT-a, prof.dr.sc. Stanislav Kurajica je obavijestio nazone da je lan AMACIZ-a gospodina Marijana Gaparovia iz Kanade donirao jednokratnom nancijskom pomoi najbolje studente

jezika uivo do prostorno udaljenih uenika bilo na kojemu mjestu svijeta gdje postoji internetska veza, ukljuujui neogranienu dostupnost snimljenoga materijala polaznicima putem interneta. Dosad je mali tim strunjaka napravio ogroman posao koji za druge jezike izrauju timovi strunjaka razliitih prola koji su deset puta vei. Bilo bi potrebno njih i takve projekte i dalje poticati, i novano, ali posebno trajnim zapoljavanjem suradnika kojima bi to bio glavni posao. Suradnjom i ostalih visokokolskih ustanova i ustanova koje se bave znanou, obrazovanjem i hrvatskom kulturom, kao i nadlenih ministarstava. U budunosti bi se moglo nastaviti razvijati vie stupnjeve e-uenja hrvatskoga, a navedena bi oprema mogla osigurati i provedbu drugih projekata, npr. specijalizirane teajeve za strane studente razliitih struka (npr. medicine, prava, ekonomije), specijalizirane teajeve za prevoditelje. Ovi i slini e-teajevi mogu biti potpora hrvatskoj nastavi u inozemstvu i lektoratima hrvatskoga jezika, prevoditeljima i svima ostalima kojima je hrvatski jezik nuan, posebno pred ulazak u Europsku Uniju. Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Ravnateljica Sveuiline kole hrvatskog jezika i kulture

IZVJEE O RADU DRUTVA AMACIZ

S izleta AMACIZ-a u Meimurje

FKIT-a u iznosu od po 3.800,00 Kn (nagraeno je 37 studenata). Ispred AMAC-a nazone je pozdravio lan predsjednitva dr. sc. Krunoslav Kovaevi. Izvjee o dvadeset godina djelovanja Sportske sekcije podnio je predsjednik Drutva prof.dr.sc. Antun Glasnovi, prvi i dugogodinji proelnik, a izvjee je popraeno fotograjama od prvih susreta koji su odrani 15. veljae 1992. Naglaeno je da je na svim susretima bio izuzetan odaziv, u nekoliko navrata bilo je ak 120 aktivnih uesnika. Natjecanja su odravana u malom nogometu, stolnom tenisu, tenisu i ahu. Posebno su pohvaljeni stolnotenisai, koji se od 1994. godine neprekidno s nekoliko ekipa natjeu u stolnoteniskim ligama Grada Zagreba. Osvrt na 20 godina djelovanja Planinarsko-izletnike sekcije u planinarskom duhu dao su prvi proelnik sekcije dr.sc. Emir Hodi, koji nas je odveo na prvi izlet 10.05.1992. koji se odrao na Sljemenu s 40 lanova. Kroz dugi niz godina lanovi planinarske sekcije obili su 19

Boini koncert u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

11

upanija, od Velebita do Slavonije, bilo je tu preko 250 izleta s izuzetno velikim odzivom lanova.. Na kraju oba izvjea slavljenikih sekcija dodijeljena su priznanja i zahvalnice prvom predsjedniku Drutva prof. emeritusu Branku Kunstu, proelnicima sekcija, najaktivnijim uesnicima, te FKIT-u, PLIVI, PETROKEMIJI i Prirodoslovnoj koli VladimirPrelog za aktivno uestvovanje na svim dosadanjim susretima, kao i potpori kojom su podrane aktivnosti sekcija. Iscrpno su prikazane aktivnosti ostalih sekcija (Akademski zbor Vladimir Prelog, Znanstveno-struni kolokviji, Likovna sekcija, Inovatori i Tribina utorkom-Umjetnost i znanost). Posebno je istaknuta bogata djelatnost Inovatora koji su dali ne mali doprinos u obiljeavanju 40 godina INOVE. Zakljueno je da su sve sekcije i nadalje vrlo aktivne i uspjene, to je zasluga proelnika i veine lanova Drutva. U vrijeme odravanja godinje Skuptine tradicionalno su

odrane i druga znaajna dogaanja kojima se prezentiraju aktivnosti lanova Drutva: - U Galeriji AMACIZ je otvorena izloba Likovne sekcije na kojoj je prisustvovalo preko stotinu lanova Drutva. - U Hrvatskom glazbenom zavodu je 10. oujka 2012. odran koncert Akademskog zbora Vladimir Prelog, a kao gost nastupio je i zbor studenata Filozofskog fakulteta. - Odran je godinji izlet u Sveti Martin na Muri u Meimurju kojem se odazvalo 126 lanova Drutva. Od znaajnijih dogaaja izdvajamo i velianstven Boini koncert Akademskog zbora Vladimir Prelog koji je odran je 26. prosinca 2011. u Bazilici Srca Isusova pod nazivom Raduj se svijete. Prof. dr. sc. Antun Glasnovi Predsjednik AMACIZ-a

