GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Dr.sc. Čedomir Benac, izv.prof.

RJEČNIK GEOLOŠKIH POJMOVA

Rijeka, siječanj 2003.

Abrazija (eng. abrasion) je proces koji obuhvaća mehaničko trošenje, mrvljenje i struganje površine stijena udaranjem i trenjem čestica transportiranih gravitacijom, vjetrom, ledom, tekućom vodom i valovima. Aglomerat (eng. agglomerate) vulkanoklastična stijena, sastavljena pretežito od komada lave i vulkanskih bombi Ahat (eng. agate) > kalcedon Alabaster (eng. alabaster) > gips Albit (eng. albite) > feldspati Algonkij (eng. Algonkian) > geološko doba Aluvijalne naslage, fluvijalne naslage (eng. alluvial deposits, fluvial deposits), nastale su nakupljanjem sedimenata donešenih riječnim tokom. To su pretežito nevezani do poluvezani sedimenti vrlo različite granulacije. U višim dijelovima toka zaostaje samo krupnozrnasti materijal. U aluvijalnim ravnicama talože i najsitnije čestice, razvrstvajući se po veličini i masi. Kod naglih riječnih poplava i na kraju bujičnih tokova materijal je često nesortiran. Na ušću rijeka u more nastaju sedimenti prijelaznog okoliša: naslage estuarija i delte. Aluvijalne naslage u većoj su mjeri raširene u panonskom dijelu Republike Hrvatske. Značajan su izvor građevinskih materijala: šljunka, pijeska i opekarske gline. Amfiboli (eng. amphiboles) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala koji pripadaju inosilikatima. Sastojci su eruptivnih (diorit, andezit) i metamorfnih (amfibolit) stijena. Najrašireniji amfibol je hornbledna ili crna rogovača. Vlaknasti varijeteti tremolita i aktinolita su pozati kao amfibolski azbest. Amfibolit (eng. amphibolite) srednjezrnasta do krupnozrnasta metamorfna stijena nastala tijekom regionalne metamorfoze pri visokom tlaku i temperaturi Andezit (eng. andesite) > neutralne efuzivne eruptivne stijene Anortit (eng. anortite) > Ca-plagioklasi, spadaju u skupinu feldspata Antiklinala (eng. anticline) > bora Aragonit (eng. aragonite) > CaCO3, rompska polimorfna modifikacija Ca- karbonata Areniti (eng. arenaceous rocks) > klastične stijene Argiliti (eng. argillaceous rocks) > sitnoklastične stijene, sinonim za glinoviti šejl Arhaik (eng. Archaic) > geološko doba Arkoza (eng. arkose) > klastične stijene

breccia) je naziv za više ili manje čvrsto vezanu sedimentnu stijenu klastičnog podrijetla.) uslijed sila kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Prijelazni tip izeđu breče i konglomerata naziva se brečo-konglomerat. Uglatost je posljedica kratkog transporta. basalt) > bazična efuzivna eruptivna stijena Bazične stijene (eng. Tjeme antikliklinale je najizbočeniji. Najčešći oblik boranja nastaje uslijed tektonskog suženja prostora kod čega boranje može prijeći u rasjedanje. kršnik (eng. artesian aquifer) je pod nepropusnom krovinom. Sustavi bora mogu sačinjavati antiklinorij (pretežito konveksni) ili sinklinorij (pretežito konkavni oblik). Breča. a jezgri sinkinale najmlađe naslage. . Izoklinalne bore imaju krila paralelna s osnom plohom. Kod pravilnih bora krila su simetrična. polegle i utonule bore. kompalcijom sedimenata i zbog dijapirskoh prodora. atmosphere) > Zemlja Barisfera (eng. do prekida kontinuiteta stijenske mase. a lepezaste krila savijena u obliku lepeze. Veličina fragmenata najčešće jako varira. Potpuna bora sastoji se od izbočenog (konveksnog) dijela koji se zove antiklinala. a vode u njemu mogu biti mineralizirane. za razliku od necilindričnih koji nemaju os. Voda je pod tlakom pa se bušenjem razina vode diže iznad nepropusne krovine tako da ostaje ispod površine terena (subarteška voda) ili se izljeva na površinu (arteška voda). Antiklinala i sinklinala mogu se podijeliti na dva krila uzdužnom osnom plohom. prebačene. Nastanak bora također može biti prouzročen gravitacijskim spuštanjem. barysphere) > Zemlja Bazalt (eng. Os bore je zamišljena ploha koja dijeli boru na dva simetrična dijela kod cilindričnih bora. bioerosion) > marinska erozija Biomikrit (eng. biosparite) > vapnenac Boksit (eng. U jezgri antiklinale nalaze se najstarije.basic rocks) > eruptivne stijene Bioerozija (eng. Astenosfera (eng. a jezgra središnji dio. S obzirom na položaj osne plohe razlikuju se uspravne. astenosphere) > zemljina kora Atmosfera (eng. biomicrite) > vapnenac Biosparit (eng. Prilikom boranja ne dolazi. i udubljenog (konkavnog) dijela koji se zove sinklinala. Koljeničasti oblik bore naziva se fleksura. kose. Prema načinu postanka razlikujemo vulkanske. pločastih eruptivnih tijela isl. bauxite) > crvenica Bora (eng. Sastoji se od uglastog do poluuglastog stijenskog kršja većeg od 2 (3) mm i cementa ili matriksa.Arteški vodonosnik (eng. za razliku od rasjedanja. fold) je strukturna forma nastala savijanjem primarno planarnih strukturnih elemenata (slojeva. Prihranjivanje vodonosnika vrši se na udaljenim izdancima u odnosu na područje korištenja.

terra rossa (eng. smeđecrvena i žućkastocrvena glinovito-prašinasta tla koja pokrivaju vapnence i dolomite.). Devon (eng. površinskih tokova. a oni sitnozrnastiji dalje u bazenu. Na taloženje mogu utjecati plimne struje. . Smatra se da je crvenica tip reliktnog tla nastala u toplijim klimatskim uvjetima od današnjih. puzanje i klizanje je derazija. 3) poligenetske je prirode. Dijabaz (eng. Skupni naziv za padinske procese: urušavanje. valovi i morske struje pa nastaju vrlo različite i kompleksne sedimentne tvorevine. jaružanje. delta) je prostrano područje na ušćima rijeka u more ili u veća jezera. Piroklastične ili vulkanske breče sastoje se od odlomaka koji potječu od vulkanskih erupcija. Karakteristična crvenkasta obojenost potječe od amorfnih željeznih hidroksida. denudation) je povezano djelovanje insolacije. Sedimetne ili intraformacijske breče nastaju tijekom sedimentacije. Najvažniji dijagenetski procesi jesu procesi litifikacije kojima od rahlih. Njihova dekorativna i tehnička svojstva ovise o sastavu čestica i karakteru veziva. Devonian) >geološko doba Deluvijalne naslage (eng. Rezultat denudacije je ogoljavanje. dacite) > kisela efuzivna eruptivna stijena Delta (eng. nastale su fizičko-kemijskom razgradnjom stijena. Sadrže nesortirane do slabo sortirane odlomke vrlo različitih dimenzija. 2) nastala je iz materijala nanešenih na karbonatne stijene. derazija. vapnenačke i dolomitične breče. Taloženjem nastaje veliko sedimentno tijelo lepezastog oblika u tlocrtu slično grčkom slovu “delta” od čega potiče naziv. Kod tog procesa tektonski pokreti bili su najvažniji činitelj. zaravnjavanje i globalno snižavanje kopnenih masa na Zemlji. diagenesis) obuhvaća sve mehaničke i kemijske promjene koje se događaju u sedimetima on njihova taloženja pa do početka metamorfnih procesa. naziv za crvena rezidualna tla. terra rossa). O postanku crvenice postoje tri tumačenja: 1) nastala je u procesu okršavanja iz netopivog ostatka karbonatnih stijena. spiranje. i organizama. Denudacija je također zbirni naziv za sve destrukcijske procese koji sudjeluju u oblikovanju reljefa (erozija. Dacit (eng. posebice raširena u krškim krajevima oko Mediterana. nevezanih. Kod taloženja dolazi do granulometrijskog razdvajanja sedemenata: krupnozrnasti se talože blizu riječnog ušća. njihovom erozijom i obično kratkim gravitacijskim transportom materijala. leda. gdje se zbog smanjene brzine i energije riječnih tokova taloži pretežni dio sedimenata koje su tokovi donosili. Denudacija je posljedica skupnog djelovanja egzogenetskih sila. deluvij ili deluvijalno-koluvijalne padinske tvorevine. diabase) > bazična žilna eruptivna stijena Dijageneza (eng. Crvenica. talus deposits). abrazija i sl. osipavanje. atmosferskih voda.tektonske i sedimentne breče. U padinske tvorevine ubrajaju se aktivni i vezani sipari te neke vrste breča. Deluvijalne nalage podložne su puzanju i klizanju. Kataklastične ili tektonske breče nastaju u procesu lomljenja ili drobljenja stijena. Denudacija (eng. U geološkom smislu crvenica je naziv za crvenkasta. Kao prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen poznate su mramorne.

Dolomit kao izvorni kemogeni sediment vrlo je rijedak. Sintetički je dijamant po svojstvima sličan prirodnom. čvrstoća zidova.vodom saturiranih talog. ili je uopće nema. ploha škriljavosti. Dijatomit (eng. dunite) > ultrabazična intruzivna eruptivna stijena . hrapavost. To je najtvrđi prirodni mineral (tvrdoće po Mohsovoj skali 10). a rjeđe se koriste i kao prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen. odnosno metasomatozom vapnenaca. diorite) > neutralna intruzivna eruptivna stijena Diskontinuitet (eng. Kristalizira u trigonskom sustavu. U osnovi se razlikuje mehanička i kemijska dijageneza. oslabljenih slojnih ploha. uključujući i sve diskontinuitete tvore sklop stijenske mase Prema preporukama ISRM-a za kvantitativni opis diskontinuiteta u stijenskoj masi. Pretežito nastaje procesom dolomitizacije. reakcije između minerala i porne vode. Izražene je kalavosti i tvrdoće 3. nastao u uvjetima enormnog svestarnog tlaka i visoke temperature u ultrabazičnim eruptivnim brečama. bušaće i brusne alatke. dune) > eolske naslage Diorit (eng. Mehanička dijageneza obuhvaća procese kompakacije tijekom kojih se smanjuje poroznost i volumen taloga te istiskuje porna voda. Dolomit (eng. Tijekom kemijske dijageneze nastaje cijeli niz novih autigenih minerala. zbog tlaka nadslojeva koji raste s povećanjem dobine zaljeganja. dolomitičnog vapnenca. Ovi varijeteti dolomita su raširene stijene u Republici Hrvatskoj i važan su izvor građevno-tehničkog kamena. discontinuity) je opći naziv za bilo koji mehanički diskontinuitet u stijenskoj masi koji ima nisku vlačnu čvrstoću. Ioni magnezija iz morske ili podzemne vode zamjenjuju kalcij u kristalnoj rešetki kalcita. postojanost. U tehnici se rabi kao prirodni abraziv za rezne.5-4 po Mohsu. zijev. Među najvažnije kemijske dijagenetske procese mogu se ubrojiti: tlačno otapanje mineralnih zrna. ispuna. zona smicanja i rasjeda. autigenezu. procjeđivanje vode. a često sadrži i kalcit. Kemijska dijageneza obuhvaća složene procese otapanja pojedinih mineralnih sastojaka. Tesktura i građa. otapanje lako topivih mineralnih komponenti. Budući je kemijski otporan nalazi se i u aluvijalnim naslagama. dolomite) je naziv za mineral i ujedno za sedimentnu karbonatnu stijenu. broj setova i veličina blokova. Kristali su bijele do sivkaste boje. Termin diskontinuitet koristi se za većinu tipova pukotina. definira se slijedeće: orjentacija. Dunit (eng. Sličan je kalcitu. Diskontinuiteti mogu u cijelosti presjecati stijensku masu. diamond) je minaral. nastaju čvrste stijene. razmak. transformacije nestabilnih u stabilne mineralne faze zbog povišenja temperature i tlaka. elementarni ugljik C. kalcitičnog dolomita do dolomita. Zato postoje prijelazni oblici od vapnenca. Mineral dolomit je dvosol magnezijsko-kalcijskog karbonata (CaCO3xMgCO3). rekristalizaciju i metasomatozu. ali manje topiv. Dolomit je važan mineral u sastavu karbonatnih stijena. izlučivanje mineralnih supstancija iz porne vode. diatomite) > silicijske sedimetne stijene Dina (eng. cementaciju. Zamjena može biti potpuna ili djelomična. Stijena dolomit je mineralni agregat minerala dolomita. Dijamant (eng. formirajući blokove (monolite) ili pak samo djelomično formirajući «materijalne mostove».

