You are on page 1of 23

Politiko obrazovanje, Vol.1, (2005.), br.2, str.

134-156

Maja Uzelac

KAKO RAZVIJATI CIVILNU KULTURU KROZ OBRAZOVANJE?


Izvorni znanstveni lanak SAETAK

Autorica analizira kakav je u Hrvatskoj interes za probleme uenja za ljudska prava i demokraciju, kakve aktivnosti poduzima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zavod za kolstvo te predstavlja nekoliko inicijativa iz udruga. Autorica posebno opisuje iskustva iz projekata udruge Mali korak : pripremu, tiskanje i primjenu prirunika 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima i istraivanje vrijednosnih orijentacija uenika. Osnovni rezultati pokazuju kod mladih osjeaj socijalne nesigurnosti i desocijalizaciju, nedostatak smisla za javno djelovanje i interesa za "politiku", nepoznavanje funkcioniranja demokratskog naina donoenja odluka, kao i nepoznavanje samog politikog sistema te procedura. Autorica ove nalaze povezuje s potrebom ozbiljnijeg rada na politikom i graanskom obrazovanju te obrazovanju za ljudska prava. Kljune rijei : obrazovanje, ljudska prava, demokracija, politika kultura, civilna kultura, vrjednosne orjentacije

Ovu je godinu Vijee Europe proglasilo "Europskom godinom graanstva u obrazovanju"(EGGO) i se skrenula pozornost na kljunu ulogu koju ima obrazovanje u razvijanju aktivnog graanstva i jaanju demokratske kulture. Slogan pod kojim se odravaju sve aktivnosti svake od lanica Vijea Europe, a koji je prihvaen na zajednikom sastanku svih nacionalnih koordinatora (predstavnika ministarstava obrazovanja pojedine zemlje) glasi: UIMO I IVIMO DEMOKRACIJU. (Akcijski plan,2005.). Rije je o poticanju

Maja Uzelac, Mali korak, Zagreb

Maja Uzelac

135

graanske ili civilne kulture u Europi i to kroz formalno i/ili neformalno obrazovanje. Znai li to da je primijeeno da je ta kultura slaba ili nerazvijena, odnosno da se slika postojeeg stanja politike kulture neposredno povezala s oitovanjem nezainteresiranosti europskih graana za izbore (za Europski parlament) i s ostalim oblicima apstinencije/ nesudjelovanja u odluivanju o zajednikim pitanjima EU? U Zagrebu je dvije godine ranije, 25.10.2003., odran okrugli stol pod naslovom "Dileme obrazovanja za demokraciju: to e kola demokraciji? to e demokracija koli?" gdje se takoer postavilo pitanje o odnosu aktivnog graanstva i politike / civilne kulture1. Sada, kada upravo itam nedavno objavljeni tekst Slavoja ieka "Protiv ljudskih prava" (iek, 2005.:115) , tekst koji u meni budi mnogo drugih dilema, ak sumnji koliko je bilo opravdano napisati prirunik "111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima"(Uzelac 2005.) na koji me upravo inicirala rasprava i rijei sudionika tog okruglog stola, moram se ponovo prisjetiti to se tu htjelo i s kojom je svrhom organiziran taj okrugli stol. (prije odluke Vijea Europe o EGGO 2005). Prisjeam se to smo tamo najprije rekli u pozivnom pismu. U gotovo neprestanim raspravama o reformama cijelog obrazovnog sustava u Hrvatskoj, pa i u neto manje zastupljenim raspravama o obrazovnim i odgojnim metodama, esto ostaje u sjeni pitanje specifinih sadraja - znanj, sposobnosti i stavova bitnih za demokratsko djelovanje mladih graanki i graana ili dravljanki i dravljana. trebao raspraviti tri pitanja: 1. Kakva znanja, sposobnosti i stavove postojei obrazovni sistem sada prua mladim generacijama da bi upoznale svoja demokratska prava i znale se njima sluiti? Okrugli stol je stoga

1 Svi tekstovi s tog okruglog stola objavljeni su u istoimenom zborniku (ur. S. Dvornik i M. Uzelac, HBS,

Zagreb, 2003.)

136

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Kakve implicitne spoznaje i stavove spram drutvenih odnosa pronose predmeti poput povijesti, jezika i knjievnosti? to uenju za demokraciju daju predmeti etike, politike i gospodarstva? Je li zanemareno drutvenoznanstveno istraivanje stavova i znanja kao element vrjednovanja obrazovnog sistema? ... 2. demokraciju? Moe li se demokracija uvoziti i je li obrazovanje navlastit 'kanal' takva transfera? Koji je odnos izmeu uenja i prakticiranja demokracije u formalnom i neformalnom obrazovanju? Koji je odnos izmeu uenja unutar formalnog obrazovnog sustava i djelovanja putem inicijativa i skupina civilnog drutva? 3. to bi i kako trebalo mijenjati u formalnom i neformalnom Koje su poznate alternative, meunarodni uzori, domae

inovacije i praksa ostalih oblika neformalnog obrazovanja/uenja za

uenju civilne kulture? Postoje li ve neki primjeri "dobre prakse"? Po emu su oznaeni kao "dobra praksa"? Tko sve i kako moe "uiti demokraciji"?

Uenje za ljudska prava i demokraciju priznato je kao legitiman dio obrazovnog sustava u Hrvatskoj: 1999. godine objavljen je Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Nema, meutim, pravog vrjednovanja o tome kako i koliko taj obrazovni sustav doista pridonosi uenju za ljudska prava, demokraciju i aktivno graanstvo. Postoji viegodinje struno usavravanje nastavnika u tom podruju koje vodi Zavod za kolstvo (a financira nizozemska vlada), ali nema podataka je li se to na bilo koji nain implementiralo, prenijelo na uenike. Godinama nema nijedne naznake da bi resorno ministarstvo ili Zavod za kolstvo htjeli raspraviti potrebu uvoenja obveze u kole da se taj program provodi, bilo kroskurikularno, bilo predmetno, bilo u izbornoj nastavi ili izvannastavnim aktivnostima, kroz projektnu nastavu, kako god sama kola predloi, dogovori. tovie, niti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta niti Zavod za kolstvo nemaju strune osobe za to

Maja Uzelac

137

podruje, odnosno niti potrebu da to bude odreeno kao posebno radno mjesto. Tako u Zavodu savjetnica za vjeronauk ve godinama vodi struna usavravanja iz ljudskih prava, a sada je zaduena da u ime Europske godine graanstva u obrazovanju organizira Smotru projekata iz podruja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava (5.10.2005).
2

Niti okrugli stol iz 2003. "Dileme obrazovanja za demokraciju" koji je organizirala nevladina organizacija "Mali korak"- Centar za kulturu mira i nenasilja Zagreb zajedno sa Zakladom Heinrich Bll uz aktivno sudjelovanje 27 predstavnika svih relevantnih "sektora" (obrazovne i znanstvene/sveuiline ustanove, organizacije civilnog drutva, politike i upravne institucije: ministarstva, zavodi, instituti; mediji) niti onaj koji je organizirao opet nevladin sektor Hrvatski helsinki odbor u suradnji s AED godinu dana kasnije, u lipnju 2004., pod naslovom Mogunosti integracije odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo u kolski sustav3 --nisu imali nekog odjeka u javnosti, a jo manje kod prosvjetnih vlasti. U javnosti, u veini politikih rasprava, javnih TV duela, kao i u nastupima deurnih drutvenih kritiara, prevladava nezadovoljstvo socijalnim stanjem, funkcioniranjem vlasti, korupcijom, loim funkcioniranjem pravosua, ali manje stanjem ljudskih prava ili nedemokratinou. Zapravo prevladava
2 Izvadak iz teksta Poziva Zavoda za kolstvo: "Uenici e poput parlamentarnih zastupnika pred sucima

obrazlagati i braniti svoj projekt koji se odnosi na poboljanje kvalitete ivota u lokalnoj sredini. Uenici su u tu svrhu prouili odgovarajue propise, zakone, sve odgovarajue izvore informacija i dobro se spremili da budu uvjerljivi u svom obrazlaganju i obrani prijedloga rjeenja odreenog drutvenog problema koji su prepoznali u svojoj sredini. Sve aktivnosti na smotri e se snimati da bi posluile za prezentaciju postignua hrvatskih uenika na meunarodnim strunim skupovima, ali i za potrebe daljnje edukacije naih nastavnika." Klasa: 602-01/05-01/0228 Urbroj: 561-10/1-04-5 od 21. rujna 2005.
3 Iz teksta Zakljuaka Okruglog stola HHO od 30.lipnja 2004. Temeljem rasprave o tezama za uvoenje

programa civilne/graanske (i) politike kulture u nastavni program predlae se "da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta ili temeljito redefinira predmet Politika i gospodarstvo ili uvede novi obrazovni program koji bi sadravao minimum znanja (jezgra nacionalnog kurikuluma) o demokraciji, ljudskim pravima, civilnoj/graanskoj (i) politikoj kulturi, te da on bude obvezan za sve kole. Od MZO se trai da propie okvire i ciljeve programa koji e reflektirati ustavni patriotizam. Propisati nain vrednovanja obrazovnih postignua, odnosno sistem verifikacije programa."

138

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

miljenje da je uvoenjem trine ekonomije i liberalno-demokratskog politikog sistema (viestranaja, izbora itd) zagarantirana i politika ravnopravnost graana. Takav liberalistiki A koncept politika slobode uzima se kao model se demokratskog graanstva. pismenost graana smatra

zagovaranjem ideologije. Kada sam krajem 2004. godine poela razvijati ideju jednog integriranog programa uenja za demokratsko graanstvo i ljudska prava , upravo ponukana ovakvom situacijom i iskrivljavanjem ili ignoriranjem ove tematike (u javnoj/drutvenoj sferi kao i u obrazovnoj politici) vodila sam najveu brigu o majeutici ili metodici htijui dati posve konkretne primjere scenarija KAKO UITI/PODUAVATI ljudskim pravima i demokraciji. Sjeam se da je jedna od sudionica na okruglom stolu "Dileme obrazovanja za demokraciju" rekla u diskusiji: "U svojem izlaganju sam stalno pokuavala naglasiti da demokratski odgoj prethodi odgoju za demokraciju. U ovoj diskusiji smo se esto fokusirali na neto drugo, a to je drutveni kontekst, koji je takav kakav jest, djeluje na kolu, pa smo onda apatini. S tom tezom se ne bih sloila, ponovno bih se vratila na nastavnike i njihovo obrazovanje. Prvo, klima u svim naim kolama (govorim o dravnim kolama) nije loa i o tome postoje pokazatelji. Nastavnici ele djelovati i tako da promoviraju neto novo, recimo, nenasilno rjeavanje sukoba, ljudska prava, ekoloki odgoj itd. Oni ne znaju kako to raditi. Mislim da je zapravo tu klju problema, kako postaviti pitanje ueniku i to on smije pitati vas. To je malen detalj,. Ali kroz to se ui demokracija. Dakle, mislim da nemamo pravo osuivati iskljuivo drutveni kontekst za ono to se dogaa u koli, nego kole mogu same iznutra isto tako raditi odreene promjene. Ali nastavnici uvijek dou i pitaju: radimo?" (Uzelac/Dvornik 2003.: 48). Ovo to sam pokuala napraviti u priruniku sa 111 koraka je pokazivanje KAKO, ali u kontekstu onoga kako ja vidim to je cilj obrazovanja (ali ne samo ljudskih prava nego obrazovanja i uenja openito ). Ovdje su A kako da to

Maja Uzelac

139

nabacani razliiti odgovori, svi su valjani, i bez pretenzije na sustavnost. Podudara li se ijedan s vaim shvaanjem cilja obrazovanja? to je, dakle, cilj obrazovanja? znati uiti (cijeli ivot) nauiti vidjeti, uti, misliti, reflektirati razvijati sva osjetila, volju, intelekt, emocije, panju, intuiciju, svjesnost, osobnost, inventivnost, sve potencijale transfer vrednota otvoriti, potresti, probuditi (kanale doivljavanja, refleksije, svijesti) senzibilizirati, ohrabriti, osnaiti, kultivirati osobu razvijati i prenositi osjeaj za smisao uivati u znanju, vjetinama, kompetencijama uivati u intelektualnom, spiritualnom, kulturnom, materijalnom bogatstvu ovjeanstva i razmjeni ideja znati primijeniti svoja znanja i vjetine, kompetencije i kreativnost u konkretnom osobnom i drutvenom ivotu (u konkretnom kontekstu), ali tako da se ne povrijede prava, osjeaji i potrebe drugih ljudi samonadmaivanje, samorefleksija, poduzetnitvo to je to civilna kultura? Civilna kultura podrazumijeva poznavanje, konstituiranje i zalaganje za temeljne vrednote demokratskog drutva kao to su: zajedniko dobro, zatita ljudskih prava, jednakost, vladavina prava, odgovornost vlasti, tolerancija razliitosti, posredovanje i dijalog, slobodno poduzetnitvo itd. No civilna kultura znai u prvom redu svjesno i odgovorno sudjelovanje graana u ivotu zajednice. Oekujemo li svjesno i odgovorno sudjelovanje graana u ivotu zajednice, nuno je da tijekom kolovanja postoji i neki program graanskog odgoja ili kako to u razliitim zemljama Europe danas zovu: uenje za demokratsko graanstvo ili osnove demokracije ili politiko obrazovanje. Takav

140

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

program ukljuuje ne samo poznavanje demokratskih institucija i ljudskih prava, nego i prakticiranje demokracije i ljudskih prava u kolskom okruenju. Nevladina organizacija "Mali korak" natjecala se za sredstva u 2005. kojima bi mogla zapoeti sustavno senzibiliziranje srednjih kola za uenje civilne kulture i kulture ljudskih prava. Prva zadaa naeg ovogodinjeg sustavnog rada na strunom osposobljavanju nastavnika srednjih kola bila je usmjerenost kako uiniti kolu demokratskom mikro-zajednicom. Tijekom ove godine odrala se uz pomo Europske komisije, Zaklade Friedrich Ebert i Ministarstva znanosti, prosvjete i porta serija seminara u est upanija u Hrvatskoj, preteno u glavnim gradovima: Zagreb (seminar u Stubikim toplicama), Bjelovaru, Zadru, Splitu, Puli i Krapini. Svi seminari slijedili su model rada i sadraje predloene u priruniku "111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima", a demonstrirali su novu demokratinu paradigmu obrazovanja i uenja: dobru komunikaciju izmeu nastavnika i uenika, interaktivne i participativne metode rada, iskustveno i socijalno uenje s interdisciplinarnim i kontekstualnim pristupom, uenje usmjereno ueniku s fokusom na samostalnoj konceptualizaciji i kompetentnosti u nizu vjetina (kreativno rjeavanje problemskih situacija, racionalno donoenje odluka, timski rad i akcijsko planiranje). Pritom se uporno ukazivalo na konkretnim primjerima kako izgraditi u koli kulturu odnosa, meusobnog povjerenja, osnaivanja4 i participacije. odgovornostima. Nastavnicima je ostavljeno na volju da sami odlue hoe li i kako primijeniti ovaj model rada. Nismo se zalagali da se ovaj program uvede kao obvezatni program ili predmet s odreenim brojem sati, nego da se kole zaloe za uenje za demokratsko graanstvo i ljudska prava kao za element svoje
4

Ovo pak podrazumijeva odreeni interes za

zajednike i ope probleme, odreeni osjeaj za zajednicu i svijest o pravima i

Osnaivanje (empowering) jedan je od kljunih pojmova u materijalima Vijea Europe od 1999. za program uenja demokratskog graanstva. To je rad na vjetinama i stavovima (vrijednostima) koje poveavaju participacijski potencijal pojedinaca i grupa. To je proces koji vodi ljude do toga da vide da neto mogu to su prije toga mislili da ne mogu. Taj proces im pomae da imaju vei utjecaj na svoje ivote i pomae im da preuzmu odgovornost za svoje odluke i ine zbog osjeaja osobne kompetentnosti.

Maja Uzelac

141

kvalitete, ili budui da inicijativa i angaman lee na nastavnicima - da se to shvati i roditelja). Nakon devet mjeseci provedbe programa, iako nemamo jo kompletnu evaluaciju programa, pokazalo se da su nastavnici izvanredno razvili pluralizam pristupa u primjeni i da su doista kljuni akteri u mijenjanju obrazovne paradigme i kolskog ozraja. Izvjea i dojmovi onih nastavnika koji su taj model i program odluili primjenjivati prepuni su zapaanja o promjenama koje su se dogodile najprije uenicima, pa onda njima samima, a najvie u njihovim odnosima, na relaciji nastavnik-uenik. Odnos subordinacije i nesudjelovanja pretvorio se u odnos suradnje, povjerenja i participacije. Kad im je dana prilika da donose odluke, uenici su preuzimali i odgovornost za svoje odluke. Na nedavnom drugom seminaru u Bjelovaru, profesorica matematike u Gimnaziji Bjelovar, pokazala je (zajedno s uenicima) kako je radila ovaj program na satovima razrednika i koje su tekoe bile na poetku, a koji uinci na kraju. Ona je svojim kolegama jasno demonstrirala da nijednom predmetnom nastavniku, ak ni onom iz matematike, ove teme nisu strane, a jo manje model rada. Jer svatko od njih je graanin koji bi trebao svjesno i odgovorno donositi odluke. No to misle i kako odluuju mladi? Kakva je njihova civilna kultura? Imaju li potrebu za njom? Prema istraivanju koje je provedeno 2001. o problemima i potrebama mladih u Hrvatskoj (LugomerArmano/Kamenov/Ljubotina, 2001.) na skali vrijednosti biti slobodan i neovisan, samostalno donositi odluke visoko je pozicionirana vrijednost za koju znaajan broj mladih oekuje da e je realizirati izvan Hrvatske, ali je znatno nie smjetena vrijednost imati utjecaj na dogaaje u vlastitoj sredini, tj. mladi znatno manje oekuju njeno ostvarenje. provodi kao svojevrsna civilna inicijativa nastavnika (uenika i

142

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Grafikon broj 1: Dobro drutvo je ono gdje je osnova vlasti zak on, a ne volja pojedinca
50,00% 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% 1 2 3 4 5

Grafikon broj 2: Dobro drutvo je ono gdje se najvei dio imovine nalazi u privatnim rukama
40,00%

35,00%

30,00%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%

0,00% 1 2 3 4 5

Maja Uzelac

143

Grafikon broj 3: Dobro drutvo je ono gdje mogu zajedniki ivjeti pripadnici razliitih naroda
80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00% 1 2 3 4 5

Grafikon broj 4: Dobro drutvo je ono gdje m ogu zajedniki ivjeti pripadnici razliitih vjera
80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% 1 2 3 4 5

144

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Grafikon broj 6: Dobro drutvo je ono gdje se graani na izborima opredjeljuju izmeu razliitih stranaka
40,00%

35,00%

30,00%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%

0,00% 1 2 3 4 5

Grafikon broj 7: Dobro drutvo je ono gdje postoji sloboda izraavanja


90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% 1 2 3 4 5

Maja Uzelac

145

Grafikon broj 8: Dobro drutvo je ono gdje postoji jako vodstvo, vrsta ruka
50,00% 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% 1 2 3 4 5

Grafikon broj 9: Dobro drutvo je ono gdje postoje civilne inicijative i civilno drutvo
40,00%

35,00%

30,00%

25,00%

20,00%

15,00%

10,00%

5,00%

0,00% 1 2 3 4 5

146

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Grafikon broj 10: Dobro drutvo je ono gdje postoji sloboda m edija
45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00%

20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% 1 2 3 4 5

Grafikon broj 11: Dobro drutvo je ono gdje postoje regionalne autonom ije
50,00% 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% 1 2 3 4 5

Maja Uzelac

147

Grafikon broj 12: Dobro drutvo je ono gdje postoje odgovorni i informirani graani
70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00% 1 2 3 4 5

148

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Mislim da je dobro, odnosno pravo 1 2 3 4 5 drutvo ono 1 GDJE JE OSNOVA VLASTI 29,20% 43,20% 13,50% 8,60% 5,40% ZAKON, A NE VOLJA POJEDINCA 2 GDJE SE NAJVEI DIO IMOVINE 9,20% 20,00% 34,10% 21,10% 15,70% (BANKE, PODUZEA, USTANOVE) NALAZI U PRIVATNIM RUKAMA 3 GDJE MOGU ZAJEDNIKI 70,80% 20,00% 3,80% 1,60% 3,20% IVJETI PRIPADNICI RAZLIITIH NARODA 4 GDJE MOGU ZAJEDNIKI 67,60% 17,80% 8,60% 3,20% 2,70% IVJETI PRIPADNICI RAZLIITIH VJERA 5 GDJE NEMA KORUPCIJE 65,90% 16,20% 11,90% 1,60% 3,80% 6 GDJE SE GRAANI NA 35,10% 29,20% 24,90% 6,50% 2,20% IZBORIMA OPREDJELJUJU IZMEU RAZLIITIH STRANAKA 7 GDJE POSTOJI SLOBODA 78,90% 16,20% 0,50% 2,20% 2,20% IZRAAVANJA 8 GDJE POSTOJI JAKO VODSTVO, 31,40% 43,20% 15,70% 7,60% 2,20% VRSTA RUKA 9 GDJE POSTOJE CIVILNE 26,50% 34,10% 32,40% 3,20% 2,70% INICIJATIVE I CIVILNO DRUTVO 10 GDJE POSTOJI SLOBODA 30,80% 39,50% 15,10% 11,90% 2,20% MEDIJA 11 GDJE POSTOJE REGIONALNE 14,60% 27,60% 43,80% 9,20% 3,20% AUTONOMIJE 12 GDJE POSTOJE ODGOVORNI I 64,30% 24,90% 5,40% 4,30% 0,50% INFORMIRANI GRAANI

ovom projektu "Malog koraka" 2005. htjeli smo takoer ispitati (Kluckhahn/Rockwood/Striodbeck,1951) uenika iz

vrijednosnu orijentaciju

onih kola i razreda koji su se ukljuili u program rada, bez obzira koji oblik rada su nastavnici htjeli primijeniti. To su bile kole iz pet upanija u Hrvatskoj: Zagrebake i Grada Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske, Splitskodalmatinske i Istarske. Veliina uzorka je 830 ispitanika.

Maja Uzelac

149

to se tie uzorka, 15,7%

ispitanika su polaznici prvog razreda,

68,6% ispitanika su polaznici drugog razreda, a 13% su polaznici treeg razreda. Nemamo podatke o razredu za 2,7% ispitanika. U odnosu na dob, petnaestogodinjaci ine 7,6% naeg uzorka, a esnaestogodinjaci 60%. Sedamnaestogodinjaci ine 25,4% uzorka, a osamnaestogodinjaci 3,2% uzorka. Za 3,8% ispitanika nemamo podatke o dobi. Prosjena dob ispitanika je 16,25 godina. U uzorku imamo 57,8% djevojaka i 38,9% mladia. Nemamo podatke o spolu za 3,2% ispitanika. to se tie tipa kole koji pohaaju nai ispitanici, njih 33% polazi strukovne kole, a 65,4% gimnazije. Anketni upitnik se sastojao od 30 estica, od kojih je prvih 12 slijedilo modelom i vrstom pitanja anketni upitnik pripremljen u sklopu dvaju znanstveno-istraivakih projekata 1993. i 1998. godine.5 Kao i taj upitnik demokratskog vrijednosti kroz drutva koje tih se 12 tvrdnji odnosilo na razliite aspekte iskazuju stupanj prihvaanja demokratskih

stavove mladih prema politikom pluralizmu (viestranakoj

demokraciji), zakonodavnoj vlasti, trinoj privredi, privatnom vlasnitvu, ivotnom standardu, te ljudskim i graanskim pravima. Kako smo mi htjeli detaljnije ispitati razliite stavove prema kulturi ljudskih prava kao i openito vrijednosnu orijentaciju uenika s obzirom na obiteljski i kolski ivot te preferencije u koritenju slobodnog vremena, ostalih 18 estica mladih" (Young voices :2001.). Dobivene odgovore obradili smo uz pomo razliitih statistikih metoda cijelu
5

dobiveno je

modifikacijom pitanja (modela ankete) iz UNICEF-ova materijala "Glasovi

kako

bismo

uvidjeli i

kakvo dobivene

je

openito rezultate,

miljenje ali htjeli

ispitivanih smo, zbog

srednjokolaca o pitanjima vezanima uz tu temu. Nemamo namjeru iznijeti deskriptivnu analizu

"Genealogija i transfer modela interkulturalizma" i "kolski kurikulum i obiljeja hrvatske nacionalne kulture" (koordinacija prof. dr. V. Previi)

150

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

ilustrativnosti i vizualne dojmljivosti grafiki pokazati odgovore na prvih 12 pitanja. (Vidi Tablice 1-12) Na prvih 12 pitanja odgovara se na kontinuiranoj skali od pet stupnjeva tako da smo bili u mogunosti raunati i aritmetiku sredinu tih estica, kao i korelaciju meu esticama. Skala je formulirana tako da 1 znai u potpunosti se slaem dok 5 znai uope se ne slaem. Ta pitanja se odnose na to koje znaajke ispitanici smatraju znaajkama dobrog/pravog drutva. Najniu aritmetiku sredinu ima estica koja govori Mislim da je dobro, odnosno pravo drutvo ono gdje postoji sloboda izraavanja." Ona iznosi 1,32. To je, dakle, tvrdnja s kojom se ispitanici slau u najveoj mjeri. Na to je pitanje 78,9% ispitanika odgovorilo da se u potpunosti slau, 16,2% da se uglavnom slau, dok ih 0,5% nema neki svoj stav o tom pitanju. inilo se pozitivno to to su ispitanici svjesni koliko je taj aspekt bitan za dobro drutvo. Sljedea estica po aritmetikoj sredini je ona koja kazuje da je dobro drutvo ono u kojemu mogu ivjeti pripadnici razliitih naroda, a aritmetika sredina iznosi 1,45. S tom tvrdnjom u potpunosti se sloilo 70,8% ispitanika, dok se s njom u uglavnom sloilo 20,0%. Uglavnom se s ovom tvrdnjom ne slae 1,6 %, dok se s njom nimalo ne slae 3,2% ispitanika. 3,8 % ispitanika nema stav o ovoj temi. Nevaeih odgovora je bilo 0,5%. Na ovoj estici znaajno se razlikuju odgovori djevojaka i djeaka (t=-1,991, p<0,05). Djeaci (M=1,34) ovo ee smatraju bitnom znaajkom dobrog drutva nego djevojke (M=1,62). Trea po redu to se tie slaganja je estica da je dobro drutvo ono u kojem su graani dobro informirani, a njezina aritmetika sredina iznosi 1,51. 64,3% ispitanika je odgovorilo da se u potpunosti slau s ovom tvrdnjom, dok je njih 24,9% odgovorilo da se uglavnom slau s ovom tvrdnjom. 5,4% ispitanika nema izraen stav vezan uz ovu tvrdnju, dok se njih 4,3% uglavnom ne slae s njom. Nimalo se s ovom tvrdnjom ne slae 0,5% ispitanika. Nevaeih odgovora Odgovor 3 znai ne znam, nisam o tome razmiljao.