AMA-FBF aktivno sudjelovao u obnovi herbarija Fran Kuan

Iako nae Drutvo prijatelja (AMA-FBF) djeluje ve dvadeset godina, tek smo u protekloj godini ostvarili za nau struku izvanredan projekt, jer smo se vrlo aktivno ukljuili u obnovu Herbarija Fran Kuan, koja je u tijeku u vezi s ovogodinjom proslavom 130-te obljetnice poetka nastave farmacije u Hrvatskoj na Sveuilitu u Zagrebu. Sveuilino obrazovanje u podruju farmacije poelo je 1882. god. ukazom cara Franje Josipa I. kao Uevni farmaceutski teaj. Projekt obnove Herbarija Fran Kuan zapoeo je na inicijativu dekanice FBF-a prof. dr. sc. Karmele Barii, koja nas je na jednom sastanku UO AMA-FBF upoznala s neadekvatnim stanjem herbarija, kojemu je prijetilo trajno propadanje s obzirom na smjetaj, nedovoljno poznavanje njegova sadraja, sistematiziranost i koritenje. U skladu s naom alumni lozojom odmah smo uvidjeli idealnu mogunost aktivnog ukljuivanja u njegovo spaavanje, obnovu, zatitu kao kulturne batine Hrvatske i izvanredno velikog blaga Fakulteta. AMA-FBF se odmah ukljuila u projekt obnove organizacijom rada volontera, kojih je na kraju bilo 43; prikupljanjem nancijskih priloga za obnovu; izradom odgovarajueg namjetaja; pribora za daljnje koritenje herbarija; klima ureaja i ostale opreme za adekvatnu zatitu herbarija. Struno vodstvo radnog zadatka preuzeo je na lan kustos Farmaceutskog botanikog vrta Fran Kuan dr. sc. Dario Kremer sa svojim suradnicima uz podrku predstojnika Zavoda za farmaceutsku botaniku prof. dr. sc. eljana Malea. Organizaciju volonterskog rada preuzela je i vrlo uspjeno obavila kolegica Ksenija Sokol, mag. pharm., prikupljanje nancijskih donacija i brigu oko izrade namjetaja kolegica mr. sc. Dubravka Mandi, mag. pharm., a postupak valorizacije Herbarija kao kulturnog dobra Republike Hrvatske vodi mr. sc. Anelka Bedrica, mag. pharm. Najvei dio herbarskih primjeraka prikupio je osobno njegov osniva prof. dr. sc. Fran Kuan kao i uz pomo svojih suradnika, koji su bili veliki strunjaci u svojim podrujima, entuzijasti i zaljubljenici u prirodu i njezino ouvanje. Volonterski rad oko obnove Herbarija (koji je jo uvi-

jek u tijeku, jer stalno ima novih zadataka) kojeg su se s velikom ljubavlju i entuzijazmom prihvatili kolege od studenata do umirovljenika sastojao se u preslagivanju herbarijskih primjeraka u nove papirnate omote i mape, kreiranju elektronske baze podataka upisivanjem svih 34.026 primjeraka vaskularnih biljaka (najstariji primjerak iz 1873. god.) i 1.476 primjeraka liajeva (najstariji primjerak iz 1850. god.) u kompjutere sa svim postojeim podacima: porodica, rod i vrsta, nalazite, datum branja biljke, ime osobe koja je biljku ubrala, te osobe koja je biljku determinirala. Nadamo se da e ovako ureen Herbarij olakati daljnji rad na determinaciji i redeterminaciji vrsta, te posluiti u nastavne i znanstveno istraivake svrhe. Bilo mi je veliko zadovoljstvo i ast raditi kao volonter sa svim generacijama kolega, jer smo u tom predivnom druenju svi obogaivali jedni druge, upoznavali, kroz saznanja o nalazitima sakupljanih biljaka, bolje svoju domovinu, podsjeali se na fakultetske dane, tako da smo za povijest fakulteta zainteresirali i mlae kolege i studente. Kao predsjednica Drutva prijatelja AMA-FBF eljela sam ovaj prilog objaviti u Glasniku naeg Saveza AMACa, jer sam jako ponosna na svoje kolege, koji su pokazali izvanrednu volju, sposobnost, plemenitost i entuzijazam u svim segmentima provoenja ovog velikog i zahtjevnog projekta. dr. sr. Dubravka Pavii Strache, doc. u m. Predsjednica AMA-FBF

12

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

CROM 2012 zajedniki projekt dvaju sveuilita

upravo hrvatsko nacionalnu batinu, pa se tako na modelima hrvatskih studenata nala glagoljica, siluete hrvatskih gradova i simbola te hrvatski pleter - kako bi Hrvatska uistinu bila predstavljena svojom bogatom kulturnom batinom. Ova manifestacija popraena je izvornim video i glazbenim sadrajima, kako bi predstavljanje Hrvatske bila to potpunija u razliitim kulturnim podrujima. Vrlo dobra suradnja naih i rumunjskih studenata, uz veliku potporu i pomo alumni udruge ASITEX , te njihovih profesora, rezultirala je izvrsnim projektom koji je predstavljen pred prepunim auditorijem Casa de cul-

Slijedom dogovora o suradnji AMCA Tekstilnotehnolokog fakulteta (AMCA TTF) i ASITEX, udruge alumni Tehnikog sveuilita u Iasi (Rumunjska), alumni AMCA TTF Zoran Jakuc je u vrijeme ERASMUS mobilnosti u Iasi osmislio i ostvario zajedniki projekt pod nazivom CROM 2012. U ERASMUS programu studentske mobilnosti, studenti TTFa, Zoran Jakuc, Marija Dami i Kristina Plio, otputovali su u Rumunjsku, na Gheorghe Asachi Technical University, Faculty of Textiles, Leather and Industrial Management of Iasi. Prilikom viemjesenog strunog posjeta Sveuilitu u Iasi, ostvarena je izvrsna suradnja naih i rumunjskih studenata, koja je kulminirala velikim meunarodnim projektom CROM 2012. Ovaj projekt je spojio studente dvaju sveuiilita na najbolji nain, zajednikim radom koji je imao za cilj predstavljanje svojih zemalja naKristina Plio, Zoran Jakuc i Marija Dami cionalnom batinom.

