P. 1
Ugljikohidrati

Ugljikohidrati

|Views: 32|Likes:
Published by Marko_Bo_njak_6860

More info:

Published by: Marko_Bo_njak_6860 on Sep 14, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/27/2013

pdf

text

original

UGLJIKOHIDRATI

• • • • Najveći dio organske tvari na Zemlji Energija 50-60% dnevne energije Tijelo 0,7% CHO-stanice, krv, tkivna tekućina (energetska rezerva, šećer u krvi) Organ Glikogen (g) Jetra 72 Mišići 245 Ekstracelularna tekućina Ukupno pohranjeno g ugljikohidrata Glukoza (g)

10 327

327 x 4 = 1308 kcal ∼za pola dana ⇒redovito uzimanje ugljikohidratne hrane, u podjednakim razmacima

UGLJIKOHIDRATI
• • CHO štede bjelančevine: kada ih ima dovoljno-bjelančevine minimalno za energiju (maksimalno za izgradnju tkiva) Antiketogeni učinak CHO:
– Više CHO: manje se troši masti=manje ketotijela – Manje CHO: više se troše masti=više ketotijela (aceton, acetooctena i β-oksimaslačna kiselina) (u stanjima kao nekontrolirani dijabetes i gladovanje) ⇒ketoacidoza

Glikogen i srce :
– Pohranjuje se u srcu pa je u posebnim situacijama izvor kontraktivne energije (inače za rad srca masne kiseline daju energiju): nedovoljni unos CHO dovodi do srčanih smetnji

Glukoza i mozak:
– Nema pohranjenu energiju (rad ovisi o stalnosti opskrbe glukozom); hipoglikemijski šok može dovesti do trajnog oštećenja mozga

Stanične membrane: glikoproteini i glikolipidi

UGLJIKOHIDRATI
• Podjela ugljikohidrata:
– Monosaharidi: glukoza, fruktoza, galaktoza

• Glukoza: voće, med (industrijski kiselinskom hidrolizom iz škroba) – U tkivu, krvi (3,9-5,8 mmol/L) – 80% cirkulirajuće glukoze koristi mozak – Stalnost nivoa: apsorpcija, stvaranje glukoze u jetri (iz glikogena ili neugljikohidratnih izvora-glicerol i AK), oksidacijom u stanicama – Za homeostazu najbitniji inzulin (gušterača)

najviše jetrene. masne i mišićne Sastoji se iz 51 AK Nedostatak inzulina: šećerna bolest Liječenje: životinjski inzulin ili sintetski • .UGLJIKOHIDRATI • • • Inzulin trebaju gotovo sve stanice.

do mišića.UGLJIKOHIDRATI -Apsorpcija hrane: povećanje glukoze u krvi -Signal β-stanicama gušterače-inzulin -Inzulin cirkulira organizmom. jetre i masnog tkiva ⇒povećana potrošnja glukoze (ili u glikogen) Signalizira i manju produkciju glukoze (jetra i ostali organi) Rezultat: RAVNOTEŽA .

Mišići rade i zahtijevaju energiju u obliku ATP-a 6. koja će stvoriti ATP 5. Kalcij aktivira kontraktivni protein mišića. Kalcij aktivira fosforilaza kinazu 3. Živac oslobađa acetilkolin. Glikogen se cijepa na glukozu.Produkcija energije • Fisher i Krebs: otkrili su kako se glikogen u mišićima cijepa u glukozu (ravnoteža potrošnje i produkcije energije) 1. a ATP daje energiju . Fosforiliranje enzima 4. tada kalcij ulazi u mišićnu stanicu 2. Mišić se sastoji iz mišićnih stanica-proteni 7.

ocjenjujemo ih kao dobre i neznatno utječu na GI CHO koji se brzo cijepaju : izazivaju nagli porast glukoze i inzulina.UGLJIKOHIDRATI • Glikemički indeks (GI): mjeri kakvoću CHO i njihov utjecaj na nivo glukoze u krvi CHO koji se sporo hidroliziraju: stalnost glukoze u krvi. a on uzrokuje skladištenje masti: ovi ugljikohidrati imaju veći GI=loši CHO Brzo glad poslije loših CHO Redukciona dijeta: jesti “dobre” CHO s niskim GI koji će dati stabilnu koncentraciju šećera u krvi (duži osjećaj sitosti) • • • • .

UGLJIKOHIDRATI • CHO koji se brzo cijepaju: velik GI-brzo i značajno povisuju sadržaj šećera u krvi CHO koji se sporo cijepaju: oslobađaju glukozu u krvotok postupno i imaju nizak GI • .

galaktoza) Bjelančevine (glukogene aminokiseline) Masti (glicerol) ISKORIŠTENJE ENERGIJA Pretvorba u: Ostale CHO (riboza i dezoksiriboza koje služe za reprodukciju DNA i RNA -bitne u genetskom nasljeđivanju Aminokiseline (glukoza daje C skelet) Masti (lipogenaza) Glukoza Glikogen .UGLJIKOHIDRATI IZVORI UNOS: CHO (fruktoza.

UGLJIKOHIDRATI • Fruktoza: zrelom voću i medu. lakše se topi od glukoze. u tkivu brže resorbira Galaktoza: bitna za izgradnju mozga (humano mlijeko: laktoza=glukoza +galaktoza) • .

Disaharidi – Saharoza: glukoza+fruktoza – Financijsko blagostanje⇒veća potrošnja (Afrika?) – Proizvod fotosinteze: u svim biljkama koje imaju klorofil .

prolazi kroz tanko crijevo dok ju bakterije (normalno prisutne) eventualno ne razgrade: stvara se plin koji stvara neugodne posljedice ⇒intoterancija na laktozu (nije alergija). U SAD – Sintetska laktaza – Neki podnose jogurt-laktoza već razgrađena .Laktoza – Mliječni šećer: mlijeko i mliječni proizvodi – Dojenčad: bitan energetski izvor – Nemogućnost apsorpcije=deficit laktaze (neki ljudi nemaju genetički kod za proizvodnju laktaze). 50 mil.

UGLJIKOHIDRATI • • Test: 50 g laktoze oralno Glukoza u plazmi: 1 i 2 sata .

UGLJIKOHIDRATI Šećer Fruktoza Saharoza Glukoza Galaktoza Maltoza Laktoza Slatkoća 114 100 69 63 46 16 .

sladak okus • • • • . Gomolj-krumpir 20-30% Mahunarke 60% Mladi grašak puno šećera ⇒sazrijevanjem u škrob • Zeleno voće puno škroba ⇒sazrijevanjem u šećer • Mladi grašak i zrelo voće ugodan.žito 66-85%. biljni rezervni materijal: u obliku škrobnih zrnaca (karakterističnog oblika-mikroskop) Sjemenke.POLISAHARIDI • Probavljivi-škrob. glikogen – Škrob: nesladak.

SINTEZA ŠKROBA .

mišići – Važan za normalno održavanje glukoze u krvi. pa je od manjeg značenja od škroba – Kod čovjeka: jetra (gladovanjeminimum).Glikogen – Intracelularni rezervni ugljikohidrat životinjskih stanica-malo ga ima. rad mozga. aktivnost mišića=za sprječavanje iscrpljenosti i pretjerano stvaranje ketotijela i razgradnju bjelančevina – Rezerve glikogena ovise o unosu CHO hranom .

Prehrambena vlakna • Neprobavljivi CHO: celuloza. kemiceluloza i lignin – Regulira razinu šećera u krvi: duže zadržava u želucu – Pokreću gibanje crijeva (peristaltiku): celuloza veže vodu=omekšava i gura sadržaj u crijevu⇒skraćuje zadržavanje hrane u crijevu (manja mogućnost nastanka raka – Smanjuje apsorpciju masti i kolesterola (jer se hrana brže kreće. brže izlučuje): i to regulira razinu šećera u krvi-dobri CHO (GI) .

mahunarke. povrće i voće .Prehrambena vlakna – Celuloza. nerafinirano). kemiceluloza: sastojci stanica biljnog podrijetla-izgrađuju stanične zidove • Preporuka: 10 g celuloze/1000 kcal (35g/dan): cijelo zrno (integralno.

08 29 0 Učinak negativnih.13 42 0.5 127 0.93 tjesten. riža šećer % kcal % vlakana od ukup.Energija i vlakna iz rafiniranih namirnica Skupina dječaka osječkog područja bijelo brašno Kcal Vlakna 190 0.21 bijeli kruh 210 0. suvremenih kretanja je očit! Danas: 20% vlakana u odnosu na prije 100 godina! . od ukup. 24 4.

7 3.02 4. brašno ________________________________________________ g vlakana 0.7 .2 1.1 0.6 0.UGLJIKOHIDRATI • Izodinamička energija i vlakna (100 kcal) pšenica bijelo kreker mahune špinat jabuke cijelo z.

propionska.Prehrambena vlakna • Svijest i briga o ulozi vlakana (dodatak hrani) – UK 33 % – Francuska i Njemačka 27 % – Italija 13 % (hrana=užitak) 33% Velika Britanija Njemačka 27% Francuska Italija 27% 13% • Energetska uloga vlakana – Razgradnja bakterijama do kratkolančanih MK (octena. MK nakon apsorpcije daju energiju • • Vlakna smanjuju probavljivost masti i proteina: izlučuju se stolicom Japanci. Britanci: 1g vlakana=2 kcal . maslačna) + plinovi.

maltazu i laktazu • Glukoza. amilaza • Želučana kontrakcija. galaktoza . amilaza neaktivna • Tanko crijevo: – Gušterača: amilaza do maltoze – Intestinalna sekrecija: 3 disaharidaze: saharazu.PROBAVA UGLJIKOHIDRATA • Usna šupljina: slina. fruktoza. miješanje hrane i probavnih sokova.

da bi se ponovo izgradili • • • . monosaharidi se više ne otpuštaju Nakon resorpcije u jetru.APSORPCIJA I METABOLIZAM CHO • • Apsorpcija kao glukoza (manje galaktoza i fruktoza) Pasivni transport: nakon hidrolize disaharida. glukoza⇔glikogen Metaboliziranjem CHO energija za aktivnost cijelog organizma: 1 molekula glukoze ⇒34 molekula ATP-a pri aerobnim uvjetima-u svim stanicama Metabolizam: svi procesi izgradnje i održavanja i razgradnje.

ali i transporter koji pomaže apsorpciju fruktoze Difuzija sva 3 šećera u ekstracelularnu tekućinu . K+ i ATP-aza pumpu) Apsorpcija monosaharida: stanice probavnog sustava Na-Glukoza transporterglukozu i galaktozu (uz Na).Apsorpcija i transport • • • Pretežiti aktivan transport (Na+.

APSORPCIJA I METABOLIZAM CHO .PROBAVA.

Namirnice i hranjive tvari u svakodnevnoj prehrani .

izvanstanični prostor i plazma Potrebe: 1ml/1 kcal (umjerena aktivnost)⇒2000-2500 ml Izvor: – – – 1200-1500 ml iz tekućine Čvrsta hrana 800-1000 ml Oksidacija hrane: 300 ml • • • 100 g masti=107 g vode 100 g CHO 55 g vode 100 g proteina=41 g .VODA • • • • • • • Muškarac: 60% Žena 50% Mršave osobe: više vode Regulacija uzimanja vode: žeđ Ravnoteža: stanice (oko 55%).

transporta Regulator tjelesne topline .VODA • • • • • • Važna kao i hranjive tvari Tjelesna tekućina: voda+elektroliti+neelektroliti Koncentracija aniona=kationa – (elektoneutralnost) Biokemijski procesi u vodi Važna za procese probave. apsorpcije.

žuč. gušterača⇒tanko crijevo ~6 l tekućine Zdrav probavni sustav=reapsorpcija+ iz hrane Proljev: nema reapsorpcije=gubitak 6 l Mehanizam kompenzacije . želudac.VODA • • • • Sekrecija:slinovnice.

glavobolja . suha koža. akne. toksini odlaze do jetre i drugih organa-stres. infekcija mokraćnih kanala. krvarenje iz nosa.VODA • Puno vode: – – – – – – – Sprječava bolest bubrega (kamence) Eliminira toksine i otpadne tvari Regulira tjelesnu temperaturu Transportira hranjive tvari i kisik kroz tijelo Oblaže i štiti organe i tkiva Pomaže održanju mišićnog tonusa Pomaže rast i zacjeljenje • Uzimamo tu bezukusnu tekućinu kao nešto normalno jer dehidrirano tijelo je ugroženo – – – Stanice uzimaju vodu iz krvotoka: srce otežano radi Bubrezi ne pročišćavaju krv zadovoljavajuće. oštećenje Zatvor.

VODA • • Apsorpcija: u portalnu krv Lučenje: preko bubrega (mokraća) ∼1500 ml. koža ∼500 ml. disanje-pluća ∼500 ml . fecesa 100 ml.

VODA .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->