Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

1

PROBLEM PRAVNOG STATUSA GRADA SARAJEVA I ODREĐENJA NJEGOVIH NADLEŽNOSTI1 - Sead S. Fetahagić -

Sarajevo, decembar 2011.

1

tekst je, uz redakcijsku doradu, objavljen pod naslovom "Sarajevo - grad ili slučaj?" u časopisu Novi pogledi br. XX. Sarajevo: ACIPS, 2012. str. 14-19.

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

2

Pravni status i ustrojstvo grada Sarajeva predstavlja problem koji se na izvjestan način “vuče” još od dejtonskog konstituiranja Bosne i Hercegovine krajem 1995 god. Iako najčešće nije bivao top-temom recentnih političkih diskusija i medijskih tretmana („monopol” na takav status imali su i imaju “ustavne reforme”, “evropske integracije”, “Sejdić/Finci”, “popis stanovništva”, "državna imovina", da navedemo samo par najpopularnijih tema), njegovo prisustvo se u velikoj mjeri osjećalo u realnosti životne svakidašnjice njegovih građana i u nagomilavanju te sporom rješavanju brojnih problema koji opterećuju grad Sarajevo kao poseban urbani entitet. Ulični kriminal i pitanje bezbjednosti građana (uključujući i zaštitu najelementarnijih ljudskih vrijednosti, kakve su život, zdravlje i imovina), a u posljednje vrijeme i terorizam, dotrajala i nedovoljno regulirana prometna infrastruktura (kako za pješake tako i za motorizirani saobraćaj), nekvalitetan i relativno skup javni gradski prevoz, neadekvatno urbano planiranje koje se ogleda u naizgled stihijskoj izgradnji objekata od privatnoposlovnog interesa na nepriličnim lokacijama (trgovački centri, stambeno-poslovni blokovi, vjerski objekti i sl.), a nauštrb uređenja i zaštite javnih površina i zgrada od javnoga interesa (umjetničke galerije, muzeji, biblioteke, kino-sale i sl.), netransparentno raspolaganje zajedničkim zemljištem stanara u gusto naseljenim stambenim blokovima u gradskom centru i njegovo ustupanje privatnim poslovnim subjektima (kafići, kladionice i sl.), te alarmantni porast huliganskog nasilja povezanog sa sportskim događajima i nezbrinjavanje pasa-lutalica u stambenim gradskim četvrtima u neposrednoj blizini dječjih vrtića i škola, samo su neki od brojnih problema koje građani Sarajeva gotovo svakodnevno uočavaju i o kojima mediji povremeno donose novinarske priloge. Na službenoj web-stranici Grada Sarajeva navodi se, između ostalog, da je pozitivnom ustavno-pravnom regulativom pravni status grada
“neprecizno i nedovoljno definiran što za posljedicu ima mnoge nesporazume u samom shvatanju statusa Grada Sarajeva, kao i niz umnoženih praktičnih problema u funkcioniranju organa Grada Sarajeva, te odnosa na relaciji Kanton Sarajevo – Grad Sarajevo – općine u sastavu Kantona Sarajevo. Sve navedeno, u krajnjem, rezultira vrlo čestim neracionalnim i nesvrsishodnim preklapanjima nadležnosti, a ujedno za posljedicu ima neefikasno i neekonomično ostvarivanje prava i obaveza građana i pravnih osoba na području Kantona Sarajevo”.

Iz ovoga slijedi da bi se uzrok brojnim navedenim problemima i njihova rješenja trebali tražiti prvenstveno u pravnoj sferi. Stoga će ovaj tekst imati za cilj da ukaže na opće probleme u raspodjeli nadležnosti između Kantona Sarajevo (dalje: KS) i Grada Sarajeva (dalje: GS), imajući u vidu pravne propise koji su na snazi. Sažet prikaz gradskih nadležnosti ćemo zatim usporediti sa pravnim određenjem nadležnosti grada Ljubljane. Iskustvo i organizacijsko-pravni okvir glavnog grada Republike Slovenije, koja je s jedne strane članica EU, a s druge zemlja nasljednica bivše SFRJ koja je najdalje napredovala u tranzicijskom periodu, može nam pomoći u sagledavanju problema i iznalaženju mogućih rješenja. PRETHODNO ISTRAŽIVANJE

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

3

Autor ovoga teksta je avgusta 2006. godine učestvovao u radu istraživačkog tima čiju je analizu pod naslovom Čiji je glavni grad Sarajevo? objavila nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa. Prilikom izrade ove analize korišteni su, između ostalog, i rezultati istraživanja iz radne verzije Elaborata o statusu grada Sarajeva kojeg je 2001. godine objavio Institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. U to vrijeme, u periodu između neizglasavanja „Aprilskog paketa ustavnih reformi” i održavanja općih izbora u oktobru iste godine, bila je reaktualizirana ideja o organizaciji GS kao “distrikta”, te je i spomenuta analiza išla u tom smjeru - ponuditi naime ideju da se cjelokupan teritorij (ili barem njegov najveći dio) koji je 1991. godine činio GS rekonstituira kao distrikt izvan oba entiteta. Ovo je bilo uvjetovano top-down pristupom i polazištem da je Sarajevo prema ustavima BiH i entiteta određeno kao glavni grad i BiH i RS i FBiH. Ove odredbe, naime, zorno ilustriraju pravnu konfuziju dejtonskog ustavnog poretka, a interesantno je da gotovo niko od pozvanih javnih aktera ne postavlja jedno logično i razumno pitanje: Ako ustavi određuju Sarajevo kao glavni grad i cijele BiH i svakoga od dva njezina entiteta ponaosob, zašto se ovaj "glavni grad" teritorijalno nalazi samo u jednom od dva entiteta i samo u jednom od deset kantona tog entiteta? Koliko ovakav položaj grada doprinosi slici Sarajeva kao simboličkog centra, koji bi u političkom, administrativnom ili kulturnom smislu predstavljao neku vrstu političkog jedinstva bilo za cijelu BiH bilo za jedan entitet? Djelimični odgovori na ova pitanja nalaze se u pomenutoj studiji, u dijelu koji sadrži rezultate ispitivanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 ispitanika iz Kantona Sarajevo, Istočnog Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Tuzle. Na pitanje Koliko uspješno Sarajevo predstavlja BiH i sve njene građane? ukupno 70% ispitanika dalo je odgovore "neuspješno" ili "djelimično uspješno" (Čiji je..: 80), dok je na pitanje Koliko ste zadovoljni ukupnom urbanom slikom Sarajeva kao glavnog grada? odgovore "uopće nisam zadovoljan" ili "djelimično sam zadovoljan" dalo je ukupno 72% anketiranih (Čiji je..: 88). Obzirom da je u međuvremenu politička, bezbjednosna, ekonomska i europsko-integracijska slika BiH zapala u popriličan ćorsokak, možemo samo pretpostaviti da bi image Sarajeva u nekoj novoj anketi bio još i nepovoljniji. No, kako je tema ovog broja Novih pogleda koncept i primjena načela lokalne samouprave, ovdje se nećemo baviti ustavnopravnim određenjem Sarajeva kao glavnog grada BiH odnosno entiteta, već ćemo se fokusirati na status Sarajeva kao jedinice lokalne samouprave i na problem razgraničenja njegovih nadležnosti sa Kantonom. NADLEŽNOSTI GRADA SARAJEVA PREMA POZITIVNIM PRAVNIM PROPISIMA Da bismo utvrdili koje nadležnosti pripadaju GS, moramo se kretati unutar granica važećeg pravnog poretka Federacije BiH (dalje: Federacija), te ćemo ovdje predstaviti odredbe o nadležnosti, onako kako su one kronološki stupale na snagu.

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

4

Opći pravni akti koji sadrže odredbe o nadležnosti GS su: Ustav Federacije BiH (uključujući Amandmane XVI i XXVI), Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH (dalje: ZPLS), Ustav Kantona Sarajevo (uključujući Amandman I) i Statut Grada Sarajeva (dalje: SGS). Zakon o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajeva koji je na snazi od 2000. u velikoj mjeri je derogiran donošenjem ZPLS 2006. godine, a nacrt novog kantonalnog zakona je u pripremi još od 2007. Obzirom da on do danas nije usvojen, ovdje ga nećemo uzimati u razmatranje. Kao prethodnu napomenu, pojasnimo još ukratko i način određivanja nadležnosti u ustavnom sistemu Federacije. Pod nadležnošću podrazumijevamo krug poslova, te mjeru i način na koji ih državni i samoupravni organi obavljaju (Elaborat: 137-138). Isključive nadležnosti su u principu neprenosive i izvorno su date određenom organizacijskom nivou vlasti, tipično onome hijerarhijski višem (npr. isključive nadležnosti Federacije po Ustavu FBiH čl. III.1.). Zajedničke nadležnosti su one koje su na osnovu nekog ustavnog akta date na zajedničko obavljanje organima dva nivoa upravnog organiziranja, kao njihov izvorni ustavni djelokrug (npr. zajedničke nadležnosti Federacije i kantona po Ustavu FBiH čl. III.2.). Prenesene nadležnosti su takve koje pojedina političko-teritorijalna jedinica prenosi na sebi viši ili niži nivo. KS, na primjer, može svoje nadležnosti prenijeti na općinu i grad na svom teritoriju ili na federalnu vlast (Ustav FBiH čl. V.2.st.1). GS u današnjem političko-teritorijalnom smislu kao jedinica lokalne samouprave (dalje: JLS) pravno je konstituiran 1997. godine Amandmanom XXVI na Ustav FBiH (dalje: Am. XXVI), dok je njegov teritorijalni opseg (četiri gradske općine - Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad) određen iste godine Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo (dalje: Am. I). Treba primijetiti da je već na ovaj način GS izuzet od opće ustavne odredbe iz Amandmana XVI na Ustav FBiH (dalje: Am. XVI) koja kaže da se grad formira za područje dvije ili više općina kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Razlika je značajna jer je na taj način GS izuzet iz sistema državne uprave, a sveden je na status JLS. Da podsjetimo, državnu upravu čini hijerarhijski lanac institucija vlasti (ministarstva, organi uprave i upravne organizacije) čiji je osnovni zadatak primjena zakona, donošenje provedbenih propisa, te upravni i inspekcijski nadzor, dok je osnovni zadatak lokalne samouprave uredovanje u područjima od neposrednog životnog značaja za stanovništvo na određenoj užoj teritoriji. Dodatni paradoks predstavlja činjenica da GS kao JLS sam obuhvaća još četiri JLS (gradske općine), stvarajući na taj način teritorijalno preklapanje između JLS koje pripadaju različitim nivoima vlasti. U ovakvom slučaju, komparativna praksa poznaje kategoriju regionalne (područne) samouprave kao više instance u odnosu na lokalnu samoupravu, što možemo vidjeti na primjeru Republike Hrvatske (dalje: RH), gdje županija predstavlja jedinicu regionalne samouprave (ali i nižu razinu državne uprave!) dok su općine i gradovi JLS. Međutim, u pravnom sustavu kantona u Federaciji, gdje ove političko-teritorijalne jedinice već samim normativnim određenjem svojih ustavnih nadležnosti, kao i zakonodavnom i političkom praksom, predstavljaju samosvojne političke zajednice koje često figuriraju kao države (Elaborat: 156), te su po svojoj pravnoj prirodi

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

5

bitno drugačije od županija u RH, uvođenje regionalne samouprave ne bi se činilo svrsishodnim niti racionalnim potezom. Am. XVI određuje sljedeće četiri odgovornosti grada kao JLS, ostavljajući mogućnost da mu kanton odnosno općina povjere odnosno prenesu dodatne nadležnosti:
1) financije i porezna politika, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonom, 2) zajednička infrastruktura, 3) urbanističko planiranje i 4) javni promet.

U skladu sa Am. I, SGS koji je usvojen 1998 god. propisuje sljedećih jedanaest nadležnosti GS, ostavljajući mogućnost da mu KS odnosno općine prenesu odnosno povjere dodatne nadležnosti:
1) gradske finansije, 2) javne službe/infrastruktura (voda, kanalizacija, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javni parkovi, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportski objekti, groblja), 3) urbano planiranje/upotreba lokalnog zemljišta, 4) javni saobraćaj, 5) kultura, 6) osnovno i srednje obrazovanje, 7) lokalni biznis, 8) dobrotvorne organizacije, 9) lokalni radio i TV, 10) lokalni turizam i 11) izvršni aspekti stambene politike (dodjela stanova, planiranje, izgradnja i održavanje zgrada u društvenom vlasništvu, odluke o visini stanarina).

Ovih jedanaest nadležnosti uključuju četiri nadležnosti iz Am. XVI, od kojih su neke ovdje dodatno specificirane. Konačno, septembra 2006. na snagu je stupio ZPLS, koji je u velikoj mjeri usklađen sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi (koju je BiH potpisala i ratificirala 2002.), a prilikom izrade njegovog nacrta stručnu pomoć su pružili između ostalih i OHR, OSCE, te Vijeće Evrope. U skladu sa ovim zakonom (čl. 8), GS kao JLS posjeduje sljedeće vlastite nadležnosti:
1) osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom; 2) donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave; 3) donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapošljavanje; 4) utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline; 5) donošenje prostornih, urbanistickih i provedbenih planova, uključujući zoniranje; ̌ 6) utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje; 7) utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara; 8) utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem; 9) utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave; 10) utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja; 11) upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture: a) vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda,

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

6

b) prikupljanje i odlaganje cvrstog otpada, ̌ c) održavanje javne cistoće, ̌ d) gradska groblja, e) lokalni putevi i mostovi, f) ulicna rasvjeta, ̌ g) javna parkirališta, h) parkovi; 12) organiziranje i unapređenje lokalnog javnog prijevoza; 13) utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja, unapređenje mreže ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog obrazovanja; 14) osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja; 15) osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta; 16) ocjenjivanje rada ustanova i kvaliteta usluga u djelatnosti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave; 17) analiza stanja javnog reda i mira, sigurnosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema nadležnim organima za ova pitanja; 18) organiziranje, provođenje i odgovornost za mjere zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa; 19) uspostavljanje i vršenje inspekcijskog nadzora nad izvršavanjem propisa iz vlastitih nadležnosti jedinice lokalne samouprave; 20) donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave; 21) raspisivanje referenduma za podrucje jedinice lokalne samouprave; ̌ 22) raspisivanje javnog zajma i odlucivanje o zaduženju jedinica lokalne ̌ samouprave; 23) preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja; 24) osiguravanje uvjeta rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom; 25) osiguravanje i vođenje evidencija o licnim stanjima građana i birackih spiskova; ̌ ̌ 26) poslovi iz oblasti premjera i katastra zemljišta i evidencija o nekretninama; 27) organiziranje efikasne lokalne uprave prilagođene lokalnim potrebama; 28) uspostavljanje organizacije mjesne samouprave; 29) zaštita životinja.

Prema mišljenju pravnih stručnjaka koji su priredili Komentar Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH (2007: 15-16), ovaj akt predstavlja značajan napredak u definiranju nadležnosti JLS, a naročito zbog značajnog proširenja ovih nadležnosti u odnosu na prijašnja rješenja. Ovih dvadeset i devet taksativno navedenih ovlasti predstavljaju vlastite nadležnosti JLS koje možemo shvatiti i kao njihove "isključive" nadležnosti, koje se mogu ograničiti samo federalnim zakonom. Treba, međutim, ovdje istaći da JLS pobrojane nadležnosti faktički ne može u potpunosti obavljati sve dok se svi relevantni federalni i kantonalni zakoni ne usklade sa ZPLS, a to do danas nije učinjeno, kao što smo vidjeli na primjeru kantonalnog zakona o lokalnoj samoupravi KS. S druge strane, GS zbog već navedenih problema nedostatka pravnog određenja kao jedinice uprave zapravo i nema dovoljno samostalnih upravnih kapaciteta kako bi mogao obavljati sve navedene djelatnosti. Za usporedbu, KS raspolaže sa dvanaest ministarstava (od kojih neka u svom sastavu imaju i posebne uprave ili upravne organizacije), dvije samostalne uprave i pet samostalnih upravnih organizacija, koji kao organi uprave vrše

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

7

poslove iz kantonalne nadležnosti, dok GS posjeduje samo sedam gradskih službi za upravu i jednu upravnu organizaciju. PRIMJER ORGANIZACIJE GRADA LJUBLJANE Na primjeru organizacije i pravnog ustroja grada Ljubljane, glavnog grada Republike Slovenije, možemo pokazati kako izgleda uređen status grada u zemlji-članici EU. Grad Ljubljana se teritorijalno prostire na 275 km2 i ima 280 140 stanovnika. Ove brojke su usporedive sa GS, koji se sa svoje četiri općine prostire na 141,5 km2 i ima 297 416 stanovnika. Ljubljana je pravno ustrojena kao Gradska Općina Ljubljana-Glavni grad Republike Slovenije (dalje: GOL) koja ima položaj JLS, u skladu sa evropskim načelima supsidijarnosti i decentralizacije koji su jasno navedeni u njenom Statutu. Prema čl. 18 Statuta GOL koji je na snazi od 2007. grad raspolaže sljedećim nadležnostima:
1) normativno uređuje lokalne poslova od javnog značaja (donosi statut, budžet i dr.), 2) upravlja imovinom gradske općine, 3) potiče privredni razvoj gradske općine (ugostiteljstvo, turizam, mala privreda), 4) stvara uvjete za gradnju stanova i stara se za povećanje stambenog fonda, 5) uređuje, upravlja i stara se o lokalnim javnim službama (komunalna infrastruktura), 6) unapređuje razvoj predškolskog odgoja, odgojno-obrazovne djelatnosti i razvoj sporta i rekreacije, 7) uređuje i unapređuje zdravstvenu i socijalnu zaštitu, 8) podstiče kulturnu i istraživačku djelatnost, 9) stara se za zaštitu zraka, zemlje, vode, zaštita od buke, odlaganje otpada i druge djelatnosti zaštite okoliša i čuvanja prirode, 10) stara se za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, 11) čuvanje javnog reda i mira (promet, prekršaji, inspekcija nad provedbom propisa, gradsko redarstvo) i 12) izvršava zadatke koji se odnose na raspolaganje zemljištem i određivanje uvjeta za njegovu upotrebu, utvrđuje javni interes za realizaciju prava općine, priprema energetski plan općine i vrši druge zadatke od javnog značaja.

Pored ovako taksativno navedenog općeg opisa poslova, za svaki od njih se u posebnim stavovima objašnjava način njihovog obavljanja. Na primjer, nadležnost iz tačke 8) se vrši na način da se:
- osiguraju sredstva za obavljanje tih djelatnosti, - osnivaju javni zavodi iz područja kulture i osiguraju uvjeti za njihovo djelovanje, - omogućuje dostupnost kulturnih programa, - osigura opće-obrazovna bibliotekarska djelatnost, - stara se o kulturnoj baštini na svom području, - sufinanciraju javni kulturni programi i kulturni projekti te potiču istraživačka i omladinskoistraživačka djelatnost, - surađuje s društvenom zajednicom u ustanovama iz područja kulture te da ih uključuje u programe aktivnosti općine.

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

8

GOL se dalje teritorijalno dijeli na sedamnaest gradskih četvrti koje prema čl. 57 Statuta imaju svojstvo pravnog lica javnog prava. Gradska četvrt u suradnji sa organima GOL i drugim gradskim četvrtima obavlja širok spektar poslova iz domena lokalne samouprave (čl. 60), od učešća u pripremi budžeta GOL, preko učešća u obavljanju poslova prostornog uređenja, pa do davanja prijedloga o namjeni i korištenju javnih površina i staranju o kulturnim, socijalnim, zdravstvenim, rekreacijskim i drugim potrebama građana. Usporedimo li ove nadležnosti GOL sa statutom propisanim nadležnostima GS, vidjet ćemo da se oni u velikoj mjeri podudaraju. Neke nadležnosti GS, poput organizacije lokalnog radija i TV, te osnovnog i srednjeg obrazovanja GOL ne vrši, jer se u ovim slučajevima radi o ustavnim nadležnostima Republike Slovenije kao države. Budžet GOL za 2011. godinu bio je određen u visini od približno 346,5 miliona EUR. Za usporedbu, budžet GS za istu godinu iznosio je približno 21,5 milion BAM! Iako je ova razlika značajna, treba napomenuti da veliki dio poslova u gradu Sarajevu vrše zapravo kantonalne vlasti. Primjerice, nekadašnje gradsko saobraćajno preduzeće GRAS od 1993. djeluje kao kantonalno javno komunalno preduzeće, iako poslovi javnog saobraćaja sukladno SGS i ZPLS predstavljaju isključivu nadležnost grada odnosno JLS! Obzirom da je ukupni budžet KS za 2011. iznosio 716,5 miliona BAM, ovaj iznos je približan iznosu budžeta GOL za isti period. Za razliku od GS, teritorij KS obuhvaća površinu od 1.276,9 km², sa oko 436 572 stanovnika, što znatno premašuje veličinu teritorija i broj stanovnika GOL, te možemo zaključiti da je u pogledu rasploživosti financijskih sredstava GOL u znatno povoljnijem položaju i od KS i od GS. PRIJEDLOZI ZA RAZMIŠLJANJE Kakve zaključke možemo izvući iz ovog sažetog prikaza pravno određenih nadležnosti GS i njihove usporedbe sa GOL? Prije svega, čini se da je GS na neki način „žrtva“ svog ustavnog položaja glavnog grada i BiH i oba entiteta (RS i Federacije). Budući da se, sljedstveno, od njega očekuje da figurira kao „prijestolnica“ jednog, prema mnogim viđenjima2, politički neuspješnog projekta zvanog „država Bosna i Hercegovina“, čija egzistencija barem u ovakvoj formi uopće nije izvjesna, mnogi aspekti funkcioniranja grada kao specifične urbane JLS čine se zanemareni. Ima li Sarajevo stratešku alternativu u slučaju nepovoljnog ishoda poduhvata zvanog „izgradnja države Bosne i Hercegovine“? Može li GS sam sebe pravno ustrojiti na način kako bi prevashodno zadovoljavao životne potrebe svih svojih građana, neovisno o širim, entitetskim, državnim ili regionalnim integracijskim (ili možda i dezintegracijskim) procesima? O ovim pitanjima bi svakako strateški moralo razmišljati kako političko rukovodstvo KS i GS, tako i šira intelektualna zajednica, te organizacije civilnog društva, kako bi se ponudila rješenja i odgovori na postavljena pitanja.

2

vidi npr. razgovor između Zdravka Grebe i Miodraga Živanovića u emisiji Most RSE Omera Karabega, dostupno na http://www.slobodnaevropa.org/content/most_bosna_na_vjestackim_plucima_grebo_zivanovic/24368188.html

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

9

Izmjenama Ustava KS i/ili donošenjem odgovarajuće kantonalne legislative može se precizirati raspodjela nadležnosti između KS i GS, krećući se u okvirima Ustava KS, s ciljem da se ojača položaj GS. Gledajući prirodno-geografski i urbanistički položaj Sarajeva, čini se da ne postoje valjani razlozi zbog kojih bi općine Ilidža i Vogošća i dalje ostale izvan GS, budući da su vjerovatno u dovoljnoj mjeri „urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana“, kako stoji u Am. XVI. Na taj način bi se GS proširio za dodatnih približno 215 km2 i 70 000 stanovnika, te bi ukupno pokrivao oko 357 km2 i imao blizu 370 000 stanovnika. Kako bi KS sada obuhvaćao uvećanu teritoriju GS uz samo tri vangradske općine (Trnovo, Hadžići i Ilijaš) bilo bi poželjno prenijeti što više nadležnosti sa KS na GS (prije svega one koje po čl. 15 Ustava KS imaju za to uporište), te GS institucionalno i budžetski ojačati tako da što više od onih 29 vlastitih nadležnosti iz ZPLS obavlja samostalno, bez oslanjanja na KS. Pored toga, koordinacija i suradnja kantonalnih, gradskih i općinskih vlasti mora se poboljšati putem propisivanja jasnih procedura i načina dogovaranja. Ovo je naročito važno kod djelatnosti koje zajednički vrše različiti nivoi vlasti, kako se ne bi događalo da se izgovor za ignoriranje problema, kakav je npr. nezbrinjavanje pasa lutalica, nalazi u nejasnoj raspodjeli nadležnosti ili nedostatku sredstava za izgradnju azila za životinje. Konkretni problemi kao što je ovaj, upravo predstavljaju razlog postojanja vlasti u JLS, te ga ona mora i rješavati! Neka rješenja iz primjera organizacije GOL su interesantna te bi ih valjalo promisliti i pokušati primijeniti i u slučaju Sarajeva. Izdvojimo dva: gradska uprava koja bi pokrivala teritorij podijeljen na 15-20 gradskih četvrti, umjesto sadašnjih gradskih općina, pretpostavljala bi dodatno pravno i budžetsko jačanje uloge gradskih vlasti, gdje bi se gradske četvrti, koje bi imale uži spektar nadležnosti od sadašnjih općina, uglavnom bavile provedbenim aspektima gradske politike i rješavanjem čisto lokalnih stvari u tom dijelu grada, i uvođenje gradskog redarstva kao javne službe koja bi mogla rasteretiti kantonalnu policiju u nekim aspektima čuvanja reda i mira, kontrole manjih prekršaja, prometne i ekološke kulture i ponašanja u saobraćaju i sl. na teritoriji GS.

-

Sve u svemu, činjenica je da bi se uz nešto dobre političke volje i uz ozbiljnost pristupa poslu koji se inače očekuje od organa vlasti, mnogo toga dalo poboljšati u organizaciji i funkcioniranju uprave GS, kad bi se Sarajevo okrenulo sebi i makar na čas „zaboravilo“ da je „prijestolnica“ ili „simbol“ bilo čega, te podsjetilo da se radi o običnom gradu (sa svim svojim specifičnostima) u kome stanuju obični građani, koji od svoje gradske uprave očekuju da na demokratski uobičajen način rješava svakodnevne obične probleme jedne urbane zajednice.

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

10

LITERATURA: Čiji je glavni grad Sarajevo? Arapović, Adis, ur. Sarajevo: Centri civilnih inicijativa, 2006 Elaborat o statusu grada Sarajeva (Radna verzija). Trifković, Miloš i Šabanović, Ismet, rukovodioci projekta. Sarajevo: Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2001. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Neslužbeni prečišćen tekst-uključeni amandmani I-CIX, tekst dostupan na službenoj stranici Ustavnog suda Federacije BiH http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf Komentar Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Savez općina i gradova Federacije BiH. 2007 Ustav Kantona Sarajevo i amandmani I-XLII na Ustav Kantona Sarajevo, tekst dostupan na službenoj stranici Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo http://mpu.ks.gov.ba/sites/mpu.ks.gov.ba/files/MPU_ustavKantona.pdf Budžet Kantona Sarajevo za 2011 godinu, tekst dostupan na službenoj stranici Vlade Kantona Sarajevo http://mf.ks.gov.ba/sites/mf.ks.gov.ba/files/budzet2011.zip Zakon o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo, tekst dostupan na službenoj stranici Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo http://mpu.ks.gov.ba/sites/mpu.ks.gov.ba/files/MPU_Zakon_odjelokrugu_organa_u prave_SNKS_7-08.pdf Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, službene stranice http://zis.ks.gov.ba “Razvojni put KJKP GRAS-a“, službene stranice KJKP GRAS http://www.gras.ba/bs/index.php? option=com_content&view=article&id=59:razvojni-put-kjkp-grasa&catid=111:historijat&Itemid=54 Statut Grada Sarajeva, tekst dostupan na službenoj stranici Grada Sarajeva http://sarajevo.ba/ba/files/statut%20grada%20sarajeva.pdf Budžet Grada Sarajeva za 2011 godinu, tekst dostupan na službenoj stranici Grada Sarajeva http://sarajevo.ba/ba/files/budzet-2011.pdf Odluka o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravne organizacije Grada Sarajeva, tekst dostupan na službenoj stranici Grada Sarajeva http://www.sarajevo.ba/ba/files/odluka-organizacija.pdf Statut Mestne občine Ljubljana (uradno prečiščeno besedilo), tekst dostupan na službenoj stranici Gradskog savjeta Gradske općine Ljubljana http://www.ljubljana.si/file/250372/statutmol.pdf Odlok o proračunu Mestne občine Ljubljana za leto 2011, tekst dostupan na službenoj stranici Gradske općine Ljubljana http://www.ljubljana.si/file/887678/odlok-o-proraunu-mol-za-leto-2011.pdf Službene web stranice Ministarstva uprave Republike Hrvatske, “O državnoj upravi”, http://www.uprava.hr/default.aspx?id=9 Bosna na vještačkim plućima, Zdravko Grebo i Miodrag Živanović za Most RSE Omera Karabega,

-

-

Fetahagić - Problem pravnog statusa Grada Sarajeva i određenja njegovih nadležnosti

11

http://www.slobodnaevropa.org/content/most_bosna_na_vjestackim_plucima_greb o_zivanovic/24368188.html

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times

Cancel anytime.