S dodjele nagrada, Iasa, Rumunjska Pod vodstvom Zorana Jakuca, u suradnji s naim studenticama, Kristinom Plio i Marijom Dami, organiziran je CROM 2012 koji je zasigurno pridonio vanosti i kvaliteti sudjelovanja naih studenata u ERASMUS razmjeni. CROM 2012 obuhvaa modnu reviju, koja je za inspiraciju imala

ture a Studentilor u Iasi, 25. sijenja 2012. godine, uz nazonost vodeih struktura fakulteta u Iasi, koji nisu krili oduevljenje vienim, pa su tako nae i svoje studente nagradili brojnim estitkama i velikim aplauzom, na kraju dvosatnog programa. Ovaj dogaaj popratili su i medij u Iasi. CROM 2012 projekt izvrstan je dokaz dobrobiti meunarodne suradnje mladim ljudima u uenju, u razmjeni iskustava, druenjem, stvaranjem novih vrijednosti, da bi bili bogatiji za jedno veliko ivotno iskustvo, isto tako predstavljali i u Europi, Sveuilite u Zagrebu, matini fakultet, a prije svega Hrvatsku, u najboljem moguem svijetlu. AMCA TTF je ovim ostvarila povezivanje s inozemnim udrugana alumni, te pokazala vanost meunarodne suradnje doprinosu razvoju matinog Fakulteta i Sveuilita. Projekt CROM 2012 dvaju sveuilita zasigurno je doprinos i europeizacije studija u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Ana Marija Grancari Predsjednica AMCA TTF

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

13

Deset godina AMAC-FSC-a

U oujku 2012. godine Hrvatska udruga diplomiranih inenjera i inenjera Fakulteta prometnih znanosti AMACFSC proslavila je deseti roendan. Proslava znaajne obljetnice odrala se 22. oujka 2012. u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti u Znanstveno uilinom kampusu na Borongaju. Dogaaj je okupio sedamdesetak sudionika, lanova AMAC-FSC-a, ali i gostiju. Posebno zadovoljstvo domainima bile su pozdravne, te rijei potpore predsjednice Saveza AMAC drutava Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Helene Jasne Mencer i prof. dr. sc. Ivice Debe, predsjednika AMCA FA sa Graevinskog fakulteta u Zagrebu. Dopredsjednik Saveza AMAC-a dr. sc. Kruno Kovaevi takoer je aktivno sudjelovao u obiljeavanju desetgodinjice AMAC-FSC-a. Prije svearskog dijela, odrana je izborna skuptina na kojoj je izabrano novo-staro vodstvo AMAC-FSC-a u sastavu: Prof. dr. Mario afran, predsjednik Dr. sc. Darko Babi, dopredsjednik Jozo itum, dipl. ing., dopredsjednik Proteklih deset godina postojanja i rada AMAC-FSC-a predstavlja veliko iskustvo, ali i obavezu za jo konstruktivniji i bolji iduih deset puta n godina, a glavne smjernice rada udruge fokusirane su na: Suradnju sa srodnim Udrugama u zemlji i svijetu Suradnju sa Savezom AMAC/AMCA Udruga pri Sveuilitu u Zagrebu Promociju Udruge putem strunih asopisa, kroz organizaciju javnih tribina i savjetovanja te kroz suradnju s tvrtkama javnog i privatnog sektora iz podruja prometa Suradnju s Komorom prometnih inenjera i rjeavanje statusnih pitanja. Sukladno navedenom, pripremljene su nove aktivnosti za razvoj Udruge, odnosno jaanje njene suradnje s gospodarskim subjektima i znanstvenim institucijama. Konkretno, provodi se anketa o zadovoljstvu studijima na Fakultetu prometnih znanosti, prema alumni-ima koja e pomoi FPZ-u da u buduem vremenu pokua tehnolozima prometa i logistiarima omoguiti stjecanje jo vie kvalitetnijih strunih znanja. Anketu se moe ispuniti i putem weba Udruge (www.fpz.unizg.hr/amac-fsc). Za kraj, pozvani su svi lanovi da svojim prijedlozima deniraju to je potrebno uiniti, tonije to Udruga moe uiniti u danima koji slijede. Izvrni odbor AMAC-FSC-a

Sudjelovanje AMAC-FSC na znanstveno-strunom savjetovanju ZIRP2012

Dana 17. travnja u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti odrano je deseto jubilarno znanstvenostruno savjetovanje Znanost i razvitak prometa ZIRP 2012. Savjetovanje je odrano u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, a uz Fakultet prometnih znanosti suorganizatori savjetovanja bili su: - Jan Perner Transport Faculty (University of Pardubice) - Hrvatska udruga diplomiranih inenjera i inenjera FPZ-a (AMAC-FSC) - Hrvatska komora inenjera tehnologije prometa i transporta - Hrvatsko drutvo za ceste VIA VITA - Klub inenjera prometa Hrvatskih eljeznica - Hrvatsko drutvo eljeznikih inenjera. Naslov savjetovanja bio je Razvoj logistikog poslovanja i prometnog sustava uz potporu EU fondova, a tijekom savjetovanja odran je i okrugli stol, na temu NOVA STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE. Savjetovanje je okupilo stotinjak sudionika iz znanstvenih institucija, gradskih i dravnih poduzea te ostalih gospodarskih subjekata. Prijavljen je 41 rad koji su izvjestitelji prezentirali sukladno tematskoj skupini kojoj pojedini rad pripada.

Sudionici ZIRP-a 2012 tijekom jedne od panel diskusija Poetak savjetovanja obiljeila su pozvana predavanja, a u nastavku, tijekom okruglog stola, vodila se argumentirana rasprava o svim aspektima izrade Nove strategije prometnog razvitka. Isto tako, razmatrale su se budue inicijative koje za cilj imaju daljnje promicanje meunarodne istraivako-strune suradnje. Deseti jubilarni ZIRP sudionicima je pruio priliku za razmjenu znanja, iskustva te mogunosti i perspektive u podruju logistike industrije i prometnog sustava. Savjetovanje je u potpunosti opravdalo postavljene ciljeve, time uvjetovalo obavezu za planiranje idueg ZIRP-a 2013. Prof. dr. sc. Mario afran Koordinator ZIRP-a 2012

14

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

ZAJEDNIKA AKCIJA TRI ALUMNI UDRUGE IZ EUROPE

Iz Berlina smo, od gospoe Aleksandre Brneti, predsjednice AMAC Deutschland e.V., primili vijest da su tri alumni udruge (Njemaka, Velika Britanija i Francuska) poduzele zajedniku akciju kojom ele potaknuti ministre vanjskih poslova i predsjednike parlamenata svojih zemalja na brzu ratikaciju pristupnog ugovora Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Tekst priopena za javnost objavljujemo u cijelosti:

