You are on page 1of 63

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 18. 10. 2012.

Godina LXIX Broj 23.652

Serge Brammertz, glavni ha{ki tu`itelj

VIJE]E JE POGRIJE[ILO KADA JE KARAD@I]A OSLOBODILO ODGOVORNOSTI ZA GENOCID

4-5. strana

ZA I PROTIV ^lanstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji

EU NE]E RIJE[ITI PROBLEME BiH


2-3. strana

Vlada Federacije BiH zasjedala u Mostaru

Ure|uje se tr`i{te naftnih derivata


2. strana

DANAS PRILOG

Odbijen zahtjev advokata za razrje{enje

RUSMIR U DRUGOJ KARKIN TV DEBATI OSTAJE TURKOVI]EV BRANILAC OBAMA ZACIJELIO RANE
13. strana 17. strana

Ameri~ka predsjedni~ka izborna kampanja

U @I@I
Vlada FBiH zasjedala u Mostaru
Data suglasnost na prodaju tehni~ko-tehnolo{kih cjelina KTK-a Visoko

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

ZA I PROTIV ^lanstvo Bos


Ovakvima kakvi smo sada zasigurno ne bi bilo bolje da u|emo u EU, samo bi nastao jo{ jedan mete`, smatra [ijakovi} Lasi} veli da se na fenomen EU ne bi trebalo gledati kroz krize s kojima se danas suo~ava Stav da }e ulazak u jednu veliku ekonomsku zajednicu rije{iti probleme zemalja nije se pokazao ta~nim, veli ^au{evi}
Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju je tema o kojoj se godinama govori i o kojoj mnogi imaju podijeljena mi{ljenja. Dok su jedni za ulazak, drugi smatraju da bi nam pristupanje Uniji u ovom trenutku donijelo nesagledive posljedice. Primjeri dr`ava koje su nespremne u{le u ovu zajednicu i koje zbog toga trpe velike posljedice svakako su Rumunija i Bugarska, a Bosna i Hercego vi na, ka ko ne ki sma tra ju, mogla bi ~ak i gore pro}i. najprije radi sigurnosti. Ali, tu se ve} radi, zapravo, o euroatlantskim integracijama i ulasku BiH u NATO. No, nu`na je i sa dru{tvenog, socijalnog, ekonomskog aspekta, jer, kako nam je kazao profesor sa Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu dr. Asim Mujki}, BiH pretendira da bude demokratski ure|ena dr`ava i ne mo`e joj na{koditi da se na|e u dru{tvu istih. Kada su negativne stvari u pitanju, smatra Mujki}, one se ti~u same Evrope, jer ona o~ito ima problem sa zapadnim Balkanom. - Mi znamo da u Evropu ulaze stabilne nacionalne dr`ave, me|utim, u situaciji jedne Makedonije, Srbije i BiH, naravno, o~ito je da takav jedan princip ne mo`e da vrijedi. To se ti~e i nesnala`enja i same Evrope. [ta ona da radi sa tim dr`avama? Naravno, mo`e s jedne strane da ostane ovakav princip koji se, kao {to vidimo, ne mije{a puno u ove integracijske procese, naprotiv, tu su neki uslovi koje postavljaju i koji mogu poslati pogre{nu poruku nacionalistima da istraju u svojim planovima stvaranja nacionalne dr`ave ili, pak, Evropa mo`e da bude vjerna i dostojna svojim principima kojima su u sredi{tu najprije fundamentalne slobode i prava ljudi, poru~io je Mujki}. Neodgovornost, korumpiranost i odsustvo ma kakve vizije

EU ne}e rije{

Ure|uje se tr`i{te naftnih derivata


Utvr|enim nacrtom zakona o naftnim derivatima u FBiH ispunjavaju se me|unarodne obaveze BiH
Vlada Federacije BiH na ju~era{njoj je sjednici u Mostaru utvrdila nacrt zakona o naftnim derivatima u FBiH i to jer, kako je priop}eno, postoje}a legislativa u Federaciji ne prepoznaje naftne derivate kao strate{ku sirovinu. Kona~nim usvajanjem ovog zakona ispunjavaju se me|unarodne obaveze BiH koje proistje~u iz potpisanog ugovora o stabilizaciji i pridru`ivanju i ugovora o osnivanju energetske zajednice, kojim je BiH preuzela me|unarodnu obavezu formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata. vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strate{ke va`nosti za sigurnost BiH. - Ovim zakonom se ure|uje obaveza nadle`nih institucija i privrednih subjekata u provo|enju spomenutih dr`avnih zakona u oblasti proizvodnje i remonta naoru`anja i vojne opreme, kao djelatnosti od op}eg interesa za Federaciju te kapaciteta za proizvodnju i remont naoru`anja i vojne opreme i uvjeta za izvoz i uvoz vojne opreme, navodi se u priop}enju. Vlada je dala i suglasnost na prodaju tehni~ko-tehnolo{kih cjelina KTK-a Visoko. Rije~ je o prodaji dvije tehni~ko-tehnolo{ke cjeline, odnosno Fabrike ko`e i krzna s pripadaju}im zemlji{tem, cjevovodom, rezervoarima, bunarima i trafoima te Fabrike obu}e Goru{a s pripadaju}im zemlji{tem. Fabrika ko`e i krzna nudi se po najni`oj cijeni od 28.681.627 KM, metodom tendera. - Od ostalih uvjeta prodavac tra`i od kupca prijem u radni odnos 150 uposlenika KTK-a Visoko u roku od 30 dana po zaklju~enju kupoprodajnog ugovora i njihovo upo{ljavanje na neodre|eno vrijeme, a na period od najmanje tri godine od dana prijema, kao i investiranje u objekte u visini od 2.000.000 KM u periodu od 12 mjeseci, priop}eno je.

Mladi bi bje`ali
- Ovakvima kakvi smo sada zasigurno nam ne bi bilo bolje da u|emo u EU, samo bi nastao jo{ jedan mete`, mladi ljudi bi poku{avali da pobjegnu negdje i ne bismo mogli da odr`imo one osnovne principe i stavove koje oni zahtijevaju. Jo{ vi{e bismo osiroma{ili i spustili se na stepen manje, a mi se moramo podi}i na jedan vi{i nivo da bismo mogli da odgovorimo zahtjevima EU. Ovakvim rukovo|enjem na svim nivoima, sa ovakvim pristupom i sa ovakvom svijesti gra|ana, BiH }e trebati sigurno jo{ jedno 15-20 godina da pristupi EU, ali potrebno bi bilo uvesti nove stru~ne ljude kako bismo taj proces skratili na makar deset godina, kazao je sociolog iz Banje Luke Ivan [ijakovi}. Evropska unija zemljama zapadnog Balkana je itekako potrebna,

Stabilna opskrba
- Ovaj zakonski akt je i potreba Federacije BiH u osiguravanju stabilne opskrbe naftnim derivatima, koja podrazumijeva uspostavu sistema osiguranja obaveznih naftnih rezervi i centralno upravljanje njima, {to je klju~ni element sistema interventnog reagiranja, priop}eno je iz Vlade FBiH. Tako|er, navodi se kako se ovim nacrtom zakona, izme|u ostaloga, prvi put definiraju odnosi na tr`i{tu, ure|uju strategija i politika razvoja naftnog sektora, strate{ki i akcijski plan razvoja naftnog sektora, bilans naftnih derivata, uvoz naftnih derivata, reguliranje naftnog sektora i stavljanje u promet LPG-a u bocama. - Zna~aj ovog zakonskog akta je i u ~injenici da Federacija nema proizvodnih kapaciteta i isklju~ivo ovisi o uvozu derivata nafte, odnosno me|uentitetskoj trgovini, pa je ovo tr`i{te jako osjetljivo na sve poreme}aje u opskrbi. Postoje}e zalihe naftnih derivata regulirane su Zakonom o federalnim robnim rezervama (bez posebnog izdvajanja od svih ostalih roba) i ne zadovoljavaju ni minimalne potrebe Federacije BiH, priop}eno je. Tako|er, na ju~era{njoj je sjednici Vlada FBiH utvrdila nacrt zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoru`anja i vojne opreme. Svrha dono{enja ovog zakona, koji je Vlada utvrdila i u formi nacrta uputila u parlamentarnu proceduru, uskla|ivanje je propisa u ovoj oblasti proisteklih iz dr`avnih Zakona o proizvodnji naoru`anja i vojne opreme i Zakona o kontroli

Niko ne zna koliko }e trajati put do EU

Prodaja nekretnina
Kod Fabrike obu}e Goru{a rije~ je o prodaji nekretnina po najni`oj cijeni od 4.256.277 KM, metodom tendera. - Od ostalih uslova prodaje tra`i se od kupca prijem u radni odnos 150 zaposlenika KTK-a Visoko d.d. u roku od 30 dana po zaklju~enju kupoprodajnog ugovora i njihovo zapo{ljavanje na neodre|eno vrijeme, a na period od najmanje tri godine od dana prijema, kao i investiranje u objekte u visini od 400.000 KM u periodu od 12 mjeseci. Sredstva dobijena prodajama usmjerit }e se na izmirenje obveza za neupla}ene poreze i doprinose na i iz pla}a, kao i izmirenje obveza po temelju hipoteka koje su upisane na navedenim nekretninama, stoji u priop}enju.
J. GUDELJ

V I J E S T I

ZLATKO LAGUMD@IJA

Turska najva`nija podr{ka BiH


Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija, koji se nalazi u Turskoj, gdje }e prisustvovati me|unarodnoj konferenciji Od balkanskih ratova do balkanskog mira, dao je kratki inter vju za TRT Haber. Prije samog objavljivanja, Oslobo|enje je dobilo detalje intervjua turske dr`avne televizije. [ef bh. diplomatije je istakao zadovoljstvo konstruktivne uloge koju Turska ima u Bosni i Hercegovini kao i u regiji. - S obzirom na Dejtonski sporazum, me|unarodna zajednica je jo{ prisutna u BiH. Osim toga, vidjeli smo tokom rata u BiH koje rezultate mo`e prouzrokovati izostanak podr{ke me|unarodne zajednice. Pozitivni uticaji Turske trebaju da budu razlog zahvalnosti, a ne optu`bi, kazao je Lagumd`ija. Tako|er, Lagumd`ija je napomenuo da je Turska najva`nija podr{ka Bosni i Hercegovini za spajanje sa euroatlantskim institucijama, te je dodao da su tri la te ral ni sas tan ci, ko je je Tur ska za po ~e la, izme|u BiH, Srbije i Hrvatske, imali uticaja u smanjenju regionalne napetosti. Na pitanje da li }e Vije}e sigurnosti UN-a, koje da-

nas mirno posmatra de{avanja u Siriji, za 20 godina mo`da dobiti Nobelovu nagradu za mir, kao {to je dobila i Evropska unija, koja je mirno gledala tragediju u BiH '90-ih, Lagumd`ija je odgovorio da, na`alost, brzo zaboravljamo. - Mo`da ne}emo do}i do te ta~ke, ali ovo pore|enje mo`e biti ra zlog da mislimo, ra zmi{ljamo. Mo`da je najbolji na~in da bi se dobila Nobelova nagrada prvo stvoriti problem, pa ga onda rije{iti. Na`alost, brzo zaboravljamo {ta se dogodilo. Ipak, ideja o ujedinjenoj Evropi zaslu`uje Nobelovu nagradu za mir. Nadam se da }e ova nagrada oja~ati institucije Evropske unije, zaklju~io je Lagumd`ija.
A. [E]EROVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

U @I@I
Vi{estruke prednosti

ne i Hercegovine u Evropskoj uniji

{iti probleme BiH


Ivan [ijakovi}: Skratiti proces Asim Mujki}: Raditi na ispunjavanju uslova Mile Lasi}: Paradigma nenasilja Fikret ^au{evi}: Zahvaljuju}i EU, BiH izvr{ila neke va`ne reforme

- ^lanstvo u Evropskoj uniji donosi vi{estruke prednosti, a njihovo kori{tenje zavisi od spremnosti, mogu}nosti i opredijeljenosti svake od dr`ava ~lanica. Bitne vrijednosti Evropske unije sadr`ane su jo{ u njenim osniva~kim ugovorima, a ti~u se slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala na cijeloj teritoriji Unije. Primjera radi, gra|ani dr`ave ~lanice Unije mogu raditi, studirati ili osnivati preduze}a u bilo kojoj dr`avi ~lanici pod jednakim uslovima kao i doma}e stanovni{tvo. Dr`avljani ~lanica Unije mogu glasati za Evropski parlament, a njihovi predstavnici dobijaju glas u institucijama Unije. Pro{irenjem EU, {iri se jedinstveno evropsko tr`i{te, koje trenutno ima oko 500 miliona potro{a~a, {to je veliki potencijal za svakoga ko nudi proizvode ili usluge, kazala je Nevenka Savi}, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH. 2014. godine, postanemo ~lanovi EU, to nam ne bi mnogo pomoglo. [tavi{e, to bi stvorilo jo{ ve}e probleme i haos u dr`avi, uvjeren je sociolog [iljakovi}. - Treba raditi na ispunjavanju uslova za EU, ali ukoliko mi to ~inimo isklju~ivo radi nekog izvana, onda smo neiskreni u svom evropskom opredjeljenju. Evropa postavlja standarde koji svakako treba da doprinesu vladavini prava i po{tivanju ljudskih prava i sloboda. Dakle, u tom smislu mislim da mi to treba da uradimo radi sebe, pa makar i nikad ne u{li u EU. Do~eka}emo vjerovatno i mi jednom taj dan, kada }e se ozbiljnije pristupiti borbi protiv sive ekonomije, korupcije, kriminala, itd, zaklju~uje Mujki}. Jedno je sigurno, a to je da je pred BiH te`ak put, pun znoja i suza, ali to i nije tako lo{e, ukoliko zna~i da }e on donijeti ovoj zemlji i njenom narodu bolju sutra{njicu. Me|utim, za bolje sutra potrebni su i ljudi koji su spremni raditi na tome.
Minela PAMUK

u sferi ekonomije u BiH, sigurno nisu ohrabruju}i za integraciju u EU, jer dok god je u ovakvom stanju, na{a zemlja ne}e u}i u EU, dakle, dok se temeljno ne pro~iste sve ove oblasti, smatra on.

Princip dobrovoljnosti
Evropska unija je fenomen za sebe, mi{ljenje je profesora Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru Mile Lasi}a, te se ne bi smjelo gledati na nju kroz trenutne krize u kojim se nalazi, jer je sve dosada{nje krize nadvladala i izlazila ja~a iz njih. EU je tvorevina utemeljena na principu dobrovoljnosti i na paradigmi nenasilja, pa je utoliko svojevrsni eksperiment i svojevrsna ideja vodilja i praksa jedne posve nove civilizacije, ukoliko se za nju bude imalo sluha i vremena, ukoliko je ne ugu{e ostaci stare paradigme, paradigme nasilja, podsje}a on. - [to se ti~e nas, nakon svega ovoga, nakon 20 uzaludno potro{enih godina od rata naovamo, bez procesa pribli`avanja EU i NATO-u, ova zemlja ostaje slije-

po crijevo, izjedena unutarnjim nerazumijevanjem. EU nam je proces vlastite transformacije, pretpostavka uop}e da do|emo do to ga da bu de mo umjes to dr`ave u propadanju kakva-takva stabilna demokratija. Ovo {to mi danas imamo nije ni{ta drugo do demokratura, poru~io je Lasi}. Njegova teza jeste da }e BiH ulaskom u EU rije{iti i politi~ko, ali i nacionalna pitanja te da je potrebno odustati od bojkota kojeg provode na{e politi~ke elite ukoliko `elimo da se zaputimo prema EU. One su, mi{ljenja je Lasi}, samo formalno za pribli`avanje EU, unutar formalnih preuzimanja i bez su{tinskih transformacija vlastitog politi~kog i ekonomskog puta zemlje. ^im do|emo u situaciju da to zna~i dubinsku reformu, koja dovodi u pitanje monopole i da eventualno mo`e dovesti u situaciju da profunkcionira pravna dr`ava kod nas, politi~ke elite se tome suprotstavljaju. - Kad ne bismo nikad u{li u EU, a kada bismo se podvrgli visoko-

sofisticiranom zahtjevnom procesu kojeg tra`e od nas, ja bih to pozdravio. Rije~ je o tome da samo tim putem, kao poticaj i pritisak izvana, mi mo`emo postati pravnom dr`avom, jer mi smo danas demokratura u formal-

ZAMKA Nijedna zemlja nije pove}ala finansijsku, uklju~uju}i i fiskalnu disciplinu, i to je jedna od zamki koja slijedi ulaskom u veliku uniju
nom demokracijskom elementu, `ivimo izvitoperenja razne vrste demokracijskih pravila, kazao je Lasi}.

Va`ne reforme
Ekonomske koristi zemalja koje u|u u EU, pogotovo na manjoj razini zemalja, jeste pristup sredstvima, smanjivanje razlika u regionalnom razvoju, otvorenost

tr`i{ta. Ulazak u EU ne rje{ava nijedan su{tinski problem nijedne zemlje, uklju~uju}i zemlje koje su primljene od 2004. do danas. Mnoge zemlje su ~ak pove}ale vanjski dug, stav je Fikreta ^au{evi}a, ~lana Upravnog vije}a Centralne banke BiH i vanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu. - Svaki analiti~ar koji analizira ili pogleda podatke lako }e do}i do zaklju~ka da nijedna zemlja nije pove}ala finansijsku, uklju~uju}i i fiskalnu disciplinu, i to je jedna od zamki koja slijedi kada u|ete u jednu veliku uniju. Stav da }e ulazak u jednu veliku ekonomsku zajednicu rije{iti probleme zemalja, nije se pokazao ta~nim. Zahvaljuju}i EU, BiH je ve} izvr{ila neke vrlo va`ne reforme na podru~ju fiskalnog sistema. Korisno je ispunjavati uslove za ulazak, ali sam ulazak u EU ne}e rije{iti temeljne probleme, kazao je ^au{evi}. BiH treba EU, ali u onom smislu da se standardi EU primijene na BiH, ali kada bismo, hipotetski govore}i, imali priliku da

HIDAJET BI[]EVI]

MEHMEDOVI] - BRAMMERTZ

Ozbiljno upozorenje Balkanu


Generalni sekretar Vije}a za regionalnu saradnju (RCC) Hidajet Bi{evi} smatra da zahtjev {est zemalja Evropske unije, da se, u slu~aju zloupotrebe, dr`avama zapadnog Balkana ukine bezvizni re`im, predstavlja krajnje ozbiljnu poruku. Podsjetimo, zahtjev u vezi s ukidanjem viznog re`ima, koji su podnijele Njema~ka, Francuska, Holandija, Belgija, Austrija i Luksemburg }e biti razmatran 25. oktobra na sastanku ministara unutra{njih poslova zemalja EU. - Mislim da je rije~ o jednom vrlo ozbiljnom pitanju i usudio bih se re}i jednom vrlo ozbiljnom upozorenju. Ono, prije svega, proizlazi iz izuzetno sna`nog naglaska koje evropske institucije, a onda i zemlje ~lanice EU generalno, daju pitanju vladavine prava i po{tivanju obaveza u zemljama na{eg regiona, posebno u zemljama koje se kandidiraju za ~lanstvo u EU. Rije~ je, dakle, o ozbiljnom upozorenju, kazao je Bi{~evi} za Anadoliju. - Ja bih rekao da je rije~ o {iroj politi~koj poruci, a to je da uzimanje obaveza mora postati ne{to {to }e biti svakodnevna praksa i obaveza svih adminis-

@rtve }e ostati jedini gubitnici


^lanovi porodica `rtava genocida i ratnih zlo~ina u Bosni i Hercegovini, okupljeni u udru`enja ~ija su sjedi{ta u Srebrenici, Tuzli i Sarajevu, razgovarali su ju~er u Sarajevu s glavnim tu`iocem Ha{kog tribunala Sergeom Brammer tzom tokom njegovog boravka u na{oj zemlji. Prema izjavi za Fenu, Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja Srebreni~ke majke, koja je ve} 11. godinu povratnica u Srebrenicu, do`ivjela je ovaj susret najvi{e kao protokolarnu formalnost, imaju}i na umu da Brammer tzu predstoji redovno podno{enje izvje{taja o radu Ha{kog tribunala i zapa`anjima `rtava. Ona ka`e da nema vi{e povjerenja u ha{ke tu`ioce i dobila je protokolarne Brammer tzove odgovore na primjedbe da `rtve genocida i drugih zlo~ina ve} dugo ~ekaju pravdu, istinu o njihovim najmilijima, dok se u ha{kim sudnicama zlo~incima dozvoljava da prave cirkuse i scene i odugovla~e procese prema njihovim potrebama. Tako|er, Mehmedovi} je izjavila da je glavnom tu`iocu Ha{kog tribunala Sergeu Brammer tzu izra-

tracija na ovim prostorima. Moj dojam iz kontakata koje imam u Bruxellesu s evropskim institucijama, pa i zemljama ~lanicama, jeste da su mnoge od njih ~ak i razo~arane na~inom na koji administracije na ovim prostorima preuzimaju obaveze, a onda ih olako zaboravljaju, tvrdi Bi{~evi}. Komentiraju}i mogu}nost da Hrvatska ne u|e u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine, Bi{~evi} tvrdi da u evropskoj diplomatskoj praksi vrlo ~esto dolazi do tog efekta lavine, gdje neko ne{to izjavi, pa svi to komentiraju. - Ja sam ju~er bio u Podgorici na jednoj konferenciji gdje je zamjenik direktora za pro{irenje EK-a Joost Kor te vrlo precizno rekao da ne}e do}i do pomicanja datuma.

zila nezadovoljstvo `rtava {to, zahvaljuju}i biv{oj tu`iteljici Carli del Ponte, nisu predo~eni doka zi koji terete Srbiju za ratna de{avanja u Bosni i Hercegovini. Mehmedovi} je nezadovoljna Brammer tzovim rije~ima da on razumije `rtve, u~esnike ju~era{njeg sastanka. - Tu`ioci treba da pripreme tu`be na odgovaraju}i na~in, a oni su ih pripremili tako da je Radovan Karad`i} oslobo|en po jednoj od dvije ta~ke optu`nice za genocid. - Zlo~ini se nagra|uju, a `rtve su jedini gubitnici i ostat }e to do kraja `ivota, ogor~eno je zaklju~ila Hatid`a Mehmedovi}.