u humidnom vode i organizama. magme ili lave. endogenetic processes) skupni naziv za sve procese u unutrašnjosti Zemlje. kao i otpornošću stijena u koritu. Prema mjestu postanka dijele se na intruzivne ili plutonske stijene koje nastaju kristalizacijom . eluvijalne tvorevine ili rezidalno tlo. Egzogenetski procesi ovise o klimatskim prilikama: u nivalnom području naglašen je utjecaj snijega i leda. Eluvijalne naslage zato su nevezane do poluvezane odnosno imaju značajke tla. eluvial deposits. Erozija se dijeli na: glacijalnu ili eroziju ledom i snijegom. led. kao i pokreti zemljine kore (epirogeneza i orogeneza). vjetar. a u aridnom insolacije i vjetra. igneous rocks) primarne stijene nastale kristalizacijom ili očvršćivanjem silikatne taljevine. Endogenetski procesi (engl. u litosferi ili na površini Zemlje. Eruptivne stijene. Eocen (eng. rezidualno tlo (eng. exogenetic processes). što uvjetuje promjenu prostornih odnosa stjenskih masa i reljefa. Prilikom procesa razgradnje bitno se smanjuju fizičko-mehaničke značajke matičnih stijena. kemijskom i biološkom razgradnjom stijena u podlozi. One fizički i kemijski razaranju stijene. Eluvijalne naslage. Eruptivne stijene su redovito silikatnog sastava. erosion) je egzodinamički proces koji označuje mehaničko razaranje i kemijsko otapanje razorenog materijala s površine ili u plićem podzemlju. a prouzročeni su unutrašnjim silama uz visok tlak i temperaturu.Efuzivne stijene (eng. Zato posebno napadaju izdignute dijelove terena. a u aluvijalnim ravnicama horizontalna komponenta erozije. koji su prouzročeni vanjskim silama (insolacija. vrstom i količinom transportiranog materijala. a to izaziva pojačano djelovanje egzogenetskih sila. exogenetic processes) > egzogenetski procesi Egzogenetski procesi (eng. prenose razoreni i otopljeni materijal te ga akumuliraju u nižim i zaravnjenim dijelovima. Regionalna ili pluvijalna erozija zahvaća čitavo kopno. bez transporta materijala. potrese i mijenjanje reljefa. Suvremenim egzogenetskim procesima i njihovim posljedicama bavi se inženjerska geologija. Eocene) > geološko doba Epirogeneza (eng. odnosno na osnovnoj stijeni nastaje kora trošenja. residual soil). skupni naziv za sve procese na površini Zemlje ili neposredno ispod. Vulkanizam i potresi najčešće se javljaju na dodirima velikih tektonskih ploča koje sačinjavaju zemljinu koru. magmatske stijene (eng. Posljedica endogenetskih pokreta je magmatska aktivnost (plutonizam i vulkanizam). Izrazito su podložne eroziji. Djelovanje unutrašnjih sila izaziva tektonske pokrete u zemljinoj kori. snijeg. Djelovanje unutrašnjih sila uzrokuje promjenu prostornih odnosa stjenskih masa. extrusive rocks) > eruptivne stijene Egzodinamički procesi (eng. riječnu ili fluvijalnu te marinsku eroziju. jezera i more). epirogenesis) > zemljina kora Erozija (eng. Riječna erozija uvjetovana je brzinom i količinom vode. a čije su posljedice razaranje stijena i promjena reljefa. eolsku ili eroziju vjetrom. prevladava vertikalna komponenta. U gornjem toku. eluvij. tekuća voda. Vanjske sile nastoje zaravniti tako poremećeni reljef. nastale su fizičkom.

Prema količini SiO2 komponente eruptivne stijene dijele se na kisele (>65 % SiO2). Na taloženje mogu utjecati plimne struje i valovi pa nastaju vrlo različite sedimentne tvorevine. U eruptivnim stijenama ti minerali ne mogu kristalizirati zajedno s kvarcom. Fanglomerat (eng. U ovu skupinu minerala spadaju leucit K(Al2Si2O6) i nefelin Na(AlSiO4). phyllite) > sitnozrnasta. potopljeno riječno ušće gdje se zbog smanjene energije i brzine riječnog toka taloži pretežiti dio donešenih sedimenata. estavel) > krško polje Estuarij (eng. zamjenci feldspata (eng. Hipabisalne ili žične stijene su prijelazni oblik. sastojaka bazičnih eruptivnih stijena. Estavela (eng. Potpunim zatrpavanjem estuarija nastaju se uvjeti za deltu. halit i druge soli. Najvažniji minerali u evaporitnim stijenama su gips. Nastaju u aridnoj klimi. Primjer krških estuarija (rijasa) u Hrvatskoj su ušća rijeke Raše i Zrmanje. škriljava stijena nastala iz pelitnih sedimenata ( šejlovi i muljnjaci) pri visokom stupnju metamorfoze Fleksura (eng. Feldspatoidi. Prema dinamici vode razlikuju se estuariji pod dominantnim utjecajem plime ili oni pod utjecajem riječnog toka. Iz magme kristaliziraju kada nije bilo dovoljno silicija za kristalizaciju feldspata pa ih zamjenjuju. Kalijski i natrijski alumosilikati nazivaju se alkalni feldpati. Intruzivne stijene imaju široku primjenu kao prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen. Kod taloženja dolazi do granulometrijskog razdvajanja sedimenata: krupnozrnasti sedimenti talože se blizu riječnog ušća. evaporates) > Evaporitne stijene (eng. neutralne (55-65 %). Evaporiti (eng. evaporites. flexure) > bora . dijabaz (hipabisalna) i bazalt (efuzivna stijena). 30 % metamorfnih i 10 % sedimentnih stijena. natrija i kalcija koji pripadaju strukturnom tipu tektosilikata. Poseban oblik estuarija je rijas. feldspars). alumosilikati kalija. evaporite rocks) su sedimentne stijene nastali kemijskim izlučivanjima iz prirodno visoko koncentriranih otopina-salina zbog isparavanja ili evaporizacije vode. Filit (eng. Feldspati izgrađuju oko 60 % eruptivnih. glinenci (eng.magme u dubini i efuzivne ili vulkanske stijene koje nastaju ohlađivanjem na površini. Iz iste nebazične magme može nastati gabro (intruzivna). a oni sitnozrnastiji dalje u bazenu. feldspathoides) su skupina tektosilikata. nastao potapanjem riječnih ušća strmih obala. Plagioklasi tvore izomorfni niz od albita Na(AlSi3O8) do anortita Ca(Al2Si2O8). a natrijsko-kalcijski su plagioklasi. anhidrit. u rubnim dijelovima slanih jezera. estuary). Najvažniji član grupe alkalnih fedspata je ortoklas K(AlSi3O8). fanglomerate) > breča Feldspati. bazične (45-55%) i ultrabazične (<45 %). u priobalnim salinama (sabkhama) ili u zatvorenim lagunima budući da je isparavanje višestruko brže od dotoka vode.

Naziv flišolike naslage rabi se za sličan kompleks sedimentnih stijena. kao i pojave nestabilnosti na padinama pa su česta klizišta. Mnogo su rjeđi ostaci organskih tvari uginulih organizama. Za flišni kompleks karakteristična je sukcesivna izmjena sitnozrnastih sedimenata kao što su šejlovi. najčešće mineralizirani ili okamanjeni (karbonatni ili opalni) ostatak organizma (kosturi. Na tim terenima izražena je razgradnja i erozija. Za stratigrafsku geologiju značajni su provodni fosili. Flišne naslage paleogenske starosti rasprostranjene su u jadranskom pojasu Hrvatske. Najčešći sekundarni tipovi folijacija su klivaž i škriljavost. flysch). siltiti i lapori s pješčenjacima. Svako djelovanje unutrašnjih sila uzrokuje promjenu stanja u unutrašnjosti i na površini Zemlje. electrical surveys) je skupina metoda u geofizičkim istraživanjima kod kojih se koriste mjerenje prolaza električnih struja ili prirodnog . Analizom fosilnih ostataka moguće je odrediti značajke okoliša u kojima su sedimenti nastali. pravilan. Geodinamika se dijeli na unutrašnju dinamiku Zemlje ili endodinamiku i vanjsku dinamiku Zemlje ili egzodinamiku. To je grana opće geologije. odnosno ona vrsta organizama koja je bila vrlo raširena u relativno kratkom geološkom razdoblju. Fosilima i razvojem života na Zemlji bavi se paleontologija: grana geologije blisko povezana s biologijom. Fluvijalne naslage (eng. opisni termin za kompleks klastičnih sedimentnih stijena nastalih turbiditnim tokovima odnosno podmorskim klizanjima sedimenata. fluvial deposits) > aluvijane naslage Fluviglacijalne naslage (eng. fluvioglacial deposits) > glacijalne naslage Fluviokarts (eng. foliation) je strukturno obilježje stijena koje uključuje ravnomjeran. fluviokarst) > krš Folijacija (eng. što izaziva lančane reakcije vanjskih sila. Fliš može sadržavati breče.Fliš (eng. geodynamics) je znanstvena disciplina koja proučava procese u zemljinoj unutrašnjosti kao i na površini kao činioca trajnih evolucijskih promjena od postanka Zemlje kao samostalnog svemirskog tijela. okamina (eng. ljušture. Na temelju načela superpozicije može se pomoću fosila precizno odrediti relativna starost naslaga i izvršiti rekonstrukcija geološke povijesti nekog područja. ostatak ili trag organizama. i paralelan raspred planarnih strukturnih elemenata koji gotovo u potpunosti prožimaju volumen stijene. Ti sedimenti su predhodno nastali kao posljedica brze erozije okolnog uzdignutog gorja. Fosil. Prihranjivanje se vrši uglavnom padalinama. Freatski vodonosnik (eng. konglomerate i vapnence. kućice) koji se može naći u sedimentinim stijenama. Gabro (eng. phreatic aquifer) sadrži slobodnu podzemnu vodu čije je vodno lice u ravnoteži s atmosferskim tlakom. gabbro) > bazična intruzivna eruptivna stijena Geodinamika (eng. Na Zemlji povezano djeluju različite vanjske i unutrašnje sile posljedica je promjena stanja u litosferi i u reljefu. Primarni tip folijacije u sedimentim stijenama je slojevitost. Geoelektrička mjerenja (eng. fossil).

Regionalna geologija rasčlanjuje Zemlju na pojedine zaokružene regije: kontinente. period. mineralnih sirovina i sl. mjeri se brzina elastičnih valova (down-hole i cross-hole metoda). Kronološka klasifikacija u stratigrafskoj geologiji definirana je vremenskim rasponom nastanka određenih naslaga u litosferi. Geološka karta rezultat je geoloških istraživanja. strukturne oznake i odgovarajući simboli. Opća geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline. Za određivanje relativne starosti koristi se metoda superpozicije. epoha. Ima tri tematske skupine: opća ili fizička geologija. Dvije su osnovne metode mjerenja električnog otpora: sondiranje i profiliranje. Ako je karta bojana onda se propisanom bojom . oceane.električkog polja. era i eon. pripadna radioaktivost i sl. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. hidrogeologija i inženjerska geologija. od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas. na topografskoj podlozi grafički prikaz građe terena. a obje koriste činjenicu da pojedine vrste stijena imaju različit specifični otpor prilikom prolaska električnih struja. Povezane su s prirodnim znanostima izvan geološkog okvira: fizikom. Elektromagnetska metoda temelji se na pojavi indukcije prilikom prolaska električnih struja u vodljivim vrstama stijena. nalazišta fosila. Geološka doba (eng. geology) je znanost o građi. dinamici i razvitku Zemlje. kopnene vodene bazene i druge cjeline. geophisycal explorations) primjenjuju se za indirektno istraživanje geološke građe i fizičko-mehaničkih značajki tla i stijena. Kronostratigrafske jedinice (od manjih prema većim) su: doba. Za određivanje apsolutne starosti stijena primjenjuje se metode temeljene na radioaktivnom raspadu elemenata. geoid) > zemlja Geologija (eng. apsorpcija gama ili neutronskih zraka. U novije vrijeme koristi se i georadarska metoda za mjerenje u plitkom dijelu podzemlja. U geotehničkim istraživanjima koriste se slijedeće geoelektričke metode: metoda električnog otpora. Ovisno o potrebi. geologic time) vremenski intervali zemljine geološke povijesti. U bušotinama se rabe različite vrste karotažnih mjerenja. kao i ostalih važnih geoloških pojava. Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje. geologic map). Sve geološke discipline višestruko se međusobno dopunjuju i dijelom prekrivaju. gorske sustave. elektrokemijski procesi u rudnim ležištima isl. Geološka karta (eng. Metoda spontanog potencijala temelji se na mjerenju potencijala koje izaziva tok podzemne vode. kemijom i biologijom. njihova sastava i međusobnih odnosa. specifični električni otpor ili spontani potencijal. stratigrafska ili historijska geologija i regionalna geologija s geotektonikom. odnosno činjenice da su mlađi slojevi taloženi iznad starijih. položaji slojeva. Na njoj su ucrtane geološke granice. Geoid (eng. Geofizička istraživanja (eng. starosti stijena. rudne pojasove. Za rekonstrukciju događaja u litosferi važno je poznavanje relativne ili apsolutne starosti stijena. Od raznovrsnih geofizičkih metoda. kao i paleontološka metoda pomoću provodnih fosilnih ostataka izumrlih organizama. Grane opće geologije su tektonika. u geotehničkim istraživanjima najčešće se koriste seizmičke metode (rabe umjetno izazvane seizmičke valove) i geoelektričke metode (mjere prolaz električnih struja ili prirodno električko polje). Kronostratigrafska jedinica dio je geokronološkog sustava u kojem su sadržana sva razdoblja geološke prošlosti Zemlje.

karte mineralnih sirovina.. rasjedi i zone plastičnog smicanja. odnosno kratkotrajne elektromagnetske impulse i registrira dio energije koja se reflektira na granicama materijala različitih svojstava. geological contacts) su plohe dodira između različitih tipova stijena. Pečenjem gipsa na 120 0C gubi se 1. Služi za otkrivanje geološke građe u plitkom dijelu podzemlja. Geološki kontakti (eng. kalcijev sulfat s vodom (CaSO4 x 2H2O). te oznake strukturnih elemenata. glacial deposits) su naslage nastale djelovanjem snIjega i leda u polarnim ili visokoplaninskim predjelima. Kristalasti finozrnasti bijeli gips naziva se alabaster. a ako je izrađena crno-bijelom tehnikom. Specijalne geološke karte prikazuju teren sa stanovišta jedne od geoloških disciplina.označavaju utvrđene jedinice. U tijeku je izrada nove karte mjerila 1:50000. sadra (eng. Osnovni tipovi kontakata su: normali taložni kontakti. hidrogeološke karte. Taj gips ima svojstvo da vodu primi u sebe i skrutne se. U izradi geoloških karata danas se često koriste metode daljinskih istraživanja (terestička. koriste se odgovarajuća sjenčanja. Na geološkim kartama nalaze se slovno-brojčane oznake za pojedina geološka razdoblja u kombinaciji s bojama. Stijena gips nastala je isparavanjem voda u jezerima i zatvorenim morskim bazenima. To su: geomorfološke karte. intruzijama. kristalizira. Ovisno o mjestu taloženja mogu se razlikovati . Uz geološku kartu izrađuju se geološki stup i geološki profili. rasjedanjima i smicanjima. starosti i strukturnoj građi terena. Opće geološke karte sadrže podatke o sastavu. Prema mjerilu sve geološke karte dijele se na pregledne geološke karte (1:100000 i manje). intruzivni kontakti. Geološka karta mora sadržavati legendu kartiranih jedinica i oznaka koje su ucrtane na njoj. Geološke karte dijele se prema mjerilu i sadržaju. Opća geološka karta Republike Hrvatske je osnovna geološka karta mjerila 1:100000 koja je podjeljena na listove. Georadarsko mjerenje (eng. a mnogo se upotrebljavao u kiparstvu. aero i satelitska snimanja). Gips. ground penetrating radar surveys). karte geoloških osnova zaštite okoliša. tektonske karte. Prema sadržaju geološke karte se dijele: na opće ili standardne te specijalne ili namjenske geološke karte. Gips se dodaje portland cementu kao usporivač.5 molekule vode čime se dobije građevinski gips. Tako nastali gips pospješuje površinsko kemijsko trošenje i raspadanje kamena i žbuke. inženjerskogeološke karte. a sadrži uz kartu geološki stup i profile kao i pripadajući tumač. diskordantni taložni kontakti. gypsum. Naziv gips koristi se za mineral i kemogenu (evaporitnu) sedimentnu stijenu (sadrenac). Glacijalne naslage (eng. metoda geofizičkih istraživanja koja koristi izvor elektomagnetskih valova u radarskom spektru. Gomilanjem snijega nastaje ledenjak koji se pomiče niz padinu i erodira svoju podlogu i bokove. Mineral gips nastaje u kamenu karbonatnog sastava i u vapnenačkoj žbuci djelovanjem sumporne kiseline iz kiselih kiša. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti. plaster stone) je mineral. seizmotektonske karte i sl. Specijalne karte ponekad trebaju biti vrlo detaljne pa se izrađuju i do mjerila 1:100. Stijene mogu doći u kontakt taloženjem. U pripadajućem tumaču geološke karte nalazi se opis građe i svih zabilježenih geoloških elemenata kao i povijest nastanka terena. osnovne geološke karte (1:100000 do 1:10000) i detalje geološke karte i geološki planovi (1:10000 i veće). Kod toga prenosi veliku količinu erodiranog materijala. Otapanjem ledenjaka preostaje velika količina nesortiranog morenskog materijala .

hydrosphere) > Zemlja Hipabisalne stijene (eng. feldspata (50-80 %) i tinjaca (3-10 %). Granodiorit (eng. inženjerskom geologijom. Kao grana geologije hidrogeologija je povezana je s petrologijom. središnje. rubne. kao i djelovanju u litosferi. granodiorite) > kisela intruzivna eruptivna stijena Grauvaka (eng. Glaciofluvijalne naslage (eng. eksploatacijom mineralnih sirovina. hydrogeology). Hidroksidi (eng. halides) > mineral Hidrogeologija (eng. izvedbom površinskih i podzemnih akumulacija. greywackes) > pješčenjak Grohota (sinonim) > škrapa Halidi (eng. njihovu postanku. količini. Holocene) > geološko doba Holokarst (eng. Ukoliko se glacijalne naslage erodiraju i dalje prenose vodenim tokovima mogu nastati fluvioglacijalne naslage. kakvoći odnosno kemijskom i mikrobiološkom sastavu. granite). rasprostiranju i kretanju. vezana klastična sedimentna stijena Gnajs (eng. gneiss) > srednjezrnaste do krupnozrnaste škriljave metamorfne stijene nastale regionalnom metamorfozom Gorski udar (sinonim) > potres Granit (eng. čeone i završne morene. široko rasprostranjena kisela intruzivna magmatska stijena izrazite zrnaste strukture. Njihovo je zajedničko svojstvo trajnost i nepromjenjivost izgleda. Hidrogeologija se također bavi korištenjem i zaštitom podzemnih voda. irigacijom i melioracijom. U smislu korištenja kao prirodni (arhitektonsko-građevni ) kamen. hidraulikom. specijalistička znanstvena disciplina o podzemnim vodama. pedologijom. klimatologijom. glaciofluvial deposits) > glacijalne naslage Glinjak (eng. sesmic focus) > potres Holocen (eng.podinske. hydroxides) > mineral Hidrosfera (eng. To je polimineralna stijena pa se sastoji od kvarca (20-40 %). claystone) > sitnozrnasta. hypabyssal rocks) > eruptivne stijene Hipocentar (eng. Boja granita promjenljiva je u različitim nijansama bjeličaste i sive do crvenkaste. pod nazivom granit razumjevaju se sve izrazito tvrde silikatne stijene koje se mogu polirati do visokog sjaja. pa se svestrano koriste za oblaganje vertikalnih i polaganje na horizontalne površine eksterijera i interijera. hidrologijom. holokarst) > krš .

izražene kalavosti i male tvrdoće (3 po Mohsu). Njezinim se rezultatima određuju uvjeti gradnje. horst) > timor Intruzivne stijene (eng. Bitan je sastojak karbonatnih stijena. Podaci inženjerskogeološkog istraživanja prikazuju se na inženjerskogeološkim kartama različitih mjerila. morfološkim i hidrogeološkim pojavama. geološke procese. a ahat s izmjenama crnih i bijelih lamina poznat je kao oniks. isoseismal line) > potres Izostazija (eng. u formama romboedra i skalenoedra. predviđaju promjene u terenu koje mogu biti izazvane suvremenim egzogenetskim i endogenetskim procesima i pojavama kao i njihov utjecaj na građevinu. koja sadrži ugljične kiseline. Obično je bezbojan i proziran. Na taj način nastaju u spiljama sige. koji se iz vode ponovo izlučuje kao kalcit. Jurassic) > geološko doba Juvenilna voda (eng. Kalcit je staklastog sjaja. kao i mineraloško-petrografske i fizičko-mehaničke značajke stijena i terena za potrebe građenja. engineering geological investigations) provode se za potrebe određivanja uvjeta građenja.sink-hole) > krš Jura (eng. engineering geology). kalcit se pretvara u lakotoplivi kalcijski bikarbonat. Kristalizira u heksagonskom sustavu. Kalcirudit (eng.Horst (eng. pa se zato smatra i geotehničkom disciplinom. Inženjerskogeološko kartiranje. predhodi geofizičkim istraživanjima i istražnom bušenju. Polimorfna modifikacija kalcijskog karbonata je aragonit. calcite) je kristalizirani kalcijev karbonat (CaCO3). Izoseista (eng. Inženjerskogeološka istraživanja (eng. juvenile water)> podzemne vode Kalcedon je vrsta kriptokristalastog vlaknastog kvarca . Njihovim pravodobnim izvršavanjem mogu se otkloniti ili bitno umanjiti negativni utjecaji suvremenih egzogenetskih i endogenetskih procesa i pojava. Kartiranjem se dobivaju podaci o litološkoj građi. intrusive rocks) > eruptivne stijene Inženjerska geologija (eng. kao jedna od faza geotehničkog istraživanja. Inženjerska geologija je ujedno srodna mehanici tla i mehanici stijena. Pojedine vrste poznate su kao poludrago kamenje: žućkastocrveni. vapnenaca i mramora. fizičko-mehaničkim i strukturno-tektonskim značajkama stijena kao i o suvremenim egzogenetskim pojavama. crveni kalcedoni poznati su kao karneoli. Kalcit je čest i raširen mineral u stijenama. kao što je atmosferska. ali može biti obojen. a uz slapove krških rijeka sedra. U vodi. kalcedoni sastavljeni od izmjena tankih lamina ili slojeva različitih boja zovu se ahati. . isostasy) > tektonski pokreti Jama (eng. specijalistička znanstvena disciplina i grana geologije koja proučava geološku građu. calci-rudite) > vapenac Kalcit (eng.

a lisnate šejlovi. Odlikuje se sklopom (tekstura.Kalkarenit (eng. Krupnoklastične stijene (ruditi ili psefiti). kao ekvivalenti kršju i šljunku. lomljenac s obrađenim licem za zidanje podnožja zgrada i zidova. struktura) i sastavom. Razlikuju se stijene čiji su sastojci klastičnog. Kamenolom je površinski kop u kojem se eksploatira kamen. acid rocks) > eruptivne stijene Klastične stijene (eng. metamorfnih i starijih sedimentnih stijena. kemogenog i biogenog (organogenog) podrijetla. imaju prevladavajuću veličinu zna veću od 2 mm. sedimentne i metamorfne stijene sastavljene pretežito od minerala karbonatne grupe: kalcita i dolomita.06 mm ili čestice veličine praha i gline. carbonates) > mineral Karbonatne stijene (eng. kao i druge minerale. calcarenite) > vapnenac Kalklutit (eng. betone asfalte i sl. dolomitični vapnenci i dolomiti među kojima postoje postupni prijelazi. Kataklastične breče (eng. stone) je prirodno. Srednjeklastične stijene (areniti ili psamiti) imaju najčešću veličinu sastojaka od 0. Najčešće stijene homogene teksture su siltiti. clastic rocks) pripadaju skupini sedimentnih stijena.0 mm. Cainozoik) > geološko doba Kisele stijene (eng. S obzirom na veličinu sastojaka klastične stijene se dijele na krupno. praha i gline. Karbon (eng. Karbonatne sedimentne stijene mogu nastati na više načina. kao ekvivalent pijesku. srednje i sitnoklastične. Metamorfna karbonatna stijena je mramor. Posebna skupina su vulkanoklastične ili piroklastične stijene vezane uz vulkansku aktivnost. Nastale su vezivanjem ili cementacijom čestica nastalih fizičkom razgradnjom eruptivnih. carbonate rocks). a često se koriste i kao prirodni (arhitektonskograđevni) kamen. . U karbonatne sedimentne stijene ubrajaju se vapnenci. Nečiste karbonatne stijene sadrže i silikatne minerale veličine pijeska. ručno. Njihovi osnovni tipovi su breče i konglomerati. To je i opći naziv za prirodno gradivo koje se nakon prerade bez promjene sklopa i sastava upotrebljava u građevinarstvu. drobljenac ili usitnjeni kamen koji se separira u frakcije i služi kao agregat za mortove. Najvažniji su izvor građevno-tehničkog kamena. Carboniferous) > geološko doba Karbonati (eng. strojno ili eksplozivom odvaljeni komad stijene.06 do 2. Osnovni tip je pješčenjak. Sitnoklastične stijene (lutiti ili peliti) imaju čestice veličine manje od 0. calci-lutite) > vapnenac Kambrij (eng. Kamen se u građevinarstvu upotrebljava kao: lomljenac za grube radove kao što je zidanje obaloutvrda i potpornih zidova. Sedimentne karbonatne stijene su vrlo raširene u Hrvatskoj. Cambrian) > geološko doba Kamen (eng. cataclastis breccias > metamorfne stijene Kenozoik (eng.

.craton) > zemljina kora Kreda (eng. nastao korozijskim djelovanjem (okršavanjem) površinske i podzemne vode u karbonatnim stijenama. kutovi refrakcije i refleksije svjetlosti i sl. Jame su vertikalna udubljenja strmih strana. Veličina i oblik zrna ovisi o vrsti i tvrdoći ishodišne stijene. gustoća. Tereni u kojima se krški oblici izmjenjuju s nekrškima je fluviokrš. Kristal je omeđen kristalnim plohama koje se sijeku u bridovima. ovise o sastojcima i prostornoj rešetki. Po podrijetlu se razlikuju riječni. a bridovi u rogljevima. Mjesto povremenog poniranja i izviranja vode naziva se estavela. Kristali imaju tri vrste simetrijskih elemenata: ravninu. a velike dubine. dijelom raspucalim površinama. a u podzemlju brojne spilje. connate water) > podzemne vode Konglomerat. izraz za teren specifične morfologije. conglomerate). naziv za više ili manje čvrsto vezanu sedimentnu stijenu klastičnog podrijetla koja se sastoji od zaobljenih do poluzaobljenih odlomaka većih od 2 (3) mm i cementa ili matriksa. Krški tereni u kojem su razvijeni svi krški oblici nazivaju se potpuni krš ili holokarst. ponori. koji su izravno povezani s vodonosnim šupljinama u podzemlju. manjeg promjera. karst). dvije ili tri kristalne si. element ili kemijski spoj kojei ima određenu unutrašnju građu ili kristalnu rešetku sastavljenu od atoma. tetragonski. a tankoslojevite i škriljave stijene spljoštena zrna. sjaj. iona. Krš (eng. marinski i glacijalni konglomerati. Postoje 32 kombibacije elemenata simetrije (32 kristalne klase) koje s obzirom na duljinu i međusobni odnos kristalizacijskih osi možemo grupirati u šest kristalnih sustava: kubični (teseralni). Ponori su krški oblici slični jamama. Konglomerati se koriste kao prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen. Prijelazni tip između breče i konglomerata naziva se brečokonglomerat. jame. Okršavanjem su nastale specifični reljefni oblici: škrape. cliff) > marinska erozija Konatna voda (eng. prizmatske i piramidalne plohe. a ako neki izostaju nepotpuni krš ili merokarst. crystal). ledac (eng. boja. ionskih skupina i molekula. os i centar simetrije. pa razlikujemo pinakoidalne. jezerski. ponikve. uvale i polja. Kristali se često susreću u pravilnim geometrijskim oblicima koji su odraz pravilne unutrašnje građe. Eruptivne i masivne sedimentne stijene daju sferična zrna. Krški tereni odlikuju se raspucanošću i brzim gubljenjem vode u podzemlju zbog čega su siromašni površinskim. kao i o duljini transporta. rombski. Svojstva kristala kao što su kristalizacijski oblik. Proces nastanka kristala naziva se kristalizacija. homogeno tijelo. Ponikve su okrugla ili eliptična ljevkasta udubljenja promjera od desetak do nekoliko stotina metara čija su dna najčešće pokrivena crvenicom. valutičnjak (eng. Dinarski krš je u svijetu poznat kao klasični tip krša. kalavost. . Škrape su žljebasta udubljenja na vapnenačkim. Plohe mogu sjeći jednu. posebice vapnencima. Cretaceous) > geološko doba Kremen (sinonim) > kvarc Kristal. monoklinski i triklinski. a bogati podzemnim vodama. tvrdoća. Kraton (eng. heksagonski. a njihova dekorativna i tehnička svojstva ovise o sastavu čestica i obilježju veziva.Klif (eng.

Amorfni SiO2 sa sadržejem vode zove se opal. Ledac (sinonim) > kristal Les. obično neslojeviti. U dinarskom kršu ta polja su jedine veće obradive površine. neka krška polja bivaju povremeno plavljena. koji izviru na jednoj. oniks ili jaspis. a pijesak za proizvodnju stakla. Lapori su važna sirovina za proizvodnju cementa. Kvarcit (eng. Vrlo je otporan na djelovanje fizičko-kemijskih činitelja razgradnje stijena. Laporom se smatra stijena koja sadrži kalcit i 2080 % gline. Od minerala prevladavaju zrna kvarca. homogeni. Baranji i Srijemu. karstic aquifer) sadrži općenito duboke podzemne vode. quartzite) > metamorfne stijene Kvartar (eng. su: kalcedon. Kvarc je vrlo čest mineral. Lapor (eng. a u manjoj mjeri sitnog pijeska i gline. pa se nalazi u kiselim eruptivnim. žut (citrin). smeđ (čađavac) ili crn (morion). Quaternary) > geološko doba Laterit (eng. Obično je bezbojan i proziran (prozirac). čije se prihranjivanje vrši uglavnom padalinama. donesenog vjetrom iz velikih udaljenosti u ledenim geološkim razdobljima . miješana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od različitog odnosa zrnaca kalcita i čestica gline. ovisno o izgledu. Kršnik (sinonim) > breča Kvarc. loess). Kremena zemlja služi kao abrazivni materijal. Tok vode je uglavnom turbulentan. Često je sifonalno tečenje. ali može biti ljubičast (ametist). kremen (eng. ahat. pa imaju pružanje SZ-JI. Lapori s manje od 20 % gline su kalcitom bogati lapori. quartz) kristalizirani silicijski dioksid (SiO2) koji pripada strukturnom tipu tektosilikata. nema kalavosti i velike je tvrdoće (7 po Mohsu). Razlikuju se nisko i visokotemperaturni varijeteti SiO2. Kristalizira u heksagonskom sustavu.Krški vodonosnik (eng. čiji je postanak predisponiran tektonskim pokretima. Česti su litološki član fliša. Nastao je taloženjem eolskog materijala. Kroz većinu krških polja teku stalni ili povremeni vodotoci. Čisti kristali kvarca se koriste u elektronskoj industriji. Lesa u velikim količinama ima u istočnoj Slavoniji. polje) je duboka zatvorena depresija duljine do nekoliko desetaka kilometara. Topografska razvodnica obično se ne poklapa s podzemnom razvodnicom. To je najveća morfološka pojava u kršu. kao i u sedimentnim i metamorfnim stijenama. Bogati su hidroksidima željeza i aluminija. marl). prapor (eng. Sadrži najčešće zrna veličine srednjeg i sitnog praha. Krško polje (eng. Izrazito je porozan. a poniru na drugoj starni polja. laterite) je tlo crvenkastosmeđe boje kao produkt kemijskog trošenja bazičnih eruptivnih stijena u uvjetima himidne tropske klime. Kada površinski dotoci postaju veći od mogućnosti poniranja voda. Kriptokristalasti i vlaknasti agregati kremena. Dna polja većinom su zaravnjena i pokrivena mlađim jezerskim i aluvijalnim naslagama. Staklastog je sjaja. slabo okamenjeni sediment. a oni koji sadrže više od 80 % gline su glinoviti (glinom bogati) lapori.

pravilnom i paralelnom rasporedu linearnih strukturnih elemenata. Štetno i razorno djelovanje na građevine imaju najčešće potresi intenziteta većeg od V0 MSC. lithifaction) > dijageneza Litosfera (eng. godine koristi modificirana Mercallijeva ili MM ljestvica koja također ima 12 stupnjeva. preostalih nakon povlačenja voda i leda. pa tako i Hrvatskoj od 1917. struganja pokrenutog materijala. Razlikuju se strukturne i mineralne lineacije. ali i ne mora biti povezana s određenim plohama u stijeni. U SAD se od 1931. kao i otpornošću stijena na obali. godine. egzodinamički proces koji označuje mehaničko i kemijsko razaranje obala hidrodinamičkim djelovanjem valova i struja. magma) > eruptivne stijene Magmatske stijene (eng. Litifikacija (eng. magnitude of the earthquake) > potres Magnitudna ljestvica (eng. limonite) > pirit Lineacija (eng. magnitude scale) > Richterova ljestvica Marinska erozija (eng. vrstom i količinom transportiranog materijala. U inicijalom stadiju razaranja obale nastaje valna potkapina. marine erosion). Ima 12 stupnjeva (I-XII ). Mercallijeva ljestvica (eng. lithosphere) > Zemlja Lutiti (eng. Krajnji rezultat ciklusa marinske erozije je zaravnjena obala što se rijetko događa zbog vrlo čestih promjena morske razine. Marinska erozija uvjetovana je visinom i učestalošću valova. Lineacija može. kemijskim djelovanjem vode i radom organizama koji žive na obalama. marine terrace) > marinska erozija MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvica (eng. Razaranje obala uslijed djelovanja organizama zove se bioerozija. Napredovanjem razaranja nastaje strmac ili klif. MCS scale).pleistocena. Glavni činioci . Općenito se smatra da prah potječe od fluvioglacijalnih sedimenata. Mercalli scale) > MCS ljestvica Metamorfne stijene (eng. Marinska terasa (eng. Limonit (eng. metamorphic rocks) nastaju metamorfozom ili izmjenom postojećih stijena u litosferi pri promjenama fizičko-kemijskih uvjeta. Upotrebljava se na području Europe (osim bivšeg SSSR-a). lineation) je strukturno obilježje stijena karakteristično po ravnomjernom. a u podnožju marinska terasa koja ima abrazijski i akumulacijski dio. koji gotovo u potpunost prožimaju volumen stijene. lutites) > sitnozrnaste klastične stijene Magma (eng. odnosno muljeva. služi za mjerenje razornog učinka ili intenziteta potresa na površini terena za razliku od Richterove ljestvice koja mjeri oslobođenu energiju u žarištu. igneous rocks) > eruptivne stijene Magnituda potresa (eng.

metamorfnih procesa su temperatura. Termalna metamorfoza zbiva se kod visokih temperatura i relativno niskom tlaku. ilmenit. Kataklastična ili kinetička metamorfoza nastaje pri nižim temperaturama i snažnom stressu. hidrotermalni (iz vruće otopine) i hidatogeni (iz vodenih otopina). Tako nastaju hornfelsi i mramori. Mesozoic) > geološko doba Milonit (eng. aluminij. kalij i magnezij. Plutonska metamorfoza događa se kod ekstremno visokog tlaka i temperature blizu granice taljenja stijena. elektronskim mikroskopom i diferencijalno-termičkim analizama. pneumatogeni (iz plinova i para). Nastanak pojedinih mineralnih grupa ovisi o mineraloškom sastavu matičnih stijena te o fizikalno-kemijskim uvjetima raspadanja. željezo. fluorit). fosfati (apatit). silicij. toplinska svojstva i sl. ionskih skupina i molekula međusobno vezanih na različite načine koji tvore prostornu kristalnu rešetku. pa nastaju škriljavci niskog (argilošist) ili visokog stupnja metamorfizma (gnajs). grafit.004 mm. aragonit. Minerali bez određene unutrašnje građe su amorfne tvari ili mineraloidi (opal). karbonati (kalcit. oksidi i hidroksidi (kvarc. Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali i izgrađuju više od 75 % litosfere. kalavost. getit. clay minerals) su hidratni alumosilikati koji pripadaju filosilikatima. markazit. mesosphere) >Zemlja Mezozoik (eng. limonitna tvar). Tako kaolinit . silikati i organski spojevi. Meteorska voda (eng. halidi (halit. natrij. Kod retrogradne metamorfoze nastaju nove skupine minerala koji kristaliziraju pri nižim temperaturama nego sastojci ishodišne stijene. rutil. gips). sjaj. Takve stijene su kataklastiti. optička svojstva. Minerali glina (eng. Znanost koja proučava minerale zove se mineralogija. Za određivanje relativne tvrdoće minerala koristi se Mohsova ljestvica. sulfidi (pirit. Dinamotermalna ili regionalna metamorfoza odvija se kod povećane temperature i uglavnom usmjerenog tlaka. a određuju se rendgenskim analizama. kalcij. Vrlo su sitnih dimenzija. dolomit). Metamorfoza može biti progradna i retrogradna. Prema načinu postanka minerali mogu biti: pirogeni (nastali iz magme). U građi minerala sudjeluju različiti kemijski elementi. tlak i kemijski aktivni fluidi. manji od 0. Prema kemijskom sastavu minerali se dijele na više skupina među kojima su najznačajnije: elementi (dijamant. montmorilonit i ilit. tvrdoća. Pojedini tipovi metamorfnih stijena kao što su gnajs i kvarcit. a najčešći su: kisik. dinamotermalnu i plutonsku. Međusobno ih je teško razlikovati. sulfati (barit. Kod progradne metamorfoze nastaju nove skupine minerala koji kristaliziraju pri višim temperaturama nego sastojci prvobitne stijene. sastavni dio litosfere. meteoric water)> podzemne vode Mezosfera (eng. hematit. određenog kemijskog sastava i fizičkih svojstava. kristala naglašenog listićavog oblika i redovito se nalaze u visoko disperznom stanju. Minerali se odlikuju nizom fizičkih svojstava od kojih zu značajni: boja. anhidrit. pirotin). Sastoji se od atoma iona. termalnu. korund. kromit. silvin. prirodna tvorevina. milonite) > metamorfne stijene Mineral (eng. sumpor). pa prevladava drobljenje prvotnih stijena. mineral). a posebno mramor široko se koriste kao prirodni (arhitektonski-građevni) kamen. Najčešći minerali glina su kaolinit. pa se metamorfoza dijeli na: kataklastičnu. magnetit.

moraine) > glacijalne naslage Mramor (eng marble). Miocene) > geološko doba MM ljestvica (eng. Prema otoprnosti na razorni učinak potresa ova ljestvica razlikuje tri tipa zgrada. U smislu korištenja kao prirodni (arhitektonskograđevni) kamen. Potpunija je od MSC ljestvice. Obrađuju se vrlo dobro i lako. U pravilu su to kompaktne stijene. Mohorovičićev diskontinuitet dobio je naziv po hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću (1857-1936). Mramori uglavnom sadrže kristale kalcita. overthrust) je strukturni oblik nastao navlačenjem jedne stjenske mase preko druge djelovanjem velikih i dugotrajnih horizontalnih tlakova u zemljinoj kori. Mohsova ljestvica (eng. Muljnjak (eng. pod nazivom mramor podrazumjevaju se sve kategorije tvrdih i srednje tvrdih karbonatnih stijena sedimentnog i metamorfnog podrijetla. a montmorilonit u u slabo alkalnoj sredini (pH>7). mineralogy) > mineral Miocen (eng. a ispod oceana na 10 do 12 km.mudstone) > sitnoklastična vezana sedimentna stijena Navlaka (eng. Nepostojane su prema djelovanju atmosferilija. Svi su produkti kemijskog trošenja alumosilikata (feldspata). a pomiješani s vodom postaju plastični. Mohorovičić discontinuity. metamorfna stijena nastala regionalnom i kontaktnom metamorfozom (uz umjereni tlak i visoku temeraturu) vapnenaca i dolomita. MSK-64 ljestvica. Bentonit je smjesa montmorilonita. Sponheueru i Karniku. Velike navlake nazivaju se šarijaži. Ovisno o fizičko-mehaničkim svojstvima imaju užu ili širu primjenu. bilo homogene ili škriljave teksture i trakastog izgleda. Nazvana je po autorina Medvedevu. MSK-64 scale).nastaje u kiseloj (pH oko 5). a neki znatno povećavaju svoj obujam. Montmorilonit (bentonit) odlikuje se svojstvom tiksotropije. Štetno i razorno djelovanje na građevine imaju najčešće potresi intenziteta većeg od V0 MSK-64. Moho discontinuity) je naziv za zonu na granici Zemljine kore i plašta gdje se brzina seizmičkih valova znatno mijenja zbog promjene gustoće u unutrašnjosti Zemlje. Modified Mercalli scale) > MCS ljestvica Mohorovičićev diskontinuitet (eng. Koristi se od 1964. UNESCO ljestvica (eng. služi za mjerenje razornog učinka ili intenziteta potresa na površini terena za razliku od Richterove ljestvice koja mjeri oslobođenu energiju u žarištu. Mineralogija (eng. godine.Mohs scale) > mineral Morena (eng. On je na temelju analize potresa u Pokuplju 1909. kada pokrenute naslage mogu biti navučene na vrlo velikoj površini. Manje navlake nastaju iz poleglih bora ili reversnih rasjeda. . Svojstva minerala glina bitno ovise o građi njihovih kristala. Ta zona nalazi se ispod kontinenata na prosječnoj dubini 40 km. godine dao ispravno znanstveno objašnjenje te pojave te znatno pridonio otkrivanju lupinaste građe Zemlje.

pelites) > sitnozrnate klastične stijene Perm (eng. Pijesak vezan u čvrstu stijenu naziva se pješčenjak. praha i gline.5. Pri udarcu čekićem iskri uz miris na sumporni dioksid. Tvrdoće po Mohsu je 6. U svježem stanju je zlatnožute boje i metalnog sjaja. željezni sulfid FeS2. Ordovician) > geološko doba Orogeneza (eng. U sedimentnim reduktivnim . Nalazimo ga u u eruptivnim. Posebna vrasta je dragi opal koji se odlikuje prelijevanjemmodrikastosivih i bijelih boja. intermediate rocks) > eruptivne stijene Normalni rasjed (eng. oxidates) > mineral Oligocen (eng. Kristalizira u formama pentagonskog dodekaedra (piritoedra) ili pseudoheksaedra. sastavljenog pretežito od čestica ili mineralnih zrna dimenzija između 0. paraclase) > rasjed Pegmatit (eng. pyrite) je mineral. sand) je akumulacija nevezanog sedimenta. Paleocene) > geološko doba Paleogen (eng. normal fault) > rasjed Okamina (sinonim) > fosil Oksidi (eng. Permian) > geološko doba Petrologija (eng. Paleogene) > geološko doba Paleontologija (eng. orthoclase) > feldspati Paleocen (eng. Vrlo je raširen mineral. Najčešći sastojak pijeska je kvarc. Ordovicij (eng.Neogen (eng. Neogene) > geološko doba Neutralne stijene (eng. orogenesis) > zemljina kora Ortoklas (eng. amorfan mineral koji se izlučuje iz vrućih izvora i gejzira. paleontology) > fosil Paleozoik (eng. petrology) > stijene Pijesak (eng. a može biti bezlično zrnast. Oligocene) > geološko doba Opal SiO2 x H2O. Pirit (eng.06 i 2 mm. Palaeozoic) > geološko doba Paraklaza (eng. pegmatite) > eruptivne stijene Peliti (eng. sedimentnim i metamorfnim stijenama. Pjeskoviti sedimenti mogu sadržavati zrna sitnog šljunka.

Najrašireniji pirokseni su broncit (brončane boje i sjaja). Pleistocene) > geološko doba Pliocen (eng. Mogu sadržavati zrna šljunka. sastavljenog od očvrsle lave i fragmenata stijena kroz koje lava prodire. Ovisno o sastojcima tufovi mogu biti litoklastični kad sadrže čestice stijena. naziv za više ili manje vezanu srednjezrnastu sedimentnu stijenu klastičnog podrijetla pretežito sastavljeno od zrna dimenzija pijeska veličine zrna od 0. Plagioklasi (eng. S obzirom na količinu matriksa pječenjaci se dijele na: čiste pješčenjake ili arenite (matriks < 15 %) i nečiste pješenjake ili grauvake (matriks > 15 %). a njihova dekorativna i tehnička svojstva ovise o sastavu čestica i vrsti veziva. karbonati. Cementacijom vulkanskih bombi i lapila nastaje vulkanski konglomerat. minerali glina i teški minerali. Najvažniji sastojak gotovo svih tipova pješčenjaka je kvarc. Zbog opisanog procesa i produkata oksidacije štetan je sastojak u kamenu koji se upotrebljava u građevinarstvu. a oni zaobljeni vulkanske bombe. odlomci stijena i dosta matriksa) i kalkareniti ili vapnenački pješčenjaci. Vezani vulkanski pepeo je tuf. diopsid i augit (crn i staklastog sjaja). Pješčenjak (eng. Piroklastične. Uglasti komadi veći od 32 mm su blokovi. arkoze (zrna kvarca i felspata s malo matriksa). pyroclastic rocks) nastale su od materijala izbačenog vulkanskim erupcijama. Pliocene) > geološko doba Plutonske stijene (eng. kao i sitnije čestice dimenzija praha i gline koje čine cement ili matriks. plutonic rocks) > eruptivne stijene . vulkanoklastične stijene (eng. pyroxenes) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala koji pripadaju inosilikatima. Pješčenjaci se koriste kao prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen. Pješčenjaci imaju veliku raznolikost mineralnog i granulometrijskog sastava. a čestice manje do 4 mm nazivaju se vulkanski pepeo. Najčešći tipovi pješčenjaka su: kvarcni pješenjaci (pretežito zrna kvarca i malo matriksa). Tada ima oblik kuglica mikroskopskih dimenzija. bazalt) i ultrabazičnih (peridotit) stijena. Pirokseni (eng. a sporedni tinjci. Obično su miješani jer su smjesa navedenih čestica. Bitni sastojci pješčenjaka su kvarc. Miješanjem vulkanskog pepela s glinom. grauvake (zrna kvarca. predstavljeni izomorfnim nizom albit-anortit Pleistocen (eng. plagioclase) > spadaju u skupinu feldspata. Sastojci su bazičnih (gabro. Pirit je u oksidacijskim uvjetima na površini Zemlje nepostojan pa lako oksidira i preobražava se u željezne okside i hidrokside (smeđa limonitna tvar) uz oslobađanje sumporne kiseline.06 do 2 mm.uvjetima pirit nastaje djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama. Odlomci veličine od 4 do 32 mm su lapili. a varijetet s velikim blokovima zove se aglomerat. feldspati i odlomci stijena. kristalokalstični kad sadrže čestice minerala i vitroklastični kad sadrže čestice vulkanskog stakla. prahom i pijeskom drugačijeg podrijetla nastaju tufitični sedimenti. sandstone). Vulkanske breče su mješavina komadića lave i drugih stijena.

potres može biti praćen zvučnim i svjetlostim efektima. Primarna poroznost je ona poroznost koja je nastala u stijeni tijekom njenog postanka.7 puta sporije i vibriraju okomito na smjer širenja. Ponor (eng. Za mjerenje oslobođene energije koristi se Richterova ljestvica. Ponikve su vrlo česte pojave u područjima krša. Pojavljuju li se u nizovima. krške podzemne vode. Uređaji za mjerenje potresa su seizmografi.Podzemna voda (eng. To je međuzrnski ili interglanularni tip poroznosti. rock porosity) je postotak šupljina u datom volumenu stijene. To je pukotinski tip poroznosti. Potres (eng. obrušavanja ili slijeganja zbog kopanja (gorski udari). Nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi.000 m/s). posebice vapnenaca. Transverzalni ili S-valovi šire se oko 1. Juvenilne vode nastaju sintezom vodika i kisika kao i kondenzacijom iz magme. groundwater) je dio vode koji se nalazi u zemljinoj kori u hidrološkom ciklusu kruženja vode. Prirodni potresi su: tektonski. Hipocentar je žarište potresa. Snaga potresa. potresi urušavanja i dubinski. Vulkanske pokrete uzrokuje kretanje magme prema površini. Uzrok umjetnih potresa su: eksplozije. Poroznost prema načinu postanka može biti primarna i sekundarna. Konatne ili fosilne vode su zaostale u sedimentnim stijenama tijekom njihovog formiranja. Primarni tip poroznosti imaju tla (nekoherentna i koherentna) te klastične sedimentne stijene. brzo punjenje ili pražnjenje velikih akumulacijskih jezera i crpljenje nafte. To je meteroski ili vadozni tip podzemnih voda. Longitudinali ili P-valovi. tada obično obilježavaju rasjednu zonu ili dodire sa stijenama manje vodopropusnosti. U . karst sinkhole) je okruglo ili eliptično ljevkasto udubljenje promjera od desetak do nekoliko stotina metara čije je dno najčešće pokriveno crvenicom. Nastale su urušavanjem i korozijom karbonatnih stijena. Glavni izvor većeg dijela podzemnih voda jesu padaline. arteške i subarteške podzemne vode kao i podzemne vode pukotina i žila. dolac (eng. swallow-hole) > krško polje Poroznost stijena (eng. Tektonski potresi čine oko 85 % svih potresa i izazivaju najveća rušilačka djelovanja. Spajanjem dviju ili više ponikava nastaju krške uvale duguljaste udubine duljine od nekoliko stotina m do nekoliko km. Ponikva. Sekundarni tip poroznosti imaju eruptivne i metamorfne stijene kao i većina kemijskih i organogenih sedimentih stijena. Prema načinu kretanja i prihranjivanja razlikuju se slobodne podzemne vode. Osim mehaničkih vibracija u zemljinoj kori. Krški tip poroznosti razvijen je u lakotopivim karbonatnim i evaporitnim stijenama. Oslobođeni valovi kod potresa su longitudinalni. earthquake) je kratkotrajna vibracija prouzročena poremećajima i pokretima u zemljinoj kori. Izoseiste su zatvorene linije koje spajaju mjesta istog intenziteta potresa na površini. vrtača. Ponikve i uvale najčešće nemaju površinske vodotokove. vulkanski. Dugi ili L-valovi su najsporiji i izazivaju istovremeno kružno i vodoravno gibanje čestica. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Također postoji krški ili disolucijski tip poroznosti kada su pukotine proširene uslijed otapanja. izazivaju stezanje i rastezanje stijena u smjeru širenja. najbrže se šire (do 5. a epicentar okomita projekcija na površini. odnosno količina oslobođene energije (u J) je magnituda (M). a pomicanja na dnu mora mogu izazvati ogromne Tsunami valove. Sekundarna poroznost je posljedica deformacija stijena tijekom dijageneze ili uslijed djelovanja tektonskih sila pa su u stijenama formirane pukotine. transverzalni i dugi.

Vodopropusne stijene imaju sposobnost primanja i transmitiranja fluida pa tako i vode. Složeni rasjedni oblici su tektonska graba. Za mjerenje intenziteta potresa na površini postoje razne ljestvice. jer su posljedica tektonskih poremećaja regionalnih razmjera. Rasjed se sastoji od paraklaze i dvaju krila. a u sedimentnim stijenama međuslojne pukotine. reversni su posljedica kompresije. U vodonepropusnim stijenama transmisija fluida je toliko spora da se može zanemariti. dok pokreti centimetaskih dimenzija obilježavaju pukotine smicanja. nastale u fazi formiranja stijena i sekundarne. Rasjedanje je rupturni tip deformacije. ali teško transmitiraju.Republici Hrvatskoj postoje seizmografske postaje koje objedinjava Seizmološka služba u sklopu Državnoga geofizičkog zavoda u Zagrebu. Rasjedi nastaju kao posljedica ekspanzije. Pukotina (eng. fault) je struktrna pojava u stijenskoj masi kada se zbog smicanja zbiva relativnoo kretanja jednog bloka u odnosu na drugi. . došlo do većih pomaka u stjenskoj masi. Precambrian) > geološko doba Primarna poroznost (eng. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i gravitacije. timor. Po načinu postanka pukotine se dijele na primarne ili dijagenetske. siltstone) > sitnozrnata vezana klastična sedimentna stijene Prapor (sinonim) > les Pretkambrij (eng. U odnosu na primarne strukture rasjedi mogu biti: međuslojni (sintetički i antitetički). fracture) je ploha diskontintinuiteta po kojoj nije. ljuskava i stepeničasta struktura. primary porosity) >poroznost stijena Propustljivost (eng. transkurentni lijevi i desni (kretanje krila paralelno pružanju paraklaze). Pukotine iste geneze tvore pukotinski set. zbiva prekid kontinuiteta stijenske mase. za razliku od paraklaze rasjeda. Primarne pukotine u eruptivnim stijenama su pukotine lučenja. Stijenska masa je rijetko kompaktna. permeability) stijena je sposobnost za protjecanje fluida u stijenu i iz nje bez oštećenja strukture. od kojih su najraširenije MCS i MSK-64. Prahovnjak (eng. kod koga za razliku od boranja. dijagonalni (dijagonalno kretanje krila po paraklazi) i rotacijski (rotacija krila po paraklazi). Prema kinematici nastanka razlikuju se: tenzijske. Rasjedna ploha ili zona po kojoj dolazi do pokreta zove se paraklaza. radiolarite) >silicijske sedimetne stijene Rasjed (eng. Radiolarit (eng. To su pokreti metarskih ili većih dimenzija. poprečni (transverzalni) i dijagonali. nastale zbog endo i egzogenetskih utjecaja na već formiranu stijenu. gravitacije i kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Polupropusne stijene fluid primaju. Rasjedi se u prirodi najčešće nalaze u skupinama. a pokrenuti blokovi krila rasjeda. S obzirom na relativni smjer kretanja osnovni tipovi rasjeda su: normalni i reversni (kretanje krila okomito pružanju paraklaze). već se u njoj nalaze jedan ili više setova pukotina po kojima je podijeljena na monolite. Propustljivost neke stijene određena je koeficijentom hidrauličke provodljivosti. relaksacijske i pukotine smicanja koje se najčešće javljaju u pukotinskim sustavima. Sekundarne pukotine su posljedica deformacija zbog naprezanja prouzročenih tektonskim pokretima.

inslolacije i životne djelatnosti organizama. taložne stijene (eng. S obzirom da je proces sedimentacije osnovna značajka sedimentnih stijena. Kemijska razgradnja zbiva se pod djelovanjem vode obogaćene agresivnim kiselinama. Glavni čimbenici fizičke razgradnje su: insolacija. Tlo nastalo razgradnjom stijena naziva se eluvij. izlužuje se ili pretvara u nove minerale koji su stabilni u promjenjenim fizikalno-kemijskim uvjetima. Sedimentne stijene dijele se na klastične i neklastične. vode. a kod dosad najjačih zabilježenih magnituda je bila M = 8. njihova bitna odlika je slojevitost. Najotporniji petrogeni mineral je kvarc. kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni etalonski potres (M = O). Njihov postanak vezan je uz fizičko-kemijsko raspadanje starijih stijena.9. Kod jedva osjetnih potresa M = 1. Kemijskom razgradnjom silikata nastaju gline. Rijas (eng. transport. hidratacijadehidratacija. leda.ria) > estuarij Riolit (eng. rudaceous) > krupnozrnasti klastični sedimenti Sadra (sinonim) > gips Sadrenac (sinonim) > gips Sedimentne stijene.Razgradnja stijena. Pri razgradnji bitno se mijenja mineralni sastav stijene. klimatskih i temperaturnih promjena. Odnos magnitude i intenziteta potresa u epicentru ovisi o dubini žarišta. gdje je količina oslobođene energije bila oko 1020 J. Količina oslobođene energije u žarištu izražava se magnitudom (M). kemijska i biološka. a cjelokupna zona stijenske mase zahvaćena razgradnjom je kora fizičko-kemijskog raspadanja ili trošenja. Kemijska razgradnja ovisi o klimi pa je u ekvatorijalnom pojasu od 8 do 10 puta brža od one u srednjoj Europi. sedimentary rocks). U suhoj i hladnoj klimi prevladava fizička. proces razaranja stijena na zemljinoj površini ili plitko pod površinom zbog erozije. jer dio minerala nestaje zbog slabe otpornosti. a u toploj i vlažnoj kemijska razgradnja. Biološko trošenje zbiva se pod utjecajem organskih procesa: biološkog otapanja stijena. Raspon magnitudne ljesvice je M = 1-9. Reversni rasjed (eng. Richter scale). djelovanja atmosferilija. trošenje (eng. fizičkim. Razlikuju se tri načina razgradnje: fizička. a kemijskom razgradnjom karbonata nastaje crvenica. Na taj se način povećava reakcijska površina stijene i pospješuje brzina i intenzitet kemijskih promjena. nastale su na površini Zemlje kao rezultat fizičkih. označuje jačinu potresa. magnitudna ljestvica (eng. rhyolite) > kisela. kemijskih i bioloških procesa. Oni su međusobno povezani. Fizička razgradnja najčešće je samo usitnjavanje stijena bez tvorbe novih minerala. a ovisno o kemijskim. zbog bakterija i huminskih kiselina nastalih truljenjem te fizičko razaranje zbog rasta korjenja. smrzavanje-otapanje i erozija. efuzivna eruptivne stijene Ruditi (eng. taloženje ili sedimentaciju te litifikaciju ili okamenjivanje. weathering). Klastične stijene sastavljene su od čestica nastalih razaranjem . reverse fault) > rasjed Richterova ljestvica. klimatskim i geološkim uvjetima jedan od tih načina prevladava.5.

pri . Silikati (eng. nastale kristalizacijom iz otopine i organogene.drugih stijena. tufa (eng. silicates) su najvažnija skupina petrogenih minerala čiju osnovu strukturne građe čine SiO4 tetraedi. Jezgre velikih iona kisika nalaze se na vrhovima tetraedara. Imaju široku upotrebu kao građevno-tehnički i prirodni (arhitektonsko-građevni) kamen. opal.dijatomiti. Sedimentne stijene u Hrvatskoj imaju veliko značenje jer izgrađuju više od 90 % terena. Refrakcijskom metodom moguće je uspješno izdvojiti sredine različitih elastičnih konstanti naslaga u podlozi.radiolariti kao i spikula spužvi spikuliti. Seizmička refleksija (eng. izrazito porozni tip vapnenaca nastalih na slapovima rijeka i na izvorima izlučivanjem kalcita po vodenom bilju. ali zauzimaju više od 75 % površine Zemlje do dubine za koju je vezana sva ljudska djelatnost. Sedra.). Neklastične sedimentne stijene (evaporiti) mogu biti kemogene. smicanja i deformabiliteta. Biogene stijene talože se u obliku skeleta organizama diatomeja . seismic surveys) je skupina metoda geofizičkog istraživanja koja koristi mjerenje umjetno izazvanih seizmičkih valova. Silikati imaju složen kemijski sastav. a refleksijskom metodom geološku građu. Seizmička mjerenja (eng. Osnovne seizmičke metode su refrakcijska i refleksijska. kao što su kvarc. Metode plitke seizmike temelje se na mjerenju brzine elastičnih valova kroz tlo i stijenu. Seizmički valovi su umjetno izavani pomoću eksplozije ili jačeg udarca. S obzirom na način vezanja SiO4 tetraedara u kristalnoj rešetki. inosilikati. Mogu nastati biokemijskim i kemijskim izlučivanjima iz vodenih otopina u kojima se nalazi otopljena silikatna kiselina H4 SiO4 . syenite) > ultrabazična intruzivna eruptivna stijena Silicijske sedimentne stijene (eng. serpentinite) > magmatske stijene Sijenit (eng. secondary porosity) >poroznost stijena Serpentinit (eng. posebno u području prskanja vode vodopada. a mali ion silicija u njegovom središtu. nastale taloženjem organskih tvari ili anorganskih skeletnih dijelova organizama.seismic reflection) > seizmička geofizička mjerenja Seizmička refrakcija (eng. calcareous sinter) je spužvasti. filosilikati i tektosilikati. Poisson-ov broj i sl. radiolarija . sorosilikati. Najveći dio silikatnih minerala nastao je kristalizacijom iz magme pri visokim temperaturama i pretežito visokim tlakovima. Dijagenetske stijene nastaju potiskivanjem prvobitnih minerala u procesu silicifikacije pa nastaje stijena rožnac. seismic refraction) > seizmička geofizička mjerenja Sekundarna poroznost (eng. Manji dio je nastao iz termalnih otopina. Sedimentne stijene čine svega 5 % ukupnog volumena Zemljine kore. ciklosilikati. kao i na izdvajanju brzina različitih elastičnih konstanti (modul elastičnosti. U kristaloj rešetki silikatnih minerala tetraedri su međusobno različito povezani preko drugih iona ili preko iona kisika. siliceous sedimentary rocks) sadrže pretežito minerale iz skupine silicijskih oksida i hidroksida. kalcedon. razlikuju se osnovni strukturni tipovi silikata: nezosilikati.

fabric) obuhvaća raspored. Silurian) > geološko doba Sinklinala (eng. građa stijene (eng. klastične sedimentne stijene koje se pretežno (> 50%) sastoje od zrnaca i čestica dimezija praha i gline (< 0. kao i određene količine zrna dimenzija pijeska.metamorfozi. Sustavnim istraživanjem postanka. Najznačajniji silikatni minerali su: feldspati. sedimentne (taložne) i metamorfne. sastavni dio litosfere ili zemljine kamene kore određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava. serpentini. Primarne strukture formiraju se u stijenama tijekom njezina nastanka. siltstone) > ili prahovnjak. Kršje sipara vezano u čvrstu stijenu je siparna ili obronačna breča. te litifikacijom predhodno sedimentiranih čestica.06 mm). a u pravilu se određuje na izdanku stijene. Neki varijeteti sadrže značajni udio kalcitnog cementa pa se nazivaju kalcitični siltit. muljnjak i glinjak imaju debeloslojevitu do homogenu teksturu. Stijene se prema načinu postanka ili genezi dijele na eruptivne (magmatske). muljnjak i glinjak (šejl) imaju tankolaminiranu do lisnatu teksturu. Struktura. laminacija folijacija). slate) > sitnozrnasta metamorfna stijenanajnižeg stupnja regionalne metamorfoze nastala iz pelitnih sedimentnih stijena Spikulit (eng. rock). amfiboli.a u eruptivnim prije i u vrijeme kristalizacije (tečenje magme). Kod stijena razlikujemo teksturu i građu (prostorni raspored u stijeni). uređenost . Eruptivne stijene nastale kristalizacijom magme ili hlađenjem lave su primarne. građe i klasifikacije stijena bavi se petrologija. pakiranje i orjentaciju sastavnih komponenti. argillaceous rocks). Nastale su u sedimentim stijenama prije litifikacije (slojevitost. Značajni sastojci su zrna feldspata i tinjaca. praha i gline. spiculite) >silicijske sedimetne stijene Stijena (eng. Sedimentne stijene nastale su fizičko -kemijskom razgradnjom magmatskih. Slejt (eng. Stijene se sastoje se od jednog (monomineralne) ili više različitih minerala (polimineralne). pretežito uglastih odlomaka ili mineralnih zrna promjera većeg od 2 mm. na stupnju litifikacije i teksturnim značajkama. rock creep). Podjela pelitnih sedimenata osniva se na međusobnim odnosima sadržaja praha i gline. Lineacija i folijacija . kao i mineralno vezivo nastalo dijagenetskim procesima iz minerala glina. tinjci. metamorfnih i starijih sedimentnih stijena. budući da su one same po sebi sekundarne tvorevine. syncline) > bora Sipar (eng.sitnozrnaste vezane klastične sedimentne stijene Silur (eng. Sitnozrnaste klastične stijene. Metamorfne stijene nemaju primarne strukture. pelitne stijene (eng. Prevladavajući detritični sastojak sitnozrnatih klastičnih stijena jesu zrna kvarca. pirokseni. Posebne vrste sitnozrnastih klastičnih stijena su les i lapor. padinska akumulacija nevezanih. alteraciji i trošenju. Siltit (eng. Prahovnjak. klacitični muljnjak i sl. Metamorfne stijene nastale su metamorfozom postojećih stijena u litosferi. Lisnati prahovnjak. minerali glina i sl. olivini. Cement je najčešće kvarc i njegov varijetet: opal (amorfan) i kalcedon (kripotkristalast).

Stijena klastične teksture ima detritična mineralna zrna i odlomke stijene okružene sitnozrnastom osnovom: matriksom i cementom te šupljinama (porama). Špilja (eng. metamorfnih procesa i procesa trošenja kojima je stijena bila podvrgnuta. Karakteristična je za klastične i vulkanoklastične sedimente stijene. schist) > metamorfne stijene Šljunak (eng. ljuskanje i navlačenje). karren) > krš Škriljavac (eng. zaobljenih do dobro zaobljenih stijenskih. Tekstura stijene je posljedica načina postanka. te promjenljive količine zrna dimenzija pijeska. prvenstveno na nehomogenost i anizotropiju fizičko-mehaničkih svojstava. texture) obuhvaća geometrijske značajke individualnih komponenti stijene (mineralna zrna) i njihovo uređenje građu. subduction zone) > zemljina kora Sulfati (eng. sulphides) > mineral Šejl (eng. gravel). cave) > krš Taložne stijene (sinonim) > sedimentne stijene Tekstura (eng. Tektonski pokreti (eng. koje je moguće odrediti na uzorku. Tekstura stijene značajno utječe na mehaničko ponašanje materijala. većinu metamorfnih stijena te za kemogene i biogene sedimentne stijene. Tektonska graba. Karakteristična je za eruptivne stijene. akumulacija nevezanih. Kristalasta tekstura sastoji se od kristala i fragmenata kristala koji su međusobno uklješteni. rjeđe mineralnih zrna. rasjed (prekid cjelovitosti i pomicanje blokova po paraklazi) i . kao i sekundarne nastale tijekom tektonskih naprezanja i/ili metamorfizma. nagibanje i prevrtanje) ili premještanje na većim ili manjim udaljenostima (boranje. posljedica endogenetskih procesa u unutrašnjosti Zemlje.mogu biti: primarne nastale tijekom primarnih sedimentacijskih ili eruptivnih procesa. sulphates) > mineral Sulfidi (eng. gotovo bez pornog prostora. makroskopski ili mikroskopski. spuštanje.. tektonski rov (eng. naknadnih dijagenetskih promjena. shale) > sitnozrnast. Dva su osnovna tipa teksture: klastična i kristalasta. Šljunak vezan u čvrstu stijenu je konglomerat. graben) nastaje spuštanjem dijele terena između dva ili više paralelnih normalnih rasjeda. Subdukcijska zona (eng. Središnji dio grabe je relativno spušten u odnosu na rubne dijelove. Oni se svode na razlamanje primarnih stjenskih kompleksa na mjestu postanka (izdizanje. ponegdje praha i gline. tectonic movements). promjera većeg od 2 mm. vezana klastična sedimentna stijena Škrapa (eng. Zbog tih pokreta nastaju poremećaji u Zemljinoj kori. Na temelju odnosa slojeva sedimentnih stijena razlikuju se tri osnova tipa struktura: bora (savijanje slojeva bez prekida cjelovitosti stjenske mase).

taluvijalna. weathering) > razgradnja stijena . evaporitna i nasuta tla. Četiri osnovne skupine prema veličini zrna su: šljunak (60-2 mm). koji je otporan na trošenje i odličan izolator i biotit. C i D-horizont. prah (0. Fizičko-mehaničke značajke tla također proučava mehanika tla koja je grana geotehnike. najčešće bez kohezije.06 mm). bedrock). stršenjak (eng. Tektonski rov (eng. travertine) je čvrsto litificirani. dok je D-horizont osnovna stijena (eng. Čestice veće od 60 mm su valutice. U genetskom smislu razlikuju se slijedeći tipovi tala:rezidualna. horst.002 mm). Tlo (eng. nalaze se i u nekim tipovima klastičnih sedimentnih stijena. Triassic) > geološko doba Trošenje stijena (eng. micas) su skupina listićavih minerala koji pripadaju filosikatima pa se savršemo kalaju se u tanke listiće. Šljunak i pijesak su krupnozrnasta tla. B. subsoil) je biološki neaktivan. šupljikavi. Tinjci (eng. nepravilno laminirani ili slojeviti vapnenac nastao anorganskim izlučivanjem kalcita iz vrućih voda oko termalnih izvora. aluvijalna. pijesak (2-0. organska. Prema geotehničkoj klasifikaciji tla se dijele u više skupina. trachyte) > neutralna. transcurrent fault) > rasjed Travertin (eng. Sastojsci su eruptivnih (granit. vulkanska.002 mm) i glina (< 0. glacijalna. koluvijalna. horst) nastaje sustavom normalnih rasjeda zbog spuštanja blokova. Struktura slična timoru je prodor koji nastaje kada se starije naslage u središtu izdižu prema površini. dok su prah i glina sitnozrnasta koherenta tla. Chorizont (eng. neotopran na trošenje pa je štetan u građevinsko-tehničkom kamenu. eolska i praporna. Znanost koja pročava sastav i genezu tala naziva se pedologija. gdje uslijed jakih tangencijalnih pokreta ili gravitacijskog klizanja veći dijelovi stjenske mase naliježu jedna na drugu. kod čega središnji dio ostaje relativno izdignut. Posebna skupina tala su organska tla. Najvažniji minerali iz skupine tinjaca su muskovit. U pedološkom smislu razlikuju se četiri horizonta idući od površine: A. Ove strukturne oblike prate sustavi pukotina. riolit) i matamorfnih stijena (tinjčasti škriljavci). Tertiary) > geološko doba Terra rossa (eng. Trahit (eng.navlaka. topsoil) su biološki aktivni. a nastao je u procesu trošenja čvrstih stijena te erozijom i transportom raspadnutog materijala. soil) je tanki sloj nekonsloidiranog materijala koji se mjestimice nalazi na površini zemlje. efuzivna eruptivna stijena Transkurentni rasjed (eng. rift valley) > tektonska graba Tercijar (eng. Travertin se koristi u graditeljstvu kao arhitektonski kamen za oblaganje.06-0. A i B-horizont (eng. terrra rossa) > crvenica Timor. Posebna ljuspičasta odlika muskovita je sericit. Trijas (eng.

Zbog primjesa ugljevite tvari su sivi. earth crust) je površinska sfera Zemlje. Sastoji se od jezgre. kvarc (kvarcni vapnenac). pyroclastic rocks) > piroklastične stijene Vulkanske stijene (eng. Zemljina kora (eng. Sastavljen je uglavnom od kalcita. Vapnenci su vrlo raširene stijene u Republici Hrvatskoj i najvažniji su izvor građevno-tehničkog i prirodnog (arhitektonsko-tehničkog) kamena. Jezgra ili barisfera ima unutrašnji i vanjski dio. Najvažnije hidrogeološke značajke vodonosnika su poroznost i vodopropusnost. tuff) > vulkanoklastične stijene Ultrabazične stijene (eng. U astenosferi se zbivaju snažna konvekcijska strujanja rastaljene magme. a zbog bitumena smeđi. kemogeni i organogeni vapnenci koji su najrasprostranjeniji. UNESCO sesmic scale) > MSK-64 ljestvica Uvala (eng. volcanic) > eruptivne stijene. earth) je naziv: za samostalno svemirsko tijelo ili planet star oko 4. Planeta Zemlja ima prosječni radijus od 6371 km. ultrabasic rocks) > eruptive stijene UNESCO ljestvica (eng. a rjeđe u jezerima i rijekama. a zbog oksida i hidroksida željeza postaju crvenkasti do žućkasti. plašta i kore.5 milijardi godina. vadose water) > podzemne vode Valutičnjak (sinonim) < konglomerat Vapnenac (eng. Vrtača (sinonim) > ponikva Vulkanizam (eng. a izbočena na ekvatoru pa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida. glina (laporoviti vapnenac) ili organske tvari (bituminozni vapnenac). karst depression) > ponikva Vadozna voda (eng. Čisti vapnenci su bijele boje. Razlikuju se klastični. Vapnenci nastaju taloženjem u vodenom okolišu. Zemlja je zonalno ili lupinasto građena. i za tlo iznad stijenske mase. arteški. Kamenu koru Zemlje okružuju hidrosfera (vodeni omotač) i atmosfera (zračni omotač). Vapnenac je poligenetska stijena koja može nastati na više načina. Spljoštena je na polovima. magmatske stijene Zemlja (eng. Plašt se sastoji od tri zone: unutrašnje ili mezosfere. a može sadržavati druge minerale. limestone). aquifer) je porozni medij koji vodu prima. za čvrstu kopnenu masu. volcanism) > endogenetski proces Vulkanoklastične stijene (eng. Prema načinu kretanja podzemne vode razlikuju se četiri glavna tipa vodonosnika: freatski. transmitira i otpušta.Tuf (eng. krški kao i vodonosnik pukotina i žila. Litosfera se sastoji od ultrabazičnih eruptivnih stijena i zajedno s korom čini stjenovitu cjelinu koja je izložena tektonskim promjenama. sedimentna karbonatna stijena. koja zajedno s gornjim dijelom plašta ili litosferom sačinjava stjenovitu cjelinu. većinom u moru. srednje ili astenosfere i vanjske ili litosfere. kao što su dolomit (dolomitski vapnenac). Vodonosnik (eng. Razlikuju se dva tipa: .

U zonama subdukcije jedna ploča tone ispod druge pri čemu se dio rastaljuje u području visokih temperatura. Na granicama ploča česte su pojave vulkana i žarišta potresa. Granična zona između kore i litosfere zove se Mohorovičićev diskontinuitet. U trećem slučaju može doći do pomicanja jedne ploče uz drugu. U slučaju razmicanja ploča. Ona se sastoji pretežito od granita. u stalnom pokretu. izljevanjem lave na dnu oceana nastaje nova kora. a naziva se i sial po glavnim elementima siliciju i aluminiju. rasjedanjem i navlačenjem. Oceanska kora izgrađuje čvrstu podlogu oceana. je orogeneza. Veoma jaki tektonski pokreti praćeni boranjem.kontinentalna i oceanska kora. Prosječne je debljine 40 km. Zemljina kora je podložna stalnim promjenama. Sastoji se većinom od bazalta. zbog konvekcijskih strujanja magme u astenosferi. gdje nastaje novo gorje. Zemljotres (sinonim) > potres . Zemljina kora nije cjelovita već je podijeljena na 22 veće ili manje ploče koje su. Naziva se i sima po glavnim elementima siliciju i magneziju. Debljine je svega od 10 do 12 km. Dugotrajni vertikalni pokreti Zemljine kore bez izraženih strukturnih promjena nazivaju se epirogeneza. a najviše do 70 km. Stare konsolidirane mase ili kratoni (štitovi i platforme) sačinjavaju djelove kontinetalne kore.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful