1. Nabrojati instrumente tržišta novca i objasniti bar dva!

- Bankarski akcepti - Blagajnicki zapisi - Komercijalni zapisi - Federalni fonodovi - Ugovor o reotkupu - Depozitni certifikat Bankarski akcepti – predstavljaju najstarije vrijednosne papire na trzistu novca. Bankarski akcept je mjenica trasirana na poslvnu banku koja je akceptirana i koja time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dan dospjeca. Blagajnicki zapis- je pisana izjava kojom se njen izdavalac obavezuje da ce kupcu u roku dospjeca platiti odredjeni iznos primljenog novca sa pripadajucom kamatom. Izdavaoci blagajnickih zapisa su vlade, odnosno ministarstva finansija. Emisiju blagajnickih zapisa vrse s ciljem prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje tekucih rashoda. 2. Euroobveznice, inostrane obveznice i konvertibilne obveznice Euroobveznice (trziste medjunarodnih obveznica) – obveznice se emituju istovremeno na trzistima odredjenog broja zemalja i na taj nacin dolazi do velikog broja medjunarodnih investitora. Inostrane obveznice- emituju se na finansijskim trzistima neke druge zemlje i znace mogucnost prikupljanja sredstava u drugim zemljama, van sjedista emitenta. Emitent ove obveznice mora da emituje u valuti te zemlje i uz postivanje lokalnih zakonskih propisa. Konvertibilne obveznice – daju vlasnicima pravo zamjene (konverzije) obveznica u obicne dionice preduzeca-emitenta. 3. Osnovni zadaci finansijskog sistema! (jedan piše ti dodaj dva) - pruzanje usluga placanja - osiguranje likvidnosti - trgovina rizicima 4. Istitucije tržišta kapitala u FBiH su...... - komisija za vrijednosne papire - registar vrijendosnih papira - depozitar - berza i druga uredjena javna trzista - profesionalni posrednici - institucionalni investitori 5. Platni sistem? Platini promet? Platni sistem možemo definisati kao skup instrumenata, bankarskih postupaka i medjubankarskih sistema za prijenos novca koji omogucavaju kruzenje novca izmedju zainteresiranih strana. Platni sistem predstavlja «finansiski krvotok» privrednog sistema. Promjene u platnom sistemu izazivaju promjene u drugim djelovima finansijskog sistema i obrnuto. U

platnom sistemu transfer se javlja kroz placanje u nekoliko oblika: gotovina, cekovi, bankarske mjenice, novcane doznake, kartice, elektronski transferi i sl. Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom namirenja njihovih novcanih dugova , odnosno naplate novcanih potrazivanja nazivamo platni promet. Plaćanje podrazumjeva prenos dijela imovine duznika u korist imovine povjerioca izrazeno u novcu. Platni promet se dijeli na : domaci i medjunarodni platni promet. 6. RTGS i žiro kliring!!! (ovo uvijek bude) RTGS- placanje velikih iznosa koja direktno idu preko Centralne banke Ziro kliring-placanje manjih iznosa putem zbirnih naloga. RTGS- predstavlja sistem za obracun i poravnanje i proizvod je firme Logica UK limited. To je sistem u kojem se poravnanje javlja pojedinacno, na osnovu jednog po jednog naloga. Npr. banka izvrdi placanje za svog klijenta prema klijentu druge banke, nalog za placanje ode u RTGS i tamo nakon provjere automatski se zaduzi racun banke koja je incirala nalog (placanje) RTGS je namjenjen za trasfer razlicitog tipa i svrhe, a odnosi se uglavnom na velike iznose ili transiranje manjih iznosa koje treba realizovati hitno. Žiro kliring- procesiranje zbirnih transakcija manjih vrijednosti. Zbirne transakcije manjih vrijednosti podrazumjevaju slijedece: klijenti dolaze u banku i iniciraju razna placanja, koja se verifikuju i kumuliraju u banci u odredjenom vremenu kada banka salje te neloge u Ziro kliring. Ona ih salje u vidu samo jednog naloga (zbirno) sa detaljima i potrebnim informacijama o svakom pojedinacnom placanju. Da li ce transakcije biti realizovane preko RTGS-a ili ziro kliringa zavisi od iznosa transakcije. Transakcije u iznosu od 10.000KM i vise , realizuju se preko RTGS-a, dok transakcije ispod 10.000 KM realizuju se preko ziro kliringa. 7. Čemu je jednak iznos ukupne kamate? I=FV-PV Iznos ukupne kamate za n perioda, uz stopu ukamaćenja – i, predstavlja razliku buduce vrijednosti na kraju n perioda – FVn i pocetne vrijednosti – PV. 8. Pitanje a,b,c šta je ispodgodišnje ukamaćivanje/diskontovanje Kamatna stopa podjeljena sa brojem perioda za koji se vrsi ukamacivanje –m, a dobiveni izraz dignuti na potenciju m puta n : Ukamačivanje FVn= PV* (1+i/m)m*n m- broj obracuna godisnje Diskontovanje PV = FV/ (1+i/m) m*n 9. Razlika između efektivne i nominalne kamatne stope Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godisnjim ukamacivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodisnjim ukamacivanjem. Drugim rijecima efektivna kamatna stopa je ona kamatna stopa koja uz godisnje ukamacivanje osigurava iste godisnje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obracun kamata za m perioda godisnje. (1+ke)= (1+i/m)m odnosno: ke=(1+i/m)m-1 i = nominalna kamatna stopa

ke=efektivna kamatna stopa Razlika efektivne i nominalne kamatne stope ce biti veca sto je ucestalije ukamacivanje, odnsosno sto je m vece. 10. Sistemski, nesistemski rizik Sistemski rizik je nedjeljiv i ne moze se izbjeci, jer je posljedica kretanja u ekonomiji u cjelini. U faktore koji odredjuju sistemski rizik spadaju: - privredno sistemski - ekonomsko politicke - cisto politicke - i cisto socioloske promjene u okruzenju. Sistemski rizik znaci da se cjena roba i usluga krecu sistemski u skladu sa glavnim uticajnim faktorima. Upravo zbogg karaktera faktora koji ga odredjuju sistemsi rizik je nedjeljiv, neprenosiv, neizbjezan rizik. Nesistemski rizik je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristican za odredjeni ekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Nesistemski rizik se stoga cesto naziva specificni rizik. Kao faktori koji odredjuju velicinu nesistematskog rizika su: - specificne promjene na trzistu, kao sto su pojava supstituta i konkurencije, - brze tehnicko tehnoloske inovacije, - pogorsane polsovne i razvojne odluke - specificna zakonska regulativa i sl. 11. Pravila računanja vjerovatnoće 1. prema prvom aksiomu- svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj jednak ili veci od 0. 2. drugi aksiom postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo kog od dva medjusobno iskljuciva ishoda moze izraziti kao jedan- vjerovatnoca ostvarivanja drugog ishoda. 3. prema trecem aksiomu- zbir vjerovatnoca svih medjusobno iskljucivih ishoda mora da bude jednaka jedinici. 12. Šta je srednja vrijedsnost? Ocekivana vrijednost predstavlja mjeru centralne tendencije rasporeda i povezana je sa konceptom prosjecne vrijednosti slucajne promjenjive.

13. Varijansa i standardna devijacija Centralni momenti su mjere disperzije, odnosno centralni momenti izrazavaju odstupanje pojedinacnih vrijednosti od ocekivane vrijednosti. Drugi centralni momenat, j=2, zove se varijansa

Pozitivan kvadratni korijen iz varijanse naziva se strandardna devijacija.

14. Obajasni treći centralni momenat! Treci centralni momenat, j=3, Predstavlja mjeru simetrije rasporeda i ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji. Ako je pozitivan veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima vecu vrijendost od srednje vrijednosti i obrnuto, ukoliko treci centralni momenat ima negativnu vrijednost, veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima manju vrijendost od srednje vrijednosti. Kada je treci centralni momenat jednak nuli, podjednaka je vjerovatnoca ostvarenja vecih i manjih vrijednosti promjenjive u odnosu na njenu srednju vrijednost i tada se radi o simetricnom rasporedu vjerovatnoce. 15. Šta je kovarijansa? Kovarijnasa (cov) njom se mjeri stepen slaganja varijacija promjenjive.

16. Koeficijent korelacije? Kao alternativna mjera odnosa izmedju dvije slucajno promjenjive koristi se koeficijent korelacije, koji je jednak : Gdje je, Kxy =koeficijent korelacije σx σy = standardne devijacije : xiyi, respektivno. 17. Beta koeficijent (sva tri slučaja) ali pita čak i šta znači kada je α>0 (nacrtati i sliku) Beta koeficijent opisuje funkcisku vezu izmedju natprosjecnog prinosa pojedinacnog vrijednosnog papira i prinosa trzisnog portfolija. Β=1 znaci da se netprosjecni prinos od pojedinacnog vrijednosnog papira krece proporcionalno s natprosjecnim prinosom od trzisnog portfolija.Ta hartija od vrijednosti ima jednak sistematski rizik kao i trziste u cjelini. Β vece od 1, je natprosjecni prinos pojedinacnog vrijednosnog papira raste natproporcionalno s rastom prinosa trzisnog portfolija. Β manje od 1, ukazuje da hartija od vrijednosti ima manji sistematski rizik u odnosu na trziste u cjelini. Odsjecak na ordinali alfa ukazuje kolika bi bila stopa prinosa vrijednosnog papira, ukoliko je stopa prinosa na trzisni portfolio jednaka nuli.

18. CAPM CAPM odredjuje odnos izmedju ocekivanog prinosa od rizicnog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trzisne ravnoteze. U uslovima trzisne ravnoteze ocekuje se da investicije (vrijednosnog papira) da obezbjedi (emituje) prinos koji je proporcionalan velicini sistemskog rizika. CAPM jeste ustvari utvrdjivanje odnosa izmedju beta faktora odredjene dionice i njene ocekicane stope prinosa. 19. Pita i jednu od saradnje finansijske funkcije i svih drugih koje su navedene i knjizi! Saradnja finansijske i racunovodstvene funkcije- su upucene na cvrstu medjusobnu saradnju i tesko je odrediti granicu izmedju pocetka i zavrsetka jedne od ove dvije funkcije. One koriste iste novcane podatke i dokumentaciju, a dio njihovih zadataka medjusobno je povezan. Brojna knjizenja u racunovodstvu kao i informacije koje racunovodstvo daje zasnovani su na novcanim dokumentima i podatcima koje obezbjedjuje finansijska funkcija. Finasijska funkcija ne bi mogla da izvrsava svoje zadatke bez racunovodstvenih informacija. Racunovodstvena funkcija ima kontrolu nad finasijskom funkcijom u domenu raspolaganja i koristenja novcanih sredstava. Ove dvije funkcije potrebno je precizno utvrditi i fazgraniciti njihove nadleznosti kao i oblike saradnje kako bi racionalno i efikasno izvrsavale svoje zadatke. Saradnja finansijske i nabavne funkcije- je neophodna jer nabavka podrazumjeva koristenje (odliv novcanih sredstava) ove dvije funkcije su neophodne kod planiranja potrebnih novcanih sredstava, ali i za odrzavanje likvidnosti preduzeca. Ove dvije funkcije posebno su naglasene kod : - definisanja uslova nabavke, u pogledu rokova placanja i nacina placanja - izbora prioritetnih isplata obaveza prema dobavljacima, - utvrdjivanja zaliha repromaterijala, - ulaganja novcanih sredstava u stalna sredstva i trajnju likvidnu imovinu. Saradnja finasijske i prodajne funkcije-posebno je izrazena kod utvrdjivanja i realizacije prodajne politike i politike cijena. Prodaje i naplate potrazivanja direktno odredjuju obim i dinamiku priliva novca a time i likvidnost preduzeca. S ciljem uspjesne korordinacije ovih funkcija nabavna funkcija mora nabavke vrsiti u skladu sa raspolozivim novcanim sredstvima, odnosno u skladu s dinamikom naplate potrazivanja (priliva), dok prodajna funkcija mora stalno imati na umu da je roba

prodata teka kada je naplacena. Uspjesna koordinacija ce se sigurno pozitivno odraziti na likvidnost, solventnost i profitabilnost preduzeca. Saradnja finasijske i proizvodne funkcije- realizuje se preko nabavne funkcije i preko sluzbe tehnicke pripreme proizvodnje. Saradnja ove dvije funkcije posebno je izrazena kod : - planiranja razvoja proizvoda - planiranja velicine serije - planiranja obima imobilisanih novcanih sredstava u zalihama - finansiranje pojedinih potreba proizvodnje. Saradnja finansijske i upravljacek funkcije – upravljacka funkcija povezuje sve reprodukcione funkcije preduzeca. Pomocu upravljanja se odrzava i usmjerava organizacioni sistem preduzeca, sprecava se dezintegracija sistema i vrsi nadzor nad radom svih funkcija u ostvarenju posebnih i zajednickog zadatka preduzeca. S toga se moze reci da upravljacka funkcija usmjerava proces reprodukcije, a time i aktivnost svih ostalih funkcija. Finansijska funkcija i uprava preduzeca moraju saradjivati i postici potpunu saglasnost o sledecim pitanjima: - emisija nove dionice i otkup ranije prodanih dionica, - emisija nove serije obveznica - emisija kratkorocnih vrijednosnih papira - kupovina kratkorocnih i dugorocnih vrijednosnih papira - prodaja kupljenih dionica - zakljucenje ugovora o trajnim orocenim sredstvima - prodaja potrazivanja i odkup dugova - prodaja i kupovina dionica - nabavka stalnih sredstava - predlog sanacije i raspodjela neto dobiti 20. Sve principe finansijske politike i sva pravila finansiranja!! Meni je bilo Pravilo finansiranja 2:1 (vertikalno pravilo finansiranja) Vertikalna pravila finansiranja? 1. odnos vlastitih i pozajmljenih izvora 2. odnos rezervi prema nominalnom kapitalu Horizontalna pravila finansiranja 1. Zlatno bankarstvo pravilo finansiranja 2. Zlatna bilansa pravila finansiranja - zlatno bilansno pravilo u uzem i sirem smislu Ostala pravila finansiranja Pravilo finansiranja 1:1 Pravilo 1:1 na njima se zasnivala odluka o odobravanju ili odbijanju kreditnih zahtjeva. Ovo pravilo polazi od minimalnog zahtjeva jednakosti izmedju gotovine, kratkorocnih vrijednosnih papira i kratkorocnih potrazivanja s jedne strane i kratkorocnog kapitala s druge strane. Ovo pravilo sadrzi u svojoj osnovi zahtjev za odrzavanje likvidnosti. Pravilo 1:1 predstavlja da su ostale okolnosti prije svega paralitet rokova i uslov pokrica rashodazadovoljeni.

Pravilo finansiranja 2:1 Pravilo 2:1 je plod americke bankarske prakse. Polaze od zahtjeva da odnos tekuce imovine prema kratkorocnim izvorima finansiranja bude najmanje 2:1. Ovo pravilo podrazumjeva da preduzece jednu polovinu obrtnih sredstava finansira iz dugorocnih izvora, a drugu polovinu iz kratkorocnih izvora finansiranja. Posto ne obezbjedjuje likvidnost preduzeca ovom pravilu se ne pridaje veci znacaj u ekonomskoj literaturi. 21. Nabrojati koji su to vlastiti izvori finansiranja, tudji izvori finansiranja, hibridni izvori finansiranja(trebalo zaokruziti), specifični izvori finansiranja, opcijsko finansiranje (sad šta te zapadne) 1. Vlastiti izvori finansiranja - akumulirana dobit - amortizacija - emisija dionica - prikriveno finansiranje (vremenska razgranicenja i razni oblici rezervisanja) - ostali oblici vlatitog finansiranja (donacije, pokloni i sl) 2. Tudji izvori finansiranja - kredit - emisije obveznica - domaci i ino ulagaci - autonomni (spontani) izvori finansiranja 3. Hibridni izvori finansiranja - Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice - Quasi tudji izvori (dohodovne obveznice) 4. Specificni izvori finansiranja - finansiranje iz faktoringa - finansiranje iz forfetinga - finasiranje iz lizinga - frensizing aranzmani 5. Opcisko finansiranje - varanti - konvertibilni vrijednosni papiri 22. Šta je nominalna cijena dionice ili šta je knjigovodstvena cijena dionice ili tržišna cijena dionice? (opet zavisi šta te zapadne) Nominalna cijena dionice- otisnuta je na dionici i predstavlja cijenu po kojoj firma vodi emitovane dionice u svome knjigovodstvu. Nominalna cijena pomnozena sa brojem emitovanih dionica daje nominalnu vrijednost dionickog kapitala u drustvu. Knjigovodstvena cijena dionice se dobije dodavanjem iznosa rezervi po dionici na nominalnu vrijednost, odnosno ukupni kapital i rezerve podjeljen s brojem dionica. Trzisna vrijednost dionice- je tekuca cijena dionica na trzistu kapitala. Za aktivne dionice kotacije su trzisne cijene lako dostupne dok je za mnoge neaktivne dionice tesko saznati cijene. Trzisna vrijednost povlastene dionice bazira se na konceptu sadasnje vrijednosti buducih novcanih tokova investitora.

23. Obveznice i dionice (uvijek nešto bude iz ovog) Obicna dionica je jedna od najvisih emitovanih i najatraktivnijih vrijednosnih papira u svijetu. Obicna dinica se moze definisati sa legalnog asprekta al se moze dati i korporacijska, investitorska i poduzetnicka definicija. 24. Repo ugovori Ugovor u reotkupu koristi se u svijetu vec dugi niz godina a posebno su znacajni na finasijskim trzistima posljednjih dvadeset godina. Ovdje je rijec o kupovini i ponovnoj prodaji vrijednosnih papira cija je svrha kreditiranje. Repo ugovor se moze zakljuciti na bilo koji rok al po pravilu predstavlja instrument trzisnog novca. Repo ugovor predstavlja najuspjesniji instrument trzista novca i sigurno jedan od najuspjesnijih finansijskih inovacija. Postoji niz prednosti repo posla u odnosu na druge instrumente trzista novca. Posebno treba istaci: 1. repo predstavlja jeftin i fleksibilan nacin finansiranja 2. repo poslovi nude investitorima bolje prinose na njihove portfolije 3. repo poslovi ne uticu na cijenu vrijednosnih papira 4. repo predstavlja uspjesan instrument za upravljanje deviznim rezervama 5. repo se uspjesno moze koristiti i kao instrument monetarne politike. 25. Varanti!!! 26. Finansijska poluga (nacrtati i objasniti), a meni je bio i onaj grafik vezan za finansijsku polugu da nacrtam i objasnim! 27. Materijalne i formalne pretpostavke finansijske analize (nabrojati) 28. Finansijski pokazatelji!!! (svaki ima neke podjela, treba znati u koji šta spada) 29. Pokazatelji zasnivani na novčanim tokovima! (isto šta spada u koji od ova četiri – znači samo nabrojati ;) 30. Šta je finansijsko planiranje, a šta finansijski plan? 31. Prednosti i nedostatci statističke i dinamičke metode? 32. Metod interne stope rentabilnosti 33. Index profitabilnosti (šta znaci kada je Pi >,<,= 1) 34. Šta je prag rentabilnosti 35. Simulacioni pristup (pita obično samo šta spada ili u analizu tržišta ili u analizu investicionih troškova ili u analizu troškova ) - funkcija finansijskog trzista! Situacije izvjesnosti(rizika), neizvjesnosti...! - eto koka to je to sto je boldirano, nesto je i iz drugih grupa sto se sjecam da je bilo - i meni je bilo da dopunim kakvi fondovi mogu biti : otvoreni i zatvoreni, - i ne mogu da se sjetim vise...uglavnom ljubim te