Almae Matris Alumni Croaticae - Deutschland e. V. Schillerstr. 11, 10625 Berlin, Deutschland | aleksandra.brnetic@snafu.de Almae Matris Alumni Croaticae - United Kingdom 30 Hayward Rd, Oxford OX2 8LW, United Kingdom | Nenad.Bicanic@glasgow.ac.uk Almae Matris Croaticae Alumni - Paris 111, Rue Rennes, 75006 Paris, France | perinic2x2@sfr.fr

Priopenje za novinare
Berlin, 20. travnja 2012. Stranica 1 od 1

Potpora ratifikaciji pristupnog sporazuma Hrvatske s Europskom unijom

Tri akademske udruge - AMCA iz Francuske, AMAC iz Njemake i Ujedinjenog Kraljevstva - trae od zemalja lanica Europske unije da ratificiraju pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom. U pismu, kojeg potpisuju predsjednici ovih udrug, Nenad Biani, profesor emeritus, AMAC-UK, Aleksandra Brneti, novinarka, AMA Croaticae Deutschland e. V., i Damir Perini, dipl. ing. arh., AMCA-Paris, ministre vanjskih poslova potie se na provoenje postupka ratifikacije, a predsjednike nacionalnih parlamenata i njihove zastupnike moli da tijekom glasovanja svojim glasom odobre pristupni ugovor. U pismima, koja su ve poslana ili se alju u dvadeset i dvije zemlje Europske unije, istie se da su graani i graanke Hrvatske na referendumu odranom 22. sijenja 2012. pokazali volju za ulazak njihove zemlje u Europsku uniju te da je primanje Hrvatske u Europsku uniju dobitak ne samo za Hrvatsku i za sadanje lanice nego i za susjedne zemlje koje isto tako tee to vrem povezivanju s europskim strukturama. S primanjem Hrvatske znatno e se upotpuniti europski integracijski proces, a za Hrvatsku je ulazak u Europsku uniju prekretnica na putu u moderno i otvoreno drutvo, stoji u zajednikom pismu ova tri udruenja bivih studenata i prijatelja hrvatskih sveuilita. Pisma su napisana na etiri jezika, na engleskom, francuskom, hrvatskom i njemakom. O ovoj akciji engleski, francuski i njemaki AMAC/AMCA obavijestili su i hrvatske kolege europskih politiara, ministricu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vesnu Pusi i predsjednika Hrvatskog sabora Borisa prema te predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivu Josipovia. Engleski, francuski i njemaki AMAC/AMCA osnovani su nakon osamostaljenja hrvatske drave a okupljaju akademske graane koji su studirali na sveuilitima u Hrvatskoj ili su na tamonjim sveuilitima zavrili znanstvenu izobrazbu i koji prate i podravaju izgradnju slobodarskog i demokratskog poretka u Hrvatskoj. Ideja o pismu potpore nastala je prije godinu dana, negdje nakon hake prvostupanjske presude trojici hrvatskih generala. Do sada je pet zemalja EU ratificiralo pristupni ugovor Slovaka, Bugarska, Maarska, Italija i Malta.

Kontakt: Aleksandra Brneti | tel.: +049 (030) 8821169 | faks: +049 (030) 30603586 | aleksandra.brnetic@snafu.de

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

15

AMAC DEUTSCHLAND
Kako nam je javila ga Aleksandra Brneti, predsjednica AMA Croaticae Deutschland e. V., 17. oujka ove godine u Katolikom centru za kulturu i komunikaciju Haus am Dom, Frankfurt na Majni, odrana je AMAC-ova tribina o pitanjima iz hrvatske najnovije povijesti - izmeu ideologije i znanosti. Tom je prigodom ga Dunja Meli, publicistkinja i novinarka, odrala predavanje s naslovom Kad ti injenice ne idu u politiku raunicu. zamagljivanju Domovinskog rata i iskrivljavanju injenica. Unato tome, kako kae Dunja Meli, mediji zanemaruju rezultate znanstvenih istraivanja i neovisno o njima donose svoje zakljuke. Kako se to radi, Dunja Meli je objasnila na dva primjera - na knjigama povjesniara Nikice Baria iz Hrvatskog instituta za povijest (Srpska pobuna u Hrvatskoj, 1990.-1995.), te sociologa i profesora zagrebakog Filozofskog fakulteta Ozrena uneca (Goli ivot. Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj). U oba sluaja je Feral Tribune kritizirao autore, potpuno preuujui znanstvene spoznaje, jer im to nije ilo u politiku raunicu. Kako je rekla, neki su novinari oito opsjednuti razaralakim bijesom s kojim vode verbalni rat protiv stvarnosti i duhovno truju javno mnijenje. U diskusiji koja se razvila poslije predavanja ga Dunja Meli je odgovorila na vie pitanja i dala svoje vienje o presudi generalima Markau i Gotovini, o nepoznavnaju engleskog jezika kao razlogu netonog izvjetavanja iz Haakog suda, te o prognozama albenog postupka i drugim pitanjima.

Dunja Meli

Izjavila je kako su mladi hrvatski povjesniari uvelike protirali otvaranjem arhiva s dokumentima iz Domovinskog rata. Na taj se nain stalo na put daljnjem ideolokom

AMCA-Paris
Takoer, u travnju je organiziran koncert mladog hrvatskog talentiranog gitariste Petra ulia. Petar uli, rodom iz Splita, izveo je djela Villa-Lobora, Mudarra Albeniza te, kao svjetsku premijeru, djelo koje je francuska skladateljica Colette Mouray skladala posebno za njega. U svibnju se organizira susret s umjetnikom slikarom Davorom Vrankiem, kojemu su upravo postavljene izlobe u New Yorku i Washingtonu. Tema razgovora s njim je povratak crteu u suvremenoj umjetnosti. Susreti se organiziraju u salonima koje hrvatsko veleposlanstvo ustupa udrugi AMCA-Paris, dok je koncert odran u koncertnoj dvorani Ararat. Mladi gitarist Petar uli U oujku je AMCA-Paris u prostorijama veleposlanstva Republike Hrvatske organizirala predstavljanje dokumentarnog lma o meunarodnom umjetnikom pokretu (19611973) NOVE TENDENCIJE NOUVELLES. Umjetnici pokreta Novih tendencija anticipirali su jedan dio kasnijeg razvoja umjetnosti, uz ostalo i primjenu kompjutora u umjetnikom stvaralatvu. Oni su bili prvi koji su raunala upotrijebili u umjetnike svrhe. U fundusu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu uvaju se dragocjena djela iz tog razdoblja, moglo bi se rei zamalo cijela meunarodna scena u malom Film je prikazan na hrvatskom jeziku, a predstavljanju u Parizu je nazoila scenaristica i redateljica lma Ana Marija Habjan.

