Pedagoka radionica

NATJECANJE, SURADNJA I TOLERANCIJA

Trening socijalnih vjetina

Mentor: Anela Nikevi-Milkovi, prof.

Studenti: Ivana Pavleti Danijel ori

UVOD
U koli se trudimo da imamo bolje ocjene od drugih, na radnom mjestu nastojimo se istaknuti i biti uspjeniji od drugih. Borba je princip ivota. Natjecanje jedne potie na ostvarenje unutranjih potencijala, a druge blokira: jedni ga doivljavaju kao izazov, a drugi kao stres. Nasuprot tome, suradnja omoguuje svakoj osobi da doivi svoju autentinu vrijednost. Za dobre i konstruktivne ljudske odnose, za nenasilje, suradnja ima daleko vee znaenje od natjecanja. Tolerantnou postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Uei o drugima postajemo tolerantni prema onome to je razliito.

UVODNA AKTIVNOST

Prva aktivnost ; Na vlak Razred se podjeli u nekoliko manjih grupa od oko 5 lanova. Svaka grupa izradi veliki crte vagona. Na prozorima su slike svakog lana grupe, a na kolima piu njihove karakteristike (to vole, ime se bave, emu tee, to im je zajedniko ...). Svi vagoni se polijepe na hamer papir i tako nastaje vlak koji prikazuje cijelu skupinu.

Uradak emo nazvati Na vlak ili To smo mi ili

Druga aktivnost; Daj da ti pomognem Sudionici u krugu piu na karticu u boji to je PROBLEM KOJI ME U POSLJEDNJE VRIJEME NAJVIE MUI. Kartice se ubace u eir izmijeaju te svatko izvue iz eira neiji problem. Ako izvue svoj, vraa ga i uzima drugi. Svatko cijeloj grupi proita problem, koji je dobio, kao da je njegov vlastiti (u prvome licu) i kae nain na koji ga misli rijeiti. Drugi mogu rei kako bi ga oni rijeili, samo onaj iji je to stvarni problem slua i nita ne govori. Voditelj pazi da se svakom problemu posveti podjednako vrijeme. Razgovor o pojedinom problemu zaustavlja se rijeima: A sada vratimo karticu onome ija je.

Nakon aktivnosti:
Kako ste se osjeali rjeavajui neiji problem? Koliko ste se trudili rijeiti taj problem? Kako ste se osjeali kad je na redu bio va problem? Jeste li odabrali uistinu vaan problema? Koliko vam se sada ideja pojavilo kako da ga rijeite?

SREDINJA AKTIVNOST

Trea aktivnost; Imam svoje stajalite Oznaite (kredom) tri podruja u prostoriji. Na jednom neka budu oni ZA/da, na drugom oni PROTIV/ne, a na treem NEUTRALCI. Izaberite neko od pitanja s listia ili bilo koje pitanje aktualno vaim sudionicima, primjerice: Treba li svoju djecu kada teko grijee kanjavati batinama? Polaznici ustaju i zauzimaju mjesto koje predstavlja njihov odgovor na pitanje. Nakon toga ponavljamo vjebu s jo tri ili etiri pitanja.

PITANJA:
Jeste li za uvoenje smrtne kazne za ratne zloince? Ako se roditelji ne slau, bolje je da se razvedu nego da se svaaju pred djecom? Smatrate li doputenim ukrasti skupocjeni lijek, ako time spaavamo neiji ivot? Mislite li da ste tolerantna osoba ? Da li ste uvijek spremni na suradnju s drugima? Kada vas netko povrijedi, elite li mu se osvetiti? Prihvaa te li osobe razliite od sebe u mnogim karakteristikama (miljenje, odijevanje,)? Idete li na ovaj faks jer volite poziv uitelja?

Nakon aktivnosti: - Na kojem se pitanju bilo najtee za opredijeliti i zato? - Jesu li se lanovi podjednako raspodijelili? - Koliko je koritena neutralna pozicija? - Po emu se razlikuju ove tri grupe (ZA, PROTIV, NEUTRALCI)? - Jeste li se iznenadili kako se grupa podijelila?

etvrta aktivnost; Grupne poruke podrke

Po zavretku prethodne aktivnosti svi se ponovno vraaju u svoju grupu i raspravljaju o tome kako su razumjeli tue stajalite. Dogovaraju se o sadraju poruke koju e zajedniki napisati i poslati drugim dvjema grupama. Poruka zapoinje rijeima: Zato to imate drugaije miljenje mi vas ... (podravamo/volimo /mrzimo /potujemo /preziremo /divimo vam se/bojimo vas se itd.). Ukoliko se lanovi ne mogu suglasiti oko svog grupnog osjeaja, naime oko reakcije na injenicu da drugi misle drugaije poruka se ne alje.

Razgovor nakon aktivnosti: - elite li imati svoje miljenje? - elite li da drugi imaju svoje miljenje? - elite li da drugi sasluaju vae miljenje o nekom pitanju? - elite li da drugi imaju isto miljenje kao i vi? - elite li druge prisiliti da imaju isto miljenje/stajalite kao i vi? - elite li uvijek biti u pravu? - elite li da drugi vas i vi druge razumijete?

ZAVRNA AKTIVNOST

Peta aktivnost; Sve ptiice iz gore

Postavi se toliko stolica da ima jedna manje od broja sudionika. To su gnijezda. Ptice lete naokolo uz pjevanje pjesme SVE PTIICE IZ GORE. Na znak neke udaraljke svaka ptica nastoji uhvatiti slobodno gnijezdo. Sudionik koji je ostao bez stolice gubitnik je u igri i mora podnijeti kaznu koju su ostali odabrali (da neto otpjeva, otplee, odglumi, da stoji na jednoj nozi i sl.). Ako se igra na otvorenom prostoru onda se na tlu mogu nacrtati gnijezda u koja mogu ii dvije ili samo jedna ptica. Igra se ponovi nekoliko puta a zatim se od igraa koji su bili gubitnci trai da ispriaju kako su se osjeali u toj situaciji.

ZAKLJUAK
U suradnji s ljudima razvijamo i svoju inovativnost, samopouzdanje, samopotovanje. Uspjenu suradnju ostvarit emo samo ako nae meusobne razlike prihvatimo kao prednost, a ne kao nedostatak. O drugima esto imamo iskrivljene stavove, predrasude koje stvaraju nevidljive zidove izmeu nas. Najvanije to trebamo znati je da moemo izgledati razliito, ali da u razlici moe biti nae zajednitvo.

Ako te prihvatim onakvim kakav jesi, uinit u ti loe. Meutim, ako se prema tebi odnosim kao da si ono to si sposoban postati, pomoi u ti da to postane. (Johann Wolfgang Goethe)

Evaluacija

LITERATURA
Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1993.), Igrom do sebe. Zagreb: Alinea. Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A.(1994.), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon.

Hvala na panji i suradnji!