HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK (Kako obraniti nacionalnu državu) Knjigu posvećujem članovima udruge i uredništvu internet portala

Nem@cenzure.com
IMPRESUM Vlastita naklada Sva prava pridržana, Copyright Domagoj Margetić Prva hrvatska digitalna knjiga Domagoj Margetić, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com Za nakladnika: Domagoj Margetić Urednik: UNRH Recenzent: Ante Roso, general zbora u miru Grafička priprema: Jurica Cicvarić Ilustracija naslovnice: Stiv Cinik Elektroničko umnožavanje: UNRH Zagreb, studeni 2005. ISBN 953-96966-2-3 ------------------------------------------------------CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETIĆ, Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak <Elektronička građa> : (kako obraniti Nacionalnu državu) / Domagoj Margetić. – Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. – Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 – 96966 – 2 – 3

451125065 --------------------------------------------------------

SADRŽAJ

PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinamički mrežni sustav teritorijalne sigurnosti) …………………………….....................................................................………. 8 Dr. Branimir Molak: Stručnjaci u MUP-u izloženi su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMIŠLJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.) NOVOG PUTA

Načelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo prenošenja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promišljati o gospodarskom i društvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi države nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za međunarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Račanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati nameću Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DRŽAVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54

Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Američkih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni šverc oružjem i tehnologijama za masovno uništenje ................ 62 Soroš sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na špekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strateški ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna moć multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 Očuvanje globalne korporacijske moći ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme stečajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta države ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Slučaj «Luka Rijeka» ........................................................................................ 82 Slučaj «Hrvatske željeznice» ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom «odljeva mozgova» ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Može li Hrvatska stati na čelo država nacija? ................................................... 97 Potrebno je žurno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvršnog upravljanja državom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Zašto se problemi stvarno ne riješavaju? ......................................................... 104 CIA: «Globalni trendovi 2015.» ...................................................................... 105 Mesić-instrument stranih interesa i rezultat našega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje «Novog svjetskog poretka» .................................... 107 Tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budućnosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna država već postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117

....................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili može li se počiniti zločin slobode ............................ 123 Kriza financijskog karcinoma .................................. 140 Izgradnja globalne politike trećega puta ................. 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima...................... 158 Američki kongres prozvao Soroša i Američke federalne rezerve zbog kriminalne špekulativne sprege . 159 Soroša treba zaustaviti u Zagrebu ..............) ......................................................... 136 Projektirane globalne nepogode . 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ............................................................... Zvonimira Radića) (VI.. 154 Osnovne vrijednosti politike «trećega puta» .... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.................................................................................................................................... 170 .................. 157 Potrebno je promišljati o globalnom pokretu nacionalnih država ......................................................................... održanom u lipnju 2003................................................................................................................. 129 Državu žele pretvoriti u jedno od poduzeća multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila .................... 150 Najmoćnija svjetska sila .............................................................. 169 Prva klasifikacijska razina ..................... 132 Tko i zašto u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? ..................... stoljeću .......................................... 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Američke strategije nacionalne sigurnosti ................. 152 Istočna Europa kao Sorošev laboratorij ....................................................Institucije virtualne globalne www države ................................................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ..) ........................................... 120 Čovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................) ... 145 Ideologija uništenja države nacije ............................................................................................................................................... 124 Novi svijet-po čijem modelu? .................................................................................................. 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitičkih u geoekonomske interese.................................................................................................................................................................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ......................................................................... u Zagrebu................................................... na prijedlog prof. 141 Tony Blair slijedi Soroševe ideje ......................... 131 Zaključci Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne države .......... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli ............................................................dr.. 138 TREĆI PUT ILI GLOBALNA SOROŠIZACIJA (IV...................... 147 Tajni američki plan «Y2» ....................... 126 Projekcija budućnosti međunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ................................................................................. 151 Kissinger i Soroš ....................................................

........................Druga klasifikacijska razina ............ 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti . 174 Tehničko-tehnološke hrvatske nacionalne vrijednosti ..... U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska našli su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode..................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa.......... ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate.... 173 Ekološke hrvatske nacionalne vrijednosti ................... 171 Umjetničke hrvatske nacionalne vrijednosti ......................................... hrvatska politička i vladajuća elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru... svi građani Hrvatske................... Ona je potaknula na razmišljanje veliki broj ljudi.................. 174 Bio-tehnološke hrvatske nacionalne vrijednosti ............................ Hrvatski je narod.................... vojnom......... Europa se nije niti usudila pomisliti na rješavanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistočnoj Europi....................... 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti ......... koji su se već početkom ............ 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti .. svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je «državnost nacija ključ mira u Europi»... geopolitičkom i geostrateškom.......... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti . 172 Zdravstveno-športske hrvatske nacionalne vrijednosti ........................ te konteksta političkih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti....... Tu dalekovidnu poruku Tuđman je uputio još osamdesetih godina prošlog stoljeća....................................... skrivene moćnike u europskim institucijama................ u širem smislu............................................................................................................ 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti .. prionuo toj povijesnoj zadaći.. državotvornom procesu........ nije smogla snage tijekom prošlih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rješavanju nacionalnih pitanja na tlu Europe.......... te geoekonomskom smislu.................................... društvenom......................................... u političkom..................... te multinacionalnih korporacija........................ 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ....................... u revolucionarnom........... 171 Jezične hrvatske nacionalne vrijednosti .......... hrvatska nacija.......................... Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20.. 175 Geopolitičke hrvatske nacionalne vrijednosti ........... državnom.... stoljeću.............. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije...... nerazumijevanje prostora i vremena... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................ ali i institucijama globalnog poretka............... 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ........ ekonomsko.

Mi smo slobodan i suveren narod. uništavanja. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata naše revolucije. ubijanja. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje doživio ovakav intenzitet mržnje. jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. koja je dovela do Hrvatske Slobode. ona je rezultirala hrvatskom državom. Prvo je proglašena država.hrvatskog osamostaljivanja počeli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. ne može se suditi. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moći. kao niti jednoj revoluciji na svijetu. naravno na krivi način. nadnacionalnih institucija i organizacija. predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje državotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske. Postoji jedna realnost. Potrebno je naći integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznaći izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnička vlast. 2750 sela i gradova razorenih i razrušenih. a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske države nisu bili ni blizu državotvornoga procesa danas tumače procese i vode ih. Hrvatskoj revoluciji. znači i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna. Europska unija. bez obzira na formu revolucionarnog procesa. prešutnim dopuštanjem slamanja hrvatske neovisnosti i gušenja započetog državotvornog procesa. Nema Hrvatska . Agresija koju je Hrvatska pretrpila je nešto specifično. Mi smo cijenu slobode platili. sudska vlast. hrvatska Vlada. Znači. hrvatskom narodnom slobodom. To je cijena slobode: skoro 16 tisuća mrtvih. ne kao tradicionalne revolucije. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem načina obnašanja vlasti trenutne političke elite. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poremećen. kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu međunarodnih organizacija. Europa je taj proces promatrala sa strane. razaranja. na stotine tisuća ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Hrvatski sabor. pa je branjena i tako dalje. stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. te stara politička elita iz vremena komunističkog jednoumlja. Proces je izgubio legitimitet. izvršna. na čelu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva.

Hrvatska revolucija i državotvorni proces ulaze u svoju završnu fazu: obrane kontinuiteta državnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare političke elite. Hrvatska revolucija. Republiku Hrvatsku moramo zaštititi od raznih avantura kojima je izlaže politička i financijska elita. stari ljudi. što je uzročno posljedično povezano sa ranije rečenim. centralističkih metoda pristupa bilo kojem problemu u društvu i državi. general zbora u miru . stare strukture. Još se nismo riješili starih. Sada je vrijeme za polaganje računa. stare veze. Ostale su stare navike. stjecanjem dobara i izgradnjom političkih karijera. Tek tada možemo reći kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovršena. Republika Hrvatska nije ničiji feudalni posjed. jer politička kultura političko-financijske elite još nije dosegnula tu razinu. Vlast ništa ne smije raditi bez opće konzultacije nacije. osim proizvodnje promidžbe i propagande. i tako zvani lijevi i tako zvani desni. oni su se bavili pretvorbom. 864 čovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari način koji je nezamisliv i nedopustiv. drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske države. Ništa se drugo ne mijenja. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da možemo unijeti nove promjene u društvo i da možemo promijeniti svoj osobni moral. stare organizacije i institucije. U ime naroda ne može govoriti nitko doli njega samoga kada odlučuje o samome sebi. Narod. Jedni su izdali državu. Nemoguće je taj proces zamisliti samo jednim događajem ili sklopom događaja. Znači. Onda se tek može razmišljati o ozbiljnom pristupu. hrvatski državotvorni proces još nije dovršen. Nema bez opće konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog političkog pomaka ni promjena u prostoru. Mi imamo pravo na referendum o važnim i strateškim nacionalnim pitanjima. Trebamo ljude koji će razumjeti što je naš narod. To je proces koji će ih zauvijek pomesti sa pozicija moći koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. a ne vlasništvo hrvatskoga naroda. stare kadrovske instalacije. stara monopartistička kultura. To je spontani proces koji ne ovisi o volji političke elite. nacija i država ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. Problem je i u tome što je danas mandat u rukama ljudi koji se ponašaju na vrlo primitivan način kao da je država njihov feudalni posjed. možemo ga smatrati završenim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. U Europsku uniju možemo ući tek kada hrvatski narod kaže «da» i kada ekonomski ojačamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Nema niti ekonomske kulture. Ante Roso. Znači. boljševičkih. prostoru i ljudima koji žive na tom prostoru. Naša politika snosi cjelovitu odgovornost.još definiranu ni lijevicu ni desnicu.

INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinamički mrežni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahvaćanje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne četvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira. mjerljivog vojnog znanja. a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajuće općedruštvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti.Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav. . Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti . te obavjesšajne analize i planiranja predstavljaju već danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okruženju pa će tako morati i hrvatskog. nezaobilazna je činjenica da se već danas pomalo brišu nekada čvrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slučaju održivih naroda. multidisciplinarnog. Tehnološki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okruženje sve više će od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog. u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i održivoga razvoja integralne hrvatske kulture. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena moć temelji na vojnosigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potrošača društvenih dobara u dinamički sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem očuvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u širem smislu. Tripartitnost suvremenog dinamičkog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnoteženog odnosa administrativno-upravnog dijela. dok će civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budućnosti sve više dobivati na obrambeno-sigurnosnoj težini i društvenoj vrijednosti te se u konačnici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava općenito. mrežno ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. djelatnoaktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu održivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. S obzirom na sve veću ulogu žena i mladih ljudi u suvremenim dinamičkim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve više odvija u znanstveno-tehnološki proizvedenom multimedijalnom okolišu te simbolički oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije. Sustavi kontraobavještajne prevencije. nacija i država radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj.

no od tada niti od Tomčića niti od predsjednice odbora (Đurđa Adlešić) nisam dobio nikakav odgovor – osim što mi je telefonom rekla da će to rješavati neki pododbor.U smislu zaključka ponoviti ćemo ono što je u stvari istinski početak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moći svake održive države. . Nakon objave ovog teksta. Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila dr.2.2001. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu…. a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno.2000. nacije i države. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamičkim uvjetima permanentno nestabilnog okruženja sama izgradnja i očuvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija širih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda. Odgovorom ne mogu smatrati činjenicu što mi je ubrzo nakon pisma isključen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). u interesu održive izgradnje istinskog civilnog društva i modeme građanske nacionalne države. za članove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor. pa će tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru isključiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu . general zbora u miru STRUČNJACI U MUP-u IZLOŽENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margetić) Ovaj tekst objavilo je «Novo hrvatsko slovo».2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću. Ante Roso.onaj tko to na našim prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima. pa i na nekoliko upita i činjenica o tome iznesenih u medijima. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedočenje insajdera koji je izravno u državnom sustavu o tomu na koji način se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i «strukturalnih reforma». ako nacija nema vlastite vizije o državi i njezinu vođenju.9. Nakon natječaja Račanove Vlade od 17.2. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za slučaj izvanrednih stanja i najblaže rečeno neobičnim zbivanjima kojima su u MUP-u izloženi najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. kao analizu stručnjaka za sigurnost dr. Oba teksta su kao prilozi (uz još neke druge upućeni 14.). Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Nakon pisma ministru MUP-a Lučinu 26.

U ovo gluho. Član 68 Ustava RH kaže da se jamči sloboda znanstvenog. Talibani u MUP-u bezgranično se šegače sa ljudima najviših obrazovnih (dr. Član 44 Ustava RH kaže da svaki državljanin RH ima pravo. . ili kasnije i u Hrvatskoj. Pripremaju besmislenu masovnu vježbu (“kroćenje zmaja”) za tisuću turista u Splitu na račun proračuna u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti što jesti. Član 54 Ustava RH kaže da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Država potiče i pomaže razvitak znanosti. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu – braniteljima prisiljavajući ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje školovanje na tečajevima organiziranim u Učiteljskoj školi po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Teror kojem su izloženi stručnjaci. Vjerojatno će se to dogoditi prije. glupo doba puno terorizma svih vrsta. kulture i umjetnosti. godine sustav zaštite i spašavanja u tajnosti su pripremile smiješan i tragičan zakon o zaštiti i spašavanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaćanja da bi u biti onemogućili ponovnu izgradnju sustava. pa do onih «informacijskih». Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i dužnost. borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit će i ubuduće duha i putova izlazaka iz kriza. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u. Iste osobe koje su srušile 1994. od fizičkih.Spomenutim ne činjenjem i postupcima prekršeni su članci Ustava RH. a također dok se ne ispita što se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit ćemo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure donošenje tajno pripremanog talibanskog “Zakona o zaštiti i spašavanju”. preko onih kojekakvih malih bogova. Brojnim smo se pismima obraćali čelnicima MUP-a. i mr. Član 45 Ustava kaže da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe. antidržavnih. znanstvenici – branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdržljivosti. ali niti na jedno nismo dobili odgovor. državnih. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Ako mi do kraja veljače ne javite imate li volje i jeste li u mogućnosti da nešto promijenite biti ćemo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i međunarodne organizacije. pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

kada je srušen sustav zaštite i spašavanja stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu intelektualci – znanstvenici sa najvišim stupnjem obrazovanja i branitelji od početka Domovinskog rata sistematski su šikanirani. Proganjanje znanstvenika. s brojnim objavljenim znanstvenim i stručnim radovima i knjigama. Baltimore 1994). fizički me napali u prostorijama MUP-a. koji se moraju još i “školovati” – na učiteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih škola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). u dobi od 58 god. godini. I ono što se zbiva u nekim našim sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati fašizmom. branitelj od 1991. očito ništa više nije normalno. sa 36 godina staža. odredili neprimjereno malenu plaću – glasnogovornica MUP-a.god. Moj primjer: doktor tehničkih znanosti. intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Od privatizacije MUP-a u 1994. kao što sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991. posljednji ratni zapovjednik sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj prije nego su ga rušitelji sustava usred rata u Hrvatskoj uništili. U Hrvatskoj. raspoređen sam na nepostojeće radno mjesto u nepostojećoj školi za školovanje nepostojećih polaznika i dužan po nalogu «talibana» koji su srušili sustav pohađati tečaj Pedagoško-psihološkog obrazovanja.crn. No to ne bi bilo ništa posebno da na tom skupu nisam morao boraviti tajeći to od onih koji vladaju Hrvatskom («talibani» u MUP-u)... navodno sa završenom školom učenika u privredi ima oko tri puta veću plaću od doktora i magistara znanosti – branitelja od početka rata koji su izgradili sustav. odspojili upravljač na automobilu. . koji se ponajviše bavio pitanjima sigurnosti. no ni taj nije "normalan" . To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. .Početkom prosinca boravio sam na poziv i trošak SAD (boravak i put) na najvažnijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu “Risk Analysis in an Interconnected World” na sjeveru pacifičke obale SAD u Seattlu – jedini sa «zapadnog» Balkana (kako ga naši političari vole nazivati). Nisu "problem" samo generali. inž.i učinili mnogo toga drugog (između ostalog. San Diego. boreći se za slobodnu Hrvatsku. nego je obojen nekim drugim političkim bojama. Moje iskustvo očito je: . Važne institucije države potpuno su izvan kontrole društva.pet godina kućnog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti – nisu niti odgovorili na traženja «Školske knjige» premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me «osudili» rušitelji sustava u sprezi s prijašnjom vlasti.pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam «dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata» . New York 1992. magistar prirodnih znanosti i dipl.

raketiran je Zagreb. Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasačku mašinu bivšeg saziva čitav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava. Da nije srušen cjelovit sustav zaštite i spašavanja tada izgrađivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama. trgovinom minskim poljima. i čitavim spektrom drugih nedopuštenih radnji …. umjesto toga je zajedno s mafijom sustav srušila i pokazala totalnu nebrigu za stanovništvo. Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4. U svibnju 1995. zbog osobnih materijalnih interesa (početkom 1994.). dobara i okoliša. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. Isti su radili “planove obrane” od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda nešto što NATO traži?). iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepoštenih osoba još početkom 1994. a tu su rabotu štitili pojedinci iz političkog vrha. Sisačko-moslavačkoj (Novska) . trgovinom opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima. Sustav je srušen u vrijeme kada je još gotovo trećina Hrvatske bila okupirana i to u najkritičnijim područjima za obranu: u Osječko baranjskoj županiji (1. znanosti). s razlogom po uzoru na ono što postoji u SAD i ono što je tada zagovarao NATO. poslije rata nenamjenskim trošenjem kredita Svjetske banke za razminiravanje. Politika umjesto da iskoristi tu činjenicu za objašnjenje svijetu onoga što se događa u Hrvatskoj. i mr.1994. dok god “sustav“ kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava.. godine) u općem metežu i pljački svega i svačega. a i štete od mirnodopskih ugrožavanja bile bi manje. ali ni na što ne reagiraju – gluhi su.2. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi ništa nije napravljeno. razorili i do danas nije ponovno uspostavljen. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su čelnici MUP-a. Dok se ne ustanovi zašto je srušen sustav.2. posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika. imajući vrlo visoko mišljenje o našim mogućnostima. te najčešće bile pod utjecajem alkohola.). dobara i okoliša u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru). bavile se pljačkom humanitarne pomoći. ali su ga nesavjesni pojedinci tobožnjim premještanjem u MUP.U tijeku Domovinskog rata izgrađivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav zaštite i spašavanja stanovnika. Vrijedi spomenuti da je čak i UNPROFOR. tražio zaštitu našeg sustava za svoje snage (600-700 osoba) središnjeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. dok se ne prekinu primitivna iživljavanja na najstručnijim pojedincima (dr. nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama.1994. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgrađivan moderan i djelotvoran sustav zaštite i spašavanja stanovnika. u jesen 1993.

Razorena je središnja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar. iskustvo i znanje. kvalifikaciju.pripremana u tajnosti . Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. a napose Haški sud.2. godine) i mnogo toga drugoga. Taj «posao» čista je privatna stvar . a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku. Sada ti koji su srušili sustav tobože žele "po prvi puta napraviti" novi.). Dubrovačko-neretvanskoj (28.1994. jer u učinjenom ima osim kršenja osnovnih ljudskih prava i elementa zločina prema civilnom stanovništvu. koji su pripremali tajno . Možda će u svemu trebati uključiti i međunarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). svibanj 2002.tih pojedinaca koji su srušili sustav.razoreno.ispod žita.1994. da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadržali postojeće stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina «inovacija»). Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor što prije osnuju .(11.2. Dakako da je i sva oprema nestala. zločin je prema civilnom stanovništvu (možda nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995. pljačkom i kriminalnim aktivnostima. pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o zaštiti i spašavanju". godine. Možda bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Haškog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. djelovanje i oporavak. Bilo bi zanimljivo znati čemu ta parada služi (više 1000 «turista» iz 40 zemalja na račun društva) kolika joj je cijena i zašto se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema što niti za jesti. osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove faze: ublaživanje.). a do danas ništa nije ponovno izgrađeno. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati međunarodnu javnost. odgovoran. pripravnost. Da postoji sustav ne bi se događale niti besmislene uredbe o tobožnjoj zaštiti okoliša zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio .u biti gozbe i pijače s potpaljivanjem požara.) isto tako kao što je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. . Obmanuli su čitav niz ljudi u organiziranju ničim utemeljene vježbe – «Kročenja zmaja» Split. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo državne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsežan. Odmah treba prekinuti teror «talibana» na braniteljima – znanstvenicima i ustanoviti zašto je srušen sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to učinili. (valjda i za ono što je učinjeno Hrvatima treba netko odgovarati). čak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. U brojnim stručnim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici želje za vlašću. Ono što je tada vrlo smišljeno i planirano učinjeno .opasne tvari imali smo razrađen još 1992.

izrada planova pripravnosti i djelovanja za slučaj izvanrednih stanja. Dr. informiranje javnosti. provođenje analize opasnosti. …. Branimir Molak . strategije ublaživanja. procjena štete. Taj tim bi u što kraćem vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu zaštite i spašavanja koji bi trebao regulirati tu važnu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u zaštiti i spašavanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za zaštitu i spašavanje c) pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menadžer sustava. obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa.) d) procijeniti troškove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti troškove cjelokupnog sustava zaštite i spašavanja e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visokoškolsko i ostali oblici).profesionalni tim (zametak) tijela državne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem će biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najveće štete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima.

SKROMNO, OSOBNO PROMIŠLJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.)

NOVOG

PUTA

“… Vrlo je važno prijeći prag nade, ne zastati pred njim …”. Sveti Otac Ivan Pavao II., “Prijeći prag nade” NAČELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje čovjeka od rođenja do smrti. Ono je fizički dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizički primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosadašnje špekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim “vrijednostima” nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo prošlo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugroženo manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokrića. Oživljavanje zemlje može se dogoditi isključivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i održivo, te koje jedino može održavati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu prenošenja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljedeća načela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 – IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI

Strukturu gospodarstva obitelji čine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto članova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. međusobna solidarnost u teškoćama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i društvena angažiranost članova obitelji; 11. međusobna potpora članova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 – SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka čini dvoje više ili manje sličnih pojedinaca, odlučnih na zajednički život, međusobno davanje i odricanje, življenje jednog života – a dva života, stvaranje novog života u djeci. Koliko god nevjerojatno zvučalo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno opći gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoničnih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki način mikro poduzetništvo, koje je dapače manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima veće šanse u našem pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (međusobnu obvezu supružnika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (“najmanju demokraciju u srcu društva”) – obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o životu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetništvo najučinkovitiji oblik poduzetništva, te najkvalitetniji način odgoja vlastitih članova: učenje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vještina, upotrebe vlastitog razmišljanja u razvoju posla … Radom, stvaranjem, znanjem i jakom željom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao sklonište i izvorište obitelji, ulažu se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijeđe, i do četiri različite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji možemo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa što više aktivno uključenih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog čega sam rekao da taj proces možemo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga što je strukturirano tako da

predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Možemo ga pojednostaviti na slijedeći način: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENOŠENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi članovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - očevi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi članovi obitelji. (PRILOG 3 – SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako može zaključiti što je pošlo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se međusobne veze njezinih članova, te je na taj način cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poremećen. Primjerice; mlađi naraštaji više ne brinu solidarno o starijim članovima obitelji već ih smještaju u staračke domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji članovi obitelji na taj način sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj život na mlađe, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, “bogatstvima”, predajama, generacijskim naslijeđem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja već postoje (to bismo narodski nazvali “otkrivanjem tople vode”). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije počinje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je doživjela devedeset godina. Često u večernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i šalili se, gledao sam je i razmišljao o činjenici da je njeno postojanje u mom životu jedno od najvećih i

rodnom goranskom selu moje bake. gotovo cijelo djetinjstvo. Od njenog sam brata kao maleni dječak naučio vrijednost rada ljudskih ruku. Kao dijete često sam. Još kao mali dječak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Hrvatska je stanak moj. pamtila je male povijesti običnih ljudi. . bistra. da je čovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Drugi svjetski. Da nije bilo moje bake. fizičke poslove. Kupa šumi po pećinah. Ah. inače. ali i npr. mogli samo šturo i bezživotno čitati iz povijesnih udžbenika). a iz te pjesme sam često vukao motivaciju za poduzetništvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ … ? Gdje je stanak moj. Hrvatska je stanak moj. Krasna zemlja. Do kraja života je moja baka. Iz tih razloga čvrsto sam uvjeren da je nužno iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji. Danas mi nedostaje ta draga. živjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile čak četiri države (o čemu smo mi. tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat. Proživjela je vrijeme prije. Zemaljski Zemaljski raj na pogled. ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Domovinski rat). rezuckajući pileći. prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti čovjeka i značaja ljudskih ruku. bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti. i pjevala je tako nježnim i čistim glasom. i nekoliko cjepanica koje su se sušile pred sjenikom nekoliko godina. i gdje je do kraja života živjela s nama). izrađivati drvene grablje. život je proživjela između seoskog života u rodnom Gorskom kotaru i gradskog života u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina. Gdje je stanak moj? Sava teče po dolinah. Sjećam se kada smo kući donijeli samo štap od jasena. tu treba početi gospodarski razvitak. Od moje bake sam čuo jednu od najljepših domoljubnih pjesama. provodio u Begovom Razdolju. Malo po malo. poslove u kući. Z gora zvira grozda med. gotovo djevojačkim glasom. ta to je ta.neotuđivih bogatstava koja kao čovjek mogu imati. po mojoj želji često otpjevala tu pjesmu. Naučio me gotovo sve seoske. mudra starica. bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu.

u određenim situacijama prenijeti nam određena znanja. kroz izloženost u medijima. GOSPODARSTVO PRENOŠENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne možemo zanijekati činjenicu da je najveći kapital jedne nacije znanje. guleći koru drveta. To dvoje jasno treba razgraničiti. Pod gospodarstvom prenošenja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja. sudove. društva kao “proizvođača” i prenosnika znanja. slušanje. Mediji su danas postali jedan od najvećih prenositelja znanja. savijajući drvo. A još nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice čuvam kao uspomenu. 4. Pa i neznanci koje susrećemo hodajući ulicom. 7. . Ovaj dio gospodarstva nacije možemo nazvati stepeništem gospodarenja znanjem. 2. Gospodarstvo prenošenja znanja strukturno se sastoji od: 1. javne institucije. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. iskustva i znanja – uzajamne dopune. učitelja. gledanje i dodir također su skup načina na koje se prenosi znanje. Ali i kao trajnu motivaciju na rad. života kao vremena u kojem se prenosi znanje. udruge građana. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najviše postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Moje ruke su ih napravile.tesajući. sveučilišne profesore. 6. postali jedan od prenosnika znanja. ozračja nade i vjere u budućnost koju pojedinac izgrađuje svojim sposobnostima. profesora kao jednog od medija znanja. 8. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo živost jednog gospodarstva. akademije i tako dalje. ali što nije baš i najbolje – najutjecajniji prenositelj. učitelje. pomoći novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stručnih pojedinaca. one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji. 3. (PRILOG 4 – STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENOŠENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opću društvenu (sekundarnu) ulogu prenošenja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na prenošenje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. predaje stručnih i profesionalnih znanja na nove generacije. mogu na neki način. nastavnika. nastavnike. Ljudi u politici i javnom društvenom životu su. sugrađane. ja sam ih napravio. i nastale su moje prve grabljice. zasada stvarnih vrijednosti kao načela života u novim generacijama. Razgovor. 5.

3. 5. 2. znanja koja čovjek stječe kroz život. interesi pojedinca u stjecanju znanja. tada je sigurno da sustav prenošenja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva. stečeno znanje kao osobnost. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Međutim kroz cijeli život čovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u prošlosti nisu jedina znanja potrebna za život. Ljude je potrebno pripremiti za životno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u životu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Zbog toga je ključno na poduzetnički. Zemlja koja ima više odgovora i rješenja nego li postavljenih pitanja i problema u budućnosti će imati gospodarsku prevlast. obveza čovjeka na stjecanje znanja – osobna i opća odgovornost. odgovorno i građanski planirati budućnost zemlje. Životno obrazovanje je. Ako znamo da je proces prenošenja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude. naime. čovjek kao proizvod obitelji. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja čine: 1. 7. ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. znanje kao medij budućnosti. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Znanje čini čovjeka. 6. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom rečenicom život je i vrijeme stjecanja znanja. Zastarjelo znanje je neznanje. obrazovanje za život – stalno obrazovanje. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve veće. početak nacionalne strategije razvoja. on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetništva. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora početi od znanja. upotreba stečenih znanja. Jedino kroz takav pristup možemo postati generacija koja će znanstveno.Najčešće se javno i privatno bavimo razmatranjem načina kako da što kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije – u optimalnom vremenu – optimalnu količinu znanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati će ozbiljne posljedice koje će osjetiti svi i svatko od nas. stručno. . gospodarstveni način razmišljati o sustavu obrazovanja. 8. Vrijeme prenošenja znanja je život. 4.

proizvod obitelji.SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTAČA RAVNOTEŽE GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki čovjek je različit. naravno. Spremnost različitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. svjesnog i savjesnog pojedinca. A tek će čovjek sutrašnjice morati stjecati znanja od trenutka rođenja do trenutka smrti. grubo rečeno. Gospodarstvo stjecanja znanja je kotač ravnoteže gospodarstva nacije. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja . šire porodice. ali prije svega sustav koji ih plaća i organizira obrazovanje. Čovjek današnjice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli život. njegova su znanja s kojima dolazi pred društvo različita od pojedinca do pojedinca. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno. u trenutku kada “krene u svijet”. Oni koji prenose znanje. Znanje ne poznaje životna doba. sela ili mjesta u kojem su rođeni u veće mjesto ili grad. U tom dijelu treba započeti društveni razvoj Hrvatske. Čovjek je. dolazimo do toga da jedino gospodarskim ponašanjem u obrazovanju možemo doći do te razine. ljudi dolaze u društvo iz različitih uvjeta male sredne: obitelji. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod stečenih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) narušava se odnos između pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Opet. 10. odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. metode stjecanja znanja. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja održava se stabilnom ravnoteža gospodarstva nacije. navike su među ljudima različite.9. Ali i u starosti. a premalo i prerijetko nimalo subjektivno. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje očekuje ostvariti od okoline različiti od pojedinca do pojedinca. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. pozadina i povijest stečenih znanja. Zakaže li bilo koji dio procesa kotač gospodarstva stjecanja znanja staje i narušava se ravnoteža gospodarstva nacije. Njihova porijekla su različita. također. ključnih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da više tih granica nema. želja za stjecanjem znanja. porijeklo. Prije svega. (PRILOG 6 – VAGA RAVNOTEŽE STJECANJA ZNANJA) Jedno od. Biti učenik i u srednjoj dobi. a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog. 11. čovjek kao subjekt znanja. (PRILOG 5 . se ponašaju kao da odgajaju grupu. 12. te zapravo izgrađuju osobnost grupe. Možda je potpunije reći višeslojno različit. odrastali su i dogajani u prvim godinama života u različitim gospodarstvima obitelji.

. Svaki čovjek upotrebljava stečena znanja: u obitelji. . Doista. znači.prijemčljivost. . POVIJEST P (PRILOG 7 – SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. . koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost.ljudskost. Zato mogu i tvrditi da su stečena znanja osobnost pojedinca. bez onog što znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Jedino vrijeme može potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. Znanje koje jednom steknemo.dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba.trajnost. u društvu.prenosivost. za razliku od nas. . Stoga možemo i reći da je danas sve što predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Konstantnu dijagonalu vremena možemo prikazati kroz jednadžbu: ZNANJE=BUDUĆNOST=VRIJEME (Z=B=V). Po tim znanjima ga prepozajemo. . u druženju s prijateljima. To je već danas dokazano.promjenjivost.dopunjivost.upotrebljivost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja. Upotrebljivost. prekvalifikacijama i tomu slično. Čovjeku bez obzira na godine ili već stečeno obrazovanje znanje mora biti dostupno. javnom građanskom angažiranju. potvrđuje znanje. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. Usporedimo li ovu sa jednadžbom konstantne dijagonale vremena dobit ćemo UKUPNU JEDNADŽBU ZNANJA: ZNANJE= BUDUĆNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME . nema rok trajanja. te predstavljaju svojevrsnu jednadžbu znanja: znanje=prenosivost+prijemčljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). ako se malo bolje zamislimo. odnosno znanje možemo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Zbog svega toga nitko ne može opovrgnuti činjenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDUĆNOSTI. U tom smislu razmišljajući o znanju uopće i zbog jednog od razloga zašto stječemo znanja prepoznajem slijedeća svojstva znanja: . i po načinu i obliku upotrebe tih znanja. na poslu.

za to je potrebno znanje. područja primjene znanja. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i društvu on (ti i ja) pokretač svega. Rekao sam da je znanje medij budućnosti. 5. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Ne možemo samo željeti promijeniti nešto u životu. primjena znanja kao uvjet razvoja.POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na život i rad pojedinca u zajednici.čovjek stječe znanje. 6. čovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja.čovjek proizvodi znanje. . A to znači da svaka primjena znanja počinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspolaže. To znači stalnu angažiranost građana u gospodarstvu i društvu. . Ja bih ideju stvarne društvene promjene nazvao ANGAŽIRANIM DRUŠTVOM GRAĐANA. osobna primjena znanja. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji građanskog društva. a ne samo zaokruživanje listića u vrijeme izbora u zemlji. Nitko neće ništa učiniti za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene).čovjek primjenjuje znanje. . primjena znanja kao uvjet života.čovjek prenosi znanje. Samo angažirani građanin . . “Moram otići u dućan”. Naša je opća odgovornost kao ljudi da prenosimo i stječemo znanja. te na temelju naše želje očekivati da će netko izvesti tu promjenu. Time želim reći da je čovjek neosporno subjekt znanja. Razmislimo koliko “sitnih” znanja trebamo svakog trenutka. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: . . 2. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. Taj netko nikada o željenoj promjeni ne može imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji želi tu promjenu. ali uvjet tome je čovjek u svojstvu medija znanja.čovjek dopunjuje znanje. 3. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. čovjek kao proizvod znanja. u gospodarstvu u društvu.čovjek mijenja znanje. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Načela gospodarstva primjene znanja su: 1. kao i za mnoštvo malih svakodnevnih operacija koje izvršavamo. 4.

. Na taj način se odričete primjene znanja. Za vježbu jednom. Jer je znanjem jači od vremena. sjednite za svoj radni stol. I to ne zanemarujući dio. Na drugu stranu upišite za svaki dan što ste radili.opće dobro. a znanje je medij budućnosti. vidljivim. Jer samo primjena znanja znanje čini opipljivim. upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se čine najbanalnijima.znanost.korisnost. i vidite. tehnologiju i obrazovanje. Jer je subjekt znanja.učinkovitost. kada ćete imati vremena. . nego učincima koje ste imali u deset dana. Za krizu u gospodarstvu i društvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. Ukoliko nešto tijekom tjedna ne napravite to prekrižite. Vidjeti ćete koliko toga čovjek može promijeniti. Uzmite zatim drugi papir na koji ćete upisati datume slijedećih deset dana.osobnost.stalnost. pa će on iznaći rješenja problema. uzmite olovku i papir te učinite slijedeće.odlučnost. .pomoći drugome. . Neangažirani građanin stagnira u znanju. a sve oko nas je proizvod naše primjene znanja. To je potpuno krivi način razmišljanja. Nakon napisanog nitko ne može tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. u želji i namjeri rješenja krize u gospodarstvu i društvu?! Koliko ste puta rekli: ja ću izabrati “Peru”. . . i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. . Međutim. Njegovo znanje prestaje to biti. kod takve odluke svakog od nas počinje kriza gospodarstva i društva.brzina.ne štetiti. Nakon slijedećih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti ćete da sasvim sigurno raspolažete većim brojem znanja. Mi smo proizvod znanja. U svaki dan upišite po nekoliko svojih znanja koja ćete tog dana upotrijebiti i način i svrhu njihove upotrebe.snalažljivost. . . samo je na vama da to promijenite. Na jednu stranu papira ispišite sva upotrebljiva znanja kojima raspolažete.primjenjuje znanje. . Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Kao područja primjene znanja vidim: . Vođen time držim kako su svojstva primjene znanja slijedeća: . Razmislite za vježbu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na opće koristan način. ako ne bude dobar smijeniti ćemo ga.

Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. . što sve mogu ljudske ruke?. . ljudske ruke – najstariji i najtrajniji alat postojanja čovjeka. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Došli smo do ljudskog rada. čitati i pisati. Jer primijeniti možemo samo ono što znamo. nekoliko povijesnih stvari za čovječanstvo koje su napravile ljudske ruke.- obitelj. proizvodi ljudskih ruku. 7. gospodarstvo. koja zovem jednostavnima. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosač gospodarstva nacije.posebna. zabavu. također. To su temeljna znanja. osobnost. ali i vrhunca gospodarstva nacije. tehnika ljudskih ruku. prijatelje. kupiti kruh i mlijeko … Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvođači znanja. ljudske ruke kao konstantni trag o čovjeku. krune znanja. .osnovna. ponašanje. Jasno nam je da su i najveći znanstvenici na početku života stekli najjednostavnija znanja: pričati.temeljna. Tim. možemo razvrstati na: . radno mjesto. . . 2. Načela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i naš rad. Znanja. A trajna primjena znanja je život.specijalna. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. . ne smijemo stavljati u nikakve niže kategorije. a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. stvaranje novih vrijednosti. Zbog toga ova prva znanja. djelovanje.opća. ljudske ruke kao medij znanja. 3. 9. opću angažiranost. 8. hodati. 5. 6. najkraće rečeno primjena znanja.složena. ljudske ruke kao najjača tehnologija. 4. .stručna.

10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. Čovjek sve što zna i radi na kraju prenosi na ruke, završava rukama. Ljudske su ruke, na neki način, dijagonala povijesti čovjeka. Postoji li bilo što da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog čovjeka i živog svijeta koji ga okružuje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne može niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku. (PRILOG 8 – PROCES PODUZETNIŠTVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjača tehnologija našeg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve što čovjek zamisli; - najpodložnije kontroli i odluci čovjeka; - više – funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio čovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne može biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najvećim stupnjem moguće zaštite. Složenost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, možemo usporediti sa složenošću sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbeznačajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i životna tj. Važna za preživljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vođene znanjem. Čovjek je shvatio tko je (što je!) kada je naučio misao prenijeti na djelovanje i učinak ruku. Ljudske ruke i ono što mogu učiniti su ključ oporavka gospodarstva. Reći ćete: gledaj luđaka. Dobro. Za vježbu koja će dokazati moju tvrdnju učinite slijedeće: pokušajte ruke staviti iza leđa i ne služiti se rukama UOPĆE dvadeset i četiri sata. Vaša potreba da činite rukama nešto potvrditi će moju teoriju. Izvedete li ovu vježbu spoznati ćete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li ćete to znanje iskoristiti da se napijete ili da nešto izgradite. Da li ćemo ruke upotrebljavati da stvaramo ili uništavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a građevisnki radnik nam njima gradi dom.

Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vježbe učinite slijedeće. Napravite listu od dvadeset stvari koje možete učiniti svojim rukama. Deset običnih radnji i deset nešto složenijih radnji, koje mogu služiti i općem dobru. Učinite sve sa liste. Nije li i to već pomak sa dotadašnje mrtve točke. Ljudske ruke držim medijem čovjekovog poduzetništva na bilo kojem području. One su transmisija u djelo onoga što čovjek zamisli (izmisli – izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizički izgradile. Znanje bez ruku ne znači ništa. Tehnologiju ljudskih ruku čine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetništva ruke u svemu navedenom ostvaruju čovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 – CRTEŽ RUKE: TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) GOSPODARSTVO NACIJE KAO

Čovjek jede, piše, radi, sreće prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obično, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogriješili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjećaju našu toplinu. Čovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogući bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na vaše ruke, njihovo značenje, a kamoli da njima možete učiniti nešto “veliko”. Sve dobro što čovjek učini rukama je “veliko”. Učinite za vježbu slijedeće. Nađite nekoliko grančica debljine palca, dužine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmišljanje što sve možete rukama napraviti iz tih grančica. Slijedećeg dana napravite rukama iz tih grančica što ste naumili. Što god da ste napravili više ili manje uspješno predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Ništa ga bolje ne može opisati od nečega što ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmišljali DA TO ČINITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA.

Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti ćemo još jednu vježbu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih možete biti i uz njih na list papira napišite koliko dugo možete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko možete funkcionirati sa rukama na leđima, da ih UOPĆE ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva leži na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najjače gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvođačka poduzeća i obrti u vlasništvu obitelji, gdje je naravno angažirana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetništva jedini je način ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetništvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i društva u cjelini, iz razloga što sadrži sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stječe nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku; - GOSPODARSTVO PRENOŠENJA ZNANJA; u poduzetničkoj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se naučinkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, što je vrlo bitno; - GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu članovi obitelji će najbolje steći životna znanja, a najbolje će ih naučiti i primjenjivati, biti će najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog čovjeka; - GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu leži najveća kvaliteta obiteljskog poduzetništva, jer članovi pod nadzorom i upućivanjem starijih primjenjuju izravno stečena znanja, ali štoviše nove generacije će upotpuniti posao i učiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena – znanjima nove generacije, upravo ta generacijska širina obiteljskog poduzetništva osigurava uspješnost gospodarstva; - GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; čovjek u obiteljskom poduzetništvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi što su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadograđivati nove vrijednosti koje će prenijeti svojim unucima; - GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budućnost i osigurava budućnost novim generacijama najbolje će promišljati o svakom svojem postupku, promisliti će desetke puta na različite načine prije nego što učini namjeravano.

Ja mogu učiniti to i to. 6. jer promišlja o svom djelovanju u danim uvjetima. moramo dobro poznavati prilazne puteve i prometne znakove. tek je građanin. misli kao ulaganja u budućnost čija je kamata čovjek. misli kao izvora znanja. promišljanja kao programa razvoja. jer u mislima simulirana greška nema općih posljedica. U mislima treba izvesti probna rješenja. Misao je raskršće znanja. misli kao traženja načina za primjenu znanja. misli kao osobe – osoba misli. To je prvi korak. već ste učinili puno. 9. Često se pitam ako je to tako jednostavno zašto nije uvijek primjenjivo?! Strukturni sadržaj gospodarstva misli se sastoji od: 1. misli kao početka čovjeka. Kao takav naravno. Misao je proizvođač i sadržaj znanja. misli kao standardnog rješenja problema – razmišljati znači doći do rješenja (pretpostavka rješavanja problema). Ako pomislite npr. Na taj način djelovanje može biti manje pogrešivo. (PRILOG 12 – SHEMA UTJECAJ MISLI) . 2. GOSPODARSTVO MISLI Gospodarstvo misli jest ono što nas čini ljudima: zdrav razum i njegova stalna upotreba. A na raskršću ne smijemo pogriješiti pravo prednosti prolaza. Jer kada dobro promislite to će učiniti ruke. rada. 5. a to je u odnosu na sadašnje stanje bitan napredak. Zato da bi se problem korijenski rješio o njemu treba temeljito promisliti i domisliti prikladna rješenja. već jedino tako započinjemo opći gospodarski i društveni razvoj zemlje. primjene znanja. misli kao motivacije za život. 8. Inače ćemo u tom raskršću doživjeti prometnu nesreću. (PRILOG 11 – PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO ŽIVOT POJEDINCA) Koliko se malo misli (razmišlja. 4. 7. misli kao upravljača ljudskih ruku. on je svjestan o svemu što se oko njega događa. promišlja) pokazuju svakodnevne gluposti. stvaranja. 3.(PRILOG 10 – SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNIŠTVA) Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetništva ne samo da zapošljavamo ljude. Čovjek ako misli ima i savjest.

.znanja. . (PRILOG 13 – MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU) Na skici 11. Može li. . građanskoj obvezi da promišljamo i tražimo rješenja. .javna. . primjeni i načinu kako smo došli do misli vidim razvrstanu na sljedeći način: . Kako ćemo znati da vlast radi dobro ako sami nemamo građansku viziju razvoja. Što mi to onda hoćemo? To je slijedeća vježba. . . .stečena. Izgubimo li zdravi razum neku od ovih općih ljudskih uloga ili više njih nećemo moći ispuniti. biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA NACIJE bez zdravog razuma? Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog razuma.stručna. Nacija mora promišljati o gospodarskom i društvenom razvoju zemlje: svi građani suodgovorno s javnom vlašću. . misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodište svega ljudskog: . .opća. Jer tek kada znamo kako i mi kao građani možemo javnu vlast natjerati da djeluje na opće dobro.stjecanja znanja.učenja kroz život. . NACIJA MORA PROMIŠLJATI I GOSPODARSKOM I DRUŠTVENOM RAZVOJU ZEMLJE Razmišljanje o problemima i promišljanje o rješenjima jest prvi dio programa razvoja. .života u obitelji.primjene znanja.stvaranja novih vrijednosti.naučena.Misao po obliku. . Trajna vježba koju vam ostavljam kao građansku zadaću javnog djelovanja. znači.tuđa.vlastita. .nasljeđena. Svakoga dana si postavite pitanje: što kao građanin hoću da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Naša odgovornost u tom smislu niti počinje niti prestaje samo na izborima.rada ljudskih ruku. Ona je stalna u našoj javnoj. Kako hoću da to bude .prolazna.

napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne (antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. Rezultat nove globalizacije treba biti jačanje države – nacije. NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su preživjeli oblik globalizacije početka. te novim strategijama gospodarskog ponašanja potpuno izgubljena. 2. naroda i države međusobno i s drugim obiteljima. POJEDINAC – NASELJE – DRŽAVA (P-N-D). Danas je ravnoteža između globalizacije početka i nove potrebe za strategijom gospodarskog optimizma. nova globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat prvobitne globalizacije je današnji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije: 1. U globalizaciji početka nacija predstavlja dijagonalu odnosa i međuodnosa obitelji. To je građanska demonstracija zdravog razuma. drugim narodima. I upotrijebite građanske ovlasti da zahtijevate od javne vlasti da napravi što vi želite. Možemo reći da je globalizacija obitelji predstavljala jedini. POJEDINAC – OBITELJ – DRŽAVA (P-O-D). Deformacija internacionalne globalizacije izražena je upravo kroz neprihvaćanje države – nacije kao osnovne polazne cjeline “nove globalizacije”. drugim državama. a ne njezino uništenje. Globalizacija obitelji je u procesima stvaranja države – nacije predstavljala prvi oblik gospodarske strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. ali predstavljaju ozbiljan oslonac moguće strategije protiv internacionalne globalizacije. Upravo je država – nacija najveće ekonomsko i društveno postignuće globalizacije početka. koju sam nazvao globalizacijom obitelji (možemo je nazvati globalizacijom početka). Iz navedenog proizlazi JEDNADŽBA GLOBALIZACIJE POČETKA (GP): . To znači biti čovjek i djelovati kao građanin. DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE Gospodarstvo obitelji je ishodište prvobitne globalizacije. NACIJA JE DIJAGONALA GLOBALIZACIJE POČETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji. Globalizacija obitelji (GO) je izvorna društveno – proizvodna globalizacija. “Novog svjetskog poretka”. izvorni. Zbog toga je poteban povratak jednadžbi globalizacije početka za početak nove globalizacije. prirodan globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne države. koja danas predstavlja najveću gospodarsko – socijalnu deformaciju.