Maja Uzelac

151

je 0,5%. Ovo je takoer jedna od bitnih znaajki dobroga drutva, jer dobro informirani graani mogu donositi kvalitetne odluke te stoga imaju veu kontrolu nad zajednikim i javnim poslovima kao i nad svojim ivotom. etvrta po prosjenom stupnju slaganja je tvrdnja da je dobro drutvo ono u kojemu mogu zajedno ivjeti pripadnici razliitih vjera, a njezina aritmetika sredina iznosi 1,55. S ovom tvrdnjom se u potpunosti sloilo 67,6% ispitanika, a uglavnom se s njome sloilo 17,8% ispitanika. Ni pozitivan ni negativan stav prema njoj ima 8,6% ispitanika. Njih 3,2% iskazuje uglavnom, a 2,7% potpuno negativan stav prema ovoj tvrdnji. S obzirom da su odgovori koji naglaavaju vanost pravednog postupanja s manjinama visoko rangirani, moemo zakljuiti da su ispitanici barem u nekoj mjeri svjesni pogrenosti i opasnosti diskriminacije. Sljedea, tj. peta, po redu slaganja je estica da je dobro ono drutvo u kojemu nema korupcije. Aritmetika sredina te estice iznosi 1,6. S ovim stavom se u potpunosti slae 65,9% ispitanika, a uglavnom 16,2% ispitanika. Da se niti slau ni ne slau izjavljuje 11,9% ispitanika. Njih 1,6% se uglavnom, a 3,8% se nimalo ne slae s ovim stavom. 0,5% ispitanika dalo je nevaei odgovor na pitanje. Odgovori na ovu tvrdnju u suprotnosti su s demokratskim vrijednostima. Naime po miljenju uenika/ca jako vodstvo po dobivenom rangu je esta kvaliteta dobrog drutva, a aritmetika sredina ove estice je 2,06. 31,4% ispitanika se u potpunosti slae s ovom tvrdnjom, dok se njih 43,2% uglavnom slae. 15,7% ispitanika odgovorilo je da nemaju neki stav vezan uz ovo pitanje. 7,6% ispitanika uglavnom se ne slae s ovom tvrdnjom, dok se njih 2,2% ne slae u potpunosti. Nevaeih odgovora nema. Sedma po stupnju slaganja je estica koja kao znaajku dobrog drutva navodi mogunost graana da se na izborima opredijeli izmeu razliitih stranaka. Aritmetika sredina ove estice iznosi 2,09. 35,1% ispitanika u potpunosti se slae s ovim stavom, a njih 29,2% se uglavnom slae. Da nemaju ba neki stav o tom pitanju izjavljuje 24,9% ispitanika, dok

152

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

njih 6,5% ima uglavnom, a 2,2% u potpunosti negativan stav. Nevaeih je na ovo pitanje bilo 2,2% odgovora. Osma estica po prosjenom stupnju slaganja je ona koja govori da je sloboda medija jedna od bitnih znaajki dobrog drutva, a njezina aritmetika sredina iznosi 2,15. 30,8% ispitanika je izjavilo da se u potpunosti slau s tom tvrdnjom, a njih 39,5% se uglavnom slae s njom. O tome neki stav nema 15,1% ispitanika. Njih 11,9% se uglavnom ne slae s tom tvrdnjom, dok ih se 2,2% nimalo ne slae time. Ova estica zapravo je slina onoj koja govori o vanosti informiranja, iako ispitanici vjerojatno nisu posve povezali injenicu da su mediji jedan od glavnih izvora informiranja. Sljedea, tj. deveta estica po vanosti je ona koja se odnosi na vanost zakona. Prema njoj, dobro drutvo je ono gdje je osnova vlasti zakon, a ne volja pojedinca, a aritmetika sredina te estice iznosi 2,17. Na ovo pitanje 29,2% ispitanika je odgovorilo da se u potpunosti slau s tom tvrdnjom, a njih 43,2% je odgovorilo da se uglavnom slau s tom tvrdnjom. 13,5% ispitanika je odgovorilo da nisu razmiljali o toj temi. Da se uglavnom ne slau s tom tvrdnjom odgovorilo je njih 8,6%, dok ih se s tom tvrdnjom nimalo ne slae njih 5,4%. Na ovoj estici statistiki se znaajno razlikuju djevojke i djeaci (t=3,876, p<0,001), jer djeaci (M=1,81) znatno ee od djevojaka (M=2,43) smatraju da je dobro ono drutvo u kojem je osnova vlasti zakon, a ne volja pojedinca. Pokazalo se da je mlaim ispitanicima (r=-0,228p<0,05) i polaznicima mlaih razreda (r=-0,239, p<0,01) bitnije da je zakon osnova vlasti, nego to je to starijim ispitanicima. Postojanje civilnog drutva i civilnih inicijativa je sljedea po vanosti kvaliteta dobrog drutva, a aritmetika sredina slaganja s ovom tvrdnjom iznosi 2,2. 26,5% ispitanika se u potpunosti slae s ovom tvrdnjom, dok se njih 34,1% uglavnom s time slae. 33% ispitanika nema svoje miljenje o tome. Uglavnom se s ovom tvrdnjom ne slae 2,7% ispitanika, a isti postotak se u potpunosti se slae s time. 1,1% ispitanika dalo je nevaei odgovor. Ovo je

Maja Uzelac

153

relativno nizak rezultat, koji vjerojatno pokazuje nerazumijevanje za ulogu civilnih udruga te za mo graanina da ipak utjee na neke drutvene procese. Jedanaesta po stupnju slaganja s njome je tvrdnja da je znaajka dobrog drutva postojanje regionalne autonomije. Aritmetika sredina te estice iznosi 2,58. Potpuno slaganje s ovom esticom iskazalo je 14,6% ispitanika, a djelomino 27,6% ispitanika. 43,8% ispitanika nema svoje miljenje o ovome pitanju, dok njih 9,2% pokazuje djelomino neslaganje, a 3,2% djelomino neslaganje s ovom tvrdnjom. 1,6% ispitanika dalo je nevaei odgovor na ovo pitanje. Vjerojatno se radi o pojmu koji je veini ispitanika nejasan i nisu im poznate prednosti i mane takvog oblika organizacije. Najmanje slaganje ispitanici su pokazali s tvrdnjom da je pravo drutvo ono u kojem se veina imovine (banke, poduzea, ustanove) nalaze u privatnim rukama. Aritmetika sredina ove estice iznosi 3,14. S tom tvrdnjom u potpunosti se slae samo 9,2% ispitanika, a uglavnom njih 20%. Da se niti slau, niti ne slau izjavljuje 34,1% ispitanika. Njih 21,1% izjavljuje da se uglavnom ne slau s time, dok se s time u potpunosti ne slae 15,7% ispitanika. Nisko slaganje s ovom tvrdnjom moe se tumaiti na razliite naine, primjerice zapaanjem posljedica koje donosi privatizacija: otputanje radnika, sve vea nezaposlenost i osjeaj nesigurnosti. Izmeu svih preostalih 18 estica izabrat emo za prikaz samo sljedee. Na pitanje u kojoj su mjeri zainteresirani za politiku, 12,4% ispitanika izjavilo je da su vrlo zainteresirani, a njih 23,8% se smatra donekle zainteresiranima za politiku. 26,5% ispitanika smatra se malo zainteresiranima za politiku, a 36,2% izjavljuje da su potpuno nezainteresirani za politiku. Odgovor na ovo pitanje nije dalo 0,5% ispitanika. S obzirom da se ovdje radi o kontinuiranoj varijabli, izraunali smo i aritmetiku sredinu, koja iznosi 2,86. Ovdje vidimo i tendenciju da broj ispitanika koji su se opredijelili za neki odgovor raste s negativnou tog odgovora.

154

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

Na ovoj estici dobivena je znaajna razlika izmeu djevojaka i djeaka (t=3,102, p<0,001), jer djevojke (M=3,07) znatno rjee pokazuju interes za politiku nego djeaci (M= 2,57). Samo 7% djevojaka odgovorilo je da su jako zainteresirane za politiku, dok je taj odgovor dalo 20,8% djeaka. Da su uglavnom zainteresirane odgovorilo je 20,6% djevojaka i 27,8% djeaka. Uglavnom je nezainteresirano 29,9% djevojaka i 22,2% djeaka. Potpunu nezainteresiranost za politiku iskazalo je 42,1% djevojaka i 27,8% djeaka. Takoer se pokazalo da interes za politiku znaajno korelira sa stavom da je za pravnu dravu bitno da njome vladaju zakoni, a ne volja pojedinaca (r=0,178, p<0,05) te da se vlast bira na viestranakim izborima (r=0,300, p<0,01). Takoer, oni koji pokazuju vei interes za politiku, smatraju da je za dobro drutvo bitna regionalna autonomija (r=0,240, p<0,01). Pokazalo se takoer da gimnazijalci znatno ee pokazuju interes za politiku (t=2,887, p<0,001), nego uenici strukovnih kola, te da ga vie pokazuju stariji uenici (r=-0,152) i uenici starijih razreda (r=-0,164). Na pitanje to bi htjeli da za njih uini vlada njihove zemlje, ono to ispitanici najee trae je poveanje socijalne sigurnosti i zaposlenosti (55,2%). Ovaj stav neto ee iskazuju djevojke (57%) nego djeaci (54,2%). Sljedee to mladi ispitanici trae od vlade je unaprjeenje ekonomske situacije i ivotnih uvjeta (46,5%), to naglaava 55,6% djeaka i 41,1% djevojaka. 38,9% ispitanika bi eljelo da se vlada vie brine za ope dobro, a manje za pojedinane interese, dok ih 26% smatra da bi vlada trebala bolje tititi ljudska i djeja prava. to se tie traenja da vlada vie brine za ope javno dobro, tu potrebu izrazilo je 39,2% djevojaka i 37,5% djeaka. tienje djejih i ljudskih prava u puno veoj mjeri trae djevojke (33,7%) nego djeaci (13,9%). Samo 21,6% izjavljuje da bi eljeli da vlada unaprijedi i razvije kolstvo. Ovo ak neto ee zastupaju djeaci (25%) nego djevojke (18,7%). U odgovorima na ovo pitanje vidimo tendenciju ispitanika da prvenstveno trae poveanje sigurnosti i zaposlenosti.

Maja Uzelac

155

Jedno od narednih pitanja odnosi se na to je li se za odluke koje se odnose na njih mlade ikada trailo njihovo miljenje, od strane kole ili od strane lokalne zajednice. 26,5% ispitanika odgovorilo je da ih se povremeno pitalo za to, dok je njih 34,1% izjavilo da ih se nije pitalo. 39,5% ispitanika je izjavilo da se ne sjeaju ili ne znaju je li ih se ikada pitalo za miljenje. 1,1% ispitanika dalo je nevaei odgovor. Ovdje vidimo da tek neto vie od etvrtine mladih navodi da ih se pitalo za miljenje, a tako mali postotak znai da ih se rijetko percipira kao odgovorne osobe koje su sposobne sudjelovati u donoenju odluka. Ovo takoer moe utjecati na stav mladih osoba prema njima samima, kao manje kompetentnima. Na pitanje za koju bi se od navedenih vrijednosti zaloili da se postigne u njihovoj zemlji, najvie 35,7% ispitanika je izjavilo da je to razvitak socijalne pravde. Sljedea vrijednost za koju bi se zaloili je razvitak pravne drave (29,2%), dok bi se najrjee zaloili za razvitak demokracije (19,5%). Za koju od tih vrijednosti bi se zaloili ne zna 14,1% ispitanika. Odgovori na ovo pitanje znaajno su povezani s tvrdnjom da je dobro, tj. pravo drutvo ono u kojem postoji civilno drutvo i civilne inicijative, na nain da ispitanici koji se slau s tom tvrdnjom najee misle da je najvanija vrijednost drutva socijalna pravda ( na ire drutvo. Na kraju, bez pretenzije na sustavni zavrni zakljuak, ovdje iznosim samo kratak komentar. Kao i u veini dosadanjih istraivanja, ili teorijskih rasprava, i ovdje se potvrdilo ono to dobro znamo. Procesi tranzicije kombinirani s poslijeratnim materijalnim i ljudskim gubicima, migracijama stanovnitva, opom gospodarskom situacijom (bez sustavnih razvojnih politika) i nezaposlenou raaju i kod mladih osjeaj socijalne nesigurnosti i desocijalizaciju. Ono to je jednako oigledno je depolitizacija drutvenog ivota koja vue porijeklo iz za nas jo uvijek ivue tradicije zatvaranja politikog
2

= 48,238, p<0,001) te se oito radi o

onima s veim osjeajem za prava graana, ali i za mogunost utjecaja graana

156

Kako razvijati civilnu kulturu kroz obrazovanje

odluivanja izvan dosega bilo koje kontrole. A to se oituje u nedostatku smisla za javno djelovanje, interesa za "politiku", nepoznavanja funkcioniranja demokratskog naina donoenja odluka, kao i u nepoznavanju samog politikog sistema i procedura. Sve je ovo dovoljan razlog da se barem kroz obrazovanje poinje senzibilizirati mlade graane u smjeru politike i civilne kulture te povezano s ovime kulture ljudskih prava.

LITERATURA
Akcijski plan Nacionalnog odbora za Europsku godinu graanstva, 2005.,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, http://www.mzos.hr/default.asp?ru=814&gl=&sid=&jezik=1 Domovi, V. i Godler,Z. , 1996.: Demokratizacija drutva te odgoj i obrazovanje za interkulturalne odnose, Drutvena istraivanja, (5) 5/6 : 935-962 Mougniote, A., 1995.: Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb iek, S., 2005.: Against Human Rights, New Left Review, 34, July/August Dvornik , S. i Uzelac,M. (ur.), 2003. Dileme obrazovanja za demokraciju : to e demokraciji ? to e demokracija koli ?, Heinrich Bll Stiftung, Zagreb Uzelac,M., 2005. : 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima, Mali korak, Zagreb Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, 1999. Dokumenti, knjiga 3 (ur. D. Goettlicher), Vlada Republike Hrvatske, Zagreb. Lugomer-Armano, G., Kamenov, , Ljubotina, D, 2001. : Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj, Ljetna psihologijska kola, Brna-Korula Kluckhahn,C., Rockwood, F. ,Striodbeck, F.L., 1951 : 9 Variations in Value Orientations , Row, Peterson&Co. ,New York Young voices: Opinion Survey of Children and Young People in Europe and Central Asia, 2001.: UNICEF, United Children's Fund, Geneva kola