16

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Odran koncert Festa choralis zagrabiensis 2012

U srijedu 2. svibnja ove godine u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu odran je koncert pod nazivom Festa choralis zagrabiensis 2012, na kojem su nastupili amaterski pjevaki zborovi koji djeluju na Sveuilitu u Zagrebu, odnosno u okviru njihovih alumni drutava. Pokrovitelji ove manifestacije glazbenog stvaralatva bili su rektor, prof. dr. sc. Aleksa Bjeli i predsjednica Saveza drutava AMAC me, How Merrily we live, New York, New York, With a Lily in your hand) i jo mnogo drugih skladbi. Sve je to doprinijelo opem pozitivnom dojmu i uspjehu ovog koncerta, uz nadu da e se stvoriti tradicija i da emo za godinu dana moi izvijestiti o koncertu Festa choralis Zagrabiensis 2013. Kolika se vanost polae ovom djelovanju akademiara potvrdio je i predsjednik RH, prof. dr. sc. Ivo Josipovi,

Predsjednik Josipovi i rektor Bijeli sa sudionicima koncerta u HGZ-u

Sveuilita u Zagrebu, prof. dr. sc. Jasna Mencer. Organizator ovogodinje Feste choralis bio je Akademski zbor Vladimir Prelog, koji djeluje kao sekcija AMACIZ-a, alumni drutva Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije. Sudionici ovogodinjeg koncerta bili su Zbor veterinara (Veterinarski fakultet), Klapa Falkua (Agronomski fakultet), AZ Concordia discors (Filozofski fakultet), Zbor Uiteljskog fakulteta (Zagreb), Lege artis (Medicinski fakultet), Zbor Albe Vidakovi (Institut za crkvenu glazbu), Zbor Uiteljskog fakulteta (Odjel akovec), AZ Vladimir Prelog (Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije) i Capella juris (Pravni fakultet). Svaki je zbor izveo po tri ili etiri skladbe po svojem izboru. Bilo je pravo zadovoljstvo uti sve te izvedbe, te vidjeti entuzijazam i veselje pjevaa. Iako su dominirale capella izvedbe, bilo ih je i uz instrumentalnu pratnju klavira, violine ili manjih tamburakih sastava. Zborovi su pokazali bogatstvo i raznolikost repertoara, poevi od obrada narodnih napjeva (Moja diridika, Pjesme iz Meimurja, Ladarke, Lino, Vuprem oi), klapskog naina pjevanja (Falkua), preko klasinih i sakralnih djela (Bogorodice Djevo, Alleluia, Benedictus es, Pjevajte Gospodinu, Hear My Prayer, Tebe poem), do suvremenih skladbi modernog izriaja (You Raise me up, Do posljednjeg daha, If ye love koji se odazvao pozivu organizatora i s panjom pratio cijeli koncert. Na kraju, pridruio se zborovima i publici koji su zajedno izveli studentsku himnu Gaudeamus igitur, te se fotograrao s izvoaima. Dr. sc. Krunoslav Kovaevi, proelnik Akademski zbor Vladimir Prelog

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

17

USPJENA ALUMNA Jelena Boek

U dananjem glasniku predstavljamo vam mladu znanstvenicu Jelenu Boek. Odluujui koga da predstavim s Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, nisam dugo razmiljao. AMAC Alumni FER otvara vrata mladim akademski obrazovanim inenjerima, jer bez zajednikog rada svih generacija ne mogu se postii iznimni rezultati koje prieljkujemo. Osoba koju vam predstavljam diplomirala je prije nepune etiri godine i u svom znanstvenom radu, kao i radu sa studentima izvan nastave manifestirala je organizacijske sposobnosti i postigla zavidne rezultate. Jelena Boek, dipl. ing. roena je u Zagrebu 1984. godine. Diplomirala je 2008. godine na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita u Zagrebu. Studij je zavrila s naglaskom na znanstvenoistraivakom radu kojeg nastavlja upisom poslijediplomskog studija na FER-u i poslom znanstvenog novaka u suradnikom zvanju asistenta na Zavodu za radiokomunikacije FER-a. U sklopu znanstvenog projekta Inteligentno odreivanje znaajki slike u sustavima za otkrivanje znanja, voditelja prof. dr. sc. Mislava Grgia, a kojega nancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, bavi se analizom mamografskih slika te radi na razvoju algoritma za automatsku detekciju promjena u dojkama s ciljem ranog otkrivanja raka dojke. U 2010. godini provela je tri mjeseca na strunom usavravanju u Ujedinjenom Kraljevstvu na University of Oxford, Department of Engineering Science, Institute of Biomedical Engineering, Biomedical Image Analysis Laboratory gdje je pod vodstvom dr. Julije A. Schnabel radila na algoritmu za analizu bilateralne asimetrije te postupcima za registraciju lijeve i desne mamografske slike. Godinu kasnije provela je pet mjeseci u istraivakom boravku u Nizozemskoj u Radboud University Nijmegen Medical Centre, Department of Radiology, Diagnostic Image Analysis Group gdje je radila s profesorom Nicom Karssemeijerom na analizi lezija u vremenski odmaknutim digitalnim mamografskim slikama i usporedbi povrine i volumena lezije kao znaajki za raunalnu analizu mamografskih slika. Tijekom studija bila je lanica studentske udruge eSTUDENT koja djeluje na nekoliko fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Misija Udruge je okupiti i povezati najbolje studente, pruiti im dodatna praktina iskustva i teoretska znanja kroz projekte Udruge, razvijati njihove organizacijske sposobnosti i poticati ih na preuzimanje odgovornosti, te ih povezati s najboljim poslodavcima u Hrvatskoj kako bi sutra bili konkurentniji u multinacionalnom, multikulturalnom, globalnom okruenju. Sudjelovala je u radu sredinjeg tima Udruge kao lanica Tima za prakse i pripravnitva gdje je neko vrijeme bila i zamjenica voditelja Tima. Uz navedenu funkciju, bila je i izvrna urednica dvomjesenika Glasilo studentske udruge eSTUDENT. lanica je strunih udruga IEEE, ELMAR i EURASIP. lanica je organizacijskog odbora meunarodnog simpozija ELMAR i suorganizatorica Studentske sekcije na simpoziju, te urednica zbornika radova posljednja tri odrana ELMAR simpozija. Jelena Boek voditeljica je studentskih aktivnosti Hrvatske sekcije IEEE i lanica Izvrnog odbora Hrvatske sekcije IEEE te predstavnica zaposlenika FER-a izabranih u suradnika zvanja u Fakultetskom vijeu. Pitali smo je da li uz sve nabrojane dunosti ostaje neto slobodnog vremena. Slobodno vrijeme, kojeg uz rad na doktoratu i ostale aktivnosti nema puno, iskoritava za etnje Maksimirom te za druenje s obitelji i dragim osobama. A planovi za budunost? Planovi za budunost ukljuuju uspjean zavretak doktorata, to je trenutno primarni cilj, a potom, ovisno o mogunostima i otvorenim radnim mjestima, nastavak rada na Fakultetu. S obzirom na cjelokupnu situaciju to vjerojatno nee biti mogue, no pozitivna je duha te zna da kojim god smjerom krene u karijeri, bit e dobro. mr. sc. Sreko Seljan predsjednik AMAC Alumni FER

18

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

Prof. dr. sc. Nenad Biani, alumnus Graevinskog fakulteta

Bogati ivotopis Nenada Biania ukazuje na svestrani istraivaki duh jednog alumnusa Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, kojeg je upravo elja za istraivanjem i otkrivanjem novog vodila diljem svijeta. Na tom putu se uvijek iznova dokazivao kao vrstan znanstvenik, nastavnik i pedagog. Roen je 1945. u Zagrebu gdje se i kolovao diplomiravi 1968. na Graevinskom fakultetu u Zagrebu. Od samih poetaka radi kao inenjer konstrukter na sloenim konstrukterskim zadacima najprije u Zagrebu, a potom u Nizozemskoj, gdje se prvi put susree s primjenom raunala u proraunu konstrukcija. U Delftu je pohaao i teajeve o tada novoj metodi konanih elemenata i nelinearnim proraunima konstrukcija, a to mu je podruje obiljeilo veliki dio njegovog kasnijeg istraivakog rada i djelovanja. Vratio se u Zagreb 1972. i postao lanom vrlo motivirane grupe za studij i razvoj numerikih metoda u statici i dinamici vrlo sloenih konstrukcija. 1976. odlazi na doktorski studij u Swansea (UK) gdje je 1978. obranio doktorsku disertaciju. Vratio se s obitelji u Zagreb gdje je predavao do 1983. kad odlazi na jednogodinju specijalizaciju kao gost profesor na University of Colorado u Boulder (SAD). Nakon ponovnog povratka i jednogodinjeg boravka u Zagrebu prihvaa poziv iz Swansea da doe kao predava i istraiva na tri godine, to se pretvorilo uskoro u stalni angaman. U to vrijeme pomogao je doveti najpoznatije svjetske istraivae iz podruja numerikog modeliranja betonskih konstrukcija u Split na meunarodnu konferenciju, koja je kasnije prerasla u prestinu svjetsku seriju EURO-C konferencija. Jedan je od osnivaa Association for Computational Mechanics UK, Fellow IACM (International Association for Computational Mechanics)i Fellow ICE (Institution of Civil Engineers). 1994. odlazi u Glasgow na prestini poloaj Regius Proffesor of Civil Engineering, to je najstarija titula profesora u inenjerskim disciplinama u Britanskom Commonwealthu, gdje vrlo brzo dolazi na elo Graevinskog odjela na Sveuilitu u Glasgowu, gdje ostaje do umirovljenja, te gdje je izabran 2010. za Emeritus profesora. Za vrijeme boravka u kotskoj formira novu grupu za raunalnu mehaniku, koja je narasla u jednu od najznaajnijih u Britaniji. Njegov znanstveni interes se iri i teko je pobrojati znaajnija podruja. Rezultati njegovog znanstvenog rada imaju i vanu industrijsku primjenu. lan je mnogih znaajnih institucija i udruenja, urednik ili lan urednitva prestinih inozemnih asopisa, a na vodeim je pozicijama i u raznim odborima evropskih i svjetski poznatih asocijacija. U naoj zemlji dopisni je lan HAZU. Kao pravi alumnus nikad nije prekidao veze sa svojom domovinom i matinim sveuilitem, pomagao je brojnim kolegama na uspostavi kontakata sa vodeim znanstvenicima, kao i pri upisu na doktorske studije na sveuilitima, gdje se nalazio i radio. Takoer je u vrijeme boravka u Swanseu odravao poslijediplomsku nastavu na Graevinskom fakultetu u Zagrebu, te su studenti bili u kontaktu s uvijek najsvjeijim novinama iz odreenog podruja. Uvijek je nastojao u velike projekte ukljuivati nae sveuilite, ali i sveuilita iz Splita, Ljubljane, Maribora i Rijeke. Tako je bio i koordinator dva EU-TEMPUS projekta. Za vrijeme svog boravka u Velikoj Britaniji bio je i jedan od osnivaca alumni udruge AMAC-UK, koja okuplja alumne sa svih hrvatskih sveuilita i kojoj je i danas predsjednik. Osim znanstvene, nastavne i strune djelatnosti, Nenad Biani je bio vrlo aktivan i na sportskom polju, zbornom pjevanju i slikanju. Meutim, prvenstveno je bio i ostao veliki zaljubljenik u narodne plesove. Kao mlad ovjek plesao je u SKUD Ivan Goran Kovai, a 1981. osnovao je jedinstvenu folklornu grupu na ovim prostorima, Grupu za meunarodni folklor, u kojoj se pleu narodni plesovi iz cijelog svijeta. Grupa djeluje i danas pri SKUD Ivan Goran Kovai i nedavno je proslavila 30 godina postojanja. Krasno je vidjeti da grupa i dalje ivi i radi nakon mog odlaska i nakon toliko godina i to je mi je najvea nagrada za to to sam ju pokrenuo - rekao je prof. Biani na sveanoj proslavi. U Velikoj Britaniji je prof. Biani esto i poduavao narodne plesove iz Hrvatske. Prof. Biani danas ivi izmedju Oxforda i Velog Loinja i radi jednakim arom dajui svoj doprinos razvoju Graevinskog fakulteta u Rijeci, gdje je redoviti profesor. Izuzetno je lijepo da je cijelo vrijeme odravao vrste veze sa Sveuilitem u Zagrebu, te se tako ponaao kao pravi alumnus, i pri tome je uvijek poticao, nadahnjivao i savjetovao mlae kolege. Prof. dr. sc. Ivica Deba Predsjednik AMCA-FA

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

19

AKTUALNOSTI SA SVEUILITA U ZAGREBU IZMEU DVA GLASNIKA (od 1. prosinca 2011.)

19. prosinca 2011. - u auli Rektorata Sveuilita u Zagrebu predsjednica Vlade gospoa Jadranka Kosor i rektor Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli potpisali su Sporazum o realizaciji druge faze izgradnje Znanstvenouilinog kampusa Borongaj. Potpisanim Sporazumom zapoet e postupak prijenosa prava vlasnitva nad jednim dijelom zemljita Znanstveno-uilinog kampusa Borongaj na Sveuilite u Zagrebu u svrhu provedbe druge faze realizacije izgradnje kampusa u skladu s idejnim projektom. 12. prosinca 2011. predavanjem prof. dr. sc. Sinie Rodina s Pravnog fakulteta pod nazivom Pristupni ugovor i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji zapoeo je ciklus predavanja Hrvatska na pragu pristupanja Europskoj uniji u organizaciji Sveuilita u Zagrebu i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Predavanja su odrana uz podrku rektora prof. dr. sc. Alekse Bjelia i veleposlanika Paula Vandorena, efa Delegacije. Do kraja svibnja odrano je jo dva predavanja u istom ciklusu sa sljedeim temama: Hrvatski istraivaki i visokoobrazovni sustav u europskom kontekstu i Razvoj odrivih kampusa u zemljama EU-a. 12. sijenja 2012. u auli Rektorata odrana je sveanost dodjele novanih potpora iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata za akademsku godinu 2011./2012. Rektor Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli na sveanosti je dodijelio 100 stipendija najboljim studentima u nazonosti dekana fakulteta i akademija Sveuilita u Zagrebu te prorektorice za studente i studije prof. dr. sc. Blaenke Divjak. Mjesena potpora iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata Sveuilita u Zagrebu iznosi 1000 kuna, a isplauje se tijekom 10 mjeseci. Pritom, pravo na dobivanje stipendije ne moe ostvariti student koji je ve korisnik nekog drugog programa za stipendiranje studenata. U ime nagraenih studenata prisutnima se obratio Juraj Brozovi, student etvrte godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. 10. veljae 2012. - potpisano je Pismo namjere, a 30. oujka i Sporazum o suradnji izmeu Hrvatske radiotelevizije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveuilita u Zagrebu, Matice hrvatske, Drutva hrvatskih knjievnika, Instituta hrvatske glazbe i Koordinacija za medije Hrvatskog drutva producenata i Drutva hrvatskih lmskih redatelja u osmiljavanju programa i stvaranju programskih sadraja u okviru specijaliziranoga televizijskoga programskoga kanala na dravnoj razini, radnog naziva Trei program HTV-a (HTV3). Polazei od zakonskih obveza o ouvanju i razvoju hrvatske kulture te promicanju znanstvenih, obrazovnih i umjetnikih programa te drutvene uloge nacionalnih institucija i udruga koje djeluju na podruju obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti, Hrvatska radiotelevizija i nacionalne institucije/udruge potpisnice predloit e u sklopu javne rasprave o novom Ugovoru izmeu Vlade Republike Hrvatske i HRT-a da se za sljedee ugovorno razdoblje (2013.-2018.) specijalizirani programski kanal (Trei program Hrvatske radiotelevizije) denira kao obrazovni, znanstveni, kulturni i umjetniki.

27. veljae 2012. - u Rektoratu Sveuilita potpisano je pismo namjere o izgradnji i uspostavi Hrvatskog centra za napredne materijale i nanotehnologiju izmeu Sveuilita u Zagrebu, Instituta Ruer Bokovi i Instituta za ziku. U ime svojih institucija, pismo namjere potpisali su rektor Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, ravnateljica Instituta Ruer Bokovi dr. sc. Danica Ramljak i ravnatelj Instituta za ziku dr. sc. Petar Pervan. Potpisivanjem pisma namjere, Sveuilite u Zagrebu, Institut Ruer Bokovi i Institut za ziku obvezali su se da e, u skladu sa svojim ovlastima i mogunostima, pokuati osigurati nancijska sredstva te dobiti nancijsku potporu iz razliitih europskih i nacionalnih izvora nanciranja za izgradnju i uspostavljanje Hrvatskog centra za napredne materijale i nanotehnologiju. Osnivanjem Centra osigurat e se znanstveno istraivaka infrastruktura potrebna za sintezu, karakterizaciju i obradu novih materijala na makro, mikro i nanoskali koja e omoguiti implementaciju i razvoj visokih tehnologija u Republici Hrvatskoj. 2. oujka 2012. - u auli Rektorata Sveuilita u Zagrebu predstavljena je Unija euro-mediteranskih sveuilita EMUNI. O ciljevima i postignuima Sveuilita EMUNI govorio je prof. Joseph Mifsud, predsjednik Sveuilita EMUNI. Cilj je ovog predstavljanja bio izloiti mogunosti

20

AMAC UNIVERSITATIS ZAGRABIENSIS, broj 15 (20), Zagreb, 2012.

za buduu suradnju, kao i programe koji bi mogli biti zanimljivi u organiziranju mobilnosti na naem sveuilitu. Sveuilite u Zagrebu i EMUNI, uz Grad Dubrovnik i Diplomatsku akademiju MVPEI-a, potpisali su poetkom studenoga 2011. Sporazum o razumijevanju oko projekta MESEURO u Dubrovniku. Taj sporazum omoguuje zajedniku pripremu konkretnih projekata i predlaganje njihova prioritetnog sunanciranja tijelima EU. Rije je o umreavanju mladih znanstvenika, poduzetnika, diplomata i studenata kroz specijalistike poslijediplomske i postdoktorske seminare, teajeve, radionice i konferencije u Dubrovniku. 8. oujka 2012. u auli Rektorata Sveuilita u Zagrebu odrano je predstavljanje projekta CROnline mrenog uenja hrvatskoga kao inoga jezika te prezentacija dvaju ekolegija HiT-1 i Hej za uenje hrvatskoga jezika. Predstavljanje je organizirala Sveuilina kola hrvatskog jezika. 22. oujka 2012. - Strunjaci sa Sveuilita u Zagrebu i Klinike bolnice Sveti Duh potvrdili su sudjelovanje u FP7 projektu BIO-COMET - Bioreactor-based, clinically oriented manufacturing of engineered tissues vrijednom oko est milijuna eura. Nositelj projekta BIO-COMET je Sveuilite u Zagrebu, a uz Medicinski i Veterinarski fakultet, kao partner iz Hrvatske, u njemu sudjeluje Klinika bolnica Sveti Duh. Projekt se nancira kroz Sedmi okvirni program, glavni instrument Europske unije za nanciranje znanstvenih istraivanja i razvoja u svrhu poticanja i organiziranja suradnje izmeu sveuilita, istraivakih centara i industrije. Rije je o kolaborativnom projektu u kojem, osim Sveuilita u Zagrebu, odnosno dva fakulteta u njegovom sastavu, te Klinike bolnice Sveti Duh, sudjeluje sedam inozemnih partnera (Sveuilite u Bristolu, Istituto Ortopedico Rizzoli iz Bologne te pet stranih tvrtki). Cilj okupljanja ovako velikog konzorcija, odnosno strunjaka iz Hrvatske, vicarske, Italije, Njemake, Velike Britanije i Kanade, je suradnja akademskih centara izvrsnosti s malim i srednjim poduzetnitvom u razvoju i komercijalizaciji rjeenja za primjenu u regenerativnoj ortopediji. 13. svibnja 2012. - na dan obiljeavanja 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, u Studentskom centru sveano je otvoren Konfucijev institut Sveuilita u Zagrebu. Sveanost otvaranja Konfucijeva instituta, koji je nakon pozdravnoga govora sveano otvorio rektor Sveuilita u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, odrala se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovia, u kino dvorani Studentskog centra Sveuilita u Zagrebu. Otvaranje Konfucijeva instituta Sveuilita u Zagrebu ujedno oznaava i poetak odravanja Tjedna kineske kulture, kulturno-umjetnike manifestacije koja se organizira prvi put s ciljem pribliavanja bogate kineske kulturne tradicije i tisuljetne povijesti Zagrepanima i njihovim gostima. 16. svibnja 2012. - u povodu 130. obljetnice Farmaceutskobiokemijskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu sveano je otvoren Herbarij Fran Kuan u Farmaceutskom botanikom vrtu Fran Kuan Zavoda za farmaceutsku botaniku FBF-a u Schrottovoj 39, Zagreb. Herbarij Fran Kuan obuhvaa 34.026 primjeraka vaskularnih biljaka i 1.476 primjeraka

liajeva, i jedan je od nekoliko herbarija koji postoje u Hrvatskoj i dostupni su strunoj i iroj javnosti.

18. svibnja 2012. - u auli Rektorata Sveuilita u Zagrebu odrana je sveanost dodjele poasnog doktorata Sveuilita u Zagrebu (doctor honoris causa) uzoritom gospodinu kardinalu Josipu Bozaniu, zagrebakom nadbiskupu i Velikom kancelaru Katolikoga bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, za iznimne doprinose u izgradnji humanijeg drutva, promicanju teolokih, humanistikih i drutvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i u armaciji hrvatske vjerske i kulturne batine u Europi i u svijetu. Poasni doktorat uzoritom gospodinu kardinalu Josipu Bozaniu dodijelio je rektor Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli na temelju izvjea Strunog povjerenstva za dodjelu poasnog doktorata, koje je djelovalo u sustavu prof. dr. sc. Ivan Karli i prof. dr. sc. Stjepan Baloban s Katolikoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. sc. Stipe Botica i prof. dr. sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Marko Petrak s Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koje je prihvatio Senat u sijenju ove godine.

Uz dekane i prorektore Sveuilita u Zagrebu, promotora i predstavnike akademske zajednice, sveanoj dodjeli poasnog doktorata uzoritom kardinalu Josipu Bozaniu nazoili su, izmeu ostalih, ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. eljko Jovanovi, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusi, biskupi i brojni drugi visoki uzvanici. Priredila: Paula Pavleti Tajnik AMAC-a Sveuilita u Zagrebu