(PRILOG 16 – SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DRŽAVE NACIJE) shema: deset antiglobalizacijskih razloga UČINAK GLOBALIZACIJSKIH NA ŠTO UTJEČE U PRIMJER U PROCESA DRŽAVI . tehnologija. projekt HITRA. znanje. Hrvatska može biti prva globalna industrija znanja i na taj način utjecati na promjenu tijeka dosadašnjih globalizacijskih procesa. čine odnos između globalizacije početka i nove globalizacije.P x O x D + P x N x D = GP = GO (PRILOG 14 – SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI) (PRILOG 15 – SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA) GLOBALNI ELEMENTI DRŽAVE NACIJE Globalni elementi države nacije kao međusobna akcija gospodarstva obitelji i gospodarstva nacije. uništavanje Luke Rijeka. istraživanja iz Državnog . posebice zdravstvenih i socijalnih gospodarske jedinice pogodnosti za obitelji. a ne osvajačko teritorijalna. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake države i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno promjenjivi. Hrvatskih željeznica. misao. Proces globalne konkurencije država nacija morat će sve češće odgovarati na pitanja “kako znati više?”. Konkurencija nove globalizacije će biti znanstvena. Ti globalni elementi države nacije su: potencijali.NACIJI HRVATSKOJ (ANTIGLOBALIZACIJ SKI RAZLOG) strukturalno uništavanje ukidanje porodiljnih obitelji kao osnovne obitelj. pojedinac naknada. pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke ekonomski razvoj. ali znamo! …”. znanstvenih potencijala proizvodnje i proizvodno INA-e. prodaja i tehnološki razvoj. uništavanje nacionalnih inovacije u proizvodnji. smanjenje – razvojnog ptoicaja za znanstvena gospodarstva. te drugih društvene. Slobodno možemo reći da je konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. gospodarskih i gašenje nacionalne Hrvatske elektroprivrede. rad. te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije. U tom smislu formula Hrvatske kao države nacije za globalizacijsku konkurenciju može biti sažeta u rečenici: “… Mi smo mali.

uništavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva

monetarno – financijska ovisnost zemlje o međunarodnim institucijama ili “velikim i moćnim” zemljama (financijsko – monetarna desuverenizacija države)

Iseljavanje i proces odljeva mozgova

onemogućavanje razvoja proračuna, privatizacija ekonomije znanja znanstveno – istraživačkih institucija stvaranje nekonkurentne rasprodaja kapitalnih tržišne pozicije za državnih poduzeća i nacionalno gospodarstvo infrastrukture, Hrvatski u globaliziranom telekom, koncesije na okružju, kojim hrvatskim cestama, dominiraju interesi koncesije na hrvatskim kapitala multinacionalnih lukama, međunarodni korporacija željeznički promet kroz Hrvatsku kreditno zaduživanje Hrvatske kod Svjetske banke i MMF-a, što se status Hrvatske narodne uvjetuje političkim, banke, nacionalna ekonomskim i strategija razvitka u društvenim promjenama smislu posebnih u Hrvatskoj koje za ekonomskih nacionalnih Hrvatsku projektno interesa; hrvatskim razrađuju MMF i kapitalom raspolažu Svjetska banka, strane financijske kuće rasprodaja domaćih banaka po nalogu MMFa i Svjetske banke, čime se, zapravo, sav nacionalni kapital stavlja u ruke stranih vlasnika, gubitak nacionalne financijske infrastrukture visoko obrazovani mladi ljudi putem raznih “head hunting” agencija odlaze znanstveno – tehnološka na rad i poslijediplomsko nekonkurentnost školovanje u inozemstvo, nacionalne ekonomije u nakon čega se rijetko globalnom okružju vraćaju u Hrvatsku, strane stipendije se čak ponekad i ciljano dodjeljuju kako bi se u pojedinim multinacionalnim kompanijama dobili

prisilne gospodarske i političko – državne integracije prema projektima najmoćnijih zemalja globalnog poretka (“Novog svjetskog poretka”)

stvaranje nadsuverenih, naddržavnih i nadnarodnih međunarodnih institucija

koncentracija globalne gospodarske i političke moći u krugu malog broja zemalja, a s najvećim utjecajem u globalnom poretku

uvjetovanjem međunarodne ekonomske pozicije zemlje njezinim reginalnim integracijama, koje se projektiraju u centrima moći globalizacije, ograničava se razvitak, tehnološki napredak i globalna konkurentnost države nacije široke ovlasti međunarodnih financijsko monetarnih institucija ulaze izravno u nadležnost državnih tijela u zemlji, te u pojedinim slučajevima mogu djelovati i bez njihove suglasnosti na temelju potpisanih međunarodnih ugovora kapital multinacionalnih kompanija najjačih zemalja globalnog poretka ulazi u pojedino nacionalno gospodarstvo, da bi kasnije vlasničkim i financijskim, te kreditnim utjecajem određivao intenzitet razvoja nacionalne ekomije, a sama država nacija nema nikakav utjecaj na gospodarstvo u smislu svojih nacionalnih interesa, njome zapravo upravljaju multinacionalne

potrebni kadrovi, čime se oslabljuje nacionalno gospodarstvo Hrvatske Pakt o stabilnosti, Jugoistok Europe, inicijativa Zapadnog Balkana, odnos prema Hrvatskoj u svim međunarodnim odnosima globalnih institucija, kao prema dijelu “Jugoistoka Europe”

institucije Europske unije, Vijeća Europe, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, radna tijela Pakta o stabilnosti

ekonomski interesi podijeljeni su točno između najmoćnijih zemalja globalnog poretka: kompanija i kapitala iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke (SAD – Europska unija)

kompanije, kao najveće ekonomije globalizacije manipulacije gospodarskom stabilnošću pojedinih manipulacije globalnim i zemalja u kojima nacionalnim krizama najmoćnije zemlje globalnog poretka imaju svoje interese; projektirano prezaduživanje, odobravanje sudjelovanja nacionalnih novčarskih i financijskih kuća na svjetskom tržištu vrijednosim papirima i špekulacijama pod pokroviteljstvom Federalnih rezervi (SAD); manipulacije globalnim tehnološkim šokovima MMF i Svjetska banka određuju stupanj manipualcija stupnjem ekonomskog rasta i razvoja pojedinih tehnološkog razvoja zemalja pojeidnih zemalja, točno projektiraju koje potencijale pojedina nacionalna gospodarstva ne smiju koristiti i razvijati, kako ne bi postala pre stabilna i neovisnija o MMF-u i Svjetskoj banci

kriza bankarskog sustava u Hrvatskoj 1998., zloupotrebe u privatizaciji koja je bila uvjet za prvi “stand by” aranžman MMF-a Hrvatskoj, kriza u Riječkoj banci, kriza proizvodnog sektora u Hrvatskoj, izvozni deficit, dok se istovremeno uvoze proivodi konkurentni hrvatskoj proizvodnji be ikakvih kriterija; manipulacije inflacijom

projektirano gašenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, napuštanje proizvodnih potencijala u selima, tehnološko zaostajanje poljoprivredne i prehrambeno – prerađivačke industrije, nizak stupanj tehnološkog razvoja domaćeg energetskog sektora, izražen uvozni energetski čimbenik

U današnjim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko bogatstvo sve više određuje virtualni kapital u obliku ideje i znanja (čiji su nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su uzrok nacionalnih i globalnih tehnoloških šokova. Akumulacija ljudskog kapitala uvjetuje moć u “Novom svjetskom poretku”.

kategoriju prosječnih i kategoriju najslabijih članova ljudske zajednice. više stanje. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest povećanje učinkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olakšanja osiguranja opstanka kao nastojanja da se smanjuje nered u sustavu. stimuliranje potrošnje s druge strane. kategorija najsposobnijih. socijalizacijom i sigurnošću. Teze GRESS strategije temelje se na već odavno prihvaćenim mišljenjima da je temelj vitalnosti i razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija). preobražaj sadašnjeg industrijskog u ekološko i informacijsko gospodarstvo. Promatrajući to s gledišta osnovne postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog iskorištavanja radno aktivnog stanovništva. neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke. znanstveno utemeljen. možemo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala. pa se govori o održivom razvoju. svaki zastoj u funkcioniranju gospodarskog sustava ugrožava postizanje ideala tj. radnog prostora pojedinca. razvijanje oblika strateškog upravljanja. U širem smislu riječi to je pitanje odgođene potrošnje s jedne strane tj.GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS) Gospodarsko razvojno – ekonomsko – socijalna strategija Hrvatske (GRESS) treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promišljanja budućnosti Hrvatske. a za gospodarsku moć i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje. to možemo shvatiti kao učinkovitost u korištenju resursa gospodarskog sustava. U ovom slučaju bila bi najbolja metoda projektnog vođenja. jer su oni nositelji općeg razvitka. Definicija rasta. temeljnu strukturu i prije svega. ciljeve. naravno. Drugim riječima stvaralaštvo jest stvar pozitivne društvene selekcije i stoga zajednica mora uložiti sve moguće napore i sredstva da identificira. osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno. Sigurnost možemo shvatiti kao težnju širenju manevarskog životnog. Za njegovu daljnju razradu i provođenje. “high technology” (visoke tehnologije). služi nam i za određivanje pojma razvoj koji je već odavna postao konstanta svake državne politike. opstanka. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog sustava iz jednog stanja u drugo. Gledajući to sa šireg aspekta ove dimenzije. Čimbenik sigurnosti osigurava se kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. kao i to da je nužan jedan cjeloviti pristup koji bi bio društveno prihvatljiv. Naime. afirmacija i primjena tzv. ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese nacionalnog gospodarstva. Ona se sastoji . Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz kategoriju rada. kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za stvaralaštvom. usvojiti zajedničku metodu (metode) rada. promovira i podupire talente (OSMIŠLJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA). tj. stručno provodljiv i ekonomski isplativ.

teritorijalni koncept Europske unije. koja ne služi čak niti sama sebi već financijskim i strateškim polsovnim interesima moćnih multinacionalnih korporacija. organizacijsku i provedbenu. Taj je projekt i osmišljen kako bi se regionalnim povezivanjem. Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama. «udruge europskih regija». trustova i više ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog europskog poretka. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo uništavanja». Nacionalne države bile su katastrofa za Europu. bez obzira na granice nacionalnih država. Zbog toga projekt «Europe regija» nije bezopasan za državu poput Hrvatske. koju je 1978. koja nikome ne će biti prijetnja. Deklaracija koja je tom prilikom donesena i nosi naslov «Politička organizacija Europe kroz regije je uvjet harmoničnog i mirnog razvoja njezinih ljudi». lobija.»: «Pratimo pažljivo situaciju i uzbuđeni smo. godine izjavio o projektu «Europa 1992. jer je Istarska županija. konceptualnu. nakon vojno-redarstvene akcije «Oluja».u prihvaćanju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza. ekonomski. ukoliko nastavimo s . geostrateški. na čije su resurse bacili oko financijsko-poslovni moćnici velikih korporacija i konzorcija. Takvu prirodu projekta «Europa regija» dokazuju i riječi nekadašnjeg šefa Danskog instituta. kao i u procesu pridruživanja Europskoj uniji donijeti ništa dobro. zacrtala je točne korake marginalizacije i uništavanja nacionalnih država na tlu Europe.) «Pozdrav pobjednicima!» Zapovijed izdana američkim marincima prilikom posjeta ministra Gojka Šuška i visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Američkim Državama. Znači jasna orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih država ne može za Hrvatsku u sadašnjem trenutku. te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Konferencija u Copenhagenu. danas imamo nadnacionalnu. njima nisu zanimljive države. već godinama članica tzv. države nacije u Europi dezintegrirale i politički. plansku. kojeg poznajemo kao Europsku uniju. dok u prvi plan dolazi regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih «europskih regija». koji je u jednom razgovoru 1988. 1995. godine organizirao Danski institut. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II. internacionalnu birokratsku strukturu. zahvaljujući politici IDS-a i Ivana Jakovičića. Prepoznavanje i priznavanje regionalne autonomije biti će bitan čimbenik budućnosti naše zemlje. Umjesto stare ideje «Europe slobodnih nacionalnih domovina». Taj je projekt na djelu i u Hrvatskoj. Ovo je naša prilika izgraditi neagresivnu Europu. i to: inicijalnu. zapravo usmjeren gašenju nacionalnih država i uništavanju europskih nacija. ekonomski i financijski marginalizirale. godine Nedvojbeno je kako je trenutno politički.

transnacionalnom financijskom carstvu. Stoga niti ne postoji model po kojem države članice mogu utjecati na trošenje europskih proračunskih sredstava. U cilju razbijanja nacionalnih država eurobirokrati i podupiru autonomiju i prava manjina u državama. U praksi. te zapravo predstavljaju centre moći u kojima se odlučuje o pojedinim mjerama i propisima koje svojim članicama nameće EU. nakon što je isti predložen od strane Europske komisije. kao i funkciju demokratskog nadzora od strane građana europskih zemalja.-ih godina započelo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata koje su zadavale nove geopolitičke i geostrateške parametre europske političke i teritorijalne organizacije. NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE Europski parlament ima prividnu zadaću «stvaranja uvjeta za sudjelovanje građana Europe u europskim institucijama i vlasti». Hrvatska ni tada. kao i regionalni separatizam. Ujedinjene Europe. Europski parlament odlučuje o proračunu EU. kao ni sada europskoj birokraciji i moćnicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala ništa. Europska monetarna unija • Mediobanca • FIAT SpA • Pirelli & C. Kako bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmišljena je cijela mreža institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. • Fonditalia • Liberian Trade Development Bank • FBM-Hudson Italiana • Montedison . Radi se o pravom izgrađenom. danas je za nadzor proračuna EU zadužen isključivo Europski parlament. Drugim riječima.ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. poduzeća i pojedinaca je podugačak: • Bilderberg grupa • Trilateralna komisija • BIS • «Okrugli stol» • CTTE. ta mreža europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja Europskom unijom. naravno. Popis tih grupa. Zapravo već je krajem 1980. to ne izgleda tako. kako bi lakše kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih država. koje se krije iza europskog poretka i institucija osmišljenih projektom «Europa 1992». institucija. te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju parlamenti nacionalnih država članica EU.

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Intersomer-Mercantile Internazionale Banco di Roma Credito Italiano Assicurazioni Generali Olivetti Banca Commerciale Italiana Banque Louis-Dreyfus The Geneva Assotiation Cie du Midi Nationale Nederlenden ROBECO ABN HEINEKEN AKZO NV Swiss Re AmRo Bank ROBECO SHV Philips Royall Dutch Shell Unilever SASEA Societe General de Banque Credit Lyonnalis ECU Clearing Assotiation Central European International Bank (Budimpešta) Deutsche Bank VEW Daimler Benz Hapag-Lloyd Bosch Bertelsmann Siemens Metallges. Phillip Holzmann AG Mannesmann Lazard Partners Lazard Freres Paris Pearson Trust The Economist .

London Allianz AG Riunione Adriatica Sicurta Munchner Reinsurence Thyssen AG Cornhill Insur.A.Y. Lehman. Cazenove & Co. Hutton-Amex Cerus S. Lazard Bros. UK S.G. Warburg COFIDE Kissinger Asoc. PARIBAS SASEA Nestle Rowe&Pitman Barclays Bank Sun Alliance Rio Tinto Zinc Cadbury Schweppes LonRho General Electric Corp. Bank Leu SODITIC S. Trade Development Bank-Geneve Kissinger Associates COFIDE Credit Suisse Alusuisse Andre Nestle ASEA-Brown Boveri .A. The Swire Group British Petroleum Commercial Union Assurance Royal Insurance Shearson.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Washington Post Group Kennedy Trust Financial Times Lazard Feres N.

Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske moći. OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih moćnika koji su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta «Europa 1992. bivšim europskim povjerenikom za industriju. važno je kako bismo bolje razumjeli pod čijim je utjecajem hrvatska financijsko-politička elita. Grupa je satsavljena od pomno odabranih čelnika europskih multinacionalnih korporacija čija je glavna kvaliteta (kao što je jednom rekao jedan član Europske komisije) «da mogu podići telefonsku slušalicu i odmah doći do svojeg premijera». na nagovor Henrya Kissingera. Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi 1983. U vrijeme kada je Jacques Delors obnašao dužnost predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao s njim. Lambert. Ovo je hijerarhija financijske i stvarne političke moći iza suvremenog europskog poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija.V.• • • • • • • • • • • • • • • • CIBAGEIGY CSFB Zurich Insurance Hoffmann Laroche Minerva Group Ital. UK Drexel. prvi čelnik orkuglog stola bio je Šveđanin Pehr Gyllenhammar. Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa Etiennom Viscountom Davignonom. Burnham.l. te po kojem obrascu se strukturiraju mreže i lobiji moći u Hrvatskoj. kao svojevrsna oporba unutar europske industrije američkoj politici Strateške obrambene inicijative. New York Societe Financiere de Paribas (Suisse) B. Banque Internationale a Luxembourg. godine. Swiss Re Winterthur Insurance Lombard Odler Bayerische RE Bruxelles Lambert Group Pargesa Holding Geneva Power Corporation Canada Henry Ansbacher p.. Danas možemo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih današnjih . član Upravnog odbora Kissinger Associates Inc.c.».

Lafarge Coppee. Petrofina. Nokia. Ljudi koji su u prošlom stoljeću bili na čelu i unutar Okruglog stola europskih industrijalaca: • Wisse Dekker. Švicarska. Pilkington Bros. Njemačka. • Jean-Louis Beffa. Njemačka. Waterford Glass group.. Aspen Institute. • Kari Kairamo. Velika Britanija. • Curt Nicolin. Bilderberg. • Alan Gomez. Nestle. Trilaterala. • Hans Merkle.P. Švedska. Trilaterala.J. • Raul Gardini. • Pehr Gyllenhammar. SOFINA. potpredsjednik. Francuska. MAN AG. • Stefan Schmidheiny. Njemačka. Philips. • Luis Solana. Volvo. Velika Britanija. Sibeka. Brown Boveri. Daimler Benz. • Olivier Lecerf. koji nisu ništa drugo do li eksponent kapitala europskih moćnika u Hrvatskoj. • Thorvild Aakvaag. Nizozemska. Telefonica. Belgija. potpredsjednik. Finska.ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih moćnika. van der Klugt. A. Italija. Societe Generale de Belgique. COFIDE. Francuska. • C. švicarska. Belgija. • Floris Maljers. Belgija. Thomson. predsjedavajući. Bilderberg. Španjolska. • Umberto Agnelli. BAT Industries. Francuska. • Patrick Sheehy. Olivetti. FIAT. Italija. • Karl Heinz Kaske. Thyssen. • Etienne Viscount Davignon. Francuska. • Louis Magnana. • Edzard Reuter. • Jacques Solvay. • Jerome Monod. CEPSA. Bosch. Trilaterala. Italija. Njemačka. Norveška. Lyonnais des Eaux. Saint Gobain. Irska. Anova. Njemačka. • Pierre du Tillesse. • Klaus Geotte. • Yves Boel. Nizozemska. • Dieter Spethmann.. • Antony Pilkington. Italija. Francuska. Ferruzzi-Montedison. • Maersk McKinney Moller. Kissinger Associates. Norsk Hydro. • Carlo de Benedetti. Cerus. Nizozemska. Danska. Bilderberg. Solvay & Cie. Španjolska. ASEA. • Sir John Clarc. Action Committee for Europe. Unilever. • Giovanni Agnelli. Velika Britanija. • Helmut Maucher. Švedska. . Belgija. Philips. Moller. Plessey. FIAT. Volvo. • Patrick Hayes. Bilderberg. Siemens. u upravi Hypo banke.

Wall Street Journal. • Jack F. Velika Britanija. bivši ministar financija. National Westminster Bank. Grupa je utemeljena od strane anglo-američkih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila njihovu multinacionalnu politiku. čija je osnovna politika bila «Ujedinjena Europa čvrsto povezana sa Amerikom». Pirelli. senator. Burt. Chafee. bivši veleposlanik u Njemačkoj. Trilaterala. Den Danske Bank. SAD. • Tage Andersen. • Martin Bangemann. • Kenneth W. SAD. SAD. Francuska. Ljudi koji su u prošlom stoljeću bili na čelu i unutar Bilderberg grupe: • Thorvild Aakvaag. Exxon Corporation. Den Danske Bank. Svanholm. • Costa Carras. • Richard R. Bennett. Action Committee for Europe. Danska. Shearson. • Jaime Caravajal Urquijo. dr. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954. Brady. godine. SAD. Dillon. . Moet Hennessey. J. Velika Britanija. • Nicholas F. Španjolska. Ball. Francuska. nekadašnji šef britanske obavještajne službe za specijalne operacije. FIAT. Trilaterala. • Robert L. Norveška. Bartley. George Ball. Njemačka. Trilaterala. Danska.. Sjedinjene Države. u hotelu Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Lehman Bros. IBM Corporation. Grupa radi u najvećoj tajnosti i diskreciji. COUNTRY. • Alain Chevalier. Italija. nekadašnji ministar gospodarstva. SAD.• Poul J. Carras & Sons. i jedan je od najvažnijih koordinacijskih centara međunarodnih financijskih elita. • Josef Taus. Carlsberg. • Lord Boardman. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan. Italija. Norsk Hydro. SAD. Glavni ideolog i čovjek koji je osmislio cijelu priču u Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. • George W.. • David dautresme.C. Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na prvom sastanku. Banco Hispanico Industrial. • Sen. John H. Nizozemski princ Bernhard osobno je predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Državno tajništvo SAD-a. Retinger. • Jacopo Vittorelli. • Sir John Baring. Constantia. Joseph H. Baring Brothers & Co.. Lazard Freres & Cie. • Giovanni Agnelli. BILDERBERG GRUPA Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument Europske ekonomske zajednice tzv. Dam. Velika Britanija.

• Princ Hans-Adam von Liechtenstein. Charles M. Trilaterala. Homarts. Banka za međunarodna poravnanja. S. predsjednik. Saab-Scania. Trilaterala. Italija. Velika Britanija. • Helmut Schmidt. Švicarska. Committee for European Curency Union. BP. • Simon Jenkins. Banka Liechtensteina.G. • Lord Greenhill of Harrow. Sveučilište Bocconi. • Sen. Samuel Montagu & Co. Velika Britanija. Duisenberg. Velika Britanija. • Kraljica Beatrix. Trilaterala. Banka Italije. orkugli stol. • Denis W. • Antonio Maccanico. Švicarska. Credit Suisse. Trilaterala. SAD. Italija. S. Velika Britanija. senator. • Nizozemski princ Claus.J. • Henry A. SAD. • Paul Jolles. SAD. Banka Španjolske. • Tommaso Padoa-Schioppa. Societe Generale de Belgique. • H. Heinz II. (Midland Bank). Francuska. • Max Kohnstamm. Warburg. • Lord Home of the Hirsel. Reid. Švedska. • David Kearns. SAD. Mediobanca. Kissinger Associates. Shell UK. • Mariano Rubio. Španjolska. Belgija. . • Robert P. Nizozemska. Jeker. SAD. predsjednik. • Robert A.J. Švicarska. Banka za međunarodna poravnanja. Velika Britanija. Trilaterala. • Willem F. Kissinger Associates. The Economist. Xerox Corporation. Kissinger. • Mario Monti. • Alexandre Lamfalussy. Švicarska. Kissinger Associates. bivši dužnosnik Državnog tajništva. Trilaterala. Trilaterala. Action Committee for Europe. • Michel Rocard. Nestle. član Parlamenta.• Etienne Viscount Davignon. Mathias. Institut za međunarodne odnose. Francuska. član Doma lordova. Centar za monetarnu ekonomiju. Njemačka. Heinz Company. Velika Britanija. • Sir Michael Palliser. Nizozemska. Goldman Sachs. Anglo-sovjetski okrugli stol. • Franz J. Cargill. Velika Britanija. Swiss Bank Corporation. Okrugli stol. Italija. urednik. Delorsova komisija. Daily Telegraph. Warburg. • Robert D. • Andrew Knight. Velika Britanija. H. Healey.G. Nizozemska nacionalna banka. Belgija. • Sten Gustafsson. • Thierry de Montbrial. Lutolf. bivši premijer. • Lord Roll of Ipsden.

Creditanstalt Bankverein. Sachs. Otto Wolff A. Državno tajništvo. Austrija. bivši ministar trgovine i industrije. Die Zeit. Tada je. • Georg Zimmer-Lehmann. Velika Britanija. • Niels Werring. Švicarska nacionalna banka. • Lord Young of Graffham. • Paul A. • Paolo Baffi. predsjednik Upravnog odbora Banke za međunarodna poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke. • Jacques de Larosiere. Ljudi koji su u prošlom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Banke za međunarodna poravnanja: • W. Njemačka. Velika Britanija. Portugal. princ od Walesa. SAD. • Frank G. • Otto Wolff von Amerongen. West German Bundesbank. bivši guverner Bank of England. čak 12 od 17 članova njegove Europske komisije. te je upravo ta skupina ljudi projektirana današnji jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku valutu. Banka Francuske. Banka Francuske. Švedska nacionalna banka. bilo iz nacionalnih banaka članica Banke za međunarodna poravnanja: Velika Britanija. Luxembourg. Whitehead. Norveška. Velika Britanija. Španjolska. Banka Italije. Grčka. Njemačka. Duinsenberg. naime. Trilaterala. Irska. • Karl Otto Pohl. BAT Industries. Volcker. bivši kancelar. • Markus Lusser. • Bengt Dennis. SAD. • Theo Sommer. bivši predjsednik Upravnog odbora Federalnih rezerva.G. Belgija. .. Njemačka. Upravo ta banka i moćnici iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama. BANKA ZA MEĐUNARODNA PORAVNANJA Ova banka «drma» europskim poretkom i eurobirokracijom još od vremena Jacquesa Delorsa. Danska. • Jean Godeaux. Banka Italije. • Franz Vranitzky. Italija. • Lord Richardson of Duntisborne. • Robin Leigh-Pemberton.• Patrick Sheehy. SAD. Wilhelmsen Ltd. velikim financijskim poslovima. Državno tajništvo. Austrija. Wilh. • Bernard Clappier. • Charles. Nizozemska. Goldman. Bank of England. poslovi s Afrikom. • John C. Trilaterala. • Carlo Ciampi. Wisner.F. Nacionalna banka Belgije. Francuska. Deutsche Bank. potpredsjednik Upravnog odbora. izdavač..

• David Howell. Trilaterala. Banka Francuske. Nacionalna banka Belgije. europske banke. Dutch National Bank. Njemačka. Ljudi koji su u prošlom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Odbora za europsku monetarnu uniju: • Valery Giscard d Estaing. Deutsche bank. • Lord Callaghan. Allianz. Velika Britanija. Italija. Banco Espagnol de Commerce Exterior. Siemens. Baron de Strycker. supredsjedatelj Odbora. • Helmut Schmidt. još je poznat pod nazivom Schmidt-Giscardov odbor. ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU Ovaj je odbor osnovan 12. Italija. na sastanku u Heidelbergu.1986. Francuska. • J. Francuska. Georges Janson. Banka Italije. Price. Njemačka. Jacques Waitzenegger. Loehnis. Banka Italije. odnosno utemljenjei početak rada Europske središnje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. West German Bundesbank. Francis Cappanera. bivši ministar energetike. • Rinaldo Ossola. • Jelle Zjilstra. Bank of England.11. Credito Varesino.A. • Miguel Boyer Salvador. Bank of England. Rainer Masera. predsjednik Bertelsmann grupe. bivši premijer. A. a utemeljen je u bliskoj suradnji sa Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. bivši guverner Banke Francuske.. Banco de Bilbao. Leonhard Gleske. • Manfred Lahnstein. Sanchez Asiain. Daimler Benz.• • • • • • • • • • Johann Schollhorn. Montedison. Compagnie Financiere de Suez. supredsjedatelj. Glavna zadaća ovog odbora bila je provedba druge faze europske monetarne unije. Bili su glavni lobisti prema šefovima država kako bi dobili privolu za ideju nadnacionalne središnje. bivši ministar financija. BIS. bivši ministar financija. Nizozemska. . Španjolska. Banka Francuske. Njemačka. Lamberto Dini. • Renaud de la Geniere. L. • Pierre Beregovoy.D. West German Bundesbank.D. Solvay & Co. Francuska. • Mario Schimberni. Španjolska. Velika Britanija.D. Nacionalna banka Belgije. • Wilfried Guth.

bivši španjolski ministar transporta. • Vitor Constancio. bivši ministar financija. • Anthony O Reilly. bivši federalni predsjednik. • Jacques Chaban-Delmas. Portugal. godine. • Jaime Carvajal Urquijo. • Xenophon Zolotos. Cociete General de Belgique. Ali na svojim satsancima taj odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih država. bivši guverner Banke Grčke. uživao je veliko povjerenje europskih oligarhijskih elita. Max Kohnstamm. • Niels Thygesen. Luxemburg. Trilaterala. okupljali: • Egon Bahr. Banco Hispano Industrial. Krajem 1987. Trilaterala. bivši član Europske komisije za industriju. bivši premijer.-1975.-1948. Portugal.J. bio rodom Nizozemac. ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za jedinstvenu europsku valutu. Njemačka. predstavlja Giorgia Benvenuta. Okrugli stol. tijekom 1980.J. Moller & Co. Trilaterala. bivši predsjednik Francuske nacionalne skupštine. L Oreal. Trilaterala.. Većina članova ove grupe preklapa se sa već nabrojenim grupama i članovima. Predsjednik je bio C. Danska. bivši predsjednik Europskog pokreta. Sastanci se obično održavaju u drugoj polovici siječnja u Parisu. Italija. i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine od 1945. EDF. • Jose Silva Lopes. A. bivši glavni tajnik socijalističke stranke. • Francois Dalle. • Gaston Thorn. rizničar Francis-Xavier Ortoli. • Emilio Colobmo.-ih godina. H. Heinz Co. bivši predsjednik Europske komisije. • Karl Carstens. Italija. SPD-ov član parlamenta u Njemačkoj.P. • Enrique Baron Crespo. njegov je generalni tajnik od 1956. Trilaterala. • Carmelo Cedrone. van der Klugt iz Philipsa. Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. . Na tim sastancima obično su se. To je Industrijska asocijacija za europsku monetarnu uniju. Trilaterala. AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor. Sveučilište u Kopenhagenu. potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata. Delorsova komisija. • Etienne Davignon. Bilderberg.. • Marcel Boiteux. Grčka. Irska. UIL.• Etienne Viscount Davignon.

bivši ministar u francuskoj vladi. • Jozef Houthuys. predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata. Velika Britanija. • David Howell. Trilaterala. član parlamenta. Trilaterala. bivši ministar obrane. • Garrett Fitzgerald. • Maurice Faure. • Francisco Lucas Pires. Union of Chambers of Commerce and Industry. bivši član Parlamenta. bivši francuski ministar poljoprivrede. Kissinger Associates. Belgija. predsjednik Senata. • David Owen. • Georges Debunne. Njemačka. predsjed. • Jordi Pujol. ekonomski konzultant. Luxemourg. TOTAL. Italija. • Giorgio Napolitano. BAT Industries. • Desmond Ryan. • Carlos Ferret Salat. • Henri Nallet. • Albert Mercier. • Jacques Delors. član parlamenta. Grčka. Grčka. • Ioannis Pesmazoglou. • Edward Heath. • Brendan Halligan. član Europskog parlamenta. • Michael Heseltine. Trilaterala. bivši premijer. • Peter Mitzscherling. • Laurent Fabius. Irska. Liberalne stranke. bivši predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Luxembourga. Trilaterala. Danska. • Franco Maria Malfatti. • Patrick Sheehy. PLC. član parlamenta. Italija. Europska kulturna fundacija. član parlamenta. • Lazaros D. • Ernani Rodrigues Lopes. Algemeen Christelijk Vakverbond. Španjolska. Španjolska. • Joan Reventos Carner. • Willy Dondelinger. bivši premijer. SPD-ov član parlamenta. • Francois-Xavier Ortoli. . • Colette Flesch. Banco de Portugal. Dansk Arbejdsgiverforening. Europe Trade Union Confederation. bivši premijer. član upravnog odbora irskih industrijalaca.• Paul Henri Spaak Foundation. Velika Britanija. • Alfred Herrhausen. član parlamenta. Efraimoglou. Velika Britanija. • Oskar Lafontaine. član parlamenta. član parlamenta. Francuska. Njemačka. Deutsche Bank. bivši glavni tajnik Irske laburističke stranke. Francuska. Banco de Europa. • Alain Poher. Trilaterala. bivši ministar u francuskoj vladi. • Max Kohnstamm. Portugal. Dobor za europsku monetarnu uniju. • Giorgio La Malfa. predsjednik Generalitat de Catalunya. Velika Britanija. • Poul Schade-Poulson. Italija.

Algemeen Belgisch Vekverbond. • Graham Watson. • Walter Lion. • Jose Manuel Torres Couto. bivši član parlamenta. • Leo Tindemans. • Andre Vanden Broucke. • Lluis Prenafeta. možemo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj postavljeni. se kriju konzorciji kapitala. banke i osiguravajuća društva. • Francois Lamoureux. • J.C. europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog sustava-moćne europske financijske kuće. predstavlja Wim Koka. što za Hrvatsku znači cjelokupan preobražaj društva i njegovu . a koji su više nego očito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijskopolitičke oligarhije. vanjske trgovine i razvoja. «Treba znati da se punopravno članstvo u Europskoj uniji ne dobiva na dar. bivši predsjednik Europske komisije. • Torsten Wolfgramm. zapravo. RAČANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK Kada vidimo popis poduzeća i interesnih financijsko-političkih skupina iza europskog poretka. Nizozemska. • Maarten van Traa. • Kevin Walsh. Portugal. kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ono je rezultat ispunjenja pravnih. • Manfred Gunther. bivši član parlamenta. predsjednika Nizozemske laburističke stranke. VNO. godine. predstavljao je Martina Bangemanna. a koje je prihvatila još Račanova Vlada neposredno nakon stupanja na dužnost. Njemačka. napisao je Ivica Račan 2001. Iza uvjeta sa kojima se sučeljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje. bivši član parlamenta. Nizozemska. Ono što je još važnije u toj Račanovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti. «Potpisivanjem Sporazuma učinili smo prvi korak u pridruživanju obitelji ujedinjenih europskoh država te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete na tom putu». • Cees van Lede.• Gaston Thorn. • Heather Honour. • Daniel Barroy. • Amadeo de Franchis. bivši ministar vanjskih poslova. Verbond van Nederlandse Ondernemingen. • Hans von Mierlo.J. bivši savezni ministar gospodarstva. Voorhoeve. političkih i gospodarskih uvjeta. Uniao Geral de Trabalhadhores. Belgija. poslovno-financijski karteli europskih moćnika.

predstavlja ponovnu balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je prekinula državno pravne odnose početkom 1990. nema drugog puta».. što posredno. • provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje. dok će Europska unija također svojim programima tehničke pomoći pružati potporu projektima od regionalnoga ili prekograničnog značenja». a Račan i Mesić su to potpisali. To je dugotrajni proces koji će tražiti odricanja i donositi određene teškoće . • slobodno tržišno gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese gospodarskim reformama u Hrvatskoj. Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku. ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom. izgradnja institucija i reforma javne uprave. na formaliziranje takve regionalne suradnje sa .. na ovaj ili onaj način. kojemu je Europska unija glavno uporište. Te vrijednosti. Hrvatska se Sporazumom obvezala «da će djelatno promicati regionalnu suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti. • veće političke i gospodarske slobode..-ih godina. Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju Hrvatske sa ostalim zemljama bivše Jugoslavije. povećana trgovina i gospodarska suradnja. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU ODRAZ JE INTERESA EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sažima one vrijednosti i odrednice. Hrvatska zato ovim Sporazumom započinje svoje unutarnje preoblikovanje čiji je cilj doseći visoku razinu sukladnosti s najrazvijenijim europskim državama .. • slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz Svjetske trgovinske organizacije. • razvoj civilnoga društva. koje uglavnom odgovaraju financijskoj mreži koja se krije iza EU. • usklađivanje zakonodavstva u relevantnim područjima sa zakonodavstvom Unije. financijske i gospodarske pomoći. • razvitak trgovine i ulaganja. • pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba. te tehničke. odrednice i ciljevi su: • uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na suradnji. te suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova.sveobuhvatnu reformu.

financijske usluge. intelektualno. mjeriteljstvo. • suradnja i na područjima izvan Sporazuma. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno razobličavaju u tim uvjetima. Međutim. ovlašćivanje i ocjena sukladnosti. te mimo zakonom određene procedure i narodnog legitimiteta. određena su prioritetna područja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem četiriju sloboda i uspostavljanjem unutarnjeg tržišta. savezu ili organizaciji. prepušta dio suvereniteta Hrvatske nekoj nadnacionalnoj. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na općem referendumu imala pravo potisati takav međunarodni ugovor kojim izrijekom oduzima neka suverena prava hrvatskim građanima. poglavito na području pravosuđa i unutarnjih poslova». SSP-a predviđena je obveza Republike Hrvatske da u zadanim okvirima uskladi odgovarajuće hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije. te će stoga usklađivanje započeti s ovih područja: tržišno natjecanje i državne potpore. kopneni promet. Problem je što hrvatska «elita» nije iznašla alternativu za Hrvatsku. zaštita podataka. .«zemljama regije». međunarodnoj instituciji. Stoga je teško tvrditi hrvatskoj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odlučivanje o upravljanju vlastitom zemljom. EUROKRATI NAMEĆU HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE «Hrvatska će nakon potpisivanja Sporazuma započeti pregovore s državama koje su također potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj suradnji da bi se povećao opseg međusobne suradnje. tekućih plaćanja i kretanja kapitala i osoba. do 74. pogotovo ne demografski. zaštita potrošača. javne nabave. Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni ekonomski. • uspostava zone slobodne trgovine. S obzirom na opsežnost čitavog projekta zacrtanog SSP-om. Glavne su sastavnice sporazuma o regionalnoj suradnji: • uspostava političkoga dijaloga. jednake mogućnosti za žene i muškarce. Člancima 69. zdravlje i sigurnost na radu. usluga. i nije toliki problem u njima. • uzajamne koncesije glede kretanja radnika. industrijsko i trgovačko vlasništvo. ni u smislu nacionalne sigurnosti. prava poslovnoga nastana. da iskoristimo frazu koje najčešće koriste eurokrati kada govore o Hrvatskoj i njezinu okružju. ni financijski. Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu gašenja hrvatske nacionalne države. normizacija. računovodstveno pravo. prava društava.

europski i svjetski centri moći svjesni su kako se u 21. U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugrožavaju nacionalni suverenitet naše zemlje. Ključni zadatak Amerike je uspostaviti ravnotežu između dva iskušenja koja su oduvijek bila svojstvena američkoj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga koja će ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poremećaj u svijetu. S druge strane. «Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na području Unije: • pravo boravka i zapošljavanja u svakoj od zemalja članica. nad kojima bi sve više gubila kontrolu i utjecaj. Kada su ovi elementi . • pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te • ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne zaštite». uređena je drugom poglavljem pravne stečevine Zajednice (acquis communitaire). • zabrana diskriminacije u zapošljavanju i odabiru zvanja. stoljeću granica teritorijalnog suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga uma. NACIONALNE DRŽAVE (III. • puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti. Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu zapošljavanja državljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava». udaljenim zemljama. intelektualnoga vlasništva. “Diplomacija” Neovisnost. «Slobodno kretanje radnika i osoba.) OBNOVA I PREOBLIKOVANJE “Po treći put u ovom stoljeću Amerika želi stvoriti novi svjetski poredak. u potpunosti bi iscrpilo Ameriku. Naime. Nekritičko upletanje u sve međuetničke sukobe i građanske ratove u svijetu nakon hladnog rata.Posebno je upitno na koji će način na hrvatski ekonomsko-inteligencijski suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. i latentne želje da se povuče i vodi izolacionističku politiku. kao jedna od temeljnih sloboda utvrđenih europskim pravom. GLOBALNE STRATEGIJE. samostalnost i puni narodni i državni suverenitet osnovne su pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. koju se potpuno nespremnu gura u nepoznato. te intelektualne asimilacije naše nacije u jedan potpuno drugačiji milje i podlijeganje strategijama «ispiranja mozga». U tom smislu nije nebitna mogućnost gubitka intelektualnog suvereniteta Hrvatske. samo ustrajanje na unutarnjem poboljšanju američkog društva na kraju bi učinilo sigurnost Amerike upitnom te joj oduzelo mogućnost da utječe na sudbinu i donošenje odluka u drugim.” Henry Kissinger.

drugo izdanje. Kada je prije više od pedeset godina održan sastanak tadašnje financijske elite u Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strateški planovi poslijeratnog ekonomskog razvoja. c) početkom dvadeset i prvog stoljeća (2001. posebice u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljeća globalizacija predstavlja ideju globalne ravnoteže kapitala i ekonomskih (energetskih) resursa (ravnoteža bogatstva). ravnoteže ideja i tehnologije. ne postoji mogućnost gospodarskog oporavka i razvoja. Međutim stvaranje moćnih nadsuverenih. b) nakon vremena “hladnog rata”.narodnosti i državnosti na bilo koji način i u bilo kojem dijelu narušeni ili u nekom dijelu državnog i narodnog suvereniteta nema. Globalizaciju. ali i samovoljnu mogućnost prodiranja u njihove sisteme. U suvremenim političkim i ekonomskim međunarodnim odnosima upravo iz tih razloga uz pojam "geopolitike" sve se više koristi pojam "geoekonomije". na određen način. Ovisnost o nadležnosti izvan državnih i izvan narodnih institucija bitno utječe na gospodarstvo države i gospodarstvo nacije. Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi društveni. nastao Međunarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found IMF) koji je danas uz Vijeće Sigurnosti OUN-a najjača supranacionalna . Pozitivna gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje. naddržavnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove kolonijalizacije i razotkrilo mračnu stranu priče o svjetskoj globalizaciji. Tako je u lipnju 1944. tako da su ljudski životi sve više vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru (jedinstvenom prostoru). Barem je takva bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajedničkog ostvarivanja međusobnih gospodarskih interesa država i naroda na njihovo opće dobro. situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja će za ekonomije pojedinih nacija značiti isto što i Ujedinjeni Narodi sa svojim specijalnim agencijama znače za njihove političke akcije: jamčenu sigurnost. Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnoteže znanja. a oba su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz vitalnu gospodarsku međuovisnost manjih država o bogatijim i većim državama. možemo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije nastala je kao ideja globalne ravnoteže mira i stabilnosti međunarodnog poretka. Kada je došlo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja već je bio uhvaćen u nezaustavljivi kotač ovisnosti o "bogatima i moćnima". Radi se zapravo o dobro smišljenoj "Novoj kolonijalizaciji". socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora. Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja.

SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA Slobodno se danas nakon pola stoljeća rada MMF-a može reći da je stvorena svjetska Vlada nad vladama. Bio je to početak jake monetarističke politike protiv stvarne ekonomije država nacija. u srpnju 1944. MMF je započeo s radom u Washingtonu DC. Osnovna zadaća i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je preraspodjela i uspostava ravnoteže svjetskog bogatstva. što iznosi gotovo 300 milijarda američkih dolara. te se stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu država i naroda. Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran međunarodni (svjetski) monetarni sustav u obliku jedne međunarodne institucije koja će do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska. Većinu svjetskog zlata i bogatstva držale su SAD. izravan instrument rušenja suvereniteta država i naroda. Međunarodni monetarni i financijski komitet. bankarske sustave i sustave državnih rezervi u cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Američke Države. neliberalnom i reakcionarnom. MMF-ovu strukturu upravljanja i odlučivanja čine: Odbor guvernera. navodi čak i planove proširenja dosadašnjih ovlasti MMF-a. te gospodarska kretanja u svijetu. MMF ima izravne ovlasti i instrumente miješanja i narušavanja suvereniteta svojih država članica. sa 39 zemalja članica. na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u. Tijekom ranih 40-tih godina prošlog stoljeća Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika Britanija) gotovo istodobno predložili su temelje budućeg MMF-a. Švicarska i Australija. MMF danas ima 183 zemlje članice. Jedno od izvješća "Komisije za budućnost institucija Bretton Woods-a" kojom je predsjedavao bivši šef američkih Fedralnih rezervi Paul Volcker. nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje će najvećim ulagačima u MMF jamčiti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosadašnjim državama potpunog narodnog i državnog ekonomskog suvereniteta. Kanada.organizacija na Svijetu. kako ono ne bi ostalo koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Istovremeno se ideja suvereniteta proglašava zastarjelom. ukupna vrijednost uplaćenih kvota zemalja članica 2000. predstavnici 44 države započeli su glavne pregovore o osnivanju Međunarodnog montarnog fonda. u svibnju 1946. SAD. .. Na konferenciji u Bretton Woods-u bilo je predloženo da SAD (podržana od Kanade i Švicarske) preuzme ulogu svjetskog bankara. Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane države koje su imale svoja gospodarstva. New Hampshire. te da američki dolar postane zajednička valuta za trgovinu u svijetu. godine iznosila je 210 milijarda specijalnih prava vučenja (SPV). te Izvršni odbor. Švicarska i Kanada. SAD.

pojavom eura to se mijenja. Nizozemska. Utjecaj Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu možemo nazvati beznačajnim i podložnim utjecaju najmoćnijih zemalja (slabija je čak i od Srbije i Crne Gore). umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SADa. Danas MMF ima 182 države članice. To su: američki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%). Te zemlje ujedno čine i skupinu zemalja koja osigurava MMF-u sredstva za međunarodne kredite i financijska pokrića. kako je prvotno i bilo predloženo. Japan (5. dok u ukupnom broju glasova kojima se odlučuje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0. čime izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama. Ta su prava nazvana i “papirnatim zlatom”.18% glasova (podaci MMFa od 2001. – 1979. Velika Britanija. Njemačka (5. Njemačka. S druge strane neki od najvećih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko. koje plaćaju ukupnu članarinu u iznosu od 193 milijarde američkih dolara. Argentina i Indija. Naravno. Najveći su deponenti. manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko – financijskih interesa. usvojila skupština MMF-a. Vrijednost SPV-a se od 1. siječnja 1981 utvrđuje na temelje “mješavine” peta valuta. Velika Britanija (5. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD uz zlato pokazalo ozbiljnom pogreškom ovakvog sustava. stoga i najmoćnije države MMF-a SAD (18. koja služi kao svojevrsni kreditni depozit. i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. Rusija.). ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. godine “grupa desetorice” (odnosno vodećih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je dokument o prihvaćanju novog sredstva plaćanja u formi posebnih prava vučenja.10 %). pa su francuski franak i njemačka marka zamijenjeni eurom od siječnja 2001. onih zemalja koje su u vremenu od 1975. a 1970. Švedska. Švicarska. francuski franak i engleska funta (po 13%). i to stoga što se na temelju takvih prava bez ikakvih teškoća i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekućih transakcija. japanski jen. ostvarile najveći izvoz robe i usluga.67 %). Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju “specijalna prava vučenja – SPV” (engl.25%). Na vrhu ljestvice utjecaja i moći u MMF-u nalaze se: SAD. ali se vrijednost USD (američkog dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu zlata).17%. . Francuska (5. Francuska. njemačka marka (19%). Special drawing rights – SDR).10 %). koja ima svaka zemlja članica MMF-a. U tom smislu ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se može koristiti kreditom MMF-a. Japan. Italija. Kanada. PAPIRNATO ZLATO Taj dokument je 1969. Naime udio Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0.Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni. 1967. Belgija.67%).

Jedna. Američki dolar je temelj likvidnosti u svijetu. Ovaj proces djeluje ovako uspješno zato što se odvija potpuno daleko od pogleda (engl: entirely out of sight) . čime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Ova rečenica dokazuje da se manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj tajnosti. Ovaj tajni memorandum. Vrlo pojednostavljeno. Ovakvi memorandumi kruže po svijetu iz SAD-a kako bi se privuklo kompanije. zbog čega je i klasificiran kao "povjerljive bilješke" (engl: confidential notes).. možda negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skupljača sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju vrlo bogati zbog usluga koje pružaju.. Drugo.. Da se radi o tajnoj .". govori se u navedenom memorandumu. banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim špekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom američke vlade. "Glavno pitanje je zašto se sredstva osiguranja ne daju izravno bankama koje imaju sredstva. te prouzročiti ili spriječiti inflaciju u pojedinim nacionalnim gospodarstvima. jer se bankarske garancije. jamstvena pisma. Ovaj memorandum dokazuje da se takvim špekulacijama uz pokriće svjetskih monetarnih institucija (IMF. "Vodeća snaga iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske garancije. obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita (gubitka).TAJNI MEMORANDUM AMERIČKIH FEDERALNIH REZERVA U jednom svom tajnom memorandumu američki federalni sustav rezervi detaljno opisuje svoju ulogu u špekulacijama i manipulacijama na svjetskom tržištu novca. preko svoje monetarne agencije. Svjetska banka) može manipulirati vrijednostima pojedinih nacionalnih valuta... U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omogućuje određenoj elitnoj grupi stalno bogaćenje i financijsku premoć: ". Kasnije ćemo detaljno opisati tu tehnologiju.". prodaja obveznica bi bila negativno gledana.. Zapravo se radi o trgovini špekulativnim papirima. Kao svjetski centralni bankar SAD imaju veliku odgovornost održavanja stabilnosti u svjetskom monetarnom sustavu . koji je nastao tijekom 1996... obzirom da sve ostale valute temelje svoju razmjenu na američkom dolaru. sadrži detaljan opis mehanizama financijskih špekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko američkog Federalnog sustava rezervi. Prvo. samo Ministarstvo financija SAD i druge agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to učiniti. ovaj sustav nije ovlašten za izdavanje sredstava osiguranja.. Ali to je jedini način kojim sustav ovaj proces može držati povjerljivim i visoko selektivnim . to znači da su Sjedinjene Države centralni svjetski bankar. kompanija ili zemalja. nikako na živi novac) je Vlada Sjedinjenih Država. te se provode posrednim putem kako bi omogućile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi. bez ikakvih instrumenata nadzora.". kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tržištu. federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve system).

Većina djelatnika u bankama ne zna ništa o tome u bilo kojem trenutku. Ovaj čin privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od službene britanske Vlade. Od 1996. Securicor plc.: Barklays Bank.".. Ako investitor ne može potvrditi barem 100 milijuna USD. i pruža svoje usluge razvojnim agencijama. Pince of Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles. pokrivenim službenom djelatnošću vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomoć stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je osnovana 1833. jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima malih i većih poduzeća... Postoji vrlo malo ovlaštenih osoba u sustavu. Sličan posao odrađuju i za velik broj organizacija iz javnog sektora širom svijeta . regionalnim razvojnim bankama.. uvodniku koji je potpisao tadašnji predsjednik "The Crown Agents".". Jedini ulaz u sustav je mogućnost potvrđivanja pozamašnih dobara ovlaštenoj osobi sustava ili njegovim pod . pa čak i 500 milijuna USD. Banke rutinski niječu postojanje ovakvih programa. Manchester Airport plc.. Britanska gospodarska komora. kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl: The Crown Agents for colonies).. organizacija koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim svijetom). a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u naziv koji danas nosi.. Međunarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva.. čak i one koje su uključene u njih. i određenom broju bilateralnih donatora. British Telecommunications plc.ovlaštenicima . izvršen je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The Crown Agents". i dalje obavlja poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". međunarodna organizacija. posebno Svjetskoj banci. AGENTI KRUNE Jedna organizacija koja se bavi ovakvim špekulacijama. uključujući Britansku i Japansku vladu.monetarnoj špekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog memoranduma: ". koja djeluje u 150 zemalja.. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost banaka). Dionice poduzeća vlasništvo su "Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najveća konglomerata u poljoprivredi).. Europskoj uniji.. te je organizacija postala dioničko društvo sa svojim menadžmentom i upravom. Standard and Chartered Bank (dvije od najvećih i najprestižnijih britanskih komercijalnih banaka). raznih djelatnosti. Prema Godišnjem izvješću iz 1996.. David Probert oni su ".. šanse za ulazak u sustav su stvarno male . Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane . korporacija. banaka i poslovnih organizacija kao npr. U upravi novog dioničkog društva sjede predstavnici vodećih nevladinih organizacija...

Danas "The Crown Agents" službeno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3 milijarde američkih dolara. njihove su se bankarske aktivnosti proširivale 60-tih godina prošlog stoljeća zbog povezanosti s Britanskom Vladom. prema novinskim člancima i službenim parlamentarnim saslušanjima.1974. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima. "The Crown Agents" su bili jedni od najvećih "igrača" na financijskom i špekulativnom tržištu nekretnina u Londonu. od 1983. "The Crown Agents" su bili u mogućnosti posuditi novac po povoljnoj kamati. koja vodi bolnice i škole po svijetu) i mnoge druge organizacije i kompanije. Nakon toga su. a zatim ga plasirati . ili registrirani kao poduzeće za obavljanje tih djelatnosti. prikupljanja sredstava. te se bave djelatnostima od financijskog posredovanja. Nakon naftne krize 1973. Ovaj je slučaj doveo do tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji. koja je prethodila globalnoj financijskoj krizi.. jedna od najpoznatijih filantropskih organizacija. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih poduzeća vrijedan oko 1 milijarde USD. odmah iza "The Bank of England". kupoprodaja. i mnogih drugih zemalja. Sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća "The Crown Agents" su bili u središtu najvećeg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji "The Crown Agents". Svjetskog rata. Opseg posla između Sultana i "The Crown Agents" koji su na špekulacijskom tržištu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad je Sultan povukao svojih 3. Primjerice upravlja kompletnim sredstvima gospodarske razvojne pomoći za obnovu Bosne i Hercegovine. poslova s nekretninama i upravljanjem offshore sredstava. Cilj je organizacije "The Crown Agents" steći kontrolu nad najvažnijim projektima u pojedinim zemljama. "The Crown Agents" su morali otpustiti 400 zaposlenih. a The Bank of England ih je financijski "izvlačila" za nekoliko stotina milijuna funti. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od Brunea. "The Crown Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije. posebno sekundarnog bankarskog tržišta.. a da u tom trenutku nisu bili novčarska kuća. prema nekim pokazateljima bili su drugi.Njegovog Veličanstva Aga Kana. zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4 milijarde britanskih funti. .5 milijardi funti. Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija. potpuno je kolabirala financijska strana "The Crown Agents". Iako nisu bili banka. Od 1967. pimjerice. te zbog velikih iznosa sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata. Kontrolirali su mrežu banaka u cijelom svijetu. koji mogu imati puno dalekosežnije konačne učinke. upravljanja sredstvima.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz Godišnjeg izvješća "The Crown Agents" za godinu 1996. Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UN Industrial Development Organisation). Inter .). Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development). Među tim bankama bila je i Trgovačko razvojna banka (Trade Development bank). Kasnije ćemo za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited". Probert. UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees). Dolina 6. Azijska razvojna banka (Asian Development Bank). Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak kompanije "Defence Systems Limited . Bosna i Hercegovina. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor poduzeća koje je bilo jedan od većih dioničara "Defence Systems Limited". UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund). Međunarodna razvojna asocijacija (Interantional Development Association). Zanimljiva je podudarnost da je i sjedište ove dvije organizacije za područje bivše Jugoslavije na istoj adresi. Kada sam od organizacije "The Crown Agents" zatražio informaciju o tome tko je u ime . Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se.DSL" u Ugandu. pokrovitelja organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa Filipa. Tajništvo UN-a (UN Secretariat). Švedska agencija za suradnju u međunarodnom razvoju (Swedish International Development Cooperation Agency).skuplje drugim bankama. Centar UN-a za humana preseljenja (UN Centre for Human Settlements). Također je poznata činjenica (po nekim medijima) da je organizacija "The Crown Agents" tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća organizirala isporuke oružja nekim afričkim državama. Organization of American States OAS) koja bi u širenju Europske unije ponovno mogla dobiti na značaju i postati dijagonala geoekonomskih interesa SAD. UN-ov razvojni program (UN Development Programme). David H.American Development Bank) kao banka sustava Organizacije američkih država (engl. Međunarodni kazneni sud (International criminal Tribunal). Svjetski program hrane (World Food Programme). Europska komisija (European Commission). banka s najviše dubioza na svijetu (po ocjeni nekih medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e. s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu.Američka razvojna banka (Inter . Razvojna korporacija Komonvelta (Commonwealth Development Corporation). što također dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe . Danska međunarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency) Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development). Organizacija UN-a za ublažavanje katastrofa (UN Disaster Relief Organisation). koji je 1996.OSCE). između ostalih: Afrička razvojna banka (African Development Bank). Hrvatska.

