POMORSKO PRAVO KOLOKVIJ II. 1.

) Koji brodovi moraju imati dnevnik stroja i koji se podatci unose u dnevnik stroja? Dnevnik stroja ili Engineroom logbook je dnevnik u koji se unose podatci o pogonskom ureaju odnosno utroku pogonskog materijala i ostali podatci vezani za slubu stroja. Dnevnik stroja mora imati svaki brod iznad 50 tona bruto nosivosti sa strojem snanijim od 110 KW. 2.) Navedite brodske isprave o identitetu broda! Isprave o identitetu broda moraju se nalaziti na brodu i na zahtjev nadlenih tijela se moraju pokazati. Meu isprave o identitetu broda ubrajamo: upisni list, privremeni plovidbeni list i popis posade. Upisni list- izdaje se brodu upisanom u hrvatski upisnik brodova. Njime se dokazuje hrvatska dravna pripadnost a brod zato mora viti hrvatsku zastavu. Izdaje ga luka kapetanija. Sadri ime (oznaku) broda, luku upisa, bruto i neto tonau, broj (znak) raspoznavanja broda, broj dnevnika upisnika bodova i u kojem je broju uloka glavne knjige upisnika brodova upisan brod. Sam list sastoji se od tri dijela: A (tehniki podatci broda), B (podatci o brodovlasnku) i C (brodarski ugovori, zakup broda i sl). Privremeni plovidbeni listza brodove nabavljane u inozemstvu a jo nema upisni list ili brodu koji je izgubio upisi list. List vrojedi najdulje jednu godnu ili do prvog uplovljavanja u domadu luku, a moe ga izdati diplomatsko ili konzulatno predstavnitvo drave iji de upisni list kasnije brod traiti. Popis posade- moraju ga imati svi brodovi koji obvljaju meunarodnaa ptovanja i drugi brodovi ija se posada ukrcala na temelju propisane isprave za ukrcaj. Slui za utvrivanje kada su se i koje osobe i u kojem svojstvu ukrcale na brod. Pri svakom ulasku u luku mora se predati kapetaniji a uzima se na izlasku iz luke. 3.) Navedite prema svome izboru tri brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu! a.) Isprave koje se izdaju na osnovi Meunarodne konvencije o teretnim linijama Meunarodna svjedoba o teretnoj liniji- mora je imati svaki putniki ili teretni brod dui od 24 m i BT vie od 150 koji obavlja meunarodna putovanja.svjedoba traje 4 ili 5 godina a u meuvremenu se mora pregledavati brod. Meunarodna svjedoba o osloboenju od odredbi o teretnoj liniji- mogu se osloboditi brodovi koji obavljaju meunarodna putovanja izmeu bliskih susjednih luka dvije drave dok oni vre takva putovanja. Za osloboenje je nuna suglasnost vlade. Svjedoba se moe izdati i za trajanje samo jednog putovanja. b.) Isprave koje se izdaju na osnovi drugih meunarodnih konvencija Ovlatenja asnika i lanova posade- primjenjuje se na pomorce ukrcane na brodovima u meunarodonj plovidbi i na osnovu ove konvencije se izdaju ovlatenja asnicima i posadi. Potvrda o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu- ide na temelju Meunar. Konvencije o imovinskoj odgov., a obavezna je za svako brod koji prevozi vie od 2000 t nafrte kao teret. Svjedoba o deratizaciji i osloboenju od deratzacije- na temelju Meunarodno zdravstvenog pravila i 1969. Meunarodna vjedoba o badarenju- obavezna za svaki brod duine vie od 24 m.

c.) Isprave koje se izdaju na osnovu nacionalnih propisa Svjedoba o pripadnosti broda Privremene svjedoba o dravnoj pripadnosti broda Izjava o ukrcanoj balastnoj vodi- ovu ispravu izdaje brod 4.) to je plovni put? Odravanje plovnog puta spada u tehniko- strune poslove sigurnosti plovidbe, a kod nas se o odravanju plovnih puteva brine Plovput. Prema definiciji to je pojas u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru dovoljno dubok i irok za sigurnu plovidbu broda, a koji je prema potrebi i obiljeen. 5.) Navedi tehniko- strune poslove sigurnosti plovidbe! Tehniko strune poslove obavljaju posebne organizacije zaduene za inspektiranje ili odravanje plovnosti i sigurnosti pojedinih djelova morskih putova, a neke od njih su: HRB, Plovput, Hrvatski hidrografski institut i Pomorski meteoroloki centar pri DHZH. Poslovi za koje su zadueni su: ureenje plovnih putova i odravanje njihove plovnosti, postavljanje objekata za sigurnost plovidbe, odravanje pravilnog funkcioniranja plovnog puta, odravanje luka za sigurnu plovidbu, obavljanje peljarenja i utvrivanje sposobnosti za plovidbu broda i drugih pomorskih objekata. 6.) Tko je zaduen za tehniko- strune poslove u RH? Za tehniko- strune poslove u RH zaduene su posebne institucije i ustanove meu kojima su: Hrvatski registar brodova, Plovput, Hrvatski hidrografski institut, Pomorski meteoroloki centar dravnog hidrometeorolokog zavoda Hrvatske i Luka kapetanija 7.) Koje poslove obavlja Hrvatski registar bodova? Hrvatski registar brodova za zadadu ima uglavnom poslove inspektiranja brodova. U te poslove spadaju utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu i uporabu plutajudih i nepominih odobalnih objekata. Badarenje broda i odreenih vrsta brodica, plutajudih objekata. U lukama utvruje sigurnost kontejnera. Pri nezgodama sudjeluje u istragi i odreivanju uzroka nezgoda. I takoer sve ove poslove izvrava prema meunarodnim organizacijama. 8.) Kada se prema pomorskom zakoniku brod smatra sposobnim za plovidbu? Sposobnost broda utvruje se pregledom koji moe biti osnovni, redovni ili izvanredni, po potrebi. Prema Hrvatskom zakoniku brod se smatra spremnim za plovidbu kada su odreeni uvijeti ispunjeni, a ti su: a.) Konstrukcija, plovne osobine, strojevi i ureaji i oprema ispunjavaju uvijete HRB b.) Mora imati prepisan broj struno osposobljenih lanova posade c.) Broj putnika na brodu i smjetaj je u skladu s uvjetima u brodskim ispravama, knjigaam i tehnikom dokumentacijom d.) Ukrcani teret je sloen, rasporeen i osiguran u skladu s uvijetima iz brodskih isprava, tehnikih dokumenata i propisima o prijevozu tereta.

9.) Koje su dunosti peljara? Pomorsko preljarenje je voenje plovnog objekta od strune osobe i davanje strunih savjeta zapovijedniku plovnog objekta radi sigurne plovidbe u kritinima mjestima plovidbe. Tokom peljarenja peljar je duan davati savjete zapovjedniku broda i vditi brod pri sidrenju, privezom i sl., te upozoravati na posebne uvijete koji vrijede na odreenom podruju. Isto tako peljar je duan odbiti peljarenje ako gaz broda ne odgovara dubini mora za sidrenje ili privez na odreenome mjestu. U sluaju da brod ne dobije papire za uplovljenje ili isplovljenje peljar takoer mora odbiti peljarenje i o tome odmah izvjestiti luku kapetaniju. 10.) Sistematizirajte ugovore o iskoritavanju pomorskih brodova! Kada govorimo o sistematizaciji ugovora o iskoritavanju brodova razlikujemo dva osnovna tipa ugovora s obzirom na vremensko trajanje i nain iskoritavanja pojedinog broda. Pa tako imamo: ugovore o zakupu broda (odnosno ugovori o upotrebi) i ugovore o pomorskom plovidbenom poslu (odnosno ugovor o djelu) u kojega ubrajamo: a.) Ugovori o prijevozu stvari morem- brodarski ugovor b.) Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem c.) Ugovori o tegljenju/ potiskivanju morem d.) Ugovori koji se odnode na druge plovidbene poslove- neimenovani ugovori 11.) Koje su karakteristike ugovora o prijevozu stvari morem? Ovaj tip ugovora spada u ugovore o pomorskom plovidbenom poslu. Nositelj ugovora je brodar koji se obavezuje prevesti stvari brodom dok naruitelj plaa vozarinu. Ugovor se zakljuuje kada su stranke sporazumne o bitnim elementima ugovora, a ti su: prijevozni put, rok izvrenja i stvar koju se prijevoznik obavezuje prevesti. Stvar se obiljeava vrstom i koliinom (masa, broj komada...). prijevozni put obiljeava polaznu i zavrnu toku puta. Ovi su ugovori najedi u brodarstvu danas pa postoje s obzirom na podruje plovidbe i vrstu tereta ved ustaljeni obrasci ugovora, kao: Shelltime4, Shelltime5, Asbatankvoy... njih karakterizira da se stranke pozivaju na ved razraene stavke ugovora. 12.) Koja su zvanja pomoraca u zvanju slube stroja na brodu? Zvanja pomoraca u slubi stroja na brodu su: lan plovidbene strae u strojarnici, asnik plovidbene strae u strojarnici, drugi asnik stroja i upravitelj stroja. Prema razinama odgovornosti upravljaka odgovornost se vee uz upravitelja i drugog asnika, radna odgovornost uz asnika odgovornog za strau u strojarnici i pomodna odgovornost uz lana posade koji ini dio strae u strojarnici. 13.) Nabroji najmanje tri svjedobe koje moe stedi lan posade broda u slubi stroja! U slubi stroja pomorac moe stedi svedobe o osposobljenosti: upravitelj stroja na brodu porivne snage do 3000 kW, upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim, drugi asnik stroja na brodu porivne snage do 3000 kW... 14.) Odredi pojam sudara i nabroji vrste sudara! Sudar je dogaaj kada jedan ili vie brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzroi tetu drugom brodu, imovini ili osobama na brodu. Razlikujemo izravni sudar (sraz) i neizravni sudar. Do izravnog sudara dlazi kada postoji stvarni kontakt trupom ili dijelom opreme

izmeu dva ili vie brodova. neizravni sudaz je kada nema izravnog dodira dijelova broda ali je jedan brod neizravno preko nekog medija nanio tetu drugome brodu (npr kada jedan brod proizvedenim valovima oteti drugi brod vezan uz obalu i sl.). 15.) Odredba pomorskog zakonika o naknadi tete u sluaju sudara! Sudari se dijele na skrivljene i neskrivljene. Skrivljeni sudari mogu nastati krivnjom samo jednog broda ili zajednikom krivnjom vie brodova. ovisno o krivnji brodova PZ odreuje da li tetu nadoknauje samo jedan ili vie brodova. Ako je sudar posljedica zajednike krivnje svaki brod odgovra razmjerno svojoj krivnji koja se oderuje u postotcima ili razlomcima, a odreuje iz sud ili arbitraa. Sukladno postotcima krivnje za sudar brod nadoknauje odreeni dio tete. U sluajevima kada se razmejr krivnji ne moe ustvrditi teta se dijeli na jednake djelove. Izmakla dobit je pojam kojim se oznaava jeli brod prilikom sudara imao teret, dogovren posao, rok za ispostavu i slino, te se ubraja u izraun tete. 16.) Kada spaavatelji imaju nagradu za spaavanje? Spaavatelji imaju pravo na nagradu ako je spaavanje bilo uspjeno, odnosno kada se akcijom spaavanja zaista spasi, ukloni opasnost djelovanjem spaavatelja, dio ili cijela imovina ili ljudi ukrcani na brodu. Nagrada nemoe biti veda od ukupne vrijednosti spaene imovine, pa iako je nepisano pravilo 10% vrijednosti spaene imovine ovisno o riziku koji je poduzet i o stvranoj vrijednosti za okoli zbog spaavanja i na utroena sredstva nagrada moe biti i veda. Nagrada se moe primiti samo za spaenu imovinu, ne i za spaene ljude, no ako je u istoj akciji spaavanja dio spaavao imovinu a dio ljude tada se nagrada dijeli ravnopravno meu spasiocima. Nagrada moe biti i smanjena ako suspaavatelji ukrali dio imovine ili prouzroili tetu ili stvorili novu potrebu za spaavanjem. 17.) Kada zapovjednik nije duan krenuti u akciju spaavanja broda? Postoje neki sluajevi kada zapovijednik broda nije duan krenuti u akciju spaavanja, a oni se u prvom planu odnose na sluajeve kada moe dovesti vlastitu posadu i brod u opasnost ili kada smatra da spaavanje nede biti uspjeno. To su sluajevi ved definirani u pomorskom zakonu i oni su sljededi: a.) Ukoliko sazna da je drugi brod izabran za pruanje spaavanja a taj je brod to i prihvatio b.) Ako opravdano smatra prema okolnostima da spaavanje nebi bilo uspjeno c.) Ako bi pruanje spaavanja moglo znaiti opasnost za brod kojim on zapovijeda d.) Ako spaavanje vie nije potrebno