You are on page 1of 197

ISLAM I POSLANIK U OIMA DRUGIH

Naslov izvornika

Recenzent DEMALUDIN LATI Urednik MUNIB MAGLAJLI

Likovno oblikovanje ADNAN JASIKA

AHMED HAMID

ISLAM I POSLANIK U OIMA DRUGIH


Prijevod sa arapskog
MUSTAFA PRLJAA

Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini Sarajevo 1432/2011.

-------------------------------------------------------------------------CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-31 Muhammad (049.3) HAMID, Ahmad Islam i Poslanik u oima Drugih / Ahmed Hamid ; prijevod sa arapskog Mustafa Prljaa. - Sarajevo : Fondacija Mulla Sadra, 2011. - 192 str. ; 21 cm ISBN 978-9958-657-29-0 I. Hamid, Ahmed vidi Hamid, Ahmad COBISS.BH-ID 18596102 --------------------------------------------------------------------------

U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog!

Zato se, mimo Allaha, ne moli drugom bogu da ne bi bio jedan od onih koji e biti mueni! I opominji rodbinu svoju najbliu i budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede! A ako te ne budu posluali, ti reci: Ja nemam nita s tim to vi radite! I pouzdaj se u Silnoga i Milostivoga! (E-uara', 213-217)

Pred muslimane i nemuslimane iznosim vienja ovih odabranih ljudi, da bi i muslimani i nemuslimani znali da je islam najdostojniji da bude slijeen, a Allah zna za iskrenost nakane!

Islam i Poslanik u oima Drugih

Na putu obaveze

Istinitost islama, nema u to nikakve sumnje, nije u potrebi za dokazima i injenicama, jer otkako se meu ljudima pojavio posljednji vjerovjesnik, Muhammed, s.a.v.s., sa posljednjim izdanjem objavljene vjere, svjetska rasprostranjenost islama ve otada je bila neupitna. Pisma posljednjeg Allahovog vjerovjesnika i njegovi izaslanici visokim dostojanstvenicima, kraljevima i carevima, bili su poeci upoznavanja svijeta s kur'anskom istinom. Pisma asnoga Poslanika imala su tako snaan odjek da njihov eho jo ne blijedi u duama, umovima i srcima ljudi. Ta pisma od Muhammeda, Allahovog poslanika, od njega lino, neprekidno pristiu i svakom od nas pojedinano. Na nama je samo da se zadrimo na njegovom Glavnom pismu pa da nam to bude sasvim jasno, da budemo uvjereni da je to zaista tako, bez i najmanje nedoumice. Uostalom, sam Kur'an je vjeito pismo, upueno svakom ovjeku, koje nosi put do Istine koja e se nezaustavljivo sama nametnuti svim svjetovima. A Pismo koje je upueno svakom ovjeku, treba da stigne. Ponio ga je elnik svih ljudi, a oni koji su mu se opirali nastojali su stati na put dostavi pisma. Meutim, Poslanik je
7

Ahmed Hamid

snagom svoga uvjerenja u Istinu za koju ga je Allah odabrao, uspio to pismo uiniti trajnim, to potvruje i ovo petnaesto hidretsko stoljee i to e tako trajati sve dokle to Allah bude htio. Dokaz da su pisma Poslanika islama upuena i svima nama jeste injenica da je ovo pismo dospjelo do ljudskih umova i srca na svakom mjestu ovoga svijeta, usljed ega odreen broj ljudi neprekidno ulazi u Allahovu vjeru, poinje vjerovati da je Stvoritelj jedan i da nema sudruga u Boanstvenosti svojoj, svjedoiti to i potvrivati da je Muhammed Allahov poslanik, koji je donio Pismo Jednog i Jedinog; da je on Allahov poslanik i Njegov rob, kojeg je odabrao izmeu svih drugih, Njegov posljednji poslanik. Svaki pojedinac koji dobije Pismo i prihvati islam za svoju vjeru, s islamom dobije novu vrijednost, novu injenicu nad onom dotada postojeom samom onom istinitou koju odabere da bude njegov ivot. Svaki pojedinac koji dobije Pismo i zadubi se u islam i iskreno iznese ono to nae u njemu kao cjelini takoer je postigao uspjeh i svoju ruku spustio na Istinu te u dubini svoje due sasvim sigurno poelio da tu istinu provede u ivot. Ogromno mnotvo ljudi istinu islama je uzelo za svoje opredjeljenje i povjerovalo u nju. Velik broj ljudi primio je od njih islam i postali su na taj nain posrednici da i drugi spuste svoje ruke na Istinu i da se tako povea broj vjerujuih
8

Islam i Poslanik u oima Drugih

u islamu. To samo po sebi predstavlja nastupajuu Allahovu pomo kada drugi u Allahovu vjeru ulaze u skupinama. Osobno sam se susreo sa stotinama ljudi iz svih naroda, iz razliitih zemalja, za koje sam saznao da su izabrali islam za svoju vjeru i koji su se preobrazili u prave biljure ve u trenutku prosvjetljenja kada su u sebi dokuili istinu islama pa su ak i svoja imena predjenuli u muslimanska, te se ukljuili u redove velikih promicatelja islamskih vrjednota. Lino sam, Bogu hvala, uspio njihove prie ponuditi itateljstvu u dvije sveske knjige koju sam naslovio: Zato su primili islam. Materijal sam prikupljao od 1976. do 1986. godine. Razgovori koje sam sa njima obavio prevedeni su sa arapskog na tri druga jezika: engleski, francuski i njemaki. Ovom prilikom pred cijenjeno itateljstvo iznosim iskrene iskaze mislilaca, ljudi od miljenja, vrhunskih intelektualaca, teoretiara i onih koji su povezivali umove i srca izjavom ije su vrijednosti bili potpuno svjesni. Pred cijenjeno itateljstvo iznosim stanovita brojne elite knjievnika, uenjaka, mislilaca, filozofa i voa koji su imali utjecaja u svijetu, svako u svom podruju u kojem su se uzdigli i stekli najvie odlije, tako da su postali obiljeje svoga vremena, ali i njihove prepoznatljive znaajke.
9

Ahmed Hamid

Uloio sam ogroman napor u traganju za onim ta su ti ljudi rekli o islamu, Kur'anu i Poslaniku islama, nalazei izvanredan uitak u tome. Kada bih naiao na takvu izjavu nekoga od njih moja srea tada ne bi bivala nita manjom od one koja bi me obuzela da sam tog pojedinca susreo ivog i da mi je te rijei kazao neposredno. Dugo vremena sam proveo u tom poslu. Za sve to vrijeme stanje sree se zadravalo u meni, da bi kulminiralo sada kada pred sobom imamo i opipljiv uinak, dostupan itaocu na svakom mjestu. Ova knjiga trebala se pojaviti jo prije pet godina, ali tome na put stale su brojne prepreke, objektivne i one koje to nisu, a koje su inae pratile islamske djelatnosti. Ali, dolo je vrijeme i ukazali su se nagovjetaji islamskog preporoda, koji su stigli sa Zapada i potom se rairili i po Istoku, po arapskom svijetu, po muslimanskom svijetu, po itavom svijetu... Tada sam se okrenuo da dovrim ono na emu sam se zaustavio pet godina ranije, kako bih na vidjelo dana iznio ono to su protivnici nastojali sakriti, a na emu sam radio predano, temeljito i mukotrpno. Cilj mi je bio pokazati da postoji Istina, unato onima koji je ne vole, ali i upoznati protivniku stranu da su se i njihovi velikani na vjerodostojan nain izraavali o islamu i njegovom Poslaniku.
10

Islam i Poslanik u oima Drugih

Koristim se ovom prilikom da pozovem svakog vjernika muslimana na ovom svijetu da bude na kur'anskoj razini, koju je Allah naglaavao, kako bi sa Zapada nadolazea renesansa postala islamskom i donosila snano vjerovanje, pred kojim i najsavreniji i najmoderniji elektronski umovi ostaju nemoni i paralizirani. Tako, nastupajue islamsko buenje protivnici nee moi ni odbiti, ni zaustaviti, ma kako pronicljivo nastojali da se nau na svakoj stazi i da ovladaju svakim sredstvom te da budu bliski saradnici u tom poslu. Na nama je da se pripremimo za taj bliski dan, kojem idemo ususret, a koji e zasigurno donijeti promjenu, kada e Allahova rije zauzeti svoje mjesto i kada e Istina obuhvatiti svaku pojavu. Cijenjeni itaoe, prije nego se zapone upoznavati s miljenjima ovih odabranih pojedinaca, dopusti da ti izrazim svoju zahvalnost, te da se zahvalim svima koji su pripomogli izradi ove knjige, s obzirom na njene izvore i literaturu. Od srca zahvaljujem mome sinu Habibu Sejfulislamu, mojoj supruzi i prijateljima, koji su mi pomogli da izdvojim vrijeme za ovu svrhu, a to je doprinijelo mome rastereenju pa sam se mogao predano posvetiti ovoj knjizi. Pa, neka je mir Boiji s njima, i sa vama! I mir Boiji neka je sa mnom od dana kada sam roen, kada sam poeo itati, kada sam poeo pisati, kada budem umirao i kada budem ponovo proivljen. A Allah zna kakva mi je namjera bila!
11

VELIKA BRITANIJA

Bernard o Bertrand Rasel Tomas Karlajl Viljem Mjur Hamilton Gib Riard Barton Edvard Henri Palmer Tomas Arnold Rejnold Alejn Nikolson Edvard Lejn

Islam i Poslanik u oima Drugih

Bernard o
Molim vas da shvatite moje predvianje: dolazi vrijeme islama kada e se svijet nai u ljubavi i miru. U islam je ulo, i jo uvijek ulazi, veliko mnotvo pojedinaca iz moga naroda! Ime mu je Dord Bernard o (George Bernard Shaw). Roen je 1856. godine. Britanac. Pozorini pisac. U poetku je bio zaljubljenik muzike, da bi se kasnije posvetio pisanju pozorinih komada i u tome postigao veliku slavu. Prouo se stekavi popularnost ironijom kojom je njegov jezik zborio, a pero ispisivalo pozorine komade. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1925. godine, umro je 1950. godine, a iza sebe je ostavio znaajno duhovno naslijee, pored pozorinih komada koje je napisao i po kojima je stekao slavu, te koji su se proirili diljem svijeta, a od kojih su najpoznatiji: ovjek i nadovjek, Pigmalion, Ivana Orleanka i Car i Kleopatra. Polo mu je za rukom da tragove svoga nastupa ostavi i u svjetskim razmjerama. Bilo je to onda kada su neki zatraili od njega da napie pozorini komad o ivotu vjerovjesnika Muhammeda, a to je on odbio uiniti. To njegovo
13

Ahmed Hamid

odbijanje predstavljalo je smrtonosan udarac za one koji su namjeravali islam predstaviti na izokrenut nain. o kae: Paljivo sam prouavao ivot Poslanika islama, vraao sam se nekim stvarima i po vie puta i sve to sam u njemu naao bilo je udoree, onakvo kakvo treba da bude! Potom sam Muhammeda stavio na rang-listu, tavie, na sami vrh rang-liste ljudi koji bi se morali slijediti, a kada sam prouio Muhammedovu vjeru, osjetio sam da je to velianstvena vjera... Vjerujem da e ta velika vjera zavladati svijetom jednoga dana, u doglednoj budunosti, ako se ukae prilika za njeno irenje pa se svijet mogne upoznati s njom bez uskogrudosti. Volio bih kada bi svijet upoznao islam bez uskogrudosti, jer uskogrudost ini slijepim za Istinu umove, srca i oi, a islam to je ona istina s kojom je doao Muhammed da bi na taj nain okupio ljude u ljubavi, miru, dobru i pravednosti. Proitao sam ono ta su pisali sveenici srednjega vijeka: ustanovio sam da su islam predstavili u obliku koji nema veze sa stvarnou. Zakljuio sam da su se plaili za svoje poloaje. Kada sam spoznao sutinu islama, shvatio sam da je Muhammed, poslanik islama, doao sa Objavom kojoj nema premca i da time nije teio da postigne za sebe lino neki poloaj ili slavu. Ratovi koji su nastupili sa samom pojavom islama, koji i danas traju i kojih e biti i poslije u
14

Islam i Poslanik u oima Drugih

osnovi su sa jedinim ciljem: da neprijatelji islama osiguraju svoj opstanak. Da se Muhammed pojavio i u dananjem svijetu, on bi snagom svoje uvjerljivosti mogao rijeiti sve svjetske tekoe i uiniti da ljubav i mir budu okosnice ivota. Kada bi oni koji pozivaju islamu bili u stanju u svome djelovanju ispoljiti vjerodostojan islamski nain, svijetom bi zavladao mir, na isti nain kao kada bi bio prisutan i Muhammed. Uostalom, on je zaista prisutan u svojoj Objavi, koja nije dola protiv ijednog prethodnog vjerovjesnika, ve jedino zato da bi upotpunila sve ranije Boije Objave. Islam i Vjerovjesnik islama uspjeli su od mene nainiti ovjeka koji s visokim potovanjem stoji pred Kur'anom i njegovim Poslanikom. Uvijek mi je bila elja da islam bude onaj put kojim e svijet ii, jer svijetu nema drugog izbavitelja, osim Muhammedove objave. Muhammedovu vjeru uvijek sam visoko uvaavao zbog njene ivotvornosti. To je jedina vjera za koju mi se ini da je pogodna za razliite ivotne dobi, u smislu da moe biti privlana za svaki narataj. Slutim da e Muhammedova vjera sutra biti prihvatljiva Evropi, a poinje joj biti prihvatljiva ve i danas. Pomno sam, s punom posveenou, prouio Muhammedov ivotopis ustanovio sam da on nije pokazao nikakav prezir ili neslaganje niti sa jednim vjerovjesnikom koji mu je prethodio.
15

Ahmed Hamid

Vjerujem da dolazi vrijeme kada e se evropski odnos prema islamu popraviti i da e to voditi prihvatanju ove vjere u rjeavanju tekoa u Evropi, a potom i u cijelom svijetu. Molim vas da shvatite moje predvianje: dolazi vrijeme islama, kada e se svijet nai u ljubavi i miru. U islam je ulo, i jo uvijek ulazi, veliko mnotvo pojedinaca iz moga naroda, kao i veliko mnotvo iz drugih naroda, tako da se moe kazati da je evropsko preobraanje na islam ve zapoelo!

16

Islam i Poslanik u oima Drugih

Bertrand Rasel
Muhammedova objava predstavlja jednostavan oblik izraavanja Boije jednosti. U njoj nema onih zamrenih stvari kojih ima u dva uvjerenja: trojstvu i bogoovjetvu. Ime mu je Bertrand Rasel (Bertrand Russell). Roen je 1872. godine. Zapoeo je kao oduevljeni prouavalac matematike i matematikih teorija, da bi kasnije postao istaknuti britanski filozof. Ubraja se meu najvee svjetske filozofe, a smatra se jednim od predstavnika novog realizma, te izrazitim kritiarem kako materijalizma, tako i idealizma podjednako. Realnost je, prema njemu, fizika injenica. Ono to je naroito zaokupljalo njegovu panju bilo je logiko ralanjivanje filozofskih pojmova. Svjetsko naslijee obogatio je u veem broju podruja spoznaje i znanosti. Ono po emu se prouo i proslavio irom svijeta bilo je njegovo izuzetno zauzimanje na emu je naroito istrajavao na ouvanju svjetskoga mira. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1950. godine. Polo mu je za rukom da itav svijet privue sebi svojom milju, kojom je prosvjetljavao umove ljudi, zagovarajui mir kao jedno
17

Ahmed Hamid

od prava ovjeka posvuda u svijetu. Umro je 1970. godine, nakon ivota ispunjenog humanistikom milju posveenom svjetskom miru. Bertrand Rasel je smatrao svojim prijateljem svakog pojedinca koji je imao odgovoran stav i koji se drao humanistikih naela. Vjerovjesnike je smatrao svojim najveim prijateljima, ali i prijateljima drugih ljudi. Govorio je: Vjerovjesnici nisu bili nita drugo, nego natprirodno sredstvo dostave, koje je Nebo htjelo da ima na Zemlji. Iz tog razloga duboko potujem Bernarda oa, jer je on odbio da bude sredstvo za izobliavanje lika Vjerovjesnika islama. Ali, ini se da se o bio posvetio predanom itanju o njemu kako bi, na njihovo traenje, i napisao ono to su od njega traili; meutim, iznenadio je svijet odbijajui da napie neto to bi Vjerovjesnika islama predstavilo u krivom svjetlu. Njegovo miljenje je bilo da je Muhammed doao svim ljudima svijeta, pa kako je prije njegovog dolaska ovjek drugog ovjeka prezirao, to je on doao svakom ovjeku, cijeloj ljudskoj vrsti, da sve ljude uvede u mir. Proitao sam puno toga o islamu i Vjerovjesniku islama ustanovio sam da je to vjera koja je dola da postane vjerom itavoga svijeta, svekolike ljudske vrste. Prema tome, mi jo uvijek traimo i ubiremo plodove onih uenja s kojima je doao Muhammed i kojima je ispunjena njegova Objava, i radi njih stiemo najvia priznanja, a Muhammed je zbog svog
18

Islam i Poslanik u oima Drugih

uenja i svoje Knjige dostojan svih priznanja; meutim, njega to nije zaokupljalo, on je pustio da stvari idu svojim tokom, kako mu niko ne bi mogao kazati da se islam sabljom proirio i zagospodario svijetom. To je ono to mislioci danas ine sa svojom vlastitom milju, pa ta neki od njih misle za nebesku misao, s kojom je Muhammed doao za itav svijet?! Muhammedova vjera je predstavljala i to jeste jo uvijek! jednostavan oblik izraavanja Boije jednosti. U njoj nema onih zamrenih stvari kojih ima u dva uvjerenja: trojstvu i bogoovjetvu. Vjerovjesnik Muhammed nije za sebe nikada tvrdio da je boanstvo, niti mu umjesto njega, boansku narav pripisuju njegovi sljedbenici. Vjerovjesnik islama je uzimanje alkoholnih pia oznaio strogo zabranjenim, a vjernike je obavezao da osvoje sve to mognu osvojiti, kako bi se islamu osigurao ivotni prostor, ali pod uvjetom da muslimani pritom ne ugnjetavaju nemuslimane. Islamski moral, sve od Muhammeda pa do danas, a tako e biti i sutra, jeste onaj istinski klju za ovjeka koji sanja o tome da njegovo postojanje poprimi svrhovit smisao!

19

Ahmed Hamid

Tomas Karlajl
Poslanik nije teio slavi. Da je to elio, priklonio bi se onima koji su ga za to nastojali pridobiti! On se, meutim, zakleo da ne bi odustao od onog za ta se zalae ni kada bi mu zauzvrat u jednu ruku dali Mjesec, a u drugu Sunce! Ime mu je Tomas Karlajl (Thomas Carlyle). Engleski drutveni reformator. Roen 1795, umro 1881. godine. Bio je pod snanim utjecajem njemake filozofoije i knjievnosti Getea i ilera. Pisac, povjesniar i istraiva. Snano je djelovao na veliki broj svojih savremenika. Bio je jedna od najznaajnijih linosti svoga vremena. Divio se ljudima koji su mijenjali tokove povijesti, to je istaknuo u knjizi Junaci i oboavanje junatva kroz historiju, objavljenoj 1841. godine. U knjizi Junaci... itavo jedno poglavlje je posvetio Poslaniku islama, Muhammedu, s.a.v.s., posebno naglaavajui ono velianstveno u njegovom ivotu. Odgovarao je na klevete onih koji su mrzili Poslanika islama i njegovu velianstvenu Objavu do mjere da su ga optuivali za pristranost prema islamu. Meutim, on je izloio svjedoenje koje je neminovno moralo doi od
20

Islam i Poslanik u oima Drugih

ovjeka koji vjeruje u veliinu ovjeanstva i vrijednost Objave koja ga je zaokupljala, pa je i iznio svoje svjedoenje pred povijest. Poglavlje koje je u Karlajlovoj knjizi posveeno Boijem Poslaniku preveli su na arapski dr. Ali Edhem i knjievnik Muhammed Sibai, a objavljeno je u knjizi Junaci. Pa, ta je ovaj engleski filozof rekao o Poslaniku islama u svojoj knjizi? Bili su narod koji je stoljeima lutao pustinjom, ljudi na koje niko nije obraao panju niti im je ukazivao potovanje, a kada im je doao arapski vjerovjesnik, onda se prema njima okretalo u nauci i granama spoznaje; nakon to bijahu malobrojni, postadoe mnogobrojni; nakon to su bili ponieni, postadoe ugledni i divljenja dostojni. Ne proe ni itavo stoljee, a Zemlja na sve strane bijae obasjana njihovim umnim pregnuima i njihovim naukama! Onim mrziteljima koji su klevetali Poslanika, Karlajl je uzvratio rijeima: Zar eli vei dokaz da je neko zidar od injenice da je on sazidao kuu u koju su stali mnogi milioni ljudi i koja opstaje stoljeima dugim, a da joj nita ne udi i da se nikako ne uruava?! Pa, zar se od onog ko tvrdi da mu je dato vjerovjesnitvo i treba traiti neto drugo do pojave da mu se vjera rairila meu milionima ljudi, da se ti ljudi stoljeima ustrajno dre te vjere i izraavaju prema njoj snano oduevljenje?!
21

Ahmed Hamid

Pobijajui tvrdnje mrzitelja, ustajui u odbranu Poslanika islama i Kur'ana, Karlajl kae: Poslanik islama nije teio slavi, kako to neki tvrde. U srcu tog velikog vjerovjesnika nije bilo nikakvih ovosvjetskih tenji. Onoga koji se dri za Boije ue ne zanimaju vanjski obrisi stvari, ni povrnosti, a on se drao za Boije ue i uzimao u obzir dobitak i gubitak: koliko je zid irok, ne pokazujui zanimanje za slavu ili vlast. Da je to elio, priklonio bi se onima koji su ga za to nastojali pridobiti! On se, meutim, zakleo da ne bi odustao od onog za ta se zalae ni kada bi mu zauzvrat u jednu ruku dali Mjesec, a u drugu Sunce! Kakav je to samo bio ovjek! Kako je bio astan vjerovjesnik: suoio se s neprijateljstvom koje su prema njegovoj Objavi iskazali njemu najbliskiji ljudi, pa i pored toga nastavio se kretati svojim putem, uvjeravajui svakog dokazima koje mu je podario Uzvieni Bog! Njegovim dokazima nije se niko mogao suprotstaviti i niko ga nije mogao pokolebati! Nikako! Nikako, tako mi Boga: vjera Muhammedova nije se proirila sabljom, kako govore njegovi mrzitelji! Prema tome, istina iri samu sebe, bez sablje. Dokaz za to je pojava da je islam doao patvorenim vjerskim sljedbama i nevjerodostojnim ideologijama pa ih je sve progutao i imao je pravo to je to uinio, budui da je on Istina, a Istina je trajna i ona pronalazi svoj put do
22

Islam i Poslanik u oima Drugih

ljudskih srca i umova te je oni potvruju i prihvataju. Onome to je postojalo, a nije imalo svoga utemeljenja u Istini, nije ni preostajalo nita drugo ve da se raspri. Nema nikakve sumnje u injenicu da je Kur'an, taj jeziki izraaj kakav nije mogao postii ni najvispreniji stilist Muhammedova vremena, njemu objavio Uzvieni Bog da bude put svekolike egzistencije, sve do Dana proivljenja. To stoga to je Muhammed, Boiji poslanik, imao iskreno srce i od njega takvoga su asni Kur'an preuzeli muslimani i nemuslimani, sa sranim uvjerenjem, budui da im je Muhammed njime govorio iz vrstog uvjerenja u nj. Tako je Kur'an ulazio u njihova srca i njihove umove i stoga su muslimani snano uzvjerovali u islam, dok su nemuslimani ulazili u Allahovu vjeru u skupinama. Naime, nema nieg iskrenijeg od govora iskrena ovjeka, govora koji potee iz iskrenog srca. Takav govor sa svom iskrenou djeluje smirujue u umovima i srcima onih koji ga doekuju. Takoer je rekao: Jedna od najveih sramota, nama i svakom pobonom pojedincu ovoga vremena, jeste da sluamo sve te optube koje se upuuju prema islamu i njegovom Vjerovjesniku. Naa je dunost da se borimo protiv takvih izmiljotina i nepodoptina, jer je Objava koju je prenio Poslanik i danas svjetiljka blistava.
23

Ahmed Hamid

Viljem Mjur
Muhammed se odlikovao jasnoom svoga govora, jednostavnou svoje vjere, a dokraja je doveo upotpunjenje tolikog broja djela da to nije polo, niti e poi za rukom ijednom drugom drutvenom reformatoru! Ime mu je Viljem Mjur (William Muir). Roen je 1819. godine. kotlananin. Studirao pravo na dva univerziteta: Edinburgu i Glasgovu. Poeo je istraivati islam i moral Vjerovjesnika islama ve na samom poetku svoga boravka u Indiji 1837, kada mu je bilo 28 godina. Dospio je do poloaja rektora Univerziteta Edinburg, zahvaljujui povjerenju, iskustvu i administrativnom umijeu, uz umne sposobnosti i enciklopedijske spoznaje. Umro je 1905. u 86. godini ivota koji je proveo u studiranju i istraivanju. Napisao je velik broj studija, meu kojima i ivot Vjerovjesnika i islamska povijest. Ovo djelo je i glavni izvor za indijske i britanske univerzitete, s obzirom na injenicu da sadri podrobne obavijesti i iscrpan komentar koji imaju uporite u islamskoj literaturi.
24

Islam i Poslanik u oima Drugih

Ovo djelo tampano je u etiri sveska i, nakon to se pojavilo 1856, 1861. i 1895, doivjelo je brojna izdanja. Meu njegovim djelima nalaze se takoer: Anali hilafeta, Izvori islama, Mameluka drava u Egiptu, a objavio je i studiju o kur'anskom priznanju objava koje su dole ranijim vjerovjesnicima, te niz znaajnih priloga iz podruja knjievnosti. U svojoj knjizi ivot Vjerovjesnika kae: Meu Vjerovjesnikovim osobinama na koje treba ukazati i koje treba veliati jesu i tanost i uvaavanje sa kojima je postupao sa svojim sljedbenicima, ak i s onim najneuglednijim od njih. Skromnost, blagost, ovjenost, nesebinost, strpljenje i bratski odnos ulijevali su povjerenje u njega i inili ga dragim onima oko njega. Kada poslanika Muhammeda opisujemo ovim velianstvenim svojstvima mi time, ustvari, opisujemo islam, uvaavamo ga i izraavamo mu svoje potovanje. Muhammed se odlikovao jasnoom svoga govora, jednostavnou svoje vjere, a dokraja je doveo upotpunjenje tolikog broja djela da to nije polo, niti e poi ijednom drugom drutvenom reformatoru. Muhammed je oivio udoree, podstakao na vrlinu i uzdigao njezin znaaj u veoma kratkom razdoblju, kako to nije uinio niko prije, niti e uiniti iko poslije njega. Tako je to s vjerovjesnicima i poslanicima kada ih odgoji Bog i poalje ih s istinitom Objavom, onako kako je Muhammeda poslao s islamom,
25

Ahmed Hamid

istinitou i Istinom, ime je okonao slanje objava i, takoer, slanje vjerovjesnika. Muhammed je nainio zajednicu od ljudi ija su srca bila kruta i koji su bili tako surovi da je bilo teko utjecati na njih i oni su postali onakvima kakvim su ih eljeli islam i Vjerovjesnik islama, a potom su krenuli svijet ispunjavati znanjem i svjetlou, nakon to su prethodno bili neuki i u mnogobotvu, i da za njih niko nije uo. S Muhammedom i islamom postali su mona sila kojoj e pripasti svijetla budunost, ako se usredsrijedi i uzdigne s Boijom knjigom, koju je Bog poslao Muhammedu da bi njome pobudio ljude, koji e jednoga dana ureivati svijet po njegovom vjerozakonu, ako ga prihvate i spoznaju njegovu vrijednost.

26

Islam i Poslanik u oima Drugih

Hamilton Gib
Islam je doao da upotpuni sve ranije Boije objave. On ne porie vjere koje su mu prethodile, njihove objave, uenja pa ak ni njihove vjerovjesnike... Ime mu je Hamilton Gib (Hamilton Gibb). Roen je 1895. godine u egipatskom gradu Aleksandriji. Predavao je arapski jezik u Edinburgu. Temeljito je poznavao arapski jezik, na njemu je itao i pisao. Govorio je tim jezikom kao da mu je maternji, poput nekog arapskog knjievnika. Predavao je arapski jezik na nekoliko univerziteta: na Londonskom, na Oksfordu i na Harvardu. Susretao se s velikim arapskim knjievnicima, itao njihova djela i s njima vodio rasprave prilikom svojih putovanja u arapske zemlje. Volio je islam, itao islamsku literaturu i pisao o islamu. Napisao je brojne priloge o islamu i pitanjima kojima se islam bavi. Umro je 1971. godine, ostavljajui za sobom velik broj knjiga i priloga iz podruja arapskog jezika, islama i knjievnosti, koji se smatraju znaajnim izvorima, budui da ih je temeljio na najpouzdanijim i teko dostupnim djelima.
27

Ahmed Hamid

Njegov udio u istraivanju islama je nemjerljiv. Naime, napisao je velik broj knjiga, studija i razliitih priloga sa islamskom tematikom, koje je utemeljio na pouzdanim i mjerodavnim izvorima koji podravaju dostojanstvo islama, koji je zavolio i kojem je posvetio posebnu panju. Tako je 1932. godine objavio knjigu Ovo je islam, u kojoj je predstavio islam u njegovim jednostavnim uenjima, napisavi, izmeu ostalog: Islam je vjera koja je objavljena da ljudskim umovima prikae stvarnu sliku ljudskoga bia i da ovjeka podui kako da postupa sa svojim bratom, drugim ovjekom. Islam je doao da upotpuni sve ranije Boije objave. On ne porie vjere koje su mu prethodile, njihove objave, uenja pa ak ni njihove vjerovjesnike. Islam je otjelotvoren u ponaanju velikog i najpotpunijeg vjerovjesnika, Muhammeda, sina Abdullahovog, kojeg je odgojio njegov Gospodar, koji mu je objavio posljednju objavu. Nema sumnje da je islam Muhammed. Isto tako, nema sumnje da je Muhammed islam. Mislim, odnosno vjerujem, vidim to i okom, i srcem, i umom: islam se nalazi na putu da zauzme mjesto koje mu i pripada na ovome svijetu. Nadam se da u i poivjeti tako dugo da u doekati taj dan. Sir Hamilton Gib je objavio sljedee knjige: Islamski spomenici (1944) i Moderni trendovi i Zapad (prvi dio objavljen je 1950, a drugi 1957. godine; djelo je 1963. preveo na
28

Islam i Poslanik u oima Drugih

arapski, u Kairu). Takoer je objavio i knjige: Struktura islamskog vjerskog promiljanja (1961); Vlast i islam na poetku prvog paganskog vremena (1963); Mala enciklopedija islama (1963); Islamska kultura i hilafet u islamu; Tumaenje islamske povijesti islamski svijet; Utjecaj islamske kulture u Evropi; Razvoj institucije vlasti na poetku islama zrijenje islama; Islamska biografska literatura; Povijest islamske zajednice; Vjera i politika u kranstvu i u islamu (1965). Njegovo posljednje, dvotomno djelo, bilo je Islamsko naslijee (1970). Ovoliki broj djela nije mogao doi iz praznine, ve su ona proistekla iz ljubavi koju je Gib gajio prema islamu i njegovom Poslaniku. Evo nekoliko njegovih misli u kojima u pravom svjetlu objanjava islam i Poslanika islama: U islamu nisam naao elemenata rasizma, ni otvorenih, ni prikrivenih. Neophodno je vladati po islamu da bi se svijet spasio od zla onih kojih vladaju. Islam je pokazao objektivnost i sam sebe je prevaziao, izrazivi potovanje prema drugim religijama. Nisam naao drugu vjeru da potuje ovjeka, osim islama. Zaista, Vjerovjesnik islama, zahvaljujui svom velianstvenom moralu, uspio je pomou islama udariti temelje ovjenosti. Islam je uinio Arabijski poluotok dovijeka postojanim utoitem!
29

Ahmed Hamid

Islam je Sunce koje nikada nee zai, makar se i ne vidjelo! Stvarnost islama proistie iz asnog Kur'ana, koji nita na Ovome svijetu nije ostavio, a da ga nije dotaknuo, predstavio, napravio uvod prema njemu. Usto, umnim ljudima je podario kljueve budunosti. Islam je izrazio potovanje prema mome umu prema tome, zasluuje potovanje i uvaavanje!

30

Islam i Poslanik u oima Drugih

Riard Barton
Islam je nevidljivo-vidljiva snaga: ako povjeruje u nj, postat e, a da toga nee biti ni svjestan, posjednik te snage. Ime mu je Riard Barton (Richard Burton). Roen je 1821. godine u provinciji Hertfortir (Hertfortshire). Studirao je arapski jezik na Univerzitetu u Oksfordu, a hindu jezik u Londonu. Sluio je u britanskoj vojsci u Indiji. Studij arapskog jezika zavrio je pred profesorima muslimanima u Indiji. Imao je veliku volju za prouavanje islama i arapskoga podruja, naroito Arabijskog poluotoka, koje je iznjedrilo Vjerovjesnika islama. Godine 1853. posjetio je Egipat, upoznao grad Kairo i veoma ga zavolio, a takoer i grad Suec. Kau da je zbog svoje velike ljubavi prema islamu i primio islam, te je na jednoj lai iz Sueca otiao obaviti Had. Po obavljenom Hadu vratio se i napisao dvotomnu knjigu Hodoae u Mekku i Medinu, koju Zapadnjaci smatraju svojim glavnim izvorom kada su posrijedi Had, Mekka i Medina. Vlada Ujedinjenog kraljevstva imenovala ga je svojim konzulom u Brazilu, nakon to je 1858. godine otkrio jezero Tanganjika.
31

Ahmed Hamid

Godine 1869. pohodio je Damask, a zatim, po drugi put, Kairo, gdje se dao na geoloko snimanje tla, koje nikad ranije nije bilo snimano. Posljednja dunost koju je obavljao bilo je mjesto konzula u Trstu, gdje je nastupio 1871. godine. Tu se nastanio i u Trstu je umro 1890, u 69. godini ivota. Zajedno s nekim svojim prijateljima pokuao je prevesti Kur'an na nain pjesnike rime, ali im to uz potpuno pridravanje gramatikih pravila arapskog jezika nije polo za rukom. U svojoj knjizi Hodoae u Mekku i Medinu napisao je sljedee: Nisam uo da postoji takvo bogosluenje u kojem svi skrueno stoje pred Bogom u jedinstvenoj i opeprihvaenoj odjei, s jedinstvenim obrednim radnjama i gdje je sve drugo jedinstveno... A zato se udim! Pa, u oboavanju Jednoga Boga neminovno se sve u njima mora sjediniti, ak i odjea koju oblae. To je neto po emu se islam izdvaja od svih drugih vjera, po emu se odlikuje. Prema tome, izraavanje Boije jednosti jedna je snaga, i priznavanje ove snage od strane sljedbenika vjerovanja u Boiju jednost je potpuno vjerovanje. Oaravajua je pojava da su se preci tih vjernika od ljudi krutih srca i umova preobrazili u one koji ispoljavaju strpljivost i pristupanost, ljubav, spoznaju i znanje. To se dogodilo zahvaljujui asnome Poslaniku, koji je imao takvo uvjerenje da su mu neki pripisivali stvari od kojih je on potpuno ist.
32

Islam i Poslanik u oima Drugih

Tako je njegova Objava po svim mjerilima nadnaravna. ak i jeziki najvispreniji Arapi njegovog vremena doivljavali su potpuni poraz u pokuaju da ga oponaaju, isto onako kako smo i sami doivjeli neuspjeh u pokuaju da ga prevedemo na drugi jezik. U njemu ima neke snage i tajni koje moe dokuiti jedino vjerniko srce, i to snagom vjerovanja, snagom koja moe doi jedino kao posljedica potpunog uvaavanja jednosti Boije (tevhid). On, takoer, kae i sljedee: Islam je nevidljivo-vidljiva snaga: ako povjeruje u nj, postat e, a da toga nee biti ni svjestan, posjednik te snage. Muhammed nije bio nita drugo, doli snaga koja je mogla podnijeti sve one tekoe i odgovornosti koje prate dostavljanje Objave. Muhammed nije nita drugo, doli boanska snaga koja svoju ljubav prua s lahkoom koju nosi islam. Nema sumnje: Muhammedova, po Bogu mu darovana snaga, bila je iznad svih snaga koje su se neprijateljski postavile prema njemu i uinile da iz Mekke iseli u Medinu, u kojoj su krvavi obrauni izmeu plemena Evs i Hazred bili na vrhuncu, obrauni koje je asni Poslanik uspio zaustaviti i preobratiti ih u uzajamnu ljubav, a miris krvi pretoiti u istotu, ljubav i bratstvo, zbog ega su ta dva plemena, nakon steenog prijateljstva i mira nazvani ensarijama (pomagaima), budui su prihvatili iseljenike iz
33

Ahmed Hamid

Mekke (muhadire). Bratstvo po osnovi islama bilo je ono neraskidivo Allahovo ue. Eto, to je taj islam: nevidljivo-vidljiva snaga koju je ponio Boiji Poslanik, kako bi pomou njega, i nje, sav svijet mogao postii mir!

34

Islam i Poslanik u oima Drugih

Edvard Henri Palmer


Zaljubio sam se u arapski jezik kao jezik, zaljubio sam se u islam kao vjeru posredstvom jezika ljubavi. udio sam da arapski bude moj jezik; udio sam da islam bude moja vjera, s jezikom koji sam volio, pa se islam uvukao u moje bie. Tako sam s arapskim jezikom postao musliman, a sa islamom Arap! Ime mu je Edvard Henri Palmer (Edward Henry Palmer). Roen je 1840. godine u Kembridu. Ve sa dvadeset godina ivota govorio je francuski i talijanski. Upoznao se s arapskim jezikom i toliko ga zavolio da je bio oduevljen njime. Nauio ga je tako dobro da je na njega prevodio englesku poeziju. Nakon svoje posjete Sinaju 1869. godine, njegovo srce ispunilo se ljubavlju prema Arapima. Nauio je jezik kojim su govorili beduini i njime savreno ovladao zahvaljujui svojim druenjima s njima u Sinajskoj pustinji. Sebe je prozvao ejhom Abdullahom, klanjao je i postio. Imenovan je 1871. godine profesorom arapskog jezika na Univerzitetu Kembrid, ali je i dalje ostao na vezi s beduinima i Arapima sa Sinaja.
35

Ahmed Hamid

Potom se, po nalogu svoje vlade, godine 1883. ponovo vratio u Egipat, radi saradnje s beduinima na Sinaju, nakon ega je postao prvi meu prevodiocima britanskih snaga u ovoj zemlji. Iz svoje silne ljubavi prema arapskom jeziku i svoja privatna pisma prijateljima pisao je na arapskom jeziku, aljui im i englesku verziju uz njih. Pao je s konja na kojem je bio krenuo u jedan opasni pustolovni pohod u Sinajskoj pustinji, nakon ega je umro. Bilo je to 1883. godine, kada je bio napunio 43 godine. Palmer kae: Zavolio sam islam i arapski jezik. Noen ljubavlju prema islamu i njegovom jeziku nastojim dati svoj doprinos u njegovu predstavljanju mome narodu, i drugim narodima. Poslanik islama je mogao proiriti islam na sve strane dok je sam sjedio u Mekki i Medini. Komunikacije su bile primitivne, dok smo mi danas u okolnostima kada se itav svijet moe smatrati tek jednim selom, pa zato odgovorni ljudi krtare s vjerom koja je pouzdan ivot Ovoga svijeta?! Susretao sam se s sljedbama koje se bore protiv islama, pa sam postao jo uvjereniji da je islam velika vjera koja e jednoga dana zauzeti mjesto koje joj pripada. Sasvim sigurno, islam je bio, a bit e i dalje, svjetlost koja e obasjavati ljudski rod sve dok bude bilo ljudi koji e ga ispovijedati, koji e
36

Islam i Poslanik u oima Drugih

uvati njegovu Knjigu i postupati u skladu s uenjima njegova Poslanika. Zaljubio sam se u arapski jezik kao jezik, zaljubio sam se u islam kao vjeru posredstvom jezika ljubavi. udio sam da arapski bude moj jezik; udio sam da islam bude moja vjera, s jezikom koji sam volio, pa se islam uvukao u moje bie. Tako sam s arapskim jezikom postao musliman, a sa islamom Arap. Doi e dan kada e islam postati vjera itavog svijeta. To je vjera ija Knjiga nije ostavila nita, ni malo, ni veliko, a da ga se nije dotaknula. Nisam imao izbora kada sam sebe nazvao Abdullahom (Abdullah rob Boiji), jer sam bio musliman pa mi je bilo asno nositi takvo ime meu tim ljudima mislei na beduine Sinajske pustinje od kojih sam nauio jednostavnost u saobraanju sa samim sobom i sa drugima. Kada bih od njih nauio neto novo, ili kada bih kod njih otkrio neki plemenit nain postupanja, istoga asa bih se sjetio da se oni povode za Poslanikom islama, koji je i sam stasao u slinom okruenju, a koji je tamu preobrazio u svjetlo, bezbjednou zamijenio strah i uspostavio sigurnost i spokoj umjesto strepnje i nesigurnosti. Muhammed, Boiji Poslanik, s.a.v.s., nije bio nita drugo nego, zaista, poslanik, poput poslanika koji su bili prije njega. Odgojio ga je njegov Gospodar i odabrao za najobuhvatniju i
37

Ahmed Hamid

najveu Objavu. A on je, zbilja, i bio dostojan da ponese tu odgovornost sa iskrenou s kojom je odgojen i ljubavlju s kojom je okupljao ljude, te onom jednostavnou koja je bila, a koja je to i danas, temeljna potka ove iste vjere kojom ona privlai sve kategorije ljudi, stare i mlade, siromane i bogate, kraljeve i careve na svim stranama ovoga svijeta. Ne znam kako ovjek moe ne biti svjestan da na svijetu postoji vjera islam, da je knjiga te vjere Kur'an i da je njegov vjerovjesnik, peat svih poslanika, Muhammed!

38

Islam i Poslanik u oima Drugih

Tomas Arnold
Poruka islama nije povlastica Arapa, ve itav svijet u njoj ima svoje pravo. Budui da je Bog samo jedan, i vjera je samo jedna! Ime mu je Tomas Arnold (Thomas Walker Arnold). Roen je 1864. godine. Studirao je i znanje stjecao na Kembridu. Radio kao profesor na Univerzitetu Aligarh, a potom na Lahorskom univerzitetu. Nakon posjete Egiptu 1930. godine zapoeo je drati predavanja iz povijesti islama i na tamonjem univerzitetu. Bio je istraiva i prouavalac, zaljubljenik u arapske studije i u arapski jezik tako da je na tom jeziku drao i predavanja, te itao i pisao. Bio je prvi koji je preuzeo katedru na Odsjeku za arapske studije u koli za istonjake jezike u Londonu, da bi potom postao i dekan te visokokolske ustanove. Bio je oduevljen islamskom vjerom. Dao je velik doprinos prouavanju islama, provodei mnogo vremena u bibliotekama svojih prijatelja i u javnim bibliotekama. Uspio je otkriti neke rukopise i rijetke knjige vezane za povijest islama. Boravio je u veini zemalja islamskog svijeta. Egipat je posjetio na poetku 1930. godine, a
39

Ahmed Hamid

drao je i predavanja na Kairskom univerzitetu. Umro je u junu 1930, kada je bio napunio 66 godina. Njegove studije, istraivaki radovi i djela izvrili su snaan utjecaj na mnoge pojedince. Neki su se preko njega i upoznali sa islamom, a neki su ga napadali. Meu njegovim prilozima na islamske teme su sljedei: Poziv u islam, Islamska umjetnost, Komparacija izmeu hinduizma i islama u Indiji. Takoer je obradio i velik broj arapskih i perzijskih rukopisa, a iza njega je ostala vrijedna knjiga o Isau i Merjemi u islamskoj umjetnosti. Jedno od njegovih najznaajnijih djela je knjiga Poziv u islam. Nakon objavljivanja 1913. godine, uslijedila su brojna kasnija izdanja, te njeno prevoenje na mnoge druge jezike, mimo arapskoga. Ova knjiga se svrstava u glavne izvore za istraivae, prouavaoce i ljude naklonjene islamu. U njoj, izmeu ostalog, stoji: Islam je vjera poruke. To je ono to je vodilo muslimane da poruku islama sobom ponesu i drugim narodima meu koje su ulazili, to ih je navelo da za svoju istinitu vjeru trae mjesto u svakom prostoru u kojem su se nali. To je zbog istinitosti njihova vjerovanja. Islam je, naime, vjera poruke i vjerovanja. Ispoljavanje naela tog vjerovanja desilo se u sedmom stoljeu nove ere, preko arapskog Vjerovjesnika pod iju zastavu su stala sva arapska plemena koja su time postala jedinstvena zajednica.
40

Islam i Poslanik u oima Drugih

irenje ove vjere i izvan Arabijskog poluotoka u iroka prostranstva Zemlje ima svoje drutvene, politike i vjerske uzronike. Meutim, jedna pojava nadilazi sve druge koje su doprinijele tom velikom ostvarenju, a to su oni postupci koje su preduzeli muslimanski pozivai u vjeru, koji su sav svoj ivot posvetili pozivanju u islam, povodei se u tome za uputama asnoga Poslanika, svoga uzora u korisnom djelovanju. Zadatak dostavljanja poruke nije se pojavio negdje u povijesti islama, nakon intelektualnog razvianja i razmatranja okolnosti, ve je to neto to je vjernicima stavljeno u obavezu na samome poetku. Uostalom, Kur'an nareuje pozivanje u vjeru i obrazloeno uvjeravanje drugih u ispravnost njegova puta, a zabranjuje prisiljavanje u vjeru. Naime, Kur'an kae: Na put svoga Gospodara pozivaj mudro i lijepom rijeju i s njima raspravljaj na najljepi nain! Islam je bio vjera pozivanja u vjersko okrilje otkako se pojavio u svojoj djelatnoj provedbi, a Muhammedov ivot je predstavljao otjelotvorenje tih uenja. Vjerovjesnik se lino nalazi na elu svih tih narataja pozivaa u islam koji su se u protoku vremena smjenjivali jedan za drugim, a koji su tako uspjeno pronalazili put do srca nemuslimana. Poruka islama nije vlasnitvo Arapa, ve itav svijet u njoj ima svoga prava. Budui da je Bog samo jedan, i vjera je samo jedna i njoj treba pozivati sve ljude.
41

Ahmed Hamid

Da bi taj poziv imao opi karakter i da bi izvrio eljeni utjecaj kod svih ljudi i svih naroda, poprimio je djelatni vid u pismima koja je Muhammed, u estoj godini po Hidri, uputio plemenskim glavarima i vladarima onoga vremena, a kojima ih je pozivao u islam. Prije smrti Muhammeda, poslanika islama, skoro cijeli Arabijski polutok mu je izraavao svoju pokornost. Odjednom su arapska podruja, koja se nikad ranije nisu htjela potiniti nijednom vladaru, nastupala kao jedinstvena politika snaga. Od onih raznovrsnih plemena velikih i malih, kojih je bilo oko stotinu, koja su se neprestano sukobljavala meu sobom i na ije oblikovanje su djelovali razliiti inioci Muhammedova poruka je nainila jedinstvenu zajednicu. Kada je Muhammed preselio na Drugi svijet, mir se ve bio razvihorio na najveem dijelu Arabijskog poluotoka na takav nain, kakav arapska plemena ranije nisu poznavala, usprkos njihovoj silnoj vezanosti za ruilatvo i osvetu. Upravo je islam utro stazu ka toj slozi.

42

Islam i Poslanik u oima Drugih

Rejnold Alejn Nikolson


Kur'an zasluuje da se uvaava jer je on, zaista, Boija knjiga i svi ljudi su duni postupati po njoj, budui da je on i doao za njihovo dobro. Ime mu je Rejnold Alejn Nikolson (Reynold Alleyne Nicholson). Roen je 1868. godine. Diplomirao je na Kembridu. Bio je pod utjecajem svoga djeda koji je pokazivao sklonost za arapski jezik. Preko njega je stekao osnove arapskog jezika, da bi ga kasnije studirao i nauio pred Braunom, koji je dobro poznavao i arapski i perzijski jezik. Obavljao je brojne dunosti, meu kojima je bila i dunost proelnika katedre za arapski jezik na Univerzitetu Kembrid. Za vrijedne naune radove koje je objavio dobio je brojna odlikovanja i zvanja, te postao lanom itavog niza razliitih naunih vijea. Njegovi prilozi koje je objavio o arapskoj knjievnosti i islamu zasluuju posebnu panju budui da je ulagao velik trud u provjeravanju svake rijei u njima koja bi se ticala knjievne historije i injenica vezanih za islam. Meu brojnim knjigama koje napisao i objavio posebno
43

Ahmed Hamid

treba istai one pod naslovima: Nepoznata biografija vjerovjesnika Muhammeda i Islamski misticizam. Nikolson o asnom Kur'anu kae sljedee: Posjeduje rjeitost koja djeluje na podsvijest, a rjeitost koja djeluje na podsvijest neminovno mora biti sila koja uvjerava primaoca da ono to se govori ne moe biti ljudska tvorevina, kako to neki tvrde. Dovoljno je to to je ova knjiga Kur'an asni zaista Boanski ustav. Ona ureuje ivot bitno drugaije od onog kakav je u dungli, vodi ga ka punoj civiliziranosti. Posluajte Kur'an i postupajte po njemu vidjet ete da on predstavlja ivot na jedan zaokruen nain i tretira ga civilizacijski, to se rijetko moe nai u objavama koje su mu prethodile. Stoga Kur'an zasluuje da se uvaava, jer je on, zaista, Boija knjiga i svi ljudi su duni postupati po njoj, budui da je on i doao za njihovo dobro. O Poslaniku islama kae: Historija nam do danas nije iznjedrila, a to oevidno nee uiniti ni u budunosti, tako blistavu inteligenciju, kojoj je polo za rukom da promijeni politika shvatanja u svijetu u onoj mjeri u kojoj je to uspjela uiniti inteligencija Poslanika islama. Onaj ko bude pratio ivot vjerovjesnika Muhammeda ustanovit e da je on ivio jednim obinim ivotom i jednim neobi44

Islam i Poslanik u oima Drugih

nim. Onaj obini iskazivao se tako to se on kretao meu ljudima i radio ono to su radili i oni, sa svim onim povoljnim i nepovoljnim po ljude. Boanska pak potpora njemu bilo je ono to je njegov ivot inilo neobinim, tako da je on nosio breme vee od onog koje su nosili vjerovjesnici i poslanici prije njega. I pored toga, bio je postojan i strpljiv, bio je uitelj i voa, poziva Istini za koju je i bio odabran. U tome se plaio samo Istinitoga, Vlasnika Istine, zbog ega je, takoer, poluio i neobian uspjeh u promjeni arapske svijesti: iz bezdane zaostalosti izveo ju je na put svjetlosti, to mu je Allah stavio u obavezu prema tim ljudima i drugim narodima, kojima se kasnije obratio na takav nain da su oni prema onome to im je ponueno iskazali svoju potpunu naklonost. Nijedna druga vjera nije dobila takvo priznanje kao islam: i od prijatelja, i od neprijatelja. I zasigurno, svaki od njih ima svoj nain na koji predstavlja islam na podruju na kojem mora da se nae. Svijet treba upoznati islam, makar i preko njegovih neprijatelja. To je, uistinu, veliko postignue i prilika za one koji pozivaju u vjeru, a koji islam vole svim svojim biem oni treba da obave svoj zadatak koji se tie ove vjere koja nije dola samo Arapima, ve cijelom ovjeanstvu. Eto, s takvom ljubavlju prema islamu i Vjerovjesniku islama Rejnold Alejn Nikolson je proivio svojih 77 godina. Umro je 1945. godine.
45

Ahmed Hamid

Edvard Lejn
Vjerovjesnik Muhammed je donio moral koji je zaivio i koji e trajati sve do Sudnjega dana. Pakosni mrzitelji islama ne mogu nita islamu i njegovome Poslaniku! Ime mu je: Edvard Lejn (Edward Lane). Roen je 1801. godine. Bio je jedan od onih Engleza koji su zavoljeli Egipat i prije nego su ga vidjeli. Tako ga je 1825. i posjetio sa svega 24 godine ivota. Namjera mu je bila da se u jednom prirodnom okruenju upozna sa starim Egipanima. Meutim, upoznao se sa islamom pa se od studije koju je pripremao o civilizaciji starih Egipana okrenuo njemu. Jo je vie zavolio Egipane kada se upoznao s njihovim ponaanjem, za koje je ustanovio da predstavlja zapravo islamski moral, te se ubrzo upoznao i sa islamom. Veoma dobro je nauio arapski jezik i odlino se sluio njime, iako je bio jako mlad. Bio je genijalac, uven u naukama i matematikim znanostima, a svoju genijalnost pokazivao je jo u djetinjstvu. U islamu je naao ono to je traio. Javno je obznanio svoj islam i sebe nazvao Mensurom (Mensur: onaj kojem je pruena pomo). Nosio
46

Islam i Poslanik u oima Drugih

je arapsku odjeu i farznamaze redovno obavljao u damijama. U Egiptu je ostao tri godine, a potom se vratio u Englesku te je pristupio provoenju ranije donesene odluke da napie knjigu o Egiptu i Egipanima te da u knjigu ukljui i sukus onih triju godina koje je s njima proivio kao musliman. Potom se opet zaputio u Egipat i tamo se zadrao jo dvije godine. Bilo je to 1833. godine. Objavio je knjigu o Egiptu i Egipanima, a potom se posvetio prevoenju zbirke Hiljadu i jedna no. Zatim je 1842. godine i po trei put otiao u Egipat, i tamo ostao jo dvije godine. Izvrio je pripreme da saini opi arapski rjenik po evropskoj metodologiji, to je i uinio, posvetivi dugi niz godina ivota tom pregnuu. Lejn se smatra jednom od najistaknutijih figura meu orijentalistima. Napisao je i objavio velik broj priloga o Kur'anu, islamskim obiajima, Allahovom vjerovjesniku i poslaniku, arapskom moralu i etici... On kae: Jo nisam bio nauio arapski jezik, ali sam i pored toga osjeao veliki uitak sluajui Kur'an dok bi ga neko uio na sasvim obian nain. Osjetio sam pak izuzetno ushienje, radost i sreu kad sam uo da ga se ui na jednoj posmrtnoj sveanosti. Bez napora sam nauio arapski jezik i tako ga dobro savladao da sam poeo pisati, razgovarati i drati predavanja na
47

Ahmed Hamid

njemu, ali nikad nisam mogao uiti Kur'an s onom slatkom lahkoom i izbruenou, kao to sam sluao da ga ue egipatski uai na veseljima i alostima, kao i u drugim prigodama. Ali, dobro sam uio Kur'an i potpuno ga razumijevao. Poelio sam da ga razumije i itav svijet pa sam ga poeo prevoditi. Doslovan prijevod Kur'ana je pak veoma zahtjevan zadatak. Prijevod bi, naime, trebao biti vjerodostojan, trebao bi ga nainiti neko ko razumije Kur'an i ko dobro poznaje jezik na koji ga prevodi da bi prijevod ispao ponajprije vjerodostojan kod onog ko voli Kur'an, a onda stigao i do onih drugih, sa istom onom vjerodostojnou s kojom je i sainjen. Da bi se ljudi u Evropi na valjan nain upoznali s Kur'anom njima se mora ponuditi izvrstan prijevod, koji e sadravati sve sadraje njegovih znaenja, da bi oni shvatili da je Kur'an upuen i njima. O arapskom ponaanju kae: Muhammedanski korijeni duboko su usaeni u samo srce arapskog morala. On je svojom Objavom uspio izvriti takav utjecaj da je korjenito promijenio stvari u ponaanju kakvo su imali prije islama. Taj je moral postao arapskoislamskim i naziva se arapskim moralom. Onaj moral kakav je posjedovao Boiji Poslanik prije i poslije Objave postao je sve to je ivio i to ivi Arabijski poluotok, to ive Arapi i svi muslimani.
48

Islam i Poslanik u oima Drugih

Ne znam da postoji uzvieniji, velianstveniji i divniji moral od njega! On, zbilja, nije govorio po hiru svome! Oni koji nastoje izbrisati muhammedanski moral obine su neznalice na svjetskoj razini. Prema tome, vjerovjesnik Muhammed mir i blagoslovi Allahovi neka su s njim! donio je moral koji je zaivio i koji e trajati sve do Sudnjega dana. Pakosni mrzitelji ne mogu nita vjerovjesniku islama, a islam e uvijek biti uzvien i dostojanstven sa svojim Kur'anom i s vjerovjesnikom Muhammedom makar to i ne bilo drago mrziteljima. Islam to je vjera koja je dola da svijetu obasja put prema boljem ivotu. O tome da eventualno nije prihvatio islam kao svoju vjeru, Edvard Lejn odnosno ejh Mensur kae sljedee: Onome ko se priblii islamu priblii se i islam i on ga stane sluati s uvaavanjem i potivanjem. Islam, pored injenice da je jedan veliki ibadet, sa svojim Kur'anom nosi sve znanosti sve su one sadrane u toj Boijoj knjizi. Ja sam elio upoznati sve sadraje Kur'ana, ali i pored svoga obimnog istraivanja, moram kazati da mi je dato samo malo toga. Podaj, Boe, da oni koji istrauju i prouavaju s ljubavlju asnu Allahovu knjigu sve jedan po jedan stiu do kur'anske zagonetke, koju, meutim, moe razrijeiti samo onaj koga odabere Boansko provienje!
49

FRANCUSKA

an ak Ruso Volter Emil Dermengem Napoleon Bonaparta Kliman Hjuart Gustav Le Bon Luj Masinjon E. F. Gotije Anri De Kastri ak Berk

Islam i Poslanik u oima Drugih

an ak Ruso
Ljudi poput Muhammeda, koje osposobljava Nebo, dre sve uzde ivota jer upravo oni provode ispravan ivot! an ak Ruso (Jean Jacques Rousseau), francuski filozof, autor teorije o drutvenom ugovoru. Roen je u enevi 1712. godine, ali je otiao u Pariz i u njemu ostao ivjeti sve do smrti 1778. godine, nakon to je svijetu ponudio svoju teoriju o drutvenom ugovoru te neka uvjerenja koja je za ivota tajio i od mnogih bliskih prijatelja. Smatrao je da djetetu treba pruiti takav odgoj koji e u njegovoj linosti razviti vlastite prirodne obdarenosti, bez ikakvog uplitanja i utjecaja drugoga. Njegovi stavovi jo uvijek su aktuelni, a njegovu misao i danas mnogi prouavaju. Bio je oduevljen vjerovjesnikom Muhammedom. Govorio je: Svijet sve do danas nije upoznao ovjeka, osim Muhammeda, kojem je polo za rukom da preobrati ljudske umove i srca od oboavanja kipova u oboavanje Jednoga Boga. A da svoj ivot nije zapoeo kao iskren i pouzdan ovjek ne bi mu povjerovali njemu
51

Ahmed Hamid

najblii ljudi, osobito onda kada mu je s Neba dola Objava sa zadatkom da je promie meu svojim narodom, narodom sirovih umova i srca. Ali, Nebo, koje ga je svojom providnou odabralo da nosi Objavu, pripremalo ga je jo od malih nogu, tako da je izrastao osposobljen, volio prirodu i naginjao povlaenju iz javnosti kako bi bio sam sa sobom. Povlaenje u osamu je, meutim, takav samoodgojni in kakav su sposobni preduzeti samo ljudi koji oblikuju ivot. Muhammedovo povlaenje u osamu imalo je taj smisao. Ljudi poput Muhammeda, koje priprema Nebo, dre sve uzde ivota jer upravo oni provode ispravan ivot. Stoga je Muhammed uspio u pogledu svoje Objave, polo mu je za rukom da uvjeri svoj narod iji su umovi bili obiljeeni tvrdoom, a srca grubou da je Stvoritelj Ovoga svijeta jedan i da nema sadruga u Boanstvenosti svojoj, pa su povjerovali u nj i u ono to je govorio. Muhammedova Objava je snana, ona mu je podarila snagu i on je s tom snagom irio Boiju Poruku, koja je nailazila na izvanredan odziv. Kad god bi Muhammed htio privui pripadnike svoga naroda sebi, on bi im uio Kur'an i tako ih poticao da od njega sami trae da im naredi ono to Allah eli za irenje islama u svijetu, tako da su oni s Kur'anom izlazili kao pobjednici i osvajali carstva. A da je Muhammed poivio due nego to je ivio, islam i njegov Poslanik zagospodarili bi cijelim svijetom!
52

Islam i Poslanik u oima Drugih

Volter
Dokaz da se islam nije irio sabljom jeste injenica da su mnogi ljudi primili islam, iako su bili daleko od njegovog podruja, njegovih vojnih pohoda i osvajanja! Ime mu je Fransoa Mari Arue (Franois Marie Arouet), u svijetu poznatiji kao Volter (Voltaire). Roen je u Parizu 1694. godine. Bio je vodei lan francuskog prosvjetiteljskog pokreta 18. stoljea. Pjesnik, pripovjeda, dramski pisac, esejist, povjesniar i filozof. Bio je poslanik intelektualnog i misaonog osloboenja i vjerovao u religijsku snoljivost. Volterov utjecaj na francusko drutvo bio je vei nego bilo kojeg drugog njegovog savremenika. Zahvaljujui osobenom sarkazmu prema svemu i svaemu, Volter je uspio iznai izvanredan nain da uputi kritiku svemu to mu je bilo neprihvatljivo u podijeljenom francuskom drutvu. U svakom sluaju, svijet je vidio kao jedinstven suodnos pojava, koji tei meusobnom zbliavanju njegovih dijelova i njihovom uzajamnom upoznavanju. Govorei o Poslaniku islama, rekao je:
53

Ahmed Hamid

Svi propisi koje je donio Muhammed, izuzev onih koji se odnose na vieenstvo, obuzdavaju ovjekovu duu i odgajaju je. Ljepota toga vjerozakona i jednostavnost njegovih temeljnih naela privukli su Muhammedovoj vjeri mnoge narode i uinili da oni prihvate islam. To je vjera koja zasluuje potovanje, uvaavanje i divljenje, jer je i crnce sredinje Afrike dovela u poloaj da osjete svoju pripadnost ljudskoj vrsti, a stanovnike ostrva u Indijskom okeanu da shvate kako postoji i druga sila, osim one na koju su svikli. Ta vjera znai pokornost, tj. preputanje volji Stvoriteljevoj. Sam taj naziv dovoljan je da se na Pravi put uputi ogromno mnotvo ljudi. Nije tano da se islam nametnuo silom, sabljom, na vie od pola zemaljske kugle. To su klevete kojima se eli umanjiti vrijednost islama i njegovog Poslanika. Najjae oruje koje su muslimani koristili za irenje svoje vjere jeste injenica da su bili ljudi visokog morala. Ko god se eli uvjeriti u to, neka se posveti itanju i neka se upozna sa svim pojedinostima vezanim za njegove vojne pohode i njegova osvajanja. Neka se, dakle, lino uvjeri u te okolnosti i neka, isto tako, razmotri i kakve su bile namjere onih historiara koji su mrzili islam islam za koji ne vidimo da je mrzio, niti da e mrziti vjeru koja mu je prethodila. Dokaz da se islam nije irio sabljom jeste injenica da su mnogi primili islam, a bili su
54

Islam i Poslanik u oima Drugih

daleko od njegovog podruja, njegovih vojnih pohoda i osvajanja: Kako je, dakle, do njih mogla stii sablja o kojoj govore nai povjesniari i zagovarai te postavke?! elimo izbrisati te pogreke na koje se usmjeravaju mrzitelji islama. I zarad islama, i zarad historijske istine. Uostalom, oni koji krivotvore historiju ne zasluuju ni najmanje potovanje. Ono u ta nema nikakve sumnje jeste da islam posjeduje Knjigu koja nije iskrivljena, jer ovjek nije u stanju u nju umetnuti niti jedno jedino slovo. Usto, ono to je prispjelo Objavom nijedan ovjek ne moe ni oponaati!

55

Ahmed Hamid

Emil Dermengem
U ljudskoj vrsti se rijetko moe nai ovjek kojem se toliko pokoravalo, koliko se pokoravalo Muhammedu! Ime mu je Emil Dermengem (Emile Dermenghem). Jedan je od onih ljudi koji su bili objektivni prema islamu. Spada u red velikih i utjecajnih mislilaca. Istaknuti je francuski uenjak, mislilac i jedan od njezinih simbola. U svojoj knjizi o islamu i njegovom Poslaniku kae sljedee: Kada je planuo rat izmeu muslimana i krana, i potrajao nekoliko stoljea, netrpeljivost meu dvjema stranama je porasla i jedni o drugima su govorili rune stvari. Ipak, mora se priznati da je ta pojava kod Zapadnjaka bilo znatno izraenija nego kod Istonjaka. Ustvari, na tragu tih otrih teorijskih bitaka, bizantijski polemiari su islamu pripisali velik broj neutemeljenih i uvredljivih stvari, a da se prije nisu ni potrudili da ga proue. Zamislimo zapadnjake pisce i plaene pjesnike kako se okomljuju na Arape, a da pritom njihovi podli i besramni nasrtaji nisu nita drugo, doli tek jalove, ak i protivrjene optube.
56

Islam i Poslanik u oima Drugih

Muhammed nije bio ovjek koji nije poznavao unutranji svijet. Muhammed nije bio mistik. Ali, smatrao je da su stvari koje se nalaze u svijetu skrivenog znaajnije od onih koje su dostupne ulima, te da je ono vidljivo na nioj razini od nevidljivoga. Duhovni poredak je u njegovim oima bio ono najbitnije, to je bilo istinsko postojanje. Tu injenicu Muhammed je otkrio svojom rukom i sve ljude pozvao da je prihvate. Muhammed je doao srca istog od svake lai, od svakog pogrenog obrazovanja i od svake isprazne hvalisavosti, i objema rukama se uhvatio za Boije ue. Ali, to nikako ne znai da nije bio praktian ovjek i da nije imao potpuni uvid u stanja materijalnog svijeta. Ta njegova duhovna samostalnost mu je zapravo bila od najvee pomoi u upravljanju ovosvjetskim pojavama. Neki ljudi zamjeraju Muhammedu zbog njegovih ena, ali ono u ta nema sumnje jeste da on nije bio pohotan ovjek, ni hvalisavac, ni iskljuiv, niti voen strastima, ve je bio blag, imao je osjeajno srce i veliku ovjenost. Nije preduzimao nita za ta nije bio uvjeren da je u skladu sa Boanskom Objavom. Jedna ista dua, poput Muhammedove, u dodiru sa istinama koje je taj ovjek nalazio u sebi u razdobljima svojih velikih osamljivanja u pustinji i u planinama, osjeala je da vjera nije samo povlaenje u osamu ili isto umovanje, nije
57

Ahmed Hamid

dranje predavanja, ve da je ona istina koju ovjek vidi po sebi samome. Svaki ovjek zamilja Uzvienog Boga onako kako moe i kako je u stanju, ali biti ispunjen svijeu o Boanskoj istini i prepustiti se Bogu znai biti u islamu. Muhammed je najvei dio vremena provodio u molitvi, bilo sam, bilo u drutvu s drugima, u propovijedanju i u poslu, samo dio svoga vremena provodio je sa svojim suprugama, i nije mu bilo strano ni zabaviti se i razonoditi se od srca. Muhammed je mnogo volio djecu i igrao se s njima. Putao je djecu svoje keri da mu se penju na lea, ak i za vrijeme molitve, i da se igraju po minberu za vrijeme dok bi on drao besjedu. I pored visine poloaja koji je imao kod Arapa, Vjerovjesniku nije bilo lahko provoditi vlast i drati na uzdi te pojedince, teko upravljive po uroenim osobinama. Ipak, u ljudskoj vrsti se rijetko moe nai ovjek kojem se toliko pokoravalo koliko se pokoravalo Muhammedu. Meutim, Arapima, koji su bili naviknuti na bezvlae i nisu znali ni za kakav red, bilo je veoma teko potiniti se neijem autoritetu pa je jedna od Muhammedovih nadnaravnosti bila i injenica da ih je sve okupio u krugu islama. Njegovo strpljenje nije imalo premca, kako kae Enes, koji je deset godina sluio Muhammeda, govorei o toj njegovoj osobini. On kae da ga Muhammed nijednom nije zaruio, da se prema
58

Islam i Poslanik u oima Drugih

svima lijepo ophodio, ak i prema onima o kojima nije imao lijepo miljenje, i da u osnovi nikad nije izgovorio nijednu neprilinu rije, te da su njegova vrata za sviju bila otvorena, premda je uvao svoju samou. Naime, Kur'an je izrekao zabranu da se kod njega ulazi bez njegova pristanka i da ga glasno dozivaju iza avlijskih zidova. Ratovanje kod Muhammeda nije bilo nita drugo, do ulaganje truda sabljom na putu irenja poziva Istine, a borba na tom planu je neizbjena na ovom svijetu prepunom zala. Nezamislivo je da muslimani stoje skrtenih ruku pred zlom koje zauzeto radi na tome da ubije i sahrani islam. Kurejije su ak odrale sastanak da se saglase o tome kako e ubiti Muhammeda te su se dogovarali o napadu na Medinu, kako bi konano zavrili sa Muhammedom i islamom. Otada je muslimanima stavljeno u obavezu da ubijaju i budu ubijani. Ratovanje na Boijem putu proglaeno je jednim od najboljih puteva koji vode u Raj. Nije udno to je Muhammed ustao i pozvao Arape u vjeru koja je jedina prilina Jednome Bogu, da bi tom svojom vjerom probudio dio Azije i Afrike, raskinuo okove slijepog povoenja za precima, te iz sna trgnuo zaspalu Perziju i kranstvo Istoka, razjedinjavano vjerskim raspravama. Tako je na poprite stupio Muhammed, koji je bio bez ikakvog obrazovanja, osim po Bogu dobivenog znanja, koji je bio nepismen i
59

Ahmed Hamid

imao istu duu, slobodan od svake proizvoljnosti. Muhammed se pojavio u vremenu u kojem su tmine bile najgue i kada su sve civilizacije bile pred raspadom. Tada su prosvijetljena usta progovorila Boanskom objavom, koju je Bog kao Kur'an objavio Muhammedu, nepismenom vjerovjesniku. Bio je to odgovor na postojeu stvarnost i odgovor na potrebe i probitak ljudske zajednice.

60

Islam i Poslanik u oima Drugih

Napoleon Bonaparta
Izgleda da je Kur'an jedna via sila, koja se ne da ni savladati, ni poraziti. Ja nisam u stanju savladati vie sile! Napoleon Bonaparta (Napoleon Bonaparte). uveni francuski osvaja. Nakon to je stekao vojniku slavu, proglasio se Napoleonom Prvim. Roen je 1769. godine u gradu Adaksio (Ajaccio), na Korzici. Zavrio je vojnu akademiju u Francuskoj i postao porunik francuske vojske. Napoleon je 1793. godine uestvovao, kao zapovjednik tekog topnitva, u oslobaanju francuskog Tulona iz ruku engleskog kolonizatora i to mu je uvrstilo poloaj u vojsci, a time i u Francuskoj. Zahvaljujui ueu u toj pobjedi, unaprijeen je i imenovan zapovjednikom francuske vojske u Italiji. Nakon to je ostvario itav niz sjajnih pobjeda u godinama 1796. i 1797, Francuzi su ga u Parizu doekali kao heroja. Napoleon je tako postao nacionalni junak. Godine 1798. general Napoleon Bonaparta predvodio je francusku vojsku u pohodu na Egipat. Meutim, suoen sa snagom vjerskih uenjaka onoga vremena, nije mogao uraditi ono
61

Ahmed Hamid

ta je namjeravao. Ti ljudi bili su vrsta i uvaavanja vrijedna sila i Napoleon je nije uspio poraziti. Pitao se ta tim ljudima daje takvu snagu. Zakljuio je da je to islam, da se njegovi iskreni poklonici ne mogu svladati. Tada je odrao sastanak sa uenjacima koje je bio poveo sa sobom i dogovoreno je da se istrai ivot unutar Egipta. Ustanovio je da je egipatski narod privreniji islamu od svih drugih muslimanskih naroda. Zakljuio je da takav narod, kakav je egipatski, ima vjeru kojoj nema premca i da je toj vjeri odan u mjeri da mu nema takmaca. Tako je i Napoleon poelio da bude sljedbenikom te vjere! Rekao je: Kad bi se vojni zapovjednici drali svojih naela onako kako se egipatski ljudi dre svoje vjere, sav bi svijet bio u mom posjedu, ako bih im ja bio na elu! Napoleon je namjeravao povesti vojsku iz svoga sjedita u Aleksandriji na Kairo, ali mu to nije polazilo za rukom zbog dranja vjerskih uenjaka u Kairu, tako da mu je ulaz bio zaprijeen. Tada je pribjegao lukavstvu, idui za tim da se naruga tim vjerskim uenjacima: izdao je proglas preko sredstava svoje vojne kampanje kojim se dodvoravao vjerskim uenjacima. U proglasu je stajalo: U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog. Nema drugog boga, osim Allaha. On nema djeteta, niti ima sudruga u vlasti. Francuzi su saveznici osmanlijskog sultana, njegovi prijatelji. Oni u
62

Islam i Poslanik u oima Drugih

Egipat nisu doli ni zbog ega drugoga, nego zato da se osvete Mamelucima, koji su odbili pokornost sultanu i koji mue ljude, premda su oni robovi dovedeni sa strane, iz podruja Abaza i erkeza; koji takoer prave nered u lijepom, odnosno najljepem podruju kojem na cijeloj zemaljskoj kugli nema ravnoga. Svi ljudi su kod Allaha jednaki, a ako Egipat stvarno pripada Mamelucima, onda neka nam pokau dokument koji im je Allah dodijelio kao potvrdu te injenice. Ali Allah je, Gospodar svih svjetova, samilostan i milostiv, pravedan i blag, i odsada pa nadalje, uz pomo Uzvienog Allaha, nijedan Egipanin nee misliti da je nemogue za njega da dospije do visokih poloaja i da ima visoka primanja. Ti uenjaci, uglednici i mudri ljudi upravljat e zemljom i tako e se poboljati ukupno stanje nacije! Tim proglasom Napoleonu je polo za rukom da se priblii egipatskom muslimanskom narodu. Meutim, kada je javno obznanio svoj islam nije naiao na reakciju kakvu je oekivao, pa je shvatio da je njegov plan propao, da e njegova varka koju je htio zamaskirati islamom naii tek na junako djelovanje u suprotstavljanju dejstvu njegovih topova, dranju koje je najrjeitije govorilo o tome koliko su vjerovali njegovom islamu. Tako je uz primjenu vojne sile uao u Kairo, preko tijela ljudi koji su se suprotstavili vatrenom djelovanju njegovog topnitva.
63

Ahmed Hamid

I pored prisustva u Kairu Napoleonu nije polazilo za rukom da slomi snagu vjerskih uenjaka pa je na svaki nain i svim sredstvima nastojao posijati sjeme zla izmeu muslimana i pripadnika koptske religije, kako bi konano ostvario cilj: izazvao meuvjerski sukob koji bi podijelio Egipat. Ali, svi njegovi pokuaji pali su u vodu muslimani i kopti su se nali zajedno pod egipatskim imenom i pod egipatskom zastavom, tako da je smutnja koju su Francuzi, a ponajprije njihov voa, eljeli izazvati, ostala daleko od njih. Tada je Napoleon shvatio da se nalazi pred silom koju neminovno mora uvaavati, pa je napustio Egipat i vratio se odakle je doao. Zaista, Napoleon Bonaparta se nije ni mogao zadrati u Kairu, imajui naspram sebe to religijsko jedinstvo, pa je spas potraio u bijegu prema Aleksandriji, gdje se tajno ukrcao na lau i otputovao u svoju domovinu. Njegovi pratioci nisu vjerovali da se Napoleon nalazi na putu za Francusku, sve dok im on nije potvrdio da je zapravo pobjegao ispred odreene sile. Rekao im je: Nisam znao da je islam snaan po onome to uenjaci islama nose u svojim grudima i svojim umovima. Izgleda da je Kur'an koji oni nose u sebi jedna via sila koja se ne da ni savladati, ni poraziti. Ja nisam u stanju savladati one vie sile koje pokreu muslimane! Stigavi u Francusku, izjavio je:
64

Islam i Poslanik u oima Drugih

Jo sam u ivotu i ivim jer sam muslimane u Egiptu napustio bez veeg sukobljavanja sa njima. Da sam uao u vei okraj s njima, vjerujem da bih se u Francusku mogao vratiti jedino kao truplo, a moda ni tako! Zahvaljujem Bogu to nisam ivio u vremenu u kojem je ivio Vjerovjesnik islama, koji je osobno predvodio bitke protiv svojih neprijatelja, jer bih tada bio primjereno poraen. Uistinu, kada su njegovi sljedbenici ovakvi, kakav li je tek bio on!?

65

Ahmed Hamid

Kliman Hjuart
Had je islamska prilika koja bi se morala iskoristiti za prouavanje stanja muslimana i za uklanjanje svih onih inilaca koji umrtvljujue djeluju na islamsko pozivanje u vjeru. Ime mu je Kliman Hjuart (ClementHuart). Francuski je istraiva, roen u Parizu 1854. godine. Diplomirao je orijentalne jezike, a potom je zavrio i postdiplomski studij. Svoj struni razvoj je zapoeo kao zaljubljenik u arapski jezik, utjecaje tog jezika i njegovu knjievnost. Posvetio se uenju arapskoga jezika i toliko njime ovladao da je radio kao prevodilac u francuskom konzulatu u Damasku. Potom je napustio Ministarstvo vanjskih poslova kako bi se posvetio studiranju i prouavanju. Izvanredno je ovladao arapskim jezikom, itao je na njemu, pisao i govorio, te postao lanom Akademije za arapski jezik u Damasku. Napisao je velik broj razliitih priloga o arapskom jeziku i knjievnosti. Iza njega su ostali brojni radovi o islamu, Kuranu, Vjerovjesniku islama i molitvi u islamu. Zavolio je islam i ak napisao jednu studiju o kupoprodaji na temelju Buharijevog Sahiha,
66

Islam i Poslanik u oima Drugih

zatim o hodoau u Mekku te o budunosti islama. Umro je 1937. godine, ostavivi iza sebe desetine djela na islamske teme, iz kojih emo navesti neke odlomke: Muhammed nije bio obian vjerovjesnik, ve s pravom zasluuje da bude posljednji vjerovjesnik, Peat svih vjerovjesnika, jer se on sam u dvostrukoj mjeri suoio sa svim onim tekoama s kojima su se suoavali svi vjerovjesnici koji su mu prethodili, a koje su mu prireivali njegovi sunarodnjaci, obuzeti oboavanjem kipova, koji su njihova srca i njihove umove uinili okrutnim i tvrim od kamena, ak i prema djevojicama koje su od njih samih, a koje su ive zakopavali u pijesak. Ovaj kuranski ovjek uspio je ostvariti takav napredak i boljitak za koje se mislilo da nema nikakva izgleda da budu ostvareni meu stanovnicima Poluotoka: naime, njihova srca su se smekavala na sami njegov glas kojim je uio Kuran, na izricanje samih kuranskih propisa, kojima ga je opskrbljivala nebeska Objava u svakom trenutku kada bi mu se ukazala potreba za njom. Ovaj ovjek je uspio kod njih uiniti pokuenim inom zakopavanje ive enske djece. Zakleo se da bi i svojoj kerci Fatimi, kada bi ukrala, odsjekao ruku. On nije bio obian ovjek, ni obian vjerovjesnik. Zaista, onaj ko u pogledu pravde u istu ravan stavlja svoje najblie srodnike i sve
67

Ahmed Hamid

druge ljude jeste ovjek ija se rije slua i prihvata. Naime, njegovi kuranski propisi su bili od Boga, Koji ga je i odabrao da ponese odgovornost za itav svijet, temeljem knjige koju mu je Bog objavio, kako bi bila svjetiljka koja e obasjavati put prema miru u itavom svijetu, ukoliko Kuran bude put koji e svijet s uvjerenjem odabrati. Ali, svijet nee imati to uvjerenje ako muslimani budu daleko od pozivanja u islam, onakvog pozivanja kakvo je provodio Boiji Poslanik. A da su muslimani svoga Poslanika uzeli istinski sebi za uzor u pogledu pozivanja u vjeru, itav svijet bi bio muslimanski. Meutim, muslimani su se i po drugi put okrenuli od islama; to je zavjera protiv njih koju oni nisu na vrijeme uoili, a ja se nadam da e je jednoga dana uoiti. Da su shvatili da one zapreke i prepreke koje su postavljene na putu islama nisu nita drugo, doli kolonijalizam, vratili bi se nainu ivota svoga Vjerovjesnika pa bi njega i njegov obrazac ivota uzeli kao svoj vlastiti i islam bi ostao uspravan. Ja ipak vjerujem da dolazi vrijeme islama i da e Evropljani s potpunom predanou prigrliti islam, a muslimani koji s Allahovom vjerom dou iz Evrope bit e istinski pozivai u islam. Doi e dan u kojem e islam postati istinska osovina ovoga svijeta, zahvaljujui iskljuivo pojavi da e muslimani i njihovi
68

Islam i Poslanik u oima Drugih

pozivai u vjeru upoznati svijet sa islamom. Oni e to uiniti samo na jedan nain svojim ponaanjem. Islamsko ponaanje je upravo ona snaga koja je proirila islam po itavom svijetu. Had je islamska prilika koja bi se morala iskoristiti za prouavanje stanja muslimana i za uklanjanje svih onih inilaca koji djeluju umrtvljujue na islamsko pozivanje u vjeru.

69

Ahmed Hamid

Gustav Le Bon
Istina je da svijet nije upoznao tako irokogrude osvajae kakvi su bili Arapi, ni tako otvorenu vjeru kakva je bila njihova. Gustav Le Bon (Gustave Le Bon) bio je francuski naunik. ivio je devedeset godina: roen je 1841, a umro 1931. godine. Napisao je i objavio velik broj strunih radova iz psihologije i sociologije, pored vie knjiga o razliitim civilizacijama. Gajio je veliku naklonost prema Arapima pa je napisao i objavio knjigu historijske naravi pod naslovom Civilizacija Arapa. Isto tako, izraavao je i ljubav prema Egiptu i velike sklonosti prema Egipanima, te je objavio i knjigu Egipatska civilizacija. Ako bismo ostvarili uvid u njegovu knjigu o Arapima, ustanovili bismo da je pravio poreenja izmeu arapskih zajednica prije islama i onih nakon Muhammedanske objave. Polo mu je za rukom da svijetu predstavi arapski svijet u njegovoj stvarnosti, zasnivajui svoje istraivanje na izvornim, vjerodostojnim vrelima drutvene povijesti toga podruja. Tako je bio izuzetno osjetljiv sudija o zajednici koju je volio, pa je s nesvakidanjim oduevljenjem
70

Islam i Poslanik u oima Drugih

istraivao o njoj, takoer i sa nesvakidanjom ljubavlju. O Arapima kae sljedee: Onome ko zna kakvi su bili prije Muhammedova poslanstva i ko se upozna sa stvarnou njihova ivljenja u tom vremenu kojim je okrutno upravljalo oboavanje kipova, a prinoenje rtava idolima bila neizbjena obaveza jasno je da su Arapi u vremenu prije islama bili surovi i da su tlaili jedni druge te da je jaki izrabljivao slaboga. Takav im je bio ivot prije Muhammeda i njegove Objave. Onaj pak ko sagleda kakav im je ivot bio nakon to je Muhammed obznanio svoju Objavu, uvidjet e da su postali jedinstvena cjelina, izuzimajui one zajednice koje su i dalje eljele zadrati vlast kakvu su dotada imale. Takvi su nastojali pomutiti istotu Objave, i to samo zato to je Muhammed bio onaj koji je tu Objavu donosio. Zato, naime, oni ne bi bili oni koji je donose, odnosno, zato svaki pojedinac izmeu njih ne bi doao sa svojom objavom i bio onaj vjerovjesnik oko koga e se ljudi okupljati onako kako se okupljaju oko Muhammeda?! Ali, usprkos svemu to su preduzimali, nisu mogli savladati Muhammeda i ukloniti njegovu Objavu, pa su protiv njega poveli rat. Na kraju, velika veina njih mu se prikljuila i s njim zajedno druge pozivala u vjeru! Iz tog razloga ja sam oduevljen Arapima i izraavam im svoje duboko potovanje. Zahvaljujui
71

Ahmed Hamid

Objavi Neba, tek mala skupina njih uspjela je preobratiti drutvo u jedinstvenu zajednicu. Tako je njegov Gospodar i ostvario ono to je elio njemu i njegovoj Objavi. Kakva je linost bio Poslanik islama? Posjedovao je neobinu prisutnost duha i tom osobinom izdvajao se i prije poslanstva. Zahvaljujui njoj glatko je razrijeio spor oko postavljanja Crnog kamena prilikom obnavljanja Ka'be. Potom je, opet zahvaljujui toj istoj pribranosti, uspio ostalo kamenje Ka'be postaviti i poredati na jedan ustruavam se to kazati civilizacijski nain, ali mi se omakne pa se tako izrazim, jer kada ovjek proui Muhammedov postupak, shvati da je njegovo postupanje bilo nebesko! Stoga Muhammed zasluuje da ga muslimani spominju u svojim molitvama dok istiu Boiju jednost i oboavaju Jednoga Boga, jer je on, sasvim sigurno, neodvojiv od Njega. Sila nije bila nikakv inilac u irenju islama. Pojava da su neki narodi primili islam i arapski jezik usvojili kao svoj vlastiti dola je otuda to su imali priliku osvjedoiti se kako su Arapi bili pravedni, to nisu mogli vidjeti kod svojih velikodostojnika prije islama. Drugo to je ljude privuklo islamu jesu lahkoa i jednostavnost koje su krasile Poslanika islama, a koje njima ranije nisu bile poznate. Prema tome, Kur'an se nije irio sabljom, ve iskljuivo uzornim pozivanjem ljudi u vjeru. Samo zahvaljujui takvom pozivanju islam su
72

Islam i Poslanik u oima Drugih

prihvatali i oni narodi koji su vojno pobjeivali Arape! One halife, oni pojedinci koji su bili dalekovidni politiari, to su sasvim dobro shvatali. Uz svoju svekoliku privrenost islamu, u koji su pozivali i druge ljude, oni su se prema ljudima svakog podruja kojim bi zavladali odnosili sa izuzetnom obzirnou i panjom, ostavljajui im potpunu slobodu da mogu zadrati svoje zakone, svoje drutvene poretke i svoje vjerovanje, ne pokazujui prema njima grubost ni u kojem obliku. Istina je da svijet nije upoznao tako irokogrude osvajae kakvi su bili Arapi, ni otvoreniju vjeru od one kakva je bila njihova!

73

Ahmed Hamid

Luj Masinjon
Da nisam volio islam ne bih odjenuo njegovo najvie obiljeje, azharsku uniformu, i ne bih sjedio u njegovom najstarijem univerzitetu, Univerzitetu El-Azhar, da u njemu uim i stjeem obrazovanje! Luj Masinjon (Louis Massignon). Roen je 1883. godine u jednom parikom predgrau, od oca likovnog umjetnika. Poivio je 79 godina. Svoj samostalni ivot zapoeo je putovanjem u Alir. Tu je zavolio arapski jezik i prije nego e 1903. godine stei diplomu iz knjievnosti. Potom je otiao u Maroko, gdje je prouavao nain ivota tamonjeg svijeta, zavrio 1904. godine postdiplomske studije i u Nacionalnoj koli za ive istonjake jezike stekao diplomu iz arapskog jezika iz obiju varijanti: knjievne i kolokvijalne. Kada je prispio u Egipat oduevio se azharskom uniformom tako da ju je i sam poeo nositi i u njoj dolaziti na azharska predavanja iz razliitih vjerskih disciplina. Na Kairskom univerzitetu predavao je dvije godine (1912. i 1913.) povijest filozofije.
74

Islam i Poslanik u oima Drugih

Bio je lan Lingvistike akademije u Egiptu, od njenog samog osnivanja. Takoer je bio lan Arapske akademije nauka u Damasku. Masinjon je umro 1962. godine. Iza sebe je ostavio preko 650 razliitih priloga, koji se smatraju temeljnim izvorom za upoznavanje s knjievnim stvaraocima i koji su u arapskom svijetu na velikoj cijeni. O islamu, islamskim temama i linostima napisao je izuzetno velik broj priloga, koje se, s punim pravom, mogu smatrati svjedoanstvom za povijest, kao prilozi ovjeka koji razumije islam i koji ga voli. Kad bi ga ugledali u azharskoj uniformi, ljudi su govorili: Dube, ogrta i ahmedija ejh Luis! Iz svoje velike ljubavi prema islamu i svoje zadivljenosti islamom, za sebe je govorio: Islam se nalazi u umu i srcu, i ja sam po tom dvome musliman! Da nisam volio islam ne bih odjenuo njegovo najvie obiljeje, azharsku uniformu, i ne bih sjedio u njegovom najstarijem univerzitetu, Univerzitetu El-Azhar, da u njemu uim, stjeem obrazovanje i proirujem svoje znanje, kako bih dodatno upoznao islam, pribliio se islamu i njegovim uenjacima. To mi je, naravno, bilo od velike pomoi u studijama kojima sam posvetio sav svoj ivot, imajui u srcu ljubav prema islamu, tako da sam umom i srcem postao musliman. U tom bavljenju mi se, naime, ustalila nemjerljiva ljubav prema tolerantnom islamskom erijatu, koji u sebi sadri asna
75

Ahmed Hamid

Allahova knjiga, Kur'an, koja nije ostavila od ovosvjetskog ivota nita neobuhvaeno i koja je izotrila vienje svakome ko je poelio da ima otvoren pogled prema pojavama i stvarima. Nema nikakve sumnje da je islam jedna snaga koja se krije u neprekidnom djelovanju na podruju popravljanja stanja muslimana koji su zastali na granicama koje su im postavili ogranieni umovi, to ih je uinilo dalekim od svijeta koji svakim danom ide naprijed, a oni sjede raspravljajui o stvarima koje ni po emu nisu vjerske, ve su ih meu njih ubacili neki orijentalisti koji su se uvukli u ime orijentalizma kako bi muslimane odvratili od njihovih sudbinskih pitanja, naime, angairanja na planu afirmacije vjere i pozivanja ljudi u nju, rame uz rame s napretkom modernog doba i onog kojeg e biti u buduim vremenima. Nijednog trenutka ne sumnjam da to muslimani sasvim dobro znaju, ali je ipak njihovo zauzimanje za hvatanje koraka s civilizacijskim hodom u pogledu islamskog pozivanja suvie sporo. Nadam se da u poivjeti dovoljno dugo da u moi jednoga dana zabiljeiti pobjedu muslimana nad neprijateljima islama; da u ih moi vidjeti kako skrueno i s punom pouzdanou svijetu predoavaju uenja islamske vjere i kako islamska knjiga, Kur'an postaje knjigom cijeloga svijeta. Vjerujem da bi muslimani kada bi postupali onako kako je postupao Poslanik
76

Islam i Poslanik u oima Drugih

islama, s.a.v.s. postali uvaavajua sila, a njena respektabilnost bi bila izuzetna. Naime, iskreni islam daruje ljudima Boansko svjetlo i besprimjerno uvaavanje. Muhammed, Boiji poslanik, uspio je poruiti kipove i srca i umove ljudi okrenuti Allahovoj vjeri samo snagom svoga vjerovanja, pozivajui u nju s punom iskrenou s kojom je pronosio Objavu. Svaki musliman bi trebao biti neki slika Vjerovjesnika islama i umove i srca koja ga okruuju okretati prema Allahovoj vjeri; initi to postupcima koji e ljudskim umovima donositi lahkou islama. Put koji vodi ka tome bez sumnje je lahak, makar bio i dug.

77

Ahmed Hamid

E. F. Gotije
Nema sumnje da je onu tolerantnost, u njenom boanskom znaenju, Poslanik islama zasadio u duama muslimana. Sam on neka su s njim blagoslovi Boiji bio je najstrpljiviji ovjek. E.F. Gotije (E. F. Gautier) roen je 1864. godine. Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Aliru. Volio je kulturu Arapa i njihov jezik. Saivio se s tom kulturom i ivio u skladu s njom, zajedno sa mnogim Arapima koji su ga u Aliru i nauili arapskom jeziku. Bio je u stanju itati i predavati na tom jeziku, te pisati svoje studije o arapskoj knjievnosti te islamskoj povijesti svetih mjesta na Arabijskom poluotoku. Objavio je vie impresivnih studija o islamu u sjevernoj Africi, te o etici muslimana i njihovim obiajima, to je proisteklo iz njegovog vlastitog iskustva steenog u ivotu s njima. Alirski univerzitet ga je odlikovao jo za ivota. Nakon smrti, 1940. godine, objavljeno je ono to je pisao o sjevernoj Africi u luksuznom izdanju i u knjini fond vezan za arapske teme ukljueno kao vaan izvor.
78

Islam i Poslanik u oima Drugih

U njegovoj knjizi Etika muslimana i njihovi obiaji, koju je uspio, zahvaljujui svojoj osjeajnosti s kojom je saobraao i s muslimanima, i s nemuslimanima napisati s punom iskrenou, navodi: Nisam vidio da ijedna druga vjera poziva svoje pripadnike nebeskoj tolerantnosti sa svim onim uzvienim smislovima koje u sebi sadri rije tolerancija kako sam vidio, osjetio i iskusio da to ini islam. Kod veine vjera nalazimo da su sljedbenici zaslijepljeni i da, kako se to dogaalo, pozivaju injenju grijeha i zlodjela. Islam je, meutim, jedini ije su pristalice uspjele ostvariti nebesku pravdu u jednom pomirljivom ozraju, to je razliito od drugih religija osobina muslimana prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica, kranima i jevrejima. Islam se nalazi na vrhuncu religijske otvorenosti jer je sve druge religije uzeo u svoje okrilje: sve one, odnosno njihovi pripadnici, osjeaju pod islamskom vlau punu sigurnost, daleko od netrpeljivosti koje je bilo i koju jo uvijek nose u sebi druge religije, pa i one konvencionalne. irokogrudost islama, bez ikakve sumnje, ini da pripadnici drugih religija osjeaju kako je njihova iskljuivost slijepa i beznaajna i da je pomirljivost pravo obiljeje za vjeru ako ona zaista poziva ljubavi i miru, tako da netrpeljivost ne moe biti njezin put. Nema nikakve dvojbe da je onu tolerantnost, u njenom boanskom znaenju, Poslanik islama zasadio u duama
79

Ahmed Hamid

muslimana. Sam on neka su s njim blagoslovi Boiji! bio je najstrpljiviji ovjek! Bio je najizdrljiviji ovjek pred grubim nasrtajima pripadnika drugih religija, kao i prema zlim slutnjama i praznovjerjima bezvjeraca. Poslanik islama nije zauzeo krut stav protiv onih koji su ga napadali psovkama ili uzimanjem oruja, postavljanjem prepreka i sl., ve se prema svemu tome odnosio dostojanstveno i irokogrudo pa su ga njegovi drugovi, a potom i muslimani openito, slijedili u tome. Pomirljivost je i danas jedna od odlika i visokih obiljeja vjere islama. Zaista kaem: pomirljivost jednoga muslimana ne dolazi iz slabosti; musliman je irokogrud s ponosom na svoju vjeru i uz pridravanje svoga vjerovanja!

80

Islam i Poslanik u oima Drugih

Anri De Kastri
Muhammed nije itao neku svetu knjigu i u svojoj vjeri se nije orijentisao po nekoj prethodnoj religiji. Zato je knjiga koja je njemu objavljena jedinstvena po svome monoteizmu. Ime mu je Anri de Kastri (Henry de Castries). Jo od svoje rane mladosti pokazivao je veliko zanimanje za linosti koje su iza sebe ostavile dubokog traga. Iako je bio starjeina francuske vojske, s inom potpukovnika, njegova ljubav prema istraivanjima, studiranju, itanju i pisanju uinila ja da napie i objavi uzbudljivu studiju o Maroku i Sudanu. Anri de Kastri je gajio veliku naklonost prema islamu i javno ju je iskazivao. Uzvraajui na klevete koje su orijentalisti iznosili o islamu, on je u svojoj knjizi Islam, iznosei protivargumente na te potvore, iznio zapravo i svoje miljenje o islamu i njegovom Poslaniku. Napisao je sljedee: Nemamo potrebe o vjerodostojnosti Muhammeda kazati nita vie, doli da je on primio istinsku Objavu, koja je svojom samom vjerodostojnou potvrivala istinitost njegova vjerovjesnitva. Cilj te Objave u osnovi je bio da se
81

Ahmed Hamid

ljudi vrate oboavanju jednoga Boga, umjesto oboavanja kipova, koje je provodilo njegovo pleme u vrijeme njegove pojave. I arapska nacija je takoer bila idolopoklonika. Muhammed nije ni itao, ni pisao, ve je kako je to u vie puta za sebe kazao bio nepismeni vjerovjesnik. S obzirom na to svojstvo, niko nije ni imao drukije miljenje. Treba navesti i injenicu da je na Istoku nemogue da neko prima znanje koje je ljudima nepoznato, koje oni nisu imali kod sebe, jer su njihovi ivoti bili otvoreni javnosti i nisu ni od koga bili zaklonjeni. Muhammed nije itao neku svetu knjigu i u svojoj vjeri se nije orijentisao po nekoj prethodnoj religiji. Zato je knjiga koja je njemu objavljena jedinstvena po svome monoteizmu. Nema drugog boga, osim Allaha! To je osnova vjerovanja u Allaha, jednog i jedinog Gospodara, Koji je utoite svemu, Kojem nije svojstvena nikakva manjkavost i Kojeg um jedva moe shvatiti. To je snano vjerovanje, muslimani ga odravaju neprekidno i po njemu se razlikuju od drugih. Nemogue je da je Vjerovjesnik do tog vjerovanja doao iitavanjem Staroga ili Novoga zavjeta. Naime, da je on itao te knjige, on bi ih odbacio, budui da sadravaju uenje o Trojstvu, koje je suprotno njegovom uenju, nesuglasno s njegovom svijeu. Pojavljivanje tog vjerovanja La ilahe illallah! /
82

Islam i Poslanik u oima Drugih

Nema drugog boga, osim Allaha! iznebuha i njegovim posredstvom, zaista je najvelianstveniji trenutak u njegovom ivotu i samo je po sebi najjai dokaz njegove iskrenosti u pogledu Objave i vjerodostojnosti u pogledu vjerovjesnitva. Muhammed nije bio ni inovator, ni krivotvoritelj. Mi emo vidjeti da postoje odreene slinosti izmeu Kur'ana i Starog zavjeta na nekim mjestima, ali to je lahko shvatljiva pojava. Naime, onim to mu je dolazilo putem Objave o dvjema vjerama jevrejstvu i kranstvu Muhammed je samo potvrivao vjerske istine. Nema nieg neobinog u pojavi da knjige na nekim mjestima budu meusobno sline, osobito kada znamo da je Kur'an i doao da bi ih upotpunio, ba kao to je i Vjerovjesnik, s.a.v.s., doao da bude posljednji vjerovjesnik. Prema tome, ne moemo poricati da je Muhammed posjedovao, prije svega, potpuno vjerovanje i posvemanju iskrenost. Potom, njegovo vjerovanje (iman) nikad nije bilo poljuljano u njegovom srcu, a pobjeda kojom je darivan samo ga je dodatno osnaivala u njegovom vjerovanju. I da je cjelokupno uvjerenje dostiglo svoju krajnju granicu u smislu da ga on ne moe jo uveati, to opet ne bi bila njegova manjkavost. Ono to mu oni pripisuju u tome ni na koji nain ne utjee na njegovu uzoritu biografiju i njegovu oevidnu vjerodostojnost.

83

Ahmed Hamid

ak Berk
Islam je neophodnost i Istina, inae ne bi bio napadan, jer gdje god je snaga, tu su i oni koji na nju nasru!

Ime mu je ak Berk (Jacques Berque). Roen je u Aliru 1910. godine. Poznati je francuski mislilac. Studij je zavrio na univerzitetu u Parizu. U svom sociolokom istraivanju u Maroku bavio se arapskim Zapadom. Od 1953. do 1954. godine bio je proelnik Odsjeka za likovne i primijenjene studije na Sirsi Lijanu, u egipatskom gradu Menufija. Potom je 1955. Nadzirao rad Centra za islamske studije u Bikfeji (Bikfayia) u Libanu, a potom profesor na katedri za drutvenu povijest savremenog islama na Francuskom koledu, te ravnatelj Centra za postdiplomske studije. Napisao je i objavio velik broj priloga o arapskom svijetu, osobito o Maroku i Egiptu, kao i vie studija o islamu i islamskoj povijesti, iz kojih izdvajamo sljedee odlomke: Islam je neophodnost i on e se sam nametnuti jednoga dana, jer je istinita vjera. Njegova uenja su jednostavna, a njegova snaga je u primjeni tih uenja. Kada bi islam imao prave pozivae u vjeru, koji bi ljude pozivali njemu,
84

Islam i Poslanik u oima Drugih

svijet bi se naao u miru za kojim udi. Islam nailazi na suprotstavljanja i napade ve od samog trenutka kada ga je obznanio njegov Poslanik i protokom vremena izazovi s kojima se suoavao bivali su sve vei. A kada bi postao vjera itavog svijeta, svijetom bi zavladala ljubav koju pak ne vole oni koji meetare orujem i koji trguju mirom. Islam je neophodnost i Istina, inae ne bi bio napadan, jer gdje god je snaga, tu su i oni koji na nju navaljuju! Nesrea ljudskoga uma u ovom vremenu jeste u pojavi da on uvijek napada sve ono to je blisko srcu. Ali, iako su muslimani posustali u pozivanju ljudi istini islama, islam je dobio nove pozivae. To su oni koji danas ulaze u njega, evropski graani, kojih ve sada ima ogroman broj. Mislim da e ubudue pozivai u islam koji dolaze iz Evrope biti mnogo djelotvorniji od onih iz muslimanskih naroda, koji su posustali u toj svojoj zadai. Nimalo ne sumnjam da e se oni koji budu ulazili u islam dobro upoznati s Kur'anom, izvorom i nepresunim vrelom zbilje sa kojom je doao Muhammed, sin Abdullahov. Islam, za koji je Stvoritelj odabrao Muhammeda, nedvojbeno je bio primjeren Muhammedu, kao to je i Muhammed bio primjeren islamu. Ne sumnjam da e oni iz Evrope koji budu prouavali ivot Poslanika islama pronai ijednu pojedinost iz njegova ivotopisa, a da im ona nee dodatno osvijetliti put islama, i da e svaki
85

Ahmed Hamid

njegov korak biti ujedno i njihov korak. Kada ti ljudi upoznaju islam i njegova Poslanika tada e islam, sasvim sigurno, dobiti pozivae vrhunskoga dometa, koji e biti primjeren njegovoj veliini. Mislim da je taj dan sasvim blizu.

86

AMERIKA

Albert Ajntajn Vilfred Smit arls Adams Aleksandar Veb Majkl Hart Entoni Kvin

Ahmed Hamid

Albert Ajntajn
Ne bih volio biti jevrejski vjerovjesnik iako je dananje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi /Palestinci/ odnosili prema Jevrejima onako kako se on odnosio, vi biste njih imali u svojim rukama, umjesto to oni imaju vas! Ime mu je Albert Ajntajn (Albert Einstein). Jedan je od najslavnijih uenjaka 20. stoljea. Autor je teorije relativiteta, ope i posebne. Roen je u Ulmu, u Njemakoj, 1879. godine, a umro u Prinstonu, u Americi 1955. godine, sa napunjenih sedamdeset i est godina ivota. Bio sam neodluan u pogledu njegove nacionalnosti: po roenju je Nijemac, po porijeklu Jevrej, a po dravljanstvu Amerikanac. Umro je nosei ameriko dravljanstvo pa se tako smatra amerikom svojinom. Kako god, on je opeljudska svojina, budui da je ovjek uvijek bio u sreditu njegove misli i njegova obrazovanja. Ukratko emo se upoznati sa njim i s njegovom humanistikom milju kroz presjek njegova ivota. Njegova porodica se iz Ulma preselila u
88

Islam i Poslanik u oima Drugih

Cirih i on se u tom gradu 1886. godine upisao na jedan tehniki koled, na studij matematike i fizike. Godine 1909. postao je profesorom na Cirikom univerzitetu, a potom, 1913. godine, profesorom na Berlinskom univerzitetu. Godine 1922. dobio je Nobelovu nagradu za mir, a godine 1934. dobrovoljno se odselio u Ameriku, gdje je radio kao profesor na vie amerikih univerziteta, da bi se na kraju skrasio u Prinstonu. Ameriko dravljanstvo dobio je 1941. godine. Odbio je ponudu da bude predsjednikom drave Izrael, nakon smrti Haima Vajcmana, njenog prvog predsjednika. I pored injenice da je bio po porijeklu Jevrej to je Jevreje i navelo da mu ponude dunost predsjednika Izraela njegova idejna orijentacija bila je isto humanistika, ime je prevazilazio svoju nasljednu pripadnost jevrejstvu i uzdigao se iznad prostora u kojem je roen i svojom milju se opredijelio za ameriku nacionalnost, koju je i uzeo tek da bi mogao opstati i po svijetu iriti svoje ideje, zatien od stalnih nastojanja da mu se prekrati ivot, prepun humanistike misli kojom ga je darovalo znanje koje je posjedovao i kojim je iz temelja preobrazio postojee stanje stvari. Prezirao je nasilniko ponaanje koje je vidio kod mnogih jevrejskih voa, ali i kod nemalog broja zadrtih Jevreja, kako ih je on rado nazivao, s obzirom na njihovu upornost u vrenju nasilja.
89

Ahmed Hamid

Zbog svoje humanistike misli navukao je na sebe mrnju Jevreja, iako je i sam bio Jevrej. Protivio se nasilju koje su Jevreji provodili u nastojanju da sebi naprave dravu u srcu arapskog svijeta. Traio je da Jevreji slijede ispravan put, kako bi mogli opstati na obeanom prostoru, emu su teili. Otkako je dobio ameriko dravljanstvo pa sve do svoje smrti tj. u razdoblju od etrnaest godina Amerikanac Ajntajn je proivio u dubokoj tjeskobi i velikoj napetosti. Naime, im je stekao ameriko dravljanstvo, odmah se sukobio s Jevrejima zbog svojih stavova o njima, pozivajui se na svoje pravo na miljenje i slobodno izraavanje stavova, makar oni navodno i ne bili u skladu s injenicom njegovoga jevrejstva. Njegovo odbijanje da bude predjednik Izraela predstavljalo je neoekivan udarac, koji je snano uzdrmao Jevreje u Izraelu, Americi i u itavom svijetu. Odbio je da Jevreji manipuliraju njegovim imenomn, njegovim naunim ugledom i njegovom svjetskom slavom. Jedan Palestinac po imenu Ebu-l-Fadl odmah po njegovom odbijanju da se nae na elu Izraela, poslao mu je telegram sljedeeg sadraja: Ja sam Palestinac koji se mnogo druio s Jevrejima. elio bih se s Vama susresti, kako bih Vam se zahvalio i s Vama porazgovarao molim Vas da mi odredite termin u kojem bih Vas mogao posjetiti u Vaoj kui!
90

Islam i Poslanik u oima Drugih

Meutim, njegova sestra je sakrila telegram, pa kada ga je on sluajno naao, blago ju je ukorio to mu ga nije pokazala. Ona se nije mogla suzdrati pa mu je apatom rekla: Oni su tako htjeli! Njemu se nije dopala ta opsada u kojoj je ivio pa je Ebu-l-Fadlu poslao telegram i naznaio mu vrijeme i mjesto, tj. kada i gdje eli popriati s njim. Ebu-l-Fadl je doao Ajntajnu kui u zakazano vrijeme prema naznaenim uvjetima i potekao je ovakav razgovor izmeu naunika Ajntajna, koji je odbio biti predsjednikom Jevreja u Izraelu, i nepoznatog Palestinca Ebu-lFadla: Ajntajn: Nisam znao da me eli pohvaliti za spokoj koji uivam ovdje, na ovom mjestu u kojem bih volio proivjeti ostatak ivota?! Ebu-l-Fadl: Ovo je mjesto, zaista, prekrasno i ono bi kasnije trebalo biti muzej! Ali, htio bih izraziti svoju duboku zahvalnost to ste odbili biti predsjednikom Izraela, osobito zato to on djeluje pogreno i u pogrenom pravcu! Ajntajn: Ti si Palestinac, sigurno si protjeran iz svoje zemlje, a obradovala te je injenica da sam odbio biti predjednikom Izraela to je, dakle, ono to te ponukalo da mi izrazi zahvalnost, naime, okolnost da nisam nainio greku?!
91

Ahmed Hamid

Ebu-l-Fadl: Ta drava zaista ide u pogrenom pravcu i htjela je tu svoju greku krunisati najuvenijim naunikom 20. stoljea i preko Vas i Vaeg ugleda pridobiti srca, umove i ljude dubokih depova! Ajntajn se na to glasno nasmijao, a onda pogledao prema Ebu-l-Fadlu, na ijem licu se snano odraavalo uenje: Rijetko me spopadne glasan smijeh. Ali, moje odbijanje da stanem na elo Izraela je podstaknuto humanistikim razlozima, jer ja sam za to ivio i za to elim ivjeti i dalje. Zbog toga sam i doao ivjeti ovdje u Americi, odbacujui put nasilja kojim se Jevreji kreu kako bi sebi osigurali dravu. Bilo bi im bolje da idu ureenijim nainom, no ini se da ih vaa ljubav prema domovini tjera na sve ee i ee nasilje, koje oni nose u svojim umovima i svojim srcima koja su upila i iskusila nasilje iz samih njegovih izvora, preko mnogih ruku. Ebu-l-Fadl: Nadao sam se da Vi za nasilje o kojem je rije imate rjeenje kojim bi se ovo sloeno pitanje moglo rasplesti prije nego se sasvim zaplete, budui da Vam je znana njihova borbenost u njenom nasilnom obliku, ali ini se da ste Vi samo odbili biti voa novog faizma?! Ajntajn: Vidim da govorite pristrano i s nacionalnim nabojem koji se ispoljava u onome to
92

Islam i Poslanik u oima Drugih

izriete o Jevrejima, ali ja Vam budui da potjeete iz te zemlje koju branite ovdje preda mnom, kao da sam ja odgovoran za ono to se dogodilo i to se jo uvijek tu i tamo dogaa kaem: Stvar je ovakva: Jevreji, kakvi su sada, imat e svoju dravu koju e jednoga dana priznati i njihovi najblii susjedi, ali to nee biti nikakva drava, ako ne budu ili putem ka osnaenju veza sa vama, tako da svako ima svoju domo-vinu. Ebu-l-Fadl: Htjeli su da im Vi budete predsjednik kako bi skratili put, drei Vas vjerovjesnikom ovoga stoljea! Ajntajn: Dananji Jevreji razlikuju se od onih Musaovih, koji su ga bili doveli u poloaj da trai iskupljenje za ono to su oni uradili. Uistinu, kako bih ja mogao biti njihov vjerovjesnik u ovom vremenu, lienom vjerovjesnika, premda sam njihov: i otac i majka su mi Jevreji!? Ja ipak ne bih volio biti jevrejski vjerovjesnik iako je dananje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi /Palestinci/ odnosili prema Jevrejima onako kako se on odnosio, vi biste njih imali u svojim rukama, umjesto to oni imaju vas! Koliko znam, vjerovjesnik Muhammed je uspio osujetiti njihova
93

Ahmed Hamid

svekolika nastojanja protiv njega i njegove Objave onom mudrou s kojom se odnosio prema svim ljudima. Jevreji tako, pred tim njegovim ljudskim odnosom i jednostavnom, a istovremeno svjetskom milju, nisu mogli uiniti nita drugo, ve mu se potiniti. Tako su bili u njegovoj ruci, a neki od njih su i povjerovali u njegovo vjerovjesnitvo i u njegovu Objavu i svrstali se u red onih koji su vjerovali u sve ono s ime je Muhammed dolazio. tavie, zajedno s njim su se suprotstavljali otvorenim i prikrivenim jevrejskim neprijateljskim postupcima protiv islama. Mislim da je Muhammed, svojom visoko razvijenom svijeu kojom je pronicao u sve ono to su preduzimali Jevreji, uspio ostvariti svoj cilj i onemoguiti ih da nanesu neposrednu tetu islamu, koji sve do danas predstavlja snagu stvorenu da se njome uspostavi mir. Da je sada Muhammed iv, vjerujem da u Vaoj zemlji ne bi postojale tekoe, pa zato vi, njegovi sljedbenici, ne slijedite put svoga Poslanika. Tako biste, mislim, uspjeli rijeiti sporove koji vremenom postaju sve zamreniji!

94

Islam i Poslanik u oima Drugih

Vilfred Smit
Kada bi se muslimani pridravali islamskih vrijednosti i provodili ih u djelo, njihovo stanje ne bi bilo ovakvo! Ime mu je Vilfred Kantvel Smit (Wilfred Cantwell Smith). Roen je 1916. godine u Torontu, Kanada. Zavrio je studij orijentalnih jezika na Univerzitetu Prinston, a diplomu o zavrenim studijama orijentalnih jezika stekao je 1930. godine na Univerzitetu u Torontu. Magistarsku radnju odbranio je 1947, a doktorisku disertaciju 1948. godine. Kao profesor komparativnih religija radio je na nekoliko univerziteta. Bio je direktor zavoda za islamske studije pri Univerzitetu Mak Dil (McGill University), a bio je i gostujui profesor na nizu univerziteta. Obavljao je dunost predsjednika Asocijacije za izuavanje Bliskog istoka za Sjevernu Ameriku. Jedno vrijeme je bio uredniki glasila za vjerske studije na Kembridu, zatim urednik lista Bliski Istok u Vaingtonu, te urednik asopisa Islamski svijet u Hartfudu, kao i asopisa Studije i vjerske znanosti u Torontu. Autor je velikog broja studija i natuknica za Britansku enciklopediji o raznim pitanjima,
95

Ahmed Hamid

kao to su: Islam i smisao vjere, Moderni islam u Indiji, Razlike izmeu islama i kranstva, Nebeske religije, Muslimani i Zapad, Suprotstavljanje islama zapadnom materijalizmu, Problemi savremenog islamskog svijeta i Kur'an. O islamu i muslimanima u savremenom dobu kae sljedee: Islam u savremenom dobu nalazi se u tekoama i tegobama, a muslimani osjeaju da se u njihovoj povijesti desila neka greka koja jo nije otklonjena, usljed ega se odstupilo od pravoga puta; da postoji razlika izmeu one vjere koju je Allah objavio i svjetskog historijskog razvoja, koji njime vlada i upravlja. Oni stoga razmiljaju o tome kako da se ispravi ono to se iskrivilo u njihovoj povijesti, kako bi se pojave ponovo vratile svom prirodnom toku u svom punom kapacitetu. Prema tome, nezavidnost stanja islama u odnosu na savremenost obrazovani ljudi duboko osjeaju. Uostalom, prolo je vie od jednog stoljea otkako se ukazala potreba da se brani samo vjerovanje od pritiska koji je dolazio izvana i od unutranje povodljivosti. Danas, i pored napretka koji je ostvaren u mnogim podrujima, svjedoci smo sve eih napada na islam, napada izvana i iznutra; napada ne samo od njegovih vanjskih, stranih neprijatelja, ve isto tako i nasrtaja na historijsku pojavu islama kao injenice od njegovih vlastitih sinova u nekim mjestima, te od onih koji su tim njegovim sinovima bliski, s ciljem da se poniti unu96

Islam i Poslanik u oima Drugih

tranja snaga. Tako svi oni nastoje izbrisati tu objektivnu injenicu. Uzrok toj pojavi su svi oni pritisci kojima je izloen islamski svijet, politiki i privredni i, kao posljedica toga, drutveni. Naime, oni koji se odbijaju pomiriti s tim tekoama i tegobama nailaze na brojne tekoe u potvrivanju svoje sposobnosti da se nose s hobotnicom ije postupke primjenjuju oni koji stvaraju te pritiske, a koji su prisustni i na samoj islamskoj drutvenoj pozornici. Niko ne porie da je Turska, naprimjer, prema islamu zauzela takav stav da je iz temelja promijenila odnos onih koji proizvode te pritiske prema njoj i postala predmetom njihova potivanja: pred svijetom se nije odmetnula od islama, ali isto tako nije vie ni muslimanska drava kakva je bila prije nego je podlegla strahovitom kolonizatorskom pritisku, kojem je bila izloena. Mislim da je islamski svijet izgubio sposobnost za ta ima prigovoriti svojim voama da se nosi s tom hobotnicom, koja je upravo njih te voe i uzdigla na prijestolje boanstvenosti, a oni nju, zauzvrat, pustili da neometano vri svoj pritisak. Prema tome, islam je snaga koju je svijet stavio pod svoj stisak kako bi obuzdao njegovo irenje i kako muslimani ne bi zagospodarili svijetom onako kako se to dogodilo u prvom islamskom razdoblju, u vrijeme islamskih osvajanja.
97

Ahmed Hamid

Vjerujem da kada bi vjerovjesnik Muhammed i njegovi drugovi sada bili na drutvenoj pozornici, tj. kad bi se muslimani pridravali islamskih vrijednosti i provodili ih u djelo, njihovo stanje ne bi bilo ovakvo.

98

Islam i Poslanik u oima Drugih

arls Adams
Onaj ko ita Kur'an osjea kako to nije ljudsko djelo, ve da je Muhammedu dolo sa Neba, Muhammedu koji je imao umilan glas i koji je tim glasom doprinio ljepoti, prihvaenosti i snazi! Ime mu je arls Adams (Charles Joseph Adams). Roen je 1924. godine u Hjustonu, u amerikoj dravi Teksas. Fakultetsku diplomu stekao je 1947. godine na Univerzitetu Paylor. Doktorsku disertaciju iz podruja povijesti religija odbranio je 1955. godine. Predavao je u Zavodu za islamske studije pri Univerzitetu Mak Dil (McGill University). Bio je lan Amerikobliskoistonog udruenja te Amerikog udruenja za prouavanje religije, Udruenja za prouavanje Bliskog istoka, Udruenja za azijske studije i udruenja Arapsko-amerika akademija. Bio je takoer struni savjetnik u Britanskoj enciklopediji, zatim u Vijeu za studije i drutvene znanosti i u Komitetu nacionalnog odjeljenja, na razini prijateljstva, za strana podruja. lan je UNESCO-ove komisije za osnivanje naunoistraivakih instituta u arapskim zemljama. Bio je gostujui profesor na vie univerziteta.
99

Ahmed Hamid

Napisao je velik broj studija o religijama, pored onih studija koje je posvetio iskljuivo islamu, Kur'anu i Ka'bi, o emu je napisao natuknice za Britansku i Ameriku enciklopediju. O islamskom doktrinarnom uenju kae sljedee: Islamsko doktrinarno uenje (el-'akida) snaga je bez premca u prilikama kada je njeni batinici upotrijebe na nain kojim se potvruje da je vjerozakon tog vjerovanja ona ispravna orijentacija i metodologija, onaj pravac koji su koristili prvi muslinmani. To je najuspjeniji mogui put. Nema nimalo sumnje da je snaga doktrinarnog uenja islama i muslimansko vjerovanje u nj, bilo ono to je uinilo da oni u jednom razdoblju stave pod svoju upravu etiri petine svijeta. Mislim da za neto takvo dananji muslimani nisu vie sposobni, s obzirom na sve one tajne i javne ratove protiv tog vjerovanja s kojima se suoavaju, a ija snaga predstavlja prijetnju za snage koje se protive miru, koji je zapravo islam. O Kur'anu kae: Postoji uvjerenje da islamska Knjiga, koju je Muhammed obznanio svijetu, nije njegovo djelo jer je neupitno utvreno da on nije znao ni itati, ni pisati. Onaj ko ita Kur'an osjea kako to nije ljudsko djelo, ve da je Muhammedu dolo s Nebesa, Muhammedu, koji je imao umilan glas i
100

Islam i Poslanik u oima Drugih

koji je tim glasom doprinio ljepoti, primamljivosti i snazi koja je pronalazila put i do umova i do srca onih koji su mu se odazivali vjerovanjem u nj, a s kojim je on potom osvajao zemlje i pobjeivao narode. I da nije umro, islam bi bio vjera cijeloga svijeta, a Kur'an bi bio jedina objava koja nudi ivotu put prema ispravnosti i miru. O Poslaniku islama kae: Muhammed, zaista, nije bio obian ovjek. Onome ko se upozna s njegovom ivotnom putanjom od samoga roenja, bit e sasvim jasno da on potjee od Ibrahima, drevnog vjerovjesnika, koji nije htio da naljuti svoje dvije ene pa je Ismailovu majku ostavio u Mekki, kako bi se tamo rodio posljednji vjerovjesnik. O Meki kae: Ibrahim, davnanji vjerovjesnik, bio je musliman, pa je i Ka'bu sagradio pokoravajui se zapovijedi svoga Gospodara. Tako je Ka'ba postala Allahova drevna kua, koju muslimani redovito hodoaste onim hodoaem koje je propisao Poslanik islama, Ibrahimov praunuk.

101

Ahmed Hamid

Aleksandar Veb
Muslimani treba da nastupe jedinstveno kako bi odvratili one koji se pripremaju da im nanesu tetu ili da udare po njihovoj vjeri. Jedinstvo muslimana biva po muhammedanskom uzoru pred kojim ne moe opstati nijedna zapreka koja bi onemoguavala kretanje islama! Aleksandar Veb (Alexander Russell Webb) je odrastao u provinciji Hodson, a fakultetsko obrazovanje stekao je u Njujorku. Radio je u novinarstvu, gdje je pokazao izvanredno umijee. Veliku panju je posveivao Istoku. Postepeno napredujui u karijeri, postao je glavnim i odgovornim urednikom lista Sant Jozef, te lista Misuri Rubikon. Prouavao je religije, dugo se zadravajui na islamu, koji je dobro upoznao. U vie navrata je putovao u zemlje Istoka, te posjetio veinu arapsko-islamskih zemalja. Upoznao je islam, Kur'an i Poslanika. ivo se zauzimao da ljude na svim stranama svijeta upozna sa islamom. Mnogo je pisao o islamu i njegovom Poslaniku kao neko ko je o tome podrobno obavijeten i ko je dokuio sutinu vjere, zahvaljujui ljubavi s kojom je itao o njoj, s kojom je tragao za isti102

Islam i Poslanik u oima Drugih

nom i vjerodostojnou koje je i naao ba u ovoju istoj vjeri. U svojim radovima o islamu i njegovom Poslaniku ulazio je u rasprave s nemuslimanima. Tako na jednom mjestu kae: Meu vjerovjesnicima nisam naao veeg, ni potpunijeg, od Muhammeda, a.s., pa doite da raspravljamo o tome proitajte sve o njemu i njegovoj vjeri i usporedite njega i njegove prethodnike, njegovu velianstvenu Objavu i objave koje su oni imali! itajte s razumijevanjem i nepristrasnou pa ete se sami uvjeriti da je on najvei poslanik, da je njegova Objava najznaajnija od svih jer je dola da dopuni objave koje su dolazile prije nje da ih, dakle, upotpuni. To znai da je tim objavama nedostajalo ono s ime je doao Poslanik islama. Stoga je njegova Objava dola da usmjeri ljude prema onome to je ispravno i da istovremeno upotpuni stanje ljudskoga roda. Tamo gdje je ivot miran i ureen tamo je islam i nita nee pomutiti tu istotu sve dok je islam bude usklaivao i usmjeravao. Primijenite jednostavna islamska uenja, ona koja je otjelotvorio Poslanik u svome ivotu i uspostavite one meuljudske odnose koje on zagovara sasvim sigurno ete nai mir i spokojnost. Muhammed, s.a.v.s., poslanik islama, uspio je popuniti onu prazninu koja je zjapila u ondanjem svijetu. Njegova Objava i danas jednako nastoji popuniti otvorene pukotine, kao i one pukotine koje se otvaraju protiv islama, s
103

Ahmed Hamid

ciljem da se stane na put njegovom razvoju, svuda po svijetu, pa muslimani treba da nastupe jedinstveno, kako bi odvratili one koji se pripremaju da im nanesu tetu ili da udare po njihovoj vjeri. Jedinstvo muslimana biva po muhammedanskom uzoru, pred kojim ne moe opstati nijedna zapreka koja bi onemoguavala kretanje islama. Islam je jedna nunost i neizbjean je na svim razinama jer predstavlja jedini put koji moe dovesti do sigurnosti i mira u svijetu. To od nas, njegovih pristalica, zahtijeva da se ponaamo islamski i da tako ljudi steknu povjerenje u ovu vjeru, koju napadaju. Tada e prestati kovati planove i zavjere kako bi je unitili. Aleksandar Vip je primio islam i dao sebi ime Muhammed Vip. Njegovim posredstvom islam je primilo nekoliko desetina Amerikanaca koji su se s islamom upoznali raspravljajui s njim.

104

Islam i Poslanik u oima Drugih

Majkl Hart
Da je Muhammed poivio due, uspio bi postii da sav svijet povjeruje da je Allah jedan! Dr. Majkl Hart (Michael H. Hart) istaknuti je ameriki uenjak u podruju astronomije i kosmologije. lan je Amerike asocijacije za planete i srodne znanosti. Dobitnik je veeg broja odlikovanja za matematiku, astronomiju i pravo. Kada je Majkl Hart htio svijetu oko sebe predstaviti stotinu najveih linosti koje su izvrile utjecaj u svijetu, na prvo mjesto te odabrane stotine stavio je Poslanika islama, Muhammeda, sina Abdullahovog, s.a.v.s. Majkl Hart kae: Moj izbor da Muhammed bude na elu liste od stotinu najznaajnijih ljudi u historiji moda e itaoca iznenaditi, ali on je jedini u itavoj povijesti ovjeanstva koji je postigao potpuni uspjeh na oba plana: i na vjerskom, i na svjetskom. Vjerujem da je poslanik Muhammed imao i linog utjecaja u oblikovanju islamske vjere. Muhammed je bio odgovoran za islamsku vjeru i njena temeljna etika i moralna naela, uz
105

Ahmed Hamid

injenicu da je njegova uloga bila predvodnika u kretanju Pravim putem nove vjere i utemeljivanju vjerskih propisa u islamu. Muhammed je uspio, snagom vjerovanja u svoju vjeru, u kojoj ga je njegov Gospodar odgajao od njegovog najranijeg doba, da svojoj Objavi utisne posebno znaenje, kakvo je nedostajalo svim prethodnim objavama. Zahvaljujui uzornom nainu ivota, u kakvom je odgajan od svoga djetinjstva, bio je u potpunosti pripremljen kada mu je dola Objava. Stoga se onaj mali broj ljudi okupljenih oko njega na poetku brzo uveavao, da bi nedugo potom itav Arabijski poluotok postao predmetom panje itavoga svijeta, dok prije toga nita na tom podruju nije bilo vrijedno spomena. Muhammedovo, s.a.v.s., preseljenje u Medinu, njegova Hidra, oznaila je stvarni poetak irenja islama i ivog pozivanja ljudi u njegovo okrilje. U vrijeme dok je irio svoju vjeru Poslanik islama je podnosio mnogobrojne udare od pripadnika vlastitog naroda i pojedinaca iz svoje blinje rodbine, sve dok mnogi nisu u nju povjerovali. Takav ovjek je, nesumnjivo, dostojan potovanja, kako od strane svoga naroda, tako isto i od cijeloga svijeta, danas i sutra. Muhammed je jedini ovjek koji je svijetom uspjeno proirio najveu vjeru na svijetu, ime je postao i najvei politiar. To je vidljivo u irenju islama, koje traje neprestano u toku niza
106

Islam i Poslanik u oima Drugih

stoljea nakon to je Muhammed uspjeno uvrstio temelje svoje velianstvene Objave. Ono u ta nema nimalo sumnje jeste da je Poslanik islama uspio savladati idolopoklonstvo i viebotvo i sav svijet uvjeriti u svoju Objavu, koja je utemeljila oboavanje Jednoga Boga. I da je Muhammed poivio due, uspio bi postii da sav svijet povjeruje da je Allah jedan! Uostalom, On ga je i odabrao da to potvrdi i da u to uvjeri sve ljude!

107

Ahmed Hamid

Entoni Kvin
Islam je jedna nevidljiva snaga koju nije posjedovao samo Omer Muhtar, ve koju moe posjedovati svaki ovjek na svijetu. Ljudima fali samo to da upoznaju islam! Entoni Kvin (Anthony Quinn), svjetski poznati glumac, roen je u Meksiku 1915. godine, od oca Meksikanca i majke Irkinje. Otiao je u Holivud kao ve svjetski priznat umjetnik i tako postao Amerikancem. Na velikom ekranu igrao je u nekoliko desetina filmova i time stekao izuzetnu slavu koja nadilazi neka odlikovanja koja je dobio 1952. i 1956. godine. Istinska nagrada za njega je, meutim, bila okolnost to je upoznao islam, iitavajui islamsku literaturu kada ga je arapski reiser Mustafa Akkad odabrao za ulogu Omera Muhtara u svom istoimenom historijskom filmu. Antoni Kvin kae: Osjetio sam da je islam jedna neobina snaga, nakon to sam prouio ivot lidera Omera Muhtara. Osjeao sam da se nalazim pred ovjekom koji islamom brani ivot, ne u mjestu u kojem je roen i ne branei to mjesto, ve ivot kao cjelinu.
108

Islam i Poslanik u oima Drugih

Prouavajui linost Omera Muhtara zapazio sam da se radi o jednoj velikoj vrijednosti i snazi koja se ne da lahko poraziti. Prouavao sam tu snagu, islam, i ustanovio sam da je to jedna izuzetna vrijednost, dar, velikodunost i samosvojno bitisanje. To je bilo oruje Omera Muhtara koje je koristio u svojim junakim podvizima koji jo uvijek djeluju na due onih koji iitavaju povijest i koji, sasvim sigurno, svoje odbljeske nalaze u duama svih muslimana. Moje itanje o islamu, za to imam zahvaliti ovoj legendarnoj linosti, uvjerilo me je da je islam jedna nevidljiva snaga koju nije posjedovao samo Omer Muhtar, ve koju moe posjedovati svaki ovjek na svijetu. Ljudima nedostaje samo to da upoznaju islam, njegove vrijednosti, naela i uenja. Ja sam se sa svim tim upoznao dok sam se pripremao da odigram lik Omera Muhtara. Tada sam ustanovio da sam vrlo blizu islama, koji sam tako zavolio i o kojem itam i danas, kao to itam i o njegovom Poslaniku: iitavajui njegov velianstveni ivotopis osjeao sam kako njegova nauavanja polahko prodiru u moj um. Uistinu je bio, i jo je to uvijek, najvei ovjek na Ovome svijetu! U Kur'anu sam naao velik smiraj. Njegova su znaenja dalekosena, a rijei snane i tiu se svega na ovome svijetu. Poelio sam da Kur'an mogu itati na arapskom jeziku, da ga mogu itati na jeziku na kojem je objavljen
109

Ahmed Hamid

Muhammedu, uzoru muslimana i uzoru Omera Muhtara, ija linost me je oparala. Ali, tek kada sam upoznao Muhammeda shvatio sam otkuda Omeru Muhtaru onolika snaga. Zapravo, on je svoje povjerenje u postojanje crpio iz Muhammedovog povjerenja, iz njega samoga, i iz njegove Objave, kao i iz postojanja oko njega. alim to mi je ivot proao, a nisam bio musliman! Moj osjeanje da sam musliman ponukalo me je da prihvatim ulogu Omera Muhtara i da je odigram uvjerljivo, to mogu posvjedoiti gledaoci irom svijeta. Ljubav prema znaajnim islamskim linostima pobuuje u meni elju da poivim dugo i da ih odigram sa islamskim osjeanjem koje nosim u sebi!

110

NJEMAKA

Johan Volfgang Gete Karl Brokelman Jorg Kremer Jozef aht Zigrid Hunke

Ahmed Hamid

Johan Volfgang Gete


Muhammed nije bio pjesnik, vian jezikom izraaju, ve je Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upuen sa tano odreenim zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Boansko Provienje, budui da je Muhammed bio u stanju ostvariti ga, stii do cilja! Ime mu je Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe). uveni je njemaki pjesnik i pisac. Roen je 1749, a umro 1832. godine: ivio je, dakle, 83 godine. Bio je rijetko vieni genij i neobina pojava u razliitim podrujima kulture. Slavu je stekao pjesnikim i dramskim djelima. Zauzeo je visoko mjesto u knjievnosti ne samo u Njemakoj, nego i u itavom svijetu. Imao je uspjenu karijeru, pa je ak punih deset godina obavljao i premijersku dunost, ali su tu njegovu funkciju njegova knjievna slava i intelektualna genijalnost bacile u zasjenak. Getea javnost poznaje, uglavnom, kao pjesnika, pisca pozorinih komada i mislioca, tako da je njegova premijerska funkcija ostala potpuno na margini, ne samo u njegovom linom ivotu, ve i u svijesti onih koji ga znaju kao
112

Islam i Poslanik u oima Drugih

pjesnika, pisca i mislioca, pa e takav i trajno ostati. Gete, njemaki pjesnik, iitavao je Kur'an, prouavao ivot Poslanika islama i upoznao se sa islamom u cijelosti. Njegovo oduevljenje islamom nadilazilo je sve drugo. Nakon to se sa islamom upoznao u takvoj mjeri da ga je to posve uvjerilo u njegovu vjerodostojnost, izjavio je: Nakon to sam se upoznao sa islamom, mogu potvrditi da smo mi muslimani! Moje bie se nije nikada svo treslo, osim dok sam itao Kur'an. Moj um i moje srce nikad nisu bili tako skrueni kao kada bih itao tu Nebesku knjigu, panje vrijednu u svakom pogledu. Gete je bio toliko pod utjecajem Kur'ana da se to odrazilo i na njegovu poeziju, iz koje emo izdvojiti neke stihove: U Njegovoj sjevernoj i junoj oazi, On je istina. Ono to eli svojim robovima, to je Istina. Njemu pripadaju najljepa imena. Blagoslovljeno neka je Ime Njegovo Istinito! Uzvien neka je On uzvienou golemom! Na mene nasre Sotona odvratni. Ti Si zatitnik od zla Sotone prokletog. Boe moj, naputi me Ti na djela i namjere... Na Pravi put. Zahvaljuj Gospodaru svome kada si bolestan. Zahvaljuj Gospodaru svome kada si zdrav.
113

Ahmed Hamid

Njemu pripadaju najljepa imena. Blagoslovljeno neka je Ime Njegovo Istinito! Amin! O Poslaniku islama Gete kae: Poslanik islama bio je skroman, volio je dobro. Dola mu je Objava dobra i on je, zahvaljujui svojoj ljubavi prema Objavi koja mu je dolazila, uspio uiniti da se ona rasprostre i proiri i da svoje korijene pusti u dubine ljudske due, koja uvijek udi za tim da upozna privlane strane ivota. Islam treba zagovarae koji e slijediti put njegovog velikog Poslanika, kako bi jednoga dana postao nainom ivota svih ljudi. Neka se muslimani prihvate Kur'ana, koji je objavljen Muhammedu i s kojim je on ivio i radio zaista, u toj asnoj Knjizi je sav svijet, danas, i sutra, i zauvijek. Muhammed nije bio pjesnik, vian jezikom izraaju, ve je Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upuen sa tano odreenim zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Boansko Provienje, budui da je Muhammed bio u stanju ostvariti ga, stii do cilja. Nije, dakle, poinio nijedan grijeh, niti ispoljio ijedan neposluh Bogu; ak nije nita ni pogledao na pogrean nain, kako prije dobijanja Objave, tako ni poslije. Poslanik islama pripreman je boanskom pripremom, ime se izdvaja od svih vjerovjesnika i poslanika koji su mu prethodili, uz svu
114

Islam i Poslanik u oima Drugih

njihovu brojnost. Stoga Muhammed, poslanik islama, zasluuje vjeito potovanje, te da se ljudi podsjeaju na njegovu Objavu, da ih se upoznaje s njom, jer je on i doao s tim ciljem!

115

Ahmed Hamid

Karl Brokelman
Nita nije naruilo njegovu istotu, ni izbliza, ni izdaleka. Kada je bio dijete i mladi izdizao se iznad svih sumnji, koje su obavijale njegove vrnjake iz roda mu i iz naroda! Ime mu je Karl Brokelman (Carl Brockelmann). Roen je 1868, a umro 1956. godine. Jedan je od onih velikih orijentalista koji su gajili posebnu ljubav prema arapskom jeziku, na kojemu su itali i pisali. ivio je 88 godina, od kojih je 65 govorio arapskim jezikom i na tom jeziku ispisivao arapsku knjievnu povijest i povijest islama, ime je postao znaajan izvor za arapski jezik i njegovu islamsku povijest i knjievnost. Imenovan je lanom Akademije za arapski jezik u Damasku, Sirija. Brokelman je arapsko-islamsku batinu, i svjetsku batinu, obogatio literaturom najvie razine i izvorima za vei broj arapskih jezikih i drugih znanosti, pored onih islamskih knjiga koje je napisao, a od kojih su najvanije: Povijest islamskih naroda i Islamska encikopedija. Tu su i desetine drugih naslova i izvora koje je on struno obradio, a koje mi, pa i itav
116

Islam i Poslanik u oima Drugih

svijet, naroito arapsko-islamski svijet, preko svojih autora i istraivaa jo uvijek uzimamo u obzir i koristimo, smatrajui ih vjerodostojnim, jer je Brokelman bio pouzdan strunjak, koji nije imao zadrke prema Arapima. On je ivio meu njima i s naklonou se upoznavao sa onim to im je blisko da bi javnosti ponudio ono u emu je proveo sav svoj ivot. Brokelmanov doprinos primjeren je doprinosu onih istaknutih orijentalista koji su bili iskreno dobronamjerni prema Arapima, ime je stekao njihovu naklonost, tako da ga oni smatraju svojim, i pored odreenih zamjerki koje su bile upuene njegovoj Povijesti islama, a na koje je uslijedio njegov odgovor. Karl Brokelman umro je 1956. godine. Kau da je umro kao musliman, onako kako je i ivio kao musliman. O islamu i njegovom Poslaniku je rekao: Nita nije naruilo njegovu istotu, ni izbliza, ni izdaleka. Kad je bio dijete i mladi izdizao se iznad svih sumnji, koje su obavijale njegove vrnjake i iz roda, i iz naroda. Potvruje to i injenica da ga je mekanska plemkinja Hatida pozvala da se brine o njenoj trgovini, imajui u njega puno povjerenje, znajui da e on uvati njenu imovinu, te da mu je, zbog njegova velikog samopouzdanja, ponudila da joj bude mu. Hatidino osjeanje da u njega moe imati puno povjerenje bilo je sasvim na mjestu. Plemkinja se tako saivjela sa njim, on se svio uz nju, a ona uz
117

Ahmed Hamid

njega. S njim je rodila etiri djevojice i dva sina, koji su umrli kao sasvim mali. Njegov ivot s Hatidom bio je ispunjen ljubavlju, potovanjem i meusobnim povjerenjem. Ona mu nije postavljala pitanje zato se osamljivao u peinu Hira da bi u njoj obavljao molitvu, a kada mu je stigla objava: Ui!, Hatida je bila prva koja mu je povjerovala, koja je primila islam i povjerovala u Objavu koja mu je dola, po Allahovoj zapovijedi. Oekivala je da e on izvriti veliku promjenu kada je u pitanju oboavanje kipova koje je prezirala. Poslanik islama je Arabijski poluotok uinio podsticajnom osnovom za svoju veliku Objavu, koja je bila mnogo napadana i koju se jo uvijek napada, ali istina uvijek izlazi kao pobjednik, a Muhammed nije doao ni s im drugim, doli sa istinom i vjerodostojnou. Kur'an, koji je Stvoritelj usmjerio Muhammedu, odnosno odabrao Muhammeda za njega, pa Muhammedu dao poseban odgoj, panju i njegu, zaista e biti Objava cijeloga svijeta, ukoliko se ljudima omogui da je upoznaju, posredstvom kur'anskih pozivaa!

118

Islam i Poslanik u oima Drugih

Jorg Kremer
Islamu su potrebni pozivai, onakvi kakvi su bili oni koji su raznosili pisma Vjerovjesnika islama kraljevima i carevima! Ime mu je Jorg Kremer (Jrg Kraemer). Roen je 1899. godine u Berlinu, u Njemakoj. Imao je veliku sklonost prema arapskom jeziku i knjievnosti, pa ih je i studirao, te je imenovan profesorom arapske filozofije na Univerzitetu u Tibingenu, a potom profesorom za arapsku knjievnost na Univerzitetu u Erlangenu. Godine 1954. posjetio je Egipat. Govorio je arapski jeziko pravilno, teno i lijepo. Napisao je i objavio vei broj priloga o arapskom jeziku, njegovoj knjievnosti i umjetnikim oblicima. Svojim znanjem i umijeem je uestvovao i dao svoj doprinos u izradi Leksikona arapskog knjievnog jezika. Objavio je studije o tradicijskoj vertikali islamske sociologije i o islamu. Umro je 1961. godine. Za njega islam nije bio samo arapski jezik, kojim je izvrsno pisao, na njemu itao i govorio, ve je islam za njega bio ivot, kao to je i sam navodio: Arapski jezik mi je pomogao da razumijem sutinu islama. Islam je istina i zbilja i on e
119

Ahmed Hamid

nai put da njegova Knjiga postane knjigom svih ljudi, jer je on i doao zarad svijeta! Niko ne moe osnovano tvrditi da se islam proirio otricama sablji, kako to neki pokuavaju predstaviti. Zaista, ona pisma arapskoga Vjerovjesnika u sebi su nosila samo ljubav, kao to su je nosili i njihovi prenosioci, i pisari. Tu se krije i onaj mir za kojim svijet udi. Pisma Vjerovjesnika islama poglavarima, kraljevima i carevima su poslanice jednog vjerovjesnika, zapovjednika, voe, velikog drutvenog reformatora, koji je elio da svijet pronae svoj put. Stoga je upuivao na sve strane svoja kratka i korisna pisma, pozivajui islamu i predstavljajui islam posredstvom onih koje im je upuivao. Njegova pisma su za svakog ondanjeg vou i prvaka predstavljala svojevrsnu prekretnicu, koja je otvarala umove i srca i upoznavala ih sa islamom. Oni koji su nosili Vjerovjesnikova pisma bili su odabranici oni su, onda kada su nekome donosili pismo, to inili u skladu sa islamskom etikom, kojom su oni koji su dobijali pisma bili oduevljeni. Stoga su donosioci tih pisama bili srdano doekivani, s obzirom na njihov novi nain ophoenja prema vladarima, te su objanjavali i nudili islam, to im je jo samo uveavalo ugled i potovanje. Upravo takvo treba da bude pozivanje u vjeru: da se u tom postupku naini pravilan izbor pozivaa i da se odabere uvjerljiv nain, uz oitovanu snagu vjerovanja.
120

Islam i Poslanik u oima Drugih

Nisam naao vjeru vie razine od islama s obzirom na pitanje saobraanja s ovjekom, u svim njegovim sastavnicama. Samo, islamu su potrebni pozivai, onakvi kakvi su bili oni koji su raznosili pisma Vjerovjesnika islama kraljevima i carevima. Kur'an e, preko onih koji e pozivati u njega, a koji e istinski vjerovati u Objavu i Poslanika, postati Knjiga cijeloga svijeta, njegov jezik i pravac kojim e se kretati!

121

Ahmed Hamid

Jozef aht
Ne sumnjam da e se svijet jednoga dana prisjetiti mojih rijei da e islam postati istinski kiobran pod koji e se skloniti itav svijet! Ime mu je Jozef aht (Joseph Schacht). Roen je 1902. godine. Studirao na dva univerziteta: u Breslau i Lajpcigu. Godine 1927. izabran je za profesora na Frajburkom univerzitetu, kada je imao svega 25 godina. Zatim je 1932. godine predavao na Kenigsberkom univerzitetu, a 1934. godine na Kairskom univerzitetu. Bio je 1948. godine predava islamskih nauka na Univerzitetu u Oksfordu, a zatim 1952. godine i na univerzitetu u Aliru. Biran je u lanstvo vie akademija nauka, meu njima i u Arapsku akademiju nauka u Damasku. Poeo je objavljivati naune priloge iz podruja arapskog jezika i islamistike jo od 1923. godine. Prouo se po svojim prilozima iz podruja islamskog erijata, koje je razvrstao po temama, a koji su objavljeni i danas se nalaze u Islamskoj enciklopediji, za koju je radio, pisao i uredniki djelovao s velikim poletom. Tome
122

Islam i Poslanik u oima Drugih

treba dodati i njegove radove o islamu i njegovoj pojavi te irenju u istonoj Africi. Tokom ivota, koji je okonao 1969. godine, uspio je zaokruiti radove koje je ranije bio napisao, tako da se ti njegovi prilozi i danas uzimaju u razmatranje na univerzitetima na kojima se izuava islam i njegova povijest. aht kae: Nakon to sam upoznao islam, sa svim njegovim znaenjima, shvatio sam da e jednoga dana islam biti neminovna konanica materijalizma, koji sada vlada svijetom. Drim da je islam onaj kiobran pod koji e se skloniti oni koji budu bjeali od laljivosti materijalistikog doba. Svijet samo treba da se upozna s istinskim islamom, da ga upozna iz njegovih stvarnih izvora, naroito iz Kur'ana, koji je Bog objavio da bude put i vjerozakon cijelome svijetu. I pored toga to se islamski pravnici razilaze u pogledu nekih pitanja, oni ipak uzimaju dokaze iz jednog izvora, tako da su sva njihova rjeenja rukavci istoga izvora. Volio bih da itav svijet upozna islam onako kako sam ga ja upoznao naroito stoga to sam se osobno napajao moralom Poslanika islama, koji je jedna pritajena snaga u svojoj jednostavnosti koja ovjeka snano privlai sebi, da upozna Pravi put. Islam to je Kur'an, koji je poslanica islama. Prvi u islamu jeste Muhammed. Onaj ko bi volio znati ta je to ispravan put, neka proui islam i Muhammedov ivotni
123

Ahmed Hamid

put. Nakon toga e prihvatiti da e Kur'an, koji je Bog objavio Muhammedu, biti onaj kiobran pod koji e se skloniti oni koji lutaju tminama materijalistikog ivota. Ne sumnjam da e se svijet jednoga dana prisjetiti mojih rijei da e islam postati istinski kiobran pod koji e se skloniti itavo ovjeanstvo!

124

Islam i Poslanik u oima Drugih

Zigrid Hunke
Poslanik islama je znao da e ena jednoga dana nai svoje utoite u mukarevoj blizini. Stoga je istrajavao na neophodnosti da ena bude pobona i da nosi primjerenu odjeu! Doktorica Zigrid Hunke (Sigrid Hunke) poznata je njemaka autorica. Omiljena je meu Arapima s obzirom na njenu objektivnost prema njihovom stanju. Supruga je njemakog orijentaliste dr. ulca, inae velikog pristalice Arapa, njihove knjievnosti i umjetnosti. Njena posveenost prouavanju religija odvela ju je u istraivanje islama, koji je razmatrala temeljito, dubinski. Uinak tog pregnua bila je monografska studija o islamu i irenju njegova utjecaja u svijetu, pod naslovom Sunce Arapa obasjava Zapad, u kojoj je zahvaljujui svojoj velikoj ljubavi prema islamu uspjela s njim upoznati Evropljane. Arapi i muslimani openito itaju s oduevljenjem razliite priloge Zigrid Hunke, koja uvijek puno kazuje o islamu, s posebnim osvrtom na drutvene odnose u njemu, i jo podrobnije, one porodine, koje nedostaju nemuslimanskim zajednicama. Ona nije prikrivala
125

Ahmed Hamid

svoju ushienost Poslanikom islama, koji je svojom Objavom ljudskom drutvu, a naroito porodici, podario jednu sasvim novu usmjerenost. Ona kae: Muhammed je uspio muslimansku porodicu uiniti istinskim obrascem za uspostavljanje uzornog drutva. Poslanik islama je posvetio veliku panju oblikovanju porodice, a od suprunika je zahtijevao da steknu jasnu predstavu o tome kako se moe utemeljiti dobra porodica. Tako je od mukarca zatraio da se eni enom vrstoga vjerovanja, onom koja vjeruje u uenja islama, jednom rijeju, pobonom enom, kako bi porodica bila spokojna u pogledu svoje eljadi, jer je majka stub porodice, kako je rekao Poslanik u svom izricanju potovanja prema roditeljima. Poslanik islama je znao da e ena jednoga dana nai svoje utoite u mukarevoj blizini. Stoga je istrajavao na neophodnosti da ena bude pobona i da nosi prikladnu odjeu, kako bi sebe zatitila od grjenih pogleda i pokuenog otkrivanja stidnih dijelova svoga tijela! O ovjeku sa takvom genijalnou ne mogu kazati nita drugo, osim da je ljudskoj zajednici ponudio najuzvienije i najplemenitije znakove uzoritosti. Na mjestu je da ovjeanstvo bude trajnim dunikom tom ovjeku, jer je svojom velianstvenom Objavom promijenio tok historije. Ali, neki sve do danas napadaju Objavu koju je ostavio iza sebe, nakon to je Bog u njegovoj pojavi u cijelosti upotpunio svoju
126

Islam i Poslanik u oima Drugih

blagodat. Potomci njegova naroda jednako ute na tajni i javni rat koji se vodi protiv njih, ali da oni doslovno primijene ona uenja koja im je on ostavio, svi ti pokuaji da se stane na put islamskom hodu bili bi uzaludni. Muhammed je uspio sam predstaviti islam genijalnou posebne vrste, koju su njegovi ashabi tada jako dobro razumijevali. Oni koji su doli poslije ashaba uspjeli su slijediti njihove stope, to je dovelo do punog procvata islamskoga ivota, koji je obilovao svekolikom uzoritou, a veina drutvenih zajednica u koje je islam uao po prvi put je imala priliku doivjeti blagodati drutvene uzajamnosti. Potom su se neke stvari poele iskradati iz ruku onih koji su brinuli o pozivanju ljudi u islam. Ja, koja gajim naklonost prema Arapima, pozivam sve muslimane u svijetu da se vrate putu Poslanika islama, jer oni izvan toga puta nee pronai sebe, niti e svijet slijedei neki drugi put moi izbjei pogubna deavanja koja e biti tea od onih kojima je sada izloeno ovjeanstvo. Islam nije doao samo Arapima, ve je doao itavom ovjeanstvu, to dokazuje injenica da ga je njegov Poslanik irio na sve strane jo za svoga ivota. Pa, da li e muslimani i ostati u ovakvoj oputenosti?! Voljela bih kada bi oni slijedili put asnoga Poslanika. Zaista, svijet je prazan, a tu prazninu mogu popuniti samo uenja islama. Prilika je veoma povoljna da i Evropljani prihva127

Ahmed Hamid

te islam oni trebaju izbavitelja, a nemaju zapravo drugog izbavitelja, osim islama. Iskoristite priliku, o vi koji pozivate islamu!

128

ITALIJA

Leone Kaetani Karlo Nalino Mikelanelo Ignacio Gvidi Franesko Gabrijeli Umberto Ricitano Milina San Mila

Ahmed Hamid

Leone Kaetani
Arapi sa islamom su najbolji ljudi na Zemlji! Kada sam se uvjerio da su oni sa islamom najvei ljudi, uinio sam ono to sam uinio i ne kajem se za to! Ime mu je Leone Kaetani (Leone Caetani). Roen je u Rimu 1869. godine. Potjee iz stare i bogate porodice, naklonjene nauci. Leone je zavrio fakultet na Univerzitetu u Rimu vrlo mlad kada je imao svega devetnaest godina! Gajio je veliku ljubav prema uenju jezika tako da je bio u stanju pisati i itati na sedam jezika, meu kojima je bio i arapski. Zaputio se u Egipat kako bi usavrio arapski jezik. Tamo se susreo s vrsnim poznavaocima jezika, vjere i retorike. Potom je otiao posjetiti Siriju i Liban, gdje je upoznao istaknute linosti iz podruja nauke, knjievnosti i islamistike. Radio je kao talijanski ambasador u Vaingtonu. Njegovo imanje procijenjeno je na pet miliona zlatnih lira, mimo onog to je pripadalo njegovoj eni. Gajio je veliku ljubav prema nauci i knjievnosti. Iz svoga bogatstva je svake godine izdvajao pozamanu svotu zlatnih lira smatra se
130

Islam i Poslanik u oima Drugih

da se radilo o iznosu od deset hiljada zlatnih lira s namjenom da se potroe za provoenje naunih i knjievnih istraivanja. Sakupio je dvije stotine raritetnih rukopisa kako bi bili obraeni i prireeni na odgovarajui nain te bili dostupni javnosti. itav svoj ivot posvetio je uenju i prouavanju, kako bi ljudima pokazao ono to im je bilo nedostupno, kako bi se obavijestili. Obrazovanje je kod njega imalo izuzetno velik znaaj. Osnovao je institut pod svojim imenom za razvijanje nauke, umjetnosti i knjievnosti, nazvavi ga Institut Kaetani. Posredstvom svoga instituta okrenuo se svijetu, aljui ekspedicije da istrauju i ispituju, s ciljem da se napie povijest islama u podrujima kojima je islam bio prisutan, zasnovana na pouzdanim i provjerenim izvorima, kako bi iznio na vidjelo ivot islama od same prve hidretske godine. Prvo razdoblje te povijesti, koje obuhvata vrijeme od 1. do 132. hidretske godine, objavljeno je u pet svezaka, na ukupno 1.730 stranica. Usto, slao je brojna izaslanstva da temeljito provjere podatke koje je on objanjavao i koje je potom objavio u jednom lijepo ureenom izdanju, primjerenom vanosti tih sadraja i truda koji je bio uloen radi njih, te dostojnom historije zbog koje je i bio uinjen sav taj napor. Postignua je potom predoio uenjacima i strunjacima, kako bi mogla biti vaan, taan i nadasve vjerodostojan izvor za dugo razdoblje.
131

Ahmed Hamid

Milioner, princ Leone Kaetani je zatim, zbog ulaganja u nauna istraivanja, pao pod steaj. Milioner je postao siromah, ali arapskoislamski svijet i danas milionera koji je bankrotirao zbog nauke smatra jednako milionerom, s obzirom na one pouzdane i vjerodostojne podatke koje je iznio na svjetlo dana, dok ga u svijetu dre najveim orijentalistom u arapskoj povijesti, to potvruje njegova nauna utemeljenost. Kada je Kaetani bio upitan zato toliko izgara za islamskom naukom i povijeu, odgovorio je: Moj Gospodar me potinio njima! Moda je onaj veliki novac koji se nalazio kod mene i bio predvien za ovaj posao, koji sam obavio kako bih svijetu darovao diku nebeskog uda. Sretan sam zbog toga i nadam se da e sretan biti i italac koji e nakon mene moi uivati u plodovima ovog velikog pregnua. Mislim da sam intelektualno i duhovno bio pripremljen kako bih ba ja bio meu onim koji e svijetu predoiti velianstveni hod islama. Arapi sa islamom su najbolji ljudi na Zemlji! Oduevio sam se upoznavi njih i njihov islam. Kada sam se uvjerio da su oni sa islamom najvei ljudi, uinio sam ono to sam uinio i ne kajem se zbog toga, jer je Bog upravo njih ostavio za nasljednike i upravo njima objavio islam da njime, i njima, obasja tamu itavog svijeta! Neu vam tajiti da moja velika ljubav prema islamu i njegovoj asnoj historiji dolazi od
132

Islam i Poslanik u oima Drugih

ara moje ljubavi i moje opinjenosti Poslanikom islama, koji je sav svoj ivot posvetio kako bi ljudski rod svojim uenjima izveo na Pravi put. Ta uenja su mi i bila onaj stvarni podsticaj koji me stalno nukao da pomognem taj asni poziv od kojega on i nije elio nita drugo, doli da se postupa po njegovim nalozima, jer on je mogao ivjeti kao kralj, ali nije iao za slavom niti za vlau! Pa zar taj veliki ovjek ne zasluuje da se svijetu predstavi njegov ivotopis, povijest njegovih osvajanja i irenja njegove Objave, kako bi oni koji mrze njega i njegovu vjeru mogli to zabaciti i kako bi se svijetom mogli iriti ljubav i mir. Meutim, veina ljudi nije toga svjesna. Ja zaista ne alim to sam pao pod steaj. Ono za ime alim jeste to moje bogatstvo nije bilo jo mnogo vee pa da zavrim ono to sam bio zapoeo. Ali, pojavit e se mnogi drugi ljudi koji e dovriti ono to ja nisam bio u stanju, to nisam mogao dati ni ja, ni neko drugi. Princ Leone Kaetani, najvei i najpouzdaniji orijentalist u arapskoj povijesti, umro je nakon to je proveo trideset i sedam godina ivota u istraivanju i prouavanju. Umro je 1926. godine, sa 57 godina ivota.

133

Ahmed Hamid

Karlo Nalino
Moja ljubav prema Kur'anu, islamu i Poslaniku islama uinila je da su me i moji prijatelji opisivali kao upola muslimana! Ime mu je Karlo Alfonso Nalino (Carlo A. Nallino). Roen je 1872. godine u Torinu, Italija. Na talijanskom univerzitetu nauio je arapski jezik, a nakon toga je poslan u Egipat na estomjeseni boravak da ga usavri, to je zaista i uinio, nauivi i kolokvijalni jezik egipatske sredine. Dobijao je i prihvatao pozive sa egipatskih univerziteta da dri predavanja iz astronomije, arapske knjievnosti i povijesti juga Arabijskog poluotoka prije islama. Bio je lanom veeg broja akademija nauka i instituta za prouavanje jezika, meu njima i Arapske akademije nauka. Napisao je velik broj razliitih priloga o islamu, kao npr.: Izabrani dijelovi iz Kur'ana, Odnos islamskog svijeta sa Evropom te Islamsko uenje i Muhammedov ivot, koja je objavljena u Rimu nakon njegove smrti. U djelu Izabrani dijelovi iz Kur'ana Nalino kae: Nisam imao nikakvih potekoa u razumijevanju Kur'ana, budui da sam znao arapski jezik i njegovo pismo, te shvatanju onoga to
134

Islam i Poslanik u oima Drugih

kriju njegovi reci. Treba kazati i da je ovjek stvoren takvim da su mu srce i razum pripravni za islam kada im na ispravan nain bude otkriven. Moja kerka Marija udila se mojoj ljubavi prema islamu i njegovom Poslaniku, a ta moja ljubav prema Kur'anu, islamu i Poslaniku islama uinila je da su me i moji prijatelji opisivali kao upola muslimana. Nigdje nisam naao takvu jeziku izraajnost, takvu dotjeranost jezika i takav nain koritenja jezika, kao to sam naao u Kur'anu. Poslanik islama, Muhammed, nije znao ni itati, ni pisati, ali njemu je sputena nebeska Objava sa sadrajima od Boga tako je nastao udesni Kur'an, to nije nita neobino, jer ljudski stvor nije u stanju donijeti neto slino. Virtuozi arapskoga jezika i najvei arapski pjesnici pokuavali su sainiti neto slino, makar neto poput jedne skupine ajeta, ali su se pokazivali potpuno nemonim. Kur'an znai islam, a islam je neophodnost koju e svijet jednoga dana staviti u dunost da izdvoji za svoju djecu. Nisam vidio da ijedna druga vjera priprema svoga pripadnika za borbu na Boijem putu u svim njegovim oblicima, osim islama. Vjera sa takvim vjerovanjem pretvara svoga sljedbenika u snagu koja staje na put svima koji napadaju na umove i srca ljudi, jer je i Muhammedov moral bio Kur'an, tako da pred njim nije mogla ostati
135

Ahmed Hamid

nikakva prepreka u irenju islama, osim od onih koji su smatrali da mu je vjerovjesnitvo prevelik zalog. Muhammed je izlazio kao pobjednik zahvaljujui dubokom vjerovanju i neupitnoj istinitosti, tako da su se oko njega okupljali i oni iz dalekih, i oni iz bliskih mjesta. Oni koji su bili uz Muhammeda ulagali su krajnje napore da u svome ponaanju budu onakvi kakav je bio Poslanik: bili su divni blinji i divni uenici pa su stoga mogli i biti najbolji primjeri za islam i njegovo irenje. Njegova kerka Marija kae: Ne mislim da je moj otac bio upola musliman, kako su ga imenovali njegovi prijatelji, ve mislim da je on bio istinski musliman! Islam je poznavao do najsitnijih pojedinosti i obavljao je islamske obrede; uestvovao je s muslimanima u njihovom postu i njihovoj molitvi, te zajedno s njima proslavljao njihove odabrane dane. Po tome prosuujem da je bio potpuni musliman, a ne upola musliman!

136

Islam i Poslanik u oima Drugih

Mikelanelo Ignacio Gvidi


Kur'an je bio, a i sada je, moral kojeg se ljudi trebaju drati na svakom mjestu. On je, bez ikakve sumnje, njihova zatita od svakog njihvog zla! Ime mu je Mikelanelo Ignacio Gvidi (Michelangelo Ignazio Guidi). Roen je 1886. godine u Rimu. Nauio je arapski jezik posredstvom velikih orijentalista. Imenovan je 1922. godine profesorom arapskog jezika i knjievnosti na Rimskom univerzitetu. Gostovao je kao profesor tokom etiri godine (1926-1929) i na Univerzitetu u Kairu, a svoja predavanja je drao na arapskom knjievnom jeziku. Objavio je velik broj priloga o arapskoj knjievnosti, povijesti islama i islamu openito. Tako, izmeu ostalog, kae: Islam je, bez sumnje, vjera oboavanja Jednoga Boga, on je potvrdio Boiju jednost, kao i da je trojstvo ljudska tvorevina. Vjerovanje u jednoga Boga, kakvo je u islamu, ono je to nedostaje vjerama koje su mu prethodile. Tako je islam i doao da potvrdi da je Bog Jedan, da nema sudruga u Boanstvenosti Svojoj, da nema djeteta, ene, druga ni drugarice.
137

Ahmed Hamid

Islam je umove i srca ljudi Objavom Istine i izraavanja Boije Jednosti vratio njihovom pravom mjestu; Objavom koju je prihvatilo veliko mnotvo ljudi koji su sve vrijeme ispovijedali vjeru, klanjali se kipovima i od njih molili pomo, te se potinjavali svojim monicima. To je bila ona slabost koju je islam preobratio u snagu. Muhammed nije doao s nekom svojom vjerom, inae ta vjera ne bi opstala sve do naih dana. Mislim da e svijet uskoro upoznati tu vjeru. Islam e, bez ikakve sumnje, biti ono u emu e zavriti svi koji budu tragali za Istinom na ovome svijetu. Islam nije doao niotkuda. Bog je tano odabrao vrijeme kada e se on pojaviti bilo je to razdoblje u kojem su se ljudi bili otuili od sebe, pa kada je On htio da se vrate svojoj iskonskoj prirodi, odabrao je najiu ljudsku jedinku, najbogobojazniju i s najprozranijim srcem da ona bude Njegov poslanik itavome svijetu; da prenese Objavu Jednog, Jedinog Boga, kako bi se ljudi vratili istinitosti postojanja. Muhammed, sin Abdullahov, kod Stvoritelja je imao najvie mjesto, primivi veliku ast da ponese teret posljednje Objave, da bude posljednji vjerovjesnik. Onog ko eli upoznati islam pozivam da najprije upozna ivotni put Odabranika na kojeg je pao izbor; da se upozna kako je teklo njegovo pripremanje i odgajanje s Neba, da bi bio pripra138

Islam i Poslanik u oima Drugih

van za Objavu, koju je Bog uobliio jo u Praiskonu. Kur'an je bio, i on je to i sada, moral kojeg se ljudi trebaju drati na svakom mjestu. On je, bez ikakve sumnje, njihova zatita od svakog njihovog zla. Muhammedov brak nije bio nita drugo do boanska mudrost, za koju je Tvorac elio da se ostvari. Muhammed nije bio nita drugo, doli ljudski stvor, ali stvor koji je bio odgajan po Bogu. Mogu kazati samo to da vrijeme islama tek dolazi. Ljudi, svuda u svijetu, trebaju samo da ga upoznaju. To je pak jedna nesvakidanja odgovornost. Nju je obavio Poslanik islama i na muslimanima je obaveza da slijede njegov put, jer su oni odgovorni za to kako e drugi vidjeti islam, da bi ga se i pridravali!

139

Ahmed Hamid

Franesko Gabrijeli
Klevete orijentalista nisu nita drugo, doli bezuspjeni pokuaji da se naudi ovoj vjeri i njenom vjerovjesniku i poslaniku! Ime mu je Franesko Gabrijeli (Francesco Gabrieli). Roen je 1904. godine. Gajio je veliku ljubav prema arapskom jeziku, pa je vremenom postao i proelnik katedre za arapski jezik i knjievnost na Rimskom univerzitetu. Naroito se isticao u prouavanju arapskog predislamskog pjesnitva, sve do njegovih posljednjih razvojnih oblika. Bio je ozbiljan i pouzdan strunjak u podruju islamske povijesti. Uspio je protumaiti brojna znaenja u Kur'anu i u tome je bio veoma uspjean zahvaljujui injenici da je poznavao arapski jezik i vjeru islam. Izabran je 1948. godine za dopisnog lana Akademije nauka u Damasku. Autor je veeg broja knjievnih priloga o arapskom pjesnitvu i o historiji islama, a napisao je i neke natuknice za Italijansku enciklopediju te za Islamsku enciklopediju. Izmeu ostalog, on kae: Onaj od nemuslimana koji eli govoriti o islamu mora naj140

Islam i Poslanik u oima Drugih

prije dobro nauiti arapski jezik. Tako ja ne obraam panju na stavove onih orijentalista koji nisu studirali arapski jezik i arapsku knjievnost. Mogu kazati da e ono to rekne orijentalist koji poznaje arapski jezik imati povoljan uinak jer e se on sa islamom upoznati preko njegovog jezika, itat e Kur'an na jeziku na kojem ga je Allah objavio svome Poslaniku. Iako su arapskim jezikom u vrijeme Muhammeda savreno vladali arapski pjesnici i knjievnici, oni ipak nisu mogli doi sa neim slinim onome to je Muhammed primao s Neba. Prema tome, Kur'an nije samo udo ve je on udo svih uda, ako ne i svekoliko udo. Zaista, u Kur'anu je sadrana i sadanjost, i budunost, budui je Allah u njega pohranio i ono to se dogaa i ono to e se dogoditi na Ovome svijetu. Velianstveni Kur'an je udo Neba i Allah ga je poslao da bude Knjigom itavoga svijeta. Dostojanstveno stajanje pred nekom od njegovih sura, kako bi se dosegnuo u njoj pohranjeni smisao, dovoljno je da povjeruje da je ta knjiga dola od Allaha. Neodgovorne izjave nekih orijentalista da je Muhammed autor Kur'ana obina su izmiljotina i nemaju svoga utemeljenja u istini. Klevete orijentalista nisu nita drugo, doli bezuspjeni pokuaji da se naudi ovoj vjeri i njenom vjerovjesniku i poslaniku.
141

Ahmed Hamid

Nadam se da e mi Allah oprostiti ako sam negdje odstupio od istine i ako sam nainio neki propust. Na moju sreu, i na sreu italaca, uvidio sam koliki znaaj moe imati islam, kao vjera i kao obrazac za ponaanje u spaavanju od zala Ovoga svijeta; upoznao sam kur'anski moral Poslanika islama, pa sam shvatio zato mu je Allah podario pribjeite i smirenje kada se u braku zdruio s Hatidom, kako bi mu bila pomaga u traenju smiraja. Naime, kada mu je poela stizati Objava, ona je bila prva koja je pristala uz njega, nakon to se on privio uz nju sa potpunom vjernou i iskrenou. Njegovo srce se uz Kur'an tako smirilo preko nje, sve dok se nije sasvim uvrstilo. Stoga Boiji Poslanik nije nikad zaboravio Hatidu, svoga umiritelja, ak ni nakon njezine smrti niti nakon to se bio oenio drugim enama. Bio je vjeran, a ako bih htio govoriti o njegovoj vjernosti trebalo bi mi vie svezaka knjige. Ljubomora njegovih ena prema Hatidi najbolji je dokaz njegove vjernosti prvoj eni svoga ivota; eni koja mu je nainila pribjeite i odigrala veliku ulogu u njegovu ovrivanju u pogledu primanja Objave.

142

Islam i Poslanik u oima Drugih

Umberto Ricitano
Da se Muhammed, Boiji poslanik, i njegovi ashabi sada nalaze na svijetu, oni bi ga promijenili u znaku islama i uinili bi da se svi planovi koji se kuju za udaranje po njemu razbiju o grudi njihovih planera! Ime mu je Umberto Ricitano (Umberto Rizzitano). Imao je veliku elju da naui arapski jezik pa ga je otiao uiti u Egiptu, da bi se izbliza upoznao s njim, a nakon toga se vratio u Italiju i tu ga nastavio usavravati. Predavao je, u zvanju vanrednog profesora, na Univerzitetu u Kairu. Prouavao je arapsko kulturno naslijea te vrednovao doprinos nekih istaknutih i plodotvornih linosti u tom podruju. Takoer je preveo vei broj pripovjedaka i pozorinih komada uglednih egipatskih knjievnika. Napisao je mnogo radova o islamu u Maroku i Egiptu. Imao je vlastito vienje pojave islama u nekoliko arapsko-islamskih zemalja, koje je i objavio prije smrti 1980. godine. Govorio je: Islam bi bio sila ako bi se njegovi mezhebi stopili u Kur'an. Meutim, mezhebi koji sada postoje meu muslimanima u
143

Ahmed Hamid

svijetu, meni i drugima su posvjedoili da su unekoliko doprinijeli slabljenju te sile, umanjenju njene moi, premda se svi oni na kraju okupljaju oko Kur'ana. Ipak bih vie volio da se oni sastanu oko Kur'ana bez podjele na mezhebe. Islam je u jednom vremenu uspio gospodariti nad dvije treine svijeta i ja se pitam, ne nalazei odgovora, kako su se muslimani nali u ovakvom stanju, jer ih danas vidim da su toliko podijeljeni da im vie niko ne zavidi. Islam ne bi bio u takvom stanju da se koristila njegova nevidljiva snaga u pozivanju ljudi u nj, a ona se ne sastoji u meusobnom sukobljavanju i ubijanju, nego u posveivanju to vee panje nastojanju da se pojave, koje se vremenom ubrzano razvijaju, usmjeravaju Pravim putem. Islam, dakle, ima Knjigu koja svakom vremenu i svakoj pojavi daje njeno pravo, a ja ne vidim da muslimani postupaju po tome. Zbog toga su se nali u prilikama u kojima jesu. I pored toga, kada bi se u ovom vremenu pojavili pozivai u islam poput onih prvih pozivaa, oni bi svoje napore u tom pozivanju doveli u sklad s vremenom i prilagodili ih okolnostima, to bi islamu ponovo osiguralo vodei poloaj u svijetu. A ono to je jo udnije od ovakvog njihovog neodgovornog ponaanja jeste to u isto vrijeme dok ne preduzimaju nita da promijene svoje stanje rado priaju o onome ta su
144

Islam i Poslanik u oima Drugih

radili ljudi iz prvih muslimanskih narataja, iz ega opet ne izvlae nikakvu pouku. Nedobronamjerni svijet se okomio na njih i na uproeni nain njihovog pozivanja u islam, kako istinita vjera ne bi imala nikakvog izgleda na uspjeh, jer se u vjerodostojnom nastupu islama krije mo koju sadanji kolonizatori, oboruani svim sredstvima navoenja na stranputicu, nikako ne ele. Drim da time to su se muslimani prepustili stanju u kojem su se nali oni zapravo sami doprinose i uzimaju uea u provoenju kolonizatorskih planova koji ometaju razvoj islama u svijetu. Stoga pozivam sve one koji su odgovorni za unapreenje islama, kao i muslimane irom svijeta, da se srano usmjere na pozivanje ljudi u istinitu vjeru. Da se Muhammed, Boiji poslanik, i njegovi ashabi sada nalaze na svijetu oni bi ga promijenili u znaku islama i uinili bi da se svi planovi koji se kuju za udaranje po njemu razbiju o grudi njihovih planera, ili da oni prime islam i nakon kratkog vremena stanu druge pozivati u nj, odnosno postanu njegovi najvatreniji zagovarai. Muhammed, poslanik i vjerovjesnik islama bio je najvei politiar svijeta od samog trenutka kada je nastupio sa islamom, kada je radi njega napustio svoj zaviaj i iz Mekke se preselio u Medinu i kada je izmirio plemena Evs i Hazred te izvrio bratimljenje tih dvaju plemena, kao i bratimljenje izmeu pridolica iz Mekke i domaina iz
145

Ahmed Hamid

Medine. Muhammed nije bio samo posljednji vjerovjesnik ve je bio i prvi od politiara koje je trebalo cijeniti i uvaavati sve dosada, a trebat e i dalje sve dovijeka! Stoga bih elio da pripadnici islama slijede njegov put. Na taj nain e s islamom jednoga dana postati velika i vrijedna snaga.

146

Islam i Poslanik u oima Drugih

Milina San Mila


Onaj ko razumije Kur'an ui ga s razumijevanjem i time vri utjecaj na one koji ga sluaju, te oni poinju vjerovati u nj. Tako je bilo i s onim idolopoklonicima koji su sluali Kur'an koji je uio Poslanik islama! Ime joj je Milina San Mila (Milina San Milla.). Italijanska je spisateljica. Ljubav prema Orijentu odvela ju je u Egipat, Libiju, Tunis, Alir i Maroko, kako bi se upoznala s obiajima i tradicijom tamonjih naroda. Svoje putovanje zapoela je po zavretku studija, sa dvadeset i dvije godine ivota. Najprije je otila posjetiti Libiju, na dvije godine prije septembarske revolucije El-Fatih. Tada se dala na itanje literature o islamu, budui da ju je, kako je govorila, posebno zanimala molitva kod muslimana, koja se obavlja u pet navrata svakoga dana. S islamom se jo vie upoznala na egipatskom El-Azharu. Prisustvovala je obiljeavanju islamskih praznika u ostalim arapskim i muslimanskim zemljama koje je posjetila. Zapisala je: Tamo, gdje su vladali naklonost osveti i
147

Ahmed Hamid

poriv razjedinjenosti sasvim iznenada pojavio se novo osjeanje: osjeanje bratstva i sloge, koje su objedinili ideja vjere i uzvieni moral. To je ono s ime je doao Muhammed. I nije prolo mnogo vremena, a uenja Poslanika islama nala su se na svakom mjestu, svojom jednostavnom snagom prodirala su u kraljevstva i drevne civilizacije, ne nailazei ni na ta to bi im stalo na put. tavie, ta uenja su razjedinjene i podvojene narode, meu kojima je vladala velika netrpeljivost, inila sjedinjenima u jednoj vrstoj cjelini. To je bio jedan ogroman i vaan iskorak, a istovremeno i veoma znaajan. Naime, niko nije mogao zamisliti da e islam postati vjerom miliona snanih mukaraca i ena izgraenih upravo snagom islama. Snaga islama krije se u njegovom Kur'anu. Naime, onaj ko se dri Kur'ana titi i sebe i drugoga od pogreaka i pogibelji. To je onaj Kur'an koji je sluao Negus pa nakon toga rekao: 'Ovo to sam uo nije ljudska tvorevina. Ovo je dotaknulo moje srce i moj um. Ovo je dolo sa Neba!' I to nije nita udno, jer onaj ko razumije Kur'an ui ga s razumijevanjem i time vri utjecaj na one koji ga sluaju, te oni poinju vjerovati u nj. Tako je bilo i s onim idolopoklonicima koji su sluali Kur'an koji je uio Poslanik islama nije bilo nikoga ko je sluao njegov plemeniti glas, kojim je uio Kur'an, a da ga to
148

Islam i Poslanik u oima Drugih

nije protreslo do najveih dubina njegova bia, usljed ega je odmah poinjao izvravati ono to je Bog nareivao! Muhammed, poslanik islama, bio je Kur'an koji je hodao po zemlji i iji je glas lebdio po nebu sa onim to mu je slato sa Neba! Mnogo puta sam stajala sama pred sobom u potpunosti ponesena Kur'anom! I ne znam kako sam se zatekla u stanju da uestvujem sa muslimanima u njihovom postu, u njihovoj molitvi i u provoenju njihovih obiaja. Bilo je to samo iz ljubavi koju su Kur'an i onaj koji je imao kur'anski moral uspjeli usaditi u mome umu i u mome srce do te mjere da sam postala ljubomorno vezana za islam. ao mi je to njegovi pripadnici imaju onako nezavidno dranje u pogledu pozivanja ljudi u njega na vanim mjestima i na razliitim jezicima i nainima. Oni bi morali naglasiti vanost islama i ljude navesti da se upoznaju s vrijednou islama koja se krije u njegovom ustavu Kur'anu!

149

INDIJA

Rabindranat Tagore Mahatma Gandi Davaharlal Nehru

Islam i Poslanik u oima Drugih

Rabindranat Tagore
Vjerujem da El-Azhar, sa svojim bijelim rukama otvorenim prema svijetu, moe dodatno doprinijeti islamskom nastojanju u irenju ideje islama! Ime mu je Rabindranat Tagore (Rabindranath Thakur). Roen je 1861. godine u Kalkuti, jednom od velikih indijskih gradova. Roen je, kako to kae poslovica, sa zlatnom kaikom u ustima. Naime, porodica mu je bila veoma bogata i posjedovala velike i izuzetno plodne zemljine posjede, tako da je Tagore imao lagodan ivot. Njegova porodica je nastojala da svaki njezin pripadnik stekne izvrsno obrazovanje i da ovlada itavim nizom naunih i umjetnikih disciplina. Ve u ranom djetinjstvu zapazili su njegovu bistrinu i veliku nadarenost pa su ga poslali u Englesku da studira pravo. Bilo je to 1877. godine. Tagore je za vrijeme studija pokazao posebnu nadarenost. Kada se vratio u Indiju posvetio se upravljanju prostranim poljoprivrednim povrinama koje je posjedovala njegova porodica. Tu je mnogo razmiljao o svekolikom ivotu. Njegovo upravljanje posjedom
151

Ahmed Hamid

omoguavalo mu je da obilato upranjava tu svoju sklonost, daleko od ljudi, da se dodatno udubljuje u misli, da ita i pie poeziju. Njegova poezija i proza, odnosno sve to je pisao, imalo je snanog utjecaja i na one itaoce koji su radili na njegovim posjedima, koji su se nadahnjivali njegovom poezijom i openito onim to je pisao. Tako se ljubav od seljaka koji su radili na njegovim posjedima prenosila i na druge seljake i radnike u Indiji, nakon to se prouo kao pjesnik i knjievnik. Tagore je postao pjesnik i knjievnik koji je razvio i svoju filozofiju. Njemu bliski ljudi prevodili su to na druge jezike, kako bi se svijet poblie upoznao sa Indijom preko Tagorinih djela, iji je broj dostigao stotinu knjiga poezije i etrdeset svezaka proze, pored filozofskih i politikih rasprava koje su imale izuzetno velikog utjecaja i velikoga udjela u domovinskom pokretu za nezavisnost Indije. Najvei dio Tagorinih djela preveden je i na arapski jezik. Tagore se bavio i prouavanjem religija. Njegova knjiga ovjekova vjera jedan je od znaajnijih proizvoda njegove misli, njegovog itanja i njegove filozofije. Tagore je pozvao u Indiju velikog maarskog mislioca, dr. Germaniosa, da na indijskim univerzitetima predstavi svoje studije o islamu. Germanios, inae orijentalist koji je volio islam, doao je u Indiju i drao predavanja tokom etiri godine u razdoblju od 1922. do 1932.
152

Islam i Poslanik u oima Drugih

godine. U Indiji je Germanios obznanio svoju pripadnost islamu i dao sebi ime Abdulkerim Germanios. Germanios je esto provodio prijateljska druenja s Tagorom, koji je uivao dok mu je ovaj priao o islamu. Sam Tagore je itao o islamu i upoznao se s njim i pokazivao zadivljenost islamom i njegovim Poslanikom. Govorio je: Islam je velika vjera. Uspio je sebi privui ljude irom svijeta. Iz tog razloga ima mnogo neprijatelja, ali zahvaljujui svojoj izraenoj jednostavnosti, njegove zastave e se uvijek vihoriti visoko. Islam je ona vjera koja je vjerama koje su joj prethodile priznala njihovu vrijednost. Islam nije porekao nijednu vjeru koja mu je prethodila. Naprotiv, u svojoj sveobuhvatnoj Knjizi on govori o tim vjerama, i o budunosti ljudskoga roda. Muhammed nije bio pohotan ovjek niti je gledao svoj vlastiti probitak; nije ni pisac Kur'ana, ve je sav bio samo u znaku vjernosti i iskrenosti. Zato nije poricao ono to se govorilo o vjerovjesnicima koji su bili prije njega, ve je ta kazivanja vidio onakvim kako se o njima izrazila Objava, da bude potvrdom njegove iskrenosti, pouzdanosti i vjernosti. Stoga je islam bio snaan, i bit e snaan sve dok bude bilo Kur'ana, koji uva Allah. Bilo bi dobro kada bi sav svijet upoznao islam i njegovog iskrenog i pouzdanog Poslanika, koji je imao
153

Ahmed Hamid

nebeski odgoj. Tagore je 1936. godine posjetio Egipat i upoznao se sa ulogom koju El-Azhar ima u promicanju islama. Bio je oduevljen Azharovom brigom za islam, te onim vjerskim uenjacima koji su prouavali islam na ovom egipatskom univerzitetu kako bi u svijetu predstavljali islam. O tome je rekao sljedee: Vjerujem da El-Azhar sa svojim bijelim rukama otvorenim prema svijetu moe dodatno doprinijeti islamskom nastojanju na irenju ideje islama. Zaista je El-Azhar svjetska nauna vrijednost, koja bi trebala da se posvuda oponaa. Daj Boe da i u Indiji bude jedan Azhar, poput ovoga u Egiptu! Tagore je umro 1941. godine. Umro je ovjek koji je govorio da je svako dijete koje se rodi na ovom naem svijetu jedno ivo udo, koje nam govori: 'Bog ne gubi nadu u ovjeka!'

154

Islam i Poslanik u oima Drugih

Mahatma Gandi
Vjerovjesnik islama on je bio taj koji me je pobudio da se stanem javno zalagati za osloboenje Indije! Ime mu je Muhandas Karamand, a poznat je kao Mahatma Gandi (Mohandas Karamchand Gandhi). Roen je 1869. godine u Indiji. kolovao se u Indiji, u kojoj je i nauio kako ovjek moe biti slobodan na Ovome svijetu, na to su ga navele okolnosti sa kojima se Indija suoavala pod kolonizatorskom vlau. Studij prava zavrio je u Engleskoj. Posjedovao je takvu inteligenciju da je njome zapanjivao vie svoje profesore nego kolege! U Indiji je radio kao advokat, nastojei obespravljenim vratiti njihova prava koja su im oduzimana ni zbog ega drugoga, ve samo zato to su bili ljudi Indije, u odnosu na koju je Gandi smatrao da je i sam jedan njezin djeli. Volio je ljude, a i oni su voljeli njega. Oni su se okupljali oko njega da bi zajedno s njim zahtijevali da kolonizator odstupi. Otputovao je i u Junu Afriku kako bi se i odande zauzimao za prava Indije. Na tom putovanju suoio se s brojnim
155

Ahmed Hamid

tekoama, ali se 1915. godine vratio u Indiju i zapoeo praviti planove za sticanje njene nezavisnosti. Pritom se suoio s ogromnim preprekama koje je pred njega postavljao kolonizator, kako bi onemoguio da Gandi ostvari svoj cilj i okupi dodatan broj pristalica koji bi slijedili njegove ideje. Indijci su se, meutim, okupljali oko njega, prieljkujui da njihova zemlja dobije nezavisnost i da kolonizator ode. Bio je velik asketa i pridrao se strogih pravila u svome uzornom ivotu, kako bi i druge primjerom naveo da uine to isto za povratak slobode i nezavisnosti i opstanka Indije. Po svom asketizmu postao je poznat irom svijeta i dao uzoran primjer takve ivotne filozofije. Zagovarao je jedinstvo ljudskog roda u ljubavi, pravednosti i bratstvu. U vie navrata je zatvaran zbog poduhvata koje je preduzimao sa svojim istomiljenicima protiv engleskog kolonizatora. Izloen zlostavljanjima u zatvoru, uvijek je dizao svoj glas zagovarajui indijsku nezavisnost. Njegov glas se iz zatvora uo u svim dijelovima svijeta, to mu je priskrbilo saosjeanje svih ljudi i njihovo potovanje. itav svijet je bio uz njega, slavio ga i podravao u njegovim pravednim zahtjevima. Indijski narod bio je sve glasniji u svom traenju nezavisnosti. Ubrzo se itava Indija, sa svim svojim frakcijama, okupila oko ideja svog duhovnog voe Gandija. Svojim hrabrim dra156

Islam i Poslanik u oima Drugih

njem u zatvoru Indijcima je povratio vjeru u sebe. Prozvali su ga Mahatmom, to u prijevodu znai velika dua. I zaista, Gandi je bio dostojan imena koje su mu dali. Pripremio je otpor i pokrenuo niz poduhvata protiv britanske vlasti. Bio je veoma tuan zbog podjele podruja Indije na dvije drave: Indiju i Pakistan. Dana 30. januara 1948. godine na Gandija je izvrio atentat neki Indijac, kojeg je unajmio engleski kolonizator kako bi ga se rijeio. Kada je Gandijev ubica bio upitan zato ga je ubio, odgovorio je: Mnogo je volio muslimane. Volio ih je vie nego sebe, tako da je rtvovao i indijske interese kako bi im udovoljio! Stoji, meutim, injenica da voa poput Gandija zasluuje puno potovanje cijeloga svijeta. Muslimani su jako uvaavali Gandija jer je posjedovao osjetljivu duu i veliku sposobnost za prevladavanje tekoa. Muslimani su ga pomagali i podravali. ak su za nj govorili: Mahatma Gandi nam predstavlja islam u okviru koji ne izlazi iz islama! Kada je Gandi saznao da ga muslimani u Indiji i u cijelome svijetu podravaju, mirno je rekao: Ja sam prouavao islam i preko njega sam spoznao vrijednost ovjeka i prava koja on ima! Islam je jedina vjera u svijetu koja je dala i koja jednako daje ovjeku istinsku mjeru uistinu, on mu je izrazio poast u svojoj asnoj
157

Ahmed Hamid

Knjizi! Stoga ne treba uditi to se zalaem za ouvanje ovjekove asti ne samo u Indiji nego i u cijelome svijetu, jer e onaj ovjek koji je ravnopravan sa drugim ljudima i u pravima, i u obavezama u svemu moi ponuditi vie. A upravo je islam doveo ovjeka u ravnopravan poloaj s drugim ljudima. Stoga nemojte ovjeku uskraivati onu ravnopravnost koju nalae islam i za koju se borio Poslanik islama! Onaj velikan, koji e dovijeka biti velikan, Muhammed, sin Abdullahov, poslanik islama, bio je u stanju vladati cijelim svijetom, pa ipak je htio biti samo ovjek, radi ovjeka, pomou islama. ejtanov poriv za vlau nije se nikako mogao njemu pribliiti, tako da je Vjerovjesnik islama ivio on, Poslanik kao obian ovjek pred svojom braom, drugim ljudima, kao jedan od njih, i pored toga to je bio Boanski izbor. Vjerovjesnik islama on je bio taj koji me je pobudio da se stanem javno zalagati za osloboenje Indije! Svakome ko upozna islam dua e se ispuniti i postati velika. Stoga sam osjetio neopisivu sreu kad su me prozvali duom (hatma). Volio bih vidjeti Indiju, i muslimane Indije, u boljem stanju od ovog u kakvom su sada, a to e se u budunosti i dogoditi!

158

Islam i Poslanik u oima Drugih

Davaharlal Nehru
Moral Vjerovjesnika islama prevazilazio je sve granice i mi ga smatramo uzorom za svakog reformatora koji bi elio da se svijet kree prema istinskome miru! Ime mu je Davaharlal Nehru (Jawaharlal Nehru). Roen je 1889. godine u Allahabadu u Indiji. Bio je jedan od istaknutih pregalaca u borbi za sticanje nezavisnost svoje domovine 1919. godine. Njegov uzor bio je Mahatma Gandi, koji je bio prijatelj njegovoga oca, pa je tako uio od njega. Bio je na elu Patriotskog kongresa etiri godine, nakon 1929. godine. U vie navrata je bio zatvaran u razdoblju od 1930. do 1936. zbog pripreme i ispoljavanja graanske neposlunosti te zbog suprotstavljanja kolonijalizmu i imperijalizmu. Diplomirao je na Univerzitetu Kembrid, u Engleskoj. Njegov politiki glas bio je od posebnog znaaja na Indijskom potkontinentu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pao je u zatvor zbog toga to je djelovao protiv indijske podrke Britaniji. Poslije razdoblja borbe i djelovanja na sticanju nezavisnost svoje domovine, nakon osnivanja nove Indije, postao je 1947. godine
159

Ahmed Hamid

premijerom. Bio je jedan od utemeljivaa Pokreta nesvrstanih, s genijalnim liderom Demalom Abdu Nasirom (Naser). Nehru je vie puta bio u posjeti Egiptu te se izbliza upoznao sa njenim spomenicima kulture i civilizacijom ove zemlje. Kada je ugledao El-Azhar, rekao je: Ovo je, znai, onaj Azhar bez vrstine ijih ljudi i snage njihova vjerovanja ne bi bilo ni islama!? Nama je Mahatma Gandi puno govorio o islamu pa smo ga zavoljeli! Kada su ga upitali o Gandijevoj smrti, vzano za njegovu ljubav prema islamu, izjavio je: Zaista smo se na upeatljiv nain upoznali sa islamom preko Gandija on je volio islam, jer je islam protiv svega onoga to unizuje ovjeka i ugroava njegovo dostojanstvo. Gandi je gajio ljubav prema svima, bez obzira koje su vjere ili rase, a ona grjena ruka koja ga je ubila nije to uinilia zbog njegove ljubavi prema islamu. Mahatma je, naime, u svome srcu i umu uvaavao sve vjere u svekolikom njihovom mnotvu u Indiji, tako da ono to je izjavio njegov atentator nema osnove u istini. Ustvari, kolonizator je htio potpiriti rat izmeu muslimana i pripadnika drugih vjera pa je atentatora na Gandija nagovorio da izjavi ono to je izjavio; meutim, Indijci su prozreli tu kolonizatorovu zavjeru i umjesto da se sukobe jedni s drugima, okrenuli su se zajedno protiv njega. Muslimani su, zahvaljujui svojim prosvijetljenim umovima
160

Islam i Poslanik u oima Drugih

i snazi svoga vjerovanja, smogli snage da progutaju vatru te smutnje, tako da se ona ugasila odmah po atentarovom priznanju! Ja sam islam upoznao od svoga oca i od njegova prijatelja Gandija. Shvatio sam da je islam ono to svijet moe spasiti od ovih zala koja nas okruuju, ali rat protiv islama e se nastaviti voditi! Ja se ne plaim smrti, ali se plaim i strepim da ne umrem prije nego Indiji osiguram njen mir i izbavljenje njenim hindusima i muslimanima. Islam podstie na slobodu i dostojanstvo i mi u Indiji se nismo ogrijeili o islam svi mogu da provode svoje vjerske obrede bez ikakvih pritisaka. Moral Vjerovjesnika islama nadilazio je sva ogranienja i mi ga smatramo uzorom za svakog reformatora koji bi elio da se svijet kree prema istinskome miru. Poslanik islama je bio, i to je jo uvijek, svjetionik koji je posvuda muslimanima osvjetljavao pute i mi emo uvijek uvaavati taj svjetionik, koji svijetli za dobro ovjeka!

161

RUSIJA

Lav Nikolajevi Tolstoj Vasilij Vladimirovi Bartold Ignacije Krakovski

Islam i Poslanik u oima Drugih

Lav Nikolajevi Tolstoj


Nema nijednog vjerovjesnika koji je uivao potovanje i svojih neprijatelja, osim vjerovjesnika Muhammeda. Iz tog razloga je velik broj njegovih neprijatelja uao u islam! Ime mu je Lav Nikolajevi Tolstoj. Roen je 28. augusta 1828. godine, kao etvrti od petero brae. Mati mu je umrla kada je imao svega dvije godine. Tolstoj je poivio 82 godine ispunjene ivotom koji je njegovoj misli i knjievnom stvaralatvu podario sva ona osjeanja sa kojima je izbrusio kristale svojih knjievnih djela i s kojima se usmeno obraao, govorei mudro i filozofski, te na temelju kojih je razmjenjivao pisma s velikim svjetskim knjievnicima i misliocima. Tolstoj je bio poseban ivot koji je iao ukorak sa ivotom i posebna knjievnost, koja je bila u neposrednoj vezi sa ivotom i izvirala iz njega, zahvaljujui emu je stekao slavu koja se tako iroko rasprostirala da joj gotovo i nema premca. Njegova djela prevedena su na veinu svjetskih jezika. Kau da je Tolstoj bio onaj pojedinac koji je, svojom milju i svojom knjievnou, povukao Rusiju naprijed te da je
163

Ahmed Hamid

Rusija po njemu postala poznatija. Tolstoj se mnogo zanimao za islam, itao o njemu i iz njega, pa je s tim u vezi razmjenjivao pisma s najistaknutijim velikanima islama, meu kojime je i ejh Muhammed Abduhu. Tolstoj o islamu kae sljedee: Allah je jedan, nema drugog boga, osim Njega. On je pravedan i milostiv, konano utoite ovjekovo. To je ono s ime je doao Muhammed, vjerovjesnik islama, u svojoj vjeri. Stoga nakon pojave ove vjere nije doputeno oboavati druga boanstva. Dunost ovjekova jeste da se pridrava uputa Allaha Jedinoga, kako bi mu zavrnica bila lijepa nagrada, jer ako bude slijedio ejtana i postupao drukije od onoga to je propisao Allah na Onom svijetu e se suoiti s velikom patnjom. Ako upravo islam nalae da je Allah Jedan, a da je sve drugo prolazno, da nakon prolaznog svijeta ne ostaje nita drugo, doli Allah, onda i nema istinskog ivota, osim u primjeni uenja te vjere, koja poziva onome to je naredio Allah Jedini: da ljudi vole jedni druge i da budu jedni uz druge i u tegobama, i u lagodnosti. Ja sam jedan od onih koji su oduevljeni vjerovjesnikom Muhammedom, kojeg je odabrao Allah Jedini da preko njega, preko njegova uma i srca, spusti ljudima Posljednju objavu i da on, takoer, bude posljednji vjerovjesnik, tako da poslije njega vie nee doi neki novi vjerovjesnik. Muhammedovo priznavanje svih vjerovjes164

Islam i Poslanik u oima Drugih

nika koji su mu prethodili po nalogu Boga Jedinoga da bi pokazali ljudima kako da urede svjetsku zajednicu i radi koje je on doao da taj proces dovede dokraja, jeste takoer jedan nesumnjiv dokaz. Muhammed je, zaista, doao da sa islamom upotpuni drutvenu izgradnju na svakome mjestu. Vjerovjesnik Muhammed nije ni na koji nain vrio pritisak na pripadnike drugih religija kako bi uli u njegovu vjeru, a muslimani tako postupaju i danas. Vjerovjesnik Muhammed je podnio mnoge tegobe kako bi njegova vjera dospjela do svih ljudi, a da pritom nije isukao sablju. S druge strane, vjerovjesnik Muhammed je bio ugnjetavan ak i od onih ije je vjere i vjerovjesnike sam priznavao. tavie, oni su predvodili njegove neprijatelje, ali on se i pored toga savladavao i strpio te uspio svoju Objavu prenijeti ljudima u cijelosti, a njegovi sljedbenici su je poslije njega prenosili dalje. Nema nijednog vjerovjesnika koji je uivao potovanje i svojih neprijatelja, osim vjerovjesnika Muhammeda. Iz tog razloga je velik broj njegovih neprijatelja uao u islam. Ono to izaziva uenje jeste injenica da su oni koji su mu izraavali neprijateljstvo sasvim dobro znali da je Muhammed u pravu te da poziva istinitoj vjeri. U dubini svojih dua oni su ga potovali, ali su to svoje potovanje tajili, kako ne bi bili optueni da se udaljavaju od svojih vjerovanja.
165

Ahmed Hamid

Meutim, ono u ta nema nimalo sumnje jeste da je vjerovjesnik Muhammed bio jedan od najveih reformatora koji su drutvenom ustrojstvu dali ogroman doprinos. Dovoljno mu je asti sadrano u okolnosti da je stotine miliona ljudi naputio na svjetlo istine, na mir i spokoj, i to je ljudima otvorio put prema visokom duhovnom ivotu. To je neto ogromno, neto to moe uiniti samo neko kome budu podareni snaga, nadahnue i pomo s Neba.

166

Islam i Poslanik u oima Drugih

Vasilij Vladimirovi Bartold


U Kur'anu se nalaze vrijednost i snaga koje e postati veoma uvaavajue ako to muslimani blagovremeno shvate! Ime mu je Vasilij Vladimirovi Bartold. Roen je 1869. godine. Studirao je i diplomirao na Univerzitetu Petersburg, gdje je 1901. godine biran za profesora za povijest islamskog Istoka. Njegovo bavljenje islamskim Istokom navelo ga je da se pone baviti strunom obradom arapskih izvora, to je radio sve do smrti 1930. godine. Broj njegovih razliitih priloga koje je objavio prelazi etiri stotine jedinica. Mi emo navesti samo neke: Civilizacija islama, Islamski svijet, Omer drugi pravedni halifa, Kur'an i more, Uenjaci islamske renesanse, Budizam i islam i Islamska arhitektura. Na vie mjesta u svojim prilozima istie: Onome ko se upozna sa karakteristinom, starom islamskom civilizacijom shvatit e da e istinska vrijednost islamske civilizacije tek u budunosti izai na vidjelo. Kada bi islamski svijet iskoristio svoj jedinstven geografski poloaj i Muhammedovo iskustvo u voenju ovosvjetskih poslova on bi postao uvaavajua sila
167

Ahmed Hamid

koja bi imala onakvu mo kakvu je imala u vrijeme Muhammeda, a koja se i danas pamti. Omer ibn el-Hattab, jedinstvena linost po svome usmjerenju, privukla mi je panju u velikoj mjeri zbog svojih karakteristinih postupaka u islamu, te zbog svojih stavova s kojima je uspio od islama stvoriti silu bez premca, koja bi, da je potrajala, zavladala itavim svijetom. Snana linost Omera ibn el-Hattaba me oduevila, osobito stoga to je Poslanik islama molio Stvoritelja da ga osnai jednim od dvojice Omera, pa je prvi od njih bio Omer ibn el-Hattab. injenica je da je Muhammed bio veoma pronicljiva osoba. On je jasno uoavao ta bi za snanu Omerovu linost znailo kada bi joj se jo pridodao islam naime, da bi bila jo snanija: prava islamska linost! Muhammed je i dobio ono to je traio: islam je zaista dodatno osnaio Omera i on se iz njega nadahnuo islamskom snagom koja ga je uinila sposobnim da erijatom predvienu kaznu provede i nad vlastitim djetetom. Nema sumnje da je Omer ibn el-Hattab bio odlian uenik u koli Muhammeda, poslanika islama. U Kur'anu se nalaze vrijednost i snaga koje e postati veoma uvaavajue ako to muslimani blagovremeno shvate! Veoma su mi dragi oni islamski uenjaci koji su uspjeli podariti ovjeanstvu novi duh. Kad god bih otkrio nekog islamskog uenjaka da ima pred oima Omera ibn el-Hattaba kao uzora,
168

Islam i Poslanik u oima Drugih

jo vie bih ga potovao i smatrao ga bliskim, te bih pisao o njemu onako kako treba da se pie. Jer onaj ko potuje Omera treba da uiva potovanje drugih ljudi!

169

Ahmed Hamid

Ignacije Krakovski
Doi e dan kada e svi ljudi shvatiti da Kur'an nije doao samo Muhammedu, njegovim drugovima i njihovim sljedbenicima, ve svim ljudima svijeta. On je samo doao posredstvom Muhammeda! Ime mu je Ignacije Krakovski. Roen je 1883. godine u ruskoj porodici koja je voljela itanje i obrazovanje, tako da je njegov djed posjedovao veliku biblioteku koju je njegov otac brino uvao i jo je dodatno obogatio knjigama koje je sam nabavio i itao ih. Krakovski je veoma nastojao da nae prijatelje u biblioteci svoga oca i djeda pa se posvetio itanju i tako ih upoznao. Njegova ljubav prema itanju postala mu je preokupacija to je uinilo da bude bez prijatelja. Jedini prijatelji bili su mu autori knjiga i njihove knjige koje su se nalazile u njegovoj biblioteci. Posredstvom te biblioteke u njemu se probudila ljubav prema Istoku, te je pokuavao nauiti arapski jezik, to ga je odvelo uenju vie istonjakih jezika. Arapski je nauio pred uiteljima Libancima: Fadlullahom Sarufom, Rizkullahom Hasunom i Antonom Haabom. Ubrzo se Krakovski prouo po svojoj
170

Islam i Poslanik u oima Drugih

sklonosti prema arapskom jeziku, pa su ga Univerzitet u Petersburgu i Ministarstvo prosvjete i ljubitelja arapskog jezika poslali u Egipat, Liban i Palestinu da usavri taj jezik, da ga naui iz njegovih izvora, te da upozna njegove strunjake, knjievnike i leksikologe. Vrijeme kada je Krakovski usavrio arapski jezik pada u razdoblju izmeu 1905. i 1910. godine. Nakon to se vratio u Rusiju, postao je godine 1910. direktorom biblioteke u Odsjeku za strane jezike na Univerzitetu Petersburg, a potom i asistentom za arapski jezik, te profesorom arapskog jezika na istom Univerzitetu. Zatim je postao lanom ruske, sirijske te iranske akademije nauka. Preveo je velik broj priloga o arapskim knjievnicima sa arapskog na ruski jezik, meu kojima su i radovi dr. Tahe Husejna, Mahmuda Tejmura, Kasima Emina i Maihaila Nuajme. Najznaajniji mu je, meutim, prevodilaki rad prijevod Kur'ana s arapskog na ruski jezik. O svom prijevodu Kur'ana Krakovski kae: Od svih knjiga koje sam preveo najtee mi je, i najlake, bilo s Kur'anom. Prije nego sam zapoeo prevoditi Kur'an pozabavio sam se svakom pojedinom rijei u njemu i mnogo sam vremena proveo kako bih razumio Kur'an u njegovim pravim znaenjima. Zaista, ono to se nalazi u Kur'anu ne moe sastaviti nijedan ovjek na svijetu; ne moe napisati ak ni neto slino tome. Uostalom, ta
171

Ahmed Hamid

knjiga sadri prizore iz prolosti, iz sadanjosti i iz budunosti. Doi e dan kada e svi ljudi shvatiti da Kur'an nije doao samo Muhammedu, njegovim drugovima i njihovim sljedbenicima, ve svim ljudima svijeta. On je samo doao posredstvom Muhammeda. S Ignacijem Krakovskim je ljubav prema islamu i Kur'anu dijelila i njegova ena Vera, koja je slijedila sklonost svoga mua. Nju su privlaili islamski kulturni spomenici pa je o tome napisala jednu izuzetnu studiju, koja je postala nezaobilaznom za istraivae islamske umjetnosti. U sklopu tog nastupa napisala je i monografiju o arapskim mezarima iz prvog hidretskog stoljea. Istraivaki je obuhvatila i druga podruja islamske umjetnosti, a osvrnula se i na tarihe ugraene na damijama i drugim vjerskim zdanjima. Takoer je prikupila rijetke rukopisne primjerke Kur'ana iz 16. stoljea, te sainila historijat arapskog pisma u drevnim primjerima. Njen mu je za nju rekao: Moja supruga nije se odbojno postavila naspram moje ljubavi prema arapskom jeziku i islamu, ve je, koliko je mogla, u tome sa mnom uestvovala, pa je pokazala iznenaujuu ljubav prema islamu, posve jednaku mojoj ljubavi. Ako to i na ta upuuje, onda svakako upuuje na onu udesnu snagu koja se krije u islamu, kojom on privlai onoga ko ga prouava, u bilo kojoj njegovoj sastavnici, to je jo jedna nesumnjiva veliina islama.
172

HOLANDIJA

Snouk Hargronde
Ne znam kako e ljudi kao muslimani kruiti oko Drevne kue, koja je predmet hodoaa. Mora da e biti nekog uda koje e se dogoditi u jednom takvom danu! Ime mu je Snouk Hargronde (Christiaan Snouck Hurgronje). Roen je 1857. godine. Obrazovanje je sticao u Lajdenu i Strazburgu. Sedamnaest godina je ivio na Javi (Indonezija), radei u tamonjoj vladi. Imenovan je profesorom na katedri za arapski jezik u Bataviji. Odlino je poznavao arapski jezik: na njemu je itao, pisao i govorio, te postao njegov snaan podravalac. Smatra se vodeim evropskim orijentalistom s obzirom na priloge koje je ostavio o islamskom pravu, filozofiji erijatskog prava, hadisu i tefsiru. Sa islamom se htio upoznati sa njegovih vrela pa je sebi izabrao ime Abdulgaffar, kako bi mogao posjetiti Mekku. I zaista je otiao u Mekku i u njoj proveo pet mjeseci te zalazio meu ljude svake vrste. Kroz te susrete upoznao

Ahmed Hamid

je islam u njegovoj punoj naravi. Bio je oduevljen obiajima i izrekama stanovnika Mekke, pa je tako i napisao svoj uveno djelo Izreke Mekkelija, pored itavog niza drugih islamskih priloga, od kojih navodimo samo neke: Muhammed, Islamski zakon, irenje islama, Abraham (Ibrahim) u Kur'anu, Islam i pitanje rasizma, Islamska politika vjerovjesnika Muhammeda, Hodoae u Mekku. Hargronde je umro 1936. godine. Navodimo neke dionice iz kojih se oituje njegova ljubav prema islamu: Ovo podruje je bilo, i ostalo bi nepoznato, daleko od svijeta, da ga Allah nije odabrao da se u njemu rodi Njegov posljednji poslanik i vjerovjesnik, ime ga je smjestio u sredite panje, i uinio mjestom hodoaa onih koji vole islam i njegova Poslanika. Tako je Mekka postala svjetskim svjetionikom. Kada sam bio u posjeti Mekki stao sam i posmatrao Drevnu kuu (Kabu), koju je sagradio Ibrahim temeljem naloga dobijenog od svoga Gospodara i u toj pustinji uputio Bogu dovu da uini da ljudska srca i umovi ude za njom pa da postane mjestom hodoaa svih muslimana svijeta, te da kasnije postane i najplodnijom zemljom. Njegov Gospodar mu se odazvao, Onaj Koji mu je i objavio da ljudima obznani Had, kako bi pozivanje u islam, koje e uslijediti kasnije, dolazilo od potomaka Ismailovih, pradjeda vjerovjesnika Muhammeda.
174

Islam i Poslanik u oima Drugih

Ibrahimov poziv e jednoga dana pronai put do cijeloga svijeta ta njegov poziv je islam, koji je proirio Allahov vjerovjesnik Muhammed. Ne znam kako e ljudi kao muslimani kruiti oko Drevne kue, koja je predmet hodoaa. Mora da e biti nekog uda koje e se dogoditi u jednom takvom danu. Onaj ko bude itao Muhammedov poziv vidjet e da je to samo nastavak Ibrahimovog poziva. Onaj ko bude itao Kur'an vidjet e da je to knjiga cijeloga svijeta, a ne knjiga odreene skupine ljudi

175

PANIJA

Fransisko Kodera Sajdin


To to me optuuju da sam primio islam meni predstavlja ast koju sam krunisao inom da sam se prozvao ejhom Zejdinom! Ime mu je Fransisko Kodera Sajdin (Francisco Coddera Saidin). Roen je 1836. u Honzu, koji pripada Aragonu. Uio je i nauio etiri jezika. Arapski je poznavao izvanredno, u smislu itanja, pisanja i govorenja, budui da je ivio na sjeveru Afrike, meu ljudima koji su govorili arapskim, tako da ga je odlino govorio. Sluenje arapskim jezikom bila je jedna od njegovih vanih odlika. Potom je postao efom katedre za arapski jezik na Madridskom univerzitetu. Predano je prouavao povijest islama i islamsku kulturu. Osnovao je pansku arapsku biblioteku i bio je utemeljitelj kole panskih orijentalista, postavi tako i njihovim prvakom. Biran je za lana Historijske akademije i lana Pariko-azijskog drutva. Istinski je volio islam, arapski jezik i Arape do mjere da je sam sebe prozvao ejh

Islam i Poslanik u oima Drugih

Fransisko Kudara Zejdin. Kau da je prihvatio i islam kao svoju vjeru. Svoje bavljenje islamom obznanio je u knjizi Renesansa islamske knjievnosti, te u tekstovima koje je napisao za Arapsku enciklopediju, u kojima je pisao o knjievnicima i velikanima islama u Egiptu. Tome treba dodati i rukopise koje je obradio, ukljuujui i njihovo prevoenje, te neke davnanje spomenike arapske kulture. Vremenom je izrastao u vodeeg panskog orijentalistu. O islamu kae: Islam e ui meu sve ljude. Allah je ovjeka stvorio pripravnim za islam. Onoga koga Allah zavoli, On uputi u islam. Moj Gospodar je mene zavolio pa me je naputio u islam. Upoznao sam islam i temeljito ga prouavao s ljubavlju, sve do obredoslovlja, i sa potpunom predanou u svakoj pojedinoj sastavnici. To to me optuuju da sam primio islam meni predstavlja ast, koju sam krunisao inom da sam se prozvao ejhom Zejdinom. U islamu sam naao potpuno ispravan ivot. To je ono to u sebi sadri Kur'an i to je ono to nekog od vjernika ini svijetlim znamenom kakav je bio Muhammed, koji je i danas svjetionik. Islam nadolazi i pored svih prepreka koje se stavljaju preda nj, ali trebaju mu istinski pozivai, koji e njegova uenja predstavljati ljudima djelom i s ljubavlju! ejh Fransisko Kudara Zejdin, ili Fransisko Kodera Sajdin, umro je 1917. godine.
177

JAPAN

iro Tanakairo
Muslimanima je obaveza pruati pomo na svakom mjestu i poraditi na otvaranju zatvorenih damija u nekim zemljama! Ime mu je iro Tanakairo (Shiro Tanakashiro). Roen je 1919. godine. Bio je profesor za povijest dvaju istoka, bliskog i srednjeg, na japanskim univerzitetima Tokio, Kjoto i Osaka. Susreo sam se s njim u ljeto 1981. godine u damiji Hazreti Husejna u Kairu. Sluao je sa skruenou isposnika i govorio teno arapskim knjievnim jezikom, a egipatskim kolokvijalnim jezikom sluio se kao Egipanin. Sjedio sam pored njega u predvorju te velike damije. Imao je enciklopedijsko pamenje i poznavao svaku sitnicu o islamu i njegovome Poslaniku, te podatke iz povijesti islama. Islam je upoznao prije trideset i pet godina, susrevi se sa njim kroz itanje povijesti. Posjeduje stremljenja onih potpuno iskrenih muslimana. On kae: Nalazimo se na poetku petnaestog

Islam i Poslanik u oima Drugih

hidretskog stoljea, kada islamski poziv jo uvijek proivljava svoje opadanje i pored savremenih sredstava komunikacije koja islamskom pozivu pruaju izvanrednu priliku za irenje vjere naeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., dok dananji svijet grca u moru materijalizma i neznabotva, onako kako je bilo i prije Muhammedova poslanstva. Tada je na Poslanik sam uspio osigurati postojanje islamskoga poziva i njegovo daljnje irenje. Njegova osnova za to pregnue bile su Mekka i Medina. On se oslanjao na snagu svoje uvjerljivosti i snagu svoje Objave, ali i na snagu izaslanika koje je upuivao da druge pozovu u vjeru, a koje je odailjao na sve strane svijeta, spremajui ih ak u Kinu i Egipat. Na taj nain uspio je svojoj Objavi osigurati iekivano uzvieno mjesto u srcima i umovima ljudi. Islamski poziv u vjeru jo uvijek ivi na onome to je uraeno u prolosti. Prolo je etrnaest stoljea, a u nainu pozivanja u vjeru nije se desio nikakav napredak, osim u pogledu nekih mogunosti, koje opet koriste oni koji ne vole islam kako se on ne bi irio i stao na put njihovim okupacijama i prohtjevima. Muslimani irom svijeta, a osobito oni u islamskim dravama, moraju preuzeti odgovornost za promicanje islama, onu odgovornost koju je Boiji Poslanik, s.a.v.s., nosio sam! Islam je postao usamljen. Muslimanima je obaveza pruiti pomo na svakom mjestu i poraditi na
179

Ahmed Hamid

otvaranju zatvorenih damija u nekim zemljama. Dunost je svih muslimana, i njihovih predstavnika, da islamskom pozivu prue makar mali udio onoga to mu je pruao Poslanik islama pa e vidjeti da islam predstavlja ast i dostojanstvo za onog ko eli imati ast i dostojanstvo koje je Allah namijenio svome namjesniku na Zemlji, a radi kojih je i poslao naeg asnog Poslanika, kako bi ih potvrdio u svojoj Objavi, svojim postupcima i svojim uenjima koja opstaju i traju evo sve do danas. Na nama je da vidimo kako da to osnaimo pa da ne budu slaba strana u svijetu u kojem sve postaje udno i otueno.

180

EGIPAT

Durdi Zejdan Nezir Dejd (enuda Trei)

Ahmed Hamid

Durdi Zejdan
Ne mislim da je ijedan drugi poslanik, osim Muhammeda, postizao toliku naklonost, koju je jednostavno zasaivao u srce onoga ko bi ga upoznao, makar ga dotini i ne volio! Ime mu je Durdi Zejdan. Roen je 1861. godine u Bejrutu. Odrastao je u jednoj siromanoj porodici, to ga je natjeralo da napusti kolovanje u svojoj dvanaestoj godini, kako bi pomagao ocu da odri porodicu u ivotu. Jo kao mali volio je crtati i slikati, ali i itati. Imao je, meutim, elju da jednoga dana postane lijenik. Pokuavao je zavriti studij medicine u Kasr el-Ajniju u Egiptu, ali njegova ljubav prema itanju i pisanju bila je prevagnula, tako da se i opredijelio da bude pisac. Ali, pisanje mu nije donosilo prihod koji bi mu bio dovoljan za ivot. Nauio je itati i pisati engleski za samo pet mjeseci, pa je nastojao tim novim jezikom poboljati svoje ivotne prilike i nai neki posao. Na kraju je postao prevodilac u engleskoj obavjetajnoj slubi, koja mu je postavila uvjet da, pored prevodilakog posla, ima nastaviti i pisati za novine za koje je dotada radio. Durdi Zejdan je prihvatio njihove uvjete i nastavio s
182

Islam i Poslanik u oima Drugih

pisanjem, radei istovremeno kao prevodilac u engleskoj obavjetajnoj slubi. Durdi Zejdan, egipatski pisac i engleski inovnik, bio je u pratnji engleskog izaslanstva koje je ilo u Sudan, i bio joj prevodilac u putovanju niz Nil. Izaslanstvo je u toku 1884. godine imalo zadatak da izbavi Gordon-pau. Poelio je da ima svoj novine ili asopis u kojima bi mogao pisati bez ogranienja, pa je za to dobio saglasnost engleske obavjetajne slube, koja mu je tako pruila priliku da ima svoje vlastito glasilo, gdje je mogao pisati ta je htio i pozivati koga on hoe da za njega pie. Tako je Durdi Zejdan godine 1892. pokrenuo asopis El-Hilal, pod kojim imenom, osim asopisa, sada djeluje i velika novinska kua. I kua i asopis, dakle, nose jo uvijek ime koje podsjea na njega. Nakon osnivanja i pokretanja izdavanja asopisa El-Hilal, Zejdan se potpuno okrenuo novinarstvu i knjievnosti. Ostavio je iza sebe velik broj djela, a mi emo navesti samo neka: Povijest Egipta, Povijest islamskog civilizacijskog hoda, Opa historija, Jezika filozofija povijest normi arapskog jezika, Borba zaljubljenih, Diktatura mameluka, Djevojka Gassan, Egipanka Armanosa, Geografija Egipta. Durdi Zejdan je o islamu i muslimanima izjavio sljedee: Nisam vidio da je iko irokogrudiji, es183

Ahmed Hamid

titiji, drai i iskreniji od prijatelja muslimana. Ja sam ih upoznao jo kao mali, kada su se s velikom panjom odnosili prema mojoj porodici, i kao veliki, kada su me lijepo pazili. U islamu nisam naao nita drugo, osim ljubavi, bratstva, irokogrudosti i uzvienosti. Proitao sam Kur'an u njemu sam otkrio potpunu opskrbu za jedan astan ivot. Svaka rije u Kur'anu je ivot, za sadanjost i za budunost, pa savjetujem svakome da ga proita. Sasvim sigurno, Kur'an, koji je objavljen Muhammedu, poslaniku islama, nije se mogao pojaviti niotkuda. Muhammed je bio pouzdan ovjek, ivio je prema kur'anskom udoreu. Njegov ivot se i danas prouava jer sadri istinske vrijednosti. Ne mislim da je ijedan drugi poslanik, osim Muhammeda, postizao toliku naklonost, koju je jednostavno zasaivao u srce onoga ko bi ga upoznao, makar ga ovaj i ne volio!

184

Islam i Poslanik u oima Drugih

Nezir Dejd (enuda Trei)


Kur'an je knjiga koja se mora itati. U njemu se nama izrie poast, i on nema premca! Ime mu je Nezir Dejd. To je pravo ime koptskog vjerskog poglavara enude Treeg, aleksandrijskog patrijarha kraze morkosije. Roen je u Egiptu 1923. godine. Zavrio je gimnaziju 1947, a potom je studirao teologiju. Zareen je 1954, a potom je 1956. godine biran za manastirskog igumana. Biskupom je postao 1962. i na tom poloaju ostao, pokrivajui podruje crkvenog odgoja i obrazovanja, sve dok na njega nije godine 1971. pao izbor za patrijarha, na kojem mjestu se nalazi i danas. Nezir Dejd, odnosno patrijarh enuda Trei, na poglavarskoj stolici je naslijedio patrijarha irila estog, ije se obavljanje najvie vjerske dunosti odlikovalo prijateljstvom, ljubavlju, saosjeanjem, bratstvom i solidarnou. On je djelatno ispoljavao miroljubivost, s ciljem da Egipat zadri svoju sigurnost i ostane bezbjednom zemlja. Patrijarh enuda, meutim, bio je intelektualac: pjesnik, esejist, knjievnik, govornik i
185

Ahmed Hamid

pobonjak. Iza njega je ostao velik broj priloga, koji su vrlo upeatljivi. Neki od tih priloga objavljeni su u izdanjima za iru upotrebu, a neki su snimljeni na audio-kasetama. Radio je i kao rezervni starjeina u oruanim snagama po vlastitoj elji nastojei time izraziti svoju odanost zemlji u kojoj ivi i kojoj pripada i svome egipatskom rodoljublju. Susreo sam se sa njim u drugoj polovini sedamdesetih godina u njegovom uredu, u zgradi saborne crkve na Abbasijji u Kairu. Dugo smo razgovarali u njegovom otmjenom uredu. Razgovor je bio ugodan, jer druenje sa takvim ljudima i ne moe biti nita drugo, doli isti uitak, iako je razgovor bio obuhvatan i zadirao u irok spektar i vjerskih, i ovosvjetskih tema. Vidio sam da je veoma jednostavan ovjek, doivljavao sam ga kao muslimana, iako posve svjestan da je on zapravo hrianin. Vidio sam da izvanredno poznaje svaku pojavu o kojoj je bilo rijei, da govori kao genijalac, pravi pokrete genijalca, osmjehuje se kao genijalac... I ja sam samo u jednom trenutku bio genijalan sa njim: kada sam ga nasmijao toliko da se on smijao gromko, zabacivi glavu natrag! Zapazio sam da voli islam, da je ingeniozno pronicljiv i u pogledu poznavanja kur'anskog jezika! Sluao sam ga, a on je govorio jezikom Kur'ana; govorio je Kur'anom! Nisam se udio, ve sam mu bio samo jo blii, u jo tjenjoj vezi s njegovim umom.
186

Islam i Poslanik u oima Drugih

Uostalom, nita neobino: Kur'an pribliava ljudske umove jedne drugima i zbliava ljudska srca. Takoer brie razlike meu njima. Navest u samo neke reenice koje u izdvojiti iz svoga dugog razgovora koji sam imao sa patrijarhom enudom Treim: Kur'an je knjiga koja se mora itati. U njemu se nama izrie poast, i on nema premca. Islam je, bez sumnje, vjera irine i promjena, a Muhammed je bio najvei drutveni reformator koji se ikada pojavio. Kada je pobjedonosni vojskovoa Amr ibn el-As doao u Egipat i vidio da krani nemaju svoga patriijarha, jer je El-Enba Benjamin bio sakriven, poslao mu je pismo, pozivajui ga da preuzme rukovoenje vjerskim ivotom Kopta u Egiptu pod njegovom zatitom i panjom. U pismu koje je Amr ibn el-As poslao ElEnbi Benjaminu stoji: 'Gdje god da je koptski patrijarh Benjamin, neka zna da mu mi pruamo zatitu, jamimo sigurnost i dajemo mu tvrdu rije kojom nas je Allah obavezao! Stoga, neka patrijarh doe kod nas u sigurnost i spokojstvo i neka prihvati rukovoenje pitanjima svoje vjere i neka preuzme brigu o svojim istovjernicima!' Amr ibn el-As je pomogao izgradnju aleksandrijske crkve, a uinit e da budu vraene crkve koje su Bizantijci bili uzurpirali. Patrijarh enuda Trei i njegovi Kopti i danas ive u okrilju te brige i sigurnosti. Stoga e i rei borcima na ratnom popritu, koji su se
187

Ahmed Hamid

okupljali nasuprot neprijatelju prije Oktobarskog rata: Mi u ovim danima vodimo protiv cionista odsudnu bitku za opstanak oni su na zajedniki neprijatelj, oni su neprijatelji i hrianstva, i islama! Mi se neprekidno molimo Bogu za vas da vas uva i nadamo se da e se rat zavriti povoljno, da nijedan od vas nee izgubiti ni dlaku sa glave!

188

Islam i Poslanik u oima Drugih

Na kraju Nadam se da se italac bolje upoznao s vrijednou svoje vjere kroz njeno istinsko razumijevanje od strane ove odabrane skupine, za koju se nadam da sam je predstavio na pravilan nain i omoguio da se vjerodostojno izrazi o islamu i o onome ta bi muslimani mogli dobiti ako bi se pridravali njegovih uenja, koja vode prema svjetskom miru. Molim itaoca da mi dostavi i one podatke koje sam moda ispustio u predstavljanju ovih linosti. Isto tako, molim itaoca da me obavijesti o svemu drugom to mu se uini da bi se moglo pridodati ovoj knjizi, iji bi obim volio proiriti do stotine, pa i vie... Nadam se da e itaoci saraivati sa mnom, kako bi se poveao broj obraenih linosti u ovoj knjizi. Molim Allaha da sve nas naputi na ono to je dobro za ljude, a to se krije u miru kojem islam tei! A Allah zna za namjeru!

189

VRIJEDNA SVJEDOENJA DRUGIH O ISLAMU I POSLANIKU

U vrijeme kada se, na jednoj strani, muslimanski narodi vraaju izvorima svoje vjere, Kur'anu i sunnetu, a na drugoj se strani potkopava autoritet oba ta izvora, posebno na savremenom Zapadu, knjige u kojima se baca novo svjetlo na islamske izvore zasluuju posebnu panju i imaju jo veu vrijednost. to se tie napada na Kur'an, oni su, kao to je poznato, poeli uporedo sa njegovim objavljivanjem i traju sve do danas, istina sa skoro istom argumentacijom. Otkrie jednog privatnog prijepisa Mushafa u jemenskoj San'i ija je kopija s koje je prepisan moda nastala u vrijeme hilafeta hazreti Alije, kao to je poznato naunoj javnosti, izazvalo je nove stare tvrdnje orijentalista na Zapadu o navodnoj neautentinosti Kur'ana, na ta su ozbiljni naunici i kur'anolozi dali svoju iscrpnu i nepobitnu naunu argumentaciju koja je iznova afirmisala Boansko porijeklo i udesnost Allahove Knjige. ini se da su napadi na Kur'an na Zapadu rjei od napada na poslanika Muhammeda, s.a.v.s., i da je muslimanski odgovor na njih djelotvorniji. Moda je i to jedan od razloga to se islamofobina pera radije okreu protiv poslanika Muhammeda nego protiv Kur'ana: Kur'an je dostupan stotinama miliona italaca u

izvorniku i u prijevodima na sve vanije jezike svijeta, dok to nije sluaj sa sirom, biografijom poslanika Muhammeda, s.a.v.s., koju tako nastrojena pera uvijek iznova nastoje iskriviti. Knjiga Ahmeda Hamida specifina je po tome to su u njoj sabrana miljenja onih utjecajnih umova sa Zapada i Dalekog istoka koji su se, neoptereeni propagandom, izravno studirajui ivotopis poslanika Muhammeda i njegovo historijsko djelo, oduevljavali njime nerijetko ga nazivajui najveom povijesnom linou. Iskrenim muslimanima, koji su svjesni vanosti i svrhe vjerovanja u instituciju poslanstva (drugi, neraskidivi dio ehadeta), sjaja i veliine poslanika Muhammeda, s.a.v.s., kao Peata svih poslanika i vjerovjesnika, nisu potrebna niija svjedoenja, no, to ne znai da ih misli velikana sa Zapada i Dalekog istoka o Muhammedu, s.a.v.s., nee dodatno uzbuditi poveavajui ljubav prema tome muslimanskom modelu identifikacije (usvetun haseneh). Ova inspirativna svjedoenja ipak e biti najdojmljivija za one koji su svojim duhom okrenuti Zapadu kao navodno najviem sistemu vrijednosti, svejedno bili oni u dubini srca muslimani ili nemuslimani. Ovdje su sakupljene misli Tolstoja, Bernarda oa, Giba, Getea, Karlajla, Ajntajna, Mahatme Gandija... i mnogih drugih zapadnoevropskih, dalekoistonih i afrikih velikana koji su, u svoje doba, bili moralne savjesti Zapada,
191

Dalekog istoka, Afrike, pa ak i cijelog svijeta, njegovi uitelji i vodii. Iako izvanredna, ova knjiga nije potpuna; bilo je, naime, jo vanih ljudi koji su afirmativno govorili o islamu, Kur'anu i poslaniku Muhammedu, no to nee u bitnome umanjiti njezinu vrijednost. Ahmed Hamid je, naime, elio sainiti knjigu posebno inspirativnih misli kazanih ili napisanih od strane posebno utjecajnih linosti koje su se divile poslaniku Muhammedu. Istina, postoje ili bi se mogle sainiti i one druge knjige, u kojima se napada poslanik Muhammed, ali ti napadi su samo bacanje luga u oi. Nae lai o Muhammedu su lai protiv nas, Zapadnjaka, zapisao je Tomas Karlajl.

Prof. dr. Demaludin Lati

192

Sadraj

Na putu obaveze .............................................. 7 VELIKA BRITANIJA ................................... 12 Bernard o .................................................. 13 Bertrand Rasel ............................................. 17 Tomas Karlajl.............................................. 20 Viljem Mjur ................................................ 24 Hamilton Gib ............................................. 27 Riard Barton .............................................. 31 Edvard Henri Palmer .................................. 35 Tomas Arnold ............................................. 39 Rejnold Alejn Nikolson ............................... 43 Edvard Lejn ................................................ 46 FRANCUSKA ............................................... 50 an ak Ruso ............................................. 51 Volter .......................................................... 53 Emil Dermengem........................................ 56 Napoleon Bonaparta ................................... 61

Kliman Hjuart ............................................ 66 Gustav Le Bon ............................................ 70 Luj Masinjon .............................................. 74 E. F. Gotije ................................................. 78 Anri De Kastri ............................................. 81 ak Berk ..................................................... 84 AMERIKA ..................................................... 87 Albert Ajntajn ............................................ 88 Vilfred Smit ................................................ 95 arls Adams ................................................ 99 Aleksandar Veb ......................................... 102 Majkl Hart ................................................ 105 Entoni Kvin .............................................. 108 NJEMAKA ................................................ 111 Johan Volfgang Gete ................................. 112 Karl Brokelman ......................................... 116 Jorg Kremer .............................................. 119 Jozef aht .................................................. 122 Zigrid Hunke ............................................ 125 ITALIJA ....................................................... 129 Leone Kaetani ........................................... 130

Karlo Nalino ............................................. 134 Mikelanelo Ignacio Gvidi ........................ 137 Franesko Gabrijeli ................................... 140 Umberto Ricitano ..................................... 143 Milina San Mila ........................................ 147 INDIJA ........................................................ 150 Rabindranat Tagore .................................. 151 Mahatma Gandi ........................................ 155 Davaharlal Nehru .................................... 159 RUSIJA ........................................................ 162 Lav Nikolajevi Tolstoj ............................. 163 Vasilij Vladimirovi Bartold ...................... 167 Ignacije Krakovski ................................... 170 HOLANDIJA .............................................. 173 Snouk Hargronde .................................... 173 PANIJA ...................................................... 176 Fransisko Kodera Sajdin ............................ 176 JAPAN ......................................................... 178 iro Tanakairo ......................................... 178 EGIPAT ....................................................... 181 Durdi Zejdan ......................................... 182

Nezir Dejd (enuda Trei)....................... 185 Na kraju ...................................................... 189 VRIJEDNA SVJEDOENJA DRUGIH O ISLAMU I POSLANIKU ........................... 190

ISLAM I POSLANIK U OIMA DRUGIH

Izdava Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini Za izdavaa AKBAR EYDI Redaktura prijevoda MUSTAFA KAMALI Lektura MUNIB MAGLAJLI Korektura SELMA EFENDI DTP ADNAN JASIKA tampa AMOS GRAF Za tampariju FAHRUDIN KORJENI Tira 1000 primjeraka

You might also like