Naš predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni uvozni program (General Import Programme) koji je započela Europska Unija i Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration programme) koji je započela Svjetska banka ... Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom parlamentu da su čak odbijali na taj način odgovarati na pitanja zastupnika u britanskom parlamentu.. U istom godišnjem izvješću za 1996.. opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku uslugu koncepiranu tako da ojača sposobnosti našeg klijenta . Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu porezne administracije na Jamaici . dostavi dobara. Sasvim je jasno da će "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija. Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijedeći način: ". direktor "The Crown Agents" Peter Berry. industrije i trgovine..... Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne miješa izravno Međunarodni monetarni fond to čine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku banku. Pomažemo im da sačuvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rješenja za pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi.. Radimo na poboljšanju strukture. daje pregled rada tog koncerna: "... oni izravno određuju način i vrstu promjena u gospodarskim sustavima pojedinih zemalja. radimo na tomu da osiguramo državama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane razmjene.. "U Rumunjskoj smo. Osiguravamo sredstva našem klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda.". Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima. obzirom da se radi o koncentraciji kapitala moćnih kompanija..".".. tako što olakšavamo razvoj njihove gospodarstva. a ne za "klijente".". te nadziru ili čak provode (sudjeluju u provedbi) tih promjena. što su objasnili na način da organizacija "The Crown Agents" načelno ne daje takve odgovore. ... izvedbe i kvalitete standarda institucija našeg klijenta tako što gradimo kapacitete i jačamo organizacije. navodi se u godišnjem izvješću za 1996. Kroz naše dugo sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom.. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i širiti svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u širenju financiranja razvoja ... pa nastavlja ". Dokazi o najčvršćoj povezanosti organizacije "The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom su mnogobrojni: ". tako što ulažemo učinkovito u njihovo ime na svjetskim tržištima. te što je organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odraživala za Hrvatsku nisam dobio odgovor.Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor. okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog sektora . primjerice.. Kroz pažljivo i učinkovito upravljanje potičemo klijente da štede vrijeme i novac.".

.klijentima... te našom ekspertizom unutarnjeg stanja i strateškog uključivanja u upravljanje nacionalnim gospodarstvom.".. ili su s druge strane financijski izvršitelji tih institucija. poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i organiziraju promjene u pojedinim zemljama po želji najužeg kruga onih zemalja.. Ta je banka financirala i promatrače na izborima u Bosni i Hercegovini. a što je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih kuća .. te ne kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko .. javnim i privatnim institucijama.. ". "Naši ekonomisti su pomagali Izvozno .. Također daju zemljama klijentima srednjeročne i kratkoročne kredite za nabavu nužnih dobara i opreme za javni i privatni sektor.". Crown Agents Financial Services Limited je proširio svoje poslove tijekom godine. "Crown Agents" kratko opisuju način utjecaja na vlade zemalja koji su im klijenti: ".banaka i organizacija. u skladu s vodiljama Svjetske banke. Na taj način paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske moći manipulira pojedina nacionalna gospodarstva.. Naš ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a .. U jednom dijelu svojeg službenog izvješća predstavnici ove organizacije priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije.. pomažemo osigurati da zemlje optimiziraju svoj porezni i financijski menadžment . Osiguravao je pomoć središnjim bankama. Sjetimo se sadržaja špekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o tome da se posrednicima u procesu špekulacija kreditima i vrijednosnim papirima omogućuje pretjerano bogaćenje i gomilanje sredstava.". komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama.. "Crown Agents" također služe i za pranje novca uske grupacije financijskih moćnika u svijetu i to na način da oni plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju ista sredstva vladama. Također . ". Oni na neki način pripreme teren za mjere i aktivnosti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. središnjim bankama.". dokazuju moju tezu sami izvještaji "The Crown Agents" u dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services Limited . ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim institucijama ...CAFSL". "Na međunarodnoj financijskoj i bankarskoj školi u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju tečajeva za obuku u upravljanju sredstvima i troškovima. Međutim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited .". za što je potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Primjenjujući specijalno dizajnirana rješenja informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi.monetarne institucije u pojedinim zemljama . kompanija i organizacija koje drže kapital u svijetu. kao dio pomoći programu kreditiranja industrije u Indiji .CASL".uvoznoj banci Japana u analizama poslovnog sektora u Indiji..

kako bi međunarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati određene oružane sukobe. i u špekulacijske poslove koji su ranije opisani memorandumom "Azriel grupe". Bosna i Hercegovina. vjerojatno. . a razvila se u "najvećeg svjetskog opskrbljivača specijaliziranim siguronosnim uslugama". Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska. vlada. Zair (USDS Zair).imaju i kompaniju koja isključivo upravlja imovinom "Crown agents Asset Menagement Limited" koji je 1996.sigurnost linija komunikacije. Francuska. Jedna od glavnih poslovnih zadaća DSL-a je pronalazak i primjena riješenja za kompleksne siguronosne probleme u područjima visokog rizika. dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. . a potiče svoje klijente i priprema ih za siguran i učinkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom okružju. . ili ih pak ravnotežom naoružavanja suprotstavljenih strana spriječiti.usluge osiguranja visokih rizika. Australija. je "Defence Systems Limited . Jedan dio tih sredstava ulaže se.obuka i treniranje. Zapošljavaju oko 4 000 ljudi. dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita. Južna Afrika (DSL Security Systems Africa). . Peru (DSP). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioničara: "NatWest Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". upravljao sredstvima vrijednim preko 1 milijardu američkih dolara za preko osamdeset centralnih banaka.DSL".zaštita tereta visoke vrijednosti. Kolumbija (DSC). iz 30 različitih nacija svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih područja: . da bi zarađivali na razlici provizije i kamata. Među posljednjim popisima klijenata DSL je onaj sa listom od 44 države u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) ubraja se među njihove klijente.specijalne snage za čuvanje.razminiranje i pohrana teškog naoružanja. . Moskva (Gorandel Trading) i u bivšoj Jugoslaviji (sjedište u Sarajevu).US Defence Systems). SAD. To su dvije financijske . . DSL djeluje širom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Američki obrambeni sistemi . Singapuru (DSL Security Asia). . Posluje i vodi operacije u najtežim područjima na svijetu. DSL je osnovana 1981. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima omogućuje interesna prodaja oružja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom tržištu.. DSL-GLOBALNI ŠVERC ORUŽJEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNIŠTENJE Jedna od kompanija kojom se koriste.sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima.ljudski potencijali i logistička potpora. .istrage. a koju smo i ranije spomenuli.

ljudi obrazovanih u poslovnim školama. je izjavio: ". Neke su se banke svojim kapitalom počele služiti mnogo agresivnije. međutim.institucije sa vrhunskim kredibilitetom. stvarna motivacija "The Crown Agents" je drugačija. sustav se lako može zloupotrijebiti za špekulacije ili prekonoćne kredite. Da se radi o mogućim špekulacijama i pranju novca govori i činjenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj vlastitih međunarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u državi otoku Sv. međutim. koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja. opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija špekulacijama: “… Ulagači se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Ono što je znakovito je činjenica da DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je jedan od dioničara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih poduzeća u koncernu.". Helena. Stuart Ponder. budu transferirana na ebankarske račune. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati više valutnu podršku. počela pojavljivati nova sorta bankara... . SOROŠ SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA ŠPEKULACIJAMA I jedan od najvećih svjetskih “donatora”.. nakon čega "Crown Agents" mogu manipulirati tim sredstvima.. te osiguranja uloženog novca. George Soroš. To može zvučati kao prednost ukoliko se radi o državi udaljenoj od kopna. Heleni. Službenim uvođenjem ovakvog bankarstva može se danonoćno nadzirati sve transakcije u toj državici. Tada se. vršiti fiktivne. ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The Crown Agents". koja je smještena daleko od obale Južne Afrike. Sve što se može pretpostaviti na temelju postojećih dokaza jest da se radi o operaciji koja je vrlo slična financijskom inženjeringu u Hrvatskoj.. i ujedno uz pomoć kompjuterskog sustava sve držati pod stalnim nadzorom (što u klasičnim bankarskim transakcijama nije moguće). Kod ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa poštuje kod poslovanja. koja je službeno uvela aktivno internet bankarstvo. koji su razmišljali u kategorijama netto profita. Može se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada. "Crown Agents Financial Services Limited". Naš je cilj bio pronaći klijneta koji će osigurati mogućnosti održavanja i podrške elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu naših ostalih klijenata. Vlada te države je prvi klijent banke u vlasništvu "The Crown Agents". Tijekom 2000. špekulativne transakcije. koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji. kako bismo bili u mogućnosti vršiti međunarodna plaćanja . Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na malom otočiću državi Sv. ili kako ga drugi nazivaju “megaspekulator”. daleko od očiju javnosti. Prilikom puštanja u rad ovog sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima.

Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969. ali su već bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. ekonomskih teorija. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko – monetarnog eksperimenta koji Soroš djelimično i priznaje na drugim primjerima: “… Ljudi mnogo pričaju o privatizaciji. Rezultati su bili prilično ohrabrujući: tisuća dolara uložena u moju zakladu. Unatoč tome što su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma. ali sam ja osobno došao do . Da je tomu tako Soros svjedoči i na primjeru bivše. morale su skupiti dodatni dionički kapital. Upravo je Soroš najavio da će međunarodne financijsko – monetarne institucije prije ili kasnije pribjeći laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih špekulacijskih. gdje će moći u praksi ispitivati učinkovitost teorija međunarodnog financijskog sustava. siječnja 1990. međutim. Analitičari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti. godine 1972. Ja sam nisam bio pozvan. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na našem buketu digli nekih 50 postotaka …”. I doista. Društvene političke i ekonomske promjene u Istočnoj i Srednjoj Europi najmoćnije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko – monetarni laboratorij. On sam bio je u tome pionir: “… u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tržištima zaradim što više novca. koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj – 1. kako bi se zbog globalne ekonomske ravnoteže spriječilo nastajanje nacionalnih država: “… Slučaj Jugoslavije je posebno zanimljiv.. – počeo je mijenjati politički krajolik. Sredinom godine ljudi su opet počeli misliti u kategorijama Jugoslavije. ali me je to potaklo da objavim izvještaj u kojem sam preporučio stvaranje buketa agresivnije vođenih banaka.pokazujući pritom vrlo dojmljivu sposobnost zarađivanja. Ta je večera označila kraj mrtvila što su ga koncem 1930 – ih nametnuli bankama. već počele tištiti granice financijske podloge. GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba reći da ekonomsko uništavanje novonastalih država na prostoru bivše Jugoslavije nije bilo slučajno. Financijskim sam se tržištem poslužio kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo višoj od nje.. prema standardima tog vremena. Pa ipak mnoge su banke već bile dosegle točku u kojoj su ih. Bankovne su se dionice. do danas je narasla na više od pola milijuna dolara . Ako su željele i dalje rasti. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila večeru za analitičare vrijednosnih papira – što je bio nečuven događaj u svijetu bankarstva.”. Taj je program uvelike paralelan s poljskim. a savezni premijer Ante Marković se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist …”. a polučio je veći početni uspjeh. Iz njegove ocjene s početka 90 – ih godina prošlog stoljeća proizlazi čvrsto očekivanje stabilizacije Jugoslavije.. radikalni program stabilizacije novca.

“… Sad je na Zapadu red da u tom pogledu pokaže sposobnost vođenja te da s Istočnom Europom postupa kao s cjelovitom regijom. samo bi se razlike pokrivale dolarima … Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe čitavog plana. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage. ali je za nju potrebna zapadna pomoć. Kad bi gubitaši bili otjerani u likvidaciju. Soroš je još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istočne Europe: “… Moj je novi cilj uspostavljanje. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske među zemlje Jugoistoka Europe. Soros danas. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduzeća i uposliti jeftinu (op.. U ovom je trenutku zapravo potrebno državnim poduzećima nametnuti tržišnu disciplinu. i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspoloživi. u ime onih koje predstavlja. Stečajeva praktički nije bilo. zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade traži ekonomske protuusluge. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uživamo komparativne prednosti . Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom.zaključka da je besplodno čekati na privatizaciju da ona riješi problem. kriterije i politiku. Postavila bi se ograničenja na kredit deficitarnim zemljama. Sam za sebe kaže da je “državnik bez države”. ili svrstavanja Hrvatske među sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF. krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. u ovom slučaju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih tržišta … Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti državnu pomoć zapadnih zemalja …”. Konstrukcija je uvijek teža od destrukcije – i mnogo manje zabavna. jer je upravo mreža njegovih zaklada izdašno financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Račanovim vodstvom. Europska unija imaju jedinstveno postupanje. a ne kao s odvojenim zemljama …”. kaže Soroš. mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k tržišno orijentiranoj trgovini između zemalja … Kao što sam to zamislio 1990. Ako pažljivo analiziramo ove Soroseve riječi. na njegovu mjestu (op. Svjetska banka. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moći. otvorenog društva. misli se na komunistički sustav). To će biti mnogo teže postići. te nastavlja: “… Moguća je i alternativa. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih moćnika iza ideje “Novog svjetskog poretka”. Naravno. sretna je okolnost što na poslu njezina ostvarenja nisam sam. trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta. koje dugoročno štete hrvatskom gospodarstvu. Svojevrsna Istočnoeuropska platna unija. Ova ideja je osnova današnje njemačke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soroš. Među te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca …”. Ne čudi što oni postupaju po obrascima Georga Soroša. koju bi dotirao Zapad. prepoznat ćemo od slova do slova obrazac ponašanja hrvatske Vlade koju vode Račan i Linić. a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no što bi se do te granice došlo.

.. Narušavanje i miješanje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: ". govoreći o krizi ekonomija azijskih zemalja. U svojem govoru na godišnjem skupu Svjetske banke u Hong Kongu. Trenutni ekonomski položaj Hrvatske je proizvod i te industrije. Naređeno nam je da se ne ulaže u velike projekte.. da je to loše za nas. A dajući inače nedostupne dolare u zamjenu za mađarsku monetu. Naređeno nam je da usporimo naš rast. Kina. Malezijski premijer dr. Naređeno nam je da moramo dozvoliti da se našim novcem trguje i izvan naše zemlje... STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strateški ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: . . Ali nam je rečeno da nismo učinili dovoljno. da ćemo se pregrijati. tako zvane "mega .projekte"..". . rečeno nam je da se tako nećemo održati. . čak ako oni samo osiguravaju nužnu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. Mahatir Bin Mohamad prvi je optužio MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu". Naređeno nam je da dozvolimo špekulacije. Učinili smo sve što nam je naređeno.…”..redukcija ili eliminacija tržišnih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije.servisiranje stranog duga. Da je to tako Soroš potvrđuje na primjeru Mađarske: “… Dajući male stipendije ljudima koji su radili u državnim institucijama. Kao čelnik jedne od vlada članica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optužio je MMF i Svjetsku banku: ". na kraju nam je rečeno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu nećemo ostvariti rast. koji su najednom postali oni koji odlučuju tko će ekonomski napredovati a tko neće . mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama …”.". naređeno nam je da dozvolimo kratkoročne prodaje. Stvarno. prilično zbunjujuće . čak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuđenim dionicama. omogućili smo im da rade ono što sami žele... To su sve načela na kojima se temelji MMF-ova tzv.fiskalna oštrina.. stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva moćnom industrijskom granom.privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasništvu države. A naravno. a ne što želi država. u rujnu 1997. "šok terapija". Sad znamo zašto je bilo odlučeno da će Malezija završiti kao Meksiko. kao što i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menadžera Fonda. proizvodnju ili međunarodna suparništva. Znamo da je čak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran. Manipulacija vladama postalo je alatom industrije američkog nacionalnog interesa.

“Chevron”. “PepsiCo”. Kao što je rekao malezijski premijer zemlja članica mora pristati na sve. profit vodećih dvjesto korporacija je narastao za 362. i 1999. Mahatira govori o tomu na koji način svjetski korporacijski financijski moćnici iz svojih carstava izgrađenih u papirnatim financijskim špekulacijama u zemljama članicama MMF-a. a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom. preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju.Upravo svjedočenje iz govora dr. Od američkih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. “Worldcom”. Krug je potpuno zatvoren. te zemlje u kojima je koncentrirano vlasništvo najvećih dvjesto korporacija u svijetu). uključenjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Pri tomu se služe ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje čije je plaćanje dospjelo. kontroliraju i interesno određuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje članice... autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (bivši međunarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politička istraživanja).. dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000. Između 1983.. GLOBALNA MOĆ MULTINACIONALNIH KORPORACIJA Visoki dužnosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu strateških dokumenata koji će utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih država u srednjoj i istočnoj Europi. projekta “Globalne ekonomije” pod nazivom “Top 200 – uspon korporacijske globalne moći”. njihov je promet veći od prometa svih država svijeta zajedno osim vodećih deset zemalja poretka (koje su i najjače zemlje MMF-a i Svjetske banke. i to su: “Texaco”. “McKesson” i najveća svjetska korporacija “General Motors”. kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti. slijede Njemačka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapošljavaju narastao samo za 14. dok sedam poduzeća nije platilo nikakve poreze 1998. Od stotinu najvećih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije. Studija Američkig instituta za politička istraživanja.4 %. njihov je promet osamnaest puta veći od godišnjeg prihoda 1. Kako bi se usporedila globalna ekonomska moć korporacija nad nacionalnim državama možemo navesti podatke: trenutno je korporacija “General Motors” ekonomski veća od Danske.2 milijarde ljudi. “DaimlerChrysler” je . “Enron”. Promet i ekonomska moć vodećih dvjesto korporacija u svijetu raste bržom stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost. – 1998.4 %. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih međunarodnih stručnjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Među dvjesto najvećih svjetskih korporacija SAD imaju najveći udjel od 82 korporacije (41 %). a samo četrdeset i devet države.

ipak trebati neko vrijeme ekonomske. demokracija i politika redistribucije” (autor: Mansoor Dailami). Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se nameće smanjena uloga nacionalnih vlada u vođenju autonomne ekonomske politike. “Globalizacija i nacionalni razvoj” (autor: Andres Solimano). za što će. dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. “Naravno.veća od Poljske. naravno kriterije održivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka. “Nove prilike i izazovi globalizacije” (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje. ti se mandati . IBM je veći od Singapura i Sony je veći od Pakistana. Barth. političke. To dokazuju dokumenti čiji su autori najuvaženiji stručnjaci i službenici Svjetske banke pod nazivom (op. Te se institucije u ovom projektu naziva “agentima koji provode mandate nacionalnih vlada”. taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih različitosti u svijetu. Svojom iznimnom financijskom moći utječu na centre političkog odlučivanja u nacionalnim vladama. Royal Dutch/Shell je veći od Venecuele. U dokumentu “Globalizacija i nacionalni razvoj” kao jedan od vodećih ciljeva globalizacije stručnjak Svjetske banke navodi: “… Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodržive ekonomske politike …”. socijalne. “Financijska otvorenost. soft money donations). OČUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOĆI Briga Svjetske banke i MMF-a za održanje trenutnog svjetskog financijsko – monetarnog sustava je upravo usmjerena na očuvanje korporacijske globalizacijske moći... priznaje Solimano. stoga su i politike koje se nameću kroz uvjetovanje tehničke pomoći i kredita MMF-a i Svjetske banke. mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. je bila veća od bruto društvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. “Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasništvo utječu na poslovanje i stabilnost?” (autori: James R. dokument izdvojen iz dokumenta “Male države: u susret izazovima globalne ekonomije”). kao i nacionalnih identiteta. za izborne kampanje 82 američke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara službeno. zapravo. Ross Levine). Financijska moć najvećih dvjesto korporacija u 1999. Tatiana Nenova). dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): “Korporacijski rizik u svijetu” (autori: Stijn Claessens. samo tijekom 2000. “Upravljanje rizicima protoka kapitala” (autor: Mansoor Dailami). institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najvećih multinacionalnih korporacija. Gerard Caprio Jr. Simeon Djankov.

migracije (op. 35 MMF-ovog administrativnog priručnika. .određuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija …”. čime se zapravo želi otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: “… Povećanom prisutnošću i jačanjem uloge stranih banaka. informacijske tehnologije i Web. a sadrži upute o našim sudbinama. ne smije biti priopćeno ili objavljeno bilo kojoj neovlaštenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i tečajne politike odgovarajućih vlasti ili Izvršnog diektora države članice o kojoj se radi". i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u matičnim zemljama banaka investitora …”. zemlja može uvesti najbolju praksu. Simon Gray (Bank of England). Izvješće pod naslovom "ULOGA HNB-a. Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. slobodan protok kapitala i financijske mogućnosti zemlje. (op. U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadržaj ovog izvješća sadrži tehničke savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima države članice na njihov zahtjev za tehničkom pomoći. Duncan Last (FAD).HNB). kaže se u dokumentu. Izvješće je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Općoj administrativnoj odredbi br. David Woo. Izvješće u cijelosti ili njegovi dijelovi ili sažeci. Kao neke od najvažnijih čimbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: “… Porast trgovine. a koji sadrže direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke što moraju učiniti u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslužnošću bivšeg djelatnika Hrvatske narodne banke . UPRAVLJANJE PRIČUVAMA. ZAKON O HNB. Za nas građane koji smo nositelji suvereniteta države ovo je izvješće potpuno tajno. unijeti više konkurencije u bankarski sektor. rasprostranjenost korištenja novih tehnologija …” i nastavlja “svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te čimbenike”. slobodan protok visoko obrazovane radne snage). INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA S druge strane u dokumentu “Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju” Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na način da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasništvu na prostoru jedne države. UPRAVLJANJE DUGOM I TRŽIŠTA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj). navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige). Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti čuva i skriva po ministarstvima. ZAKON O BANKAMA.

potrebu rješavanja poslova vezanih za oporezivanje i statistiku koje trenutačno obavlja ZAP na osnovu podataka o žiro računima pravnih i fizičkih osoba i cjelokupno pitanje računa opće države.". Misija je. Mahatir. Ranije navedena pitanja upravljanja dugom i gotovinom.. a hrvatska Vlada i MMF ih klasificirali kao strogo povjerljive sadrže upravo upute. Na taj način preko poslovnih banaka MMF Svjetska banka (i preko HNB-a) u svakom trenutku imaju puni uvid i kontrolu nad financijskim stanjem u zemlji. potpuno je olakšana manipulacija financijskog sloma.. . posebice na restrukturiranje ZAP-a (koji će izgubiti značajan dio svojih poslova). Preseljenje računa i poslovanja iz Zavoda za platni promet (ZAP) u poslovne banke u uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo može predstavljati visoko rizičnu operaciju. Misija (op: misli se na radnu skupinu MMF-a) je sa zadovoljstvom zabilježila napredak postignut prema ostvarivanju klirinškog sustava za plaćanja.TAJNI PROJEKT MMF-a ZA HRVATSKU Dokumenti koje sam naveo.. odnosno naredbe o kakvima govori malezijski premijer dr. usmjeravanje i manipulacija tržišta novca i kapitala.. Hrvatska narodna banka. Hrvatska je na pragu velikih obećanja i visokih rizika. što je opasno za zemlju u ovom trenutku. ZAP) koja bi bila zadužena za planiranje i provedbu ove reforme. Misija je pripremila nacrt uvjeta poslovnog odnosa (engl. predočuju neka od područja na kojima suradnja i koordinacija između Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke mogu povećati njihovu učinkovitost poslovanja. Fiskalni deficiti su na neodrživo visokim razinama. (op: ponovno podebljana slova) Misija je preporučila formaliziranje visoke razine koordinacije u obliku koordinacijskog odbora koji bi se sastajao jedanput mjesečno i sugerirala da se može više učiniti da bi se produbilo međusobno razumijevanje. nadzor. .". Misija je također zabilježila pripreme koje se poduzimaju za preseljenje računa iz ZAP-a u banke. skrenula pažnju na šire implikacije ovog preseljenja.. Na drugoj stranici tog dokumenta upućenog Hrvatskoj vladi MMF-ovi stručnjaci ocjenjuju stanje u Hrvatskoj kratko i jezgrovito: ".. pa čak i arbitrira u osnivanju koordinacije kako bi se smi proces što prije dovršio.. (op: slijedeće piše podebljano naglašenim slovima) Misija je preporučila hitno osnivanje tripartitne radne skupine (Ministarstvo financija.. . Iz ovih razloga MMF i požuruje hrvatsku Vladu na uvođenje klirinškog sustava plaćanja. međutim. Terms of reference. Tajni dokumenti sadrže i dokaz ranijih naredbi MMF-a hrvatskoj Vladi vezano uz reforme platnog sustava u zemlji i uvođenja klirinškog sustava plaćanja: ". TEM) za Koordinacijski odbor. programiranja likvidnosti i reforme platnog sustava.

Ne želim pri tomu ocjenjivati reforme i naredbe koje dolaze iz MMF-a. Kada to postane uobičajenom praksom. Nakon što je Slavonska . O tomu dokument MMF-a govori u pozitivnom svjetlu: ". Takvi slučajevi dokazuju nadnarodni i naddržavni suverenitet MMF-a nad hrvatskom Vladom. izravno planirana i manipulirana iz centara moći u MMF-u i Svjetskoj banci kako bi se prisililo hrvatsku vlast na prodaju domaćih banaka sa svim njihovim plasmanima. MMF može izmanipulirati gospodarski slom zemlje u roku od nekoliko sati. koja se protezala od 1995. čini se da se situacija u financijskom sektoru stabilizirala. HRVATSKA BANKARSKA SVJETSKOJ BANCI KRIZA PROJEKTIRANA U MMF-u I Ipak slijedeća ocjena navodi nas izravno na sumnju kako je bankovna kriza u Hrvatskoj. međutim. komitentima.. To je potpuno suprotno dojmu koji Vlada želi ostaviti pred građanima: kako sama planira razvojnu. stranih banaka i novčarskih institucija. rezultirala time da je Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka preuzela četiri od pet najvećih banaka u Hrvatskoj. financijsku i monetarnu budućnost zemlje. U dokumentu se dalje navodi ocjena koja potpuno dovodi u pitanje službena izvješća Vlade RH: "..". Vlada koja za takav slučaj nije spremna i nema posebnog "Kriznog plana" pretvorit će se u sustav kaosa koji će jedini izlaz vidjeti u daljnjem zaduživanju države kod MMF-a i Svjetske banke. . 96.. Nakon dvije godine druge bankovne krize tijekom koje se broj banaka smanjio sa 60 na 45.. Cilj je kontrolirani kaos u gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u tranziciji.1998.Način rada triju vodećih monetarnih institucija u zemlji članici (Hrvatskoj) određuje upravo "strana" institucija u obliku MMF-a. Upravo ta činjenica dokazuje da bitne naputke u financijsko monetarnom upravljanju državom Vlada prima iz izvandržavne institucije kakva je MMF. već naglasiti da su planirane i provedene po naredbama "iz vana". nekretninama i hipotekama u vlasništvo stranaca.. Prva je bankovna kriza u razdoblju od 1995. Upravo su te zemlje najizloženije slobodnom tržištu špekulativnim vrijednostima. Iako je to posredno zahtijevano od hrvatske Vlade tijekom zadnjih desetak godina do potpunog sloma hrvatskog bankarskog sustava Hrvatska nije bila voljna većinsko vlasništvo svojih banaka prepustiti strancima. uz manjak državnog proračuna veći od 8 posto i javni dug koji premašuje 50 posto BDP-a. vlasti su pokazale zanimanje za početak primjene MMF-ovog programa . Prezaduženost država kako bi se potpuno kontrolirao njihov gospodarski rast i razvoj time i utjecaj na međunarodna gospodarska kretanja je glavna okosnica rada Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).. ali je nakon manipulirane financijske krize Vlada bila prisiljena to učiniti. Misija Europske unije u ožujku i travnju zaključila je. da je fiskalna situacija znatno teža no što bi se moglo učiniti iz nacionalnog prikazivanja podataka...

. U tom smislu se ovaj dokument MMF-a upušta u ocjene: ".. Nitko od vlasnika dionica tih banaka do danas nije obeštećen. nova Vlada još uvijek traži svoj put obzirom na organizaciju i poslove upravljanja.. "stavili mandate na raspolaganje Saboru. Radi se zapravo o čistoj špekulaciji u kojoj će država derivativnim putem fiktivnim kamatama na vlastita sredstva povećavati iznose sredstava na svojim računima. bez obzira što neki (kao primjerice dioničari PBZ i nekih drugih) vode višegodišnje sudske sporove za naknadu vrijednosti oduzetih (poništenih) dionica.banka prodana 1998. osim toga. Kada se odnos stvarnog depozita živog novca države kod HNB-a i fiktivnih kamata nakupljenih obračunavanjem nepostojećeg novca ukamaćenih državnih sredstava prekomjerno uveća monetarno financijski sustav zemlje srušit će se . nakon što je Sabor odlučio da neće usvojiti Godišnje izvješće HNB-a za 1998. Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su bankovnom krizom u Hrvatskoj i načinom njezina rješavanja oštećeni građani Hrvatske koji su svoj novac povjerili posrnulim bankama. Zbog toga su. Ti su događaji izazvali ozbiljna pitanja o adekvatnosti Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci za očuvanje nezavisnosti HNB-a.". iako stvarnog povećanja iznosa živog novca po toj osnovi uopće neće biti..". članovi Savjeta HNB-a. može mimoići Vladu utjecati izravno isključivo na čelne ljude HNB-a. čije je vlasništvo jednostrano poništeno od strane države. Tu se. Očekuje se da će te dvije banke biti prodane prije kraja godine .". Kako bi Ministarstvo financija dobilo primjereni financijski poticaj da svoju gotovinu drži kod HNB-a i da njome primjereno upravlja (npr. Jedan od primjera ozakonjenja špekulacija unutar institucija koje upravljaju monetarnim sustavom zemlje jest i slijedeća preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi: ". Jedan od ključnih zahtjeva MMF-a hrvatskim vlastima je potpuna neovisnost upravljanja monetarnom politikom zemlje koja bi trebala pripasti Hrvatskoj narodnoj banci.. u upravljanju pričuvama i dugom. i 1999. ali i mali dioničari tih banaka.. dvije od tih banaka. MMF želi olakšati sebi manipulaciju monetarnim sustavom Hrvatske. i Financijski plan za 2000. Misija je predložila da se Zakonom o središnjoj banci propiše da HNB mora plaćati tržišne kamate na depozite države . Privredna banka Zagreb i Splitska banka prodane su ove godine. naime... kao i primjereno mjesto HNB-a u toj strukturi . Iza tog zahtjeva stoji htijenje MMF-a da ubuduće u određenim odlukama i dugoročnim monetarno financijskim planiranjima. Nezavisnost HNB-a nedavno je bila napadnuta. između oročenih depozita i depozitnog novca).. Time je ozbiljno bila narušena gospodarsko pravna stabilnost sustava... uključujući i Guvernera. Dubrovačka banka i Croatia banka. i 1999. a očekuje se da će prodaja Riječke banke biti dovršena tijekom ljeta. Vođa jedne od regionalnih stranaka u novoj koalicijskoj Vladi zatražio je smjenjivanje Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB-a) zbog njegovog načina rješavanja bankovne krize... Još su dvije banke ušle u program sanacije 1998. dogodila tiha nacionalizacija vlasništva.

Nacrt Zakona koji je Misija (op: misli se na MMF) predložila obvezuje HNB da objavljuje svoje ciljeve i planove monetarne politike za slijedeću godinu kao i vlastitu procjenu uspješnosti svojeg poslovanja tijekom prethodne godine u odnosu na ciljeve zacrtane godinu dana ranije. MMF želi osigurati svoju poziciju u kojoj će svakog trenutka HNB-u moći narediti ovakvim tajnim naputcima što će i kada učiniti. jamči kupcu vrijednosnice. Takav prijedlog smanjenja utjecaja Hrvatskog sabora u radnim komentarima HNB-a komentirali su kratko "O. U skladu s najboljim praksama i obvezama članstva u EU. Ti bi dokumenti trebali biti objavljeni. manipulacije i zloupotrebe nego što je to moguće izravnim kreditiranjem. Kupovanje i prodaja državnih vrijednosnica i nije ništa drugo do kreditiranje države. Na taj način dolazi do iscrpljivanja vrijednosti nacionalne valute čija se (ne)stabilnost održava prodajom vrijednosnica na način sadržan u dokumentu MMF-a..monetarnim protektoratom" MMF-a nad Hrvatskom kao izravnom posljedicom "sindroma kule od karata". možemo to slobodno nazvati "sindromom kule od karata" koji će potpuno urušiti hrvatsko gospodarstvo. ali dozvoljava HNB-u da za potrebe monetarne politike kupuje i prodaje državne vrijednosnice na sekundarnom tržištu ... Dio tih poslova svojevremeno se obavljao i kroz Državne robne rezerve SAD-a. time i glavni predstavnik suvereniteta zemlje.K.". Nacrt zakona o središnjoj banci koji je predložila Misija (op:misli se na MMF) sadrži to ograničenje.. središnjoj banci ne bi trebalo biti dozvoljeno da izravno kreditira državu.poput kule od karata. Međutim prodaja vrijednosnica omogućuje šire špekulacije. a ne izravno izloženi Saboru (iako bi HNB bio obvezan o njima raspravljati sa Saborom) kako bi se zaštitila nezavisnost HNB-a od bilo kakvog rizika da Sabor pokuša modificirati ili utjecati na HNB-ve planove monetarne politike . Međunarodni monetarni fond je u slučaju Hrvatske izravno odlučio spriječiti mogućnost da čak i Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana.. Ovo posljednje moglo bi ozbiljno narušiti makroekonomsku stabilnost zemlje. Da bi se pokrio gubitak nastao takvim ukamaćivanjem na računima države. Hrvatskoj se vlasti na taj način oduzimaju sve poluge kontrole nad monetarnom politikom.!".. MMF je tijekom godina ustrojio crno tržište vrijednosnicama. Vrijednosnica ima svoju vrijednost prema kojoj je njen izdavač (u ovom slučaju država) obvezan. na kojem se uz zalog vrijednosnica i njihovo prenošenje na treće osobe isplaćuju ogromni novčani gotovinski iznosi. U ovom slučaju MMF potpuno protuzakonito krišom preko hrvatske Vlade predlaže zakone Hrvatskom saboru i još naređuje da Sabor ne smije imati nikakvog utjecaja na kreiranje monetarne politike zemlje.". Radi se o slijedećem: ". Takav špekulativni manevar nad Hrvatskom potvrđuju i daljnji planovi MMF-a izrečeni u tajnom dokumentu: ". odnosno tu vrijednost država u određenom vremenu i pod određenim uvjetima i kamatom. a sve .. To možemo nazvati "financijsko . može utjecati na odluke HNB-a po naredbama MMF-a.. MMF i Svjetska banka ponuditi će kreditne aranžmane kojima će zaokružiti svoju kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom.

instrumente kontrole potpuno zakulisno preuzima MMF. O posljedicama takve MMF-ove politike prema njegovoj zemlji Malezijski premijer dr. nacrt Zakona o HNB-u određuje da je jedino HNB odgovoran za formuliranje.". Čovjek zaradi svoju plaću. svi uključujući i Vladu izgubili 20 posto tržišne vrijednosti novca u kojem ga god obliku držali.monetarna desuverenizacija države. ima novčanik u kojem čuva svoje novce. Pojednostavljeno do krajnosti ovu situaciju možemo slikovito objasniti na sljedeći način... U slučaju Malezije. instrumenti kontrole nalaziti će se izvan Hrvatske.. Bogati su postali također siromašniji. Inflacija je općenito potaknuta očekivanjima kontinuiranog .. ili financijsko monetarna desuverenizacija države. Sabor mora održati kontrolu nad HNB-om. nećemo trošiti suosjećanje . Podrži li hrvatska Vlada (a trenutno to namjerava) ovakav Zakon Ustavni sud bi ga trebao staviti izvan snage zbog grubog kršenja Ustava RH.. Taj postupak otvara MMF-ovo trgovanje špekulacijama i derivatima financijske prirode. naša je valuta devalvirala 20 posto.". ali na njih. ali ne smije odlučiti što će s tim novcima jer postoji neki treći čovjek koji će mu bolje objasniti kako i na što potrošiti taj novac.gospodarskog sloma: točka udara.. učinkovitija i uspješnija u postizanju cilja stabilnosti cijena od središnje banke koja nema tu nezavisnost .. Mahatir vrlo kratko kaže: ". MMF je i predložio hrvatskoj Vladi kako bi trebao izgledati novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci: ". naravno. To je točka s koje za nacionalno gospodarstvo nema povratka osim udarca u dno financijsko . zapravo. MMF pri tomu zna što čini: oduzima mogućnost narodu jedne zemlje da sam upravlja svojim gospodarskim resursima. To znači da smo mi.monetarnu budućnost zemlje. niti jedna institucija hrvatske države ne bi smjela moći samostalno bez nadzora i utjecaja Sabora kreirati i provoditi financijsko monetarnu politiku zemlje. Kako bi HNB-u omogućio da ostvari svoj primarni cilj stabilnosti cijena. usvajanje i provedbu monetarne politike. proces izdvajanja financijskog suvereniteta od državno-narodnog suvereniteta. Ovim činom nitko unutar hrvatskih vlasti neće moći nadzirati financijsko .siromašni su postali siromašniji i sada je više siromašnih u Maleziji... PRIJETNJA MANIPULIRANOM INFLATORNOM KRIZOM Međutim u dokumentu MMF-a upućenom hrvatskoj Vladi nalazi se izravna prijetnja manipuliranom inflatornom krizom ukoliko se ne postupi po naputcima Misije MMF-a: ". MMF PISAO NOVI ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI U skladu s nastojanjem da se postigne financijsko .. Iskustvo potvrđuje da je središnja banka koja je nezavisna od političkog utjecaja u formuliranju i provedbi monetarne politike. Ovo je. i koristiti će se protivno interesima razvoja Hrvatske.

umjesto pred sudom.. Ostali instrumenti su obvezne pričuve banaka.. čime se ozbiljno dovodi u pitanje zakonitost cjelokupnog gospodarskog sustava. kao i jednakost položaja. diskontne operacije i krediti bankama . Ovo je izravna prijetnja hrvatskim vlastima manipuliranom inflacijom ukoliko ne pristane na uvjete MMF-a.. to će središnjoj banci biti teže održati povjerenje javnosti (vjerodostojnost) da će cijene ostati stabilne i kontrolirati inflatorno ponašanje . jer oštećeni ne bi mogli tražiti ostvarivanje svojih prava pred sudom. Zbog toga.. Stečajni zakon ne bi se primjenjivao.".. Nakon toga MMF izričito naređuje Vladi kako će izgledati zakonska regulativa ubuduće: ".. REFORME STEČAJNOG ZAKONA PO NALOGU SVJETSKE BANKE Jedna od najčudnijih reformi je izuzeće banaka iz Stečajnog zakona.povećanja cijena.. To bi. MMF se izravno upušta u ocjene rada suda čime opravdava ove svoje prijedloge hrvatskoj Vladi: ".. što će veći utjecaj političari . te ih stoga javnost može promatrati kao neučinkovite borce protiv inflacije. ona može i prebaciti na središnju banku dio "krivnje" za neophodne. Iako Vlada može izgubiti mogućnost da umjetnim načinom kratkoročno stimulira gospodarstvo.". u trenutku kada ocjeni da Hrvatska gospodarski staje na svoje noge. a uloga suda bila bi ograničena na jedno prizivno ročište nakon pokretanja . Prema predloženim reformama (koje je hrvatskoj Vladi predložio MMF) odluku o insolventnosti banaka i pokretanju stečaja donosila bi Hrvatska narodna banka po vlastitoj procjeni..".monetarne krize i krize gospodarstva.". a sam stečajni postupak vodio bi se i nadzirao iz "Fonda za osiguranje štednih uloga". Stabilnost cijena zahtijeva povjerenje javnosti da će barem u srednjeročnom razdoblju cijene biti stabilne. Hrvatskoj Vladi MMF je naredio što će biti u tom smislu buduća glavna zadaća HNB-a: ". Političari su skloni tome da stvari sagledavaju kratkoročno. Da situacija neće biti puno bolja ukoliko se HNB-u omogući potpuna nezavisnost (odnosno ovisnost o naputcima iz MMF-a) svjedoči i sljedeća ocjena Misije MMF-a: "..bilo oni u Vladi ili oni u Saboru ... Glavni instrument HNB-ove monetarne politike bile bi operacije na otvorenom tržištu ... ali nepopularne monetarne politike . iskustvo u većini ostalih država je pokazalo da je rješavanje pitanja insolventnih banaka na sudu vrlo neučinkovito i dovodi do mnogo većih gubitaka za vjerovnike i gospodarstvo nego što je to neophodno ili potrebno .. Međutim. prava i odgovornosti pravnih osoba pred zakonom.imati na monetarnu politiku središnje banke.kupovina i prodaja državnih vrijednosnica ili blagajničkih zapisa HNB-a kako bi se utjecalo na iznos likvidnosti u gospodarstvu.. MMF u ovom tajnom dokumentu potpuno razotkriva svoju namjeru da Hrvatsku narodnu banku pretvori u svoje tržište financijskim špekulacijama te na taj način periodično izaziva manipulirane financijsko . osim narušavanja poslovnih i gospodarskih odnosa. ozbiljno ugrozilo i sigurnost ulaganja u banke.

To je izričito traženje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se.. nego isključivo o što bržem obrtaju stranog kapitala kroz kratkoročne kredite i pozajmice. ulaskom u vlasništvo banaka.".. Tako se pojačava prisutnost inozemnih vlasnika kapitala u bankarskom sustavu zemlje. Stečajni upravitelj bi odmah sastavio novu bilancu na osnovu revidiranih vrijednosti bančine imovine.". Također.. čime se opet interesno može upravljati gospodarstvom u zemlji. Nametnutom kreditnom politikom može se dovesti do kolapsa cijelog niza djelatnosti u gospodarstvu. jer se u nerazjašnjenim odnosima i izravnom dogovoru s HNB-om kao kupci propalih banaka mogu javiti strane novčarske kuće ili ulagači. malo po malo. čime se dodatno može stvoriti ovisnost gospodarstva o inozemnim kreditima i pokrivanju likvidnosti zemlje. Ovo izravno zadire u samu strukturu hrvatskog monetarno financijskog sustava. ojačala konkurentnost u bankarskom sustavu. MMF i Svjetska banka imaju izravan interes za provedbu ovakve reforme. omogućavajući neravnopravnost između hrvatskih banaka i podružnica stranih banaka. ako ih se izolira od mogućnosti kreditiranja i novčanog praćenja. za račun i u korist MMF-a i Svjetske banke. HNB bi imao isključivu ovlast u određivanju insolventnosti banke. One su po dosadašnjim propisima u Hrvatskoj poslovale kao posebne pravne osobe sa vlastitim kapitalom. postaju regulatori gospodarstva u zemlji. U tom slučaju Fond za osiguranje štednih uloga bi imenovao stečajnog upravitelja.administrativnog postupka za slučaj nelikvidnosti banke . Često su upravo takve banke. te se želi omogućiti regulacija podružnica od strane matične države i u smislu kapitala. Novi zakon želi omogućiti poslovanje podružnica stranih banaka djelimično u skladu s pravilima matične države. dolazi do napuštanja potencijala u gospodarstvu. te bi sukladno smanjio bančine obveze tako da su jednake vrijednosti njezine imovine . Dalje se pojašnjava tehnologija postupanja s nelikvidnom bankom: ". . Na taj način MMF osigurava mogućnost izazivanja planiranog bankarskog sloma u trenutku kada ocjeni da mu je to u interesu (takvi su primjeri brojni od Meksika do Malezije). nositelji financijskih operacija na tržištu vrijednosnih papira. i u smislu odgovornosti. međutim. koja odražava primjenjive bankovne računovodstvene standarde. po njima. U tom smislu jedna od većih reformi Zakona o bankama (koje hrvatskoj Vladi naređuje MMF) predviđa drugačiji odnos prema podružnicama stranih banaka. Kada jednom krug poslovnih banaka postane dijelom tog tržišta za daljnje takve transakcije ne mora znati niti Hrvatska narodna banka. kasnije. inozemne banke priznali mi to ili ne. obveznica i kreditnih pisama. koje ne povećavaju proizvodnju i širenje kapaciteta u zemlji.. što dodatno ugrožava monetarno ... te su u cijelosti odgovarale nadležnim institucijama nadzora u Republici Hrvatskoj. Kreditni programi takvih banaka neće voditi računa o interesima investicija u proizvodnju i infrastrukturu.financijsku stabilnost zemlje. Na taj način. te nadzora poslovanja. Glavne međunarodne financijske institucije upravo u tom dijelu imaju najveći interes manipuliranja potencijalima.

.. Ovakvo navođenje svrhe središnje banke u raskoraku je s obvezama i najboljim praksama EU-a.. Što se tiče nadzora govori se nedvosmisleno: ". Misija je zamijetila da bi se ojačala konkurentnost u bankovnom sustavu oslanjanjem na kapital cijele banke.. Misija je razumjela da će ove odredbe biti izmijenjene u sklopu izmjena Ustava koje se trenutačno formuliraju . Često se događa da se gase potencijali koji bi upravo mogli pridonijeti gospodarskom rastu zemlje. Upravo revitalizacija njihovog korištenja često može značiti put ka gospodarskom oporavku. Pri dodjeli kredita i financijskih aranžmana čak uvjetuju državama kredite ispunjenjem takvih naredbi. te regulacijom podružnica od strane matične države . Ovo je ozbiljno i zbog toga što potvrđuje činjenicu da su pojedine izmjene i dopune Ustava RH provedene po nalogu ili naputcima inozemnih institucija. što se prije svega odnosi na odredbu koja ciljeve HNB-a određuje kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu" (Članak 53.". čime se izravno narušava nadzroni sustav ustrojen u Hrvatskoj i banke se međusobno dovodi u neravnopravan položaj.". kojemu najviše i odgovara da se stabilnost hrvatske kune i gosopodarskog sustava ne nameće kao obveza Hrvatskoj narodnoj banci. kao i proces ispitivanja odgovornosti Vlade zbog ozbiljnog narušavanja gospodarskog suvereniteta zemlje. Ustav Republike Hrvatske određuje ciljeve HNB-a kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu".". nadzorno tijelo matične države treba vršiti nadzor nad podružnicama inozemnih banaka na konsolidiranoj osnovi . Ovo su dovoljni dokazi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti donošenja cijelog niza zakonskih i podzakosnkih dokumenata. a kojima dati prednost.. dok je stvarno potrebno samo uložiti u njihovu infrastrukturu i tehnologiju da budu visoko profitabilni.. koja se često formalno pravda neprofitabilnošću pojedinih sektora. Ukidanjem tog dijela Ustavnih odredbi o Hrvatskoj narodnoj banci potpuno bi izmijenilo Ustavnu odrednicu gospodarskog. S vremenom pojedine zemlje i zaborave na široko rasprostranjene resurse koje ima na raspolaganju ali ih je prestala koristiti.. industrije i tehnologije treba napustiti.. Ta se Ustavna odredba briše iz Ustava upravo na zahtjev MMF-a. PROMJENE USTAVA PO NALOGU MMF-a Naznaka svojevrsne deregulacije uloge HNB-a po mjeri i željama stranih financijsko . Ustava Republike Hrvatske). financijskog sustava zemlje. U svojim naputcima zemljama članicama MMF i Svjetska banka često naređuju koje grane gospodarstva. Kao što preporučuje Povjerenstvo za superviziju banaka iz Bazela... Kod nas su najbolji primjer i .". Dokument MMF-a je jasan: "..monetarnih institucija je i skriveni plan hrvatske Vlade da u sklopu ustavnih promjena mijenja i Ustavom određene ciljeve HNB-a. govori se u dokumentima MMF-a o promjeni statusa podružnica stranih banaka u Hrvatskoj.. monetarnog.. To je MMF-ova "strategija napuštanja potencijala".

gašenje školskih ustanova. bila je svrstavanje Hrvatske u pet balkanskih zemalja (“The CEPS Plan for the Balkans. Stjepan Zdunić (Ekonomski institut Zagreb). koje ispunjavaju i sve ostale kriterije konvergencije optimalnom valutnom području. M. (2) zemlje koje pristižu prvu kategoriju. odnosno cijena te politike (op. Gorskog kotara. Prema jednoj analizi sposobnosti europskih zemalja da pristupe EU odnosno njenom optimalnom valutnom području postoje tri kategorije zemalja: (1) fiskalno uređene zemlje sa ispunjenim Maastricht kriterijima. smještavanje velikih fakulteta i srednjih škola daleko od ovih područja . Metode su različite od slučaja do slučaja. tj. kamatna politika treba biti povezana sa tečajnom politikom i igrati ulogu posredne varijable. Gross. gdje se planski omogućila depopulacija i odlazak stanovništva kroz duže razdoblje. Na ovaj način dolazi do stanja u pojedinim dijelovima države koje nazivamo "sindromom puste zemlje". usitnjavanje posjeda. sa slabim institucijama sistema. CEPS. sa slijedećim karakteristikama: inflacija im je još uvijek prisutna i umjerenih je razmjera. bez naročitog ekonomskog kredibiliteta. “… Posljedice tako odabrane polazne osnove.dokaz strategije napuštanja potencijala velika napuštena prostranstva Like. Brussels 1999. nemotivirajući uvjeti za bilo koju proizvodnju a osobito poljoprivredu. Tu bi primjerice spadale Švicarska. Emerson. Ulaskom u euro zonu. realne kamate vrlo variraju. prema klasifikaciji bi spadale zemlje CEFTA-e. Norveška. proces restrukturiranja im je dosta intenzivan. To dokazuje i sadržaj dokumenta pod naslovom “O politici prevladavanja depresije hrvatskog gospodarstva” koji potpisuje dr. veća monetarna autonomija. misli se na ekonomsku politiku hrvatskih vlasti).”) sa relativno slabom ekonomskom djelotvornošću. Ekonomski institut opisuje dio tehnologije ucjene od strane međunarodnih centara moći na primjeru uvrštavanja Hrvatske među pet balkanskih zemalja. u prvom koraku pomoću currency . D. Višegradske skupine i neke druge. tekući deficit platne bilance još uvijek je značajan i relativno visok.. dalmatinskog zaleđa i otoka. (3) Treću kategoriju tvore zemlje sa akutnom financijskom krizom. u funkciji stabilizacije realne kamate postaju neodrživo visoke. pate od visoke inflacije. U tu kategoriju zemalja. visoki su tekući deficiti proračuna i platne bilance. Kao primjere strategije napuštanja potencijala navesti ću samo one slučajeve koji u najvećoj mjeri nanose izravnu štetu hrvatskom gospodarstvu i nacionalnim interesima. HRVATSKA VLAST PROVODI POLITIKU MEĐUNARODNIH CENTARA FINANCIJSKE MOĆI I ZAHTJEVE Hrvatska Vlada je ucijenjena i mora provoditi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći.. proračunski deficiti su još uvijek časoviti problemi. česte devalvacije su indikator kaosa. tj. S obzirom na navedene karakteristike tim zemljama je potrebna politika fleksibilnog realnog intervalutarnog tečaja.

Ukoliko izostanu aranžmani sa EU (op. kao središni ekonomski interes u ovoj regiji ekonosmki najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. želi objediniti u tzv. koji je vjerodostojan. Preporuča se. zemlje koje njemačka diplomacija. Zbog toga im je jedini izlaz pristupiti u euro zonu. pri čemu se Hrvatsku eksplicite uključuje. dakle. gospodarsku uniju zapadnog Balkana). Jugoistočna Europa u predmetnom smislu obuhvaća. dobivaju uvjerljivo i stabilizirano financijsko tržište. prethodna predaja monetarnog suvereniteta po metodi “big bang”. Hrvatska Vlada potpisala je ovakve uvjete Europske unije i za očekivati je. Zaključno se konstatira. POTPUNA PREDAJA MONETARNOG I EKONOMSKOG SUVERENITETA DRŽAVE Dokument “The Road to Stability and Prosperity in South Eastern Europe: A Regional Strategy Paper. Tu kategoriju zemalja čine pet zapadno balkanskih zemalja (op. posebno tečajne i platno bilančne nije eksplicite . te zemlje dobivaju: kredibilitet monetarne i ekonomske politike. odgovarajući senzibilitet makroekonomske politike. od 01. ožujka 2000. da bi pozitivni efekti ulaska u EU monetarnu zonu nadmašili nužni trošak nemogućnosti amortiziranja asimetričnog šoka zbog gubitka mogućnosti korištenja tečajne politike. enormna premija rizika razorit će proračun u funkciji servisiranja vanjskog duga. financijsko monetarni suverenitet) te zemlje čeka: hiperinflacija..: koji je Račanova Vlada i potpisala. pored pet balkanskih zemalja. Da je u cijeli projekt uključen u pozadini kao autor i koordinator Međunarodni monetarni fond sa Svjetskom bankom potvrđuje Zdunićev dokument riječima: “… Uloga makroekonomske politike. opisuje Zdunićev dokument tehnologiju financijsko – monetarne desuverenizacije zemlje na konkretnom primjeru Hrvatske. pa makar bili i nepovoljni za njihovo naionalno gospodarstvo. Te zemlje nemaju kredibilitet da bi mogle sanirati svoje kaotične privrede. a citira ga i Zdunićev dokument. Drugim riječima nudi im se ispunjenje kriterija konvergencije ex post. koji je izradila Svjetska banka. a ne zaboravimo da je Njemačka treća zemlja MMF-a. ukoliko radiklano ne promjeni smjer ekonomske politike. sadrži izričite naredbe Hrvatskoj o uključivanju u globalno projektirane regionalne integracije prema interesima svjetskih centara financijske moći: “… Strukturne politike polaznih osnova hrvatske razvojne strategije trebaju uključiti aspekt Jugoistočne Europe te aspekt uključivanja u EU u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (op. nakon što uđu u konkurentni ambijent EU i međusobno.board-a. da će kroz slijedećih dvije do pet godina potpuno zaživjeti ideja gospodarske unije zapadnog Balkana. ucjena manipuliranim izazivanjem krize ukoliko zemlje u toj klasifikaciji ne pristanu na uvjete EU-a o stabilizaciji i pridruživanju. a o uvjetima koje je tajno dobila od strane EU još uvijek ne znamo sve detalje). ali i ekonomskog suvereniteta u širem smislu pristupom zoni slobodne trgovine i carinskoj uniji …”. još Bugarsku i Rumunjsku …”.

upravljanje bankama pomoću privatizacije. ožujka 2000. MMF je u regiji intervenirao s 400 milijuna američkih dolara. Francuske. kontrolom banaka itd. primjerice Sjedinjenih Američkih Država. ukidanje ne-carinske zaštite. pod nazivom Jugoistok Europe: regionalne ekonomske mogućnosti. globalne države. izvoza i zaposlenosti (ubrzanjem privatizacije i strukturnih reformi u financijskom i proizvodnom sektoru). Bugarsku i Rumunjsku. jer je njihova procjena da će lakše nadzirati procese u regiji. Stvarni autori projekta gospodarske unije zapadnog Balkana su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Ovi dokumenti sadržavaju ono što Vlada nema hrabrosti priznati svojim građanima vezano uz nepovoljne uvjete koje je potpisala s Europskom unijom. unaprijediti upravljanje vanjskim dugom. ukoliko zemlje bivše Jugoslavije postignu dogovor oko novih oblika integracija. Izvršena je potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta zemlje. kojima bi SAD priključile Albaniju. nadzirani razvoj zemalja regije. liberalizirati tržište rada i učiniti ga fleksibilnim. upravljanje rizicima u bankama. uključivo portfolio investicije. čiji će glavni cilj biti tehnološka premoć i ekonomska održivost najmoćnijih zemalja. Na ovaj način. time stvarajući mogućnost pritiska na pojedine zemlje u procesima regionalnih integracija. podržati zakonodavni okvir za razvoj trgovačkog zakonodavstva. kao simultane politike odnosno tehničke pomoći Svjetske banke i drugih razvojnih institucija. Ovo su jasno postavljeni uvjeti reformi kojima su MMF i Svjetska banka ucijenili hrvatsku Vladu. od 20. ukloniti zapreke za direktne strane investicije. MMF STVARA NOVE EKONOMSKE REGIJE Dokaz tomu je dokument MMF-a. To se u stvari prepušta djelatnosti MMF-a. …”. potrebe vanjskog financiranja i programi MMF-a”. snalaženja u virtualnom prostoru globalne države (“Novog svjetskog poretka”) i globalne ekonomije kao sustava manipulacije potencijalima nacionalnih gospodarstava. Hrvatska.. SAD i Velika Britanija spremne su ovog trenutka podržati njemački prijedlog utemeljenja gospodarske unije zapadnog Balkana. harmonizacije tarifnih stopa. Sadržaj reformskih zahvata u Jugoistočnoj Europi odnosi se na slijedeća područja: podržati pogodan ambijent za privatni sektor u pogledu rasta. Bugarska. stabilnost i gospodarske resurse u zemljama regije. potaknuti daljnju liberalizaciju trgovine pomoću smanjenja zaštite. Bosna i Hercegovina. dugoročno bi osigurao stabilnost gospodarskih interesa globalno najmoćnijih zemalja u odnosu na gospodarske potencijale zemalja nad kojima imaju interese. Japana. U tom MMF-ovom izvješću kao zemlje regije se navode: Albanija. Globalizacija sve više poprima oblik procesa stvaranja jedne velike. Samo tijekom 2000.obuhvaćena. Njemačke. Velike Britanije. . Izazovi Vlade nacionalne solidarnosti (kakva bi Hrvatskoj trebala) pokušavaju održati ravnotežu između državnog suvereniteta i gospodarsko – tehnološkog razvitka.

pripadnicima Jugoistoka i Pakta o stabilnosti. Ovime se u potpunosti zanemaruje financiranje razvoja i razvojnih programa od strane MMF-a. EU će svoje tržište potpuno otvoriti prije zemlje kandidata.. to znači eliminiranje administrativnih zapreka trgovini u multilateralnom smislu za sve zemlje regije. tj. mogući pregovori sa EU o carinskoj uniji do 2004/5. te on postaje izravni instrument financijskih ucjena nacionalnih ekonomija u postizanju interesa najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. To uvjetovanje znači prihvatiti sasvim konkretne mjere ekonomske politike. To dokazuju i uvjeti koje bi pojedina zemlja morala zadovoljiti za dobivanje takvih kratkoročnih kredita za potrebe likvidnosti: “… kreditno sposobna zemlja mora postupno uvesti slobodu ulaza i djelovanja stranih financijskih institucija . Pakt o stabilnosti samo je jedan od instrumenata regionalnih interesa globalnog kapitala za ekonomskim i institucionalnim integracijama na Balkanu. koje eksperti MMF-a smatraju neophodnim za uspjeh aranžmana kojeg nude nekoj zemlji …”. osobito za industrijske robe. gdje po svojim projektima nedvojbeno svrstavaju Hrvatsku. Godine sa svim partnerima regije. Svjetska banka. reguliranje kretanja radnika. Rumunjska. godine.. MMF. implementacija slobodne trgovinske zone sa EU i među partnerima do 2004/5. I sadržaj Pakta o stabilnosti (čiji su najvažniji autori i sudionici: SAD. Ekonomski institut u svom dokumentu ocjenjuje: “… MMF treba koristiti konzultacije po osnovi člana IV. Smatra se da je uloga MMF-a previše izražena u razvojnoj politici zemlje putem uvjetovanja podrške. U dokumentu se jasno vidi da MMF planira određeni stupanj integracije tih zemalja u regiji. Iz činjenice da se traži promjena uloge MMF-a u financiranju zemalja u teškoćama. Zdunićev dokument to potvrđuje: “… Sadržaj Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju jeste: zadovoljavajući politički dijalog sa EU i susjedima je uvjet Ugovora. regionalna kooperacija na projektima odmah …”. ukidanje carinskih barijera bit će asimetrično. harmonizacija politika i institucija sa EU s ciljem budućeg članstva do 2004/5. ponude usluga. kretanje kapitala. cilj mora biti slobodna trgovinska zona sa susjedima. uspostava slobodne trgovinske zone između zemlje kandidata i EU. Ekonomski institu Zagreb priznaje globalnu manipulaciju nacionalnim ekonomijama preko financijsko – monetarnih instrumenata politike MMF-a: “… Sve je više primjedbi na ulogu MMF-a u utvrđivanju ekonomske politike neke zemlje. usklađivanje pravnog sustava …”. slobodne uspostave tekućih plaćanja.Makedonija. Velika Britanija) potvrđuje te namjere te od zemalja regije zahtijeva reforme u određenom vremenskom roku: “… postupna liberalizacija trgovine i stvaranje slobodne trgovačke zone do 2003/4. godine. jasno je da se želi razvojna uloga Fonda obustaviti …”. da se financiranje svede na kvazi ulogu “posljednjeg utočišta” samo za potrebe likvidnosti (do 120 dana) i to zemljama koje ispunjavaju odgovarajuće uvjete. bilo prilagodljivog tečaja. da upozori zemlje na rizičnost bilo vezanog.

uključivo garancijski dug. kontinuitet međunarodnih interesa poslovnih i financijskih lobija. ušteđevina. Ovo je zapravo istinski odljev kapitala hrvatskih građana u strane zemlje (preko računa u bankama): “… Problem izbora monetarnog sustava bitno se usložnjava stranom privatizacijom naših banaka. odnosno treba biti stabilan (op. tekućih računa. SLUČAJ «LUKA RIJEKA» Iako na prvi pogled može biti nejasno zbog čega Račanova Vlada nije posvetila više vremena. MMF mora biti siguran da posuđena likvidna sredstva neće biti upotrijebljena za neodgovornu proračunsku politiku. bankarski sistem treba biti osiguran od rizika nglog povlačenja kratkoročnog kapitala. posrijedi je. komercijalne banke trebaju udovoljavati kriterijima adekvatnosti kapitala po međunarodnim standardima. što sam dokazao opisujući sadržaj dokumenatcije razmijenjene između MMF-a i Vlade).). te potpuno liberalno omogućavanje osnivanja stranih banaka u Hrvatskoj omogućilo novi odljev hrvatskog kapitala izvan Hrvatske (u obliku novca u vlasništvu građana. koja stranom privatizacijom dobiva dodatna ograničenja: liberalizacija ulaza i izlaza kapitala (štednje) može dovesti i do jačanja ponude kredita. izazvavši nestabilnost prisilili Hrvatsku na prodaju banaka u Hrvatskoj strancima. koje oni podržavaju u okviru svojih programa restrukturiranja gospodarskih sustava tranzicijskih zemalja. U tim programima je privatizacija osnovni element restrukturiranja i daje mu se apslutni prioritet. zdravo ponašanje zemlje mora se očitovati u poremenom obavještavanju o svojem dugu i njegovoj strukturi dospijeća. koji u posljednjih deset godina . ali i do “isušivanja” te odliva štednje u konkurentniji ambijent naših susjeda. infrastruktura) je pod stručnom instruktažom Svjetske banke i drugih ekspertnih skupina. tehnološko i kapitalsko restrukturiranje …”. MMF je svojom tehnologijom izazivanja kriza isprovocirao bankarsku krizu u Hrvatskoj. stambene štednje. čak i u većoj količini nego što je novac “nestajao” iz Hrvatske za vrijeme bivše vlasti. Smatra se da je privatizacija preduvjet za efikasno proizvodno. mirovinskih fondova itd. kao i izrade strategije organiziranja cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa. U svojim ocjenama Ekonomski institut u Zagrebu neizravno priznaje da je prodaja hrvatskih banaka i osiguravajućih društava strancima. Makroekonomski aspekt tog problema treba vezati za razvojnu strategiju zemlje. koja ne uzima u obzir makroekonomsku i razvojnu politiku zemlje nasuprot kriterijima globaliziranih bankarskih sustava …”. a osobito privatizacije državnih poduzeća (INA. za financiranje deficita …”. I dokument Stjepana Zdunića nepobitno potvrđuje da se ubrzana privatizacija kapitalne imovine u Hrvatskoj odvija po projektu i na zahtjev Svjetske banke: “… Model kuponske privatizacije. kako bi. ozbiljnosti.na svom tržištu. U tom pogledu u nas prevladava optimistična mikroekonomska interpretacija. zapravo. odgovornosti i sustavnosti u rješavanju otvorenih pitanja i problema Luke Rijeka. žiro računa poduzeća i građana. tj.

znanstvenika. morali bi promijeniti svoju ulogu i smjer. . . te institucija kakva je pimjerice Akademija tehničkih znanosti Hrvatske. Najvažniji riječni transportni putevi. .onemogućavaju oživljavanje riječke luke. te otvorenim Sredozemljem (Mediteranom) preko Luke Rijeka. gospodarstvenik. . Cjelovita strategija oživljavanja lučkog pometa kroz Hrvatsku podrazumijevala bi organiziranje hrvatskog lučkog kompleksa u lukama Rijeka (glavna hrvatska luka). Status glavne hrvatske luke zamijenjen je za položaj glavnog gospodarskog problema u zemlji. željeznički koridori. institucije i programe u napuštanju potencijala Luke Rijeka možemo svesti na: .projekt Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Split. Upravo zato što Hrvatska raspolaže takvim potencijalima. na ukupnoj površini od oko 700 hektara. nego i u europskom zaleđu. što bi kao izravnu posljedicu imalo gospodarsko oživljavanje i stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje od Posavine do Vukovara. Vukovar bi mogao biti jedna od glavnih riječnih luka regije s izlaskom na Aziju preko Crnog mora. Takvo bi strateško pozicioniranje Luke Rijeka i cijelog hrvatskog lučkog kompleksa pomutilo cijelu projekciju svjetskog kapitala i njegova kretanja u Europi tijekom slijedećih nekoliko desetljeća.uvjeti MMF-a i odnosi Vlade s MMF-om.projekti glavnih europskih i svjetskih prometnih koridora. Glavne strategije. Povezivanje hrvatskog lučkog kompleksa novom infrastrukturom željeznice. Ploče i Dubrovnik.popuštanje slovenskoj strani u pregovorima o pograničnim područjima i granicama. srednja Europa. ne samo na Jadranu i Sredozemlju. Također bi se revitalizirali i ispitali potencijali riječnih plovnih puteva u Hrvatskoj. Šibenik. zapadna Europa.. .uvjeti Svjetske banke i odnosi Vlade sa Svjetskom bankom. Svatko imalo obaviješten o stvarnim potencijalima riječke luke sumnja u motive odgovornih u vlasti. Vlada je izabrala pritajeno i zatvoreno dogovaranje oko investicija u luku. koja bi prugom optimalne brzine povezivala luke unutar kompleksa. istočna Europa (s težištem na Ukrajini) i baltičke zemlje nude mogućnosti za pozicioniranje riječke luke kao druge luke Europe vodeće pomorske luke u regiji. Zanimljivo je da sva nastojanja struke. autoceste. na europski zpad preko Zagreba (željezničkom vezom). Duljina izgrađene operativne obale tog kompleksa je 17 736 metara. osobito na Savi i Dunavu. .plan prodaje Luke Rijeka inozemnim tvrtkama i ulagačima. Gospodarsko zaleđe Luke Rijeka. Vlada je dobila nedvosmislene poruke iz MMFa da će se Hrvatskoj odobriti povoljni aranžmani s MMF-om i Svjetskom bankom ne bude li Vlada inzistirala na strateškom pozicioniranju Luke Rijeka. . Zadar. Umjesto širokog partnerstva na izradi strategije za Luku Rijeka i hrvatski lučki kompleks. Pula. nailaze na šutnju i nerazumijevanje Vlade.pretvorba i privatizacija Luke Rijeka.

na čelu s jednim članom hrvatske Vlade. uglavnom su to bili "ulagači" iz Nizozemske. a promet roba bi dijelom bio preusmjeren preko Bosne i Hercegovine. Slovenska strana u međuvremenu je ubrzano radila na svom strateškom prometnom smjeru Trst . Tako je nizozemska tvrtka "Ballast Nedam". Međutim. do 1994. kao i kapaciteti Hrvatskih željeznica ostali potpuno izolirani.Kopar . Svjetskoj banci. te institucijama Europske unije. Takvoj međunarodnoj strategiji u prilog je išao i projekt Pakta o stabilnosti koji je Luku Ploče odabrao za glavnu luku koja će prometovati prema Bosni i Hercegovini.europski zapad. bilo spremno. za osiguranje deset milijardi američkih dolara investicijskog kapitala.Ljubljana . Ono što su do sada mogući strani ulagači predlagali za Luku Rijeka značilo bi svođenje hrvatskog lučkog kompleksa na skladišno otpadni prostor talijanskih luka i slovenske luke Kopar. 1992.Budimpešta . navodno (prema pismu koje je njihov posrednik u Hrvatskoj uputio mr. U pismu se spominje i sudjelovanje sadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića u pregovorima s nizozemskom tvrtkom.te povezivanje moderniziranom prugom Rijeka . INA-e. Belgije i Francuske. bio osnovan Konzorcij sastavljen od vodećih hrvatskih banaka. Tako bi cijeli hrvatski lučki kompleks. koje bi s riječkom lukom povezivale i riječne plovne puteve u Hrvatskoj. članu SDP-ove Komisije za vanjsku politiku). Zanimljiv je i podatak da su neke od najvećih lučkih zemalja ujedno i zemlje s najvećim financijskim udjelom u MMF-u. u Hrvatskoj su boravili predstavnici poduzeća iz nekoliko europskih zemalja skupljajući poslovne podatke o Luci Rijeka i radeći na njihovoj analizi. stoga i s najvećim brojem glasova u toj instituciji. ali bi istodobno kroz BiH imali izlaz preko istočne Hrvatske na europski istok. na hrvatskoj strani je. Dragi Kraljeviću. građevinskih tvrtki. kako bi se što bolje moglo manipualirati potencijalima toga gospodarskog kompleksa. poduzeće "Ballast Nedam" organiziralo je svoje lobističke grupe u MMF-u. Međutim. da bi se posao ostvario. svjetskim komercijalnim bankama. kako bi se na taj način potpuno izoliralo Luku Rijeka. te kronologiji poslovne ponude. osigurati sredstva u iznosu od deset milijardi američkih dolara za ulaganje u infrastrukturu Luke Rijeka. Luku Rijeka bi moglo odrediti kao jednu od najvažnijih . započelo bi stvaranje strateškog gospodarskog partnerstva Luke Rijeka i Hrvatskih željeznica. Prema navedenom pismu nizozemskog posrednika u Hrvatskoj.Vukovar. Luke Rijeka. nizozemskoj vladi. tijekom dvadeset godina. neosporno je da bi takav strani ulagač kupio riječku luku upravo kako bi mogao tiho ugasiti njene potencijale i osigurati danas najvažnijim svjetskim lukama nesmetano poslovanje. Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD). i u ovom dijelu MMF požuruje hrvatsku Vladu na prodaju kako Luke Rijeka tako i privatizaciju Hrvatkih željeznica. Iz samog pisma posrednika nizozemske tvrtke u Hrvatskoj jasno se može vidjeti da nitko od hrvatskih stručnjaka ili poduzeća ne bi bio pozvan na suradnju u tom projektu. Pozicioniranje Luke Rijeka s cjelovitom infrastrukturom duboko u europskoj unutrašnjosti. Od 1992. poduzeće za gradnju luka.Zagreb .

Položaj Hrvatske u osmišljavanju nove uloge željeznica tim je jači što posjedujemo i kapacitete za potpuno infrastrukturno praćenje razvoja željeznica. SLUČAJ «HRVATSKE ŽELJEZNICE» Hrvatska željeznička infrastruktura predstavlja jedan od najvećih gospodarskih potencijala zemlje i pretpostavka je prometne integracije Hrvatske u europske i svjetske prometne pravce. Cjelokupna hrvatska željeznička mreža je potpuno tehnološki neprilagođena današnjim potrebama i razvojnim potencijalima. te unapređivanje tehnoloških kapaciteta hrvatskih željeznica. u istom je stanju tehnološki vozni park koji značajnije nije obnavljan u prosjeku dvadesetak godina. dotrajale pruge ne zadovoljavaju uvjete rentabilnosti. Međutim hrvatska Vlada već se obvezala prema MMF-u da će obustaviti ulaganja u kapitalnu infrastrukturu iz državnih sredstava. a razvoj infrastrukture vezane na luku u samoj Hrvatskoj omogućio bi stabilan gospodarski rast koji ne bi bio uvjetovan kreditima MMF-a ili Svjetske banke. Logičnim se nameće pitanje nije li takvo stanje . Prodaja Hrvatskih željeznica stranom vlasniku biti će pripremljena još do kraja 2001. Ne možemo sustavno promatrati i tražiti mogućnosti gospodarskog razvitka Hrvatske bez ukljčivanja sustava željeznica i pripadajuće infrastrukture. Suprotno tomu. od tvornice strojeva. njezinom marginalizacijom i planiranjem globalnih strategija zaobilazeći važnost Luke Rijeka i cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa. tehnologije i željezničke infrastrukturne izgradnje bila bi poticaj općem zaokretu ekonomskog upravljanja državom. Hrvatske željeznice se po današnjem stanju infrastrukture svrstavaju na samo dno europske ljestvice. te da će trenutno pristupiti prodaji najvećih poduzeća u koja spadaju i Hrvatske željeznice. te postizanju stabilne stope gospodarskog rasta. postavlja pred to poduzeće potpuno nove zadaće i može biti ključni uvjet u izlasku iz gospodarske krize. Također raspolažemo znanstveno stručnim potencijalima koji mogu raditi na tehnološkom i infrastrukturnom razvitku željeznica u Hrvatskoj. dijelova za vagone i lokomotive. te jedan od najvećih potencijala za novo gospodarsko i tehnološko industrijsko pozicioniranje Hrvatske. Interakcija znanosti. Razvoj željezničke infrastrukture. što je Vladinim aranžmanom s MMF-om izravno i dugoročno onemogućeno. Također čini okosnicu infrastrukturne i gospodarske mreže. međunarodne strategije već deset godina vješto planiraju napuštanje potencijala Luke Rijeka. preko proizvodnje tračnica i kamena za pruge.svjetskih luka. sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i roba. 1340 km staničnih i ostalih kolosijeka i 258 željezničkih kolodvora i postaja. Danas je infrastruktura HŽ-a u prilično lošem stanju. Hrvatska ima ukupno 2699 km željezničkih pruga. ne samo u regiji nego u Europi i svijetu. 2947 km kolosijeka.. a prema traženjima MMF-a u roku od sljedeće dvije godine to poduzeće mora biti većinski privatizirano.

luka Mersina u Turskoj (Bliski i Daleki istok). a dijagonala istok .Zagreb Budimpešta .Istanbul . Samim takvim pozicioniranjem sustav Hvatskih željeznica i Hrvatska kao država sa svojim gospodarstvom.London .Hrvatskih željeznica dio sustavnog plana koji će u konačnici dovesti do prodaje po podcijenjenim vrijednostima. Sva druga rješenja koja se planiraju u Banskim dvorima.jug i istok zapad.Riga .Beograd .Beč . čiji bi glavni pravac bio London . te prema Aziji i Africi zahtijeva pažljivu.zapad sastoji se od pravca London .Beč .Paris . koji su svjesni da bi takav projekt značio početak trajnog gospodarskog oporavka Hrvatske.Sofija . U razvojnim mogućnostima Hrvatskih željeznica kao glavna željeznička prometnica u Hrvatskoj postavlja se linija Rijeka .Rijeka . Iz tih luka razvio bi se glavni trajektni prometni pravac Europa (Jadran) .Paris . sa odvojkom na Vukovar prema jugoistoku.Zagreb. sustavnu analizu željezničke veze Trst --Rijeka .jug podrazumijeva pravac Rijeka . Najnoviji planovi hrvatske Vlade u većoj mjeri potvrđuju takve slutnje. Željeznički tunel kroz Učku dodatno je važan zbog dviju prirodnih morskih luka: luke Bakar (kraj Rijeke) i luke Bršica u Istri. Dio već navedenih željezničkih prometnih pravaca kroz Europu.Trst . Ovakvo repozicioniranje hrvatskog željezničkog prometnog sustava predstavlja vitalni gospodarski interes Hrvatske. s posebnim projektima izgradnje željezničkih objekata tunelom kroz Učku i Kozjak. kao ključni dio prometnog pravca između Europe.Paris .Lyon .Trst Rijeka .Azija .Kijev .Zagreb .Afrika. Pri tomu mislim na dvije glavne europske željezničke dijagonale: sjever .Ankara sa odvojcima prema Kairu i Teheranu.Budimpešta . Navedenom trajektnom vezom dnevno bi se mogla prevesti jedna željeznička teretna kompozicija u jednom i druga u drugom .hrvatsko i europsko gospodarsko žarište". postali bi ishodište najvažnijih europskih željezničkih prometnih pravaca. Međutim razvojne mogućnosti infrastrukture i tehnoloških standarda Hrvatskih željeznica Hrvatsku bi mogle odrediti kao središte europskog željezničkog četverokuta Rijeka .Budimpešta . uključujući i prodaju HŽ-a stranim "investitorima".Lyon . Motivirani strateškom pozicijom te prometnice članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske još prije par godina započeli su razvojni projekt "Povezani Rijeka i Zagreb .Varšava . bez inozemnog prezaduživanja i prihvaćanja političkih i financijskih ucjena. zapravo su predmet ucjena Međunarodnog monetarnog fonda i vezanih interesa.Tallin.Trst .Rijeka. Jadransko more je inače (u budućnosti bi strateški trebalo naglašavati te mogućnosti) zbog svog geoprometnog položaja stjecište nekih od najvažnijih prometnih koridora za Europu i svijet.Zagreb . Jedan od prioritetnih pravaca infrastrukturnog razvoja Hrvatskih željeznica trebao je biti željeznički tunel Učka. Kada bi se inzistiralo na ovakvom pozicioniranju europske željezničke prometne mreže sam po sebi se nameće projekt transkontinentalnog željezničkog mosta Europa .Vukovar .Moskva.Lyon .Zagreb. Bliskog i Dalekog istoka.Zagreb . Europska željeznička dijagonala sjever .

Velike Britanije i SAD-a. Sve ove mjere spadaju u tipične postupke "bussines inteligence" priprema za prodaju . njihova dominacija na tržištima bila bi ugrožena i MMF (u kojem te zemlje imaju najveći broj glasova) je jednostavno izvršio pritisak na Hrvatsku za prodaju HŽ-a. nije isključeno da će kupci biti upravo iz tih zemalja. Takva prometna veza po dosadašnjim procjenama bi mogla biti oko 30 % brža i jeftinija od bilo koje kopnene veze na toj relaciji uz optimalizaciju svih ekonomskih i ekoloških učinaka.06.2003. obzirom da postupak restrukturiranja HŽ-a sa Vladom pokriva Svjetska banka. To su samo neki od razloga zbog kojih svjetski kapital kroz MMF pokušava spriječiti takav gospodarski razvoj hrvatske infrastrukture.4 milijuna EURO-a. komercijalizaciju usluga HŽ-a uključujući i ukidanje određenih ne-ekonomskih usluga. te bi postojala mogućnost prijevoza određenog broja teretnih i osobnih vozila. Svjetska banka (koja je pod većinskom upravom istih zemalja kao i MMF) odobrila je za taj projekt hrvatskoj Vladi kredit od 85.smjeru. Sam projekt predviđa obnovu 220 km pruge (što nije niti desetina ukupnih pruga u Hrvatskoj). U prvoj fazi provedbe projekta sustav Hrvatskih željeznica trebalo bi napustiti oko 3000 zaposlenih čije bi prekvalifikacije i navodno zapošljavanje u drugim poduzećima trebala financirati Svjetska banka. nego autocestu kako je po prijedlozima međunarodnih strategija prihvatila hrvatska Vlada ne razmišljajući o gospodarskom učinku projekta. Francuske. restrukturiranje i postupnu privatizaciju. te kako je novi vlasnik tim institucijama već poznat. Ovakav razvoj željezničkih prometnih mreža potpuno bi poremetio promet roba Sredozemljem Njemačke. 120 vagona. zamjenu 100 teretnih vagona. naređen i nadziran od stranih institucija dokazuje projekt Svjetske banke pod identifikacijskim brojem 39161. koji se treba vratiti (otplatiti) do 30. korisnije i jeftinije bilo izgraditi jadransko . obnovu 40 lokomotiva. Hrvatska bi postala nezaobilazna željeznička postaja svijeta. Kao glavni ciljevi projekta naznačeni su primjena mjera restrukturiranja. I dogovor hrvatske Vlade s MMF-om podrazumijeva što brži postupak prodaje (privatizacije) Hrvatskih željeznica. Da se doista radi o projektu privatizacije koji je planiran. te realizacija nužnih investicijskih prioriteta za optimalizaciju poslovanja HŽ-a i unapređenje njihove financijske pozicije. a o savjetodavnoj ulozi prilikom privatizacije se pregovara i sa jednom britanskom kompanijom. te primjenu mjera zaštite okoliša. brojem kredita 4433. Uvidom u ovaj projekt stječe se dojam da su MMF i Svjetska banka željeli izvršiti gospodarsko . naslovljen: "Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih željeznica". Mnogi stručnjaci unutar samog sustava Hrvatskih željeznica smatraju da bi ekonomski isplativije. financijsku reformu.jonsku željeznicu. Kao izravne mjere restrukturiranja MMF i Svjetska banka naredili su hrvatskoj Vladi mjere smanjenja broja radnika.organizacijsku sanaciju Hrvatskih željeznica prije prodaje novom vlasniku. u drugoj fazi otpustit će se još 4000 zaposlenih.

Unutar same Hrvatske posljedice prodaje hrvatskog željezničkog kompleksa biti će višestruke. što bi za izravnu posljedicu imalo djelimičnu prometnu blokadu određenih krajeva. Gorski kotar. bez prethodne saborske rasprave i odluke o prodaji. poskupjeti dio poštanskog prometa. srednjoškolci. dalmatinsko zaleđe. Umirovljenici. gospodarskih interesa u određivanju budućnosti hrvatskog željezničkog sustava presudnu će ulogu imati interes kapitala multinacionalnih kompanija. te maloprodajne cijene određenih roba. proizvodnjom i uslugama vezana za sustav Hrvatskih željeznica ostat će bez posla. kao i cijenu dijela turističkih usluga. te nabavka tehnologije i voznog parka također će biti uglavnom povjerena stranim tvrtkama koje će birati novi vlasnik. jer će novi vlasnik pod opravdanjem nižih cijena i veće kvalitete (?) proizvoda i usluga te poslove ponuditi partnerima uglavnom izvan Hrvatske. svjetskom cestovnom lobiju čije su glavne kompanije smještene u SAD i Francuskoj. Nije li taj "propust" još jedna nezakonitost u radu Račanove Vlade. Takav postupak najviše odgovara tzv. za koju saborski zastupnici šestorke spremno dižu ruke u svako doba. nezaposleni. Za pretpostaviti je da će prvi na udaru biti Lika. Velik broj obrtnika i privatnih poduzeća koja su sada svojim poslovanjem. Pod opravdanjem (ne)rentabilnosti vrlo brzo bi novi vlasnik mogao ukinuti linije za pijevoz osoba između pojedinih gradova u Hrvatskoj. Takvu mjeru slijediti će poskupljenje cijena željezničkog prijevoza ljudi i roba. To će. Hrvatska Vlada. invalidi. Prodaja Hrvatskih željeznica po naredbi MMFa (na što se Vlada odlučila) trajno će onemogućiti Hrvatsku da sustavno planira strateški razvoj prometnih pravaca u regionalnom. studenti. . što će dodatno ograničiti kretnje jedne velike populacije ljudi i imati dodatne gospodarske posljedice. međutim.poduzeća. postavlja se pitanje kako se Vlada mogla obvezati jednoj stranoj instituciji kakva je MMF na prodaju kapitalnog infrastrukturnog sustava Hrvatskih željeznica. takav razvoj željezničke infrastrukture nije predvidjela svojim "programom". Održavanje infrastrukture. Istočna Slavonija. europskom i svjetskom sustavu prometnih koridora. neminovno. koje bi u prvoj godini nakon privatizacije moglo dosegnuti stopu od 75 % u odnosu na dosadašnje cijene. dužnosnik Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) u Washingtonu. Voditelj tima Svjetske banke za ovaj projekt je Peter Parker. Najugroženije skupine stanovništva. Umjesto vitalnih nacionalnih. što će ugroziti sadašnje zaposlenike HŽ-a i izravno onemogućiti buduće zapošljavanje radnika iz Hrvatske u željezničkom sustavu. branitelji. Također se pretpostavlja da bi u prvih deset godina nakon privatizacije Hrvatskih željeznica broj stranih radnika narastao na oko 60 % ukupno zaposlenih na željeznicama. te bi njihovi financijski interesi bili također ugroženi revitalizacijom željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Obzirom da je formalni osnivač i vlasnik Hrvatskih željeznica Hrvatski sabor. više neće imati pravo na jeftiniji željeznički prijevoz.

stručno i poslovno napredovanje.. Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju međunarodne pomoći za regiju i promoviraju čvrste makro ekonomske i strukturne poltike za zemlje regije. stoji u izjavi koju su potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika međunarodne konferencije u Sarajevu. manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju. te samim nastankom projekta usko vezani na vodeće financijsko monetarne institucije globalnog poretka: Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. projektirale su hrvatski bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj. znanstveno. Međunarodni monetarni fond. imaju vrlo važnu ulogu. osjećaj nesigurnosti. svrstale su Hrvatsku u grupu sedam balkanskih zemalja time otvarajući put ideji jugoistoka Europe kao modela pridruživanja europskim integracijama. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni) sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti. misli se na jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije.LOVCI NA GLAVE I SINDROM «ODLJEVA MOZGOVA» Nikako se ne može nazvati slučajnošću činjenica da su svi procesi i globalni projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski. i razvoja regije. Međunarodni monetarni fond. Europska banka za obnovu i razvitak. Pozivamo te međunarodne financijske institucije da preuzmu aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti . u podupiranju zemalja regije (op. sudjelovale tehničkom pomoći u izradi modela privatizacije kapitalne infrastrukture i državnih poduzeća. a posljednjih deset godina naglašenije i intenzivnije (organiziranije). gospodarski. Sve prethodno rečeno izaziva. u skladu s njihovim specifičnim mandatima. financijsko .. To je proces koji u Hrvatskoj traje posljednjih četvrt stoljeća kontinuirano. kao financijske institucije Europske unije. financijski.. ali i bez egzistencije u zemlji odlaze tražiti bolju budućnost izvan Hrvatske. sudjelovale u izradi gospodarskog. osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi. niti će se našim stručnjacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme moći .. izradile projekt monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom države.. Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom poretkuodređena je točkom 30. koji popularno nazivamo "sindromom odljeva mozgova". Europska investicijska banka. On se u prvoj fazi oporavka neće moći zaustaviti. siguran život buduće obitelji. Ponekad naši ljudi i bez konkretnih ponuda. Tako su u osmišljavanju sadržaja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka. Europska investicijska banka (EIB).".monetarnog zakonodavstva Hrvatske. trgovinski. ". završnog dokumenta Summita Pakta o stabilnosti u Sarajevu 1999. reformi. dok u isto vrijeme "lovci na glave" (head hunters) traže kvalitetne stručnjake za popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i zemljama. Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Svjetska banka.

morat će se raditi na motivaciji onih koji još nisu otišli da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom ponovnom gospodarskom oživljavanju i razvoju. Jedna od institucija uspostave globalne ravnoteže znanja je i Soroseva mreža zaklada. zapravo.materijalni uvjeti za napuštanje njihovih radnih i životnih sredina u drugim zemljama. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja Istočne Europe dolaze. jer bi u protivnom pre brzo i pre sigurno napredovale. globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih potencijala bojeći se. te da je njihova društveno – ekonomska tranzicija neizbježna. Međutim. To je za početak moguće učiniti na način da im se bez obzira na plaću ponudi mogućnost daljnjeg znanstvenog i stručnog. Stoga bi bilo potrebno da se što skorije pri jednoj od institucija državne uprave organizira "Središte za analizu. kako bi u tranzicijskom procesu postigle što konkurentniju poziciju. točka manipuliranog kaosa. priznaje početkom 90-tih George Soros svoju namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek počinju demokratske promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno korištenje svih svojih potencijala. “… drugi je veliki projekt stvaranje međunarodne mreže kojoj bi cilj bio odašiljanje istočno i srednjeeruopskih kandidata na naukovanje u zapadne tvrtke. MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih gospodarstava od strane MMF-a možemo razvrstati u sedam točaka: 1. Uistinu se radi o obezvrijeđivanju vrijednosti znanja jedne države. praćenje i planiranje ljudskih resursa" ili tu ulogu treba dati Zavodu za zapošljavanje ukoliko se odluči na njegovu reorganizaciju. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne države u poslove druge države. poslovnog usavršavanja i napredovanja u zemlji. Problem procesa odljeva mozgova centri moći poput MMF-a gledaju pozitivno. u strukovnim područjima za koja su obrazovani. potencijala znanja i tehnologije misli u tim zemljama. udružena s komjuteriziranim protokolom traženja koji bi omogućio zapadnim tvrtkama da nađu prikladne kandidate …”. 2. zapravo. 3. jer u njemu vide postizanje "ravnoteže znanja" u zemljama članicama.ponuditi (prije svega) financijsko . Soroseva zaklada poslužila je globalnim ekonomskim moćnicima kao vrlo pogodan paravan. točka pritisaka. . točka pada. krije nastojanje da se planski pojedine zemlje znanstveno i tehnološki drže pod kontrolom. kojima pritajeno financira globalni transfer tehnologije misli i znanja. Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima. Iza toga se. pa su spremni i novčano i programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" među zemljama članicama.

2.pad životnog standarda."državni dug". (PRILOG 17 – SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA PREMA PROJEKTU MMF-a) Do svake od tih točaka dovode pomno planirani.iseljavanje mlađe akademske populacije. .monetarnih institucija dovela je dugoročno i do krize razvoja koja učvršćuje mrtvu točku manipuliranog gospodarskog sloma. .inflacija. 10. Navedena politika međunarodnih financijsko .pogoršanje zdravstvenog stanja stanovništva. 2. Pokazatelje krize razvoja možemo podijeliti u četiri skupine: 1. Potrebno je potpuno izmijeniti načela i sustav gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i razvoju.pogoršanje kvaliteta života.monetarna desuverenizacija države. sindrom "puste zemlje" 5. financijsko . iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute.otežana. . . stvaranje sustava kontroliranog kaosa. 5. 6.zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta društvenog proizvoda. točka udara. slom. smanjena socijalna mobilnost. financijsko monetarni protektorat.nezaposlenost. političkih i industrijskih sukoba. skupina . 7. .promjene u socijalnoj patologiji.sustavni i promjenjivi opći gospodarski pokazatelji: . . rast svih oblika agresivnog ponašanja. sindrom "odljeva mozgova" 7.društveno gospodarski pokazatelji: . sindrom kule od karata. koordinirani i praćeni procesi manipulacije gospodarskim slomom: 1. točka svijesti. . 9. stvaranje nadsuverenih. nulta točka. ali i ostalih dobnih skupina. kriza razvoja. skupina .rast socijalnih. . 3. 4. skupina . strategija napuštanja potencijala.4. 3. naddržavnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih i financijskih institucija. 11. šok terapija MMF-a.opći gospodarski stalni pokazatelji: . 8. . 6.

. uništenje malog i srednjeg poduzetništva građana. 8. razvoj. . etnocentrizam. 5.neučinkoviti pravosudni sustav. 7. .sustavna i kronična uvozna ovisnost gospodarstva. preveliko zaduženje javnog sektora zemlje. 4. 3. Uzroke nastale krize razvoja možemo odrediti kao dvadeset kriznih točaka ponašanja vlasti od 1990. . 6. koje obzirom na mrtvilo proizvodnje može zemlju nemogućnošću povratka inozemnih dugova dovesti u odnose ovisnosti o vjerovnicima. a ne predstavničkog i vrhovnog zakonodavnog tijela građana RH. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju. 2. stavljanje Sabora u funkciju državnog parlamenta.kriza racionalnosti u državnom (političkom i državno . uvjetovana nemogućnošću vlasti da ispunjava zahtjeve stanovništva. 13.niska produktivnost.pravni (vlasnički) odnosi. stvaranje ovisnog i političkoj – državnoj vlasti podložnog pravosudnog aparata koji djeluje ne po pravu već po naredbama.jačanje konzervativne javnosti i politike. . . korištenje sredstava inoemnih financijskih izvora za jačanje moći državnog aparata kroz financiranje ministarstava i javnih troškova nebitnih za razvoj i rast proizvodnje u zemlji. stvaranje i tiho odobravanje bez pokrića prevelikog unutarnjeg duga u pravnom i pravosudnom neredu. . ideologijski fundamentalizam. . napuštanje sela i manjih mjesta.rast društvenih sukoba.političko kulturni pokazatelji: .kriza legitimiteta. ekonomičnost i rentabilnost privređivanja. skupina .krah vladajuće ideologijske ortodoksije.upravnom) i privrednom menadžmentu.koncentracija stanovništva u velikim gradskim središtima. populizam. domovinski rat. .neučinkoviti sustav gospodarstva. 11. ustrojavanje državne i lokalne vlasti.. pretvorba i privatizacija. – 2000. krivi odabir strateških oslonaca gospodarstva. 10. time i rast zaposlenosti. gušenje proizvodnje i time dovođenje u pitanje ekonomskog opstanka zemlje. 12. 9.nejasni i nesigurni imovinsko .: 1. 4. . utemeljenje financijsko – monetarnog sustava zemlje na fiktivnim vrijednostima špekulacijske prirode. radikalni egalitarizam.

čime je dotadašnja ekonomska kriza dobila oblik duboke nacionalne krize. neprogramski. To ponašanje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Račana) možemo odrediti kroz šesnaest kriznih točaka ponašanja vlasti od 2000. 13. opće osiromašenje građana Hrvatske. itd. Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila “krizni kontinuitet” i produbila krizu do krize razvoja. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja državom. odbijanje vraćanja državnog duga umirvoljenicima. 15. prekršen “Ugovor za pravednu Hrvatsku” potpisan s najjačim hrvatskim sindikalnim središnjicama. javnom. Katoličkom Crkvom. 7. 12. s mogućim međunarodnim posljedicama za Hrvatsku. rasprodaja općih nacionalnih dobara bez novčanog pokrića i bez nadzora odljeva sredstava stečenih prodajom. 11. najave i početak masovnih otpuštanja u vojsci i policiji (do 30 000 zaposlenih). 17. 6. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i njihovih štićenika. umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama. nesposobnost Vlade za partnerstvo u općem. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata. ne postojanje strateških institucija države. porast nezaposlenosti. . 8. umirovljenicima. 20. 10. zloupotreba obavještajnih službi za zaplašivanje i prijetnje građanima umjesto da služe općem dobru i nacionalnoj sigurnosti. 2. strategijsko programsko neslaganje članova vladajuće koalicije.: 1. pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese stvaranja hrvatske države. 3. 16. 19. stručnom dijalogu o budućnosti Hrvatske. porast nezaposlenosti. – 2002. suradnja s Haaškim tribunalom. oduzimanje nacionalnog ponosa građanima Hrvatske. 5. politika stečajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih. 4. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu jačanjem moći državnog aparata. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih državnih poduzeća. nemogućnost vladajuće koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog koncenzusa o budućnosti. prema projektima iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduzeća. braniteljima. 9. 14. čime Vlada postaje “proizvođač” društvenih sukoba. tajni kreditni i reformski aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom.).14. 18. izručenje najviših vojnih zapovjednika Hrvatske vojske. 15. povećanje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje proračunskih deficita. što je bilo jedno od glavnih predizbornih obećanja. uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji. maglovit pristup rješavanju pitanja nezaposlenosti.

tehnološki nesrazmjer Vladinog. PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU Upravo iz tih razloga.izostanak strateškog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog. .16. potrebno je. . strateško izgrađivanje. . Uz to neriješene su ostale i krizne točke prethodne vlasti. .mandatno postojanje institucija. tako da je gospodarska i društvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja.krizu inicijative.tehnološku krizu. koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i međunarodni kredibilitet.nepovjerenje građana prema institucijama države. . a ne njihovo dugoročno.međusobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u strateškom smislu. . to je strukturalna dezorganizacija države. nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog sustava. . otpočeti rješavanje krize sustava kroz donošenje svojevrsnog Protokola o nacionalnom sustavnom upravljanju.krizu državnog proračuna. . poslovnog i civilnog sektora.nemogućnost brzog djeovanja. Prije toga. Da bi se omogućio oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se sačiniti plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zadaća Državnog upravnog povjerenstva: . kao pretpostavku rješavanja nacionalne krize. . najozbiljnija krizna točka nacionalne krize. otvaranje krize sustava.izolacionizam institucija unutar sustava. sasvim sigurno. Očituje se kroz: . . Ona onemogućava sustavni pristup rješavanju nacionalne krize i potpuno onemogućuje učinkovitost ne samo vlasti. poslovnog i civilnog sektora. . . . svaki će pokušaj rješavanja krize pasti na jednoj od točaka krize sustava.zamjenu strateških institucija političkim institucijama.krizu nacionalnog optimizma. već paralizira društvo u cjelini. ekonomskog i teritorijalnog).krizu civilnog društva.proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar društva. . . Kriza sustava je.nepostojanje dijaloga Vlade.neizvršavanje obveza državnih institucija. Potrebna je izgradnja nacije kao sustava na razini misli.izostanak nacionalnog planiranja međunarodnih trendova.

spriječiti obustavu proizvodnje. 3. u području infrastrukture krediti trebaju biti dugoročni i s malom kamatom. 13. 22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske. 16. 17. učinkovitim i kvalitetnim smanjenjem broja ministarstava i uprava. reorganizirati i preustrojiti državnu i lokalnu upravu. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji. program javnih infrastrukturnih investicija. tj. 9. te osigurati program kredita za financiranje infrastrukture i tehnoloških projekata. maksimalnoj mobilizaciji živog novca koji se oplođuje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga umnaža. izvršiti pripreme za postavljanje novog financijsko . spriječiti porast nezaposlenosti. 18. a to mora predstavljati izvorni produktivni koncept investiranja svog raspoloživog kapitala u stvarnu ekonomiju.1. . reaktivirati značajne neiskorištene proizvodne potencijale. osigurati proizvodne kredite iz državnih sredstava. 7. 11. 15. uvesti standarde nadzora novca. 20. bilo kojim oblikom novca bez pokrića). usvajanje i provođenje Programa za gospodarsko . šverc. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda uključivanjem građana i njihovim nadzorom nad programima ulaganja. stabilnost valute vezati uz čvrste investicije u proizvodnju . mora stvoriti temelje nacionalnog financijskog suvereniteta. malog i srednjeg poduzetništva. korisnim i kvalitetnim smanjenjem broja županija i općina u RH. zaštititi proizvodna materijalna dobra. 14. 23. 12.fizički dokazive parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti. središnja banka. strategiju razvoja ljudskih potencijala. u području tehnologije krediti mogu imati malo veću kamatnu stopu. 5. oni trebaju biti jedino mjerilo opravdanosti ulaganja. prekinuti daljnju emisiju državnih obveznica. 8. manipulacije špekulativne prirode (fiktivnim dionicama.monetarnog sustava zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca. vrijednosnim papirima bez pokrića. ali ne veću od 5 % u pionirskoj fazi. 10. smanjenjem nepotrebnih troškova i birokratizacije državnog aparata. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava. kontrole cijene novca. 4. 19. proglašenje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina. odrediti nove ekonomske zahtjeve. 21. kontrolirana od strane države. definiranje strateških tehnoloških područja industrije. 2.pravno uređivanje države. 6.

također.načelo javnosti rada institucija vlasti i dužnosnika.načelo dostupnosti podataka i programa vlasti građanima.načelo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obećanja. i to u smislu da građani sve izrečeno. koji kroz svoje zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke. stvara uvjete učinkovitosti i otvorenosti vlasti. međusobnog razvoja susjednih zemalja. .načelo Ustavnih ovlaštenja: prava i obveza građana koje proizlaze iz Ustava RH. Zato je dobro poznavati načela javnog. moraju aktivno uključiti u nadzor obnašanja javne vlasti od strane onih koji su dobili mandat.načelo legitimiteta i legaliteta. .načelo javne vlasti: svi građani su javna vlast. . svakome od njih odgovara i mora polagati račune. . te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od strane građana. . razvojne strategije uzajamnog.načelo “zaposlenika i poslodavca” u smislu da su građani poslodavci vlasti. zapravo. napisano i obećano tretiraju kao usmeni ili pisani ugovor koji vlast treba ispoštivati. . . . . . angažiranje građana kao javne vlasti.24. u smislu stalnog ispitivanja volje i potrebe građana kroz izravne kontakte s građanima. građanskog nadzora vlasti. te činovnika. te da vlast radi za građane i po volji i potrebama građana. Načela aktivnog. .načelo partnerskog odnosa vlasti i građanskih inicijativa. u kojima vlast mora solidarno snositi opće teške uvjete života i rada sa svojim sugrađanima.načelo promjenjivosti vlasti pod utjecajem građana. građanskog nadzora vlasti: . . rad i učinkovitost vlasti.načelo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima. .načelo pritisaka interesnih grupa i udruga. vezano uz krize.načelo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane građana.načelo izravnog kontakta s građanima.načelo otvorenosti vlasti prema građanskim inicijativama i interesima.načelo građanske odgovornosti i suodgovornosti za ponašanje. . socijalno i životno teške prilike. . .načelo građanske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane vlasti. . NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA Građani se.načelo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom pojedinom građaninu. po logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno pomažu svoj razvoj bolje će se razvijati. .načelo solidarnosti. Građanski ili civilni nadzor vlasti.

U svim . vjerovnici.analiza tržišta i partnera. putem referenduma. Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduzećima s većinskim udjelom države. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni interes zemlje u ovom trenutku. ovlašteni revizori. a ne podobnosti na svim razinama. banke. . MOŽE LI HRVATSKA STATI NA ČELO DRŽAVA NACIJA? Hrvatska treba preuzeti vodstvo država nacija u globalnom zalaganju za oživljavanje naconalnog proizvodno . ili zatražiti od MMF-a održavanje konferencije o redefiniranju uloge.monetarnog protektorata. rast dobiti (proizvodnje). . izrada investicijskog programa restrukturiranja i revitalizacije.načelo sigurnosti i stabilnosti. utvrđivanje i uređenje vlasničkih odnosa. . Prvenstveno mora biti oživljavanje poduzeća. analiza obveza. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "države nacije" kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. Od iznimne je važnosti da takva inicijativa dođe upravo od jedne (ili grupe) male zemlje sa snažnim nacionalnim. analiza kadrova. što znači da vlast mora raditi na način da se svi i svaki građanin osjećaju sigurno. analiza financijskog stanja. prije svega. općeg i tajnog izjašnjavanja punoljetnih građana RH. analiza potraživanja. u smislu traženja koncenzusa svih građana u donošenju odluka presudnih za državu i naciju. biti uspješno poslovanje poduzeća. zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduzeća. . To kratko možemo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. U tom smislu trebalo bi se voditi slijedećim načelima kriznog upravljanja u tim poduzećima: dijalog sa zaposlenicima i sindikatima.načelo nacionalne sloge. načela rada i reorganizaciji Međunarodnog monetarnog fonda. pravosudni i gospodarski sustav. analiza gospodarskog okružja. kao što je Hrvatska. analiza materijalne imovine.analiza proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa.načelo građanskog zahtijevanja u smislu rješavanja određenih problema ili kriznih situacija.načelo sposobnosti. jednako za sve i svakog građanina.. gospodarskim potencijalima. te tražiti putem Generalne skupštine Organizacije Ujedninjenih Naroda hitno raspuštanje MMF-a i Svjetske banke. sindikati.razvojnog gospodarstva i rušenje sustava "Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko . Cilj kriznog upravljanja u poduzećima mora. revitalizacija poslovanja. vlasnici. dioničari. da imaju povjerenje u državni. Strateški partneri u tom pristupu mogu biti: zaposlenici. a ne njegova likvidacija. analiza i određivanje strateške pozicije poduzeća. u ovom obliku kakvi danas postoje.načelo pregovaranja i zajedničkog rješavanja problema i izrade konkretnih programa. osiguravanje zaposlenih.

" (točka 2. međunarodnih ucjena. svjetsku. ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vodeće zemlje svijeta imaju interes bilo za potencijalima ili korištenjem teritorija. Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji. kako bismo osigurali da naša gospodarstva krenu prema održivijem modelu rasta. Davni memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske populacije na američke siguronosne i inozemne interese" upravo projektira interesne zone u svijetu koje raspolažu gospodarskim potencijalima od interesa . divljom i nekontroliranom liberalizacijom tržišta (na štetu nacionalnih gospodarstava). Zbog toga je potrebno jasno reći da "novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u području gospodarskih odnosa.. slobodnu trgovinu i jačanje međunarodne gospodarske suradnje . i tijekom sastanka na vrhu u Genovi. Na neki način jedna od najvećih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak". Čelnici zemalja G7 su. razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. kroz strukturalne reforme. te njihovo nastojanje da globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji isključivo njihovog gospodarskog napretka. kao i za kontrolu rasta stanovništva u tim zemljama kako ne bi bilo ugroženo američko iskorištavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Država za kreditno opterećivanje pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za korištenjem potencijala.. Koncept "Novog svjetskog poretka". Ostat ćemo oprezni i gledati unaprijed u primjeni mjera. propustili istinski izraditi smjernice preustroja dosadašnjeg sustava ekonomske globalizacije i odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. ". u skladu s njihovim potencijalima. po potrebi. Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava. dominacije jednih nad drugima. Zaključci Genovskog sastanka potvrđuju želju za dominacijom financijski najjačih zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom.. postavljanjem uvjeta međunarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i potrebama najjačih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu. Zalažemo se za nastavak politike koja će doprinijeti globalnom rastu jakim povećanjem rasta proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okružju. moćnima.. te bi bilo za očekivati da inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske. Naglašavanje gospodarenja potencijalima kao uvjeta održivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere najmoćnijih zemalja "Novog svjetskog poretka". Čak i davni američki dokument nacionalne sigurnosti.. treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti Globalni pokret država nacija (“Global Nation State Movement”).projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim državama se nameće koncept ovisnosti o velikima. Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). ukratko onima koji bi trebali odlučivati o odnosima u globalnom poretku. nažalost. bogatima.

uz sve izraženiju krizu nacionalnih gospodarstava. načelo kapitala znanja. već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu. načelo ekonomskih resursa. načelo ekonomskog suvereniteta. Model "države nacije" može poslužiti kao most dosadašnjih koncepcija ekonomske samoodrživosti i globalnih ekonomskih integracija. kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv.za održivost rasta gospodarstva SAD. Gospodarska načela "države nacije" mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative. koji je sadržan u memorandumu nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". tehnologije i virtualnog prostora. načelo gospodarskog integracijskog odabira. Međutim i zaduživanje. kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili MMF-u. Kao glavni ciljevi gospodarske politike zemalja G7 označen je početak novog kruga trgovinskih pregovora i jačanje stabilnosti i integriteta međunarodnog financijskog sustava. "nasloni se" model razvoja). Ukoliko se to ne dogodi građanske skupine pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a zašto upravo hrvatski građani ne bi to učinili prvi) podnijeti tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara moći iz kojih se projektiraju globalne gospodarske nepogode. načelo nacionalnog koncenzusa o budućnosti. potrebna je hitna reorganizacija međunarodnog financijskog sustava po potpuno novom modelu suverenih država nacija. preko multilateralnih razvojnih banaka. načelo virtualnog kapitala. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva. vodi se prema projektu SAD. načelo sustava nacije. Možda je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. načelo gospodarske slobode. teritorija. Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku. načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti). Sastanak u Genovi samo potvrđuje takve pojekte "velikih i moćnih". . Nakon idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7. i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja. s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno jaka nasuprot skupini G7. Upravo bi takva tužba Međunarodnom sudu mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosadašnjeg globalizacijskog gospodarskog modela. te krvavih demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne ekonomske krize. načelo gospodarskog partnerstva. Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija šefovi država G7 uvrstili su na svoj dnevni red pomoć teško zaduženim zemljama u razvoju i siromašnim zemljama.

dosad neiskorišteni ili napušteni proizvodni resursi . 3. . a tajnom Uredbom Vlade. Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i početak rada Državnog upravnog povjerenstva predstavlja "nultu točku".poduzetnički. .POTREBNO JE ŽURNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI PARALELNOG IZVRŠNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM SUSTAV Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvršnog upravljanja zemljom koji tajno treba držati u pričuvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "točke udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Državno upravno povjerenstvo.inovacije. . Povjerenstvo za kulturu. Državno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika: 1. ovlasti upravljanja. 5.industrijska proizvodnja. IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana. 10. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i odrede članovi Državnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "točka svijesti".kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i državnih). Povjerenstvo za obranu. predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima Državno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvršno upravljanje zemljom. Povjerenstvo za prosvjetu i šport. 6. . 8. rok upravljanja. Čime država raspolaže? . Spremnost na taj korak je ključan za nacionalnu sigurnost zemlje.ljudski potencijali. Povjerenstvo za poljoprivredu i šumarstvo. Povjerenstvo za unutarnje poslove.. .. privatni potencijali. Povjerenstvo za vanjske poslove. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb. 7. . Povjerenstvo za gospodarstvo.tehnologija. koju će supotpisati predsjednik Republike. . . potrebno je pristupiti procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje možemo podijeliti u četiri faze: 1.ideje. 9. 4. Povjerenstvo za zdravstvo. 2. Povjerenstvo za pravosuđe i upravu.

komparativna analiza resursa u drugim zemljama. . 4) Izbor strateških ciljeva! a) testovi pretpostavki i strategije. .2. građanima. Što se događa u okolini? a) analiza pojedinih sektora u državi. . . poduzetnicima i strancima stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije.osnovne značajke susjednih gospodarstava.financijskim institucijama.zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspoloživim mogućnostima. . .država je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije razvoja. proizvoda. . učiniti sustav interaktivnim između svih društvenih segmenata.stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se građane pripremilo za prihvaćanje nove strategije. problemi i pozitivne strane. b) strateške pričuve ili alternative. .biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim ishodima. .predviđati moguće krize "drugog udara". također i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu. b) analiza okružja države i nacionalnog gospodarstva. . umreženi rad.snaga je u ideji. d) snage i slabosti. ljudima.postojeći problemi. .slabosti su u prejakoj ovisnosti o međunarodnim monetarno . .stvoriti informacijsko . b) podrazumijevanje pretpostavke .razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapređenja odlučivanja i povećanja učinkovitosti. c) društvena analiza.analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja.edukativni sustav koji će u tranzicijskom vremenu omogućavati i ljudima u administraciji.stvaranje vlastitih modela rješavanja problema.slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i čimbenika za postizanje cilja strategije razvoja.osnovne značajke organizacije i djelovanja međunardonih organizacija u gospodarstvu. Što sada država čini s raspoloživim kapacitetima? a) identifikacija .komparativna analiza tehnološkog razvitka i potencijala sa drugim zemljama. .pregled postojećeg stanja u zemlji. . . domaćem kapitalu u obliku novca i imovine. te na taj način razviti cijelu strategiju. c) strateška odrednica ili izbor. 3. . .

Porez na promet novca potrebno je plaćati kod kreditnih odnosa. zbog ugovorenih obveza prema MMF-u. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u ugovaranju i primanju kamata.financijskog upravljanja zemljom kako bi se spriječile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko HNB-a. . Bilo bi poželjno kada bi osim HNB-a u tom nadzoru ključnu ulogu imalo Građansko .saborsko stručno povjerenstvo za nadzor monetarno . odnosno kontrole cijene novca. .NADZOR MONETARNO – FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM U početnoj fazi treba kao mjeru monetarno . Potrebno je uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN). Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca. Izradi ovakvog sustava Vlada ne želi pristupiti. porez na promet novca .000. Ovaj bi nacionalni sustav podrazumijevao potpuno oslobađanje poreza na kredite u izgradnji stanova i proizvodnih pogona. te na poslove kupoprodaje valuta (novca) između novčarskih kuća (jer tu i postoje najveće mogućnosti pranja novca i financijskih malverzacija). na ostvarivanje kamata na posuđeni novac. a prethodno o tomu donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca.otplata glavnice i kamata.financijske politike utvrditi jasne standarde nadzora novca. a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje izgradnje i proizvodnje.registar kreditnih ugovora. .vjerovnici. . jer ako postoji porez na promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. a na sav ostali promet novca zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke. 2. Država mora odrediti najveći iznos kamata koji se uopće smije ugovoriti i koji dužnik mora platiti. te za pokretanje.oo DEM.razrezana visina poreza. . Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od slijedećih elemenata: 1. prije svega. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu) .glavnica kredita. . Na ovaj način destimulirati će se banke na lihvarenje u kreditnim odnosima. .dužnici.izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom razdoblja kredita. revitalizaciju i repromaterijale u proizvodnji. kao i kredite seljačkim gospodarstvima i samostalnim poljoprivrednicima. Ovo je potrebno učiniti i unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo zloupotrebljavale nevolje.kamatna stopa. bijeda. bilo bi dobro da limit bude do 100.

Stoga govorim o državi kao tvornici budućnosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva. izravnog kamatnog poreza u visini 15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa . inovativne ekonomske hrabrosti i pionirskog poduzetničkog duha. uplata ovog dijela ne bi se smjela dozvoliti bez uvida u uplaćeni porez. zajedničke nacionalne angažiranosti. TREBAMO IZGRADITI INSTITUCIJA SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH . a obvezno prije isplate glavnice kredita dužniku. To je strategija nacionalnog gospodarskog optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr). tehnologija mora postati svaka misao.3. iznos se uplaćuje u korist državnog proračuna. proizvod mora postati svako djelovanje. To je obnova ekonomskog morala i primjena načela fizičke ekonomije u gospodarstvu nacije. svih struka. . .porezne uplatnice za plaćanje IKP-a prima dužnik kod realizacije kredita. STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hrvatska kao država i njeni građani kao živo gospodarstvo trebaju poduzeti strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva angažiranje svakog čovjeka.porezna uplatnica sadrži termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne stope . "idemo"). Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija društvenog ponašanja koja proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za stabilan razvitak. Strategija mora postati individualno djelovanje svakog čovjeka. Hrvatska mora početi znati (Hz).IPK plaća dužnik 15 % od iznosa kamate na poseban račun Porezne uprave.IKP-a 15 % od ugovorene kamate. jednakih mogućnosti. Formula je: ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD + TRŽIŠTE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO. a proizvod je početak gospodarskog oporavka Hrvatske. sustav plaćanja poreza na promet novca tj. Sirovina je zemlja s potencijalima. nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima gospodarskog razvitka. "go" engl. odnosno čim banka kredit prijavi nadležnoj ispostavi porezne uprave. To je povratak na nultu točku gospodarstva. .preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku plaća dužnik posebnom uplatnicom u korist vjerovnika. točku početaka svakog razvoja. Hrvatska mora postati svjetska tehnologija (Ht). Hrvatska mora početi razmišljati (Hr). tehnologija je čovjek. alati i procesi su sva postupanja čovjeka prema namjeravanom cilju. stručnog i znanstvenog entuzijazma. opću javnu.

Upravo suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama . već su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem političkih promjena u vladajućoj strukturi. JEDNADŽBE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hr+Hz+Ht=GO Z+Z+P+Th+R+Tr=GO Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr KRIZNA JEDNADŽBA GK+KD+KS+KO=KR Gospodarska kriza+kriza društva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja JEDNADŽBA GOSPODARSKOG RAZVITKA Z+T+P+P+O+S=GORA Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetništvo+obitelj+sustav=gospodarski razvitak JEDNADŽBE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S O+P GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav Obitelj + poduzetništvo GO+GORA=GOSPODARSTVO OBITELJ GO+GORA=G O FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE GO+GORA=ČOVJEK GO+GORA=Č ZAŠTO SE PROBLEMI STVARNO NE RJEŠAVAJU? Običan čovjek danas se s pravom pita ukoliko rješenja postoje zbog kojih razloga se ne pristupa rješavanju ključnih nacionalnih problema. Sveučilišta bi mogla biti dobar "inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postojećih institucija u živu funkciju strategijskog.Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene. sustavnog pristupa planiranju budućnosti. odnosno one koje postoje ne zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budućnosti zemlje i uvelike ne služe tom cilju.

Takva globalizirana ekonomija bit će glavni doprinos povećanoj političkoj stabilnosti u svijetu 2015. te upravljanja budućnošću. neograničenim protokom informacija. Da je globalizacija američki eksperiment globalne države.monetarnim institucijama.koje još ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. usluga i ljudi: to je globalizacija. Za koncept virtualne države. CIA: «GLOBALNI TRENDOVI DO 2015. nije spremna prihvatiti “nacionalno partnerstvo za budućnost” sa širokim krugom stručnjaka i civilnih aktivista u Hrvatskoj. Mandatna Vlada (ona koja danas jest. Račanova Vlada. pod nazivom “Globalni trendovi do 2015. “… Umrežena globalna ekonomija će biti vođena velikim. godine. izrađen u prosincu 2000. dobara. moraju se stvoriti uvjeti općeg. kao što tvrdim i dokazujem u prethodnom tekstu. a sutra nije) ne može upravljati vremenom kao bitnim čimbenikom moderne ekonomije i sustava predviđanja. sa jedinstvenom svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument američke obavještajne zajednice koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. ukazuju upravo na suprotne motive među čelnim ljudima institucija civilnog društva u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog društva u obliku mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne.politički eksperiment Međunarodnog monetarnog fonda i njegovih najmoćnijih zemalja članica. te su prisiljene provoditi mjere određene za Hrvatsku izvan same Hrvatske. a nekadašnji čelnici ujedinjene oporbe znali su za taj koncept američke obavještajne zajednice. stručnjaka američke Vlade. Mnogobrojni dokazi. a zapravo ih koristili za osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. međutim. ideja. Ovim . Najviše političke strukture hrvatske izvršne vlasti duboko su podređene međunarodnim financijsko . javnog. kapitala.» Jedan od ključnih dokumenata projekcije budućnosti globalnog poretka jest američki dokument zrađen u suradnji CIA-e. Naravno. Možda bi takav postupak “nevladinih udruga” bio i legitiman. Iz tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mrežom institucija civilnog društva u Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u političkoj borbi Račana i partnera za sovajanje vlasti. nevladinih stručnjaka. iako njezina bogatstva i dobrobiti neće biti univerzalne …”.: dijalog o budućnosti s nevladinim stručnjacima” (engl. u kojem uloga moderatora pripada institucijama civilnog društva. kulturnih vrijednosti. “Global Trends 2015: A Dialogue. stručnog dijaloga o budućnosti.. postala najveći gospodarsko . koji dugoročno planira razvoj i strateške interese države. Hrvatska je na izvjestan način. About the Future with Nongovernment Experts”). kada bi se radilo o podupiranju političkih stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. “National Intelligence Council – NIC”.

Između redaka ova rečenica skriva moguće američke projekcije međunarodnih kriza u područjima gdje SAD imaju svoje posebne. Kako je to moguće? Jednostavno. globalne Vlade sa svjetskim premijerom na čelu. Sjedinjene Države. Ravnoteža znanja. će odrediti koliko dobro će se države uklapati u te globalne procese …”. globalizacije. Nevladine institucije. etničkog. kroz privatne i državne fondove. Te će zemlje prisiliti Sjedinjene Države i ostale razvijene zemlje da ostanu usredotočene na izazove “starog svijeta” …”. strateške interese. Jednako tako će . manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti. dok će za bogatije (moćnije) zemlje to značiti prisvajanje resursa. Ovaj dokument CIA-e predviđa i što će se dogoditi sa zemljama koje će zaostajati za globalizacijskim procesima: “… Regije. najavljuje premoć određenih zemalja u raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja. financijskim transakcijama (zakonitim i nezakonitim) preko njenih granica. a na temelju rezultata tog upravljanja odredit će Hrvatskoj položaj u ukupnom svjetskom poretku. Za SAD globalizacija predstavlja geoekonomski model globalne premoći nad raspolaganjem ekonomskim resursima nacionalnih gospodarstava. migracijama. resursa i tehnologije trenutno je glavni predmet strateške obrade američke obavještajne zajednice. tj. do 2015. a i kada se pojedinoj zemlji omogući sudjelovanje u procesima SAD žele odrediti položaj te zemlje u globalnom poretku. godine žele uspostavu jedinstvene. Oni će biti ishodišta političkog. zaraznih bolesti. od gospodarskih. jer će primjerice liberalizacija nacionalnih tržišta i njihovo umrežavanje u globalnu ekonomiju za pojedine zemlje značiti rasprodaju ekonomskih resursa. SAD su bile. a nakon toga pomagač ekonomskog restrukturiranja u kojem će upravo za sebe osigurati korištenje strateških ekonomskih. tehnologijom. kao što je to danas slučaj s Račanom i njegovom petorkom. zemlje i grupacije koje će se osjećati izostavljene iz procesa suočit će se sa produbljavanjem ekonomske stagnacije. najveći financijski pomagači dolaska na vlast vladajuće koalicije. oružjem. nedvojbeno. zapravo. U poglavlju dokumenta “Nacionalno i međunarodno upravljanje” procjenjuje se: “… Države će i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni. političkom nestabilnošću i kulturnim otuđenjem.riječima dokument. Kvaliteta vladanja. ideološkog i religioznog ekstremizma. ali će nacionalne vlade imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija. kako bi se posredovanjem u međunarodnim krizama SAD nametnule kao čimbenik mira i stabilnosti. Sukladno tomu imaju skrivenu mogućnost odrediti način na koji će Račanova Vlada upravljati zemljom. poslovnih do neprofitnih organizacija će igrati sve veću ulogu u nacionalnim i međunarodnim odnosima. nacionalno i međunarodno. zajedno s nasiljem koje je često popratna pojava ekstremizmu. eneregetskih resursa. Pri tomu se ne žele odreći prava da kao jedina svjetska sila određuju kojim zemljama će biti omogućeno sudjelovanje u procesima. Sjedinjene Države upravo su na ravnoteži ekonomskih resursa sedamdesetih godina prošlog stoljeća počele graditi model “Novog svjetskog poretka”.

Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike će se križati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti … Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015. Zbog čega ga Račanova Vlada nije analizirala. Ili se poput Mesića igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti. tehnološki i edukacijski pomagati civilni sektor u Hrvatskoj..financijski. on je instrument stranih interesa i rezultat našeg neznanja. MESIĆ-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NAŠEGA NEZNANJA Predsjednik Mesić je obična neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini izjavio da Bushova administracija ne razmišlja o interesnom upravljanju procesima tranzicije u Hrvatskoj. i poput prave djece jedni drugima bacaju pijesak u oči. Ovaj američki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom 2015 godine. SAD su najutjecajnije u: NATO-u. Obavještajna zajednica SAD već od druge polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća u kontinuitetu radi na projektima preoblikovanja država i struktura vlasti u svijetu (osobito u onim zemljama gdje SAD imaju svoje strateške interese). trenutno su jedina zemlja s globalnom obavještajnom zajednicom. Svjetskoj trgovačkog organizaciji (WTO). kadrovski. Sasvim je nebitno je li u ovom slučaju Mesić marioneta ili nepromišljeni neznalica. Međunarodnom monetarnom fondu. će zahtijevati preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura …”. te zbog čega institucije zadužene za zaštitu i planiranje nacionalnih interesa u Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na američku strategiju globalnog upravljanja do 2015. ili uopće ne znaju što rade. će prilagoditi strukture vlasti dramatično izmijenjenom globalnom okruženju – čineći ih prilagodljivijim uključivanju u međusobno jače povezani svijet. matična su zemlja svjetske valute (američkog dolara). Ovaj dokument prdstavlja standarde “Novog svjetskog poretka”. Američki dokument jasno planira globalno upravljanje: “… države s kompetentnim upravljanjem. a znam da nije.? Ili rade za strane interese. kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali društvene procese u Hrvatskoj u smjeru koji odgovara američkim nacionalnim interesima i projekciji svjetskog poretka u globalnoj državi. POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE «NOVOG SVJETSKOG PORETKA» Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije posljednje faze izgradnje “Novog svjetskog poretka” do 2015. Svoj utjecaj u svim međunarodnim institucijama Sjedinjene Države koriste u ostvarivanju tog globalnog projekta preoblikovanja svijeta. odnosno uvjete pod . jedina su zemlja koju nitko ne može spriječti da svugdje u svijetu po vlastitoj procjeni vojno intervenira. uključujući Sjedinjene Države. u grupi zemalja G8. svim agencijama UN-a. Ujedinjenim Narodima. godine. Svjetskoj banci.

Volja naroda više neće uvjetovati ponašanje upravljača državom. nadzor meteoroloških podataka i upozoravanje na ekstremne vremenske pojave. Dokument sadrži i projekt međunarodne suradnje. te protiv trgovine drogama. reforma i jačanje . i utjecaja nevladinog sketora. koje će utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Kao jednu od opasnosti SAD vide i mogućnost da pod pritiskom vlastitih građana mnoge europske vlade zatraže jaču kontrolu nad međunarodnim financijskim i trgovačkim institucijama. ali ne i sve zemlje koje to uspiju. Sjedinjene Države namežu kriterije učinkovitog i kompetentnog upravljanja državom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. nego će na određenim razinama proizvoditi sukobe kod kuće i u inozemstvu. koje dokument određuje kao: Istočna i Jugoistočna Azija. ženama i djecom. Latinska Amerika. već će njihove postupke uvjetovati volja “globalne vlasti”. Rusija i Euroazija. Većina. Srednji Istok. bit će reprezentativne demokracije … Države s neučinkovitim i nekompetentnim upravljanjem ne samo da neće koristiti dobrobiti globalizacije. unutar Balkana). izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije. osiguravajući još veći nesrazmjer između regionalnih pobjednika i gubitnika nego što postoji danas … Globalizacija će povećati transparentnost procesa donošenja odluka u vladi. Globalizacija će također stvoriti povećane zahtjeve međunarodne suradnje na transnacionalnim pitanjima …”. MUNCHEN. borba protiv terorizma. već će uspostaviti mutantni oblik državnog suvereniteta koji proizlazi iz odnosa države prema globalnom poretku. “… Učinkovito vladanje državom će povećano biti određeno sposobnošću i okretnošću da se oblikuju partnerstva za korištenje povećanog protoka informacija. ali jednako komplicirajući tradicionalne neliberalne procese demokracija. novih tehnologija. Europa (gdje se ubraja i Hrvatska. razvoj cjepiva ili lijekova protiv zaraznih bolesti. PARIS U istom dokumentu CIA predviđa da će tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London. komplicirajući sposobnost autoritarnih režima da održe kontrolu. selektirana pitanja zaštite okoliša. Munchen i Paris. Ovaj dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama “Novog svjetskog poretka”. Sub-Saharska Afrika. napori međunarodnih i regionalnih organizacija na rješavanju unutar državnih i međudržavnih sukoba. Sjeverna Afrika. uvjeti zaštite intelektualnog vlasništva. te kao ciljeve međunarodne suradnje i zajedničkih poslova globalne vlade vidi: “… nadzor međunarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona. Južna Azija. TRI OD PET NAJVEĆIH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE TEHNLOGIJE: LONDON. U protivnom će biti izolirane i ignorirane. Kanada. To su glavne regije globalizacije u slijedećih petnaest godina.kojima će zemljama biti moguće opstati u više ili manje suverenom obliku. “Novi svjetski poredak” neće priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda. humanitarna pomoć. Povećano kretanje stanovništva će stvoriti utjecajne dijaspore. migracija.

MMF). Upravljanje i političko vodstvo su slabi na nacionalnim i međunarodnoj razini …”. nezakonita ekonomija ubrzano raste. posebno Bretton Woods institucija (op. “Regionalna konkurencija: izoštravaju se regionalni identiteti u Europi. prihvaćanje genetski modificiranih organizama kao poboljšanje prehrane i zdravlja. obje Amerike i Europe. “… Razorna globalizacija: postoje globalne elite. mnoge zemlje u razvoju bilježe nizak ili negativan rast. utemeljenje mirovnih snaga ili “stand by” vojnih postrojbi pod nadležnošću Vijeća Sigurnosti UN-a. U protivnom jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak strateškog planiranja budućnosti i pristanak na strane strategije. predlaganje novih građanskih prava kao zajedničkih globalnih građanskih prava. zemlje izvan tih regija su marginalizirane. koji omogućuje većini svjetskog stanovništva korištenje dobrobiti globalizacije … u mnogim takvim državama uloga države se smanjuje.međunarodnih financijskih institucija. SCENARIJI BUDUĆNOSTI GLOBALIZACIJE Na kraju dokumenta navode se i četiri moguća scenarija budućnosti globalizacije. “Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug između tehnologije. učinkovitog upravljanja. što rezultira povećanim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet. Američki projekt “GT-2015” je projekt globalne države. gotovo bez ikakvih izvora političke ili financijske potpore …”. dok se intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz različite oblike međunarodnih ugovora i dogovora …”. potaknuti rastućim političkim otporom u Europi i Istočnoj Aziji američkom globalnom vodstvu i globalizaciji po američkom projektu. ekonomskog rasta. ekspanzija Vijeća Sigurnosti UN-a. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta . “Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako američka ekonomija usporava i stagnira. njezine se funkcije privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima. službe hrvatske obavještajne zajednice. porastom preokupacije svake regije vlastitim ekonomskim i političkim prioritetima … regionalne ekonomske integracije u trgovini i financijama su u porastu. Rastu ekonomske i političke tenzije s Europom … uz prioritete Azije. Aziji i Južnoj Americi. kao primjerice prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s nižim primanjima …”. s mogućim izuzetkom Europske Unije. Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na sličnom projektu globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na što povoljniji način. globalna nadležnost Međunarodnog kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom. relativno visok stupanj ekonomskog rasta i regionalnu konkurenciju … odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne institucije”. demografskih faktora. ali većina svjetskog stanovništva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije … globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim zemljama. Ozbiljno je pitanje zbog čega saborski odbori Hrvatskog sabora.

kroz svojevrsnu virtualnu. izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o budućnosti kao strateškog dokumenta budućnosti države i nacije u budućem vremenu globalne virtualne ekonomije. upravljanje budućnošću. odnosno to mora biti svojevrsna vizija Hrvatske tijekom ovog stoljeća. informacijskog. stručni dijalog.Nove globalizacije. Načela Vlade nacionalne solidarnosti su: stručnost. građana. tehnološkog. javni. (PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O BUDUĆNOSTI) . oživljavanje proizvodno – razvojnog gospodarstva. koja će kroz nacionalnu solidarnost omogućiti preporod naroda. Vlada kao građanski servis upravljanja državom. socijalna solidarnost s građanima. strateško pozicioniranje znanja. Za početak je potrebno jasno odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budućnosti i uspostaviti njihovu međusobnu komunikaciju. za što ni Račan ni Mesić. upravljanje resursima. koji će podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije države nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. izgradnja sustava strateških institucija. Račanova Vlada je pokazala da ne zna biti partner nacionalnog dijaloga. stručni dijalog kao jedini put do nacionalnog koncenzusa o budućnosti. koja može poslužiti kao svojevrsni inkubator nacionalnog dijaloga. Ako su institucije civilnog društva (barem njihova najutjecajnija većina) imale zadaću tijekom zadnjih deset godina stvoriti društvene uvjete za promjenu vlasti. danas treba stvoriti kritičnu masu institucija civilnog društva i pojedinaca. (PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA) HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti. čiji će strateški cilj biti uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o budućnosti. znanstvenog i stručnog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog društva. ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. opći. upravljanje krizom i stabilizacija sustava. U trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavnička. verbalna) ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne komunikacije) Hrvatskoj je potreban opći. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je uspostava društvenog. tehnologije i ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala. upravljanje tehnologijom misli. javni. stvaranje projekta virtualne Hrvatske. upravljanje strateškom državnom imovinom. što predstavlja proces manipulacije civilnim društvom u Hrvatskoj. kulturnog. nacionalno partnerstvo. multimedijsku radionicu javnog dijaloga. Za to je potrebna vizija budućnosti.

kako bi na potpuno novim. Mijenja se uloga i način upravljanja državom. informacijski. STOLJEĆA Kadrovska stranka Apsolutna komunikacija sa svima Stranka WWW komunikacije Informacijska baza podataka Nositelj javnog komuniciranja (katalizator promjena) Obrazovna institucija . tehnologijom. Tabela 1 DANAŠNJE POLITIČKE STRANKE Masovna stranka Komunikacijski izolacionizam Nepoznavanje novih komunikacijskih tehnologija Organizacija manipulacije informacijama Potiče društvene sukobe (generator sukoba) Ne bavi se edukacijom kadrova za nove tehnologije i uvjete rada POLITIČKE STRANKE 21. Potrebno je izgraditi sustav modernih političkih stranaka. zapravo znači. ona je nacionalni. tehnološko. kao transfer interesa države i novih oblika međunarodnih integracija. a ne masama. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budućnosti i dijagonala društvene stabilizacije. Integracija interesa važnija je modernoj političkoj stranci od integracije teritorija. potrebna je ozbiljna tranzicija hrvatskih političkih stranaka. gospodarskim potencijalima najveći ispit tranzicije političkih stranaka. alternativne paralelne vlasti. ljudskim potencijalima. razvojno orjentiranog civilnog društva. znanstveni. tehnološki. znanstveni. Moderna politička stranka upravlja znanjem i kadrovima. virtualnih kriza i njihvoih rješenja. da je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja znanjem. suvremenim načelima. zbog toga je možemo nazvati virtualnom strankom. državni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u kulturno. Novo vrijeme stvara potrebu za novim načinima političkog organiziranja. političke stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku globalnu konkurentnu strategiju. kako bi sustav države bio u potpunosti siguran. Danas se politička stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u procesima globalizacije i regionalnih integracija. za takve ekonomske i društvene odnose unutar države. Moderna politička stranka je stranka virtualne stvarnosti.MODEL PROMJENA Međutim. stvaranje sustava srednjeročnog i dugoročnog planiranja i predviđanja. Možemo je nazvati i kadrovikom nacije. kao nositelja javnog komuniciranja. stručni tim kontinuirane. To. Moderna politička stranka mora uskladiti nacionalno i globalno komuniciranje. Tako počinje izgradnja modernog.

uzrokovanih globalizacijskim trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Tradicionalna uloga političkog nadmetanja prepušta svoje mjesto modernoj ulozi nadmetanja novom tehnologijom. Iz dosadašnjeg upravljanja političkim interesima u buduće upravljanje gospodarstvom putem nacionalnog koncenzusa o budućnosti. građanske angažiranosti. za očekivati je udar tehnološko – kadrovskih kriza. Moderna stranka je kreator nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. znanjem i ljudskim potencijalima.Ne potiče znanstveno i stručno usavršavanje Komunikacija suhoparnim priopćenjima i PRESS konferencijama Institucija osobnog interesa pojedinaca ili određenih skupina Institucija transfera materijalnog kapitala Institucija cjeloživotnog učenja Organizacija komunikacije multimedijske Strateška institucija civilnog društva Institucija transfera virtualnog kapitala. To znači . Ona priprema kadrovsku infrastrukturu države. kojom je uvjetovana političko . mora funkcionirati kao nacionalni menadžerski tim. Moderna politička stranka. Država postaje nacionalna kompanija kojom upravlja menadžerski tim. preuzima ulogu upravljača ljudskim potencijalima.gospodarska tranzicija države i nacije. banka kadrova. Moderna politička stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala. I u toliko je ona kadrovska stranka. Upravo transformacija političke stranke u kadrovsku stranku znači transformaciju upravljanja državom i stvarnu društveni traniziciju. To znači kadrovska stranka. jer nakon financijsko – ekonomskih kriza u nacionalnim državama. proizvodnja novih vrijednosti Inzistira na razlikama i vlastitim Institucija nacionalnog koncenzusa. kao kadrovska stranka. interesima ili interesima svog ugrađuje razlike u društveni mozaik čelništva Načela tržišnog kapitalizma Načela virtualnog kapitalizma Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i međunarodnoj razini Predstavlja građane u Predstavlja građane u predstavničkim tijelima u zemlji predstavničkim tijelima u zemlji i Stranka tradicionalne demokracije međunarodnim integracijama Stranka globalne demokracije Verbalna demokracija Internet demokracija (globalna) (tradicionalna) Medij selektivnog dobra Medij općeg dobra ???????????????????????????????? Inteligentni razvojni sustav ?? Politička stranka budućnosti je svojevrsna škola političke.

Postaje moderator opće društvene informiranosti. Selekcija nacionalnog menadžementa u buduće se neće vršiti kroz birokraciju (državnu amdinistraciju). a ne instrument skrivanja podataka. već će se selekcija nacionalnog menadžementa vršiti kroz modernu političku stranku. a ne manipulator informacijama i njihovim izvorima. nove stranke. koristi sve nove tehnologije. možemo reći. ograničena komunikacija i komunikaciju. političke i ekonomske procese tranzicije hrvatskog društva i države bit će najteže shvatiti da su njihova znanja zastarjela i da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. Prvi korak transformacije političke stranke u kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima. nove ideje. traži izvore izvor informacija. Onima koji danas predvode društvene. To je svojevrsna kulturna revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju državom. znanja informacija. Zbog čega? Demokratičnost državno aparata se na taj način dodatno modernizira i. koja ne smije više živjeti sama za sebe). Tabela 2. To je jedini način. apsolutizira. da građani izabiru administraciju (utječu na promjene u državnoj birokraciji. u stalnoj je u inozemstvu internet komunikaciji sa . Stranka je jamac javnosti informacije. Za te procese potrebni su novi ljudi. tj. te načinom prikupljanja i obrade informacija. ne poznaje Virtualni političar. jer će se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije izgubiti. Ovo je tranzicija čiji će procesi biti najteži i dugotrajni. – model odgoja novog političara DANAŠNJI POLITIČAR NOVI POLITIČAR Tehnološki nepismen. Stranka postaje medij opće dostupnosti informacija. onemogućava izabrane predstavnike građana u izvršnoj vlasti u provedbi njihovog programa za koji su dobili mandat birača. nema komunikacijski krug “ciber-space” prostora. potiče krug. umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh države.kontinuirano osposobljavanje tima za vođenje države. stalno širi komunikacijski krug Ne komunicira s političarima u On je političar virtualnog globalnog svijetu. U protivnom administracija (birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju. koristi znanja svojih sugrađana. ne koristi se prednosti novih tehnologija. one njima postaju neizbježno sredstvo njegovog uspješnog rada Koristi zatvoreni komunikacijski Komunicira sa svima. odnosno stvara sustav unutar sustava često po načelima negativne selekcije. u suvremenoj demokraciji. da sami građani izabiru i kandidate za menadžment svoje države. a ne subjekt zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. nove tehnologije.

moderator i civilni sektor je suradnje političkog. pa ništa) na međusobnu interakciju znanjem Verbalni političar Političar znanja Nije svjestan da je zaposlenik Zastupa interese svojih sugrađana. spreman na javne sukobe razgovor sa svakim i svima. služi sugrađanima Profesionalni političar Političar poduzetnik Političar kontinuiteta Političar inicijative Svojim ponašanjem i načinom Inicijator i sudionik javnog. iznalazi nove oblike postizanja koncenzusa Demagog Pedagog i komunikolog Ne poznaje sustav informacija i Manager informacija i znanja znanja Služi se političkim nagonom Koristi metode upravljanja tehnologijom misli Nije sklon promjenama. surađuje. sluša. procjenjuje. ne nameće se. svojih sugrađana. poslovni virtalnom ekonomijom. promjenama tehnološkim i znanstvenim promjenama Političar lažnih obećanja Programski političar javnog ugovora s građanima . poznaje ekonomski sustav. postavlja se kao ne postoji birokratsko postupanje i političar “šef” proceduralna komunikacija. trenutnoj komunikaciji s izraženo birokratsko postupanje građanima. u virtualnoj je (po dogovoru) u svom uredu.političarima u svijetu Bavi se pitanjima politike. iznošenja svojih stajališta izaziva društvenog dijaloga. on je političar “sluga”. ne Bavi se ekonomskim pitanjima. potiče oblike društvene suradnje. uglavnom je poštuje nepisani ugovor o svojoj društveno neodgovoran općoj društvenoj obvezi Političar stranačke obveze i stege Političar obveze prema građanima Sastaje se s građanima periodično Živi s građanima. poslovnog i civilnog sektora Ne bavi se sustavskim Sustavski promišlja promišljanjem Ne koristi znanja oko sebe. dnevnoj. potiče zajednicu oko sebe malo. uvjeren Koristi virtualni prostor globalnih je da sve zna dovoljno (od svega po znanja. između njega i građana prema građanima. osobito Inzistira na temeljitim radikalnim radikalnim ekonomskim.

informacijama. to je prva nebirokratizirana država u povijesti postojanja svijeta. nadzirati. teritorijalno ili obavještajno ugroziti. (16) internet obrazovni sustav. na nju nacionalne vlade ne mogu uopće utjecati. globalna država u kojoj svaki građanin svijeta. Ali. autor ideje ostaje poznat. ne mogu je ograničiti. a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih država. (20) www ideologija. Možemo reći da je u “ciber space-u” ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju. ona upravlja prostorom koji se ne može vojno. prostoru kojim upravlja. njegova adresa je poznata. primjerice nema vojsku i policiju. internet rad. (5) slobodan protok ljudi (rada. internet proizvod). u virtualnom prostoru globalne WWW države ideja je kapital kojim raspolažu građani. koja mijenja oblik iz fizičke u virtualnu (često na štetu nacionalnih gospodarstava i država nacija) u slobodnom protoku ideja kroz “ciber space” . (2) slobodan protok informacija. (9) jedinstveni jezik i pismo. brbljaonice. To je država koja. tehnologiji. već znanjem. internet radnici. globalna internet država se širi velikom brzinom. (17) institucije internet vlasti (provideri. ona nema predsjednika. internet kafići. (3) slobodan protok znanja. internet proizvodnja. Glavna obilježja WWW države ujedno oslikavaju ideju “Novog svjetskog poretka”: (1) slobodan protok ideja.GLOBALNA DRŽAVA VEĆ POSTOJI Da stvaranje globalne države nije samo zloslutna procjena analitičara globalizacije potvrđuje činjenica postojanja globalnog umreženog društva koje je već poprimilo sve osnovne značajke virtualne države. To je potpuno virtualno globalizirano društvo. aukcije …). svaku ideju. U prostoru WWW globalne države protok ideja nije ničim ograničen. (7) slobodan protok roba. bez birokrtizirane procedure. (13) “X” kompjuterska nacija. (10) jedinstveni prostor (“cyber space”). ograničenja ili zabrane može dobiti virtualno državljanstvo (pristup WWW prostoru). Na određeni način. web masteri). ali umreženo vlada svim predsjednicima u svijetu. (4)slobodan protok tehnologije. svima u WWW prostoru. broji sve više državljana. (11) građani (svi umreženi pristupom internetu). i svakome na upotrebu. ona nema novac. na sve načine. Trenutno WWW globalna država ima premoć u nekoliko bitnih područja nad nacionalnim državama: znanju. odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna. Upravo slobodan protok ideja bitno određuje apsolutnu demokraciju WWW države. može ih plasirati svatko. (15) međusobna društvena interakcija sudionika. “WWW” prostor. Globalna ekonomija. Virtualna globalna država već postoji. (18) društveni život (internet novine. (8) slobodan protok usluga. “Cyber space”. (12) internet kultura. u kojem su sudionici građani globalne WWW države. ali ima pristup novcu nacionalnih država. s njime se lako komunicira. osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim oružjima. informacijom i novim tehnologijama. (14) jedinstveno vrijeme (vrijeme misli). (6) slobodan protok novca. (19) internet kao globalna demokracija.

Prostor globalne WWW države ne poznaje tradicionalne instrumente ograničavanja kretanja ljudi kao: radne vize. Znanstveno – tehnološka revolucija informacijskog društva će dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne države. dozvole za boravak. Slobodan protok informacija poslužio je kao moćno oružje u širenju WWW globalne države i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih država. ugovor. WWW država kao izvor informacija. a apsolutna konkurencija tehnologija spriječava ozbiljnije tehnološke krize i šokove. potpuno mijenjaju oblik “Novog svjetskog poretka” iz zajednice teritorijalno – političkih integracija u jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije moguće manipulirati s pozicija moći u nacionalnim državama. korištenje informacija. Virtualna država “ciber-space-a” je prostor apsolutnih ekonomskih migracija. Vrijeme postaje misao. Neograničena razmjena informacija.dobila je dimenziju ekonomije ideja. kao virtualne gospodarske interakcije misli umrežene u društvo. Jedna misao može biti jedinica za mjerenje “ciber vremena”. besprostorna inteligencija brzine misaone rekacije. dozvole za rad. Svaki građanin koji iz svoje zemlje dolazi u “ciber-space” je instrument transfera znanja i tehnologije iz nacionalne države u globalnu državu. ljudi se zapošljavaju bez ograničenja fizički tisućama kilometara daleko a da se nisu ni pomaknuli. Oni misle brzinom emocionalne želje za novim podatkom. Niti jedan međudržavni sporazum. Tu činjenicu slobode rada u virtualnoj internet državi priznaju čak i . a jedinicu trajanja misli određuje broj informacija koje može obraditi jedna misao. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj državi. a globalizacija znanja i tehnologije događa se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj jedinici misli. niti jedan međunarodni dokument ili odluka nije do danas omogućio apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnološki razvitak te države. ograničenje broja ljudi određenih struka koji dolaze u državu i slično. to je država virtualne znanstveno – tehnološke emigracije iz nacionalnih država. Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW države je apsolutan i gotovo da je to jedina država na svijetu koja raspolaže glavninom svjetskog znanja i tehnologije. znanje i tehnologiju za svakog građanina u “ciber-space” državi. pristup informacijama. WWW globalna država je znanstveno i tehnološki najmoćnija država na svijetu. Možemo čak govoriti i o znanstveno – tehnološkom društvu čija su znanja i tehnologije dostupne ljudima čak i ako nemaju posebna znanja o tome. a misao postaje brža od informacije. Apsolutno informacijsko globalno društvo WWW države potiče poseban način razmišljanja virtualnih građana. To je virtualna. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru WWW države omogućilo je znanstveno – tehnološku globalizaciju.

obično imaju druge strasti. virtualnih radnika. siječnja 2000. U navedenom dokumentu se kaže: “… neosporno je da veliki i brzorastući dio današnje radne snage. manjak fiksiranog radnog mjesta. koje stalno nastoje uskladiti sa svojim plaćenim poslom na drukčiji načinnego što to rade regularni radnici. često žele više.5 milijuna članova. iako mogu biti strastveni za ono što rade. obično imaju. i skrivenim silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju. Nacionalna država gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom prostoru gloablne države kao apsolutnog tržišta rada. vrlo često visoka. njezin utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijedećih deset godina potpuno promijeniti ekonomske odnose među nacionalnim državama.. Internacionala medija i zabavne industrije i Međunarodna federacija grafičara udružile su se u novu internacionalu Međunarodnu sindikalnu mrežu (“Union Network International – UNI”). raznolikost interesa. njihovih prava. profesionalnih i tehničkih zaposlenika. ne moraju ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu. većinom mladi i često nezavisni radnici za koje Internet nije samo alat. malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca. visoka tolerancija za stalne inovacije. barem relativna kvalificiranost. ali je sigurno najjasniji izraz onoga što želimo definirati kao nove radnike …”. ili razviju. zanesenjaci i tehnološki tipovi svih vrsta. virtualni proizvod su činjenice koje proizlaze iz rada internet radnika. četiri međunarodne sindikalne organizacije: Međunarodni savez trgovaca. i možda brojčano najmanje važna. jaka radna etika i samodisciplina. uglavnom teleradnici svih vrsta. službenika. bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni se ne vode). neobična briga za obrazovanje i usavršavanje. 01. Komunikacijska internacionala.međunarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. ili barem odgovornosti. već i nova filozofija. NOVA KATEGORIZACIJA RADA UNI spominje termin “novih radnika” pod kojima između ostalih podrazumijeva: “… nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih tehnologija. antipatiju prema strukturama i . u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada. koja okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16. iako često imaju snažni osjećaj suradnje s kolegama. “UNI” je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom “Globalizacija i sindikati”. više ne posjeduje ništa što bi sličilo onome što smo tradicionalno nazivali poslom …”. nov način restrukturiranja i rada.. Socijalna emogracija iz nacionalnog u virtualni globalni prostor bit će sve češća i sve izraženija. To je grupa koju je najteže identificirati. jak osjećaj za slobodu izražavanja. puno više. obično je to sredstvo a ne cilj. kompjuterski hakeri. virtualna proizvodnja. Virtualni rad. što samo potkrepljuje moju tezu o postojanju globalne WWW države i u području slobodnog protoka ljudi i rada. Dokument nastavlja zajedničkim karakteristikama koje “novi radnici” mogu imati: “manjak sigurnosti.

hakere i techie pleme” određuju se i zajedničke osobine te skupine “novih radnika”: “osobna predanost teškom radu i postignućima. GLOBALNE WWW DRŽAVE Status građanina u globalnoj WWW. oslanjanje na samoga sebe i individualizam često su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni. Da biste postali njezin virtualni građanin ispunjavate određeni obrazac kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa). novca i usluga u virtualnom prostoru WWW države ne ovisi o zakonodavstvima nacionalnih država. razmatranja i traženja rješenja njihovih statusnih problema i pitanja. ali slab organizacijski angažman (u političkim strankama ili vlasti). predanost slobodi da slijede ideju. Slobodno je možemo nazvati trećom dimenzijom kapitala. stoga su za sada rijetko organizirani u radničke organizacije”. neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini. virtualnoj državi proizlazi iz nekoliko činjenica. premda nisu sasvim nesvjesni da ih se često eksploatira ili da se sami eksploatiraju. Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage). Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora države nacije na potpuno novim načelima virtualne ekonomije. U grupaciji koju UNI određuje kao “fanatike. SAD imaju 15. platiti. Nizozemska je pojedinačno imala čak 18 % teleradnika od ukupne radne snage. Bankarstvo i promet novca u “cyber space-u” poprima do sada sasvim nepoznatu dimenziju. odijevanju. Ne samo da su postojeće banke i novčarske kuće svoje poslovanje proširile na poslovanje internetom. stoga.. malo brige o radnom vremenu i drugim propisima. naručiti. Europa je imala 6. dobijate virtualni jedinstveni matični broj građanina (password) koji vam služi za identifikaciju u virtualnom prostoru WWW države. račun i slično danas možemo kupiti.7 milijuna teleradnika (4. dobijate svoje virtualno ime (user name) . Virtualno bankarstvo. što je najviše u Europi. INSTITUCIJE VIRTUALNE. otvoreniji političkom i socijalnom pluralizmu od nekih drugih radnika. govoru. već su se otvorile i specijalizirane banke i novčarske kuće koje posluju isključivo internetom. često stvaraju atipične sindikate ili se uopće ne pridružuju sindikatima”. u obliku internet (on line) rasprave. niti nad takvim prometom novca.7 milijuna teleradnika (oko 12. virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je stvarnost.hijerarhijama. jak osjećaj egalitarizma. Slobodan protok roba. prodati putem interneta. U Sjedinjenim Državama takvi su radnici već osnovali virtualni sindikat (engl. preferiranje decentralizacije. snažni socijalni stavovi. Gotovo svaku robu.9 % ukupne radne snage). virtual union). roba i usluga tradicionalna nacionalna država može imati ikakvu kontrolu. one tu slobodu ne mogu ograničiti. jaki smisao za individualizam. koja predstavlja vaše prebivalište u globalnoj državi. Primjerice u 1999. niski prag tolerancije prema hijerarhiji.5 % ukupne radne snage).

upravljanju i razvoju oceana. ona ih prostorno ne ograničava i gotovo je svakom moguće osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. “World Constitution and Parliament Association”). te pomoći uspostavi “novog svjetskog ekonomskog poretka”. a bit će biran od strane građana. (3) o vlasništvu. teritorijalne i druge štete imalo po Hrvatsku). Ti svjetski zakoni dotiču jedanaest područja: (1) odbacivanje nuklearnog naoružanja i drugog oružja za masovno uništavanje. i slična ostala tijela koja su poželjna i nužna za prikladno i učinkovito rješavanje svjetskih problema i upravljanja globalnim poslovima …”. sa izabranim Svjetskim Parlamentom. Svjetsku izvršnu vlast odgovornu Parlamentu. sa sjedištem u Sjedinjenim Državama (Colorado)..kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim građanima i kojim vas oni oslovljavaju u virtualnom društvu “cyber space-a”. koja će uspostaviti novi globalni sustav financija i kreditiranja. mora i obalnih područja na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajedničkom dobru (vlasništvu) Naroda Zemlje (op. veći ili manji ovisi koliko se građana služi određenom WEB stranicom. s ovlastima izravne primjene svjetskog zakonodavstva. Ustava Zemaljske Federacije”. user name. Pojedine Web stranice. (4) o . te tri na trećoj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987…. (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (“World Economic Development Organization”). samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi to ekonomske. Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova će organizacija organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta. U preambuli peticije piše: “… Potpisujem kao osobni ratifikator i potvrđujem moju spremnost da živim kao građanin Zemlje pod Ustavom Zemaljske Federacije i Svjetske Vlade. Znači da biste bili WWW građanin morate imati: e-mail adresu.. nisu ništa drugo do virtualni gradovi. te uspostava Svjetske Agencije za razoružavanje.”. Svjetsko sudstvo s provedbom odluka. “… Svjetski parlament je usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske probleme. Upravo u virtualnom prostoru WWW države danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament). U tom smislu virtualna WWW država potiče pionirski. password. istraživački duh svojih građana. Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi međunarodna organizacija pod nazivom: “Udruga za Svjetski Ustav i Parlament” (engl. koji se organizira prema “članku 19. koji će također pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao dijela Svjetske Federacije …”. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su održane u Brightenu (Velika Britanija) u rujnu 1982. te u New Delhiju (Indija) u ožujku 1985. zapravo. koji predlaže osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske Federacije. U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji zapisano: “… Svjetska Vlada će imati reprezentativan Svjetski Parlament za izradu svjetskog zakonodavstva. u kojem vremenu i u koje svrhe.. demografske.

najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije. te uspostavu globalnog Ministarstva zaštite okoliša. Svaki bi građanin identifikacijom svojim matičnim brojem na internetu mogao pristupiti virtualnom glasovanju. jednako u razvijenim i zemljama u razvoju. spriječavanje globalnih klimatskih katastrofa. (9) o zaštiti života i prirode na Zemlji. svjetski izbori sasvim sigurno će se odvijati putem virtualnog prostora interneta. (7) o Financijskoj korporaciji Svjetske Vlade. koji je izradila Američka komisija za strategiju nacionalne sigurnosti u 21. ekonomija informacije. a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost izbora. Globalizacija države . U svojem trećem zaključku ta strategija zaključuje: “… U slijedećem stoljeću ljudi u cijelom svijetu. Istim se dokumentom predviđa i uspostava privremene Svjetske Vlade. ona više nije tradicionalna materijalna ekonomija novca. ekonomija tehnologije. a čovjek virtualna tehnologija budućnosti. Ona je ekonomija kadrova. ideja. nekretnina i pokretnina. Vidjeti ćemo veća kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz manje u više razvijena društva … prihvaćanje novih tehnologija će stvoriti novi moral. koja bi financirala cijeli program. stoljeću. Ovakve projekcije potvrđuje djelimično i temeljni dokument Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. Pitanje je vremena kad će se to dogoditi. (5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima. Misao. (8) o Svjetskoj komisiji za terorizam. Globalna ekonomija je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. odnosno. ekonomija internet dimenzije. ekonomija znanja. državi smanjilo financijske troškove održavanja izbora. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije. Buduća globalna Vlada bit će virtualna institucija svjetske vlasti. Znanje je najsavršeniji.Fakultetu o svjetskim problemima. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne članove u šezdeset država svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. plan su oblici virtualnog proizvoda. ekonomija ideje. informacija. će moći komunicirati gotovo trenutno. Misao je proces virtualne proizvodnje. To bi naime bitno olakšalo pristup građana izborima. novu kulturu i nove oblike ekonomije …”. skrivenu manipulaciju globalnim tehnološkim krizama i šokovima. (6) o hitnoj administraciji za spas Zemlje. (10) o Svjetskoj upravi za sustav hidrogenske energije. VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli. fizičke imovine. ekonomija resursa. Nove tehnologije će povećati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber – klasu ljudi. ekonomsija prostora. ekonomija vremena. stoljeću. (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne korporacije. Zanimljivo će biti vidjeti koja će nacionalna država u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. kao dijelu Svjetskog sveučilišnog sustava.

Sve to uvjetuje globalizaciju čovjeka kao virtualne tehnologije. čovjek iz nacionalnog bića postaje univerzalno biće. standarde upotrebljivosti tehnologije. I to: standarde vrijednosti ideje. iz korisnika tehnologije čovjek postaje tehnologija. odnosno standarde države nacije. globalizacije vremena. STANDA RDI VRIJEDN OSTI IDEJE STANDA RDI ISKORIS TIVOSTI VREMEN A STANDA RDI UPOTRE BLJIVOS TI TEHNOL OGIJE Vrijeme Učinak kao tehnologije proizvodni u jedinici prostor misli ideja STANDA RDI NEOGRA NIČENOS TI PROSTO RA Inteligentn Misao kao a granica tehnologija virtualne nadtehnolo države ške proizvodne brzine Vrijeme Virtualna Vremensk Misao kao prilagodlji a granica proizvodni vost nemjerljiv globalizaci prostor tehnologije ost je misli STANDA RDI BRZINE MISLI STANDA RDI OBRADE INFORM ACIJA Informacij a kao kvantificir ana roba Primjenjiv ost Proizvodn ost Vrijeme Tehnološk kao a prostor oblikovnos virtualne t ekonomije Ekonomsk Vrijeme kao Informacij a kao najosjetljiv iji nacionalni kapital Globalna Vanprostor Informacij potražnja na Misao kao a kao za proizvodna proizvodni temelj proizvodo tehnologija prostor modela m nove tehnologije razvojne informacij ske ekonomije Količina Misao kao Prostorna Tehnologij uloženog proizvodna dimenzija a . globalizacije prostora. s globalizacijskim procesima. globalizacije misli.dolazi na kraju globalizacijskog procesa. globalizacije tehnologije. mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije. ali se globalizacija strukturalno sastoji od: globalizacije znanja. standarde neograničenosti prostora. Država nacija u susretu s globalizacijom. standarde brzine misli. globalizacije informacije. standarde obrade informacije. globalizacije ideje. standarde iskoristivosti vremena.

oni sada postaju virtualni oblici proizvodnje i tehnologije. prostor između granica je nestao i transformirao se u globalni prostor “cyber space” države. prestaje predstavljati standard vremena. tehnologija. materijalni prostor kakav poznajemo. Jedan sat kao jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti vremena. Tranzicija globalnih standarda se već dogodila. također prestaju biti tradicionalni ekonomski oblici kakve smo poznavali. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti vremena.a dobit od proizvodni kapitala ideje prostor znanja informacij e Interakcija tehnologije Znanstven i ljudskih a dobit potencijala dimenzija vremena Brzina misli – strateška tehnologija virtualnog upravljanja Interakcija znanja. a minuta od šezdeset sekundi). Prostor. tehnologije i ljudskih potencijala Tehnologij a upravljanja nacionalni m koncenzus om vremena u upravljanja virtualnoj informacij ekonomiji ama Informacij Misao kao ski granica menadžme tehnologije nt Bezgranič nost misli kao dimenzija virtualne ekonomije Javna dostupnost informacij e Standardi simetrično g javnog društvenog informiran ja Odgovorn ost upravljanja informacij ama Edukacijsk a dobit Opća dobrobit Ideja kao nacionalni proizvod ČOVJEK-INTELIGENTNA GOSPODARSTVA TEHNOLOGIJA VIRTUALNOG U globalizacijskim procesima čovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva. Proizvodnja. vrijednosnog . Standard vremena koji smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od šezdeset minuta. proizvod. fizički. Dosadašnji standard novca i nekretnine.

Sustav misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko gospodarstvo. misli. procesa virtualne cyber-space ekonomije i virtualnog prostora globalne cyber-space države. načini i tehnologije obrade informacija. one dugoročne i one koja dolazi već u trenutku slijedeće misli. Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom društvu početka globalizacije. a ne više ovisiti o sposobnosti čovjeka na bržu ili sporiju fizičku reakciju. Međutim. Na marginama te elise globalne virtualne ekonomije ostaje čovjek kao nositelj procesa nacionalne ekonomije. informacija.papira kao kapitala potpuno se mijenja i doživljava možda najdublju transformaciju. Misao može postati strateška tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne odnose ekonomske konkurencije. pokretnina. Novac. renesansa nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je moguća. Upravo tranzicijom kroz ove standarde država nacija može preživjeti globalizacijske procese i u njima aktivno sudjelovati čuvajući i štiteći interese nacionalne ekonomije. Temeljni kapital globalizacije postaju informacija i znanje. Misaona simulacija stvarnosti postat će virtualni oblik strateškog postupanja i upravljanja u planiranju budućnosti. Tradicionalni standardi djelovanja kao ljudske interakcije u društvu zamijenit će suvremeni standardi brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja. fizičko djelovanje. koja može postaviti nove standarde globalnog ekonomskog sustava. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja brzinom misli. razlikuju se metode. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti Hrvatske kao države nacije. vrijednosni papir. MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI Procese globalne ekonomije predstavlja umrežena interakcija znanja. Svijet će funkcionirati brzinom misli. znanja o obradi informacija. država nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet. materijalna imovina. Izgradnja nacionalnog sustava misli može osigurati Hrvatskoj suveren položaj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Ne započne li takva tranzicija država nacija. mogle nestati u slijedećih pedesetak godina. u globalizacijskom društvu zamijenjuju standardi obrade informacije. kao kapital mijenja svoj oblik. znanja. U globalizaciji standarde brzine djelovanja zamijenit će standardi brzine misli. pod pritiskom globalne virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW džave. nekretnina. tehnologija. Upravo kapital doživljava u procesima globalizacije najdublje i najkompleksnije promjene. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni ekonomski standard u globalizaciji će zamijeniti standardi vrijednosti ideje. tehnologija. Čovjek će morati prihvatiti strategiju virtualne misaone simulacije. Virtualni prostor globalne WWW države razbija izolaciju države nacije i pruža joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije. jer protok informacija više nije moguće ni na koji način ograničavati. one bi. ako počnemo izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. međutim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar države .

To je proces izliječenja utjecaja globalnih financijsko – monetarnih institucija na ekonomsku neovisnost države nacije. (PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI) Zbog čega će država nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja suvereni proces osobnosti svakog pojedinca. Misao pojedinca i njezino djelovanje u društvenom i ekonomskom okružju određivat će u budućnosti virtualne granice suvereniteta pojedine države. stoljeću. (PRILOG 23 SHEMA GRAĐANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA DRŽAVE NACIJE) Građani ipak ostaju većinom pošteđeni od trajnijih posljedica financijskog karcinoma i upravo se među građanima mora pripremiti prostor obnove nakon krize financijskog karcinoma. vremensku iskoristivost misli. To objašnjava i transformaciju tradicionalnih pogleda nacionalne sigurnosti kao očuvanja teritorija. teritorijalnom smislu. Državni i narodni suverenitet obnavlja se iz temelja. institucija ideje. koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica države nacije. Misao je nova ekonomska dimenzija. granica virtualne države i prostor virtualne ekonomije je misao. Te virtualne granice često će nadilaziti tradicionalne teritorijalne granice države. ST. Ta prijelomna točka je proglašenje državnog bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. (PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DRŽAVNOG SUVERENITETA U 21. institucija tehnologije. Temeljna institucija države nacije stoga jest njezin građanin.) (PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE) KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA Građanin postaje nova institucija države nacije. institucija znanja. Ako je to tako. institucija kapitala. ona je na određeni način dijagonala suvereniteta osobnosti. To je virtualna dimenzija državnog suvereniteta u 21.nacije. upravljanje tehnologijom misli može osigurati ekonomski suverenitet države nacije. Nestaju granice kakve smo poznavali u tradicionalnom. Jedino tehnologija sustava misli može osigurati opstanak države nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom. novih tehnologija. zatim na . Udar financijskog karcinoma imat će najpogubnije posljedice po sustav izvršne vlasti i sustav monetarne vlasti. fizičke imovine i pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i očuvanje znanja.

Građanska inicijativa u poslovnom i civilnom sektoru predstavljat će svojevrsnu prvu gospodarsku liniju države nacije. (2) formula ideje i (3) formula misli. ekonomske i političke odnose. (PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Proces ozdravljenja. Banke u stranom vlasništvu činile bi treću gospodarsku liniju. vlasničke i infrastrukturne logistike. Jedva oko 5 % institucija civilnog društva nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima. će stvoriti uvjete nove globalizacije jer će unutar same države nacije nametnuti nove društvene. FORMULA VREMENA IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+ČOVJEK VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA Id+M+In+Č = V VP1+VP2 VIRTUALNA EKONOMIJA = V VIRTUALNA TEHNOLOGIJA = VRIJEME . I u ovom slučaju ljudski kapital pokazuje se kao jedini čimbenik stabilizacije u kontinuitetu i pokretanja inicijative ekonomskog oporavka. kao logistika kapitala. te nastajanju snažnog nacionalnog bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji poslovnog. te uz izmijenjene odnose sa središnjom bankom. civilnog i vladinog sektora. Međunarodne institucije “Nove Globalizacije” bile bi partner nacionalnoj vladi. a ne njezin pokrovitelj ili skrbnik. Državna infrastruktura kao središnja gospodarska linija obnavljat će se u interakciji poslovnog i civilnog sektora. Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti proizvodnju i pružanje usluga. zapravo. ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Kao posljedica toga stradat će institucije civilnog društva zbog gubitka socijalnih – društvenih partnera.bankarski sektor i poslovni poduzetnički sektor. Bankarskog sektora bi preživjelo svega oko 10 % s mogućnošću revitalizacije. (PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Iz rečenog proizlaze ključne formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula vremena. I ta transformacija države nacije će uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema novom obliku globalizacije. i državna poduzeća zbog gubitka financijske. te svega oko 5 % državnih poduzeća moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje.

jer će financijska. stoljeću”. granice pojedinih država kritično će ovisiti o interesima Sjedinjenih Država i financijsko političke oligarhije u samim vrhovima međunarodnih organizacija koje samo naizgled upravljaju i reguliraju ono što se pomodno (opasno) naziva “Novim svjetskim poretkom”. nego i u nadolazećim . prije svega. gospodarstva.Ve = V Vt Id+M+In+Č = V = Ve VP1+VP2 Vt FORMULA IDEJE MISAO+INFORMACIJA = IDEJA ČOVJEK M+In = Id Č FORMULA MISLI INFORMACIJA x ČOVJEK = MISAO IxČ=M NOVI SVIJET – PO ČIJEM MODELU? Osvrt na budućnost svjetskog poretka i njegovo sadašnje stanje možemo iščitavati između redova predloška “Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. politička. koju je izradila “Američka komisija za nacionalnu sigurnost”. vojna premoć SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa unutar svjetskog poretka. raspravlja o budućnosti svjetskog poretka kroz vidik američkih interesa i vrijednosti. Ovaj dokument zapravo je američki projekt svjetskog poretka. Taj dokument. Hrvatska kao mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji će kroz poštivanje elemenata nacionalne sigurnosti planirati buduće pozicioniranje zemlje ne samo u ukupnom svjetskom poretku i međudržavnim odnosima. To je loše. Radni naslov dokumenta je “Novi svijet” (engl. I položaj. New World) ili “Dolazak novog svijeta” (engl. interesi. pozicionirajući bez rezervi Sjedinjene Američke Države kao jedinu svjetsku silu. New World Coming).

doslovno podižući desetke milijuna ljudi iz siromaštva i bolesti. stoljeću. regionalne integracije i globalnu političku suradnju. Sama činjenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je američki dolar i kroz MMF prihvaćen kao univerzalna svjetska valuta dovoljno . uz ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i stručno utvrditi Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske. međutim. te unutar velikih međunarodnih organizacija: “… I dalje će postojati velike sile. “… U sljedećem stoljeću širenje znanja. novih gospodarskih prilika i sve širih političkih sloboda …”. Potrebno je posebno obratiti pažnju i na slijedeći odlomak. U nastavku ove strategije jasno se naglašava preživljavanje velikih sila i njihove međusobne interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku. Rijedak je trenutak i posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne traži niti teritorij ni političko carstvo. i njihova interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje će igrati važnu ulogu …”. Moraju se poduzeti svi napori da se ova odgovornost mudro koristi i spunjava. te na tomu dograđivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva. razvoj novih tehnologija i rastuće priznanje zajedničkih globalnih problema predstavljati će mnoge prilike za ekonomski rast. to otvoreno čini kroz institucije kao što su The Federal Reserve Bank. ali nas može pripremiti za posljedice i njegovo rješavanje. Predviđanje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija njihovog spriječavanja. Međunarodni monetarni fond. velika je odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Država. obrazovno i organizacijsko – tehnički reorganizirati obavještajnu zajednicu u Hrvatskoj. koje treba predviđati. stoljeće). koji naglašava SAD kao jedinu svjetsku silu: “…Danas. i postaviti joj moderne suvremene. Autoritarni režimi će ubrzano padati. Na ovom primjeru određivanja američkih nacionalnih interesa možemo vidjeti zaokret u prevladavanju geopolitičkih interesa prema najvažnijoj ulozi u geoekonomskoj premoći. Međutim. simulirati njihove pozitivne i negativne posljedice. Ali trenutno. SAD neće javno i otvoreno priznati u svojim dokumentima. američko vodstvo će biti od najveće važnosti. Svjetska banka i niz drugih međunarodnih organizacija i institucija.problemima. Umjesto do sada prevladavajuće policijske uloge tih službi potrebno ih je usmjeriti na službe za analizu i planiranje. Veličina srednje klase u svijetu može porasti više puta. To ponekad ne može ublažiti nastanak samog problema. naravno. Tomu je uglavnom posvećena ova studija …” (op: misli se na Američku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. ništa što stvori čovjek ne traje. Američki trenutak u povijesti svijeta neće trajati vječno. treba kadrovski. kad pokušaju izolirati svoje stanovništvo od svijeta slobodnog protoka informacija. To. ali i u svijetu koji dolazi. Za ovo. znanstvene zadaće u 21. umjesto dosadašnje prakse kada su se nacionalni interesi određivali političkim interesima vlasti. govori se u dokumentu Američke komisije za nacionalnu sigurnost. preko kojih ostvaruje geoekonomsku kontrolu i dominaciju.

to možemo nazvati njegovom sirovom definicijom geo-ekonomije: “… U nekim slučajevima. ustavima. PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI MEĐUNARODNIH ODNOSA I NOVOG SVJETSKOG PORETKA . propisima i običajima pojedinih zemalja. zajedničkog tržišta dobara i usluga …”. te njihovih suinvestitora i partnera – saveznika. jest zapravo ono što mnogi imaju na umu kada govore o novoj globalnoj međuovisnosti i njezinim dobrim posljedicama …”.. Logic of Conflict. u jednom odlomku tog članka Lutwak potvrđuje moju raniju tezu: “… Umjesto svjetske politike. gramatika gospodarstva (engl: “From Geopolitics to Geo-Economics. Washington D.C. Luttwak-a. MMF-a. iz ljeta 1990. akcija na svim stranama će se uvijek raširiti bez obzira na granice …”. Nekoliko redaka dalje naglašenim slovima stoji upisana rečenica u kojoj se može prepoznati namjera desuverenizacije država kroz ekonomske odnose nametnute od strane međunarodnih organizacija i gospodarski jačih zemalja: “… Ali bilo kroz konkurenciju ili suradnju. prije je bila riječ i o zakonima.). u ovom je časopisu objavljen analitički članak pod naslovom “Od geopolitike do geoekonomije”. na točki ukrštavanja snaga i veza na međunarodnoj sceni. U drugim će sama logika voditi prema savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odvažnost. jednostavno ćemo imati svjetski biznis. s podnaslovom “Logika konflikta. koji je direktor Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu (engl: “Center for Strategic and International Studies – CSIS. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i formulira ga kao “… slobodnu interakciju gospodarstva vođenu isključivo svojom neteritorijalnom logikom …”. iz koje se ipak može pročitati namjera definiranja suvereniteta pojedinih država na način koji će odgovarati projektiranom poretku u svijetu. Kissinger. U broju 20. Na još jednom mjestu u ovom članku razotkrivaju se skrivene namjere suvremene globalizacije. kako bi došlo do vertikalnih integracija. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao objašnjenje novog poretka svjetskog gospodarstva. Grammar of Commerce”) autora Edward N. zajedničke proizvodnje. Pri tomu je teško vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na one teritorijalne. u čijem je savjetničkom odboru sjedio i nekadašnji američki državni tajnik Henry A. Svjetske banke.govori o stvarnom značenju ovakvih riječi opisanih u dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti. “… Ovo ili nešto vrlo slično tomu. Svojevremeno se i vrlo živa rasprava o geoekonomskim odnosima vodila u američkom specijaliziranom časopisu “Nacionalni interes” (The National Interest). do zajedničkog horizontalnog razvoja. po mjeri SAD-a. bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu …”. te kasnije nastavlja. Ovo je vrlo lukava i oprezna rečenica. logika gospodarstva rezultirati će žestokom konkurencijom.

te će stoga imati važnu ulogu u oblikovanju međunarodnog okružja …”. Amerikanci ne kriju da im je jedan od . obavještajnom i financijskom premoći na svjetskom tržištu jedina u stanju interesno upravljati i regulirati tržište nafte u svijetu. jer je svojom vojnom. dok nacionalna gospodarstva prihvaćaju tu igru. vrijednosnica. Projektiranim sukobima. poduzeća. nestabilnošću ili njihovim smirivanjem SAD u velikom mjeri manipuliraju tržištem fosilnim gorivima i derivatima u svijetu. kupnju dionica. U drugom članku ovog dokumenta daje se na znanje kako će upravo SAD biti predvodnik novog svjetskog poretka: “… Stabilnost i smjer američkog društva i politike će pomoći u oblikovanju ciljeva američke vanjske politike. razlike u prihodima će se povećati i nastaviti će se rašireno siromaštvo …”.). Potvrde ovakvih namjera nalazimo i u prethodnom Luttwak-ovom članku. Svjetska banka su i gospodari energije u svijetu. proizvodnje i profesionalnih usluga) će se nastaviti širiti …”. Već u prvoj točki ovog predviđanja globalnih odnosa u svijetu potvrđuje se moja tvrdnja iz prethodnih rečenica: “… Ekonomski jake Sjedinjene Države će vrlo vjerojatno ostati glavna politička. mogla biti određivana u svakoj pojedinoj zemlji i u njezinoj nacionalnoj valuti. vode. a oni su obično preskupi da bi ih nacionalna gospodarstva mogla do kraja sama financirati. stvarati i podešavati svojim nacionalnim interesima. vojna i kulturna snaga kroz slijedećih dvadeset i pet godina (op: do 2025.U poglavlju strategije “Naš pogled na budućnost” daje se projekcija budućnosti svjetskog poretka i međunarodnih odnosa u dvanaest točaka od kojih ćemo navesti najznačajnije. Naglasak je stavljen upravo na ekonomski jake (misli se u kontekstu cijelog teksta i na najjače) SAD. te omogućiti da Sjedinjene Države utječu na cijelu globalnu budućnost …”. SAD. dok bi cijena energije sunca npr. investicija i financija. Nije nebitno niti američko prognoziranje širenja siromaštva u svijetu upravo u njihovoj strategiji nacionalne sigurnosti: “… Dok će većina svijeta iskusiti ekonomski rast. Međutim izgradnju takvih projekata koji bi ozbiljno narušili odnose ne samo na svjetskom tržištu već i u ukupnom svjetskom geo-ekonomskom poretku neće financirati međunarodne organizacije poput MMF-a i Svjetske banke.. barem za sada. ratovima. “… Međunarodni aspekti biznisa i gospodarstva (trgovine. koncesija na autoceste. nego će ih uvjetovati. isti bi slučaj bio s energijom vjetra. ovo je zapravo najava premoći američkog gospodarstva i to kroz izravni ulazak u nacionalna gospodarstva pojedinih zemalja. MMF. Ovo posljednje neizostavno podrazumijeva i utjecaj SAD-a na budućnost pojedinih zemalja i njihovog unutarnjeg uređenja na više ili manje otvoren način. kao na silu koja će ne samo voditi geoekonomske odnose svjetskog poretka. “… Svjetska opskrba energijom će se i dalje uglavnom temeljiti na fosilnim gorivima …”. transporta. bilo kroz kredite ili direktne investicije. željeznice i slično. što dokazuje da i na ovaj način SAD želi zadržati dominantnu geo-ekonomsku ulogu. telekomunikacija. Osim toga i cijena nafte se u svijetu obračunava u američkim dolarima. a u skladu s općim ciljevima jedine preostale svjetske sile.

MMF-a i Svjetske banke. primjerice.glavnih ciljeva stvoriti apsolutno globalno gospodarstvo kojim će moći upravljati iz Washingtona ili nekog drugog centra u SAD. One. Center for Strategic and International Studies (CSIS). nevladinim sektorom. ili u određena poduzeća. te za financiranje tzv. “… Iako će to pokrenuti važna pitanja suvereniteta. Često te organizacije sufinanciraju i prate projekte zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. uglavnom. dvostrukog proračuna. stoljeće. U ranijem tekstu sam spomenuo da se geo-ekonomski odnosu u svjetskom poretku mogu manipulirati i uzrokovanjem ili smirivanjem određenih svjetskih kriza i sukoba. I na primjeru u ranijem tekstu možemo vidjeti koja je namjera manipulacije tzv. odnosno. GOPAC i slične. jednako kao njihov broj i međunarodna uloga …”. Volji građana kojima pripada suverenitet zemlje suprotstavlja se volja svjetskog kapitala koji desuverenizira državu. iz kojeg se opet novac ulaže u neslužbene. Center for International Private Enterprise (CIPE). Ista strategija izričito naglašava nastavak vojne premoći SAD u svijetu. nacionalnim vrijednostima. ne kao mogućnost nego kao činjenicu: “… Sjedinjene Države će ostati glavna vojna sila u svijetu …”. SAD osnivaju i financiraju velik broj takvih organizacija koje su izravni medij američkih nacionalnih interesa u svjetskom poretku. Zatim te organizacije služe i kao “praonice” novca. uglavnom. “… Važnost nevladinih organizacija će rasti. DRŽAVU ŽELE PRETVORITI U JEDNO OD PODUZEĆA MULTINACIONALNIH KORPORACIJA I GEOEKONOMSKIH SILA Na taj način država postaje samo jedno od poduzeća velikih multinacionalnih kompanija i geo-ekonomskih sila. Upravo su se u zemljama s najvećim potencijalima prirodnih rezervi . Te i takve organizacije su isključivi instrument strategije nacionalne sigurnosti i interesa SAD. američkoj Vladi služe za tajnu diplomaciju. Ovo je. Sjedinjene Države će u svom nacionalnom interesu raditi s međunarodnim organizacijama i jačati njihovu raznolikost …”. nevladinim organizacijama. Time se svaka pojedina zemlja dovodi u situaciju da će i njezino zakonodavstvo morati funkcionirati ne više u skladu s nacionalnim potrebama i interesima. već će upravljanje pojedinim zemljama izravno ovisiti o interesima međunarodnog kapitala. nevladine udruge i institucije (zaklade i fondacije). kaže se u strategiji nacionalne sigurnosti SAD za 21. zapravo. ja bih je čak nazvao “zabranjenom” diplomacijom. Kod ove namjere američke strategije nacionalne sigurnosti potrebno je povezati i američku odlučnost da glavni izvori energije u ovom stoljeću ostanu fosilna goriva. u rukama SAD. tajne operacije američke Vlade. ali su od vitalnog nacionalnog interesa. Zabranjenom zbog toga jer službeno ostvaruje ciljeve i zastupa načela koja nisu javna politika Vlade. američki “as u rukavu”. Neke od tih organizacije su.

načelo gospodarskog partnerstva. načelo gospodarske slobode. koji je jednim dijelom isproban i na primjeru gospodarskog rasta Malezije). već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu. ona to može učiniti suprotno globalnim namjerama jer je i kao država nastala suprotno geopolitičkim projekcijama novog svjetskog poretka s kraja prošlog stoljeća. sukoba susjednih država i slično.fosilnih goriva tijekom prošlog stoljeća odigrali neki od najvećih ratnih sukoba ili međunacionalnih nemira. “nasloni se” model razvoja. dominacije jednih nad drugima. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva i teritorija. To je i poruka američke namjere da ostanu glavna vojna sila u svijetu. a postoje i određene nerazrješene nejasnoće u sukobima u Čečeniji. Ne rijetko su upravo Sjedinjene Države bile glavni inicijator rješavanja tih sukoba i sudionik u vojnim operacijama s ciljem obustave ratnih sukoba. Koncept “Novog svjetskog poretka”. međunarodnih ucjena. načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti). načelo gospodarskog integracijskog odabira. kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. treba zamijeniti strategijom “Pravednog svjetskog poretka” kao novog puta gospodarske globalizacije. i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja. Ali isto se tako često ispostavljalo da je upravo SAD isporučivala oružje ili komponente za oružje zemljama koje su ratovale. U svemu tome i Hrvatska mora naći i osigurati vlastiti put novog pozicioniranja. . Na neki način “Novi svjetski poredak” je postao najveća globalna nepogoda. Slobodno možemo reći da su tijekom prošlog stoljeća SAD nametnule u svjetskom poretku ulogu zemlje koja kontrolira druge zemlje. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model “države nacije” kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. SAD su spremne u svakom trenutku javnom ili tajnom. službenom ili neslužbenom vojnom operacijom braniti svoju geo-ekonomsku prevlast u svjetskom poretku. TRANZICIJA NOVOG SVJETSKOG PORETKA IZ GEOPOLITIČKIH U GEOEKONOMSKE INTERESE To je ujedno tranzicija (globalna reforma) novog svjetskog poretka iz geopolitičkih odnosa interesa u geo-ekonomske interese (nazovimo je tranzicijom globalizacije). Model “države nacije” može poslužiti kao most dosadašnjih koncepcija ekonomske samoodrživosti i globalnih ekonomskih integracija. Takav je i primjer Zaljevskog rata i operacije “Pustinjska oluja”. procjenjujem da će u ovom stoljeću graditi svoju ulogu kao zemlja koja je većinski dioničar gospodarstava drugih zemalja. Osnova reorganizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku. Gospodarska načela “države nacije” mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative.

financijski. Kada govore o savezu država misle na Europsku uniju i moguće daljnje regionalne integracijeizvan prostora SAD-a. Iako je malo vjerojatno da se u sljedećih 25 godina pojavi globalni konkurent Sjedinjenim Državama. Usvajanje zajedničke europske valute EURO-a je na tragu te ideje. prije svega kao ekonomske protu teže Sjedinjenim Američkim Državama. SAD su predložile gotovo sve ključne integracijske projekte na ovim prostorima u trenucima kad im je situacija izmicala kontroli. I sam Delors je u svom izlaganju na taj način branio ideju europskog federalizma. upravo da bi potpuno držali pod kontrolom procese udruživanja država u saveze. stoljeću. rastuće sile bilo pojedinačne ili u koalicijama povećano će ograničavati regionalne opcije SAD-a i njihov strateški utjecaj. često i same SAD nameću određene modele udruživanja i integracija.Zbog toga ću do kraja opisati i zaključke američke Strategije nacionalne sigurnosti za 21.. i to baš u trenucima kad je uloga Europske unije i njenih članica postajala sve dominantnija. bilo gospodarski. kako bi zadržali mogućnost kontroliranja budućih saveza i nametanja svoje volje u strateškim pitanjima. politički i obavještajno. vojno. Ova zadnja rečenica možda najbolje oslikava strategiju Sjedinjenih Država. imao sam priliku nazočiti jednom skupu pod pokroviteljstvom Europske komisije (kojom je tada predsjedavao Jacques Delors) u Francuskoj. osobito država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije. SAD s pravom ideju europskog jedinstva doživljavaju kao stvaranje pandama saveza država. STOLJEĆU U prvom zaključku ovog memoranduma o strategiji nacionalne sigurnosti u ovom stoljeću vrlo jasno se potvrđuje srednjeročna pozicija Sjedninjenih Država: “… Sjedinjene Države će biti i apsolutno i relativno jače od bilo koje druge države ili saveza država. stoljeće. Rezultat toga nastojanja je i program “Partnerstva za mir” i “Pakta o stabilnosti”. U ovakvoj strateškoj odrednici američke strategije nacionalne sigurnosti kriju se motivi američke angažiranosti na prostoru država srednje i istočne Europe. u odnosu na okružje opisano američkom strategijom. Kao rezultat toga bit ćemo ograničeni u mogućnosti nametanja naše volje …”. politički ili vojno nametne svoju volju. Komisija koja je radila na ovoj strategiji izravno priznaje da je jedan od strateških ciljeva koji će biti na udaru u novom stoljeću upravo mogućnost SAD-a na regionalno. Realno je očekivati da će baš zato SAD jačati svoju prisutnost u Europi ekonomski. Tijekom cijelog skupa provlačila se ideja “Sjedinjenih Europskih Država”. ZAKLJUČCI AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI U 21. kako bih lakše projektirao mogućnosti Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatske u 21. Sredinom 1992. Oba su projekta na ovim prostorima stabilizirala američku geopolitičku i geo-ekonomsku prisutnost i nadzor. te da će zadržati dominaciju nad NATO-om (Sjeverno atlanskim .

Ova se prognoza američke strategije nacionalne sigurnosti objašnjava na samom kraju teksta dokumenta. a te institucije ovise većinom o američkom kapitalu) ucijenile . tehnologiju i istraživanja. kako će naše društvo postati sve ovisnije na tehnologijama temeljenim na znanju za proizvodnju dobara i pružanje usluga. politički. “… I dok će konvencionalni sukobi još uvijek biti mogući. preko MMF-a i Svjetske banke (gdje imaju većinu glasova i utjecaja. I prilikom zadnjeg boravka u Hrvatskoj.”). najozbiljnija prijetnja našoj sigurnosti dolazi od nenajavljenih napada na američke gradove od strane sub nacionalnih grupa. zapravo. Rumsfeld. rujna 2001. I jedno i drugo. koji dokazuje kako iza razvikanog “rata protiv terorizma” stoji skriveni cilj učvršćivanja američke dominacije u ukupnom svjetskom poretku. kojeg potpisuje američki ministar obrane Donald H. Europska unija je trenutno jedini projekt saveza država koji bi mogao ozbiljnije ugroziti geo-ekonomske interese SAD-a. Nastojati će smanjiti američku prednost posjedovanjem tih tehnologija i njihove stvarne primjene u netradicionalnim napadima. TKO I ZAŠTO U HRVATSKOJ PROIZVODI UZALUDNE I ZASTARJELE STRATEGIJE? Površni analitičari (ne)uspjeha Račanove Vlade niti u jednom trenutku nisu uzeli u obzir povezanost ekonomske politike Vlade petorke s njihovom politikom obrane i nacionalne sigurnosti. te između redaka daje naslutiti puno više nego što su sami autori dokumenta. je rezultat politike koju Račanovi ministri provode po nalogu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. te smanjenje sredstava za znanost. uvođenje novih tehnologija u poslovanje Ministarstva obrane. “… Vlade ili grupe neprijateljske prema SAD i njihovim interesima imati će pristup naprednim tehnologijama. koristeći genetski modificirane patogene …”. Sjedinjene Države su kao prvi korak uspostave dominacije u regiji. znanstveno – tehnološka istraživanja. možda. kao i stipendije. potvrđuje dobar dio prije napisanih tvrdnji. povećati će se mogućnosti takvih napada …”. Nedonošenje strategije gospodarskog razvitka u najužoj je povezanosti s nedonošenjem suvremene strategije obrane i nacionalne sigurnosti. ekonomski i obavještajni centri moći u Sjedinjenim Državama. predstavnici MMF-a tražili su dodatno “kresanje” izdataka za obranu i nacionalnu sigurnost. Dokaz tomu je i najnoviji dokument američkog Ministarstva obrane. tijekom prosinca 2001. Jedan od prvih tajnih zahtjeva MMF-a i Svjetske banke kako bi financijski pomogli Račanovu Vladu lažnih obećanja bio je upravo smanjenje izdataka iz Državnog proračuna za razvoj oružanih snaga (Hrvatske vojske). “Quadrennial Defense Review Report 2001.savezom). htjeli priznati. Čini se da autori dokumenta vrlo dobro znaju o čemu govore i teško je povjerovati da u ovoj prognozi samo nagađaju o mogućim opasnostima. pod naslovom “Četverogodišnje izvješće o obrani” (engl. iza kojih stoje globalni. Upravo dokument objavljen 30.. Štoviše..

njihove upotrebe: osiguravanje saveznika i prijatelja SAD-a na spremnost ostvarivanja svrhe i uzajamnih siguronosnih obveza. Ovaj dokument treba promatrati paralelno s Američkom strategijom nacionalne sigurnosti. koji je neka vrsta prethodnice ovom zadnjem američkom dokumentu. Upravo kao savjetodavci MMF-a i Svjetske banke koncern “Agenti Krune” davao je ključne preporuke za kredite Račanovoj Vladi i financijske aranžmane za prodaju međunarodnih obveznica (daljnje zaduživanje) hrvatske Vlade. već samo realizator. koja je u djelimičnom vlasništvu britanskog koncerna Agenti Krune – The Crown Agents). Američki ministar obrane Rumsfeld u uvodu dokumenta navodi osnovna četiri cilja oko kojih je građena strategija “QDR-2001”: “… Strategija je građena oko četiri ključna cilja koji će voditi razvoju oružanih snaga SAD kao i pripadajuće infrastrukture. tada je. informacijsku. znanstvenu i tehnološku premoć u regijama od posebnog američkog ekonomskog interesa. Ministarstva obrane. tako da uspostave svoju tehnološku. spriječavanje agresije i prisile predviđanjem kapaciteta za spriječavanje napada i primjenu strogih mjera odgovora na agresiju na vojne pogone i pripadajuću infrastrukturu. američko izvješće “QDR-2001” potvrđuje da su međunarodne financijsko – monetarne institucije korištene upravo kako bi osigurale američku vojnu. U svojim službenim izvješćima dostupnim samo u inozemstvu i “Agenti Krune” i “DSL Ltd. među kojima i Hrvatsku. Međutim. Moj izvor potvrđuje to porijeklo projekta preustroja Ministarstva obrane i oružanih snaga. projekta preustroja hrvatskih obavještajnih službi. Račanova Vlada nije autor. obavještajnu. odgovaranje na negativnosti koje bi mogle biti posljedice programa i operacija koje prijete interesima SAD-a ili interesima naših saveznika ili prijatelja. strategijsku premoć u regiji koju danas vide kao strateško zaleđe nemirnog Mediterana. prepunog ekonomskih resursa od vitalnog nacionalnog interesa za SAD.” Navode Hrvatsku kao jednog od svojih klijenata. (Defense Systems Ltd.nacionalne vlade u “Jugoistočnoj Europi”. znanstvenu. odlučno poražavanje nepogoda ako njihovo spriječavanje ne uspije …”. navodno. Ove diplomatski iskazane ciljeve jasnije tumači američka strategija nacionalne sigurnosti koja u prvi plan izravno stavlja odražavanje globalne premoći SAD: “… Danas u svjetskom poretku koji se razvija vodstvo SAD je od najveće . predložak tog projekta Račan primio od svojih sugovornika iz britanskih financijskih krugova (među kojima u bili i neki od stručnjaka MMF-a) i u pisanom obliku. Prema mojim izvorima međunarodna pomoć tadašnjoj oporbi i obećanje međunarodnih kredita dato je Račanu i Budiši u Londonu 1999. na smanjenje izdataka za obranu i reorganizaciju oružanih snaga (kvantitativno i kvalitativno).. Navodno je taj prijedlog napisan u kompaniji DSL Ltd.. Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. upravo pod uvjetom (između ostalih) preustroja Ministarstva obrane. Hrvatske vojske i MUP-a.

a međunarodne institucije i globalna politika im služe kao logistika u tim operacijama. svemiru. Američko političko. Vodstvo SAD je ustrajno na održavanju međunarodnog sustava koji poštuje vladavinu zakona (op. Zadnjim riječima se zapravo razotkriva dio prave uloge institucija međunarodnog poretka. zračnom prostoru. Dokument “QDR-2001” samo detaljnije razrađuje te ciljeve i zadaće američke strategije nacionalne sigurnosti: “… Američki ciljevi su promoviranje mira.. Sve ukazuje na to da su SAD spremne i manipulirati svjetskim krizama ukoliko je to u njihovom nacionalnom interesu. Svjetska banka. na našoj moći i našim vrijednostima”. SAD će ostati glavna vojna sila u svijetu”. Vojna sila SAD je nužna za postizanje tih ciljeva …”. što se može naslutiti iz ocjene u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti: “… Američka ovisnost o stranim izvorima energije će rasti u sljedeća dva desetljeća …”. Ovakvu instrumentalizaciju međunarodnih institucija mežemo nazvati najvećom globalnom zloupotrebom i osnovnim dokazom kako je globalizacija postala instrumentalizacija nacionalnih država u okvirima američkog nacionalnog interesa. Ovo samo razotkriva američko nastojanje da manipulacijom međunarodnim institucijama zadrži globalnu premoć nad svjetskim ekonomskim. diplomatsko i ekonomsko vodstvo u svijetu doprinosi izravno globalnom miru. pristup ključnim tržištima i strateškim resursima”. Francuske). Pruža načelni osjećaj stabilnosti i povjerenja. vojna i kulturna sila barem do 2025. Ovaj Rumsfeldov dokument pobrojava i američke nacionalne interese od kojih su posebno zanimljivi: “vitalnost i produktivnost globalne ekonomije. Također se izričito planira: “… Najbitnije je održati tehnološku premoć Sjedinjenih Država … Nove tehnologije će nastaviti . Ona osigurava temelje za mrežu saveza i prijateljstava među državama. Japana. što je ključno za ekonomski napredak od kojeg dobrobit ima većina svijeta”. posebno. sigurnost u međunarodnim vodama. NATO …). Njemačke. Velike Britanije. Strategija u svojih dvanaest osnovnih ciljeva jasno određuje: “… Ekonomski jake Sjedinjene Države ostati će vodeća politička. te će stoga imati značajnu ulogu u oblikovanju međunarodnog okoliša.važnosti. slobodi i napretku. naravno sve međunarodne propise uvjetuju SAD. koja je održavanje ekonomske i vojne moći SAD-a kroz nametanje niza ekonomskih. što dokazuje da je nacionalni interes SAD globalni nadzor). održavanje slobode i ohrabrivanje razvoja. iako će zemlje pokušati naglasiti svoj suverenitet SAD će držati u svom nacionalnom interesu jačati različitost međunarodnih institucija i organizacija. te informacijskim linijama komunikacije (op. Svjetska trgovinska organizacija. vojnih i razvojnih politika nacionalnim državama preko tih institucija (MMF. energetskim resursima. Ministar Rumsfeld u izvješću “QDR-2001” nastavlja: “… Američka siguronosna uloga u svijetu je jedinstvena. Trenutno je na nama velika odgovornost. ti su propisi odraz interesa SAD. odnosno oni su uglavnom proizvod najjačih zemalja svjetskog poretka i male države nemaju mogućnosti utjecaja na međunarodne propise.

misli se na državu općenito. ekonomske i vojne sile … Međunarodni apsekti ekonomije. biti primjenjene ukoliko dotična nacionalna vlada ne pristane na podložnost svoje politike američkim nacionalnim interesima. Dokument predviđa i nastavak regionalnog projektiranja globalnog poretka u smislu “održavanja pogodnih regionalnih ravnoteža”.. i onda kada su oni protivni nacionalnim interesima neke druge države ili politici neke druge nacionalne vlade. naravno na teritorij SAD jer će samo prikupljanjem novih ideja iz ostalih država uspjeti održati tehnološku premoć)”. znanstvenog i vojnog napredovanja pojedinih država. Upravo u zemljama gdje se pod . posebno one ekonomske. SAD više u takvim operacijama neće tražiti posebne suglasnosti UN-a. čime zapravo SAD nastoje zaustaviti procese ekonomskog. koj uz ostale dokumente upućuje na to da će u slijedećih 25 godina SAD koristiti vojnu i obavještajnu silu i u ostvarivanju svojih konomskih interesa. Te će metode. globalne sile. Novi oblici regionalne siguronosne suradnje znače da će preoblikovanje siguronosnih i obrambenih strategija pojedinih nacionalnih država biti određivano potrebama nacionalnih interesa SAD. Svejedno. tehnološkog. oD tuda proizlazi i najnovija američka strategija formiranja regionalnih vojnih i siguronosnih snaga pojedinih regija. Država kakvu poznajemo (op. To je vrlo široka formulacija. ne na SAD) će se suočiti s izazovima u odnosu na svoj suverenitet pod mandatom međunarodnog prava i institucija … SAD moraju djelovati na oblikovanju budućnosti međunarodnog okoliša. naravno. Broba će se voditi oko debate da li će međunarodne institucije voditi regulaciju financijskih tržišta. OPASNE FORMULACIJE GLAVNIH CILJEVA AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Jedan od glavnih ciljeva nove američke strategije obrane i nacionalne sigurnosti iskazane u dokumentu “QDR-2001” je mogućnost Sjedinjenih Država da u buduće samo određuju kriterije svojih vojnih intervencija izvan granica. Dokument se nastavlja riječima koje upućuju na manipulaciju postojećim institucijama i organizacijama međunarodnog poretka: "“. Slučaj nedavnih intervencija u Afganistanu i Iraku dokazuje da će to biti tako. će nastaviti brobu protiv koncepta nacionalnog suvereniteta. prema vlastitim nacionalnim interesima i trenutnim ekonomskim potrebama. i prebaciti odnose na regionalne integracije kako bi lakše održale svoju “stratešku prisutnost” u pojedinim regijama. biznisa i trgovine će se proširivati …”. kao i drugih zajedničkih globalnih problema. Opasna je formulacija jednog od glavnih ciljeva američke obrambene strategije: “spriječavanje prijetnji protiv američkih interesa”. NATO-a ili regionalnih tijela. međunarodnih politika i zakona.natezati i protezati sve postojeće granice. koristeći sve instrumente američke diplomatske. fizičke i socijalne … Tradicionalne granice između država i građana se više neće moći uzeti zdravo za gotovo … Globalna povezanost će omogućiti “velikim idejama” da se brzo šire po svijetu (op.

pritiskom međunarodnih institucija smanje izdaci za obranu i njezin razvoj, pogotovo u Europi (primjerice u Hrvatskoj), SAD planiraju repozicioniranje svojih vojnih i obavještajnih kapaciteta. Ovakvo strateško planiranje američkih nacionalnih interesa, kako ih planira dokument “QDR-2001” i Američka strategija nacionalne sigurnosti, ima za osnovni cilj poistovjećivanje globalnih interesa međunarodnog poretka s nacionalnim interesima SAD. zAdnji put je takva globalna ravnoteža ostvarivanja američkog nacionalnog interesa bila najizraženija Marshallovim planom poslije Drugog svjetskog rata. Posebno začuđuje da hrvatska diplomacija nije reagirala na taj dokument, kao i činjenica da saborski odbori, obavještajna zajednica i Ministarstvo obrane još nisu pristupili ozbiljnoj analizi tih najnovijih američkih dokumenata. Slučajnost je i ovaj put pre slučajna. Naime, Račanova Vlada je postala samo jedan od globalnih gubitnika u kockarnici nacionalnih interesa koju nazivamo globalizacijom. Račan i Mesić, zapravo, po svojim osobnostima i jesu kockari; jedan je proračunati, a drugi rastrošni gubitnik. Ovaj put, međutim, bacaju kocke ispisane hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatski sabor se pre lako, ali potpuno svojevoljno, pretvorio u pomalo mamurnu publiku globalne kockarnice. Nažalost, dio oporbe, a pritom mislim na neke bivše premijere, je ucijenjen od strane Račanove vlasti mogućim kaznenim progonom za pretpostavljena kaznena djela tijekom ranijih godina. hrvatska treba potpuno novi mentalitet parlamentarne demokracije u kojoj neće biti moguće ovakvo štetno djelovanje Vlade. Velik dio oporbe i sam nije spreman na takvu preobrazbu. Račan to zna i koristi to vrijeme da Hrvatskoj kao državi, njezinom gospodarstvu i međunarodnom položaju, te strateškim nacionalnim interesima, nanese što više štete. PROJEKTIRANE GLOBALNE NEPOGODE Zbog previše podudarnosti u nacionalnim interesima SAD i posljedica pojave velikih nepogoda u pojedinim regijama (u smislu ratova i velikih zaraza) sklon sam prihvatiti tezu da se radi o projektiranim nepogodama kojima je glavni cilj stvoriti uvjete za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa SAD i vezanih centara moći (MMF, Svjetska banka, multinacionalne kompanije …). Taj splet američkih nacionalnih interesa koji zaokružuju trinaest posebno zanimljivih zemalja (spomenutih ranije) nazvao sam elisom globalnih interesa (A), čiji je centar projektiranja strateških globalnih interesa u Washingtonu. Dijagonalu elise globalnih interesa čine dva strateška globalna trokuta (B): jedan Washington – Turska – Filipini (B1), drugi Meksiko – Brazil – Indonezija (B2). Ova dva strateška globalna trokuta povezani su na svojim krajnjim točkama s dva trokuta strateških kontinentalnih mostova (D): jedan Washington – Meksiko – Kolumbija – Brazil (D1), a drugi Indonezija – Tajland – Indija – Pakistan (D2). Prvi strateški kontinentalni most povezuje Južnu, Srednju Ameriku sa

Sjevernom Amerikom i Kanadom, dok drugi povezuje Aziju sa Australijom. Okosnica cijelog ovog sustava globalnih interesa je afrički trokut strateške ravnoteže (C) koji čini Egipat – Nigerija – Etiopija. Ovaj trokut strateške ravnoteže povezuje središta dva strateška globalna trokuta; prvi Sjeverna Amerika – Europa – Azija, drugi Srednja Amerika – Južna Amerika – Afrika – Australija. Ovakvu moju analizu dokazuju gospodarski, politički, vojni, financijski, infrastrukturni interesi i akcije Sjedinjenih Država u drugoj polovici prošlog stoljeća. Najnoviji američki dokument o strategiji nacionalne sigurnosti potvđuje ovu teoriju globalizacije američkih interesa. U područjima koja obuhvaća elisa globalnih interesa nalaze se danas glavni globalni prometni putevi; željeznički, cestovni, riječni, pomorski i zračni, te najveći potencijali prirodnih rezervi minerala, ruda i nafte, kao i potencijalni podmorski izvori nafte i zemnog plina. Upravo se na ravnotežnoj točki elise globalnih interesa danas vodi “antiteroristički rat”, zračnim udarima na Afganistan. Hrvatska se nalazi u strateškom globalnom trokutu B1, intenzivnih “sukoba” globalnih geoekonomskih interesa Europske Unije, Sjedinjenih Američkih Država i arapskih zemalja. Program globalne antiterorističke koalicije uvelike potvrđuje ove moje tvrdnje. (PRILOG 26 SHEMATSKI PRIKAZ ELISE GLOBALNIH INTERESA) OPASNOSTI ZA NACIONALNU SIGURNOST HRVATSKE Osnovni izvori opasnosti po nacionalnu sigurnost za Hrvatsku predstavljaju: - sustav projektiranih globalnih nepogoda; - globalna regionalizacija; - globalna internacionalizacija; - vanjski dug RH; - međunarodni ugovori koje je potpisala Vlada RH i, a verificirao Hrvatski sabor; - ne razvijanje i ne planiranje nacionalnih tehnoloških trendova; - Hrvatska nema jasno definirane i u Saboru potvrđene nacionalne interese; - ne postojanje strateških institucija. Znanje, potencijali i upravljanje za Hrvatsku predstavljaju najveće izazove nacionalne sigurnosti, te slobodno možemo reći da znanje i zemlja (u smislu prostora i ljudi) predstavljaju dvije dijagonale na kojima treba graditi sustav nacionalne sigurnosti Hrvatske (NS = Z x Z, nacionalna sigurnost = znanje x zemlja). Kada govorimo o projektiranim globalnim nepogodama, one se u nacionalnim državama pojavljuju u obliku rezultata globalnih strategija prema nacionalnim ekonomijama:

-

inflacija; gospodarske integracije; zaduživanje; financijski derivati; napuštanje potencijala; sindrom puste zemlje; financijsko monetarni protektorat; političko državne integracije; nepoznati neizlječivi virusi; kontrolirani kaos. (PRILOG 27 SHEMA PROJEKTIRANIH NEPOGODA)

Sukladno tomu glavne odrednice hrvatske strategije nacionalne sigurnosti bi trebale biti: - znanje i ljudski potencijali; - proizvodnja, promet i infrastruktura, nove tehnologije; - selo; - voda; - zaštita zdravlja; - povratak potencijalima; - stalno praćenje i analiza međunarodnih strategija, te hrvatsko strateško pozicioniranje u odnosu na međunarodne i globalne strategije; - središnje pozicioniranje u regiji Mediterana; - granice; - prostor (primjerice: Lika, Gorski kotar, Dalmatisnko zaleđe, Istočna Slavonija, otoci); - predviđanje nepogoda i kriza, izrada i simulacija kriznih planova; - zaštita vlasništva; - energija. TREĆI PUT ILI GLOBALNA SOROŠIZACIJA (IV.) “Postao sam, kako to volim govoriti, državnik bez države. U toj ulozi uživam; ja se posve identificiram s onim što činim.” George Soroš, “Podrška demokraciji” Politika “trećeg puta” na određeni je način postala sinonim za “modernu” socijaldemokraciju, ili (zašto ne reći istinu) socijaldemokraciju po mjeri globalnog kapitalizma, kojem su na čelu multinacionalne korporacije. Sasvim je sigurno da je “treći put”, zapravo pokušaj uspostave jedinstvene globalne političke u društvene scene, odnosno uspostava jedinstvenih globalnih mehanizama političkog odlučivanja i društvenih utjecaja. Takva politika nije

govori u svom priručniku za politiku trećeg puta britanski premijer. koje je tomu pretpostavka.pokušaj spašavanja reformiranih komunista u bivšim komunističkim zemljama i njihovo vraćanje na vlast. Kako to postići? Samo u kooperaciji s demokratskim državama koje su pod kontrolom svojih društava. Da se uistinu radi o globalnom projektu “Trećeg puta” ne krije niti Tony Blair. koji je i prije dolaska na mjesto britanskog premijera posato globalnim glasnogovornikom politike trećeg puta. Potrebno je . kojem je inače prema njegovim riječima prijetila propast. pa čak i u Skandinaviji. On vidi rješenje u ograničavanju suverenih prava naroda i nacionalnih država: “Nedostaje nam vladavina međunarodnog prava. desnica je bila na vlasti koja se činila neosvojivom. Danas je situacija drukčija: većim dijelom Europske zajednice vlada umjerena ljevica. Osim toga Soros čvrsto drži kako je potrebno uspostaviti globalne mehanizme političkog dolučivanja. autora i vlasnika svjetske mreže zaklada “Otvoreno društvo”. Namjerno kažem samo glasnogovornikom jer se ideolog te politike lukavo skriva u osobi globalnog “megaspekulatora”. Georga Sorosa. Rušenje desnice na globalnoj razini Soros je osmislio kao politiku spasa globalnog kapitalizma. tražeći rješenja i nudeći opcije globalnog razvoja i uspostave globalnog društva. tvrdimo s više sigurnosti nego ikad prije da desnica nema odgovor na probleme društvene polarizacije. IZGRADNJA GLOBALNE POLITIKE TREĆEG PUTA Izgradnju globalne politike trećeg puta Soros vidi kao jedini način izlaska iz krize globalnog kapitalizma koju je opisao u istoimenoj knjizi. Upravo se to dogodilo krajem devedesetih godina u Hrvatskoj. Premda postoji mnogo toga što još moramo naučiti u odnosu na djelotvornost i opcije. Taj projekt će i podržavati u pojedinim nacionalnim državama financirajući izdašno sve političke opcije koje bi se opredjelile za globalni treći put. “Prije deset godina desnica je imala virtualni monopol vlasti na demokratskom Zapadu. niske proizvodnje i niskoga gospodarskog rasta”. već je to pokušaj globalnog kapitala da izgradi paralelne centre moći i centre odlučivanja u odnosu na nacionalne vlasti i izgrađene sustave nacionalnih država. porasta kriminala. propusta u sustavu obrazovanja. U Americi i cijeloj Europi. kao i globalno društvo. Tvorcima ovog političkog samjera globalizacije nacionalna država i suverenitet predstavlja najozbiljniju smetnju kod ostvarivanja njihovih poslovnih interesa i širenju njihovog utjecaja putem stranih investicija. poslovnog čovjeka koji je svoj kapital zaradio špekulacijama na međunarodnom tržištu vrijednosnica i dionica. Soros naime drži kako globalnom kapitalizmu treba dati ljudskije lice kako bi se zavarali građani koji bi inače mogli pokrenuti globalnu antikorporacijsku revoluciju. posebno u javnom sektoru.

ne postoji globalni režim u politici”. Dokidanje države nije izvedivo niti je poželjno. već želi stvoriti globalni režim kojemu će podrediti nacionalne države koje će u određenim pitanjima desuverenizirati. dok će u dvadeset i prvom stoljeću dovršenje globalizacije obilježavati procesi izgradnje globalnog političkog sistema i globalni opozicijski pokret država nacija toj zamisli. Uloga politike “Trećeg puta” sastoji se upravo u tome da potpuno eliminira globalnu opoziciju država nacija Sorosevoj zamisli dovršenja globalizacijskog nauma svjetske političke vlasti. kako bi izgradio globalni režim sa svim njegovim funkcijama: ekonomskim. Upravo u tome Soros je pronašao svoju globalnu “misiju” na uspostavljanju globalnog otvorenog društva kao pretpostavke uspostave globalnog političkog režima koji će stvarati u pojedinim državama (naravno nametanjem odredbi nacionalnim vlastima) uvjete za ostvarivanje interesa globalnog kapitala i globalnih kapitalista pojedinačno. Soroš drži da se uspostavom globalnog političkog sistema dovršava savršenstvo globalizacije kako je on vidi. On ne želi dokinuti države u cijelosti.ustupanje dijela suvereniteta zbog uspostavljanja vladavine međunarodnog prava i iznalaženja načina kako navesti i druge države da učine to isto. prenoseći suverenitet na globalni režim: “Za stabiliziranje i reguliranje istinske globalne ekonomije potreban nam je određeni globalni sistem političkog odlučivanja. Ovo je posebno zanimljivo. “Globalni kapitalizam ne možemo opisati kao režim. vlasnici globalnog kapitala bili odgovorni u cijelosti na globalnoj razini za nacionalne probleme. ali sve dok postoje kolektivni interesi koji nadilaze državne granice. jer bi na taj način globalni moćnici. jer u slučaju prenošenja ovlasti političkog odlučivanja o ekonomskoj sudbini nacionalne države nacionalna vlada gubi mogućnostutjecaja na globalne odluke. političkim i društvenim. opisuje Soros razloge zbog kojih drži potrebnim izgradnju globalnog političkog sustava. štoviše. ali moramo imati u vidu nehotične posljedice”. pa tržišni mehanizam ulazi u ona područja društva iz kojih je ranije bio isključen … Premda možemo govoriti o globalnom režimu u ekonomiji i financijama. kaže Soros i nastavlja. On želi uspostavu globalne političke vlasti ostaviti kao svoju bolesnu ostavštinu svijetu i “građanima svijeta” (engl. “Ne postoji globalni politički sistem koji odgovara globalnom kapitalističkom sistemu. To načelno dobro zvuči. iako je ta funkcija postala važnija od svih drugih funkcija”. jer se tu radi o nedovršenom režimu: on upravlja samo ekonomskom funkcijom. Globalno društvo ne podrazumijeva globalnu državu. odnosno poželjan … Nedostaci političkog procesa postaju izraženiji nakon što je ekonomija doista postala globalna. suverenitet države mora se podrediti međunarodnom pravu i međunarodnim institucijama”. narod gubi . ne postoji koncenzus oko toga da li je globalni politički sistem održiv. Izgradnja globalnog kapitalizma obilježila je dvadeseto stoljeće. Ukratko potrebno nam je globalno društvo kao podrška našoj globalnoj ekonomiji. “citizens of the World”).

svoj izvorni suverenitet. a nova tehnologija znači povoljnu priliku. intelektualce. jer narod u svojoj državi gubi bilo kakav utjecaj na odluke o vlastitoj i sudbini zemlje u kojoj živi. kao političkog mutanta globalnog kapitala mogli bismo nazvati “kapitalističkom socijal-demokracijom”. Njegovi nedavni ispadi prilikom kojih je napao svoje štićenike u Hrvatskoj da nije zadovoljan njihovim radom. nikako prijetnju. Način na koji se “po zadatku” kompromitira desnica opisuje i Blair u svojem eseju “Nova politika za novo stoljeće”: “Sredinom devedesetih kotač se ponovno okrenuo: ne natrag prema socijaldemokratskom državnom modelu. poduzetnički žar može promicati društvenu pravdu. postavljena je tako da narod pojedine države nema nikakvu mogućnost utjecaja na odluke koje danas donosi globalni ekonomski režim. Desuverenizacija naroda posebna je posljedica ovakvih globalizacijskih procesa. ali njegova ideološka nadmoć ne poznaje granice”. Svakako je ugrožen trenutnom krizom. neprestano je rastao broj javnih službi koje su propadale zbog nebrige. a maska lažnih socijal – demokrata Europe svakako mu se učinila najprikladnijom. baš kao što je to slučaj i sa globalnim ekonomskim sistemom. kako bi se omogućili interesi financijskih centara moći globalnog poretka. Ovdje Soroš sasvim izravno financira takve operacije i političke osobe. Politiku “trećeg puta”. Naime konstrukcija globalne političke vlasti. i ustrajno se . neprestano je rastao broj kompanija koje su podbacivale. čiji su sljedbenici uz financijsku pomoć Sorosa i politički patronat Blaira kupili izborne mandate u Hrvatskoj. nego prema spoznaji da je dogmatizam neoliberalne desnice postao ozbiljna prijetnja nacionalnoj koheziji. To se moglo jedino ukoliko se osmišljenom globalnom strategijom navuče humana maska globalnom kapitalizmum. jer u budućnosti će birati predstavnike vlasti koji će doslovno biti nemoćni. koje s vremena na vrijeme izazivaju pobune i revolucije. Kompromitacija desnice u nacionalnim državama za provedbu ovakvog plana bila je nužnost. novinare koji djeluju u tom cilju. Soros ne skriva da se radi o specifičnoj ideologiji globalizacije: “Danas je globalni kapitalistički sistem još uvijek na vrhuncu moći. znanstvenike. zapravo su izraz njegove osobne panike da u Hrvatskoj možda neće uspjeti ostvariti ciljeve dugotrajne vladavine lažnih “trećeputaca” na čelu s Račanom i Mesićem i njihovim političkim koalicijskim karcinomom. godine. Soros je jako dobro znao da se mora osigurati od “bijesnih masa”. potvrđuje Tony Blair Soroseve riječi. tržišni su mehanizmi bitni za postizanje društvenih ciljeva. koja ima glavnu zadaću nacionalne eutanazije. a sutra će to činiti i globalni politički sistem. teorije i projekte. Naše vrijednosti određuju naše neprijatelje”. U Hrvatskoj smo i sami na najvulgarniji način bili svjedoci (i još smo) tog procesa. velikom političkom prijevarom na siječanjskim izborima 2000. TONY BLAIR SLIJEDI SOROŠEVE IDEJE “S ispravnom politikom. Neprestano je rastao broj gubitnika. Detaljnije ovu ideologiju razrađuju sudionici globalne politike “Trećeg puta”.

desnica se pokazivala sve tupljom u poduzimanju bilo kakvih mjera. upravo kao dio strategije za poptunu kompromitaciju desnice. s podlogom u znanju i temeljem u osposobljenu pojedincu s jednakim izgledima. Ne zaboravimo da su. Na primjeru Hrvatske to je najbolje vidljivo. odnosno nacionalnu vladu koja trenutno ne odgovara interesima globalnih strategija i globalnog kapitala. koji su poslužili kao neka vrsta verifikacijske komisije na . Tezu povezanosti hrvatskih “trećeputaca” i globalne strategije politike “Trećeg puta” Blair sasvim nesvjesno dokazuje: “Treći put je zaokupljen ispunjenjem četiriju opsežnih političkih ciljeva: 1) dinamične ekonomije. Ono što je Blair “zaboravio” reći jest činjenica da su upravo globalni mehanizmi utjecali na slabe ekonomske rezultate desnice u pojedinim zemljama. Izazov pred kojim se nalazi Treći put jest da se odlučno uhvati u koštac s implikacijama te promjene”. Ostanak desnice na vlasti u Hrvatskoj značio je nemogućnost provedbi globalnih strategija na našim prostorima koje su u interesu globalnog kapitala. “Financijska tržišta se mogu pretvoriti u kuglu za rušenje koja obara privrede”. nije uopće ništa poduzimala na ključnim područjima … Kao što su gospodarska i društvena promjena bile bitne za dolazak desnice na vlast. zapravo. u kojoj vlasti ne zapovijedaju nego omogućuju. tražeći legitimitet od njega i globalnih centara moći. pred same trećesiječanjske izbore. I dok su se dokazi gomilali. odnosno onih pojedinaca i korporacija koje posjeduju taj kapital i imaju svoje posebne interese na našim prostorima. 2) snažnoga civilnog društva koje jamči prava i dužnosti. Sve ove ciljeve na specifičan način i na štetu Hrvatske i njezinih građana provodi aktualna hrvatska vlast po nalogu svojih međunarodnih pokrovitelja. a snaga je tržišta upregnuta da služi javni interes. a ne u interesu svojih birača. prije nego li su dobili legitimnu podršku hrvatskih birača. razvojni projekti i ozbiljnije gospodarsko socijalne promjene.povećavao broj zajednica koje su bile ugrožene porastom kriminala. napisao je Soros razotkrivajući činjenicu da se globalni manipulatori često koriste mehanizmima globalne ekonomije kako bi rušili pojedino nacionalno gospodarstvo. u kojem je vlast partner snažnih zajednica. tako su bile bitne i za njezin pad. Desnica je gubila konce u rukama samo onda kad se previše oslanjala na međunarodne ekonomske strategije kao spasonosne i kad je bezuvjetno podlijegala političkim pritiscima međunarodne zajednice. jer im se međunarodnim ekonomskim mehanizmima ograničavao napredak. 3) moderne vlasti temeljene na suradnji i decentralizaciji. nezaposlenosti i društvene diskriminacije. Oni su išli u jedan od centara globalne moći po mandat za vođenje hrvatske države u interesu upravo međunarodnih centara moći. 4) i vanjske politike zasnovane na međunarodnoj suradnji”. što produbljuje demokraciju da bi bila prilagođena modernom vremenu. Međunarodne strategije i međunarodni sponzori doveli su na vlast hrvatske “trećeputce”. hrvatski “trećeputci” hodočastili u London upravo Tonyu Blairu.

Mi živimo u svijetu jedne velevlasti. u projektima koje provodi po njihovom nalogu. Zbog toga je ova vlast nelegitimna. nikako prijetnja”. U odnosu na to. baš kao što to čini Soros (koji sam sebe naziva “državnikom bez države”): “Danas je Europa ujedinjena i postoji samo jedna globalna velevlast.izborima 2000. od kojih neke nikada ranije to nisu ni bile. a u sljedećih godinu dana trebala bi poprimiti svoje konačno obličje. koja je u međuvremenu postala teret i potpuno bespootrebna globalnom kapitalu. hrvatskoj vlasti diktiraju i multinacionalne korporacije koje su većinskim dijelom vlasnici kapitala u Hrvatskoj. u kojem europske zemlje moraju raditi zajedno da bi postigle više nego da rade svaka za sebe …”. Ipak. naše globalne ustanove vlasti nisu reagirale dovoljno brzo na novonastalu panoramu. U ovim Blairovim riječima možemo između redaka pročitati namjeru britanske administracije da sruši demokratski izabranu “desnu” vlast u Hrvatskoj. Međutim. podupirući sigurnost i napredak desetljećima. Nekolicina država s nedemokratskom praksom i autokratskim predsjednicima pokušala se suprotstaviti integracijama i ujedinjenoj Europi ne razumijevajući vrijeme i prostor nakon nestanka bipolarne podjele svijeta”. Blair jasno najavljuje jedinstvenu globalnu vlast. nadziru u potpunosti gospodarski i financijsko – monetarni sustav u našoj zemlji. a za novog je izabrao reformiranu socijalističku internacionalu u obliku globalne socijal – demokratske platforme nazvane politikom “Trećeg puta”. za razliku od Blaira. Euforija državnosti uglavnom je kratko trajala i većina novonastalih država krenula je u priključivanje suvremenoj Europi. Očekuje nas slična povoljna prigoda. demokratskoj borbi za pravo hrvatskog naroda na državnu samostalnost njegove . On se želi svog starog političkog partnera riješiti pod svaku cijenu. Upravo po nalogu te globalne velevlasti Račanova politika provodi sustavnu dezintegraciju Hrvatske kao nacionalne države na svim razinama: ekonomskoj. čijeg su pokojnog predsjednika Tuđmana smatrali autokratom i još dodatno opterećenim prošlošću. Sada se suočavamo s novim prijetnjama i izazovima. U tom Račanovom postupku krije se izvorna nelegitimnost ove vlasti. u mandatu koju su mu povjerili strani politički i ekonomski moćnici. Tuđman je poznavao prilike prostora i vremena s posebnom perspektivom čovjeka koji je tijekom više desetljeća sudjelovao u političkoj. Tiha desuverenizacija Hrvatske već je nastupila. na Istoku je tekao proces dezintegracije. središnja ljevica ima što reći: suradnja je šansa. Nacinalna dezintegracija i bezuvjetna globalna integracija Hrvatske zadatak je koalcvijske vlasti pod vodstvom Socijal – demokratske partije. uostalom. “Vlade središnje ljevice bile su arhitekti međunarodnog poretka. hvalisavo navodi britanski premijer. Stvaranje “Novog svjetskog poretka” možda je započela politička desnica. Njegov izvorni mandat pripada Londonu i Washingtonu. Nastaju nove države. nastavljajući upravo kritikom novonastalih nacionalnih država na našim prostorima: “Dok se Zapad ubrzano integrirao. To. političkoj i društvenoj. Oni su autori projekta globalizacijskog svjetskog poretka. a ne građanima Hrvatske.

MANIPULACIJA DEMOKRACIJE ILI MOŽE LI SE POČINITI ZLOČIN SLOBODE? Soroš korelaciju između demokracije i kapitalizma tumači na sebi svojstven način. ako da nacionalnim državama ostaje izbor jedino između ropstva ili siromaštva! To je Treći put. a potom ga u obliku kredita izravno izbacuje na periferiju: putem portfolio investicija. mehanizam izigravanja nacionalnih ekonomija i njihovog dovođenja u krizna stanja. Taj je sistem vrlo sklon financijskom kapitalu koji je posve slobodan u svome kolanju. pokazuje slijepom ulicom koja završava provalijom incidentalnom globalizma sa svim imperijalističkim atributima. zapravo. ali time razotkriva kako je globalnom kapitalizmu potrebna globalna manipulacija nacionalnim demokracijama kako bi opstao i održao ravnotežu između ekonomske i društvene dobiti: “Široko je usvojena pretpostavka o nerazdruživosti demokracije i kapitalizma. odnosno neizravno kroz multinacionalne korporacije”. Soros potvrđuje takve pretpostavke: “Svi sudjelujemo u globalnom kapitalističkom sistemu koji je obilježen ne samo slobodnom trgovinom nego posbeice i slobodnim kretanjem kapitala. u stvari. pa čak i one unutar obitelji: “Zamjena međuljudskih odnosa transakcijama trajan je povijesni proces koji nikad neće okončati i koji je dobrano napredovao – daleko više nego početkom šezdesetih kada sam došao u ovu zemlju i počeo razmišljati . barem u Hrvatskoj.države. koji se sve više. Opstanak jugoslavenske državne tvorevine bio je nedvojbeni interes tada Europske zajednice (danas Europske unije) i njihovog partnera Sjedinjenih Američkih Država. Taj je odnos. On je poput divovskog kružnog sistema koji u središtu prima kapital kroz financijska tržišta i institucije. Multinacionalne korporacije predstavljaju organizacijsko i financijsko središte gloablne ekonomije. Kapitalizmu je demokracija potrebna kao protuteža …”. dalekosloženiji. Prijetnja stalnom nestabilnošću kretanja i koncentracije globalnog kapitala u pojedinim nacionalnim ekonomijama stalni je mehanizam kojim globalni financijski moćnici ucjenjuju nacionalne vlade kad pregovaraju o pogodnistima koje se moraju osigurati za strane investitore (većinom multunacionalne korporacije). Koliko duboko u bit društvene zajednice prodire Soroseva ideologija globalizacije otvorenog društva govore njegove riječi u kojima opisuje na koji način su odnosi na tržištu kapitala potpuno zamijenili međuljudske odnose. pa je uzrokovao brz razvoj globalnih financijskih tržišta. Soros priznaje da je slobodan protok kapitala. čime se mogu poslućiti i u političkoj destabilizaciji pojedinih nacionalnih vlada koje na bilo koji način pruže otpor globalizacijskim moćnicima: “Sposobnost države da se brine o blagostanju svojih građana danas je na ozbiljnoj kušnji zbog sposobnosti kapitala da izbjegne oporezivanje i dodatna opterećenja u pogledu prava radnika tako što može otići drugdje”.

Suprotstavljanje pojedinih organizacija unaprijed je osuđeno na propast”. bez obitelji. on državu vidi kao neku vrstu socijalno – kulturnog entiteta unutar globalnog poretka. U svojoj političkoj samodopadljivosti Blair priznaje namjere upravitelja globalizacije da na čelo svjetskog poretka stave menagere multinacionalnih korporacija koji zauvijek trebaju dokinuti postojanje nacionalnih država. poput vlada M. riječi su kojima Soros pokazuje otuđenje čovjeka u suvremenom globalnom društvu koje je određeno uvjetima globalnog kapitalističkog sistema. čovjek kao stroj u globalnoj mašini financijske dobiti. Globalizacija je samo jedna u nizu posljedica nestanka državnog kapitalizma i nacionalne države. i doista novi laburisti i novi demokrati održavaju bliske i neposredne veze. Njezina je retorika američka. traži nadahnuće s one strane Atlantika. ali primjerice. Njemu je država puki “folklor” potreban da bi se zadovoljili zahtjevi globalnog tržišta i globalne financijske dobiti. Da je to tako potvrđuje i njegov britanski štićenik Tony Blair: “Vlade pojedinih država raspolažu sa sve manje moći koja prelazi u ruke menagera multinacionalnih kompanija kojima su podređene i najveće države svijeta jer mnoge imaju veći promet i prihod nego li većina istočnoeuropskih država. ukidanjem i smanjenjem prava majki i rodilja. Zanimljivo je. Još uvijek postoje brakovi i obitelji. Politički pogledi Tonya Blaira često se uspoređuju s onima novih demokrata u SAD-u. Došao sam iz Engleske. u svakom slučaju. neizravno upravo razotkrivajući Blairove političko – ekonomske sprege s određenim krugovima u SAD-u: “U Britaniji se “treći put” povezuje s politikom Tonya Blaira i novih laburista.o tome. Otada je taj trend dobrano uznapredovao. njezin je politički stil . da se u tome britanski prvi ministar posebno osvrnuo na zemlje istočne Europe. IDEOLOGIJA UNIŠTENJA DRŽAVE NACIJE Upravo na ranijim Sorosevim riječima počiva ideologija uništenja države nacije. bez duše. intelektualni utjecaji koji su oblikovali njezin projekt američki su. pa će brže napredovati”. kojeg moralo i vrijednosno treba dezintegrirati kako bi bio podoban “građanin svijeta”. kod ulagačkog bankarstva transakcije su gotovo u potpunosti nadomjestile odnose. pa sam odmah uvidio razliku: u Sjedinjenim Državama odnose je daleko lakše uspostaviti i raskinuti. Majora. njezinog uništenja u pojedincu – čovjeku. “Svatko se treba brinuti za svoje interese. a ne preko Kanala. pa moralni obziri posatju smetnja u tom nemilosrdnom svijetu. U čistom transakcijskom društvu ljudi koji nisu opterećeni obzirima spram drugih mogu se lakše kretati. Čak je i jedan od ideologa politike “Trećeg puta” Blirovu politiku ocijenio “američkim stilom”. Povlačeći paralelu s odnosom Račanove administracije prema instituciji obitelji u Hrvatskoj. Čovjek bez identiteta. To je najočigledniji primjer promjena koje se javljaju i u mnogim drugim društvenim institucijama”. Rečeno je kako “Blairova vlada. bez nacije. Thatcher i J. jasno nam je da su takvi potezi “trećepute” hrvatske vlasti dio globalne strategije društvene dezintegracije države nacije.

Regionalizacija ili izolacija glase ucjene moćnika među kojima je i britanski premijer. Budiše i Blaira u Londonu. te Europske unije. Tony Blair je govorio o svojoj želji da stvori međunarodni konsenzus centra i ljevice za dvadeset i prvo stoljeće”. Jer. Londona. DOKIDANJE HRVATSKE KAO NACIONALNE DRŽAVE Politika decentralizacije Hrvatske. Regionalizacija je samo mehanizam. Gloablizacija “odvlači” od nacije – države u tom smislu da slabe neke ovlasti što su ih imale nacije. te obećanja za ekonomsku i organizacijsko – stručnu pomoć nakon dolaska koalicije na vlast. “Postaje li država – nacija “izmišljotina”. nakon političkog seminara s američkim vodstvom u Washingtonu. Granice postaju nejasnije no što su bile”. Upravo te nove regije. objašnjava ideolog “Trećeg puta” Anthony Giddens. Nije li upravo takav eksperiment bio “treći put” u Hrvatskoj. ako je to ikada bilo. uključujući one na kojima se zasniva keynesijansko ekonomsko upravljanje. preskačudržavne granice i u praksi pokazuju prevladanost nacionalne države”. euroregije. Suverenost nije više pitanje “sve ili ništa”. čemu je britanska vlada dala veliku financijsku i logističku potporu. Račan. teritorijalne enklave. No globalizacija također “gura nadolje” – donosi nove zahtijeve i.američki … U veljači 1998. čudnim koalicijskim spajanjem quasi centra (Budiša. nove mogućnosti za obnavljanje lokalnih identiteta … Globalizacija vuče i u stranu. kojim se u potpunosti razbija nacionalna država. zapravo vodi konačnom dokidanju hrvatske nacionalne države. Račanova administracija “mora izdržati” dovoljno dugo da odradi taj prljavi posao za potrebe globalizacijskih procesa na našim prostorima. koje ljepše nazivaju euroregijama. Tomčić) i quasi ljevice (Pusić. zapravo ima glavnu zadaću spasiti i osigurati kontinuirani stabilan rast nacionalnih . njezina je konačna namjera disperzija stvarnih ovlasti i narodnog suvereniteta na manje entitete. Izgradnja modela globalnog političkog i ekonomskog režima. Na to ih prisiljavaju i obveze prema njihovim međunarodnim gazdama. “preskakanja” nacionalne države: “… teče funkcinalna decentralizacija i već se nazire Europa regija. MMF-a i Svjetske banke. također. Kramarić). ponavljam opet ovakvav sastav koalicije u Hrvatskoj za rušenje nacionalne desne opcije nastao je upravo na dogovorima Račana. Vladajuća koalicija će svakako pokušati odraditi posao regionalizacije Hrvatske još u tekućem mandatu. a vlada stvar prošlosti? One se nisu izmijenile. Visoki dužnosnik Račanovog SDP-a i saborski zastupnik Pavle Kalinić regionalizaciju i opisuje kao način izbjegavanja. kako je predlažu pojedinci unutar Račanove koalicije. stvarajući nove ekonomske i kulturalne regije koje katkada presijecaju granice nacija – država … Trojako širenje globalizacije utječe na položaj i moć drćava diljem svijeta. Kada se to dogodi nestanak nacionalne države nije moguće spriječiti. ali se njihov oblik mijenja. Regionalizacija i decentralizacija Hrvatskoj se danas uvjetuje iz gotovo svih globalnih centara moći: Washingtona..

i vrlo je bitno kako će one izgledati”. Dok su njegovi suvremenici željeli biti guverneri prostora. najbolje je razumijevao procese na našim prostorima i imao najvjerodostojnije informacije o pojedincima. stoga ćemo biti prisiljeni vlastitu kuću dovesti u red … Reforma duga povećala bi kupovnu moć dužničkih zemalja. Ne možemo više povećavati vanjski dug pod koncesijskim uvjetima. no to ipak nije konac priče. priča o sebi Soros. Soros je i ranije držao. Nadalje. predviđajući pad komunizma i mogućnost nastanka novih država u srednjoj i istočnoj Europi. Najveću prijetnju interesima koje . a monetarna bi osigurala element stabilnosti koji je nužan za uspješan proces prilagodbe u SAD”. po čijim potrebama se oblikuje međunarodni poredak. ali sam se ubrzo i na to navikao”. od svih njih. ali treba imati na umu da ga je u tome vodio jedino interes globalnog kapitala i jedinica dobiti po uloženom dolaru: “Bio sam djelatan na barem tri fronte: osnovao sam niz zaklada širom komunističkoga svijeta kako bih otvorio ta zatvorena društva i potpomogao njihovu preobrazbu u društva otvorenoga tipa. Osim toga. dvanaest godina kasnije.ekonomija SAD-a i Velike Britanije. organizacijama na ovim prostorima. samozatajno posato guverner tranzicijskih procesa u postkomunističkim zemljama. Također sam se upleo i u političke tokove. istovremeno projektirajući političku alternativu koja bi preuzela vlast u desetljećima koja slijede. kako bi osigurao ekonomski kontinuitet u odnosu na kapital i resurse. “Postao sam javna osoba. Zato je mogao preuzeti virtualno upravljanje dugotrajnom tranzicijom. Soros to ne krije u svojim analizama: “Uvođenjem međunarodne valute izbjegao bi se metež. ili neka vrsta globalnog vratara profita. To je bila glavna Soroseva komparativna prednost pred drugim predstavnicima globalnog poretka. na čemu inzistira danas. Iz pozicije svjetskog kapitala i interesa financijskog profita itekako je bilo bitno kako će izgledati politički i ekonomski prostor nakon raspada Jugoslavije. ona bi pomogla zaustaviti raspad američkog gospodarstva koji se sada odvija. predlažući programe gospodarske reforme i pomažući u njihovoj provedbi”. Soros je od početka želio biti proaktivan u tim procesima. Situacija je bila pomalo neobična jer nisam imao državu koju bih mogao predstavljati. on je u tišini. videći se kao misionar globalnog kapitala. kako bi osigurao što bolju poziciju kod podjele financijskog. da SAD trebaju podupirati taj proces i od samog početka sudjelovati u kreiranju novih država i njihovih demokracija. On priznaje svoju ulogu u procesima dezintegracije totalitarističkih političkih režima. Iz njenih će ruševina izniknuti nove države. zato je među prvim operacijama u ovom dijelu Europe započeo svoje operacije u bivšoj Jugoslaviji. prosinca 1992. zapravo sam se počeo ponašati kao kakav državnik. o čemu je zapisao 08. institucijama. Soros je sudjelovao u tim procesima kako bi njima u pozadini upravljao ucjenjujući reformskim potporama i međunarodnim kreditima.: “Događaji jedva da su i mogli poći gorim putem no što je to slučaj u Jugoslaviji. profitnog kolača.

postoje tu i neki elementi iz emigracije čiji je način mišljenja još ukorijenjen u prošlosti. Soros je držao kako početkom devedesetih godina prošlog stoljeća nije uspio u Hrvatskoj dovesti na vlast “svoje ljude” upravo zbog financijske. a na Srednjem nas istoku čekaju mnogi građevinski ugovori … Glavna se korist od hegemonije ubire u trgovini”. Sam rat se pokazao dobrim poslovnim pothvatom. Osim toga mnogi dokazi u Sorosevim riječima potvrđuju kako su ratovi. Danas s vremenskim odmakom i nakon nebrojenih dokaza koji govore o toj temi (ranije sam pisao o knjizi dr. koji u otvorenom društvu nema budućnosti. i način na koji rješavaju probleme proračunskih deficita: “Ulazimo u eru američke hegemonije … Nema dvojbe da će Sjedinjene Države iz svoje vojne pobjede (op. baš kao što je kasnije zahvatila hrvatske branitelje. a postoje brojni dokazi financijske. Prvo. oduzevši iseljeništvu prava koja su dobili ranijim zakonima nakon osamostaljenja Hrvatske. grubo ih napadajući kao šoviniste i nacionaliste: “Zbog toga šovinistički nacionalizam ima dobre izglede da iznikne kao prevladavajući politički trend. te je upravo zbog toga Račanova osveta među prvima zahvatila iseljenike. Njihov se utjecaj najjače osjeća u zemljama poput Slovačke i Hrvatske”. obitelji poginulih i nestalih branitelja. Jerrya Blaskovicha “Anatomija obmane”) nesumnjivo je da je najveću korist od rata na našim prostorima imala upravo ekonomija Sjedinjenih Država. poslovne sprege najviših dužnosnika američke administracije s vrhom nekadašnje jugoslavenske države. ratne invalide. To im nikada neće oprostiti. TAJNI AMERIČKI PLAN «Y2» Navodni tajni američki plan “Y2” mogao bi u cijelosti razotkriti strategiju državne administracije i obavještajne zajednice SAD-a da pristane na raspad . što napose vrijedi u slučaju degeneriranja gospodarskih prilika. Ukoliko koalicijska vlast u potpunosti ne izolira iseljeništvo neće moći dovršiti posao koji ima nalažu svjetski centri moći. On će se napajati na nekoliko izvora. demokratskoj vlasti i samostalnoj hrvatskoj državi. misli se na Zaljevski rat) izbiti i neku ekonomsku korist. za američku administraciju dobar posao. spreman je promijeniti kapetana sad kad su mu potonule sve lađe. ljudske i materijalne pomoći hrvatskog iseljeništva novoizabranoj. u dane kad su napustili svoju rodnu zemlju. komunistički establišment. unosna investicija. i napokon. nacionalističke crte postoje i među starim neprijateljima komunizma. Pogledajmo samo Jugoslaviju … Drugo. Ove riječi dokazuju da se aktulana Račanova administracija obrušila u politički obračun s hrvatskim iseljeništvom već u prvim danima svoje vladavine upravo po nalogu svojeg međunarodnog patrona. Proces otuđivanja iseljene i domovinske Hrvatske je nužan kao dio procesa nacionalne dezintegracije hrvatske države. općenito.predstavlja Soros je i tada vidio u nadolazećim nacionalnim političkim snagama.

zaključno sa izgradnjom . tijekom kojeg je Baker ohrabrio srbijanski vojni vrh da bilo kakvu pobunu republika ugase svim vojnim sredstvima”. na čelu s Hermanom Kahnom je 70-tih godina prošlog stoljeća izradila studiju pod nazivom “Slijedećih 200 godina – scenarij za Ameriku i svijet”. u svojoj knjizi “Neautorizirana biografija Georga Busha starijeg” pišu i dvojica američkih istraživačkih novinara Webster Griffin Tarpley i Anton Chaitkin. isplanirali ponovnu konstrukciju neke nove tvorevine na ovim prostorima. novo stoljeće neupitne svjetske dominacije anglo – saksonskih sila. Američki novinari u toj knjizi navode upletenost američkog državnog tajnika Bakera u izbijanje rata protiv Hrvatske: “22. Sasvim je sigurno da su SAD krajem 80-tih i početkom 90-tih godina 20.Jugoslavije početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. makar pofržavajući oružani sukob i rat “Jugoslavenske narodne armije” protiv novoosamostaljenih država Hrvatske i Slovenije. čini se da moji američki kolege nisu bili daleko od istine ocjenjujući američku ideju novog svjetskog poretka na ovaj način. stoljeća ulagale znatna sredstva u opstanak Jugoslavije pod svaku cijenu. odnosno o ratu kao nekoj vrsti američkog biznisa. te sam Henry Kissinger u svojoj knjizi “Diplomacija”. Autori ove knjige tvrde da je američka administracija poduprla ideju rata u bivšoj Jugoslaviji. Plan “Y2” u potpunosti će razotkriti razloge i motive izdašne američke financijske i političko – diplomatske potpore Račanovoj koalciji. Da je “JNA” dobila zeleno svjetlo američke administracije za osiguravanje budućnosti Jugoslavije svjedoče mnogi napisi. politički i financijski. kod dolaska na vlast. Prema iskustvima koja u Hrvatskoj do danas imamo. odnosno njegovu viziju “Novog svjetskog poretka”: “Ono što Bush podrazumijeva pod novim svjetskim poretkom je jedinstveno carstvo. Baker je imao poseban sastanak sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem. i autori ove knjige obrušili su se na koncept Busha starijeg. Jerrya Blaskovicha. u kojoj zapravo predviđaju globalizacijske procese. jednostavno. neautorizirana biografija” (autori Anton Chaitkin i Webster Griffin. američki novinari). kako bi oslabila investicijska tržišta srednje Europe. za američku administraciju predstavljala i predstavlja preveliku investiciju.. To je svijet neoimperijalizma i neokolonijalizma …”. Ona se doista u svojoj ekonomskoj praksi pokazala izrabljivačkom imperijalističkom silom najjačih zemalja globalnog poretka. da bi jednostavno okrenuli leđa mogućnosti ponovnog podizanja svog poslovno – političkog mutanta. Uostalom o osmišljavanju rata na našim prostorima od strane američke administracije. Čini se da takva postavka s pozicije američkih nacionalnih interesa može stajati. te posebno kako bi investicijski ugrozile novonastalo jedinstveno tržište ujedinjene Njemačke. američkog novinara). te opstanka na vlasti do kraja mandata. “Anatomija obmane” (autora dr. Studija istraživača američkog Hudson instituta. lipnja 1991. Jugoslavija je. knjige i analize upravo američkih novinara i novinskih agencija: “Gerge Bush stariji. kako bi vješto projektiranim situacijama i okolnostima.

budući da će mnoge funkcije preuzeti međunarodne organizacije … Jasno je da zahtjevi za očuvanje mira i problemi kontrole naoružanja. Oni ne žele stvari prepustiti slučaju. jednako kao i mnoga pitanja reda i zakona. na pravilima temeljneog međunarodnog trgovinskog sistema. tzv. kad ona još nije bila definirana ovakvim procesima koji je danas transparentno ili tajno predstavljaju. misli se na starijeg Busha) administracije. . premda neadekvatnim mjerilima sadašnje moći i utjecaja”. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju američku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku moć u svijetu. u tim se manipulacijama SAD. Sada ćemo dovršiti taj posao: američko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Mnoge od najuspješnijih organizacija vjerojatno će biti one koje će nastajati ad hoc. ali se odmah pojašnjava: “fer” na američki način). mlađeg. kao što su Ujedinjeni narodi. NAJMOĆNIJA SVJETSKA SILA “Međunarodna trgovina je postala najmoćnija svjetska ekonomska sila … Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. zato se služe manipualcijom postojećih globalnih institucija kako bi osigurali status “najmoćnije svjetske ekonomske sile”. ili na nekim drugim realističnim. samo su neke od riječi u predizbornoj kampanji današnjeg američkog predsjednika Georga Busha. Ono što je kontinuitet svih tih promišljanja jest nedvojbeno jačanje i osiguravanje stalnosti globalne moći i utjecaja SAD-a. ali neke će od njih biti dio širih međunarodnih organizacija. koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na način da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu donošenja strateških odluka u područjima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Državama ili njihovim multinacionalnim korporacijama. Ovako su američki stručnjaci promišljali budućnost globalizacije. problemi okoliša i ekonomskih odnosa. svi zajedno stvaraju velik pritisak u pravcu miroljubivog razvitka k svjetskoj federalnoj vladi … Možemo zamisliti i svjetsko zakonodavstvo utemeljeno na načelu jedan dolar – jedan glas (u kojemu bi prevladale Sjedinjene Američke Države i Japan). “tajnom diplomacijom”. To će ovisiti o američkom vodstvu … moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a”. Mnogi ljudi vjeruju da će gotovo neizbježno ojačati smjer koji vodi prema svjetskoj vladi. unutar otvorenog.sustava jedinstvene svjetske vlasti: “Također je vjerojatno da će biti mnogih funkcionalnih organizacija koje će se baviti različitim međunarodnim pitanjima što će se javljati tijekom 21 stoljeća. Naravno. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Države već desetljećima uspješno manipuliraju krizama i stabilnošću nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Za našu zemlju takav je ishod ključan … Slobodna trgovina mora biti “fer” trgovina (op.

“Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budućnost”. još uvijek. stoljeće jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za učvršćivanje i održavanje globalnog američkog vodstva: “Glavni prioritet američkog privatnog sektora bit će financijska profitabilnost u smislu središnje zadaće održavanja američkog ekonomskog vodstva”. promičući američke interese i načela”. KISSINGER I SOROŠ Soroseve riječi o globalnoj američkoj hegemoniji. st. koja odluke sve više donosi u Washnigtonu i Londonu. koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. jasno dajući do znanja da se njegova administracija neće odreći hegemonističke pozicije američkog kapitala u globaliziranom svijetu. Kada složimo kockice gloablizacije. Kissinger je. I u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. U Hrvatskoj. pak. potvrđuje i bivši američki državni tajnik Henry Kissinger: “Amerika je treći put u ovom stoljeću (op. To podrazumijeva i određene diplomatske aktivnosti američke administracije kako bi se američkom biznisu osigurali interesi u stranim državama. “gumb globalizacije” u Ovalnom uredu u Washingtonu. Bush niti najmanje ne skriva da SAD žele globalni svijet prema njihvoim interesima i načelima: “Naša generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima može izgraditi drugačiji i bolji svijet. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u gušenju procesa osamostaljivanja država koje su nastale raspadom te državne tvorevine.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak. Takve pritiske u pogledu određenih međunarodnih poslovnih ugovora SAD su vršile i vrše na aktualnu hrvatsku vlast. a sve manje u Banskim dvorima. Po treći put Amerika je nadmašila sve aktere na međunarodnoj pozornici i preuzela vodeću ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka … Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni međunarodni sustav preoblikuje u skladu s američkim sustavom vrijednosti postao je još snažniji”. vidimo da to nije slučajan proces. misli na 20. već sadašnjost i budućnost koju su pažljivo projektirali globalni moćnici. Njegova izdašna diplomatska i financijska pomoć Beogradu mogla bi ga dovesti i do međunarodne kaznene odgovornosti. primjenjujući vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. . na određeni način. Naravno Kissinger je s pozicije državnog tajnika SAD-a bio upravo u službi globalnog kapitala. vidimo da se riječi Georga Busha ostvaruju u djelima Račanove koalicije. te je vodeći se njegovim interesima globalnog profita upravljao američkom diplomacijom.Za sada je. navodi američku predsjednik Bush. upravo zbog poslovnih i političkih veza s bivšim jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati događaje tijekom i nakon raspada Jugoslavije. te nastanka novih država.

Upravo će jasno određivanje američkih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stoljeća. i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dioničkog kapitala”. jasno nam je kamo to vodi. ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i države nad svim ostalim državama i nacijama globalnog poretka. Američka ekonomija teško će se odreći svoje prestižne dominantne pozicije u svijetu. na koji način međusobno djeluju?. njegovih institucija. odnosno kako bi on trebao izgledati. Novi svjetski poredak će se. financijskih. američki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica američke politike. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsjeća. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov konačni oblik neće biti jasno definiran još veći dio sljedećeg stoljeća (op. a djelomično na temelju presedana.O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s čvrstih pozicija američkog hegemonizma. misli na 21. uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savršenog. st. Nije li to upravo način na koji Račanova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u slučajnu . te jasnom definicijom američkih nacionalnih interesa”. pojaviti kao odgovorn na tri ključna pitanja: koje su to temeljne cjeline međunarodnog poretka?. i što je najopasnije on je otišao u projektiranje “novog čovjeka” za “novi svjetski poredak”. Na temelju ovakvih analiza Soros je otišao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka. možda ćak važnija no ikad.). Kao što vidimo i Kissinger poput Sorosa traži odgovore na pitanja globalnog političkog sistema. ali i postavlja ključna pitanja na koja će morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom režimu: “Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polazeći od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. koji su ciljevi njihova međusobnog djelovanja?”. U novome svjetskom poretku koji se stvara. kojim s jedne strane vlada politikom “svjetskom policajca” (preko državne administracije). kao i prethodni. i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih država najbolje govore njegovi zapisi: “Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije … prodaja državnih poduzeća stranim interesima mogla bi se u političkom smislu lakše progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova. a s druge strane putem ekonomskim. investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). Tradicionalni američki idealizam mora biti popraćen točnom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari. osim toga takva globalna politika je i nazvana “Trećim putem”. djelomično kao nastavak prošlosti. ISTOČNA EUROPA KAO SOROŠEV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Istočnoj Europi. Kissinger naglašava: “Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po treći put u moderno doba.

upravo tijekom mandata hrvatskih “trećeputaca” velike društvene nejednakosti. koju najbolje može ostaviriti moderna socijal – demokracija. Baš naprotiv. dobro slijede riječi i učenja svog globalnog gazde. općim osiromašenjem nacionalnog gospodarstva dodatno su došle do izražaja. po nalogu globalnih centara moći utemeljio mrežu svojih zaklada upravo u onim područjima i nacionalnim državama. a prema stanju stvari i podložnosti hrvatskog predsjednika i premijera tom državniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. neizbježne su velike nejednakosti koje. Ili slijede nove ucjene međunarodnim obvezama Hrvatske. koju ova vlast treba privesti kraju. pustimo li im na volju. čak i po cijenu rušenja cijelih sustava i institucija: “Vrlo sam vješt i kad instituciju treba dotući”. otvorenog društva. To će biti mnogo teže postići. Tada je poečlo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sadašnje koalicijske vlasti u Hrvatskoj.podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Račanove vlasti. Moj je novi cilj uspostavljanje. i doista. gdje su se globalni . nažalost. Opasnost se krije u činjenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo slušaju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i političkom. Međutim iza varljive krinke Trećeg puta (ili obnove socijal – demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog društva. teže prije rastu nego li padu”. on je od samog početka držao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog društva. Konstrukcija je uvijek teža od dekonstrukcije – i mnogo manje zabavna. državnom sustavu. Račan i Mesić su u posljednje dvije godine uglavnom radili na uništavanju institucija hrvatske države ostavljajući iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pustoš sustava. naglašava Soros. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uživamo komparativne prednosti”. Svi dokazi i činjenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji. naprotiv: “Otvoreno društvo ne osigurava svima jednake šanse. sretna je okolnost što na poslu njezina ostvarenja nisam sam. na njegovu mjestu. Soros je planirano. Njegovi učenici u Hrvatskoj. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru naše zemlje. Račanovoj političkoj družini. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage. naime. “Postao sam državnik bez države”. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u rušenju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim državama. koje ipak neće ostvariti ideal socijalne pravde. koja je tada izgubila vlast već je bila obećana financijska i logistička potpora za osvajanje mandata: “Moj je početni cilj bio ostvaren: komunistički je sustav mrtav da ne može biti mrtvijim. Početna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Trećeg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u rušenju komunizma. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. ako je kapitalistički način proizvodnje združen s privatnim vlasništvom. odnosno njegovih ostataka.

Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991. slobodu kao autonomiju. Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988. napada sve tradicionalne.). Zaklada Soros u Mađarskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada. Slovačka (osnovana 1994. Njegove dvadeset i četiri zaklade označavaju dvadeset i četiri strateška ekonomsko – političko – teritorijalna područja. te je zato i drži opasnom i nepodobnom da vodi opću. Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992. društvenu. procesi kad jednom krenu.).). koja su globalnim centrima moći bitna u smislu resursa. prenoseći što više ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i državom na nadnacionalne institucije i organizacije. Zaklada otvoreno društvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992. globalnu. filozofski konzervativizam.moćnici.). Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994. kozmopolitski pluralizam.). zadržavanja “punktova” utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno društvo Albanije (osnovana 1994. navodi Giddens. autoritet uz demokraciju.).). Zaklada otvoreno društvo Gruzija (osnovana 1994.). te geopolitičkih interesa.).). On. “Reforma države i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike trećega puta – procesa produbljivanja i proširivanja demokracije … Politika trećeg puta jest politika pojedine nacije.). Kozmopolitska nacija potiče socijalno uključivanje. osnovana 1984.). Zaklada međunarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992. postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti što vidimo na primjeru hrvatske administracije.).). Zaklada otvoreno društvo u Litvaniji (osnovana 1991. korporacije i najmoćnije države (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje moći i utjecaja. Češka (osnovana 1992. zaštitu slabih.). je postala Institut otvoreno društvo Moskva).).). Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.). Međunarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987. Upravo takva načela “trećeg puta” provodi koalicijski establišment u Hrvatskoj. Zaklada otvoreno društvo za Južnu Afriku (osnovana 1993. Institut otvoreno društvo Slovenija (osnovan 1994. ali ima i ključnu ulogu jačanja nadnacionalnih sustava upravljanja”. Institut otvoreno društvo Makedonija (osnovan 1993. OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE «TREĆEG PUTA» Kao osnovne vrijednosti politike “trećeg puta” Giddens naglašava: jednakost.). nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica. Zaklada otvoreno društvo Bratislava. Institut otvoreno društvo Hrvatska (osnovan 1991. Naravno. prava uz odgovornosti. Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992. Soroseva zaklada za otvoreno društvo u Rumunjskoj (osnovana 1990..). institucije. ekonomsku i političku modernizaciju.). zapravo.). što vodi ka punoj desuverenizaciji države.). Zaklada otvoreno društvo Prag. Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994. a 1995. Zaklada na Hitiju (osnovana 1995. ekonomskih interesa. Zaklada otvoreno društvo Estonija (osnovana 1994. a neizravno . Bugarska (osnovana 1990. Zaklada otvoreno društvo u Sofiji.

socijalnim i političkim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti. Sve su one izgrađene od raznolikih kulturnih fragmenata … Prema tome. odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisuća transnacionalnih nevladinih organizacija. također poklapaju njegova mišljenja sa Sorosevim i Blairovim. Giddens objašnjava (a tu se. nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Giddens o tomu govori upravo ono što provodi Račanova administracija (globalnističku anacionalizaciju Hrvatske): “Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op. što vidimo i u ekonomskom. sa svim ekonomskim. pripremajući tako put za globvalnu naciju: “Sve su nacije bez iznimke “hibridne”. a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): “Država se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Nadalje. nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica – štoviše. koji niječe nacionalne vrijednosti. a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom već vidjeli. Globalizacija daje snažan poticaj i logiku prijenosu moći odozgo nadolje. ali i sa stajalištima naših koalicijskih čelnika Račana i Mesića) anacionalnu prirodu globalnog režima trećeg puta. Danas djeluje takvih 300 međunarodnih vladinih organizacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suočio s neviđenom financijsko – organizacijskom mašinerijom čiju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najjače vlade globalnog poretka. U njegovim riječima prepoznajemo i eksperiment koji je Račanova koalicija nazvala “strukturalnim reformama u Hrvatskoj”.priznaje i Giddens: “Ne znamo hoćemo li biti kadri upravljati snagama što su ih oslobodile globalizacija i tehnološke promjene”. Nacija nije nešto prirodno dano. Ideolozi izgradnje takvog društva kriju se opet u moćnicima globalizacije. koje se financiraju iz međunarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. političkom i društvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Globalna koalicija “trećeg puta” u izgradnji potpuno integriranog globalnog društva. koje joj služe kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara moći. i bez obzira na daleke veze s prijašnjim etničkim zajednicama. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju – ali ne kao jednosmjeran proces. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike “trećeg puta”. ali i njezinu prijenosu odozdo nagore”. oslanja se na institucije i organizacije na međunarodnoj razini. Svakako je teško započeti s organizacijom globalne alternative država – nacija. često se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla. da je umjetno stvoren i da služi interesima vladajućih grupa”. .

Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odlučivanja. i 2) ekonomske ideologe. Države nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionistička stajališta. Zanimljivo je da se ove Giddensove riječi potpuno podudaraju s riječima i idejom Georga Sorosa. nego o procesima koji prelaze granice država kakav je. Možemo stoga reći da hegemonistička globalizacija. tu su potrebni i zakoni”. postupno. to valja istaknuti. i taj novi prostor. kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) društveno političke ideologe. već njihovim zajedničkim ideološko – društveno – ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajedničkog cilja globalizacije. uvesti prava i obveze: “ubi societas. Zakonska regulacija globalnog društva u ovom trenutku predstavlja najveću opasnost za nacionalne države. primjerice. one su ustrojene kao temelj globalnog društva. Ipak. što nikako ne smatram običnom slučajnošću. poput svakoga drugog socijalnog okoliša – ili čak još više s obzirom na njegovu opću važnost – treba regulirati. To bi bila nenadoknadiva šteta. ujedno to je i razlog zbog kojeg im se žuri što prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj. primjetiti ćemo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. ili će jednostavno pod utjecajem sadašnjih globalnih moćnika jednostavno nestati iz budućeg svjetskog poretka. već upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih društava. On također potvrđuje da je globalizacija proces koji nema namjeru očuvanje država. To je prednost koju imaju trenutni globalistički hegemonisti. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom … Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini”. iz razloga što još ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese država nacija na globalnoj razini. . navodi Giddens. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. nastajanje globalnoga civilnog društva”. nije isto što i internacionalizacija. Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog društva u poretku koji se globalizira. Tom cilju služe i brojne međunarodne organizacije i institucije. Nije riječ tek o tješnjim vezama među nacijama. ali u cjelini: “Globalizacija. kao što je to bio slučaj s Budišom i HSLS-om.vladajuća koalicija u Hrvatskoj žurno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu međunarodnih organizacija i institucija režim useljavanja u Hrvatsku). koji će osigurati takve globalne zakone koji će odgovarati uskoj grupi globalno najmoćnijih zemalja i multinacionalnih korporacija. ubi ius” – “gdje postoji društvo. “Globalizacijski su procesi premjestili moć s nacija u depolitizirani globalni prostor. što bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tomčićem nastave li pružati otpor globalnim nalogodavcima.

Trećem putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne države i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne može pobjeći. na Nizozemskim Antilima. U svom članku Engdahl razotkriva činjenicu da čak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena.. treba promišljati. kontrolirane od strane vodećih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe. Puka promjena vlasti nije niti može biti konstruktivno rješenje. “George Soros. Hrvatska treba naći i krenuti svojim globalizacijskim putem. a opet ostati ono što jest: Hrvatska. “Soros je jedva vidljivo lice proširene i vrlo zloćudne mreže privatnih financijskih interesa. Sadašnji globalni poredak preživljava na činjenici da je “grupa moćnih” u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj državi. Međunarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina može biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavajućoj socijal demokraciji trećeg puta. nastavljajući. alternativni globalni pokret nacionalnih država sadašnjoj globalizaciji američke hegemonije i stalnih ekonomskih i društvenih incidenata. misli se na britansku kraljevsku obitelj)”.POTREBNO JE PROMIŠLJATI NACIONALNIH DRŽAVA O GLOBALNOM POKRETU Ipak. ekonomske moći. registriran u Curacaou. koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske. poreznom karibskom raju. Paralelno s tim optužuje Sorosa za ugrožavanje ekonomija europskog istoka: “Soros je bio osobno . Prema Engdahlovim tvrdnjama. Njegov “Quantum fond”. sa središtem u britanskoj Kući od Windsora (op. koje nikada nisu demantirane. za koje Soros upravlja s njihovih 11 – 14 milijardi američkih dolara financijskih sredstava. Također. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju “globalnu igru”. niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. autor svjetskog bestselera “Stoljeće rata”. kaže Engdahl za Sorosa. William Engdahl u svom članku iz travnja 1997. danas svjetski poznat istraživački novinar. financijer. (Soros je čak svojevremeno potvrdio tu činjenicu). jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. Među njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mreža Rothschild. razotkrivajući stvarne financijsko – ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. vršeći upravo preko njega svoj ekonomski i politički utjecaj u pojedinim zemljama. jednako je toliko politička životinja koliko je i financijski spekulator”. nakon kojeg će ova biti “prisiljena na suradnju”. a čini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ranžirnim kolodvorima globalnog svijeta. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog društva pisao je. pod naslovom “Tajna financijska mreža iza Georga Sorosa”. okuplja devedeset i devet iznimno bogatih “sofisticiranih investitora”. Engdahl iznosi trdnje o bliskosti bivšeg američkog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: “Soros je prilično blizak krugovima Georga Busha u obavještajnoj zajednici i financijama”.

koliko znam. lipnja 1993. kongresmen iz Texasa. vanjskog promatrača naših prilika. zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj špekulativnoj okladi protiv britanske funte. AMERIČKI KONGRES PROZVAO SOROŠA I AMERIČKE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE ŠPEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u američkom Kongresu. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u činjenici da Engdahl donosi zaključke na temelju vremenskog i prostornog odmaka. Zanima me kako je g. Žarko Puhovski.. 18. Henry Gonzalez. George Soros. . koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: “Glava Soroseve zaklade Otvoreno društvo u Hrvatskoj. izloženost američkih banaka u odnosu na fond g. Završna ocjena ovog Engdahlovog članka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: “Politička “agenda” Sorosa i grupe financijskih globalista će voditi u smjeru novog svjetskog rata. i uloga derivata u Sorosevoj zaradi”. tražeći da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: “Druga briga koju imam o derivativnim tržištima jesu špekulacije. te špekulacijama kojima se bavi američki sustav Federalnih rezervi. menager Quantum fonda. bivšim američkim zamjenikom državnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu. te omogućio Sorosu sudjelovanje u pokušaju spasa Jugoslavije: “Početkom 1990. Soros bio u mogućnosti zaraditi takav profit. sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne tržišne ekonomije … Njegova zadaća u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti – nacionalne “globalne kulture”. U navedenom članku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom. Nedavni novinski napisi prenose da je g. te zaposliti specifičnu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas”. Sorosa. koji je početkom raspada bivše Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga. na sreću. Ovo su. te na temelju informacija iz okružja do kojih mi “insajderi”. je čovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore. često ne možemo niti doći. koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo.odgovoran za uvođenje “šok terapije” i ekonomskog kaosa u ekonomije Istočne Europe od 1989. u onome što je tad bila Jugoslavija. riječi stranog novinara i objektivnog. nije podignuto u američkom Kongresu. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj. govoreći o financijskim špekulacijama na međunarodnom tržištu. Soroseva intervencija s njegovom radikalnom “šok terapijom” u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata”. Nikada više pitanje o Sorosu..”. ako im se dozvoli ovakav nastavak”. otvoreno je postavio pitanje špekulacija pod kontrolom Georga Sorosa. koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova. prof. Engdahl slikovito prikazuje primjerom Žarka Puhovskog.

a ne moći oružja. priopjenje teritorija jedne države drugoj. kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budućnost u svijetu koji dolazi. niti je itko do sada pokušao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Zato se ne treba zanositi da će to biti lak i kratkotrajan posao. Desorosizacija biti će ključno pitanje globalizacijskih procesa u sljedećem desetljeću. potrebna je potpuna desorosizacija. ali i oni koji s pozicija političke ili ekonomsko – financijske moći rukovode globalizacijom kao skupinom procesa. Odgovor na to pitanje odrediti će sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih država. ne teži tomu. poduzeća za koje držim da su . Sorosa treba zaustaviti. iako nekada znaju biti nasilne. Ali trebamo početi raditi na tome. Hrvatskoj treba desorosizacija. zapravo. proizvode. ucjenjujući s pozicija ekonomske moći. političkih i ekonomskih. najjača globalna sila) biti će najveći protivnici koncepta globalne desorosizacije. uspostavljanjem hegemonije međunarodnog – globalnog financijskog kapitala. protiv kojeg se možemo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko – političkom koalicijskom akcijom nacionalnih država. ali ne u New Yorku. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. datumima i godinama. Moj pokušaj.SOROŠA TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije. kako bi opstala. te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su. MMF i Svjetska banka. publicističkih. pravi financijsko – politički oblik globalnog terorizma. niti u Londonu. Sorosizacija je. Osobno držim da u ovakvoj kronici ne može imati mjesto niti jedan događaj vezan uz nasilno. koja jedino može osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa. te događajima bitnim za globalizaciju. preko međunarodnim institucija i organizacija. Globalna birokracija međunarodnih organizacija (UN. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama. na globalnoj razini. Koji je događaj uopće bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje. to nisu globalizacijski procesi već ratovi. ravnopravnih država – nacija. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detuđmanizacija. Odabrao sam nasumce događaje. zapravo. Oni se služe drugim sredstvima i oblicima prisile. ljude. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V. ratom. Odmah. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu.) Analitičari globalizacijskih procesa. ne mogu se složiti s vremenom početka globalizacije. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi plaćenici iz “Trećeg puta” u Hrvatskoj. Moja kronologija samo je pokušaj sastavljanja takve male kronike iz više izvora. Stoga i ne postoji sustavno razrađena kronika globalizacije. znanstvenih. ekonomskim i političkim. svakako. Niti treba razmišljati o uspjehu unaprijed. treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjedničkih dvora.

. • 1865. Prvo smišljeno posijano zrno pšenice za proizvodnju za vlastite potrebe nije ništa manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera. • 1884. Kronologiju globalizacije čine svi životi proživljeni do sada i zemaljski. • 1522. • 1901. svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni građani. kazališna predstava. – komisija SAD-a odlučila da će graditi kanal u Panami. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata. prekomorski telefonski poziv. • 500 godina prije Krista – početak uspona vodećih svjetskih religija. engl. • 1900. – osnivanje prve tvornice izvan matične zemlje. – SAD prelaze na tzv. sviđalo nam se to ili ne. turistički posjet. – Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos. proizvode. – Chamberlain uvodi “carinski savez”. • 1852. događaje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zaključku. • 1700. • 1891. te duhovni. kompanije. Kad odlazimo u dućan. kulturni. Možda čak i bitniji. • 1901. – naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u. leta u svemir i slično. • 1902. – dodjela prve Nobelove nagrade. • 1866. • 1902. i tako dalje. fizički tragovi koje su ti životi ostavili na zemlji. između Londona i Pariza. Svaki put kad biramo naše predstavnike u Sabor određujemo vlastite koristi i štete od globalizacijskih procesa. – u Teksasu pronađene najveće svjetske zalihe nafte. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj način na globalizaciju. – puštanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla. • 1901. – predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu). Svaki čovjek mogao bi odabrati svoje datume. – prvo kružno oplovljavanje Svijeta. – prosvjećeni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema socijalnoj unifikaciji svijeta.bitno utjecali na određivanje globalizacijskih procesa na način kako ih danas poznajemo i osjećamo na svojoj koži. • 1901. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije. prve olovke. svaki prijevod knjige. • 1901. kao i suvremeni dogovori svjetskih čelnika o “Novom svjetskom poretku”. • 1851. – tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve žilete. – utemeljen australski Commonwealth. – održan prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu. svaki telefonski poziv. • 1903. htjeli to ili ne. Ja sam odabrao sljedeće datume. događaje. “zlatni standard”. ljude. – ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog područja gospodarstva (Međunarodna telegrafska unija. prvog pisanog dokumenta. – prvi prekogranični. International telegraph union).

– SAD zabranile izvoz u Kinu. 1915. 1910. 1922. . – prvi europski let strojem težim od zraka. 1921. – Wilsonovih 18. – utemeljena Radio Corp of America (RCA). – dovršena transsibirska željeznica. – Međunarodni sud riješio kanadski ribarski sukob. – tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors. – Marie Curie prva izolirala radij. 1921. – Einstein predložio teoriju relativnosti. 1921. 1923. – Grof von Zeppelin želi izgraditi zračni brod za sto putnika. – u Seattleu otvoren Svjetski sajam. 1918. 1908. – Charles Rolls i Henry Royce odlučili proizvoditi automobile. 1904. – 1922. 1904. točaka. – Kongres SAD-a odbio Zakon o ženskom pravu glasa. – prvi brod prolazi Panamskim kanalom. 1923. 1914. 1922. – osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927. – žene dobile pravo glasa u SAD-u. 1920. 1919. – Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche. 1904. 1922. – njemačka valuta počinje padati. – uspostava Lige Naroda (preteče Ujedinjenih Naroda).• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 1904. 1913. 1921. – osam žena u britanskom parlamentu. 1912. 1905. 1910. – osnovana Komunistička internacionala u Moskvi. – ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand. prvi raspored međunarodnih letova. – John Fleming izumio elektronku (radio – cijev).” kao međunarodni poziv upomoć. 1905. – predsjednik SAD-a Harding odbija učlanjenje u Ligu naroda. – počela Balkanska mirovna konferencija u Londonu. 1905. – Lenjinova “nova ekonomska politika”. 1908. 1909. 1923. 1917. – Weizmann raspravlja s britanskom vladom o židovskoj domovini. – Međunarodni kongres psihoanalitičara u Austriji. – Washingtonska konferencija o otočnim posjedima na Tihom oceanu. – u Berlinu prihvaćen “S. 1919.S. – predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku. – inženjeri američke vojske počinju rad na Panamskom kanalu. 1920.O. – prva radio emisija iz Britanije u Americi. – početak međunarodnog zračnog prijevoza. 1920. – službeno proglašen Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika – SSSR.). – umro austro – ugarski car Franjo Josip. – Versajski ugovor stupa na snagu. 1916. – američki Senat ne priznaje Međunarodni sud pravde. 1920. 1907. 1906. 1908.

prvi Papa koji je izašao iz Vatikana nakon 59 godina.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 1923. – dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji. 1931. 1928. 1930. 1927. 1933. – Britanija odustaje od zlatne podloge. – prvo globalno radijsko emitiranje. – uspostava prve institucije offshore financijskih aranžmana (u Luxemburgu). – američki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre. 1926. televiziju. izjava o ravnopravnosti dominiona. 1927. New York. 1925. 1931. – Amerika će izgraditi 90 čeličana u SSSR-u. – Južna Afrika odustaje od zlatne podloge. 1926.. – Lindberghov prvi let preko Atlantika. 1929. 1933. 1925. 1931. – hiperinflacija u Njemačkoj. 1929. – Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum. 1931. 1933. govor Georga V. – službeno otvorena zgrada Empire State Building. – američke banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize. 1933.. 1928. – Svjetska ekonomska konferencija u Londonu. – slom Njemačke banke izazvao zatvaranje svih njemačkih banaka. na šest kontinenata. – SSSR i Njemačka potpisuju trgovinski sporazum. – Prva svjetska ekonomska konferencija u Ženevi. 1933. – Japan odustaje od zlatne podloge. – Velika Britanija. – Britanska imperijalna konferencija u Londonu. 1928. 1931. prilikom otvaranja Londonske mornaričke konferencije. – SAD stupile u članstvo Međunarodnog suda. – Pan Am uveo prve međunarodne letove na svijetu. – burza u New Yorku dostiže vrhunac s indeksom 381. – Francuska i SAD slažu se da zadrže zlatne podloge. – “Crni petak” na njujorškoj burzi. 1929. 1926. – Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak. 1929. 1931. – pad njemačkog gospodarskog sustava. 1929. – Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku moć. 1924. – Pio XI. Alexander Fleming izvijestio o otkriću penicilina. početak svjetske ekonomske krize. prenošeno simultano preko 242 radijske postaje. – Britanija se vraća na zlatnu podlogu.17. 1931. – u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD. 1930. 1931. tada najviša zgrada na svijetu. – Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD. 1927. – rekrodna trgovina dionicama na njujorškoj burzi. – slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi. 1927. 1932. – SAD priznaju SSSR. – Pasteurov institut tvrdi da je pronašao serum protiv tetanusa. .

1943. – Švicarska. 1946.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 1933. 1945. 1936. – nacisti dobili općenarodno povjerenje na njemačkom plebiscitu. Zapadnoeuropska unija. 1947. odlučuju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda. – nacionalizirane britanske željeznice. – sklapanje prvog digitalnog kompjutera. početak Hladnog rata. – u Meksiku nacionalizirana nafta. 1937. 1941. – između Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum. . od 1955. – osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) 1948. 1943. Staljin. – potpisana Atlantska povelja između SAD-a i Velike Britanije. 1948. – nacionalizirane australske banke. 1947. odlučeno je da se Njemačka podijeli na četiri okupacijske zone. 1945. 1948. 1948. kao njihov program zajedničkih političkih načela. 1936. – Hitler predstavio automobil Volkswagen. 1933. 1936. – Bruxelleski pakt. Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge. 1947. 1946. 1947. Staljin i Churchill. dogovorena podjela Njemačke. – SAD ulaze u članstvo Međunarodne radničke organizacije. – SAD odustale od zlatne podloge. de Gaulle). 1945. – Konferencija u Jalti. 1935. Churchill. 1948. – Konferencija u Dumbarton Oaksu. – osnovana Organizacija američkih država (OAS). 1948. 1933. 1936. – Trumanova doktrina. Roosevelt. 1933. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomoći. – Konferencija u Casablanki (Churchill. – nacionalizirana Engleska banka. 1944. – formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda. – nacisti preuzeli bankovne račune Židova. 1945. 1934. – u Kairu osnovana Arapska liga. Velika Britanija. Roosevelt. SAD. od 1948. – Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hirošimu i Nagasaki. odlučeno da se pomaže Titove partizane u Jugoslaviji. 1937. 1934. Roosevelt. – nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji. – u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja. – Londonska pomorska konferencija. – objavljen Marshallov plan (plan pomoći SAD za obnovu Europe). određene istočna i zapadna granica Poljske. – Teheranska konferencija. – Mussolini nacionalizirao talijanske banke. SSSR. – nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njemačkoj. – američki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu. Kina. – proglašenje države Izrael. – 1952. – Kanada odustala od zlatne podloge.

1953. 1953. – Kina i Mađarska potpisale ekonomski ugovor. 1949. – potpisan englesko – francuski sporazum o trgovini. 1955. začetak rasta globalnog turističkog vala. – poljska vlada zatvorila kardinala Višinskog. 1956. – Varšavski pakt. 1955. 1957. 1954. 1955. 1949. jedne od budućih globalnih ikona među logotipima. 1952. – roman “1984” Georgea Orwella. – osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. 1957. – prvi paket turistički aranžmani. – prva transocenaska telefonska kabelska veza. – ustanovljenje prve bescarinske. – otvoren prvi McDonalds restoran. 1958. – promoviranje “kauboja” kao logotipa Marlbora. – nacionalizirana iranska naftna industrija. – u Los Angelesu otvoren Disneyland.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 1948. – Indonezija nacionalizirala nizozemska poduzeća. 1952. – osnovano Europsko vijeće. sa sjedištem u Strasbourgu. – Britanija nacionalizirala elektroprivredu. 1956. 1957. 1953. 1959. 1957. – pobuna u Istočnom Berlinu. 1958. 1949. – Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o zaštiti od komunizma). na Londonskom tržištu). – roman “Doktor Živago”. 1957. 1958. – potpisani tzv. danas Europska unija. 1949. 1957. 1957. 1951. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom). – egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog kanala. – SSSR lansirao prvi svemirski satelit. – izrada prvih međukontinentalnih balističkih raketa. . 1958. Borisa Pasternaka. – sjednica Međunarodne konferencije slobodnih sindikata. susret s Eisenhowerom. – izdavanje prvog međunarodnog eurovalutnog zajma (od strane Sovjetske banke. 1949. – SAD obnovile pomoć Izraelu. – osnovan NATO. – britanska funta devalvirala 30%. – potpisan ekonomski savez Beneluks. u Irskoj. – Hruščov u posjetu SAD-u. proizvodne zone za izvoz. 1957. – osnovana Međunarodna organizacija za atomsku energiju. – pobuna na Kubi. u američkim dolarima. 1957. – predsjednik Truman potpisao Zakon o pomoći stranim zemljama. 1957. – Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje. – Konferencija o azijsko – afričkoj solidarnosti u Kairu. 1957. 1954.

– Marshall McLuhan upotrebljava frazu “globalno selo”. – lansiranje prvog komunikacijskog satelita. – u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji. – prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira. – Vlada SAD-a ukida nadzor međunarodne razmjene na transakcijama po tekućim računima. • 1960. Velika Britanija). • 1968.. • 1961. SSSR. – u Dakaru počela Konferencija o sirovinama. • 1969. u SAD. – EEZ se složila oko zajedničke poljoprivredne politike. vatikanskog koncila u Rimu. – Ugovor o miroljubivom korištenju i istraživanju svemira (SAD. – u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice. tzv. – predstavljanje izravnog prekograničnog telefonskog pozivanja brojeva. • 1966. – uvođenje dekadske funkte u Velikoj Britaniji. – Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost. • 1965.12. • 1967. – uspostava izravne telefonske linije između Moskve i Washingtona. • 1975. – počinje podizanje Berlinskog zida. – ustanovljenje prve elektronske burze. • 1968. – Margaret Thatcher. – roman “Američki san”. vruća linija. • 1972. . • 1975. • 1967. američke vojske. • 1967. – Afrička konferencija na vrhu u Adis Abebi. Boeing 747. čelnica konzervativaca. – prva globalna ekološka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom okolišu). – izdavanje prve euroobveznice. • 1970. • 1969. – ukidanje carinskih barijera između SAD i zemalja članica OECD-a. – Papa prvi put posjetio Južnu Ameriku. ARPANET. • 1961. – Britanija zatražila primanje u EEZ.• 1959. – prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava. • 1961. – početak II. • 1962. • 1962. – Grčka zatražila primanje u članstvo EEZ-a. • 1974. • 1963. NASDAQ sistem. • 1960. • 1975. – Ugovor o osnivanju Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). – konstrukcija prvog putničkog zrakoplova širokog trupa. • 1971. – kreacija prvog umreženog kompjutera. • 1963. traje do 08. • 1968. Normana Mailera. • 1962. • 1971. – Ugovor o osnivanju Latinskoameričke zone slobodne trgovine (LAFTA). • 1963. Povelja Organizacije afričkog jednistva. • 1963.1965. – Dubček ukinuo cenzuru tiska u Čehoslovačkoj.

– Ženevski susret na vrhu. – Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod. • 1986. – SAD zabranile uvoz nafte iz Libije. – Papa posjetio rodnu Poljsku. • 1976. – američki dolar na najnižoj poslijeratnoj točki prema japanskom jenu. prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon više od 400 godina.• 1976. Prema 1980-tim. • 1977. • 1980. – izabran Papa Ivan Pavao II. – prva komercijalna upotreba optičkih kabela. – u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla. – u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce. pozivajući na ustrojavanje novog međunarodnog poretka. – OPEC prisiljen sniziti cijene nafte. – Rimski klub objavio studiju “Preoblikovanje međunarodnog poretka”. rođenje Solidarnosti. – Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir. Stevena Spielberga. – dva susreta Gorbačova i Thacherice. • 1979.T. prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj Britaniji. • 1985. – češki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima. • 1982. uključujući ekonomsku preraspodjelu bogatstva. – Papa Ivan Pavao II. – Ronald Reagan pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD. • 1984. Planovi za Novi svjetski poredak. • 1983. . – Britanija se pridružuje projektu “Rat zvijezda”. – Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima. s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka. • 1986. • 1980. • 1987. • 1983. – Reagan predložio obrambeni sustav “Rat zvijezda”. • 1976. • 1987. – Reagan i Gorbačov potpisali Ugovor o kontroli naoružanja. – film E. Reaganova izjava o “novom početku” odnosa između Istoka i Zapada. – prvi izravni izbori za Europski parlament. • 1977. • 1977. – nesreća u Černobilu. široko povećanje telekomunikacijskih kapaciteta. • 1982. – stvaranje SWIFT sistema za međubankarske transfere u svijetu. • 1979. – lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos. zauzimajući kritički stav prema vijeću za vanjske poslove. • 1982. • 1977. – Gorbačov postao sovjetski premijer. • 1982. • 1978.. – poljski štrajkači zauzeli brodogradilište u Gdanjsku. • 1977. • 1983. – francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD. – Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku. – američki Shuttle na prvom pokusnom letu. • 1979. – objavljena knjiga “Imperijalni trust mozgova”. • 1985. • 1985.. • 1982. autora Laurencea Shoupa i Williama Mintera. • 1982. Reagan – Gorbačov.

– Britanija se pridružila europskom valutnom mehanizmu. – Hrvatska postala članicom MMF-a. • 1992. – Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju. – 94. • 1990. – Opći sporazum o carinama i trgovini članica GATT-a. ZND. • 1992. • 1992. • 1993. – pojava ozonske rupe iznad Antarktika.. • 1993. – predstavljanje World Wide Weba. • 1991. • 1991. – Hrvatska primljena u UN. – revolucija u Istočnoj Europi. – Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a. – prvi slobodni izbori u Hrvatskoj. – službeno prestaje postojati SSSR. Kanada. ugrožena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum. proglašen Ustav RH. – Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir. • 1990. – uspostava zajedničkog europskog tržišta.17% birača u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu. – počela operacija “Pustinjska oluja”. na njujorškoj burzi zabilježen dvaput veći pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929. • 1993. • 1989. prve globalne države. – priznanje Hrvatske. • 1991. – susret Busha i Gorbačova na Malti. • 1991. • 1990. • 1993.• 1987. • 1987. • 1991. • 1997. • 1991. – George Bush prisegnuo kao predsjednik. • 1990. – George Bush stariji pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD. • 1991. • 1991. – Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih odnosa. WWW. • 1992. • 1987.1. • 1989. stvorena Zajednica neovisnih država. • 1993. – srušen Berlinski zid. – probijen kanal ispod La Mancha. – Sjevernoameričko zajedničko tržište (NAFTA). – na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske.. • 1989. – “crni ponedjeljak”. • 1988. – Hrvatski sabor donio odluku o razdruživanju od SFRJ. – Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije. – slom burze na Wall Streetu preko noći se proširuje na cijeli svijet. – dogovor o razdruženju Čehoslovačke 1. • 1990. – dovršavanje umrežavanja telekomunikacija u svijetu putem optičkih kabela. – Zaljevska kriza. – Gorbačov dao ostavku na mjesto predsjednika bivšeg SSSR-a. – susret Busha i Gorbačova u Washingtonu. • 1989. podizanje globalne ekološke svijesti. SAD. • 1992. . • 1990. Meksiko.1993.

• 2003.. – knjiga “No logo”. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istraživanja. – posjet Georga Busha mlađeg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru Blairu.) HRVATSKIH NACIONALNIH (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima. jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota). zbog objavljivanja identiteta zaštićenog svjedoka. ali i brojna druga blaga čije su vrijednosti visoke. • 2002. • 2003. kritika globalnog korporativizma. u Zagrebu. bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI. prozvan Ivanom Pavlom Velikim. To se posebno tiče onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i čije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. tzv. stvaranje globalnog društva. • 2003.. PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE VRIJEDNOSTI (VI. . – rat protiv Iraka. • 2005. (posjet Hrvatskoj). – porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija.• 1999. – kardinal Joseph Ratzinger. održanom u lipnju 2003. globalni otpor. Twinsi. Zvonimira Radića. to je prvi takav slučaj u dotadašnjoj povijesti međunarodnog prava. • 2003. • 2005. na prijedlog prof. – umro Papa Ivan Pavao II. kanadske autorice Naomi Klein. te iz povijesno i geopolitički uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okruženja. – 25. • 2005. uz koje je optužen i general Markica Rebić. – u terorističkom napadu srušeni tornjevi World Trade Center u New Yorku. godišnjica pontifikata Ivana Pavla II. Stjepana Šešelja i Domagoja Margetića. Dobar je primjer hrvatsko tehnološko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi). • 2001. – George Bush mlađi drugi put izabran za američkog predsjednika u tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci.dr. – 2000. – Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji podignuo prve optužnice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marijačića. iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije. zaštite i uvećavanja tih vrijednosti. – Stoto putovanje Ivana Pavla II. Važno je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora značiti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. • 2005. Stjepana Mesića.

DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvat u svom zavičaju • Hrvat u iseljeništvu.Primijene li se spomenuti kriteriji. može se predložiti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnološki i gospodarski razvoj) sa dvije početne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razlučiti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: • • • • • • • • • • • • • • • • demografske odgojno-obrazovne jezične vjerske umjetničke znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) ekonomsko-socijalne zdravstveno-športske predjelno-kopnene predjelno-morske ekološke bio-tehnološke tehničko-tehnološke tehnologijske geopolitičke obrambene. poglavito brojna • Više tisućljeća identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim skupinama naroda • Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom • Nastanjeni hrvatski otoci • Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli • Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova . dovesti svoje potomstvo u svoj zavičaj. koji se nastoji vratiti u svoj zavičaj. ili svojim radom i utjecajem pripomoći sveukupnom razvitku zavičaja svojih predaka • Hrvatska obitelj.

poglavito u XX. radu i socijalnom ustroju ljudske zajednice • Bogoštovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatska književnost kroz vjekove i danas (uključujući hrvatske latiniste) . koji je bio zanemaren između Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata. stoljeću • Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije • Crkvene karitativne institucije • Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe. etici.ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovna tradicija visokoetičkoga obiteljskog odgoja u duhu zaštite i uvećavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti. kajkavskom i štokavskom narječju. prirodnim i tehnološkim sustavima • Šest stotina godina visokoškolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZIČNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u čakavskom. s tisućgodišnjim razvojem hrvatske pismene jezične kulture • Hrvatsko glagoljaštvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika • Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstvenotehnologijskoga nazi-vlja • Dubrovačka govorna i pismena jezična kultura • Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja • Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na pismenoj jezičnoj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Tisućgodišnje kršćansko (poglavito katoličko) naslijeđe s potporom Vatikana uspostavljanju hrvatske države i hrvatskoj borbi za nezavisnost • Hrvatski sveci kroz povijest. moralu. s programima obra-zovanja o društvenim. uvažavanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihvaćanja univerzalnih vrijednosti kojima se prožimaju i obogaćuju hrvatske nacionalne vrijednosti • Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito kršćanskoga) odgoja u javnim školama i vjerskim ustanovama • Promicanje visokoetičnog školskog odgoja u osnovnoj i srednjoj školi.

poglavito uz more i na otocima • Arheološka baština (podzemna i podmorska) • Arhitektonska rješenja pojedinih vjerskih. stambenih.) u muzejima. vijadukte. u Hrvatskoj i u inozemstvu • Hrvatske znanstvene institucije • Hrvatsko visokoškolstvo • Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u svjetskoj znanstvenoj publicistici.• Hrvatsko likovno blago (slikarsko.kroz vjekove i danas • Hrvatsko kazalište kroz vjekove i danas • Hrvatski film • Arhitektonska i urbanistička rješenja hrvatskih gradova i drugih naselja. te kopnenih prometnica (uključujući mostove. i dr. kiparsko.) ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): • Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz povijest i danas. poslovnih i drugih zgrada u javnoj funkciji.kroz vjekove i u nastajanju • Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja . EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatski kapital angažiran u hrvatskom gospo-darstvu • Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za čije financijske plasmane jamči hrvatska država • Tehnološki (katastarski) i vlasnički (zemlji-šnoknjižno) nesporno utvrđene zemljišne čestice koje time postaju živi kapital pogodan za unošenje u financijske tijekove • Ljudski spoznajno-stvaralački i fizički rad uložen u hrvatsko gospodarstvo • Urbanizirani životni i radni prostori • Pomorsko dobro • Mirovinski sustav • Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-ŠPORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za život ljudi • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i životinja • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zaštite ljudi . zbirkama i životnim prostorima . i dr.

ali i svake druge ljudske djelatnosti. poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Izvori i zalihe slatke vode • More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije • Opća turistička privlačnost morskih predjela. a poglavito radi brojnih očuvanih i zaštićenih arheoloških nalaza EKOLOŠKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo života na moru.• Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zaštite bilja i životinja u uzgoju • Visoki medicinski potencijali • Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje športom. poglavito s gledišta nautičkoga turizma • Turistička privlačnost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija. tekućim vodama. poglavito planinarstvom • Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje športom • Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju športom. uz more i za more • Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu. posebno tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • • • • • • • • Prirodno obradivo plodno tlo Meliorirano obradivo plodno tlo Šume Rijeke. ribnjaci Brdski pašnjaci Nacionalni parkovi i ostali turistički privlačni kopneni predjeli Izvorna kopnena i morska flora i fauna Topla mineralna vrela PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva. jezera. močvare. flori i fauni • Čisto more • Čisto tlo • Izvori visokovrijedne pitke vode • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena flora . flore i faune. poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva. ali i svake druge ljudske djelatnosti.

i dr. vrtlarstvu. predjelni.• Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena fauna • Biološka raznovrsnost BIO-TEHNOLOŠKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu. željezničkoga prometa. zaštite usjeva i nasada od nevremena. voćarstvu i vinogradarstvu. . stočarskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremišta (silose. hladnjače. malih gospodarstava za uzgoj ribe. koja podržava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije stočarstva i peradarstva. pripreme sjemena. telekomunikacija (fiksnih i mobilnih). pohrane poljoprivrednoga uroda. gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito bio-tehnološki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvaralačko-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga biotehnološkog razvoja TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju. • Gospodarsko-tržišni bio-tehnološki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju žitarica i drugih poljoprivrednih kultura.. cestovnoga . pripreme bio-tehnoloških proizvoda za modalni transport. koja podržava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe. koje podržavaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe • Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnološki sustavi: skrbi o tlu. hortikulturnih gospodarstava • Biološki dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane • Pogodni demografski. pripreme riblje mlađi. ekonomsko-socijalni.). unaprijeđivanju i primjeni tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnoloških sustava u tradicionalnim gospodarskim granama • Novije (prošlostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnoloških sustava u novim gospodarskim granama – stečeno radom na kupljenim tehničkim sustavima ili u tehnološkim sustavima u inozemstvu • Gospodarsko-infrastrukturni tehničko-tehno-oški sustavi: pošte. malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe. skrbi o moru. malih i srednjih stočarskih i peradarskih farmi. pripreme stočnoga i peradarskoga rasploda.. gospodarstava za uzgoj šume. pripreme sadnica.

prehrambene industrije. te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnološkog razvoja) • Porast svijesti o prijekoj potrebi sveučilišnoga tehnološkog obrazovanja. nedostatno za uspješno uspostavljanje složenih tehnoloških sustava.prometa. koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnološkom razvoju • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito društvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnološki razvoj • Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnološke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnoloških sustava • Dobro prirodoslovno i tehničko fakultetsko obrazovanje (koje je. tekstilne industrije. meteorologije. to jest. zemljišne knjige. muzičkih i govornih poruka i podataka. brodogradnje.. graditeljstva. turizma . ipak. pomorstva. gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito tehničko-tehnološki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvaralačko-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehničko-tehnološkog razvoja TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Stoljećima (a poglavito tijekom prošlog stoljeća) stjecano narodno iskustvo o presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnološkog razvoja na uspješnu proizvodnju roba za domaće i svjetsko tržište i na uspješan plasman usluga na ta tržišta • Porast nacionalne svijesti o ograničenjima državnoga suvereniteta. geodezije. strojogradnje. katastra. ekonomsko-socijalni. banaka podataka s mrežama za razmjenu i distribuciju podataka. a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj . obrazovanja o uspješnom uspostavljanju i razvoju tehnoloških sustava sa svih relevantnih stajališta: od tehničko.. publicistike. predjelni.ili bio. farmaceutike. tehničkoga održavanja i razvoja. tehnološkoga održavanja i razvoja.ili ekonomijsko-tehnološkoga.tehnološkoga. cementna. elektronike. i dr). zračnoga prometa. dr. • Tehnički dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Pogodni demografski. do jezično.ili demografskotehnološkoga • Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnološkoj. • Gospodarsko-tržišni tehničko-tehnološki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna. mjeriteljstva. informacijskih i referativnodokumentacijskih centara. preko sociologijsko. drvne industrije. radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih. državne samostalnosti i nezavisnoati. ekonomskoga održavanja i razvoja. aluminijska industruja. elektroindustrije.

vatikanskim. stoljeću • Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske države iz različitih oblika državnih zajednica s Mađarskom. Austrijom i Srbijom. do 2003. u Zagrebu. gdje se školovao i danas živi i radi kao novinar. a poglavito u XX. njemačkim. turskim. Od 1997. ŽIVOTOPIS Domagoj Margetić rođen je 1974. stečeno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. stoljeću • Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideoloških sustava vlasti s ugrađenim globa-lističkim težnjama: fašizma. stoljeća te u XX. . koje je stečeno tijekom posljednja četiri stoljeća. Posebno se bavi analizom ekonomsko – političkih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. mađarskim. 2000. do XII. bavi se analizom pretvorbeno – privatizacijskih procesa u Hrvatskoj. objavio je esej “Gospodarstvo nacije”. nacizma i komunizma • Geopolitička pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana) • Geopolitička pozicija Hrvatske kao pomorske države kroz koju prolaze važni europski riječni. godine. francuskim. austrij-skim. Jedan je od osnivača Udruženja novinara Republike Hrvatske (UNRH) čiji je i predsjednik od 2001. talijanskim i srpskim pismohranama OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno – a poglavito prošlostoljetno – narodno iskustvo uspješnoga otpora svim pokušajima raznarođivanja i otimanja hrvatskoga zavičajnog prostora • Domovinski rat • Hrvatska vojska (aktivna i pričuvna) sa svojim temeljnim ljudskim potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu • Hrvatska policija • Hrvatska carina • Hrvatski vojni tehničko-tehnološki sustav s gledišta vojne industrije i s gledišta sveukupnoga hrvatskoga tehnološkog razvoja. te odnosima hrvatske Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda. samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku državu.GEOPOLITIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Narodno iskustvo borbe za suverenu. kopneni i zračni prometni koridori • Hrvatska geopolitička arhivska građa u hrvatskim.

U prvoj polovici 2004. Suradnik je Ličke razvojne agencije na projektu “Ličke televizije”. zaštićenih svjedoka u procesima pred sudom.). te je autor priručnika “Odnosi s javnošću za nevladine udruge” (2002. 2005. u uvodnicima Hrvatskog slova. Izvješća o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.). o čemu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo. U siječnju 2004. zbog kritičkih tekstova protiv Stjepana Mesića i odbijanja naloga za promjenu uređivačke politike svog Uredništva. kojeg proizvodi Udruženje novinara Republike Hrvatske – UNRH. Početkom svibnja 2004. U prosincu 2004.Posebno su zapažene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije.). gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Margetić je u pisanom odgovoru odbio nalog Haaškoga suda riječima: “Ne priznajem ni Vaš sud niti vaše . postao je glavni urednik političkog tjednika “Novo hrvatsko slovo”. Kasnije je političkom nagodbom ta istraga obustavljena. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavještajnom podzemlju protiv bivšeg premijera Ivice Račana i bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića.). Godine 2003. Savjetnik je za odnose s medijima u više udruga građana. Krajem 2002. Autor je Izvješća o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002. misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blaškića. U kolovozu 2004. Godine 2004.). imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo”. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo”. do siječnja 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu. Autor je eseja “Globalni projekt Hrvatska” (2002. Također je sudjelovao u izradi Deklaracije o položaju hrvatskih novinara (2003. godine Margetić je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima terorističkih četničkih postrojba u Hrvatskoj.)”. Autor je izvješća “Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasništvom i upravljačkom strukturom medija”. koje je Račanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Član je Građanskog stručnog povjerenstva za nadzor vlasti. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika “Hrvatskoga slova”.). Tek tri godine kasnije. Državno odvjetništvo započelo je kazneni progon protiv osumnjičenih za ratne zločine. sa popisa koje je objavio Margetić. Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiću o prestanku objavljivanja svjedočenja tajnih.). Od listopada 2003. objavio je prvo izdanje knjige “Tko je opljačkao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. Autor je eseja “Gdje je hrvatsko novinarstvo u zaštiti nacionalnih vrijednosti” (2003. Početkom rujna 2004.). s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima održanom u Zagrebu. – 2003. te je član Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruženja novinara Republike Hrvatske. te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003. postavljen je za predsjednika Programskog vijeća satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljeništvu u Sjevernoj Americi. Jedan je od autora dokumentarnog filma “Markov trg 2a” (2002.

lipnja 2005. Po nalogu Protuobavještajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i uništena. u kojima je optuživao Hrvatsku za agresiju i ratne zločine. misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u Haagu. Margetiću je uručena izmijenjena optužnica Haaškoga tužiteljstva. Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". izabran je za predsjednika Udruge pomagača obrani generala Ante Gotovine. . ali se nije ispričao Sudu. Domagoj Margetić odbio je primiti haašku optužnicu. srpnja 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesić-dosje izdaje. “Novo hrvatsko slovo” posrednim je metodama zabranjeno. te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. osnovao vlastiti web portal . Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpečatio tajnu optužnicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetića za kazneno djelo nepoštivanja suda. Potpisnik je Međunarodne deklaracije o civilnom društvu. te priveden na više od 250 obavjesnih razgovora.www. te je odbio dragovoljno se odazvati i ispričati Haaškom sudu.domagojmargetic. Haaško tužiteljstvo najavilo je proširenje optužnice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetića. koja je dostupna na www. "Ne osjećam se krivim". srpnja 2005. Početkom siječnja 2005. otela ga je paraobavještajna skupina Ureda predsjednika Republike. Osmoga kolovoza 2005. Autor je projekta “Hrvatskog novinarskog instituta-HNI”. već krajem siječnja 2005. obavještajne mafije. političke tranzicije. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o štetnim dogovorima Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. protivno nalogu Haaga Margetić je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haaških dokumenata i cjelokupna svjedočenja Stjepana Mesića pred Haaškim sudom. te pitanja slobode medija.com . izjasnio se po svim točkama optužnice. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak". pretvorbe i privatizacije.2005. travnja 2005. zbog objave svjedočenja i identiteta zaštićenih svjedoka pred Haaškim sudom.quasi sudske naloge!” Nakon toga.5.domagojmargetic. Krajem prosinca 2004. odnosno onemogućeno mu je redovito izlaženje. Margetić se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haaškomu sudu. Dana 15. Dana 29. Dana 14. ali je policija cijeli slučaj otmice zataškala i istraga je politički obustavljena. Tijekom ožujka 2005. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum". Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margetić je 24. U svibnju 2005. Održao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije.com . objavio je drugu nakladu iste knjige. koju je Carla del Ponte potpisala 6. Početkom ožujka 2005. Sredinom travnja 2005.

Krajem kolovoza 2005. primio svečanu značku Zdruga hrvatske obrane. Trpimir Macan. Američki kongres zatražio odbacivanje optužnica protiv hrvatskih novinara pred Haaškim tribunalom. najavljeno saslušanje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj. čiji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haaškom sudu. potporu haaškom optuženiku i novinaru Domagoju Margetiću pred Haaškim sudom dala je i međunarodna organizacija "Reporteri bez granica". Marko Perković-Thompson i general zbora Ante Roso.domovinskirat. s posebnim analizama o tzv. odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. Nedavno je i Ministarstvo pravosuđa potvrdilo kako je Margetiću putovnica bila oduzeta zbog teksta. o ilegalnim obavještajnim strukturama koje su uspostavili politički centri moći. Sredinom srpnja 2005. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. u sklopu "Project for Excellence in Journalism".nemacenzure. tom prigodom.2005. Član je Udruge građana za promicanje demokracije i slobode elektroničkih medija Nemacenzure. američki kongresnik Thaddeus G.Početkom ljeta 2005. dok se ne povuku optužnice protiv hrvatskih novinara među kojima je i Domagoj Margetić. kako bi mogao otputovati u Nizozemsku. godine Margetić je pripremio za objavu knjigu "Obavještajna mafija u Hrvatskoj". sa sjedištem u Washingtonu. te piše na portalu www. U srpnju 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola Šubić Zrinski" proglasila je Margetića počasnim članom. na suđenje pred Haaškom tribunalom. Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritičkog pisanja još 2002. posredno. Na taj je način. Član je Udruge Domovinski rat On Line. Margetić je. Iz političkih razloga američki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu. ali je za rujan 2005. koja mu je vraćena tek 13. U tom video svjedočenju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedoči o cijeloj teghnologiji ponašanja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesićem. na www. godine oduzeta putovnica.com.. prof. izrazivši zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Dana 13. Uz Margetića počasni članovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina. Ostojićevoj i Bagićevoj skupini. . SAD. Vanjskopolitički odbor Američkog Kongresa uputio je taj amandman Državnom tajništvu SAD-a.com. Margetić je primljen u članstvo međunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists". kolovoza 2005.6. dr. U sklopu knjige nalaziti će se i dvd sa svjedočenjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesića.

kolovoza 2005. Istočno-europskog odjela. pod naslovim iz Istične Europe i o Istočnoj Europi (http://www. Sredinom 2005.pdf). Krajem studenog 2005.berkeley. rujna 2005. "zajedničku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zaštićenih haaških svjedoka. Margetić je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tužbu protiv haaške optužnice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte.com). U javnom pismu državnim dužnosnicima zatražio je od premijera i sudbenih vlasti da se poštuju hrvatski zakoni i Ustav kod haaškog procesa protiv hrvatskih novinara.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05. to je prvi put da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji optužio cijelu skupinu novinara. urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kojom ih se tereti za zločinačko udruživanje. To je prva hrvatska digitalna knjiga.Osnivač je.)" i "Stipe Mesić dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrštene su u službeni popis literature Sveučilišta Berkely. Upisan je u Direktorij istraživačkih novinara jugoistočne Europe. Margetićeve knjige "Tko je opljačkao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. .lib. Križića i Margetića. . Početkom listopada 2005. Margetić je primio objedinjenu optužnicu Carle del Ponte protiv četvorice hrvatskih novinara: Jovića. Šešelja.2003. Margetić je objavio svoju treću knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu državu?)".) na http://groups. objavljena u CD formatu. i još k tome za udruženi novinarski zločinački poduhvat.google. ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure. Dana 22.com (www.nemacenzure. Domagoj Margetić postaje redoviti. Nakon što mu je političkim pritiscima Sanaderove Vlade onemogućeno pisanje u hrvatskim medijima.com/group/CRO-NEWS.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful