POSMATRA

Avgust, 2008 godine

POSMATRA
Besplatan list za one Majeviane koji misle drugaije i ne ele da se pretvore u robove niti ele da doekaju nestanak optine Lopare. Avgust, 2008 Broj: 1 Tira: Bie veliki ako ovo odtampate i podijelite svojim poznanicima, prijateljima pa i neprijateljima ili poaljete na sve e-mail adrese koje posjedujete. Glavni urednik: Ognjen Bogomdan Zamjenik glavnog urednika: Vladislav Vitezovi

Sadraj: 1. Uvodna rije 2. Loparski politiari guraju Lopare u ambis 3. Izbori: Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?* 4. Crkva, vjernici, svetenici 5. Vrijedi li se obrazovati i vratiti u Lopare? 6. Zanatski centri, banje i ostale trice i kuine 7. Gastarbajteri jedini loparski brend 8. Objanjenje manje poznatih rijei i izraza. 9. Pogovor

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Uvodna rije
Dragi itaoci pred vama je prvi broj lista Posmatra. Na list e izlaziti uvijek kad budemo imali priliku da ga objavimo, a kad e prei iz elektronske forme u tampanu jo ne znamo. Moda nakon par brojeva nee biti nuno ni da izlazi, mada poznavajui na mentalitet iskreno u to sumnjamo, pa je vjerovatnije da e biti neophodno da piemo i nakon smjene vlasti, ako do nje doe. Posmatra je zamiljen kao glasilo obinog ovjeka, Majevianina, koji ivi i radi u svom rodnom kraju i nema namjeru da ode trbuhom za kruhom niti e dozvoliti da ga otjeraju ljudi koji su nau optinu doveli u stanje u kome se nalazi. Da bi na list redovno osvitao na vaim kioscima (ekranima) moramo vas zamoliti da nam pomognete. Ne, ne treba nam novac nemojte se da se trecate. Ni novinari nam za sad nisu neophodni. Potrebni ste nam vi, nai itaoci koji e ovaj list slati dalje, bilo u vidu e-maila ili u vidu odtampanih stranica. Ako ste zadovoljni stanjem u naoj optini i ako umijete da apuete i odgovarate na pitanja tipa; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?, odnosno da ista postavljate, nije neophodno da na list aljete dalje, a nije ni preporuljivo da ga itate jer se lako moe desiti da se prepoznate, a mi neemo da vas nosimo na savijesti ako presvisnete od radosti to ste se prepoznali u naem listu. Dakle ako volite svoj rodni kraj i smatrate da se neto mora uiniti prije nego to potonemo tako duboko da se ne moemo izvaditi, itajte na list, umnoavajte ga i aljite dalje. Jednog dana ete se pogledati u ogledalo i rei sebi; ne stidim se jer sam pokuao da se borim za sebe, svoj zaviaj i pravo mojih potomaka da ive tamo gdje sam i ja ivio. Ako uspijemo biemo ponosni na sebe, a ako ne uspijemo neemo se stidjeti jer smo pokuali. Jo neto vrlo vano moramo da vam saoptimo. Iza nas ne stoji opozicija niti neka nevladina organizacija. Nemamo finansijera ni zatitnika, kao to nemamo ni naredbodavca. Sve smijemo to elimo i smatramo da je isprvno. Slobodni smo i ponosni kao Bogovi, a siromani kao crkveni mievi. U naem listu posvetiemo jednako prostora poziciji i opoziciji i ukazivati na loe i dobre strane jednih i drugih. Za poetak emo ukazivati samo na loe osobine, o dobrim osobinama emo pisati ako se ispostavi da ih imaju.

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Loparski politiari guraju Lopare u ambis

Istina Loparani za ambis kau dubioza, to naravno jeziki nije ispravno, ali poto je loparsko padanje u ambis povezano sa prljavim kriminalnim radnjama oprostiemo Loparanima ovu jeziku egzibiciju. U kakvoj se situaciji nalazi loparska optina pravo je udo to Loparani uopte jo imaju snage da govore pa ak i da se ale na svoj raun. Svakom koga iole interesuje ta se deava na lokalnoj politikoj sceni jasno je kao dan da su loparski politiari gori nego lupus-lupus, rak i sida zajedno, koji su dobroudni u usporedbi sa njima, pa zbog njih Lopare nemaju budunost. to je najgore ovoj optini, smjetenoj na obroncima Majevice, odnosno njenim stanovnicima, prijeti fiziki nestanak. Moda bi odgovarajui naslov ovog teksta bio: Lopare nemaju niti e imati budunost sve dok politiku kroje kockari, lopovi i alkoholiari, ali krenuemo od poetka. Ve sedamnaest godina u Loparama vlada ista grupa ljudi. Ovde uopte nije nuno navoditi partiju koja je na vlasti, jer bi isti ljudi koji su mahom bivi komunisti ve sutradan preli u bilo koju partiju samo da ostanu na pozicijama na kojima jesu i da mogu da love u mutnom. Dugaak je spisak njihovih grijehova i nedjela, pomenuemo ovde samo neke. U Loparama koje do skoro nisu imale ni svoju pekaru ve dugo se bakari kockarnica pod vrlo poetinim naslovom ZONESA. Duhoviti Loparani ovo udo od maloprivrednog objekta nazivaju vralicom, valjda zato to posjetioci izlaze bez marke u depu iz te vajne kue, pa podsjeaju na ovrenu stabljiku ita jer sve to je valjalo ostalo je u vralici. Oni politiari koji se godinama busaju u prsa kako su jedini pravi Srbi i kako samo oni brane srpske interese dozvolili su Hrvatu da otvori kockarnicu kroz koju su milioni maraka otili iz Lopara i zavrili u njegovim depovima. Tim putem su milioni maraka otili u ruke naih dojueranjih, a moda i sutranjih neprijatelja. Ko je to omoguio? Naravno oni ljudi u Loparama koji se ve godinama razmeu svojim Srpstvom. Nita nemoemo imati protiv tog biznismena Hrvata jer on je samo iskoristio svoje legitimno pravo da otvori kockarnicu, ali, bilo bi dobro da vidimo kako bi se proveo Srbin koji bi pokuao da otvori kockarnicu u irokom Brijegu, Duvnu

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

ili apljini ili na kraju Drijeni, selu koje je nekad bilo u sastavu nae optine, a neseljeno je Hrvatima. Naravno otvoriti kockarnicu u Loparama nije lako izvodivo jer u Loparama nita nije mogue bez blagoslova lokalnih politikih monika. Da bi privrednik zapoeo posao mora prvo da apue sa nekim od lokalnih monika. Nedavno je bila akutelna ponuda firme Braco & Sinovi da oni postanu partneri optine i na taj nain dobiju kredit kojim bi kao osposobili motel na Vukosavcima i radili na razvoju turizma. Neki odbornici su se pobunili jer poznaju pomenutu firmu i smatraju da je to prevara iz koje Lopare nee imati nita, a Srbo Blagojevi, jedan od onih koji godinama igraju znaajnu ulogu u loparskoj politici, je nesmotreno rekao: NE ZNAM S' KIM SU AP'TALI. Dakle tajna loparske propasti i potonua u blato iz koga nema izgleda da se izvuemo, ogleda se u procesu koja se zove APUTANJE. Sad bismo trebali da znamo sa kim je aputao vlasnik Zonese, neki rekoe da se zove Zoran Tomi i da je iz Drijene. Prilino nevano za nas da li se ba tako zove, ali bi bilo znaajno da saznamo sa kim je aputao. Naravno jasno je da se pod ovim aputanjem ne misli ni na kakvo romantino aputanje na jastuku ve na aputanje tipa: GDJE SAM JA TU? MOGU LI SE UGRADIT'?, i slino. Pomenusmo gore Srbu Blagojevia politiara koji uspjeno pliva u mutnim politikim vodama ve sedamnaest godinama i koji je poznatiji kao kupac jedinog loparskog parka (sluaj bez presedana u itavom svijetu), koji je naravno isti odmah prodao tako da Lopare sada imaju jedno ruglo koje se zove zanatski centar u kome emo uskoro moda imati i banju, ali neemo imati vode i pitamo se da li je vlasnik Zonese sa njim aputao? Moda jeste, ali nije vjerovatno da je on jedini apta. Iako se u politici penjao prilino visoko teko da je mogao kao jedini APTA postii dogovor o otvaranju kockarnice koja je do skoro plaala godinji porez koliko i frizer. Bie da je tu osim njega prste imao jo poneki od lokalnih monika, ako je Srbo uopte bio u talu? Ostavljamo pod upitnikom, mada mi vjerujemo da jeste. Kako su Lopare malo uspavano gnijezdo gdje svako svakoga poznaje, lako emo principom eliminacije doi do sledeeg mogueg Velikog aptaa. Lako je mogue da je ba on apta broj jedan kad je u pitanju pomenuta kockarnica. Ranko Todorovi, bivi sudija, bivi naelnik, bivi, bivi, skoro da je sve bivi, za mnoge i bivi ovjek, iako bi za njega najbolje bilo da je bivi kockar. Na alost nije, on je jo uvijek aktivni kockar, a lako je mogue da je jedan od onih koji svoje poznanike gastarbajtere odvode na ianje u Zonesu, da bi njemu bilo vraeno ono to izgubi plus provizija, dok nesrene ovce odlaze da ponovo krvavim radom zarade novac. Da li su samo ova dvojica ljudi zasluili da u njih upremo prstom?
4

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Nisu naravno, jer pored njih dvojice je itava druina, slinih manje ili vie uprljanih politiara, zahvaljujui kojima Loparama prijeti nestanak. Istina niko kao velikog aptaa ne pominje naelnika Mitra Zaria, ali zar bi Ranko Todorovi i Srbo Blagojevi koji su trenutno nie rangirani od pomenutog Zaria, mogli da apuu bez njegovog blagoslova? Teko. Znamo da je politika najprljavija legalna rabota i ne udi nas to kod nas kao i u svijetu stalno izbijaju na vidjelo afere, ali nas udi da u ovako malom mjestu kao to su to Lopare ljudi utke trpe i gledaju kako ih propalice okupljene u kockarsko mafijaki klan vuku u propast, a oni nita ne preduzimaju.

Pozicija je prljava kakva je opozicija?

Nabrojali smo djeli grijehova pozicije, spisak je tako dugaak da bi zauzeo vie prostora nego presuda Zemunskom klanu, pa smo prisiljeni da veinu izostavimo, ali se nadamo da e uskoro sve izai na vidjelo. No treba malo da se pozabavimo opozicijom, koja nije bila kadra da skine sa vlasti ljude koji su nanijeli Loparama toliko tete koliko lupus lupus, rak ili sida nanesu oboljelom tijelu. Neto smrdi i kod opozicije, zar ne? Moda nesloga? Moda bolesne ambicije pojedinih opozicionih politiara? Moda ugled, to jest neugled istih? Moda na kraju svijest glasaa da opozicija nije ni za dlaku bolja od pozicije? Kako pomenusmo po imenima neke politiare pozicije red je da to uradimo i sa poltiarima opozicije. Prva nesrea je naravno njihova nesloga, pa i kad se udrue i pobjede poziciju na izborima posvaaju se oko podjele fotelja to svrgnuta pozcija iskoristi pa kupi jednog njihovog odbornika i ponovo ih gurne u opoziciju.

Ko je kriv za to?

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Moda Tomislav Tomi, ovjek bolesno vjeran uspomeni na satrapa Tita? Uz to jo i ovjek na iju duu stavljaju upropaavanje zadruge. Moda, ali i ako jeste nije sam. Bie da mu drutvo pravi Ugljea Savi koji se ovih dana hvalie da je zavrio fakultet, ni manje ni vie nego politike nauke i da je diplomirao na diplomatiji. Na stranu to ne poznaje ni jedan strani jezik. Istina Ugljei se ne stavlja na duu da je unitio neko preduzee, nije ni bio u prilici, ali ga skoro niko ne potuje kao ovjeka. Ovo pominjanje diplomatije nas je podsjetilo na jednog biveg opozicionara Miu etkovia koji na svaki nain pokuavao da postane diplomata. Poto je kao gastarbajter u Njemakoj prokockao povjerenje svojih sunarodnika o emu je pisano u vie listova krajem dvadesetog i poetkom ovog vijeka, Mio se pojavio kao lokalni politiar u Loparama. Iako su dobro obavijeteni i dobronamjerni ljudi blagovremeno upozoravali njegove partijske drugove o kakvom ovjeku se radi, od toga nije bilo vajde, jer je etkovia podravao sam Dodik to je neke opozicionare natjeralo da napuste partiju koja je trenutno na vlasti u Republici Srpskoj, ali ne i u Loparama. Naravno treba ponovo naglasiti da u Loparama ne vlada politika partija nego klan sastavljen od kockara, alkoholiara i sitnih kriminalaca, koji krupno unitavaju svaku perspektivu ove optine. Poto je ovaj dio teksta posveen opoziciji neemo se vraati na one koji vladaju, ali emo se zapitati, nee li opozicija ako pobjedi postati klan koji e sjei vrat narodu loparske optine sledeih desetak godina?

Postavlja se pitanje; ta i kako dalje?

Svi umni ljudi iji glas se odavno ne uje odavno se pitaju to isto, ali ne mogu naglas da postave to pitanje, a i kad bi uinili, pitanje je ko bi ih uo, odnosno da li bi iko na to pitanje mogao da odgovori.

Da se podsjetimo

Pedesetih godina se u Loparama pojavio Aco Raevi, ovjek koji je imao briljantne planove za razvoj Lopara. Stariji Loparani ga se sjeaju po tome to
6

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

je radio i onda kad mu nije bilo vrijeme, a i po napretku koji je zapoeo u vrijeme njegovog boravka u Loparama, a koji je prestao nakon njegovog odlaska. Da li je otjeran po partijskoj liniji ili zbog zlobe zavidljivaca ne moemo sigurno odgovoriti, iako je druga mogunost uvjerljivija, ali moemo pomenuti ta je ovjek uradio po odlasku iz Lopara. Otiao je u inostranstvo i vjerovali ili ne postao ministar poljoprivrede u Aliru. Sluaj bez presedana da jedan stranac postane ministar u nekoj zemlji. Zanimljivo, smijeno i tuno istovremeno, ipak vie tuno, da ovjek koji u Loparama nije valjao dogura tako daleko.

ta je planirao Aco Raevi u Loparama?

ovjek je prije nego to je prionuo poslu stvaranja zadruga obiao kompletnu teritoriju optine Lopare i doao do zakljuka da nema perspektive za razvoj teke industrije, ali je zato zakljuio da bi se kroz stoarstvo i voarstvo mogli postii znaajni rezultati. Krenuo je ali avaj, tadanji monici su mu vidjeli lea. Ljudi kao Aco Raevi rijetko navraaju u Lopare pa loparski politiari nisu u prilici da nekom takvom danas vide lea ali zato redovno gledaju u lea mladih ljudi koji odlaze u pealbu bez elje da se vrate. Pored nekoliko hiljada Majeviana u zapadnoj Evropi, stotinjak ih je otilo preko okeana, a ostali odlaze u susjedne nam drave Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, dok neki stiu do eke, Slovake, Poljske pa i Rusije. Ima nas u cijelom svijetu ali sve manje tamo gdje treba da budemo. Na ovom dijelu Majevice, to jest u loparskoj optini, uskoro nee vie biti mladih ljudi pa sela koja su inae puna lijepih i skupih gastarbajterskih kua, potpuno e opustjeti. Uskoro e stanovnici svakog sela pojedinano moi stati u jedan pristojan staraki dom.

ta i kako dalje?

Dragi Loparani probudite se!!! Uzmite u ruke svoju budunost!

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Kako?

Ne glasajte za ljude koji vas vuku u propast! Izaite na ulicu i demonstrirajte i pitajte ih ko je pokrao i upropastio preduzea koja sada postoje samo kao spomenici prolosti! Privucite panju medija kako iz Republike Srpske tako i iz inostranstva, jer vrijeme je da jedni drugima kaemo istinu, pa nek bude to biti mora. Pitajte ko je kriv to 600 radnika iz pilane u Makovcu nema posla! Pitajte ko je upropastio to preduzee! Pitajte ko je dozolio da propadne motel na Vukosavcima! Pitajte zato je Termal prodat ovjeku koji e ga upropastiti do kraja i ostati duan milone maraka kako povjericoma tako i radnicima! Pitajte i za ostale fabrike! Pitajte za zadrugu! Pitajte za trgovinu! Pitajte zato je loparski hotel ruglo! Pitajte za optinski ratni porez koji je zavrio u privatnim depovima! Pitajte zato su Lopare najnerazvijenija optina u Republici Srpskoj! Pitajte zato stanovnici loparske optine, gastarbajteri, bjee u Brko i Bijeljinu kad isti, budite uvjereni, vole Majevicu kao majku! Sjetiete se i sami pitanja na koje nemate odgovore ili ih znate ali niste smjeli da kaete. Ne zaboravite da pitate ko prodaje drogu vaoj djeci!!! Evidentno je da u ljetnim mjesecima vie droge zavri u Loparama nego u Brkom ili Bijeljini! Pitajte i to ko pljaka vae sugraane i ko provaljuje u kue, kako gastarbajterima tako i nama koji ivimo ovde i zato policija nije rijeila ni jedan sluaj!

ta ako ne dobijete odgovore?

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Budite uporni, ne odustajite, zaposjednite optinu i natjerajte medije da vas ne skidaju sa naslovne strane. Bastilja mora pasti.

ta kad padnu vlastodrci?

Sreom ili na nesreu ne ivimo u vremenu kad moemo sebi dozvoliti da linujemo ljude, ali valja jasno i glasno upozoriti one koji dou umjesto ovih, da neete ekati da dara previ mjeru ve da ete na prvi znak kriminala i korupcije ponovo izai na ulicu ako treba sa govnjivim motkama u rukama. Da bi loparska optina ila naprijed i ostvarila mogunost za opstanak, neophodno je zasukati rukave i oistiti kukolj iz ita, a to se moe uiniti iako moda izgleda neostvarivo. Na jednoj od najljepih planina na teritoriji bive Jugoslavije, nama naravno najljepoj, nema ni jednog odmaralite, ali zato ima mnotvo divljih deponija za odlaganje smea.

Zamislite da je situacija drugaija i da je ovih sedamnaest godina optinu vodila grupa potenih i umnih domaina uz pomo par strunjaka iz oblasti poljoprivrede, ekonomije i turizma. Danas bi smo moda imali fabriku za preradu mesa i dva tri zatiena imena kao npr. Majevii prut, kobasica isl. Moda i fabriku za preradu mlijeka i zatieno ime neke vrste sira ili kajmaka. Najlake bismo ini se imali par zatienih imena ljivovice, ali nemamo ni to. Da je sve raeno kako valja vrhove naih brda bi krasile vazdune banje i odmaralita, moda i te nesrene kockarnice u koje bi dolazili stranci da ostave novac, a ne lokalni politiari. Nemamo nita niti emo imati dok se ne otrijeznimo i ne preuzmemo svoju sudbinu u svoje ruke. Imamo samo sramotu da smo stanovnici mjesta u kome se autobus okree. Sve gore nabrojano je ostvarivo u vrlo kratkom periodu i bez puno ulaganja, naravno uz poetnu i pametnu vlast.

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Zato nam je ovako kako jeste?

Pa naravno, jer riba smrdi od glave. Ako se drimo ove narodne poslovice, moraemo jo nekog pitati zato nam je ovako kako jeste, pa emo pored poltiara prozvati lokalne svetenike da vidimo da li su dali dobar primjer svojoj pastvi. Sve nam se ini da nisu i da se ne razlikuju puno od lokalnih politiara.

Izbori: Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?

Predizborna groznica trese loparske politiare. Neki e da padnu sa stolice, neki moda da padnu u zatvor, a mogla bi da padne i poneka glava, naravno poltiki a ne fiziki, ako istina bude iznesena na vidjelo.

Politika je kurva, a politiari kurvini sinovi, rekao je neko davno, ili su rekli mnogi ljudi u razliitim vremenskim epohama. Nije vano ko je autor ove umne reenice, vano je da ona sto posto odgovara istini barem kad su nai lokalni politiari u pitanju. Ova reenica sto posto odgovara istini, a ne sto pet posto koliko izae glasaa na izbore u recimo Mrtvici. Vjerovali ili ne, prije par godina je u Mrtvici izlaznost na glasanje bila sto pet posto. Niko u naoj redakciji nije dovoljno promuuran ni dobar matematiar da rijei enigmu kako je mogue da u ovom selu koje je na margini loparske optine, pa sa Loparama nije ni povezano asfaltnim putem, ali je zato istim povezano sa distriktom Brko, na glasanje izae 105% glasaa. Enigma je naravno i zato sa sva sela loparske optine koja su u ravnici povezana asfaltnim putevima sa distriktom Brko, ali nisu povezana sa Loparama kao centrom svoje optine? Svi putevi vode u Rim to jest Brko ali nijedan pute ne vodi u Lopare. Ako je ve tako, a tako je, onda bi onih nekoliko politiara iz ovih sela koji visoko kotiraju u Loparama trebalo barem da primaju
10

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

platu iz budeta Brkog kad su ve sve uinili da budu povezani sa ovim gradom, a ne sa Loparama.

Moda objanjenje treba traiti u volji lokalnih poltiara koji dolaze iz ovih sela, da od optine, koja ima je dugo bila maeha, uzmu ono za ta samtraju da su zakinuti u vrijeme vladavine komunista.

Istina je da su Lopare iako centar optine bile i ostale drumsko svratite. Krma pored koje prolaze karavani ali se niko ne zadrava due od jedne noi. Takoe je istina da su okolna sela koja pripadaju optini dugo bila pojam nerazvijenosti, a da su stanovnici tih sela bili kinjeni, iani do koe i derani u toj optini, i da je svega nekoliko parazita ivjelo pristojno. Optina Lopare je bila poznata kao najkomunistkija (izraz sklepan u redakciji) optina u bivoj Jugoslaviji pa je valjda ostala zato najnerazvijenija u istoj. Svi oni koji su pokuali da uine neto to bi ovu mutnu baru pretvorilo u bistar planinski potok protjerani su ili uniteni. Stanovnici majevikih sela, oni koji o politici nisu znali nita, pa nisu bili protjerani ni uniteni otili su trbuhom za kruhom u bijeli svijet. Kako oni, tako i oni koji nisu otili, ostali su pomalo kivni na Lopare kao centar komunistike moi, mjesto gdje su predsjednici komiteta umjesto palicom udarali crvenom partijskom knjiicom. Vjerovali ili ne, udarac crvenom partijskom knjiicom moe biti smrtonosan i najee je bio zlokoboniji od udarca palicom, kolcem ili pesnicom. Vjerovatno zato danas politiari koji dolaze iz okolnih sela, a sami jo uvijek ne ive u Loparama, ine sve da svoja sela poveu sa okolnim optinama, a ne ine nita da se poveu sa Loparama, to se iako se moe razumjeti ne moe se opravdati.

Strategija potpune propasti

Povezivanje optine sa susjednim optinama je neopohodno i od velikog ekonomskog znaaja, ali povezivanje u cjelini, a ne idvojenih dijelova koji ponu vremenom da gravitiraju susjednim optinama. Lopare su u ovom sluaju ili povrinski prevelika optina ili je politika tako nakazno voena da veliki dio sela ove optine gravitiraju susjednim optinama to e uskoro dovesti do toga da Lopare vie nee biti ni privredni ni administravni centar ovog kraja.
11

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Svi organi uprave bi u budunosti mogli biti prebaani u Bijeljinu kao to je ve uinjeno sa sudom i gruntovnicom, pa smo prisiljeni za svaki dokument po nekoliko puta da odemo tamo i izloimo sebe torturi bezobraznih i nadrndanih slubenika. Osim toga, svako putovanje kota novca, Bijeljina je pedeset kilometara udaljena od Lopara, plus mora se za svaki dokument koji vadimo u Bijeljini raunati i mala milost asnim, potenim i nepotkupnjivim slubencima. Samo razmiljanje o ovome tjera sve lanove nae redakcije da razmiljaju o iseljenju u Tunguziju ili neku slinu oblast, jer smo uli da je tamo bolje nego kod nas. Po svemu sudei uskoro e teritorija nae optine biti podijeljena izmeu susjednih optina, a mi emo plaati iptarima da nas ilegalno prevedu u neku zemlju zapadne Evrope.

Pred predstojee izbore kao to je to bilo i do sada politiari apuu o podijeli kontrolnih mijesta da bi to bolje kontrolisali valjanost i legalnost izbora. Ako im se posrei na mnogim mjestima e biti izlaznost sto pet posto, a negdje se moda omakne i koji postotak vie. Pored ove jagme za kontrolna mjesta apue se i o budetu koji bi za iduu godinu trebalo da bude tri miliona maraka. Ovde se ve postavljaju pitanja iz naslova; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'? Ako im se posrei da se svi ugrade ostatak stanovnitva mogao bi da izdahne, jer e oni koji se ugrade najvjerovatnije odnijeti novac bratu Hrvatu u Zonesu da ga on distribuira to dalje od lijepe nae planine Majevice u lijepu njihovu domovinu Hrvatsku.

Moe li se ovo sprijeiti?

Naravno uz potene i umne politiare za koje glasai nikad nee morati da glasaju sto pet posto.

Crkva, vjernici, svetenici

12

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Ovaj tekst moramo poeti razmiljanjem o razmiljanju. Vjerovali ili ne, postoji samo jedan nain za ramiljanje, a to je uporeivanje. Dakle mi moemo da razmiljamo samo o onome to moemo da uporedimo sa neim ve poznatim. Kad razmiljamo o sebi poredimo se sa ljudima koje poznajemo i pokuavamo da budemo, bolji, slini ili isti kao oni. ta se desi kad vjernik u svom ramiljanju sebe poredi sa svetenikom? Kako znamo da su Majeviani od one vrste vjernika koji iskreno vjeruju iako o samoj relgiji nemaju puno pojma, doi emo lako do zakljuka da e se desiti katastrofa ako svetenik nije olienje skromnog bogobojaljivog Hrianina. Naravno takav odavno nije zaao u ove krajeve, barem nismo uli da je jedan takav zalutao u naa brada u poslednjih pedeset godina. U tom grmu i lei zec. Niko od nas i ne pokuava da bude bolji od svetenika ve smatramo da je dovoljno da budemo kao on ili da mu budemo slini, a naroito rado prihvatamo da smijemo sve to i on smije. Ako smo saznali da na pop ima dvije kue i da je barem jedna zaraena na sumnjiv nain, pitamo se kako moe i jednu dobru kuu da zaradi na poten nain, dozvoliemo sebi isto. Ako vidimo da na pop vozi automobil od pedeset hiljada maraka dozvoliemo sebi da to i mi uinimo iako potenim radom u Loparama takav ne moemo zaraditi do kraja ivota. Vidimo li popa da popije neku aicu vie nego to mu prilii i mi emo popiti etiri-pet vie nego on, jer mi ipak ne moramo da budemo tako dobri kao on. Ako vidimo da se na pop posvaao sa komijom i kolegom popom, mi sebi dozvolimo da se posvaamo sa dvojicom komija, kad moe pop moemo i mi. Saznamo li da na pop ima ljubavnicu, mladu i lijepu, djevojku, raputenicu ili udovicu, neemo birati sredstva da i mi postignemo neto slino, jer ako to nije grijeh za njega za nas je jo manje, zar ne? Ako vidimo da se pop bavi politikom i da nije imun na pojave zvane: aputanje i milosti i da voli da zna; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?, mi emo ii njegovim stopama pa makar zavrili u paklu, kad moe pop moemo i mi. Ako ste se nasmijali na sadraj prvog dijela teksta razoarali ste nas, jer mi nismo imali namjeru da vas nasmijemo poto ste sigurno nekog ili neto prepoznali, ve da vas rasplaemo ili barem natjeramo na razmiljanje.
13

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

U naem okruenju u umi izmeu Pirkovaca i utavke pojavio se ovjek, udak, usamljenik, skoro pustinjak, koji nikom nita loe ne ini osim to pokuava da vjeruje u Boga na nain na koji se njemu svia. Priaju ljudi da je bio uspijean poslovan ovjek i da se zbog neeg razoarao i zamonaio prije desetak godina. Isti ljudi koji ga poznaju kau da je nakon izvjesnog vremena provedenog u manastiru doao u sukob sa vladikom i da je protjeran. Sa vladikom se ne dolazi u sukob, a to on nije znao, niti je znao da se uka da je vladika Rotarijanac. Bilo kako bilo, na gost, mislimo gost na naoj planini je otiao u Svetu Goru i kako neki vele doao u dodir sa Zilotima, pa se vratio u nae krajeve i napravio brvnaru koja je podsjeala na crkvu. Zidove ukrasio skupocjenim starim ikonama, a u jednom djelu brvnare napravio biblioteku takoe snadbjevenu starim i skupocjenim knjigama. Izgledalo je da ovjek nikom ne smeta, niti ta od koga trai niti propovijeda neku jeres, pa smo oekivali da emo brzo zaboraviti da on uopte postoji. Koga je briga za udaka koji je zamijenio luksuzan ivot u Beu za isposniki ivot u majevikoj umi? No, nije mu se dalo da bude tako brzo zaboravljen. Nai svetenici su u toku boine molitve iskoristili priliku da ga se sjete i javno prozovu, a narod pozovu da ga izbjegava i ignorie. Kako crkva u Loparama ima ozvuenje uli su to i oni koji rijetko idu u crkvu i doli moda do ispravnog zakljuka da je sve politika. Znamo li da Grka Pravoslavna crkva kao i sama drava Grka pod pritiskom EU (tog bastiona slobode i ljudskih parava) pokuavaju da otjeraju zilote ili u izgnanstvo ili u smrt, bie sasvim logino da su i nai svetenici pod neijim pritiskom odnosno po neijem nareenju digli glas protiv ovog ovjeka koji je moda zilot, a moda samo Hrianin koji smatra da je naa crkva duboko zabrazdila u bezvjerje i nemoral. Malo smo se tog Boia udili to na pop u nevrijeme govori o tome, jer mi smo se okupili zbog Boia, ali bismo brzo zaboravili da se nije desilo sledee. Kao i svake godine od kako smo prestali da slavimo Prvi maj i vratili se urevdanu u goste nam za na praznik dolazi i vladika. Isti onaj vladika za koga se uka da je Rotarijnac i koji nije ba omiljen u narodu (moda to on i ne zna, pa ako ovo proita bie nam zahvalan to smo mu oi otvorili) kako bi priliilo jednom vladici. Valjda je pala kritika na raun rada graevinske inspekcije pa su dvojica naih sugraana hitno poslati da obustave gradnju crkve u umi, zaboravivi pri tom da je brvnara pokretni objekat i da svako moe takvu napraviti na svojoj njivi. Par dana kasnije brvanara-crkva se na voleban nain zapalila i izgorela do temelja zajedno sa vrijednim ikonama i knjigama koje su bile u njoj. Ne, mi ni u kom sluaju neemo baciti sumnju na vladiku ili nae svetenike da stoje iza ovog poara. Mi ih toliko potujemo da bi se radije drznuli da optuimo
14

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Setog Iliju Gromvnika da je spalio crkvu gromom u sred sunanog dana nego da bacimo ljagu na nae svetenike. Dakle crkva je na neki udan nain izgorela, policija pokrenula istragu (nisu rijeili ni jedan sluaj za sve ove godine) i sve se zarilo po onoj narodnoj; pojeo vuk magrca. Sad moda bi opet na sve pao zaborav da na udak nije uporan kao Sizif i ponovo gradi objekat koji e moda biti i crkva ali ne od drveta ve od vrstog materijala. Opet neemo biti spremni da ikog optuimo ako ne dao Bog neko eksplozivom digne zgradu u vazduh, osim moda Nobela jer je pronaao dinamit. Ili ne daj Boe ako neko opljaka i ubije naeg ikicu udaka, opet emo utati i traiti krivca negdje daleko, naa policija svejedno krivce ne trai. Moda e se desiti da itajui ovo pomislite da nismo vjernici ili da pomislite da nismo uopte Srbi, to e neko kome smetamo vjerovatno i tvrditi. Nemate razloga za sumnju, mi smo i Srbi i Pravoslavci i dobri vjernici. ivimo kao i vi u ovoj dolini suza, ali nismo spremni da ekamo da nas loa politika i kvarni politiari natjeraju da odemo trbuhom za kruhom i zato smo odluili da progovorimo o svemu to nam smeta.

Vrijedi li se obrazovati i vratiti u Lopare?

Dok nadareni i marljivi studenti iz Lopara brinu brigu; ta posle zavretka studija, lokalni politiari pod starost zavravaju fakultete.

Nije tajna jer oni se time die, odreen broj politiara kako onih iz opozocije tako i onih sa pozicije, je ovih dana dodao svojoj biografiji po diplomu fakulteta. Iako se nisu mrdnuli iz Lopara na due od desetak dana, pojavili su se veseli i ushieni kao da se nisu vraali pet-est godina koliko je potrebno da se takva diploma stekne. Do jueranji, bravari, stolari, staklorezci, svreni i nesvreni gimnazijalci itd., okitili su se diplomama. Naravno ne nose ih kao priveske na laniima, niti kao transparente, mada moe i to da se desi, ali na svakom moguem mjestu koriste priliku da kau i pokau da su postali; diplomirani ekonomisti, pravnici, politikolozi etc.
15

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Zanimljivo je da oni i ne pokuavaju da nau posao u struci za koju su se preko noi kolovali, ve im zvanja valjda slue da bi dali snagu svojim politikim poloajima odnosno ambicijama. Lopare su malo mjesto i svi poznajemo jedni druge, pa nikom nee promai ako dojueranji instruktor auto kole pone da se potpisuje kao diplomirani ekonomista ili bravar postane kolovani diplomata. Pokazae budunost kome su vie tete nanijeli ovim ad hok kolovanjem. Ako ostanu na vlasti, odnosno dou na vlast ove bistre glave stezaemo kai i gledati kako se broj stanovnitva loparske optine rapidno smanjuje dok njihovi stomaci rastu. Ako se posrei da izgube vlast odnosno ne dou na vlast, moda e samo oni imati tete jer su debelo platili to dugotrajno kolovanje.

Zato li se ovi ljudi trude da u poznim godinama dobiju fakultetske diplome?

Vjerovatno zato to vjeruju da ovjek smije biti i ostati neznalica i onda kad ima diplomu fakulteta, odnosno tad pogotovu smije, jer ko moe da posumnja da je on nesposoban da vodi politiku kade svi znamo da ima diplomu. Ako mi obini graani koji smo do diploma doli gulei klupu dozvolimo da nas i dalje vode ovi koji su diplome stekli preko noi zasluili smo da umremo od gladi. Zasluili semo da budemo pomoni graevinski radnici, perai automobila, prodavci i sl., jer oni koji bi to trebali da rade vladaju optinom. Vidite, oni su prevazili svog idola u ijem okrilju su stasali koji je za sebe tvrdio da je bravar. Oni su vrsto odluili da ne budu bravari jer su saznali da ni on nije bio bravar, pa su asno i poteno zaradili zvanja koja e im ili uvrstiti poloaj u politici ili otvoriti vrata u istu.

Zanatski centri, banje i ostale trice i kuine

16

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Ako bismo pitali bilo kog umnog ovjeka koji je samo jednom proao kroz Lopare, koliko znatskih cenatara je potrebno u Loparama, sigurno bi vam odgovorio; Ni jedan. Mi u Loparama imamo dva zanatska centra bez kojih bismo ruku na srce sasvim lijepo mogli da ivimo jer ne slue svrsi onako kako bi to trebalo da bude. Postojala je incijativa u optini da se gradi jo jedan zanatski centar iako ni ovaj drugi nije zavren i to zamislite gdje; na mjestu gdje se nalazi fudbalsko igralite. Naravno incijativu su pokrenuli znatieljni ljudi samo da bi saznali odgovor na maginu reenicu; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'? Nekako se desilo da incijativa nije prola pa smo uskraeni za jednu skalameriju poput one na mjestu nakadanjeg parka u kome su stariji Loparani proveli mladost. Prije nego to se posvetimo toj skalameriji koja jo nije dovrena, a teko da e i biti jer dok se drugi dio dovri prvi je ve propao to se odlino vidi bez puno zagledanja. Dovoljno je da bacite pogled iz automobila u pokretu i primjetiete da se ta graevina pretvara u ruinu iako jo nije dovrena, moramo se sjetiti prvog zanatskog centra sagraenog u Loparama. Umjesto zanatskog centra mi imamo oe puno kafia i kladionica pa emo lako doi do zakljuka da Loparani poznaju samo dva zanata ugostiteljski i kockarski. to je najgore u tom oetu caruju buka, alkohol i droga. Znai ve i prvi zanatski centar je bio promaaj, a zapoeta je gradnja drugog koji bi mogao biti jo vei promaaj, ako ve sam gubitak gradskog parka nije promaaj sam po sebi.

Kako je do toga dolo?

Ne znamo, jer stvarno nije lako sve znati. Pitamo se jo uvijek koja mudra glava je ponudila gradski park na prodaju, i kako mi to nismo uli jer smo mogli sakupiti sve kad bi prosili taj novac i kupiti ga te tako sauvati od unitenja. Moda ponuda nije ni postojala za javnost, moda je bilo klasino aputanje izmeu kupca Srbe Blagojevia i nekog ko mu je na uvo apnuo; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'? Odgovor na to pitanje naravno ne znamo, ali znamo da je park uskoro preprodat biznismenu Elvisu Paniu koji je zapoeo gradnju zanatskog centra. Neemo ovde govoriti o cijenama prodaje i preprodaje jer ne znamo odgovor na pitanje; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?, niti ko je to pitanje postavio. Ma koliko se mi Loparani bunili javno ili u sebi zbog gubitka parka, prihvatili smo izgradnju zanatskog centra kao nunost i ponadali se da e to biti barem na ekonomskom planu pun pogodak ako je ve estetski potpun promaaj.
17

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Na alost ispostavilo se da je promaaj u svakom pogledu i da je preduzima obian (ili pomalo neobian, nema puno logike u njegovom djelovanju ili je mi ne vidimo) mutikaa koji nita ne zavrava to zapone. Gradnja je stala. Par godina smo gledali u ruglo od zgrade polako se navikavi na nju, da bi se nedavno pojavio isti preduzima sa izvanrednom idejom da u dijelu ovog objekta sagradi banju. Mi koji smo odavno posumnjali u zdrav razum ovog preduzimaa, u zdrav razum posumnjali, a u potenje nismo sumnjali bili smo uvjereni od poetka da je potenjaina, nismo vjerovali da e gradski oci tako lako nasjesti i prihvatiti prijedlog da on postane partner optine i na osnovu tog partnersta trai i dobije kredit. Neemo ovde iznositi o kolikoj sumi je rije da vam ne bismo pokvarili san, proetajte kroz Lopare saznaete sami.

Gastarbajteri jedini loparski brend

Tuno je i poraavajue da ljudi koji odlaze trbuhom za kruhom budu jedino po emu se prepoznaje jedno podruje. Na alost kod nas je takav sluaj da mi nemamo ama ba nita po emu bi nas svijet pamtio osim nekoliko hiljada pealbara koji su se raziljeli kao mravi iz sruenog mravinjaka i ostavi bez matice izgubili orijentaciju pa ne umiju da se vrate. Niko ne moe sa sigurnou tvrditi koliko pealbara porijeklom sa Majevice ivi u svijetu jer vjerovtno nikom do toga nije ni stalo. Sve kad bi neko i pokuao da prebroji pealbare ne bi doao do tanog broja jer je dio njih napustivi rodno selo otiao sa Majevice zauvjek. Neki da ostanu u zemljama u kojima rade, a neki da postanu stanovnici susjednih optina. Tek potomci, djeca i unuad tih ptica selica, nesigurni su za brojanje. Ranije smo mogli po dolascima u vrijeme ljetnih odmora izraunati otprilike koliko gastarbajtera je dolo, ali sad ve ni to ne moemo jer veina mladih i ne dolaze vie u sela iz kojih im potiu roditelji ve odmore provode irom svijeta. esto u nama prijateljskim zemljama; Hrvatskoj, Turskoj, Tunisu etc. Nesrea je to su svi ti ljudi morali da odu, ali je jo vea nesrea to jedan dio njih nema namjeru da se vrati. Zato se ne vraaju kui ljudi za koje znamo da boluju od nostalgije za rodnim krajem? Zato njihova djeca ne ude da odu u rodni kraj svojih roditelja? Kome u stvari treba postaviti ovo pitanje; sebi ili njima?
18

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

I sebi i njima, a prije svega onima koji su izabrani da budu domaini nae optine. Kao to dobar domain u svojoj kui uvijek brine za dobrobit svoje eljadi tako i nai politiari u optini bi trebali da brinu o svakom stanovniku optine Lopare pojedinano. Mi nismo jedini narod koji ima iseljenitvo ili dijasporu, kako to danas volimo da kaemo. Prvi narod koji je poznat po tome da je bio kompletan u dijaspori su bili Jevreji i uspjeli da sauvaju svoj nacionalni i vjerski identitet u toku dvije hiljade godina potucanja od nemila do nedraga. Za razliku od njih mi ve u drugoj generaciji zaboravljamo jezik i gubimo identitet. Odlian pokazatelj za to su naa djeca koja ljeti dolaze u Lopare i meusobno se sporazumjevaju na stranim jezicima dok srpski govore slabo ili nikako. Kau ljudi da je mogue vidjeti u; Beu, Salzburgu, Cirihu, Lionu, Minhenu, Frankfurtu ili Hamburgu, mlade momke i djevojke veoma sline nama, kako izgledom tako hodom ili manirima, ali je nemogue razgovarati sa njima jer iako se prezivaju, Petrovi, Jovi, Maksimovi, Mianovi, Boi etc., oni ne razumiju srpski, a i kad razumiju nerado ga govore.

Postoji li nain da se neto promjeni?

Postoji naravno, ne jedan nego vie naina ali o tome izgleda nema ko da razmilja, a jo manje postoji neko ko bi ideje sproveo u djelo. Ako ve ne postoji ona humana, patriotska elja da se jato dri na okupu, barem bi zbog ekonomskih razloga koji su veini blii srcu od humnosti i patriotizma, trebalo sauvati pealbare i njihovu djecu od gubljenja.

Kako?

Najjednostavnije bi bilo napraviti anketu i pitati ljude ta ih tjera da ne ele da razmiljaju o povratku i na osnovu rezultata ankete pokuati popraviti stanje. Ali mogli bismo bi poraditi malo na tome i prije nego to napravimo anketu jer i bez ankete ujemo na ta se ljudi ale. Mi redovno u Loparama ujemo gastarbajtere da se prije svega ale na administraciju u optini i policiji. Ljudi tvrde da u zemljama u kojima ive,
19

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

rodne listove, uvjerenja o dravljanstvu, kune liste etc., naruuju telefonom i da ima narueno stigne ve sledeega dana potom, kao i uplatnica za potrebnu taksu. Ovde zbog takvih sitnica moraju da etaju izmeu optine, pote i policije, po tri etiri puta za jednu stvar i to sve u julu i avgustu kad je temperatura blizu etrdeset stepeni. Arogancija i korumipranost naih administrativnih radnika nisu u pitanju. Ne, nai slubenici su ljubazni i aurni kao vajcarci i principjelni kao samuraji, ne bi vam oni uzeli milost ni za ivu glavu. Sledee, a moda je i prvo trebalo da bude na redu, jo nismo uli ni vidjeli gastarbajtera srednje ili starije generacije koji nije postavio pitanje gdje je nestao optinski ratni porez koji je plaan u toku rata. La da je optinski ratni porez zavrio na Palama je ve odavno otrcana, jer se zna da je republiki ratni porez odlazio na Pale, a optinski ostajao u Loparama. Ne, ne ujemo da ljudi trae nazad svoj novac, ve trae samo da vide na ta je i kako potroen. U Loparama svi znaju sve i svi nekog treeg optuuju da je napunio depove, ali niko ne eli da konkretno kae ta se desilo sa tim novcem, pazite suma je bila pozamana.

Ako bi se gastarbajterima transparentno pokazalo na ta je novac utroen vratilo bi se povjerenje. Ako je nemogue pokazati onda bi valjalo barem privesti licu pravde one ljude koji su proarili ono to je trebalo da poslui u neke druge svrhe. Bojimo se da je i to nemogue jer bi nam optina onda moda ostala bez jednog dijela slubenika, a skuptina bez dijela odbornika, a ba to bi trebalo da se desi.

Usluge u trgovinama pogotovu u skladitima graevinskog materijala su jo jedna stavka koja mui gastarbajtere. ak i oni najzagrieniji Srbi poeli su da kupuju robu u eliu. Nevjerovatno zar ne? Do jue smo ratovali, moda emo ne dao Bog ve sutra ratovati protiv njih, a nai ljudi svakog ljeta u eli odnesu nekoliko stotina hiljada ako ne i milona franaka i eura. Zato Srbende troe tako lako svoje teko zaraene i jo tee sauvane pare u eliu, a ne u Loparama, iako u Loparama ima obilje prodavnica? Iz prostog razloga.
20

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

eliki trgovci se trude da ugode muterijama. Za sto vajcarskih franaka plaaju dvije marke vie nego u Loparama. Roba je djelimino jeftinija ili isto kota, ali eliki za razliku od loparskih trgovaca, svaku veu porudbu dovezu besplatno do kue kupcu. Pored toga spremni su da daju vee koliine robe na veresiju do godinu, dvije ili tri. O ljubaznosti i uslunosti ne moramo da govorimo, razlika je tolika da kad kupujemo u eliu imamo utisak da smo u zapadnoj Evropi, a kad kupujemo u Loparama imamo osjeaj da smo u sovjetskoj Rusiji. eli je posle rata postao grad, prije rata je bio kasaba, a Lopare polako postaju kasaba. eli se iri, raste mu broj stanovinka kao i broj preduzea, u Loparama se preduzea pretvaraju u otpad, a broj stanovnika rapidno opada. Jednog dana moglo bi da nam se desi da neko upotrijebi narodnu poslovicu koja glasi: ije stado toga i planina.

Otvaranje privatnih firmi za povratnike niim nije stimulisano. Stimulisano nije, ali je oteano u toj mjeri da oni koji bi htjeli neto da rade, bjee glavom bez obzira im se susretu sa umom propisa kroz koje ne umiju da se probiju. Mogue je naravno sve srediti uz pomo jedne biljke puzavice koja se zove mito, a mi je iz milote zovemo milost i naravno neizbjenog aputanja biljke koja odavno zaivjela u ovim krajevima svaki put kad neko eli da zna; Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?

Druga generacija gastarbajtera hoe da se zabavi, a za to im nisu dovoljni loparski kafii.

Poemo li od injenice da nai mladi koji ive na zapadu imaju drugaiju predstavu o zabavi i godinjem odmoru, to jest da su dobro programirani propagandnom mainerijom znaemo zato su nezadovoljni kad dou na odmor u Lopare. Lopare nemaju more, nemaju ne vode za pie, a kamoli more, a mladi su mjesecima ekali godinji odmor svakodnevno gledajui reklame na televiziji u kojima ih prelijepe manekenke i manekeni pozivaju da im se pridrue na pjeanim plaama pored plavog mora. ta da radimo? Panonsko more ne moemo da vratimo jer i kad bi smo mogli ne bi nita valjalo jer bi nas poplavilo. Da dovedemo vodu vodovodom iz Jadranskog mora, trajae predugo, kotae previe, a moda nam nee dozvoliti da im krademo more nai dragi susjedi Hrvati i polubraa Crnogorci.
21

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Oigledno smo u nevolji i preostaje nam samo da slegnemo ramenima i dignemo ruke od naih mladih gastarbajtera koji hiljade franaka i eura odnose u prijateljske nam zemlje dok mi kuburimo sa osnovnim sredstvima za ivot.

Da li je ba tako?

Nije, naravno da nije tako. Poto smo svjedoci da naa djeca pa i odrasli odlaze ljeti na kupanje u Ugljevik i eli (kad vam se keri udaju u eli blagoslovite ih i ne oajavajte), svjesni smo da nam je potreban voda, odnosno mjesto gdje e se kako mladi tako i stari ljeti rashladiti i zabavljati

Da li je dovoljan jedan bazen da ljude zadri u Loparama i odvrati ih od odlaska u Hrvatsku ili Tursku?

Nije, naravno da nije, ali jedno lijepo vjetako jezero sa ureenom obalom, ili nekoliko veih meusobno povezanih bazena, sa kafiima i restoranima, muzikom uivo i kamerama koje sve to snimaju, zadrali bi sve one koji na more idu radi zabave, odlazili bi samo oni koji idu zbog reume i bronhitisa, a takvih je puno manje vjerujte nam na rije. Ako bi u dogledno vrijeme naem mladom ovjeku koji ivi daleko od zaviaja putem televizije, novina ili interneta, stigla slika plavetne vodene povrine pored koje etaju prelijepe manekenke i manekeni, sa barovima i restoranima u pozadini teko bi se odluio za odlazak na odmor u Antaliju ili Makarsku ve bi pourio u zaviaj, a moda sa sobom poveo i prijatelje.

Mala privreda u obliku svadbi i ugostiteljatvo.

Smijeno je nazivati svadbu oblikom male privrede, zar ne? Jeste smijeno ali je injenica da je tako, da su nae svadbe odavno postale ista raunica i nita drugo, pa kad je ve tako, to bi trebalo iskoristiti da svi imamo neke vajde od toga, a ne da nam svadbari troe novac u Ugljeviku, Bijeljini i Brkom.
22

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

U emu je problem pa ljudi odlaze tamo da svadbuju ili na njihovim svadbama zarauju privatne firme iz pomenutih mjesta iako oni svadbu prave pod atorom u svom dvoritu? Bjerovatno u injenici da mi u Loparama nemamo ugostiteljki objekat takvog kapaciteta niti ugostitelje koji bi umjeli da rade i zarade i zaraeno zadre u Loparama. Ako vam se desi da vam stignu prijatelji iz bijelog svijeta, ako takve sluajno imate, i poelite da ih odvedete u restoran na veeru, a da se ne postidite moraete da putujete do Brkog ili Bijeljine, kako onda da gastarbajteri dovedu svoje prijatelje; Austrijance, Nijemce, Francuze, vajcarce ili veane u Lopare?

Objanjenje manje poznatih rijei i izraza.

Gdje sam ja tu i mogu li se ugradit'?

Ova arobna reenica je u stvari biljka. Moda zvui nevjerovatno ali ovo je stvarno biljka i da udo bude vee biljka pareder. uli ste da postoje biljke mesoderi zar ne? E sad pored biljki mesodera imamo biljke paredere. Ovu biljicu briljivo njeguju nai politiari i biznismeni i bez nje ni za ivu glavu ne bi izali iz kue ili ne daj boe otili na poslovni sastanak. Biljka se razmnoava procesom koji se naziva; APUTANJE. Dakle jasno je, aputanje je neto kao seskualni odnos u kome nema upotrebe genitalija ve su dovoljni usta i uvo. im se na ovjek, politiar ili biznismen nagne prema drugom politiaru ili biznismenu kod ovog se uvo pokrvi i poraste do nesluenih razmjera tako da sa lakoom apsorbuje pitanje iz naslova to jest biljku paredera. Do orgazma ne dolazi uvijek nakon prve pentracije pa je ponekad nuno vie puta ponoviti proces. Ako se desi da orgazam izostane i nakon vie pentracija, poziva se u pomo, tree, etvrto pa i peto lice i sve se pretvori u lijep grupni seks.
23

POSMATRA

Avgust, 2008 godine

Deava se, istina rijetko, da imamo i ljude sa anatomskim devijacijama pa se njihove ui ne ire ni nakon vie uzadludni pokuaja. Kada ni ponuda za grupni seks ne urodi plodom i orgazam koji bi smo mogli krstiti kao paragazam, izostane, uvrijeeni udvara preduzima druge mjere samo da bi dolo da razmoavanja ove biljke. Svi naravno znate ta je milost pa ne nalazimo za shodno da i to objanjavamo. Ako nam je promakla neka rije koja vam nije dovoljno poznata slobodno insistirajte, objasniemo u sledeem broju.

Pogovor

Dragi itaoci ako ste stigli do pogovora i stvarno sve proitali, a niste poeli itanje od kraja kao to neki to ine, znai da smo uspjeli. Naravno mi ne znamo kakva je vaa reakcija, da li ste zadovoljni ili ne, niti elimo da za sad objavljujemo komentgare italaca, ali vi moete neto da uinite ako ste zadovoljni ili nezadovoljni, izaite u Lopare i komentariite. Ako odtampate na vaem tampau ove stranice i stavite ih pod miicu kao dnevne novine, mi emo vas prepoznati i potruditi se da ujemo vae komentare. Ako vam nije teko odtampajte to vei broj primjeraka i podijelite svojim poznanicima jer samo tako ete moi, odnosno imati s kim da komentariete sadraj naeg lista.

24