INTERVJU

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Serge Bramm

Razgovarala: D`enana KARUP - DRU[KO

VIJE]E J OSLOBO

Nekad si bio poslu{an partiji, a danas stranci. Dobrobit ~ovjeka u Saboru je zanemarena takvim odlu~ivanjem

donniIvani zastupnikbi{i}, Gru umirovlje sve}enik

DOBAR LO[
ZMAJEVI

ZAO

Nakon zeni~ke sambe na{ih nogometa{a ve} se, i to ne vi{e u daljini, nazire Brazil. Drugog dana prolje}a idu}e godine, tamo gdje su u utorak stradali simpati~ni gosti iz Litvanije, dolaze Grci, koji su nam se provukli u Atini. Eto prilike da na licu mjesta shvate za{to se iz Zenice niko ne vra}a. Naravno, pod uvjetom da selektor Su{i} bude selektor, a ne (i) urednik sportskih redakcija.

VALENTIN INZKO
Visoki predstavnik nam je u utorak dao do znanja da je, ipak, jo{ tu me|u nama; Kao doma}in sastanka posve}enog (potencijalnim) izborima u Mostaru na temelju odluka Ustavnog suda BiH, poku{ao je akterima objasniti kako je rije~ o odlukama koje su kona~ne i obvezuju}e. I da Mostar vi{e ne smije biti grad slu~aj.

NERMIN PE]ANAC
Dobro je, dakako, da je predsjednik SDU jo{ jedanput potvrdio kako stranka i dalje stoji iza kandidature Stjepana Kljui}a za gradona~elnika glavnog grada. Jasno, Kljui}ev je politi~ki `ivotopis bez mrlja. Ima, me|utim, taj ~lan Ratnog predsjedni{tva BiH i jednu manu - u dana{njim (sarajevskim) okolnostima. Rije~ je, naime, o Sarajliji. Takvi danas slabo prolaze. Opet su u okru`enju!

UHAP[ENI SU SVI BJEGUNCI Optu`ili smo 161 osobu i svi bjegunci su uhap{eni. To je samo po sebi va`no dostignu}e, budu}i da je hap{enje optu`enih i dalje najve}i izazov za sve me|unarodne sudove. Me|u uhap{enima su bili predsjednici dr`ava i parlamenata, predsjednici vlada, najvi{i zapovjednici vojske, paravojnih formacija i policije

Gospodine Brammertz, ulo`ili ste `albu na tzv. me|upresudu Sudskog vije}a u kojoj je Radovan Karad`i} oslobo|en prve ta~ke optu`nice koja ga je teretila za genocid u sedam bh. op}ina. Na {ta ste se konkretno `alili i kada bi se mogla o~ekivati odluka @albenog vije}a? - Mislimo da je predo~eno dovoljno dokaza da je u op}inama {irom Bosne i Hercegovine 1992. po~injen genocid, {to omogu}uje da se prva to~ka zadr`i tokom izvo|enja dokaza obrane u ovom predmetu. Vije}e je oslobodilo Karad`i}a optu`be za genocid na pola su|enja, nakon {to je zavr{eno izvo|enje dokaza Tu`ila{tva. U ovoj fazi Vije}e nije imalo zadatak da donese odluku izvan razumne sumnje da je Karad`i} kriv za genocid. Vije}e je trebalo ocijeniti da li bi razumni presuditelj o ~injenicama mogao zaklju~iti da je Karad`i} kriv za genocid. Smatramo da je Vije}e, time {to je zaklju~ilo da nema dovoljno dokaza, napravilo nekoliko ~injeni~nih i pravnih gre{aka. Naprimjer, ~ini se da je Vije}e zahtijevalo da djela u sticaju genocida (posebno ubistva i nano{enje te{kih tjelesnih i du{evnih povreda) moraju biti odre|enog stepena ili da moraju djelovati na grupu na odre|eni na~in, kako bi se ta djela okvalifikovala kao genocidna. Mi mislimo da zakon to ne zahtijeva. Tako|er, mislimo da je Sudsko vije}e krivo primijenilo elemente odgovornosti za udru`eni zlo~ina~ki poduhvat u kontekstu optu`be za genocid. Jo{ jedan problem je {to Sudsko vije}e nije primijenilo ispravan pravni standard u ocjenjivanju dokaza. Konkretno, ~ini se da Sudsko vije}e nije dalo najve}u te`inu direktnim dokazima Karad`i}evih genocidnih izjava. Predo~ili smo

^ini se da Sudsko vije}e nije dalo najv


VIJEST U OBJEKTIVU
Foto: Didier TORCHE

EMIR KUSTURICA
Jedino su u Republici Srpskoj, veli Nemanja, na vlasti socijaldemokrati, a u Bo{njaka i Hrvata, {to muslimanske, {to katoli~ke stranke. Re~e to, a onda dometnu kako }e Andri}grad biti dovr{en na Vidovdan 2014. Ne, zna~i, za 1. maj?! A novce je dao drug(ar) Mi}a, predsjednik Srpske. I onako pravi jedan - socijaldemokrat. Za filma, da ne du`imo!

Sajam stipendija
Tre}i sajam stipendija 2012. ju~er je sve~ano otvorio rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Muharem Avdispahi} u prostorijama Ma{inskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Istakao je da je ovaj sajam jedan od na~ina na koji kora~amo ka evropskom akademskom prostoru te naveo odgovornost Univerziteta u Sarajevu prema onom {to je EU proklamirala kao jedan od ciljeva u razvoju visokog obrazovanja. - To je da do 2020. svaki peti student treba da je proveo jedan period studija van svoje dr`ave, ka`e Avdispahi}. Na sajmu u~estvuje 25 izlaga~a, me|u kojima sedam ambasada u BiH nudi najprivla~nije programe bh. studentima.

VIJEST U

BROJU

glasova na lokalnim izborima u Kalinoviku dobio je Zdravko Mladi}, bliski ro|ak optu`enika za genocid Ratka Mladi}a.

10

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

INTERVJU

ertz, glavni ha{ki tu`itelj

JE POGRIJE[ILO KADA JE KARAD@I]A ODILO ODGOVORNOSTI ZA GENOCID


dokaze da su Karad`i} i drugi zvani~nici bosanskih Srba u vi{e navrata javno prijetili da }e muslimani i{~eznuti i nestati. Mislimo da same te izjave, ako im se da najve}a te`ina, mogu i}i u prilog zaklju~ku o genocidnoj namjeri. Optu`ba za genocid ima za `rtve ogromnu simboli~ku va`nost i to je razumljivo. Istovremeno, ne postoji hijerarhija zlo~ina, a i na osnovu ove odluke Sudskog vije}a Karad`i} se i dalje mora suo~iti s najte`im optu`bama. Sudsko vije}e je donijelo odluku da Karad`i} mora odgovarati za {iroki dijapazon zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnih zlo~ina, uklju~uju}i ubistvo, mu~enje, istrebljenje, progon, protjerivanje i namjerno teroriziranje civilnog stanovni{tva. Suo~ava se i s optu`bom za genocid za svoju ulogu u doga|ajima u Srebrenici u julu 1995. Mi naporno radimo na `albi koju smo ulo`ili na odluku Sudskog vije}a da Karad`i}a oslobodi optu`be za genocid iz prve ta~ke optu`nice. @albeni podnesak smo podnijeli 24. septembra i u njemu smo detaljno iznijeli svoje argumente. Od tog datuma Karad`i} ima 40 dana da podnese odgovor. Kada ta procedura zavr{i, @albeno vije}e }e u dogledno vrijeme odlu~iti da li }e prva ta~ka optu`nice koja se odnosi na genocid u op}inama biti vra}ena. Ukoliko @albeno vije}e odbije Va{u `albu u slu~aju Karad`i}, zna~i li to da je slu~aj Mladi} unaprijed otpisan u dijelu koji tretira genocid u ostalim op}inama u BiH, odnosno da li }ete u tom slu~aju odustati od dokazivanja genocida za sve op}ine Mladi}u, osim za Srebrenicu za koju je Sudsko vije}e u slu~aju Karad`i} prona{lo dovoljno dokaza da je bio genocid? - Ne bi bilo primjereno naga|ati o odluci @albenog vije}a. Me|utim, op}enito govore}i, Tribunal ima mandat da se bavi individualnom krivi~nom odgovorno{}u. Dakle, iako bi ova dva predmeta mogla biti povezana, s obzirom na to da se jedan predmet bavi politi~kim, a drugi vojnim vo|om bosanskih Srba, odgovornost za zlo~ine mora se dokazati za svakog optu`enog posebno. Puno ste uradili na ja~anju kapaciteta regionalnih pravosu|a, a posebno regionalnih tu`iteljstava za progon ratnih zlo~inaca. Va{ zadnji izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a je bio prili~no kriti~an kada su u pitanju su|enja ratnim zlo~incima pred Sudom BiH. ^ak ste izdostatak opipljivih rezultata u vezi s ovim pitanjem. Na`alost, ne vidim da se ne{to promijenilo od moje zadnje posjete BiH u maju ove godine. S Tu`ila{tvom BiH kontaktiramo skoro svakodnevno. U kontaktu smo i preko tu`ioca za vezu koji je u Haagu, pa mogu re}i da redovito dobivamo informacije o radu Tu`ila{tva BiH. Ne iznena|uje {to je glavni razlog zastoja ~injenica da pravosudne institucije na ni`em nivou nisu spremne da prime predmete s dr`avnog nivoa, a da institucije na dr`avnom nivou o~igledno ne mogu raditi na svim predmetima redovnim izvje{tajima Vije}u sigurnosti, saradnja vlasti BiH s tu`ila{tvom Tribunala je dobra i u vezi s njom nemamo otvorenih pitanja. Svi na{i zahtjevi za pomo} rje{avaju se na vrijeme i na sveobuhvatan na~in. Kao {to sam ve} rekao, zastoj u provo|enju nacionalne strategije BiH za procesuiranje ratnih zlo~ina je problem koji jako zabrinjava. Kao {to znate, Tribunal }e se u vrlo bliskoj budu}nosti zatvoriti, a naslije|e Tribunala bit }e uspje{an nastavak su|enja za ratne zlo~ine na nacionalnom nivou. Budu}i da je ve}ina zlo~ina po~injena u Bosni i ralnom sporazumu i tu`iteljstvo Tribunala nije direktno uklju~eno. Me|utim, mi podr`avamo sve inicijative ~iji je cilj poja~avanje saradnje i nu|enje prakti~nih rje{enja za postoje}i jaz neka`njivosti. Imate li neke informacije o datumima izricanja presuda za Prli}a, [e{elja, Stani{i}a i Simatovi}a i kada se predvi|aju zavr{eci svih postupaka, osim za Karad`i}a i Mladi}a? - Trenutno o~ekujemo {est prvostepenih i {est `albenih presuda. Raspored dono{enja presuda na svim su|enjima i `albama odre|uju sudije, ali o~ekujemo da }e ve}ina biti donijeta do kraja ove ili negdje u prvoj polovini sljede}e godine. Nadamo se da bi sva su|enja osim Karad`i}u, Mladi}u i Had`i}u mogla biti dovr{ena do 2014. godine. Je li, po Vama, ICTY ispunio svoj zadatak povjeren mu od Vije}a sigurnosti UN-a? - Mislim da je Tribunal utvrdio neke va`ne ~injenice koje su se odigrale tokom rata devedesetih. Mandat tu`ila{tva Tribunala je da istra`uje i krivi~no goni one za koje postoje navodi da su po~inili te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava tokom ratova devedesetih. Optu`ili smo 161 osobu i svi bjegunci su uhap{eni. To je samo po sebi va`no dostignu}e, budu}i da je hap{enje optu`enih i dalje najve}i izazov za sve me|unarodne sudove. Me|u uhap{enima su bili predsjednici dr`ava i parlamenata, predsjednici vlada, najvi{i zapovjednici vojske, paravojnih formacija i policije. S pravne ta~ke gledi{ta Tribunal je definirao zna~ajan korpus sudske prakse koju u velikoj mjeri preuzimaju drugi me|unarodni sudovi uklju~uju}i Me|unarodni krivi~ni sud, ali i nacionalni sudovi koji se bave predmetima ratnih zlo~ina.
(intervju je u cijelosti objavljen u najnovijem broju magazina Dani)

Posjeta Beogradu I dalje insistiramo na informacijama kako su se Karad`i}, Mladi} i Had`i} tako dugo krili
U Srbiji jo{ nije ni{ta ura|eno po pitanju raskrinkavanja mre`e pomaga~a ne samo Mladi}a nego i Radovana Karad`i}a. [ta mislite da li }e nova Vlada Srbije biti energi~nija u odnosu na prethodnu i {ta o~ekujete od nove Vlade u pogledu saradnje sa uredom tu`ioca ICTY-a? - Pitanje mre`a podr{ke bjeguncima i dalje nam je vrlo va`no, te i dalje insistiramo da nam se dostave informacije o tome kako su optu`eni, Mladi}, Karad`i} i Had`i}, tako dugo mogli izmijavili da postoji odre|ena politizacija te institucije. Da li je do{lo do nekih bitnih promjena u Va{im stavovima u proteklih {est mjeseci i {ta su glavni uzroci zastoja u BiH u implementaciji strategije za ratni zlo~in? Jeste li u proteklih {est mjeseci dobijali neke izvje{taje o radu Tu`ila{tva BiH i da li su uzeti u rad predmeti koje im je dostavio ICTY? - Osim tra`enja podr{ke za vo|enje su|enja i `albenih postupaka, koji su u toku pred Tribunalom, jedna od glavnih tema razgovora na svim mojim sastancima sa sugovornicima u BiH je provo|enje nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina. Jo{ me brine necati pravdi. Mre`e podr{ke bile su jedna od tema razgovora koje sam vodio sa zvani~nicima u Beogradu pro{le sedmice. ^lanovi nove Vlade pru`ili su mi uvjerenja da }e se saradnja s tu`ila{tvom Tribunala nastaviti na svim nivoima. Pored toga, tu`ilac Vuk~evi} obavijestio me o njihovim najnovijim istragama u vezi s mre`ama podr{ke i informacije koje je dao izgledaju relativno obe}avaju}e. U toku sljede}ih dana pratit }emo sve doga|aje u vezi s istragama koje se vode o mre`ama podr{ke i nadam se da }e tu uskoro do}i do zna~ajnog napretka. Hercegovini, o~igledno je da }e pravosudne institucije BiH, u usporedbi sa susjednim zemljama, tu imati najve}i posao. Bojim se da }e problemi i dalje postojati ako ne do|e do uspje{nog provo|enja strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina i adekvatne podjele rada izme|u sudova na dr`avnom i kantonalnom nivou, odnosno na nivou distrikta. Kako komentirate (i dalje) nepotpisivanje sporazuma izme|u tu`iteljstava Srbije i BiH? -@alosno je {to taj protokol jo{ nije potpisan. Suradnja Srbije i BiH na predmetima ratnih zlo~ina daleko je od zadovoljavaju}e, a cilj ovog sporazuma je da se ta nedovoljna suradnja pobolj{a. Radi se o bilate-

ratnih zlo~ina. To je problem koji se treba po~eti rje{avati odmah, ina~e nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zlo~ina ne}e uspjeti. [to se ti~e rada na predmetima koje je tu`ila{tvo Tribunala prebacilo u BiH (takozvani predmeti druge kategorije), sa zadovoljstvom mogu re}i da su u dva predmeta kona~no podignute optu`nice. To je pozitivan pomak. Ali, s druge strane, jedan broj tih predmeta je jo{ u fazi istrage. O~ekujem da }u s kolegama iz Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine razgovarati o statusu istraga koje su u toku. Postoje li neka druga otvorena pitanja u saradnji sa BiH, osim navedenog zastoja u strategiji? - Kao {to sam spomenuo u svojim

ve}u te`inu direktnim dokazima Karad`i}evih genocidnih izjava


TAKORE]I... KUHINJE
Narodna kuhinja koja djeluje pri Eparhijskom domu u Trebinju trenutno ima osamdeset korisnika, {to je za deset posto vi{e nego u pro{loj godini. [ef Narodne kuhinje Aleksandar Jovanovi} rekao je da se pove}anje broja korisnika odnosi na radno sposobna lica koja su, uglavnom, bila zainteresovana za pakete osnovnih prehrambenih namirnica, ali im se, zbog ekonomske situacije, nije moglo udovoljiti. On je dodao da se hrana za 17 nepokretnih osoba dostavlja njihovim ku}ama. Centar za socijalni rad Trebinje ima oko 1.200 stalnih porodica koje su korisnici razli~itih prava i usluga.

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

NISAM KORUMPIRANA
Nikada nisam krivi~no odgovarala, a onog momenta kada mi se uka`e na nezakonit rad mojih saradnika, preduze}u sve propisane mjere, ustvrdila je ministrica za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS-a
Ministrica za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Goli} ocijenila je da je usvajanje kvalitetnih zakonskih rje{enja u oblasti ure|enja prostora i gra|enja u interesu svih gra|ana u ovom bh. entitetu. U zaklju~ku ju~era{nje skup{tinske rasprave o nacrtu zakona o ure|enju i gra|enju prostora Goli} je kao neutemeljene odbacila navode poslanika opozicije da }e odre|enim rje{enjima u ovom zakonu, koja predvi|aju pove}anje broja stalno zaposlenih stru~njaka iz razli~itih oblasti, biti onemogu}en rad malih projektnih biroa. Naglasila je da se u gra|enju moraju poo{triti kriteriji nadzora gradnje. Zar je mogu}e da se vr{i nadzor nad objektom koji nema gra|evinsku dozvolu. Zbog toga je potrebno uvo|enje ozbiljnosti u nadzor gradnje kako bi se sprije~ilo me{etarenje dodala je , Goli}eva. Obe}ala je i da se javne rasprave ne}e voditi po kuloarima, nego u stru~nim krugovima i u demokratskoj atmosferi. U mom radu nikada nije bilo korupcije, kao ni u radu mojih saradnika, pa su pau{alne ocjene pojedinih poslanika nedopustive. Nikada nisam krivi~no odgovarala, a onog momenta kada mi se uka`e na nezakonit rad mojih saradnika, preduze}u sve propisane mjere ustvrdila je ministrica. , Narodna skup{tina RS-a razmatrala je i nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, kojim se ure|uje kori{tenje obnovljivih izvora energi-

Ministrica Goli} na sjednici Narodne skup{tine RS-a

Izetbegovi} u Azerbejd`anu
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} otputovao je u zvani~nu posjetu Republici Azerbejd`an gdje }e boraviti od 18. do 20. oktobra. Programom su predvi|eni susreti s predsjednikom Republike Azerbejd`an Ilhamom Aliyevim, predsjednikom parlamenta Ogtayem Asadovim i premijerom Arturom Rasizadeom. Tokom zvani~ne posjete planirano je potpisivanje tri spora zuma izme|u Vije}a ministara BiH i vlade Azerbejd`ana - sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spre~avanja fiskalne utaje u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, sporazum o saradnji u oblasti obrazovanja i sporazum o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i slu`benih paso{a.

Srebrenka Goli}: Prekinuti kuloarske rasprave

je, podsticanje proizvodnje elektri~ne energije za grijanje i hla|enje iz obnovljivih izvora energije.

Prekinuti {pekulacije o Durakovi}u


Izborna pobjeda ]amila Durakovi}a u Srebrenici je zakonita i legitimna i ne}emo pristati ni na kakvo dovo|enje u pitanje regularnosti izbornog procesa u Srebrenici. Ovo je stav Gra|anske inicijative Glasa}u za Srebrenicu te njihov odgovor na zahtjeve stranaka koje negiraju genocid za poni{tenje izbora u Srebrenici, javlja Fena. - Durakovi}eva izborna pobjeda izvojevana je uprkos o~iglednom poku{aju izbornog in`injeringa u kojem su u potpunosti u~estvovale i institucije RS-a radi prevare u korist SNSD-a. Pozivamo CIKBiH da prekine svu raspravu i {pekulacije o tome ko je pobjednik izbora u Srebrenici i kona~no prebroji preostale glasove po{tom i u odsustvu iz FBiH, navode iz Inicijative.

Garancija porijekla
Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a @eljko Kova~evi} rekao je da je predlo`enim rje{enjima s ciljem ostvarivanja energetske politike u RS-u propisano da Vlada donosi akcioni plan RS-a za kori{tenje obnovljivih izvora u bruto finalnoj potro{nji elektri~ne energije, energije za grijanje i hla|enje u transportu i mjere na unapre|enju energetske efika-

O{triji kriteriji
Ovaj nacrt }e i}i u javnu i stru~nu raspravu, a sva kvalitetna rje{enja koja nam se predlo`e prihvati}emo. Tra`im da se za{titi kvalitet projekata, jer pojedine firme skrnave izgradnju izjavila , je Goli}.

snosti i u{tede energije. Ovim zakonom uvodi se garancija porijekla elektri~ne energije, koja je dokument u elektronskom obliku i njome se dokazuje krajnjem kupcu da je udio ili koli~ina elektri~ne energije proizvedena u postrojenju koje koristi obnovljive izvore energije pojasnio je , Kova~evi}. Poslanik SDP-a BiH Slobodan Popovi} istakao je potrebu da Vlada treba da zakonski reguli{e i eksploataciju neobnovljivih izvora energije, koja se za sada odvija bez saglasnosti javnosti.
G. KATANA

Udru`enje paraplegi~ara i oboljelih od dje~ije paralize

Umjesto u Kopenhagen

D`enita odletjela za Cirih


Okupili se ispred zgrade Op}ine
Foto: M. TUNOVI]

Kavazovi} 13. reis


Na ju~era{nji dan prije 130 godina, 1882, izabran je prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice. Bio je to Mustafa Hilmi ef. Had`iomerovi} (u nekim dokumentima Omerovi}) i tu du`nost je obavljao do 1893. godine. Govore}i o zna~aju institucije reisu-l-uleme i Islamske zajednice za muslimane u BiH, profesor Gazi Husrev-begove medrese Mustafa ef. Spahi} istakao je da je rije~ o instituciji koja je veoma zna~ajna za muslimane, kako zbog kontinuiteta, tako i zbog ~injenice da je IZ jedina institucija u okviru koje muslimani imaju svoja prava. Govore}i o historijatu imenovanja reisu-luleme Spahi} je pojasnio da novoizabrani reis Husein ef. Kavazovi} nije, kako se pogre{no misli, 14. ve} 13. reis. Kako poja{njava Spahi} nakon smrti Fehima ef. Spahe na to mjesto je postavljen Salih Saf vet Ba{i} koji nije primio men{uru i nije bio zvani~no izabran pa je imao funkciju naibu reisa.

Kako savladati barijere u Zenici?


Zbog nepo{tivanja elementarnih prava osoba sa invaliditetom, ju~er je 20-ak ~lanova Udru`enja paraplegi~ara i oboljelih od dje~ije paralize u Zenici organizovalo okupljanje na tzv. rampi za prilaz Op}ini Zenica - na trgu ispred Gradske kafane. Negodovali su zbog neprovedbe aktualnih zakonskih propisa za spre~avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih prepreka za lica sa umanjenim tjelesnim mogu}nostima. Njihov performans podr`ao je ameri~ki Nacionalni demokratski institut, kroz program promocije gra|anskog aktivizma u Bosni i Hercegovini. Ako razmi{ljate da morate na neku poziciju do}i, a da imate arhitektonsku barijeru, ili morate imati pratnju ili moliti po ulici. To nije ni gra|anski, a ni ljudski dostojno. Naravno, svi izlaze u pomo}, ali nije to to kazao je Harun Ali, efendi}, jedan od u~esnika performansa. Prema rije~ima Mirsada \ulbi}a, ovaj trg je nepristupa~an iz pravca grada, te moramo obi}i okolo gotovo pola kilometra da bismo do{li do Op}ine . Aliefendi} je naglasio kako je u Zenici mnogo stvari ura|eno, ali kako mi `elimo kontinuitet i `elimo da to stalno bude jedan od prioriteta organa vlasti bez obzira na to ko je u op}ini Zenica, ali i u BiH . Na kraju je proiza{ao i zahtjev da se uredi 100, a potom i preostalih 300 prelaza na cestama gradskog podru~ja, uklju~uju}i i prelaze na tek izgra|enim rondoima u gradu.
Mi. D.

D`enita Muminovi}: Stjuardesa na jedan dan Foto: [. SULTANOVI]

Kada se danas, na platou Skenderije, u osam ujutro okupe sarajevski srednjo{kolci i njihovi poslodavci uklju~eni u akciju Socijalni dan projekta Volontiraj - kreditiraj koji provodi udru`enje Infohause, D`enita Muminovi}, u~enica Srednje {kole za saobra}aj i komunikacije iz Sarajeva, ne}e poput ostalih krenuti na posao. Imat }e iza sebe ve} odra|en dan. Jer, iako je prvobitno bilo najavljeno da }e ova srednjo{kolka letjeti danas za Kopenhagen, destinacija je u BH Airlinesu promijenjena iz tehni~kih razloga. D`enita je, obukav{i uniformu stjuardese, ju~er u 10.05 poletjela za Cirih rekao nam je Bojan Pavlo, vi}, projekt-menad`er Infohausea, napomenuv{i da je njen radni dan pomjeren uz saglasnost {kole i roditelja. Vi{e informacija o tome kako joj je bilo raditi D`enita }e podijeliti sa nama na otvorenju {estog Socijalnog dana kazao nam je ju~er Bo, jan Pavlovi}, od kojeg saznajemo da bi na platou Skenderije trebalo da bude oko 400 u~enika iz 22 srednje {kole, koji }e danas raditi u vi{e od 60 institucija/firmi/organizacija, E. K. pa i u Oslobo|enju.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

ANALIZA OSLOBO\ENJA Kako }e izgledati lokalni parlamenti u Gora`du, Tesli}u, @ep~u, Ljubu{kom, Bratuncu i Gornjem Vakufu/Uskoplju

U SKUP[TINI BRATUNCA 14 STRANAKA


OP]INA GORA@DE
SDA vode}a stranka u OV Gora`de i Gornji Vakuf/Uskoplje, HDZBiH u OV @ep~e, a SDS u SO Tesli} HDZBiH u OV Ljubu{ki sam ima ve}inu
Broj mandata po strankama SDA 7 SBB 4 SDP 4 SBiH 4 BPS 2 LDS 2 NSRB 2

Demokrati~ni izbori
^lan Pred sje dni {tva Bosne i Hercegovine iz RS-a Neboj{a Radmanovi} primio je u Sarajevu ambasadora SAD-a u BiH Patricka Moona. Radmanovi} i Moon su ocijenili da su lokalni izbori protekli u demokratskoj atmo sfe ri, te izra zi li za dovolj stvo stepenom demokratije koji je BiH dostigla u svom izbornom procesu. Tako|er, istakli su va`nost stabilizovanja politi~kih odnosa kada je u pitanju vlast na nivou BiH, kako bi dr`ava nesmetano mogla nastaviti put prema EU. Na sastanku je razgovarano i o implementaciji odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu, u slu~aju Sejdi} - Finci, koja ostaje prioritet.

OP[TINA TESLI]
Broj mandata po strankama SDS 8 SNSD 6 NDS 4 PDP 2 SP 2 SDA 2 SRS V[ 2 DNS 1 SBiH 1 SDP 1

OP]INA @EP^E
Broj mandata po strankama HDZBiH 10 SDA 7 HDZ 1990 3 SDP 2 SBB 1 SBiH 1 NSRB 1

200 paketa hrane za socijalno ugro`ene


U sklopu aktivnosti na obilje`avanju Svjetskog dana borbe protiv siroma{tva, Crveni kri` Federacije BiH je distribuirao pomo} u vidu 200 paketa prehrambenih proizvoda za socijalno ugro`eno stanovni{tvo, javlja Fena. Paketi su podijeljeni ju~er u Ilija{u (50), Zavidovi}ima (50), Kre{evu (50), Pale-Pra~i (25) i Fo~a-Ustikolini (25), saop}eno je iz Crvenog kri`a Federacije BiH.

Bratunac: Najvi{e odbornika }e imati SDS i Savez SDA - SBiH

Na osnovu preliminarnih, nezvani~nih i nekompletnih rezultata koje je objavila Centralna izborna komisija BiH i do sada prebrojanih 93,33 posto glasa~kih listi}a, analiza Oslobo|enja pokazuje kako }e u budu}em sastavu Op}inskog vije}a Gora`de (broji 25 vije}nika) biti zastupljeno sedam stranaka. Najvi{e mandata, njih sedam, imat }e SDA sa osvojena 3.143 glasa, dok }e SBB (osvojio 1.809 glasova) i SDP (sa 1.800 glasova) dobiti po ~etiri vije}nika, isto kao i SBiH koja ima 1.620 glasova. Po dva mandata imat }e BPS (ima 924 glasa), LDS (osvojio 832 glasa), te NSRB (osigurao 700 glasova). U Op}inskom vije}u Gornji Vakuf/Uskoplje (broji 25 vije}nika) sjedit }e predstavnici {est stranaka, a na osnovu do sada obra|enih 62,50 posto glasova.

Hrvatska koalicija se bori za mandat


I ovdje najvi{e vije}nika pripast }e SDA - devet s obzirom na to da ima 2.082 glasa, dok }e HDZBiH sa 1.201 glasom dobiti pet. Po tri mandata dobit }e SDP (ima 860 glasova), SBiH (dobila 704 glasa) i HDZ 1990 (osvojio 649 glasova), dok }e SBB pripasti dva vije}nika (473 glasa). Ako dobije dodatne glasove, mogu}nost da participira u Vije}u imat }e i Hrvatska koalicija - HSPBiH HSS Stjepana Radi}a s obzirom na to da sada ima 182 glasa ili 2,92 posto (za prelazak izbornog praga od tri posto nedostaje im jo{ 0,08 posto glasova). Analiza pokazuje da bi Skup{tina

op{tine Bratunac (broji 25 odbornika) mogla biti lokalno zakonodavno tijelo u kojem }e biti zastupljeni predstavnici najvi{e politi~kih subjekata u cijeloj dr`avi - ~ak 14, a na osnovu do sada prebrojanih 87,10 posto glasova. Najvi{e odbornika, po ~etiri, trebali bi imati SDS (ima 1.365 glasova) i Savez SDA - SBiH (osigurao 1.215 glasova). DNS sa 1.205 glasova mo`e ra~unati na tri mandata, isto kao i SNSD sa osvojena 953 glasa, dok }e Savezu za demokratsku Srpsku pripasti dva odbornika sa osvojena 593 glasa. Ali, ~ak devet politi~kih subjekata imat }e po jednog odbornika i to PDP (ima 518 glasova), SDP (osvojio 453 glasa), SNS (osigurao 449 glasova), SP (dobio 436 glasova), SRS Vojislav [e{elj (ima 428 glasova), DP (osvojio 313 glasova), PUP (osigurao 302 glasa), NDS (priskrbio 299 glasova), te SRS (sa 278 glasova). Na osnovu do sada prebrojanih 68,75 posto glasa~kih listi}a, u Op}inskom vije}u Ljubu{ki (broji 25 vije}nika) trebalo bi da bude zastupljeno pet stranaka. Najvi{e mandata, 13, a time i samostalnu ve}inu imat }e HDZBiH po{to je osvojio 3.557 glasova, dok }e HSPBiH sa osvojena 1.682 glasa pripasti {est vije}nika. HDZ 1990 koji je osigurao 995 glasova imat }e tri, NSRB sa 432 glasa dva, a Hrvatski prava{ki blok sa 223 glasa jednog vije}nika.

Parlamentaran i SRS Vojislava [e{elja


U novom Op}inskom vije}u @ep~e (broji 25 vije}nika) sjedit }e predstavnici sedam stranaka, po-

kazuje analiza nakon 91,67 posto prebrojanih glasa~kih listi}a. HDZBiH sa osvojena 4.124 glasa dobit }e 10 vije}nika, a SDA sa 2.594 glasa njih sedam. Za HDZ 1990 sa 1.178 glasova planirana su tri mandata, a SDP sa 847 glasova dva. Po jednog vije}nika imat }e SBB (osvojio 508 glasova), SBiH (ima 491 glas), te NSRB (osigurao 332 glasa). Da bi se formirala ve}ina u op}inskim vije}ima Gora`de, @ep~e, Gornji Vakuf/Uskoplje i Ljubu{ki, te Skup{tini op{tine Bratunac, potrebno je okupiti po 13 vije}nika/odbornika. Ne{to ve}i broj stranaka, njih deset, bit }e zastupljen i u Skup{tini op{tine Tesli} (broji 29 odbornika), a na osnovu prebrojanih 81,82 posto glasova. SDS-u sa osvojenih 4.566 glasova pripast }e osam mandata, SNSD-u sa 3.308 glasova {est odbornika, a NDS-u koji je dobio 2.403 glasa njih ~etiri. Po dva odbornika imat }e PDP (osvojio 1.079 glasova), SP (ima 1.077 glasova), SDA (dobila 966 glasova) i SRS dr. Vojislav [e{elj (osigurao 936 glasova). Za DNS sa 901 glasom, SBiH koja ima 596 glasova i SDP sa 583 glasa rezervisano je po jedno odborni~ko mjesto. Dobije li dovoljno glasova da pre|e izborni prag (tri posto), parlamentarna bi mogla postati i Ekolo{ka demokratska stranka, koja trenutno ima 510 glasova ili 2,83 posto. Kako bi se osigurala ve}ina u Skup{tini op{tine Tesli}, nu`no je obezbijediti podr{ku 15 odbornika.
Almir TERZI]

OP]INA GORNJI VAKUF/USKOPLJE


Broj mandata po strankama SDA 9 HDZBiH 5 SDP 3 SBiH 3 HDZ 1990 3 SBB 2

OP[TINA RATUNAC
Broj mandata po strankama SDS 4 SAVEZ SDA - SBiH 4 DNS 3 SNSD 3 SzDS 2 PDP 1 SDP 1 SNS 1 SP 1 SRS V[ 1 DP 1 PUP 1 NDS 1 SRS 1

Me|unarodna saradnja nema alternativu


Nakon uspje{no zavr{enog me|unarodnog projekta deminiranja dijela korita rijeke Save po~etkom septembra 2012, u kojem su zna~ajan doprinos dali pripadnici policije ^e{ke Republike, Dr`avnu agenciju za istrage i za{titu (SIPA) ju~er je posjetio Jirij Troja~ek, policijski ata{e i prvi sekretar Ambasade ^e{ke u Srbiji. U razgovoru s direktorom SIPA Goranom Zupcem osvrnuo se na aktivnosti ronilaca iz ^e{ke te jo{ trinaest institucija iz BiH i Hrvatske, koje su rezultirale va|enjem 149 minobaca~kih granata i tromblonskih mina, a dogovoreni su i novi projekti. Projekt, ka ko je oci je nje no, po ka zu je da me|unarodna saradnja nema alternativu. U znak zahvalnosti, Zubac je od policijskog ata{ea Troja~eka dobio plaketu, saop}eno je iz SIPA.

OP]INA LJUBU[KI
Broj mandata po strankama HDZBiH 13 HSPBiH 6 HDZ 1990 3 NSRB 2 HPB 1

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Sulejman Tihi} zadovoljan razgovorima s liderima

Tu`ilac tra`io udaljavanje Ali}a


Svjedo~enjem Nikole Slavujice ju~er je pred Sudom za ratne zlo~ine u Beogradu nastavljeno ponovljeno su|enje Iliji Juri{i}u, koji je optu`en za stradanje vojnika JNA 15. maja 1992. u Tuzli. Slavujica, koji je za vrijeme incidenta na Br~anskoj Malti bio ~lan operativnog {taba i radio na poslovima informisanja, svjedo~io je u Sudu u Beogradu. Videolinkom iz Sarajeva je svjedo~io i Zoran Mla|enovi}, koji je na odslu`enju kazne u KPZ-u Zenica. Ustvari, on nije svjedo~io, nego je tra`io da se odgodi, uz obrazlo`enje da je navodno moja izjava koju sam dao u novinama da je on osu|eni pedofil, napravila njemu problem i njegovoj porodici. To je tu`ilac jedva do~ekao pa je tra`io da se ja udaljim iz sudnice jer ometam su|enje. Naravno, o tome se Sud nije izja{njavao, kazao nam je Sinan Ali}, predsjednik Fondacije Istina, pravda, pomirenje, koji praS. K. ti su|enje Juri{i}u.

SDA I SBiH DIO NOVE PARLAMENTARNE VE]INE


Mislim da se otprilike pribli`avamo dogovoru o novoj parlamentarnoj ve}ini. To }e, uostalom, pokazati i zasjedanja kako Doma naroda, tako i Predstavni~kog doma naredne sedmice, istakao je Tihi}
Predsjednik SDA Sulejman Tihi} potvrdio je ju~er da se, nakon definitivnog odbijanja SDP-a za ponovno koaliranje, krenulo sa uspostavljanjem nove parlamentarne ve}ine na dr`avnome nivou. davaju}eg Predstavni~kog doma Denisa Be}irovi}a. Na pitanje {ta je s parlamentarnom ve}inom kada je rije~ o Federaciji BiH, Tihi} je rekao da su, kada su predlagali nastavak saradnje sa SDP-om, imali u vidu i problem Federacije, gdje je jako te{ko bilo {ta promijeniti ako u toj koaliciji nema SDP-a i SDA. - Bilo koja stranka koja u~estvuje u tome procesu imat }e status quo koji, na`alost, nije dobar ni za Federaciju BiH ni za gra|ane i to je najslabija karika svih budu}ih razgovora o uspostavi nove parlamentarne ve}ine. Poziciju SDA nakon lokalnih izbora odredili su rezultati koji su potvrdili jednu ubjedljivu pobjedu stranke na nivou BiH. To nam daje jednu veliku obavezu i veliku odgovornost da uradimo ono za {to su nam gra|ani dali povjerenje, prvenstveno na lokalnoj razini, ali isto tako dobili smo legitimitet od gra|ana da u~inimo {to je mogu}e u pravcu rje{avanja krize vlasti u BiH u pravcu formiranja vlada na vi{im nivoima, od kantona do dr`ave, zakljuL. RIZVANOVI] ~io je Tihi}.

Sa~ekati 22. oktobar


- U ime SDA, a u interesu dr`ave i gra|ana, pozvao sam SDP da nastavimo saradnju, da radimo zajedno, pod uvjetom da se uspostavi stanje kakvo je bilo prije raskida koalicije, iako smo svjesni sve {tete koju je SDP nanio i na{oj stranci i dr`avi. Me|utim, SDP je to brzo i energi~no odbio. Stoga su na{e aktivnosti ograni~ene na one stranke koje `ele sa SDA da prave parlamentarnu ve}inu i u tom pravcu sam razgovarao sa svim liderima. Mislim da se otprilike pribli`avamo dogovoru o novoj parlamentarnoj ve}ini. To }e, uostalom, pokazati i zasjedanja kako Doma naroda, tako i Predstavni~kog doma naredne sedmice, istakao je Tihi}, dodav{i da je sa liderima politi~kih partija usaglasio da ne iznosi vi{e detalja vezano za novu parlamentarnu ve}inu do pone-

Probni popis te~e bez problema


Probni popis stanovni{tva i doma}instava koji je po~eo 15. oktobra te~e po predvi|enoj dinamici i bez problema, a odziv gra|ana u op}inama koje su odabrane za probni popis je dobar, kazala je za Fenu pomo}nica direktorice Zavoda za statistiku FBiH Hidajeta ^olovi}. Podsjetila je da se simulacija popisa u FBiH vr{i u 33 popisna kruga, u RS-u u 21 te u distriktu Br~ko u {est popisnih krugova, a {to obuhvata 200.000 osoba. Na teritoriji FBiH je anga`irano 129 popisiva~a. Od predvi|enih 3.647 doma}instava, u protekla dva dana popisana su 202 doma}instva, {to predstavlja 5,54 posto od ukupnog broja. Probni popis }e trajati do 29. oktobra.

djeljka, 22. oktobra, kada o~ekuje i da bude potpisan dokument koji defini{e pravce djelovanja te nove ve}ine. Na pitanje kakva je pozicija HDZa BiH u novoj parlamentarnoj ve}ini, jo{ jednom je ponovio da }e sve biti vrlo brzo poznato, kada }e se iza}i u javnost s detaljima postignutog dogovora koji je razra|en u detalje. - Ali svakako to podrazumijeva i u~e{}e dva HDZ-a te SDS-a i SNSD-

a. Vjerujem da }e SDA biti dio parlamentarne ve}ine na dr`avnom nivou i nadam se da }e s nama na dr`avnome nivou biti i Stranka za BiH, naglasio je Tihi}.

Smjena
Potvrdio je i da }e SDA na narednoj sjednici Predstavni~kog doma Parlamenta BiH glasati za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije i zamjenika predsje-

Su|enje Vlahovi}u

Posljednji svjedok krajem oktobra?


Odbrana }e dovesti vje{taka da svjedo~i o demografskim kretanjima
Nakon {to je drugi svjedok odbrane na ju~era{njem su|enju optu`enom Veselinu Vlahovi}u Batku bio saslu{an, predsjedavaju}i Sudskog vije}a Suda BiH Zoran Bo`i} obratio se Vlahovi}evom advokatu Radivoju Lazarevi}u, zatra`iv{i od njega da na naredna dva ro~i{ta budu ispitani svi preostali svjedoci odbrane. Grbavici, a `ivi i danas. Lazarevi} je upitao svjedokinju da li je poznavala kom{iju Mehmeda Barlecija, na {to je ona odgovorila potvrdno, navode}i poimeni~no ~lanove njegove porodice. Svjedokinja je potom rekla da je 17. ili 18. maja 1992. pobjegla s Grbavice, iza{la van sa svojom djecom a na pitanje Lazarevi}a {ta je , bilo s Mehmedom, odgovorila je da je on ostao. Lazarevi} ju je potom pitao da li je ta~no da je ona u Op}inskom sudu Sarajevo 3. juna 1997. tvrdila da je gledala Mehmedovo odvo|enje, a svjedokinja je to energi~no demantovala, naglasiv{i da je ju~e prvi put u{la u sudnicu. No, kada joj je advokat pokazao spis, u kojem stoji njena izjava o Barlecijevom odvo|enju, svjedokinja je prepoznala svoj potpis, ali je iznova negirala davanje te izjave. Kako znate da je Mehmed osVeselin Vlahovi} u sudnici

Vlada FBiH ne provodi zakone


Da Vlada FBiH provodi zakone koje je sama donijela, @eljeznice FBiH, njihovi uposlenici i ~lanovi njihovih porodica, danas uop}e ne bi bili u ovako te{koj situaciji, saop}eno je ju~er iz @FBiH povodom najave {trajka pet sindikata u tom preduze}u zbog neupla}enog zdravstvenog osiguranja. Uplata svih doprinosa, {to zna~i i zdravstvenog osiguranja za `eljezni~are do 2008. i za period od 1. januara 2008. do 31. decembra 2012, kako se navodi, obaveza je Vlade FBiH po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji JP @FBiH, donesenom u januaru 2009. @eljeznice FBiH, prvenstveno radi uposlenika i njihovih osnovnih prava, insistiraju na kvalitetnim i dugoro~nim zakonskim rje{enjima i, prije svega, na kvalitetnoj provedbi tih zakona.

Prepoznala potpis, negira izjavu


Iz svega {to se poslije ~ulo, vrlo je vjerovatno da bi posljednji svjedok Vlahovi}evog tima trebalo da bude saslu{an 31. oktobra, a me|u onima koje Lazarevi} namjerava dovesti u sudnicu nalaze se dva advokata, jedan iz Srbije, drugi iz Crne Gore, te vje{tak koji bi trebalo da govori o demografskim kretanjima stanovni{tva (!!!). Ju~e je svjedo~ila Gordana Vinovr{ki, koja je i prije rata `ivjela na

tao pitala ju je sutkinja Mira Smaj, lovi}, a svjedokinja je odgovorila: Pretpostavljam da je ostao, ne tvrdim to. Postoji li mogu}nost da vam je neko donio ovo rje{enje o dokazivanju Mehmedove smrti u stan , upitao ju je Bo`i}, a svjedokinja je rekla: Ne sje}am se, zaista. To je van pameti, zato sam i bila iznena|ena kada sam dobila ovaj poziv za svjedo~enje. Ju~e je pred Sudsko vije}e iza{la i S19, koja je 3. novembra 2011. ve} svjedo~ila, na poziv Tu`ila{tva. Prema njenoj tvrdnji, 10. juna 1992. optu`eni Vlahovi} je, zajedno s Nenadom Borov~aninom i jo{ jednom nepoznatom osobom, pretukao njenog mu`a, o

Foto: [. SULTANOVI]0

~emu su oni poslije dali nekoliko zvani~nih izjava nadle`nim organima.

Zlo~in u ku}i
Vlahovi} je stanovao u ku}i u njenom susjedstvu, na spratu, a u prizemlju te ku}e je na|ena zaklana `ena. Na pitanje Lazarevi}a, da li je u ljeto 1994. Batko silovao tu `enu i zaklao, svjedokinja je odgovorila: To je bilo 1992. godine. No, kako je advokat pokazao neka dokumenta u kojima se pominjala 1994. godina, sutkinja Mira Smajlovi} je tra`ila da S19 precizira: da li su doga|anja vezana za ovu `enu bila u 1994. ili u 1992. godini, a S 19 je ponovila: u 1992. godini. E. KAMENICA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

Branitelji HVO-a zaprijetili prora~unu Hrvatske

Tra`e i pare i jare


Oko 10.000 pripadnika HVO-a potajno dobilo rje{enja o invalidnosti od MORH-a i tako ostvarilo pravo na mirovinu Bez rje{enja u d`epu nisu mogli ostvariti pravo na rje{avanje stambenog pitanja i pravo na osnovu skrbi druge osobe
Oko 10.000 pripadnika Hrvatskog vije}a obrane (HVOBiH), ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih moglo bi prora~un Republike Hrvatske o{tetiti za 60 milijardi kuna! Rije~ je o pripadnicima HVO-a za koje je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) potajno napisalo rje{enja o invalidnosti (koja im nisu uru~ena), na osnovu kojih su ostvarili pravo na mirovinu u Hrvatskoj. No, bez uru~enog rje{enja o invalidnini nisu imali pravo i na rje{avanje stambenog pitanja niti naknade na osnovu skrbi drugog lica, pa je oko 160 stradalnika HVO-a tu`ilo i na sudu dobilo Hrvatsku. su, tvrdi ministar, bili pripadnici HV-a nego su pripadali fantomskoj specijalnoj jedinici Ministarstva obrane RH, koja nije postojala tokom domovinskog rata. Tvrdi i kako nisu imali zakonskog upori{ta da tu`e Hrvatsku, da usmeni dogovor Hrvatske i HVO-a nije argument na sudu. No, sud je jasan! Ka`e, ako ste im napisali rje{enja da su ratni vojni invalidi, dajte im i novac!

U fokusu otvorena pitanja sa Srbijom


Prvi zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma PSBiH Denis Be}irovi} sastao se s potpredsjednicom Narodne skup{tine Republike Srbije Gordanom ^omi} na marginama Me|unarodne konferencije 15 godina parlamentarne dimenzije SEECP-a - pro{lost, sada{njost i evropska budu}nost regiona u Skoplju. Be}irovi} je rekao da se BiH i Srbija trebaju fokusirati na rje{avanje brojnih otvorenih pitanja koja godinama optere}uju me|udr`avne odnose. Unapre|enje saradnje izme|u BiH i Srbije, dodao je on, mora biti bazirano na me|usobnom uva`avanju i po{tivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta ovih dr`ava. ^omi} je ukazala na va`nost politi~ke i ekonomske saradnje BiH i Srbije te u tom kontekstu apostrofirala zna~aj dogovora o zajedni~kim ekonomskim projektima.

Odgovor dr`ave
Ko im je dostavio rje{enja. Mislim da se radi o pojedincima iz MORH-a koji su shvatili kako mogu uzeti novce pa su animirali 164 te{ka RVI-ja i obitelji poginulih koji su tu`ili Hrvatsku. Za sada im je ispla}eno 11.000.000 kuna, a stiglo je i 40.000.000 kuna na naplatu. Izra~unali su novinari, ako nas svih deset tisu}a tu`i, to bi prora~un Hrvatske stajalo 60 milijardi kuna. A sva ta rje{enja napisana su pod uvjetom da ih branitelji HVOa nikada ne zatra`e. Sada je ta rje{enja neko iz MORH-a izvukao i ponudio braniteljima. Jedan od njih nas je tu`io, naplatio dva miliona kuna i isto toliko kamata, potom nas je tu`io za nano{enje du{evne boli i sud je presudio u njegovu korist. Podsje}am, oni nisu ratovali u Hrvatskoj! Kao dr`ava }emo adekvatno odgovoriti kako bismo spasili prora~un rekao je za , Hrvatsku televiziju ministar Radi}.
A. BE^IROVI]

Kruh i poga~a
Umirovljeni general Hrvatske vojske Ljubo ]esi} Rojs ka`e da je potpisao 10.000 takvih rje{enja i da ih je 7.000 rije{eno! Obja{njava, pripadnici HV-a i HVO-a ginuli su i ranjavani u istim rovovima, borili su se za isti cilj - neovisnost i suverenost Hrvatske, te da im se prava ne mogu uskratiti. No, Dragan Radi}, predsjednik HVIDRA Herceg-Bosne, protivi se tu`bama stradalnika HVO-a protiv Hrvatske! Tvrdi kako pojedinci tra`e kruha preko poga~e! Predrag Fred Mati}, ministar branitelja Hrvatske, obja{njava kako je zapravo rije~ o pripadnicima HVO-a koji nisu stradali u Hrvatskoj, ali je za 150 njih neko iz MORH-a potajno dostavio rje{e-

Ljubo ]esi} Rojs: Potpisao 10.000 rje{enja

POTAJNO Predrag Fred Mati}, ministar branitelja Hrvatske, obja{njava kako je zapravo rije~ o pripadnicima HVO-a koji nisu stradali u Hrvatskoj, ali je za 150 njih neko iz MORH-a potajno dostavio rje{enja na osnovu kojih su tu`ili Hrvatsku
nja na osnovu kojih su tu`ili Hrvatsku, jer im nisu ispla}ivane invalidnine. Dobili su sudske sporove koje je potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske. Me|u tim pripadnicima HVO-a, konstatuje ministar Mati}, ima i najte`ih ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih. Rje{enja o invalidnostima koja stradalnici rata nikad nisu dobili donesena su na temelju dogovora da ih ne}e koristiti, a rje{enja nisu pravni dokument, niti imaju upori{ta u pravnoj regulativi, objasnio je ministar Mati}. Odr`ao je i nekoliko sastanaka sa predstavnicima udruga koji predstavljaju te ljude. Oni, rekao je ministar Mati}, nemaju status hrvatskih branitelja niti su u registru branitelja. Ni-

Saradnja s Austrijom u oblasti obrazovanja


Austria Showcase: Obrazovanje i nauka - iskustva iz Austrije, naziv je prezentacije uprili~ene ju~er u Sarajevu u organizaciji Trgovinskog odjela Ambasade Republike Austrije u BiH, javlja Fena. Sudionike skupa pozdravili su trgovinski savjetnik austrijske ambasade Sigmund Nemeti i predstavnik Privredne komore Austrije Bernard Kaufmann, istaknuv{i razli~ite mogu}nosti saradnje u oblasti obrazovanja, uklju~uju}i dodiplomski i postdiplomski studij te programe razmjene studenata i nastavnog kadra. Kako je re~eno, me|unarodna razmjena rezultira sinergijskim efektom na planu ja~anja ukupnih razvojnih resursa, povezanosti obrazovanja i privrede, kao i na planu ostvarivanja vi{e stope zaposlenosti mladih ljudi.

@rtve dobivaju prvu satisfakciju

[esta presuda protiv Republike Srpske


Tu`be je, povodom nasilne smrti Sarajlija, podnijelo 30 ~lanova porodica
U Op}inskom sudu Sarajevo donijeta je i {esta presuda povodom tu`bi protiv Republike Srpske koje podnose gra|ani Sarajeva za sve ono zlo {to im se desilo u ratnim godinama. Ovaj put je u pitanju tu`ba vezana za smrt {estero Sarajlija. `itelji su dobili nov~anu satisfakciju za nematerijalnu {tetu izazvanu smr}u bli`njeg srodnika u vrijednosti od 7.000 KM do 20.000 KM. Sve zavisi od toga o kojem se srodniku radi objasnio nam je Hrva, ~i}, koji o~ekuje da ovih dana po~nu pristizati i ostale prvostepene presude, vezane za brojne tu`be gra|ana Sarajeva zbog {tete {to im je nanijeta opsadom grada. Kao i u prethodnih pet presuda, i u ovoj se sudska odluka o krivici Republike Srpske zasniva na ~injenicama iz presuda Ha{kog tribunala, o tome ko je dr`ao zato~enim stanovnike Sarajeva u ~etiri godine, ko je pucao na njih, ubijao ih, maltretirao na
Pravo na naknadu ima svaki Sarajlija koji je `ivio pod opsadom

SDA Zenica izrazila zahvalnost bira~ima


Osim {to je zadr`ala poziciju na~elnika Op}ine Zenica, SDA }e i u novom sazivu Vije}a op}ine imati najvi{e - 14 vije}nika. Predsjednik Op}inskog odbora Stranke demokratske akcije Zenica Ibrahim [i{i} je ju~er na pres-konferenciji izrazio zahvalnost bira~ima koji su na izborima 7. oktobra svoj glas dali kandidatu ove stranke za na~elnika Husejinu Smajlovi}u i kandidatima SDA na listi za Vije}e op}ine, javlja Fena. Nositeljica liste SDA za VO Zenica Belma Pojski} tako|er je zahvalila bira~ima na povjerenju, a posebno onima koji su svoje glasove dali kandidatkinjama ove stranke. Me|u 14 svojih vije}nika SDA }e imati i ~etiri `ene.

Nov~ana satisfakcija
Rije~ je o ratnim `rtvama: Sabitu Rizvi, Sanelu Tur~alo, Zuhri Lingo, D`emi Suba{i}u, Adnanu Popovcu i [efki Kevelju. Tu`be je, povodom njihove nasilne smrti, podnijelo trideset ~lanova porodica, saznali smo od advokata Esada Hrva~i}a. Prema prvostepenoj presudi, tu-

razne na~ine, ko je bio naredbodavac i direktni izvr{ilac i ko je na kraju odgovoran za sve to. S obzirom na brojnost tu`itelja, advokatski tim koji predvodi Hrva~i} opredijelio se za grupno podno{enje tu`bi.

Ratna {teta
Saznajemo, tako|e, da je tu`ena strana uputila `albu na prve presude, ali ove jo{ nisu do{le do Hrva~i}a. Otud je, isti~e on, nezahvalno prognozirati koliko }e jo{ dugo te}i cijeli postupak. Podsje}amo na to da naknadu za

strah, nespokojstvo, gubitak, ozljedu, ranjavanje, {tetu, smrt ima pravo tra`iti svaki stanovnik Sarajeva koji je do`ivio makar jedan dan najdu`e opsade nekog grada. Prije nekoliko dana, Hajrudin Hajdarevi}, sudija Vrhovnog suda FBiH, predsjednik Gra|anskog odjeljenja, rekao je za Oslobo|enje da }e se za razmatranje u narednoj godini kandidovati i pitanje uvo|enja ratne {tete u kriterijima koji sada taj termin ne pominju, {to bi, tvrdimo, bilo neophodno. Jer, nije isto smrt u ratu i smrt u miru.
E. K.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Srbija ne ~uje dobro


V
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Sve je pro}erdano, ostalo je jo{ samo to nesretno Kosovo, ta najskuplja srpska re~. Ona je, ho}e{-ne}e{, jedino ~ime Srbija jo{ mo`e trgovati naveliko. Stari i novi arkanovci i {e{eljevci pozivaju na ustanak. Protive}i se bilo kakvim pregovorima sa Pri{tinom, Emir Kusturica poru~uje Da~i}u: Kosova se ne treba odricati ni po koju cijenu. Kad bih ja to tamo pregovarao, to bi se zavr{ilo {amarima. Te{ko da postoji bolji na~in da sada{nja srpska politika zavr{i s parolom Ni Kosovo, ni Evropa

e} pune dvije i po decenije, jo{ od vremena eufori~nog izbora Slobodana Milo{evi}a za novog vo`da, i patriotsko-popovskih procesija na kojima su no{ene sveta~ke mo{ti diljem pokojne Jugoslavije, u Srbiji odnosi prevagu politika koja u nekim aspektima djeluje kao psihijatrijski slu~aj. Njena zavr{nica odvija se na Kosovu, gdje }e, prije ili kasnije, i skon~ati kao propala stvar. Nagovje{taj takvog ishoda predstavlja i izjava predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, data prije dva dana beogradskim Ve~ernjim novostima, da }e njegova zemlja, bude li stavljena pred ultimatum: Evropa ili Kosovo, odustati od evropskog puta. Nikoli} je to isto govorio i u vrijeme predizborne kampanje, ali je ovog puta bio izrazito patriotski napaljen: Bruxelles nas mo`e jo{ sto godina dr`ati na distanci zbog Kosova, mi ne}emo promeniti stav o ju`noj pokrajini. U tom slu~aju bolje je da nam ka`u: Ne}emo vas. Nikoli} se oglasio u trenutku kad vladaju}a koalicija poku{ava da ostvari nacionalni konsenzus o politici prema Kosovu, uklju~uju}i i raspisivanje referenduma. A jedini smisao ovog nojevskog pona{anja politi~kog i intelektualnog establi{menta jeste odr`avanje kosovske fikcije po svaku cijenu i koliko god to bude mogu}e, a sve uz pri`eljkivanje da se EU u me|uvremenu raspadne. Ankete pokazuju da je vi{e od 60 posto gra|ana Srbije na tim pozicijama. Me|utim, i Evropska unija,

Njema~ka pogotovo, gubi `ivce. Ona `eli da ova vi{egodi{nja igra ma~ke i mi{a prestane. Prvi je zakukurikao Martti Ahtisaari, dobitnik Nobelove nagrade za mir, autor mirovnog plana za Kosovo. On je ljetos, komentari{u}i Nikoli}eve predizborne govore, rekao: Srbiju ne bih pustio u EU dok ne prizna Kosovo. Ona je ve} davno izgubila na njega pravo. Ako `ele u Rusiju, neka idu tamo. Nikakvi ustupci nisu prihvatljivi. Tek {to su se u Srbiji sti{ale zajedljive reakcije na Ahtisaarijevu izjavu, premijer Ivica Da~i} suo~io se sa novim iznena|enjem - predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schultz do~ekao ga je u Bruxellesu rekav{i da odnosi Srbije i Kosova moraju zavr{iti, kako mi to vidimo, uzajamnim priznanjem Potom je u Beo. grad do{ao komesar Evropske unije za pro{irenje [tefan Fle i predsjedniku Nikoli}u prenio zahtjev da se Srbija obave`e na po{tovanje teritorijalnog integriteta Kosova. Ali, Srbija ve} odavno ne ~uje dobro, pa su ljudi iz naju`eg dr`avnog vrha, uz logisti~ku podr{ku nekih stru~njaka za jezik, uvjeravali javnost da to, kad se prevede na srpski, ne zna~i i zahtjev da Beograd prizna nezavisnost Kosova. Nije {ija nego vrat! ovonastala situacija nikako ne ide u prilog Bosni i Hercegovini, kojoj je kao `ednom voda potrebna relaksacija politi~kih i me|uetni~kih odnosa. Davno sam na ovom mjestu, ima tome vi{e od jedanaest godina, objavio kolumnu pod na-

slovom U lo{em kom{iluku . Tu|man je ve} bio mrtav, ali je hrvatska desnica, izrazito neraspolo`ena prema Bosni i Bo{njacima, i dalje bila udarna politi~ka snaga. Danas vlast imaju socijaldemokrati, novi klju~ni igra~i su predsjednik Ivo Josipovi} i premijer Zoran Milanovi}, ali status Luke Plo~e, spor oko morske granice kod Neuma i izgradnja pelje{kog mosta ne silaze s mrtve ta~ke. Ipak, odnosi sa Srbijom znatno su komplikovaniji. Godinama smo ~ekali da se u na{em isto~nom kom{iluku stanje duha promijeni i pitanje Kosova prestane dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH, ali se to nije desilo. Naprotiv, Boris Tadi}, ro|eni Sarajlija, pretvorio je Milorada Dodika u svog mentalnog i politi~kog vazala, zadu`enog da o Republici Srpskoj brine kao o srpskom ratnom plijenu i stalnim opstrukcijama iznuruje ionako anemi~nu susjednu dr`avu, kako bi se kao kona~no rje{enje ukazala slika njenog raspada. ilo bi neta~no i glupo re}i da je Srbija isklju~ivi krivac {to je BiH postala jadna zemlja, crna rupa Evrope, ali da je veliki dio nesre}e do{ao s one strane Drine, u to ne treba nikoga uvjeravati. Srbija je bila glavni akter rata protiv na{e zemlje, potom je godinama slu`ila kao uto~i{te najve}eg olo{a tog rata, skrivala je najtra`enije ratne zlo~ince Karad`i}a i generala Mladi}a, gu{ila se u kriminalu i korupciji, grlila se s Putinom, a teritoriju Kosova branila mitin-

zima. Na onom najve}em, beogradskom, najvatreniji govornici bili su Milorad Dodik i Emir Kusturica. Srbija je prokockala sve te godine, ko~e}i sama sebe na evropskom putu. Bila je to stvar njenog izbora. Ali nije svejedno ko ti je prvi susjed. Problem je u tome {to se njen gubitni~ki izbor ti~e i na{e ko`e, jer su te godine izgubljene i za BiH, najvi{e zahvaljuju}i ~injenici {to je Banja Luka vodila preslikanu politiku Beograda. Imaju}i u vidu da }e i dalje biti tako, prilike u BiH mogle bi postati jo{ komplikovanije. Srbi }e se te{ko odre}i iluzija o Kosovu. A ne mo`e i jare i pare, i Kosovo u Srbiji i Srbija u EU, {to je floskula na kojoj se zasnivala besmislena politika Borisa Tadi}a. Srbija krupnim koracima i uzdignuta ~ela odlazi sve dalje i dalje u pro{lost pi{e knji`evnik Svetislav , Basara u kolumni posve}enoj nedavnoj sahrani kneza Pavla na beogradskom Oplencu (NIN, 11. oktobar 2012). ve je pro}erdano, ostalo je jo{ samo to nesretno Kosovo, ta najskuplja srpska re~ Ona . je, ho}e{-ne}e{, jedino ~ime Srbija jo{ mo`e trgovati naveliko. Stari i novi arkanovci i {e{eljevci pozivaju na ustanak . Protive}i se bilo kakvim pregovorima sa Pri{tinom, Emir Kusturica poru~uje Da~i}u: Kosova se ne treba odricati ni po koju cijenu. Kad bih ja to tamo pregovarao, to bi se zavr{ilo {amarima. Te{ko da postoji bolji na~in da sada{nja srpska politika zavr{i s parolom Ni Kosovo, ni Evropa .

Selektor bi da bira pitanja

e postoje lo{a pitanja, samo lo{i odgovori, sa smije{kom mi je kazao prije nekoliko mjeseci u Zenici Stipe Mesi}, biv{i predsjednik Republike Hrvatske, reaguju}i na moj zahtjev da govorimo o ne~emu {to sam za taj trenutak smatrao lo{im. Postavljati provokativna pitanja nije nikakav grijeh. Sve zavisi od toga kako ona budu shva}ena. Na kraju krajeva, provokacija i pitanja jesu bit pres-konferencija. Na konferencijama za {tampu mo`emo postavljati takva pitanja smetalo to kome ili ne. Biti na funkciji selektora, bez ambicije da se bilo kome dr`e predavanja, zna~i biti izlo`en oku javnosti (pa i pojedinih novinara). Naime, selektor, nogometa{, glumac, novinar, pa i ~ista~ ulice su itekako podvrgnuti mogu}oj kritici javnosti, svakog ~ovjeka pojedina~no. Za{to bi selektor bio za{ti}en? Pa, i ako je dobio pitanje koje je ovakvo ili onakvo, ili provokativno, kako on to ka`e, za{to nije na to reagovao direktno novinaru, nego je iskoristio nacionalnu televiziju da komunicira, odnosno da ocijeni jednu novinu kakva je Oslobo|enje? ^emu koristiti drugi medij da bi se komuniciralo sa nama? Oslobo|enje ima otvorene stranice, otvorene retke gdje se selektor mo`e izjasniti. ^emu na takav na~in reagovati, pa mo`emo re}i i provocirati jednu novinu, ako gajimo

dobre odnose i stalo nam je do tih dobrih odnosa? A, dobri odnosi nisu samo povla|ivanje. Mnogi su potcjenjivali Ognjena Vranje{a, govorili, pisali, ukazivali da je odigrao lo{e u Pireju protiv Gr~ke, da bi momak odigrao fantasti~nu utakmicu na Bilinom polju protiv Litvanije. Oslobo|enje to nije u~inilo kako su neki drugi. Nismo bili grubi niti zlonamjerni. Mnogi su kazali da treba ovo ili ono uraditi. Ne treba to shvatiti kao provokaciju. Ako zajedno radimo na jednoj stvari, bolje }e biti ura|ena. Bilo kakav posao raditi ne zna~i o~ekivati aplauze. I uvijek samo aplauze. Su{i}u niko ne mo`e oduzeti istinu i ~injenicu da je najuspje{niji selektor po broju pobjeda. Ali, on mora znati da je on selektor sada, a novine koje napada traju 70 godina i traja}e jo{ za mnogo selektora. Niko nema ni{ta protiv Su{i}a, ali ima protiv toga da selektor bira pitanja. Oslobo|enje ih nikada ne}e servirati ako su prije toga s neke strane probrana. Ali ako misli druga~ije, onda bi bilo jako zgodno da na pres-konferenciju dolazimo sa pitanjima koje je pripremila pres-slu`ba selektorova, odnosno N/FSBiH koja ina~e naj~e{}e nije zadovoljna kada se ne{to kriti~ki pi{e o reprezentaciji i Savezu. Je li provokativno kada 10.000 navija~a vi~e: Savez napolje? Savez tada ne reaguje. Je

li provokativno kada publika zvi`di nekom igra~u zato {to lo{e igra? Da li je grijeh reagovati kao novinar kada tvom kolegi novinaru Ned`adu Glibi neko na pres-konferenciji ka`e: Za{to postavljate provokativna pitanja? Vi mene provocirate od Albanije. Ma, sa vama se treba po~eti pona{ati kao Mami}? A zna se kako se to Mami} pona{a prema novinarima. Posebno onima koji mu postave kakvo nezgodno pitanje... Niti je taj kolega, niti potpisnik ovih redova bio u Albaniji. Niti je ko, ne daj Bo`e, provocirao Su{i}a. Ali, zato jesmo bili u Minsku, Parizu, St. Galenu, Vaduzu, Pireju... I to putuju}i kombijem sa ekipom zeni~kih novinara, a ne avionom kao pojedini. I{li smo na ova putovanja zahvaljuju}i podr{ci svojih redakcija, ali velikim dijelom i zahvaljuju}i vlastitom novcu. I{li bismo i Na kraj svijeta sa reprezentacijom kako je glasio naslov reporta`e , Oslobo|enja iz Minska na osnovu koje je pokrenuta kampanja da se vi{e ne zvi`di himnama drugih selekcija. I uspjeli smo u tome. Reprezentaciji `elimo samo najbolje. @elimo da zmajevi sa vama, Su{i}u, na ~elu odlete 2014. do Brazila i u~estvuju na smotri najboljih svjetskih nogometnih selekcija. Podr{ku }e reprezentacija uvijek imati od najstarijeg bh. dnevnika. Ali, kreirati nam pitanja ne}ete!

OSVRT

Pi{e: Mirza DAJI]

Niko nema ni{ta protiv Su{i}a, ali ima protiv toga da selektor bira pitanja. Oslobo|enje ih nikada ne}e servirati ako su prije toga s neke strane probrana

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

KOMENTARI
faca, kongresmen u Sjedinjenim Dr`avama, fotomodel u Milanu ili dvorski arhitekt kralja Fahda. Pa {to je list ve}i, i na{a je gora ve}a. Nije nu`no ni da je list u strogo dendrolo{kom smislu s na{e gore pao, dovoljno je ve} da mu je prababa po maj~inoj strani ~etvrtinu na{a, ve} je neka filmska zvijezda na{e gore list . Posljednji takav slu~aj je senzacionalna pri~a iz danskih novina, koju su objavili svi hrvatski i bosanski mediji, ~itali ste sigurno, o nekoj zagonetnoj plavokosoj Zagrep~anki {to je oti{la u Jemen da radi i uda se za Anwara al-Awlakija, jednog od vode}ih ljudi Al-Qaide: nekakav danski agent navodno joj je ugovorio brak, a CIA je pratila, i kasnije joj bespilotnom letjelicom ubila mu`a. Na{e gore listi} sad je slavna udovica i uspje{na `ena, urednica luksuzne Al-Qaidine revije Inspire, {to mu, kako sam shvatio, do|e ne{to poput GQa ili Mens Healtha za arapske teroriste i bomba{e samoubojice, trendovski magazin sa savjetima za izbor hidratantne mu{ke kreme ili amonijevog nitrata za autobombu. Jednako je valjda na{e gore urednica lista za teroriste u po~etku iz Al-Qaidinog kom bi ja ra dni ci ma u skla di {tu umjetnog gnojiva dodavala prazne kante amonijevog nitrata - Halooo? dera, la bi se na{a Zagrep~anka na mrkog tipa s kala{njikovom na vratima hangara, hal ta ta ka la mu alo ga al-ara bi ja??? , Naam, naam! potvrdno bi joj odgovo, rio ovaj, na {to bi ona dreknula: Pa vrati onda kantu!!! - sve dok nije dospjela na naslovne stranice svjetskih novina kao je dna od tri udo vi ce zlo gla snog vo|e Al-Qaide. A na{e gore balvani i balvanke, {to po cijele dane na televiziji gledaju Sulju Veli~anstvenog i najdra`u mu robinju i `enu Rokselanu re~enu Hurem, zadivljeni vide fatalnu Zagrep~anku kao Hurem na{eg doba. Posve je, naime, neva`no je li cijela pri~a o Anwaru Veli~anstvenom i Hurem iz na{eg sokaka izmi{ljena ili nije - a objavljena je, uzgred, u Jylland Postenu, istim onim danskim novinama {to su se proslavile karikaturama Muhameda, pa su i junaci ove pri~a vi{e muhamedanske karikature nego stvarni likovi. Ono {to je me-

11

Na{e gore list za teroriste


KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Posve je, naime, neva`no je li cijela pri~a o Anwaru Veli~anstvenom i Hurem iz na{eg sokaka izmi{ljena ili nije - a objavljena je, uzgred, u Jylland Postenu, istim onim danskim novinama {to su se proslavile karikaturama Muhameda, pa su i junaci ove pri~a vi{e muhamedanske karikature nego stvarni likovi. Ono {to je meni mnogo zanimljivije, jest medijska bitka na{ih gora za list iz Al-Awlakijevog harema. Tajanstvena je Zagrep~anka, naime, Hrvatica, ali se zove Amina. Da stvar bude zanimljivija, tako se zove tek otkako je pre{la na islam

vao me jednom prilikom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, Bobi i Rudi u kafani ~itaju novine, kad u neka doba trzne Bobi Rudija: Vidi ovo: Policija Sarajevskog kantona tra`i mu{karca u srednjim godinama, ja~eg stasa, pro}elavog, koji no}u po mra~nim parkovima napastuje usamljene `ene! Da, i? dobaci Rudi. Pa ni{ta, razmi{ljam , da l da se javim odgovori Bobi. Mogla bi , bit dobra plata. Nije to, me|utim, vic koji sam vam htio prepri~ati, nego onaj kad je Bobi, nakon {to mu je propao primamljiv policijski posao u parkovima - dobio ga sigurno jaran nekog papka iz SDP-a - oti{ao u Ameriku i zaposlio se na gra|evini. Pla}a nije bog zna kakva, ali nije ni posao: trebao je samo puniti kantu cementom i vitlom je slati radnicima na skeli. Ovi je isprazne i vrate, Bobi opet napuni i po{alje, i tako od osam do ~etiri. Sve dok jednom kanta nije ostala gore. ^ekao Bobi minutu, dvije, pet, pa se zaderao prema gore: Halooo, haveru! Yes? izvirio je na skeli Amerika, nac s `utim {ljemom na glavi. Vrati ba kan tu!, pro de rao se odoz do Bo bi. Sorry? nagnuo se onaj na skeli. Kan, tu opet }e Bobi. [alji ba kantu na, zad!!! Amer ga gore blijedo pogledao, pa nestao, i uskoro se vratio s kolegom. Yes? javio se sad i kolega. Kan, tu!!! objasnio mu Bobi, pa vidjev{i da , ga ovaj ne konta, sklopio dlanove na ustima i zaurlao: Du ju spik ingli{??? Yes, of co ur se! srda ~no od go vo rio , ovaj. Pa {alji onda kantu!!! iznervirao , se Bobi. Bezbroj je viceva o na{em ~ovjeku na bau{teli u tu|ini, kao {to je bezbroj i tih nesretnika, ima ih za dr`avu. Isti su oni danas kao i prije stotinu godina, samo se mijenjaju poslovi kojih kod nas nema, a vani ima. Onda na sto hiljada nesretnika {to dodaju kante na skeli, ili nesretnica {to bogatim gazdaricama ~uvaju djecu, do|e jedan koji nekako uspije u `ivotu, pro~uje se za njega u svijetu, pa na{e novine budu pune pri~a o na{e gore listu koji je od dodava~a kante na bau{teli postao va`na

ni mnogo zanimljivije, jest medijska bitka na{ih gora za list iz Al-Awlakijevog harema. Tajanstvena je Zagrep~anka, naime, Hrvatica, ali se zove Amina. Da stvar bude zanimljivija, tako se zove tek otkako je pre{la na islam. U hrvatskim medijima pri~a je tako objavljena pod naslovom Zagrep~anka Amina dovela CIA do svog mu`a, vo|e AlQaide! Da se zna da je tako va`na faca . u svijetu visokog terorizma na{e gore list , ali da se ipak, jebiga, zove Amina. U bosanskim pak medijima naslovi glase Bo{njakinja Amina dovela CIA do svog mu`a, vo|e Al-Qaide! Kako pak pripa. dnica drugog naroda koja u drugoj dr`avi prije|e na islam postane Bo{njakinja, pomalo je nejasno, ali bosanski mediji po{tuju proceduru. I Muhamed Ali je onda valjda Bo{njak. S tom razlikom {to bih svojatanje Muhameda Alija jo{ nekako i razumio. Bilo bi jednako glupo, ali barem simpati~no. Kao {to, je bi ga, ra zu mi jem da se Ahmed-pa{a Sarho{, osmanski namjesnik Egipta, koji je nakon Velikog be~kog rata obnovio slavni Kairo, ili tristotinjak godina mla|i Semir Pintul, junior Shalkea i velika nada njema~kog nogometa, reklamiraju kao na{e gore listovi Ali za{to bi . se itko razuman upinjao dati po~asno bo{nja~ko dr`avljanstvo udovici teroristi~kog vo|e, Hrvatici koja u Bosni nit je ro|ena niti s Bosnom ikakve veze ima? Ispada, jebiga, da je Bo{njakinjom ~ini tek radikalno tuma~enje Kurana kala{njikovom i amonijevim nitratom, a ta bi definicija bo{nja{tva bila idiotska ~ak i od nekog hrvatskog kolumnista u Oslobo|enju {to je konvertirao na islamofobiju. Ne, me|utim, i za bosanske urednike, ponosne {to je Al-Qaidina udovica i urednica magazina za teroriste na{e gore list . Ili je Bo{njakinjom - {to je valjda jednako dobro obja{njenje i za muhamedanske karikaturiste i za bo{nja~ke urednike - ~ini to {to je jednog jutra u novinama pro~itala kako CIA tra`i mla|u, plavokosu `enu koja u Jemenu obu~ava teroriste za napade na ameri~ke ambasade, pa ko veli da proba, Amerikanci uostalom dobro pla}aju. Eto, nek sam vam onda ja islamofob.

U OBJEKTIVU Generalni {trajk


Advokati, notari, apotekari i ljekari obustavili su ju~er rad u Gr~koj pred odr`avanje generalnog {trajka najavljenog za danas zbog neslaganja s najnovijim vladinim mjerama {tednje. Oni planiraju da odr`e protestni mar{ centrom Atine, a {trajka~ima su se pridru`ili i novinari, koji su odlu~ili da na 24 sata obustave rad, javio je AFP. [trajk }e kul mi ni ra ti u ~etvrtak i paralizirati Gr~ku, jer su grupacije sindikata privatnog sektora GSEE i sindika ta dr`avnih slu `be ni ka ADED@ pozvali ~lanstvo da odr`e protestnu {etnju. To }e biti drugi generalni {trajk u Gr~koj ovog mjeseca.

12

CRNA HRONIKA
Se dam de set dvo go di {nji A. S. iz Kladnja izvr{io je samoubistvo vje{anjem ispred porodi~ne ku}e, saop{teno je ju~er iz Mi nis tar stva unu tra {njih poslova Tuzlanskog kantona. O ovom samoubistvu, koje se dogodilo u utorak, oba vi je {ten je de `ur ni kantonalni tu`ilac Tu`ila{tva TK-a, a policija je izvr{ila uvi|aj i radi na dokumentovanju ovog slu~aja.

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Kladanj: Ubio se 72-godi{njak

Policija tra`i pomo} gra|ana

Sarajevska policija moli gra|ane da joj pomognu u otkrivanju voza~a koji je u nedjelju, dva i po sata iza pono}i, na pje{a~kom prelazu Ulice Mula Mustafe Ba{eskije udario Slovenca Mihu Dolenca (32). Pje{aku je tada slomljena lijeva ruka, ali nije uspio vidjeti vozilo koje se nakon udesa uputilo u pravcu zelene pijace Markale. Svi koji imaju bilo kakve informacije o ovom udesu mogu pozvati brojeve telefona MUP-a 033/286-748 i 122.

Aner [. (1996) i Omer [. (1995) te{ko su povrije|eni preksino} na lokalnom putu Opine - Dra~evice u mjestu Ko~ine, kod Mostara. Njih dvojica su, voze}i se na motociklu jamaha, sletjeli sa ceste, udarili u trotoar te pali. Nakon nesre}e su prevezeni u Regionalni medicinski centar Dr. Safet Muji} u Mostaru, gdje im je ukazana pomo}. Zbog te`ine povreda, [ehovi} je prevezen u sarajevski Klini~ki centar. Motocikl je izuzet radi vje{ta~enja, a istragom }e se utvrditi kako je do{lo do nesre}e te ko je vozio motor.

Motociklom sletjeli sa ceste

KALESIJA Nastavljeno su|enje Milenku i Slavojki Marinkovi}

Cilj nam je bio da


Rekao sam ono {to je bilo i {to je istina. Da su je maltretirali, da joj nisu dali da jede. Curica je tu i sve }e da ka`e, kazao je Osman Resi} nakon svjedo~enja u Sudu
U Op}inskom sudu u Kalesiji ju~er je nastavljeno su|enje Milenku i Slavojki Marinkovi} iz kalesijskog mjesta Karavlasi, koji se terete za protivpravno li{enje slobode na okrutan na~in, odnosno da su od kraja 2005. godine do 17. maja 2012. dr`ali zatvorenu njema~ku dr`avljanku Bettinu Siegner, koju su fizi~ki i psihi~ki zlostavljali, nanosili joj te{ke tjelesne povrede, izgladnjivali... Ju~er su svjedo~ili Osman Resi} iz naselja Repuh, njegova k}erka Anida, te Sead Makali}. Ina~e, Anida se dru`ila sa Bettinom Siegner. Upravo je ona 15. maja ove godine fotografisala Bettinu, a nakon {to je fotografija predata policiji, dva dana poslije su uhap{eni Marinkovi}i, a djevojka smje{tena u sigurnu ku}u. Kao {to je poznato, cijeli slu~aj policiji je prijavio Sead Makali}. - Rekao sam ono {to je bilo i {to je istina. Da su je maltretirali, da joj nisu dali da jede. Curica je tu i sve }e da ka`e. Mi mo`emo pri~ati {ta ho}emo. Da su je doveli bespravno, bez ikakvog dokumenta. Konkretno, udarali su je. Valjala je klade `e{}e nego ja u {umi. Nije imala {ta da jede, jela je bundevu. Pe~enjke. Otkine pe~enjak i ne pe~e ga. Rekao sam Milenku:

spasimo curicu

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA TELEKOMUNIKACIONE MRE@E


Zbog radova na opti~kom kablu, 19.10.2012. godine, u terminu od 9.30 do 13 sati, do}i }e do prekida rada telekomunikacione mre`e BH Telecoma na podru~ju Podvinci i Veliko ^ajno (op}ina Visoko). Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju.

Ju~er pred kalesijskim Sudom: Svjedoci nosili majice sa fotografijom Bettine

SEE Investment Solutions d.o.o. Obala Kulina bana 25 U skladu sa ~lanom 243. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Sl. novine FBiH", broj: 85/08) daje sljede}u

Stop ropstvu
Tokom ju~era{njeg su|enja svjedoci Osman Resi}, Sead Makali}, ali i Majda Vildi} koja je ranije svjedo~ila, do{li su sa majicama na kojima je fotografija Bettine Siegner od 15. maja ove godine, kada je djevojka jo{ bila u Karavlasima. Iznad fotografije na majicama je pisalo Stop ropstvu . Pusti, {ta radi{? a on da to nije , moj problem. Li~no sam mu u Sudu rekao: Evo mene, ako la`em, reci mi u lice. Ja nisam ovdje da tebe osudim. @ao mi je {to si ti tu sad, ali kasno Moj cilj nije da njega . osudim, nego da spasimo curicu, ispri~ao nam je ju~er Osman Re-

O B AV I J E S T
da je u periodu 8.10 - 12.10.2012. godine posredovao u kupovini i u prodaji 35.657 dionica emitenta PBS d.d. Sarajevo, nominalne vrijednosti 100,00 KM, oznake PBSBR, {to predstavlja 11,1708% ukupnog broja emitovanih dionica PBS d.d. Sarajevo. Sve transakcije obavljene su po cijeni 100,00 KM po dionici.

AQUAREUMAL d.o.o. Banjska 3, 71270 Fojnica U skladu sa ~lanom 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Sl. novine FBiH", broj: 85/08), daje sljede}u

O B AV I J E S T
da je kupovinom putem berzanske i vanberzanske trgovine Aquareumal d.o.o. stekao 29.671 dionicu emitenta PBS d.d. Sarajevo, nominalne vrijednosti 100,00 KM, oznake PBSBR, {to predstavlja 9,2955% od ukupnog broja emitovanih redovnih dionica gore pomenutog emitenta. Kupovina izvr{ena po cijeni 100,00 KM po dionici.

si} nakon svjedo~enja u Sudu. S druge strane, advokat Faruk Balijagi} je ponovio da je su|enje zatvoreno za javnost, ali da prema njegovoj procjeni te~e izvrsno. - Zasigurno }e biti osloba|aju}a presuda. Recimo, jedan od svjedoka ka`e, kada Milenko i Slavojka nisu bili u Kalesiji, kad su bili po Mostaru, Sarajevu... da su se postavljale stra`e |enerala Dra`e i patrole Kalabi} Nikole da mala, kao, ne bi mogla pobje}i iz Kalesije. Zaista smije{no. Sa ove distance mogu da tvrdim da je jedna nacionalna manjina Karavlasi ugro`ena u BiH. To sa sigurno{}u mogu tvrditi, kazao je Balijagi}. Su|enje }e biti nastavljeno danas, a predvi|eno je svjedo~enje Bettine Siegner, dok je za petak planirano saslu{anje vje{taka Zdenka Cihlar`a i Rabije Radi}. S. K.

SARAJEVO Istraga tu~e na Marindvoru

Sukob zbog gu`ve u saobra}aju?


Damir Trifkovi} (28) iz Sarajeva, pripadnik Oru`anih snaga BiH, priveden je u utorak nave~er u Prvu PU nakon {to je, na raskrsnici ulica Zmaja od Bosne i Vrbanja, no`em u le|a ubo Dinu ^uklu (20). Prema nezvani~nim saznanjima, do sukoba na Marindvoru izme|u Trifkovi}a i ^ukle do{lo je zbog gu`ve u saobra}aju. Navodno je ^ukle svojim BMW-om Trifkovi}u preprije~io put. Njih dvojica su nakon prepirke iza{li iz vozila i sukobili se. Prema izjavama o~evidaca, Trifkovi} je, navodno, odmah izvadio no` i ubo 20-godi{njaka, a potom sjeo u svoje vozilo i udario glavom o volan, kako bi izgledalo da ga je ^ukle udario, i tako sebi slomio nos... Navodno je kasnije, u Policijskoj stanici, Trifkovi}eva supruga pojasnila da je Damir dva puta u tu~ama napadnut no`em, te je vjerovatno reagovao u samoodbrani. U zvani~nom saop}enju MUPa KS-a nije spomenut razlog njihovog sukoba, te }e motiv ove tu~e utvrditi policijska istraga. Protiv Trifkovi}a je nadle`nom tu`ila{tvu podnesena prijava zbog nasilni~kog pona{anja. Povrije|enima je ljekarska pomo} ukazana u bolnici Ko{evo, nakon ~ega su pu{teni ku}i. Ina~e, ^ukle od prije je poznat policiji, jer jo{ kao maloljetnik nije prezao od fizi~kih obra~una i upotrebe no`a, a u martu je privo|en zbog posjedovanja pi{tolja bez oru`nog lista.
D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

CRNA HRONIKA
Pedesettrogodi{nja Radosava D`ino te`e je povrije|ena kada ju je na tramvajskim {inama kod Veterinarskog fakulteta na Dolac-Malti u Sarajevu udario tramvaj. D`ino se, navodno, onesvijestila, pala na {ine te ju je udario tramvaj, usljed ~ega je zadobila serijsku frakturu rebara i posjekotinu na glavi. Nakon {to joj je u{ivena posjekotina, D`ino je smje{tena na Torakalnu kliniku bolnice Ko{evo. D. P.

13

@enu udario tramvaj

Otkriveno sedam ilegalnih migranata

U nastavku akcije Pje{ak usmjerene na spre~avanje nezakonitih prelazaka granice, pripadnici JGP Trebinje ju~er su u grani~nom pojasu na podru~ju Trebinja otkrili sedam osoba koje su ilegalno pre{le granicu. Utvr|eno je da se radi o pet dr`avljana Indije: L. W. S. (33), S. S. (25), S. J. (23) S. J. (26) i K. S. (23) i dva dr`avljana Pakistana W. A. (22) i A. R. (40). Migranti su uhap{eni i bi}e procesuirani, te predati Slu`bi za poslove sa strancima BiH.

Foto: D. ]UMUROVI]

Sud BiH Odbijen zahtjev advokata za razrje{enje

Rusmir Karkin ostaje

Turkovi}ev branilac
Zijad Turkovi}: Danas nastavak su|enja

Nakon {to je Fahrija Karkin otkazao punomo} Zijadu Turkovi}u, njegov kolega Josip Muselimovi} istakao da bi taj slu~aj trebao zainteresovati Ministarstvo pravde
kao da su ga na~in i rad Tu`ila{tva i Suda u ovom predmetu doveli do li~nog ubje|enja da svog branjenika ne mo`e sa uspjehom odbraniti. Iz istog razloga i njegov sin Rusmir Karkin, ina~e dodatni Turkovi}ev branilac, postavljen po slu`benoj du`nosti, tra`io je razrje{enje. Me|utim, njegov zahtjev je, kako nam je ju~er poja snio, odbi jen kao neo sno van. - Takav je stav Suda, kazao je Rusmir Karkin, te dodao da od posljednjeg ro~i{ta nije vidio Turkovi}a, koji je bio saglasan sa tim da prakti~no ostane bez branilaca koji su ga do sada zastupali. Naime, on je, kako isti~e, poku{ao posjetiti Turkovi}a u petak u pritvoru, ali optu`eni je to odbio. - Tada je stupio u {trajk gla|u, koji je prekinuo nakon {to ga je posjetila predsjednica Suda, ka-

Rusmir Karkin: Ne mogu ostati jedini branilac

ud BiH odbio je zah tjev advokata Rusmira Karkina za razrje{enje, tako da on, kako sada stvari stoje, po slu`benoj du`nosti ostaje branilac Zijada Turkovi}a, optu`enog za vo|enje zlo~ina~ke organizacije, kojoj se sudi zbog niza te{kih krivi~nih djela, me|u kojim je i pet monstruoznih ubistava. Nastavak procesa zakazan je za danas. Ovu odluku je Sudsko vije}e, kojim predsjedava sudija Izo Tanki}, kako nam je potvrdio Rusmir Karkin, donijelo u petak, a on ju je dobio u ponedjeljak, te na nju, kako poja{njava, nema pravo `albe.

Josip Muselimovi}

[trajk gla|u
Dan prije dono{enja ove odluke (11. oktobra), podsje}amo, izabrani Turkovi}ev advokat Fahrija Karkin otkazao je punomo} svom klijentu, a prethodno je u op{irnom obrazlo`enju ista-

zao nam je Rusmir Karkin te dodao: [to se mene ti~e, ja sam ne mogu ostati branilac, s obzirom na dosada{nju podjelu posla . Podsje}anja radi, upravo to je za Rusmira rekao Fahrija Karkin, koji je, obrazla`u}i zahtjev za njegovo razrje{enje, istakao da je on kao glavni advokat sve pripremao unaprijed, a da je njegov sin - dodatni branilac radio iza njega, odnosno analizirao provedene dokaze.

- Zato dodatni branilac nije spreman za zastupanje, niti }e to mo}i raditi, istakao je pro{log ~etvrtka Fahrija Karkin uz napomenu da to govori da se Rusmir ne bi primoravao da prisustvuje su|enju . Ina~e, nakon {to je Fahrija Karkin otkazao punomo}, na to se osvrnuo ugledni mostarski advokat Josip Muselimovi}, prvo za FTV, a ju~er i za na{ list. - Kodeks advokatske etike ka`e da advokat mo`e otkazati punomo} u slu~aju da osobno zaklju~i da taj predmet, odnosno tu obranu ne mo`e obaviti na na~in na koji treba obaviti. Dakle, to je temeljno na~elo Kodeksa odvjetni~ke etike, a kolega Karkin je obrazlo`io razloge odustanka. Kazao je da nema nesporazuma sa svojim klijentom te da se uop}e ne osvr}e na rezultate provedenih dokaza, ve} da samo iz toga razloga otkazuje puno-

mo}. Dakle, on je postupio eti~ki, onako kako nala`e Kodeks, istakao je Muselimovi}.

Onemogu}ena odbrana
Potom je dodao da bi se ovim slu~ajem trebalo pozabaviti Ministarstvo pravde BiH, jer kolega Karkin ka`e da mu rad Suda i Tu`iteljstva onemogu}ava odbranu na na~in kako on smatra da to treba ~initi i obaviti . - Oni se trebaju zainteresirati zbog ~ega je jedan iskusan odvjetnik u ovako jednom velikom predmetu otkazao punomo}, smatra Muselimovi}. A {ta }e se dalje de{avati sa odbranom Turkovi}a, ju~er nam nije znao re}i njegov jedini preostali advokat Rusmir Karkin. - Vidje}emo... zavisi od stava Turkovi}a i kakvo je njegovo razmi{ljanje. Sutra (danas, op. a) }e sve biti jasno, zaklju~io je Rusmir Karkin. L. S.

Tu`ila{tvo BiH nakon akcije Bald


Tu`ila{tvo BiH uputilo je dr`avnom Sudu prijedlog za odre|ivanje pritvora petorici osumnji~enih za organizovani kriminal i krijum~arenje cigareta u vi{emilionskim iznosima tokom 2011. i 2012. godine, a koji su u utorak uhap{eni u akciji kodnog imena Bald, saop{teno je iz dr`avnog Tu`ila{tva. Pored toga, za {estoricu uhap{enih u istoj akciji Tu`ila{tvo je predlo`ilo mjere zabrane, a Sud ih odredio. Pritvor je predlo`en za Miroslava Raki}a (42), Miladina Jeki}a (46), Milenka Peri}a (57), Miroslava Maksimovi}a (33) i Veselina Popovi}a (46), dok su mjere zabarane odre|ene Uglje{i El~i}u (50), Desimiru Ivanovi}u (39), [efiku Pivi}u (52), Radomiru \eki}u (51), Vukoti Bojovi}u (30) i Emiru Eminovi}u (32). Tako|er, prihva}en je prijedlog da Sud BiH izda naredbu kojom im se privremeno oduzimaju putne isprave, zabranjuje izdavanje novih te zabranjuje kori{tenje li~ne karte za prelazak dr`avne granice. Podsjetimo, pripadnici Grani~ne policije BiH, te MUP-ova RS-a i HNK-a u utorak su pretresli lokacije na podru~ju Bosanskog [amca, Doboja, Zenice, Ora{ja, Bijeljine, Isto~ne Ilid`e, Bile}e, Mostara, Dervente, Br~kog i Stoca, te priveli 20 osumnji~enih za krijum~arenje akcizne robe iz Srbije, Crne Gore i sa podru~ja Kosova u BiH, te dalje prema Hrvatskoj. U Doboju su pretresene lokacije u naseljima [u{nja-

Zatra`eno pritvaranje pet uhap{enih

Istraga ubistva kod Cazina

^ekaju se rezultati vje{ta~enja


Istraga ubistva Huseina Sabljakovi}a (51), koji je prona|en mrtav u subotu u svojoj ku}i u Donjoj Lu~koj kod Cazina, ulazi u peti dan. Za sada nije tra`ena obdukcija, ali jesu vanjski pregled tijela i prostrelnih rana. Nezvani~no saznajemo da je za sada nepoznata osoba iz vatrenog oru`ja Sabljakovi}u prvo pucala u stomak, a kada je pao na zemlju, ispaljena su jo{ dva metka u glavu. Ro|aci i kom{ije ubijenog, koji `ive u krugu od nekoliko stotina metara, ni{ta nisu ~uli ni vidjeli. Sa ovim ubistvom odmah se doveo u vezu zlo~in iz 2000. godine, kada je upravo Husein Sabljakovi} hicima iz automatske pu{ke ubio svog ro|aka Huseina Odoba{i}a. Navodno je sumnji~io ro|aka da je u intimnoj vezi sa njegovom suprugom. Od supruge se razveo, a ro|aka je ubio te se prijavio u policiju i priznao djelo. Za to ubistvo Sabljakovi} je odle`ao oko osam godina, te je po izlasku na slobodu od 2009. `ivio sam u tro{noj ku}i, gdje je i prona|en mrtav. - Slu~aj je komplikovan. Desio se pod slo`enim okolnostima, a i na~in izvr{enja se detaljno istra`uje. Me|utim, mi }emo to ubistvo sigurno razrije{iti, kazao nam je komesar MUP-a USK-a Marijan [imi}, te potvrdio da se ~ekaju rezultati balisti~kog vje{ta~enja, ne preciziraju}i o ~emu se ta~no radi. Nezvani~no saznajemo da su na mjestu doga|aja prona|ene dvije ~ahure i jedno zrno od za sada nepoznatog oru`ja kojim je usmr}en Sabljakovi}. F. BENDER

Dio zaplijenjenih cigareta

ri i Poljice, te ku}a Miroslava Raki}a, zvanog ]elo, u Bosanskom [amcu, jednog od vo|a grupa {vercera. Kod Raki}a, koji je u Hrvatskoj osu|ivan zbog izbjegavanja carinskog nadzora, na|ena je ve}a svota novca. Na ovim lokacijama na|ene su i cigarete te vijagra. U Stocu su uhap{eni Milenko i Drago Peri}, a tokom pretresa njihovih ku}a na|eno je ukupno 44.000 eura, te odre|ena suma kuna i maraka. Akcija Bald izvedena je nakon opse`ne istrage Tu`ila{tva BiH i policijskih agencija, a razbijeno je {est organizovanih kriminalnih grupa, koje su u protekle dvije godine ~inile mre`u krijum~ara i preproD. P. davaca cigareta.

Foto: GPBiH

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

HRVATSKA Glavni dr`avni odvjetnik u sredi{tu zanimanja

Kome je sve Baji}


Novi dokazi protiv Duli}a
Tu`ila{tvu za organizovani kriminal dostavljena je, tvrdi beogradski Kurir, dopuna krivi~ne prijave protiv biv{eg ministra za za{titu `ivotne sredine Olivera Duli}a, njegovog pomo}nika Neboj{a Janji}a, kao i protiv direktora Puteva Srbije Zorana Drobnjaka! Dopuna prijave Uprave kriminalisti~ke policije (UKP) odnosi se na njihovo postupanje obuhva}eno optu`nim prijedlogom koji je sudu predat krajem pro{le sedmice, precizirao je tu`ilac Miljko Radisavljevi}. Prema njegovim rije~ima, na osnovu dostavljenih dokaza proisti~e sumnja da je preduze}u Nuba Invest pribavljena imovinska korist jer je nepribavljanjem potrebnih urbanisti~ko-tehni~kih uslova izbjegnuto i pla}anje odgovaraju}ih naknada dr`avnim i javnim preduze}ima. Tu`ila{tvo }e koristiti materijale koji su dostavljeni uz dopunu krivi~ne prijave i predlo`iti da se oni izvedu kao dokaz u sudskom postupku, jer mogu biti od uticaja na kona~nu kvalifikaciju krivi~nog djela za koje se terete okrivljeni, istakao je tu`ilac za organizovani kriminal.

slao SMS poruke


Dr`avni odvjetnik je, navodno, vrlo dinami~no komunicirao putem mobitela, pa ~ak i s Ivom Sanaderom - prije njegovog uhi}enja
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Hrvatski sabor }e, kako se o~ekuje, sutra prihvatiti izvje{}e o radu Dr`avnog odvjetni{tva RH (DORH) za 2011. godinu. Izvje{}e je Saboru podnio glavni dr`avni odvjetnik Mladen Baji}. No umjesto sadr`aja ovog dokumenta u fokusu saborske rasprave, ali i medijskih raspredanja upravo je li~nost glavnog dr`avnog odvjetnika. Preciznije, Baji}eva navodna ekstremno dinami~na komunikacija putem mobitela, odnosno SMS poruka s raznim osobama, uklju~uju}i i posrnulog biv{eg premijera Ivu Sanadera u danima prije njegovog uhi}enja, a ova ekskluziva lansirana je na stranicama jednog hrvatskog portala.

glavni dr`avni odvjetnik navodno primao i slao sa svog mobilnog telefona jako su tra`ena roba. Zanimljivost je da se u doma}im medijima nije pojavilo ni slovce nakon {to je Baji} u jednom od svojih ranijih istupa u Saboru apelirao na medije da ne ometaju istrage objavljivanjem tajnih dokumenata, jer da svjedoci sve protabire u novinama pa onda znaju {to re}i istra`iteljima.

Politi~ko proganjanje
Istragu o na~inu na koji je biv{i premijer Sanader do{ao do podatka o navodno 500 SMS-ova koje je jedna novinarka zagreba~kog Ve~ernjeg lista navodno razmijenila s glavnim dr`avnim odvjetnikom zatra`ila je prozvana novinarka. Prozvao je biv{i premijer u svom spektakularnom povratni~kom intervjuu za HTV. Najomra`eniji doktor u dr`avi tada je iskoristio ovu TV {ansu da obznani kako je navodno `rtva politi~kog progona a da , }e igrati na kartu politi~kog proganjanja u jednom intervjuu za novine na samom po~etku sudskih procesa protiv ekspremijera najavio je i zagreba~ki odvjetnik ^edo Prodanovi}, glavni ~ovjek Sanaderovog odvjetni~kog tima.
Jadranka DIZDAR

Mladen Baji} - Ivo Sanader: Bili u (telefonskoj) vezi

Pritvor zbog napada na srpske policajce


Pretpretresni sudija EULEX-a iz Okru`nog suda u Gnjilanu odredio je ju~er jednomjese~ni pritvor trojici Albanaca uhap{enih u utorak zbog sumnje da su organizovali i izvr{ili napad na pripadnike srpske policije 7. oktobra u mjestu Dobrosin, na putu Gnjilane - Bujanovac. Lica uhap{ena u zajedni~koj akciji EULEX-a i kosovske policije osumnji~ena su da su pripadnici teroristi~ke organizacije koja je preuzela odgovornost za napade na srpsku policiju u Dobrosinu, u blizini prelaza Bela Zemlja, saop{teno je iz EULEX-a. U saop{tenju se navodi da su dvojica uhap{enih osumnji~ena za direktno u~e{}e u napadu na punkt srpske policije u Dobrosinu. Slu~aj vodi tu`ilac EULEX-a iz Kancelarije kosovskog Specijalnog tu`ila{tva.

[ta se iza brda valja


Komentiraju}i ove navode s mre `a svih mre `a ko je su u me|uvremenu omasovili ostali predstavnici doma}e sedme sile, Baji} je detektirao {to se iza brda valja te jasno artikulirao bit situacije. Cilj je difamirati sustav i izvu}i su|enje iz sudnice na politi~ku scenu i od okrivljenika se pretvoriti u politi~ku `rtvu, {to nije to~no kazao je, i dodao: Treba u , sudnicu vratiti predmet a ne ga

PAKLENI PLAN Cilj je difamirati sustav i izvu}i su|enje iz sudnice na politi~ku scenu i od okrivljenika se pretvoriti u politi~ku `rtvu, {to nije to~no, kazao je Baji}
vu}i po medijima i po politi~kim okvirima . Prije toga, Baji} je kratko poru~io da }e na senzacije s portala DORH odgovoriti u sudnici. A u sudnici se protiv biv{eg premijera Sanadera vode tri sudska postupka uz ukupno pet dosad podignutih optu`nica za te{ka kaznena djela korupcije u kojima je dr`ava o{te}ena za milijune eura. Iako su dvije umjetni~ke slike koje je Baji} navodno darovao Sanaderu i dalje u fokusu hrvatskih medija, glavni dr`avni odvjetnik odbija o toj temi i{ta dalje komentirati. Baji} je ranije, dodu{e, neslu`beno, kako se tvrdi, izjavio da ne samo da nije Sanaderu poklonio nikakve slike ve} da u ku}u eks-premijera nikada nije niti kro~io. Me|utim, pri~e o vrtoglavo velikom broju SMS-ova koje je

Poslanik Evropskog parlamenta o izborima u Crnoj Gori

Opozicija mora preuzeti odgovornost


I uloga opozicije sada, kada Crna Gora pregovara za ulazak u EU, zahtijeva veliko anga`iranje, kazao je Jelko Kacin
Poslanik Evropskog parlamenta Jelko Kacin ocijenio je u srijedu da je dobro {to niko nije osvojio apsolutnu vlast na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori i {to }e budu}a vlada biti koaliciona. Koalicione vlade su znatno vi{e okrenute sebi, znatno vi{e energije i vremena ula`u u dono{enje zajedni~kih odluka, a to, po samoj prirodi, vodi {irem konsenzusu, kazao je Kacin, dodaju}i kako smatra da je izlaznost od preko 70 posto bira~a na izborima jo{ jedan pokazatelj da je crnogorsko dru{tvo zrelo. I uloga opozicije sada, kada Crna Gora pregovara za ulazak u EU, zahtijeva veliko anga`iranje i na osnovu toga dono{enje politi~kih poruka. I opozicija, kako god bila sastavljena, mora da preuzme svoj dio odgovornosti na putu ka EU naveo je Kacin, prenio je Tanjug. , Na izborima, prema preliminarnim rezultatima Dr`avne izborne komisije (DIK), koalicija Evropska Crna Gora koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS) Mila \ukanovi}a dobila je najvi{e glasova, ali nedovoljno za ponovno osvajanje apsolutne vlasti, zbog ~ega je klju~ za formiranje budu}e vlade u rukama stranaka manjinskih naroda.

Jelko Kacin: Crnogorsko dru{tvo pokazalo zrelost

Za crnu limuzinu milion i po maraka


Ivan Kle{i}, glavni dr`avni revizor, kupuje slu`beni automobil za 480.000 kuna, odnosno 600.000 kuna s PDV-om! Namjera kupnje skupog automobila iskazana je jo{ u Planu nabave Ureda za dr`avnu reviziju za 2012. godinu. Javni natje~aj raspisan je 11. listopada i traje do 5. studenog. Kle{i} se `eli voziti u dizelskoj limuzini s ~etvera vrata, s pogonom na sva ~etiri kota~a i automatskim mjenja~em. Tako|er, tra`i da automobil ima snagu od najmanje 150 kW, odnosno 203 konja, pi{e potral Index. Tako|er, automobil mora biti crne boje.

Znak zrelosti
Tako velika izlaznost je znak zrelosti crnogorskog dru{tva koje razumije da je najve}i politi~ki doga|aj u svakom dru{tvu sudjelovanje na parlamentarnim izborima , tvrdi Kacin. On je, tako|er, podgori~kim medijima rekao da ko god bude ostao van izvr{ne vlasti u Crnoj Gori, imat }e podjednaku ulogu u evropskim obavezama kao i oni koji budu unutar nje.

Manjinci - posebno
Parlamentarni status osigurala je i Bo{nja~ka stranka sa tri mandata, tri albanske nacionalne partije s po jednim, koliko je osvojio i HGI. Za sve ove stranke va`ila su posebna izborna pravila po{to je rije~ o izbornim listama manjinskih naroda.

DPS ne mo`e sam


To je prvi put nakon izbora 2001. godine da koalicija koju predvodi DPS nije osvojila apsolutnu vlast u Crnoj Gori. Prema podacima DIK-a, Evropska Crna Gora imat }e 39 mjesta u Skup{tini Crne Gore, Demokratski front 20, Socijalisti~ka narodna partija devet, a Pozitivna Crna Gora sedam mandata.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI
U Moskvi pokrenut kazneni postupak

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{en opozicioner Udalcov


Abas uputio poruku Obami
Palestinski predsjednik Mahmud Abas u poruci ameri~kom predsjedniku Baracku Obami u vezi s ~lanstvom Palestine u Ujedinjenim narodima navodi kako je Palestina za dvodr`avno rje{enje i zahtijeva stalno ~lanstvo u UN-u. Politi~ki savjetnik palestinskog predsjednika Nemr Hamad je izjavio da Abas u poruci navodi kako je Palestina poduzela sve korake koji }e dokazati prava palestinskog naroda u okupiranoj zemlji, i to ne zato da bi Izrael napustio taj teritorij, ve} kako bi Palestina postala me|unarodno priznata dr`ava, prenijela je Anadolija. U ranijim izjavama Abas je kazao da }e nastaviti s aktivnostima ~iji je cilj za{tita palestinskog naroda, obratiti se UN-u, ali da to ne zna~i kraj pregovora sa Izraelom, nego da je to korak ka dvodr`avnom rje{enju. Ruski opozicioner Sergej Udalcov uhap{en je ju~er nakon saslu{anja u okviru istrage, zbog pripremanja masovnih nereda, zasnovane na emisiji televizije bliske vlasti, izjavila je njegova supruga Anastasia na radiju Moskovski Eho.

U provladinom dokumentarcu navodi se da je Udalcov primio novac i naredbe da izazove masovne nerede u Rusiji od saveznika gruzijskog predsjednika Mihaila Saka{vilija
mio novac i naredbe da izazove masovne nerede u Rusiji od saveznika gruzijskog predsjednika Mihaila Saka{vilija. Glavni odjel istra`nog komiteta pokrenuo je kazneni postupak protiv Sergeja Udalcova na temelju planiranja masovnih nemira saop}eno je na internet, skoj stranici ruskog istra`nog komiteta.

Montiran slu~aj
Ona je dodala da je Sergej Udalcov, vo|a ruskog Fronta ljevice, smje{ten u pritvor na 48 sati u ovom slu~aju montiranom po svim ta~kama. Ruske vlasti pokrenule su kazneni postupak protiv vo|e opozicije Sergeja Udalcova, optu`uju}i ga da je isplanirao masovne nemire u protestima protiv 12-godi{nje vladavine Vladimira Putina. Policijski slu`benici izvr{ili su raciju ku}e vo|e protesta, koji je poznat po svojoj obrijanoj glavi,

Upozorenje
Udalcov, vo|a niza protesta koje su moskovske gradske vlasti sankcionirale, negirao je optu`be. Kriti~ari ka`u da Kremlj provodi politi~ki motiviran obra~un s vo|ama protesta. Istra`ni komitet, koji odgovara samo predsjedniku, tako|er je izdao upozorenje vo|ama protesta koje je Putin javno ismijao.

Udalcov bi mogao provesti 10 godina u zatvoru

ko`noj jakni i `estokim govorima. Isto je obavljeno u ku}ama njegovih saradnika, koji su suo~eni sa sli~nim optu`bama, prenio je Reuters.

Ako bi bio progla{en krivim, Udalcov bi mogao provesti 10 godina u zatvoru. U provladinom dokumentarcu navodi se da je Udalcov pri-

Presude za 17 pripadnika Al-Kaide


Specijalni krivi~ni sud u Rijadu osudio je 17 pripadnika Al-Kaide na kazne od tri do 25 godina zatvora zbog napada na naf tna postrojenja i zbog ubistava, javila je ju~er dr`avna agencija Spa. Sud je osudio 16 Saudijaca i jednog Jemenca, kojima se sudilo za napade na naf tna postrojenja, ubistva i opremanje kampova za obuku Al-Kaide u Saudijskoj Arabiji. Dva osu|enika su dobila po 25 godina zatvora, jedan je dobio 15, a jo{ dva po 12 godina, dok su ostali osu|eni na kazne od tri do {est godina zatvora.

Francuska

HRW

Novi dokazi o ubistvu Gadafija


No vi do ka zi o ubis tvu svrgnutog libijskog diktatora Muamera Gadafija nakon njegovog zato~enja i pogubljenja desetina njegovih pristalica poti~u pitanja o okolnostima njegove smrti, objavio je ju~er Human Rights Watch. Prema verziji libijskih prelaznih vlasti, Gadafi je ubijen u pucnjavi u trenutku zato~enja 20. oktobra 2011. godine u Sirtu, na sjeverozapadu zemlje. No, svjedoci i mediji su tvrdili da je ubijen nakon {to su ga zato~ili ustanici, prenosi Hina. Naslovljen Smrt diktatora: krvava osveta u Sirti, izvje{taj od 50 stranica detaljno opisuje posljednje sate Gadafija i okolnosti njegove smrti, smrti njegovog sina i pripadnika njegovog konvoja, na temelju svjedo~anstava i fotografija snimljenih mobitelom. - Rezultati na{e istrage poti~u pitanja oko izvje{taja vlasti da je Gadafi ubijen u pucnjavi, a ne nakon zato~enja. Dokazi sugeriraju da su paravojne snage opozicije smaknule nasumi-

Arafatova udovica vjeruje da je njen suprug otrovan

Istra`itelji ispitali Suhu Arafat


Francuski advokati koji istra`uju smrt palestinskog lidera Jasera Arafata ispitali su njegovu udovicu. Izvori su rekli za francusku agenciju AFP da su istra`itelji razgovarali sa Suhom Arafat, koja vjeruje da je njen suprug otrovan, u septembru u Francuskoj. Nedavno su privatni istra`itelji iz [vicarske prona{li velike koli~ine radioaktivnog polonija na Arafatovim li~nim stvarima. Oni }e u pratnji francuskih istra`itelja posjetiti Zapadnu obalu idu}i mjesec kako bi ekshumirali njegovo tijelo. Biv{i lider je umro u Francuskoj 2004. godine nakon {to je navodno pretrpio mo`dani udar zbog bolesti krvi, podsjetio je BBC. Istraga o ubistvu je pokrenuta u augustu nakon {to je Institut za radijacijsku fiziku na Univerzitetu u Lausanneu u [vicarskoj prona{ao tragove polonija u 10 puta ve}oj koli~ini nego {to je normalno. Istraga je i dalje u preliminarnoj fazi, a francuski istra`itelji odlu~it }e da li }e je nastaviti nakon prikupljenih dokaza. Arafat, vo|a Or ga ni za ci je za oslo bo|enje Palestine i prvi predsjednik Palestinske samouprave, naglo se razbolio u oktobru 2004. godine u svojoj ku}i na opkoljenoj Zapadnoj obali.

Desetine ranjenih u napadu na NATO


U samoubila~kom napadu automobilom bombom na zajedni~ko sjedi{te NATO-a i snaga afganistanske vojske u isto~nom Afganistanu je povrije|eno najmanje 45 pripadnika afganistanskih snaga, saop}ili su ju~er lokalni zvani~nici. Odgovornost za napad u okrugu Zurmat pokrajine Paktia su preuzeli talibani. Glasnogovornica me|unarodnih snaga je kazala da u napadu nije bilo povrije|enih pripadnika NATO-a.

Gadafi ubijen u pucnjavi, a ne nakon zato~enja?

~no najmanje 66 pripadnika Gadafijevog konvoja zato~enih u Sirtu, tvrdi Peter Bouckaert, direktor hitne slu`be pri HRW-u. - Pogubili su najmanje njih 66 blizu hotela Mahari, dodaje on, isti~u}i da su nekima ruke bile vezane iza le|a.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Ameri~ka predsjedni~ka izborna kampanja

U drugoj TV debati Obama zacijelio rane


Romney je bio prili~no agresivanstavljaju}i do znanja da ga niko ne smije prekidati kada on govori, pa ni sam predsjednik
U saveznoj dr`avi New York odr`ano je drugo od tri TV su~eljavanja u ameri~koj predsjedni~koj izbornoj kampanji. - Ovog puta ameri~ki predsjednik je bio itekako prisutan na debati, kazao je John Trippi, demokratski analiti~ar, promatraju}i su~eljavanje dvojice predsjedni~kih kandidata, javlja Al-Jazeera.

Ubijena tri turska vojnika


Kurdski pobunjenici napali su ju~er tokom no}i vojne predstra`e na jugoistoku Turske i ubili tri turska vojnika, saop}ili su sigurnosni izvori. Naoru`ani minobaca~ima i pu{kama, gerilci Kurdistanske radni~ke par tije izvr{ili su racije u pokrajinama ^ukur~a i Hakari, plemenskom podru~ju na granici s Irakom i Iranom, javlja Fena. Sigurnosni izvori ka`u da je turska vojska bila u potrazi za pobunjenicima u tursko-ira~koj pograni~noj regiji, prenio je AP. PKK, koji su Turska, SAD i EU stavili na listu teroristi~kih organizacija, vr{i stalne napade na vojne mete u posljednjih nekoliko mjeseci.

Druga~ija forma
Analiti~ar David Gergen je ocijenio: - Ova je ve~er pripala Baracku Obami. Konzervativni republikanski kolumnist George Will je istakao da Obama ne samo da je povratio ono {to je izgubio u prvoj debati nego je sada zacijelio sve rane koje je sam sebi ranije nanio, te stekao prednost pred guvernerom Mittom Romneyem. ^ak i republikanski kongresmeni i senatori ne mogu pore}i da je Obama potpuno dominirao u drugoj debati. Tako je za Al-Ja-

Romney i Obama, koji je bio puno o{triji i energi~niji nego na prvom su~eljavanju

Bolji
Odmah nakon debate razni su anketari izbacili podatke o tome kako su Amerikanci vidjeli drugo su~eljavanje predsjedni~kih kandidata. Tako TV mre`a CNN objavljuje kako je 73 posto anketiranih izjavilo da je predsjednik Obama bio bolji nego {to su to o~ekivali.

zeeru Eddie Gillespie, Romneyev savjetnik, izjavio: - Oba su kandidata pokazala zavidnu energiju. Ova druga debata je imala druga~iju formu od prve, u kojoj se Obama naprosto izgubio. Sada je imao priliku kontaktirati s gra|anima koji su dvojici kandidata postavljali izravna pitanja. Bilo je i nekoliko bliskih kontakata na relaciji Romney - Obama, sve je zaprijetilo da se pretvori u sva|u, ali predsjednik Obama je takti~ki popustio, da bi kasnije zadao nekoliko udaraca Romneyu, od kojih se ovaj nije mogao oporaviti. Romney je bio prili~no agresivan, ali ne u pozitivnom smislu, nego stavljaju}i do znanja da ga niko ne smije prekidati kada on govori, pa ni sam predsjednik. Iako su dotaknute sve va`nije te-

me, od ekonomije, zdravstvenog osiguranja do nezaposlenosti, ~ini se da }e debata ostati upam}ena po neuspje{nom napadu Romneya na Obamu kada je pitanju nedavni tragi~ni incident u Libiji, u kojem je ubijen ameri~ki veleposlanik Christopher Stevens. Obama mu je odr`ao pravu lekciju o tome da se tragi~ne sudbine ameri~kih diplomata ne smiju koristiti kako bi se skupljali politi~ki poeni. Romney je rekao kako je predugo trajalo da ameri~ki gra|ani ~uju od svoje vlade da je to bio teroristi~ki napad, a ne tragi~ni rezultat spontanih prosvjeda u libijskom gradu Bengaziju. Obama je jednostavno pustio Romneya da sam sebe zapetlja u tu osjetljivu temu, tako da je na kraju moderatorica rekla republi-

kanskom kandidatu: - Predsjednik Obama je dan nakon napada u vrtu Bijele ku}e rekao da je to bio teroristi~ki napad.

Preuzeo odgovornost
Tako|er, Obama je preuzeo punu odgovornost za taj nemili slu~aj, odgovoriv{i tako na jedno pitanje u kojem je re~eno kako je Hillary Clinton, ameri~ka dr`avna tajnica, preuzela odgovornost za zbivanja u Bengaziju. - Hillary Clinton svoj posao sjajno obavlja, ali ona je moja dr`avna tajnica. Za sve {to se dogodilo ja sam odgovoran, naglasio je Obama. Tre}a i posljednja debata bit }e odr`ana u ponedjeljak, 22. oktobra, u Boca Ratonu na Floridi. Tema je - vanjska politika.

[trajk radnika Amnesty Internationala


Stotine radnika Amnesty Internationala u Londonu i jo{ u najmanje ~etiri zemlje prestale su raditi ju~er u znak protesta zbog spora s menad`mentom o na~inu otpu{tanja radnika. U jednodnevni prestanak rada najvi{e su bili uklju~eni radnici u sjedi{tu Amnesty Internationala u Londonu, javio je AP. Radnici ka`u da je organizacija za ljudska prava promijenila pravila otpu{tanja radnika zbog planirane reorganizacije unutar agencije. Organizacija je saop}ila da mora promijeniti na~in na koji djeluje kako bi bila efikasnija. To uklju~uje preseljavanje ve}eg broja radnika na podru~ja gdje se vi{e kr{e ljudska prava.

1.080.000,00 KM

OEKIVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJETAJ PRIVREMENI IZVJETAJ JOKER-a 60. KOLA SuperLOTO-a UZ 60. KOLO SuperLOTO-a OD 16. 10. 2012. godine OD 16. 10. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
OEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45......................................................................................580.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

04 06 22 26 30 33

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAENJA

30 04 06 22 33 26
0 8 4 1 6 5 2 0 3 2 6 1

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................76.676,50 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.415,02 KM Fond dobitaka 50%:.............................................38.338,25 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 300.901,12 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................306.316,14 KM Odaberi boju je: .......................................8.330,80 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 11.501,48 KM Akumulirano u fondu za jackpot:............... 562.970,59 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................... 574.472,07 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 5.750,74 KM Fond za dobitak tree vrste 17,50 % : ............ 6.709,19 KM Fond za dobitak etvrte vrste 37,50 % : .... 14.376,84 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA


UKUPNA UPLATA:.....................................8.932,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.466,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........893,20 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 4 159 3.246

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 1.437,70 KM 42,20 KM 4,40 KM

Igre na sreu Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idueg dana po objavljivanju privremenog izvjetaja. Lutrija BiH Sarajevo 17.10.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:................ 29.015,30 KM Jackpot ukupno:................................................................. 29.908,50 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.572,80 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 3 163,20 KM Iznos: 19 38,70 KM Iznos: 170 4,30 KM Iznos: 1.614 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idueg dana po objavljivanju privremenog izvjetaja. Lutrija BiH Sarajevo 17.10.2012.

18

OGLASI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. Peter Sanfey, ekonomista EBRD-a, o stanju u regionu

SVIJET FINANSIJA

19

Izvje{taj o tranziciji }e biti pesimisti~an


Izvje{taj o tranziciji za 2012. godinu ne}e biti povoljan u pogledu makroekonomskih kretanja u zemljama regiona, rekao je glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Peter Sanfey koji je najavio da }e ta me|unarodna finansijska institucija uskoro predstaviti taj tradicionalni izvje{taj. Procjena ekonomske perspektive zemalja Balkana, po izvje{taju o tranziciji za ovu godinu, pesimisti~na je i u odnosu na juni, njihove privrede idu nani`e ili stagniraju, izjavio je u Beogradu predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Peter Sanfey. U Srbiji se do kraja godine predvi|a recesija od jedan posto, a u Hrvatskoj i do dva posto, rekao je Sanfey na otvaranju tre}e me|unarodne konferencije o prehrambenoj industriji koja je okupila 150 najuticajnijih ljudi tog resora iz cijelog regiona.

BiH

EU

Privrede zemalja Balkana idu nani`e ili stagniraju U Srbiji se do kraja godine predvi|a recesija od jedan posto, a u Hrvatskoj i do dva posto

Bli`i se kraj du`ni~ke krize


Peter Sanfey

Umjereni rast
Smatramo da }e u 2013. godini biti ostvaren umjeren rast, kazao je Sanfey. Bo`idar \eli}, ~lan savjetodavne grupe EBRD-a Od tranzicije do tranzicije, rekao je da su dubina i trajanje ekonomske krize pogre{no ocijenjeni. \eli} je naveo da }e zemlje Zapadnog Balkana ostati van EU do kraja ove decenije, {to }e dovesti do politi~ke izolovanosti i neuklju~ivanja u integrativne procese. Prema \eli}evim rije~ima, u novembru }e u EU biti rije~i o zajedni~kom bud`etu za period 2014-2020. u kojem }e biti ne{to novca za reforme u zemljamakandidatima. Za poljoprivredu u tim zemljama ne}e biti skoro ni{ta do kraja decenije. Hrvatskoj }e sredstva za agrar biti pove}avana iz godine u godinu, tako da }e

Hrvatska ~ija je poljoprivreda tri puta manja od poljoprivrede Srbije, imati 2,5 puta vi{e uka, zao je \eli}. Kada se ura~unaju demografski elementi, obrazovni, geopoliti~ki i ostali faktori, nastaje rebus koji je veoma te{ko rije{iti makar neko bio i najbolji politi~ar rekao je \eli}. , \eli} je kao rje{enja za lak{e prevazila`enje krize u poljoprivredi naveo ja~e integrisanje regiona, oslanjanje na zajedni~ke interese i perspektivu {to je uslov da se pove}a konkurentnost. Pre ma nje go vim ri je ~i ma, Srbija mora obezbijediti garancije za izvoz dvije-tri najperspektivnije grane, nastojati da dobar dio penzionera na|e neku vrstu aktivnosti i da zaposli bar po jednu osobu iz vi{e~lanog doma}instva u kojem niko ne radi. Direktor Infoarene Tomislav Gavaci rekao je da je cilj konferencije koju organizuju ta hrvatska kompanija i EBRD - kao najve}i kreditor i investitor na Balkanu, razvoj cijelog regiona i dru{tva kroz ubla`avanje krize, razvoj potencijala, poticanje investicija i regionalne saradnje i usmjeravanja ka tre}im tr`i{tima. Predstavnik Agrobiznis tima EBRD-a Miljan @drale ocijenio je

da }e se region jugoisto~ne Evrope oporavljati sporije od ostalih i da je skup va`an stoga {to }e u~esnici nastojati da daju odgovore na klju~na pitanja koja zabrinjavaju zbog prolongirane krize. Prema njegovim rije~ima, EBRD na region gleda kao na strate{ki va`an za tu banku i za EU.

Lak{i pristup
Vlasnik MK grupe Miodrag Kosti} ukazao je na va`nost saradnje sa EBRD-om uz podsje}anje da su mu prije deset godina zahtjevi te institucije u kojoj nije bilo sluha za proizvodnju {e}era, ni za kupovinu zemlji{ta, izgledali previ{e komplikovani i birokratski. Pro}i kroz tu proceduru danas je mnogo lak{e. Od kada smo klijenti EBRD-a, mnoge stvari nam idu lak{e, a vrata dugih institucija nam se lak{e otvaraju rekao je Kosti}. , U~esnici konferencije }e razgovarati i o tome kako }e izgledati regionalno tr`i{te po ulasku Hrvatske u EU juna idu}e godine, {ta donosi ubrzana liberalizacija uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Srbiju, kako da jugoisto~na Evropa bude pogodnija za investitore, kako urediti odnose CEFTA i EU.

Fran cus ki pred sje dnik Francois Hollande ocijenio je ju~er da je du`ni~ka kriza u dr`avama EU sasvim blizu kraja, prenose agencije. Hollande je rekao da je kraj du`ni~ke krize eurozone veoma blizu, jer su lideri EU postavili temelj za oporavak, obavezav{i se na samitu 28. i 29. juna da }e smanjiti deficite i nivoe duga. Najprije kona~nim rje{avanjem problema Gr~ke, koja je u~inila toliko napora i koja se mora uvjeriti da ostaje u zoni eura. Potom, odgovaranjem na zahtjeve zemalja koje su provele o~ekivane reforme i koje bi trebalo da mogu da se finansiraju pod razumnim uslovima. I najzad,

osnivanjem bankarske unije , naveo je Hollande za francuski dnevnik Le Monde i jo{ nekoliko evropskih listova. On je dodao da `eli da sva pitanja budu rije{ena do kraja godine. Poslije toga mo`emo da po~nemo izmjene na{ih metoda dono{enja odluka i produbljivanja na{e unije. Ovo }e biti velika oblast na kojoj }e se raditi od po~etka 2013. godine dodao je Hollande. , Francuski predsjednik je naglasio da je pro{lo ono najgore, to jest strah od kraha eurozone, ali da najbolje jo{ nije do{lo. Zato moramo da to izgradimo zaklju~io je Hollande. ,

Mnogi `ele porez na finansijske transakcije


Evropska komisija je dobila pismo devet ~lanica EU, koje `ele sudjelovati u uvo|enju evropskog poreza na finansijske transakcije, prenose agencije. Za uvo|enje evropskog poreza do sada su se slu`beno izjasnili Francuska, Njema~ka, Belgija, Portugal, Austrija, Slovenija, Gr~ka, Italija i [panija. Evropskim porezom na finansijske transakcije tvorci evropske politike `ele osigurati da finansijski sektor preuzme po{teni dio tereta u rje{avanju krize, nakon {to su poklekle evropske banke dobile injekcije poreznih obveznika vrijedne milijarde. Nakon prvobitnog prijedloga Evropske komisije, koji je predvi|ao uvo|enje poreza u cijeloj EU, trgovanje dionicama i obveznicama bilo bi oporezovano po stopi od 0,1 posto, a sa izvedenim finansijskim proizvodima po sto pi od 0,01 pos to. Za uvo|enje poreza u cijeloj Uniji potrebna je saglasnost svih ~lanica EU koju nije mogu}e dose}i. Najve}i protivnici su velika Britanija i [vedska, ~lanice izvan eurozone, koje tvrde da bi porez otjerao investitore ako ne bi bio uveden globalno. Ovaj cilj, me|utim, zasad nije izvodljiv jer mu se suprotstavljaju SAD. Prvi korak za start ovog mehanizma je da s poja~anom saradnjom sklopi sporazum najmanje devet ~lanica Evropske unije. One moraju Komisiju slu`beno izvijestiti o tome, a ona }e odlu~iti da li }e poja~anu saradnju predlo`iti ili ne.

Bank of America

Rezultati prema{ili o~ekivanja


Pre ma iz vje {ta ju Bank of America, drugog najve}eg kreditora u SAD-u, rezultati tre}eg kvartala nadma{ili su o~ekivanja. Neo~ekivani rast ostvaren je na krilima hipotekarnih kredita, trgovine i investicijskog bankarstva. Bank of America prijavila je u tre}em tromjese~ju dobit od 340 miliona dolara uz prihode od 22,5 milijardi dolara, {to se nije odrazi lo na vri je dnost di oni ca banke. Analiti~ari su o~ekivali da }e banka generirati neto gubitak od sedam centi po dionici, na 21,9 milijardi dolara prihoda. Prihodi od refinansiranja i izdavanja hipoteka pove}ani su za 12 posto od drugog tromjese~ja ove godine i 18 posto u odnosu na godinu ranije.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Centralna banka BiH

Devizne rezerve ve}e za 171 milion maraka

Poslovni forum BiH - Italija

Sastanci privrednika u Sarajevu

Foto: D. TORCHE

Dobre veze treba krunisati ugovorima


U pogledu investicija Italija ne zauzima visoko mjesto, kao {to je to slu~aj sa trgovinom, na osmom je mjestu sa ulo`ena 124 miliona eura
Prihodi od putovanja u BiH, privatnih i poslovnih, u prvom polugodi{tu 2012. iznosili su 381,8 miliona KM i za 15,7 miliona KM su ve}i nego u istom periodu pro{le godine, kada su iznosili 366,1 milion KM, kazali su za Oslobo|enje u Centralnoj banci BiH. Iako nema relevantnih podataka o prihodima koje ostvaruje ova grana industrije u BiH, ovo je samo jedan od pokazatelja koliki bi oni mogli biti, barem pribli`no. O doprinosu turizma bh. ekonomiji govore i drugi podaci koje smo dobili iz CBBiH. Tako je, prema podacima CBBiH, posljednjih mjeseci do{lo do pove}anja valute u opticaju (oko 150 miliona KM) i to, prije svega, zahvaljuju}i turisti~koj sezoni i posjetama bh. gra|ana koji `ive u inostranstvu. Istovremeno, tokom tre}eg kvartala ove godine devizne rezerve BiH porasle su za 171 milion KM u odnosu na drugi kvartal. Devizne rezerve su u tre}em kvartalu prosje~no iznosile 6,02 milijarde KM, dok su u drugom kvartalu iznosile 5,85 milijardi KM. J. Sa. Predstavnici 50 preduze}a iz Bosne i Hercegovine poku{ali su ju~er dogovoriti odre|ene oblike saradnje sa italijanskim privrednicima. Na poslovnom forumu Bosna i Hercegovina - Italija, koji je odr`an u Sarajevu, bilo je devet italijanskih kompanija, kao i predstavnici poslovnih udru`enja iz ove zemlje. ljade i hiljade italijanskih turista, {to svakako daje poseban impuls saradnji izme|u dvije zemlje. "Cilj nam je dovo|enje {to vi{e italijanskih investitora i poduzetnika u BiH, jer svima je jasno koliko je va`no da privatni sektori obje zemlje budu jaki i konkurentni", rekao je Stucci. [to se ti~e dosada{nje saradnje, obim trgovinske razmjene u ovoj godini iznosi oko 350 miliona eura, {to Italiju svrstava na drugo mjesto na listi najve}ih trgo vin skih par tne ra BiH iz Evropske unije. Uz to, dvije italijanske banke Intesa Sanpaolo i UniCredit posluju u BiH i dr`e vi{e od 30 posto tr`i{ta. U pogledu investicija Italija ne zauzima visoko mjesto kao {to je to slu~aj sa trgovinom, na osmom je mjestu sa ulo`ena 124 miliona eura.

Manji tro{kovi
Razloge zbog kojih bi se Italijani trebali odlu~iti da investiraju u BiH ju~er im je prezentovala direktorica Agencije za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) Jelica Gruji}. Ona je kazala da }e BiH, kada Hrvatska naredne godine u|e u EU, grani~iti sa Unijom, {to otvara veliki broj prilika za privrednike iz BiH. Tako|er, Gruji} je kazala kako je BiH makroekonomski stabilna zemlja, sa stabilnom valutom te da su operativni tro{kovi kompanija, kao i cijena rada, mnogo manji nego u EU, {to mo`e biti konkurentska prednost u odnosu na proizvodnju J. Sa. u zemljama Unije.

Me|ugorje
Iako BiH i Italija imaju dobre veze, to, prema rije~ima prvog sekretara Ambasade Italije u BiH Stefana Stuccija, treba realizovati kroz konkretne ugovore o poslovnoj saradnji kompanija. On je istakao da Italijane u BiH interesuju prije svega hidropotencijali, metalurgija i posebno turizam. ^injenica je da u BiH, odnosno Me|ugorje, dolaze hi-

BBI nastavlja stipendiranje mladih


Komisija BBI banke za dodjelu stipendija, nakon selekcije prispjelih zahtjeva, primljenih temeljem javnog konkursa, donijela je odluku o dodjeli 31 stipendije iz kategorije 2 Fonda Finance Housea iz Abu Dabija i 50 stipendija iz svog Charity fonda za djecu povratnika u Republiku Srpsku. Prva polovina stipendija namijenjenih djeci iz RS-a (50 stipendija) tokom jula i augusta podijeljena je u direktnim susretima s u~enicima. Imena korisnika stipendija objav lje na su na in ter netstranci BBI banke, a spiskovi dobitnika bit }e objavljeni i u poslovnicama BBI banke. O mjestu i vremenu potpisivanja ugovora i ceremoniji do dje le sti pen di ja stu den ti }e biti usmeno obavije{teni, navodi se u saop}enju BBI banke.

McDonald's od danas i u Banjoj Luci

Radna mjesta za 80 mladih ljudi


U rekonstrukciju zgrade u kojoj je otvoren restoran ulo`eno je 2,5 miliona KM, a posao je dobilo 80 radnika, ve}inom onih koji su godinama bili na birou za zapo{ljavanje, saop{tio je Drago{ Pavi}evi}, direktor kompanije Dreamfoods Banja Luka, koja je vlasnik fran{ize za ove restorane u Srbiji i sada u RS-u. Pavi}evi} je na konferenciji za novinare naglasio da }e otvaranje novih radnih mjesta u velikoj mjeri pomo}i lokalnoj zajednici te dodao da }e njihova godi{nja podr{ka bud`etu RS-a, putem PDV-a i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje biti oko 1,5 miliona KM. "Ovu investiciju smo u Banjoj Luci zavr{ili za rekordnih 70 dana, a adaptaciju prostora radile su doma}e firme rekao je on i , potvrdio da u narednih pet godina planiraju otvaranje jo{ od tri do pet McDonald's restorana,

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE


Kursna - te~ajna lista - broj 204 - 18. 10. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V. Britanija SAD Rusija Kina Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 156 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB CNY RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.537384 1.510600 25.872826 0.078686 0.261548 0.699261 1.889896 0.565032 0.263783 0.225315 1.611548 0.825655 2.404117 1.486997 0.048425 0.237748 1.756905

1.955830 1.541237 1.514386 25.937670 0.078883 0.262204 0.701014 1.894633 0.566448 0.264444 0.225880 1.615587 0.827724 2.410142 1.490724 0.048546 0.238344 1.761308 USD BAM

1.955830 1.545090 1.518172 26.002514 0.079080 0.262860 0.702767 1.899370 0.567864 0.265105 0.226445 1.619626 0.829793 2.416167 1.494451 0.048667 0.238940 1.765711 1.54257 2.312593

Investicija realizovana za rekordnih 70 dana

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 10. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 10. 2012 =

u svim ve}im gradovima u RS-u. U okviru kampanje koja je organizirana pred otvaranje, u McDonald'su je odr`an Family Day, dru`enje sa zaposlenim i njihovim porodicama, a ju~er je odr`an i prijem za novinare. - Jako smo zadovoljni timom koji smo okupili. Uglavnom se radi o mladim i perspektivnim ljudima ~iji nam entuzijazam i

`elja za radom obe}avaju brzu i kvalitetnu uslugu uz osmijeh za svakog na{eg gosta. Sretni smo {to je pred svim tim ljudima prilika za profesionalni razvoj i usavr{avanje unutar na{e kompanije i uvjereni da }e mnogi od njih iskoristiti najbolje od toga, rekao je Nenad Da{i}, upravnik restorana McDonald's u Banjoj G. KATANA Luci.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. Pripreme za me|unarodnu konferenciju u Sarajevu


1.599,90 834,35
Dioni~ko dru{tvo

BIZNIS/BERZE
BIFX

21

732,63 1.768,67
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

924,82 787,99
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 17. oktobar/listopad 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Eurofond-1 dd Tuzla ZIF Bonus dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija F FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija P FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H FBiH stara devizna {tednja serija U PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE FBiH stara devizna {tednja serija V Sarajevo osiguranje dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar Hidrogradnja d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE GP @GP dd Sarajevo Energopetrol dd Sarajevo 8,50 0,12 10,00 25,00 8,50 10,00 8,50 10,00 100 7 850,00 70,00 1 1 83,63 5,24 18,96 2,70 21,95 29,02 2,05 63,38 6,00 3,43 -2,96 1,12 1,89 2,08 -8,83 0,00 0,16 0,00 83,87 5,24 18,99 2,70 22,13 29,02 2,05 64,00 6,00 82,00 5,24 18,61 2,70 21,50 29,02 2,05 63,01 6,00 10.000 5 1.362 2.269 150 50 326 270 3.660 8.362,69 26,20 25.755,22 6.126,30 3.292,01 1.451,00 668,30 17.113,30 21.960,00 2 1 8 4 3 2 2 4 3 41,01 35,99 33,60 27,65 97,80 90,05 97,25 91,12 84,00 80,00 28,00 92,00 2,52 2,74 -0,03 -2,98 -0,05 0,05 1,62 -4,08 2,44 0,50 0,00 1,52 42,00 36,00 33,60 27,65 97,80 92,00 97,25 91,12 84,00 80,00 28,00 92,00 39,50 829 34,00 108.326 33,60 252 27,65 254 97,80 62.813 90,00 54.391 97,25 3.750 91,12 5.500 84,00 15.000 80,00 38.671 28,00 3.629 92,00 7.150 339,96 37.490,83 84,67 70,23 61.431,11 48.977,90 3.646,88 5.011,60 12.600,00 30.936,80 1.016,12 6.578,00 2 5 1 1 2 4 1 1 2 2 2 1 4,00 1,71 5,27 5,61 -2,91 -5,00 -4,87 0,00 4,00 1,76 5,27 5,61 4,00 1,71 5,27 5,61 100 562 500 281 400,00 977,72 2.635,00 1.576,41 1 3 2 1 14,00 0,00 14,00 13,99 8.927 124.977,45 6

Sa konferencije za novinare Zadru`nog saveza BiH

Foto: D. ]UMUROVI]

Zadruge ~uvari socijalnog mira


Dvodnevnu me|unarodnu konferenciju Zadrugarstvo za mir i odr`ivi razvoj pomogli su zadrugari iz [vedske
U Sarajevu }e danas po~eti dvodnevna me|unarodna konferencija Zadrugarstvo za mir i odr`ivi razvoj, na kojoj }e u~esnici govoriti o najaktuelnijim temama i zna~aju zadrugarstva u svijetu, te prednostima ovog vida organizovanja u BiH. Nagib Had`i}, predsjednik Zadru`nog saveza BiH, ju~er je na konferenciji za novinare kazao da bh. zadrugari `ele odgovor za{to u BiH ne mogu ozbiljnije u~estvovati u razvoju poljoprivrede. Slavko Dobrilovi}, zamjenik predsjednika Zadru`nog saveza BiH, rekao je da je UN usvojio deklaraciju i proglasio 2012. me|unarodnom godinom zadrugarstva. Ta deklaracija, ka`e Dobrilovi}, sadr`i ciljeve u kojima kroz dono{enje zakona `eli da u~estvuje i zadrugarski sektor u na{oj zemlji. @elimo da otvorimo dijalog o poziciji zadrugarstva u BiH sa javnim sektorom i me|una ro dnim or ga ni za ci ja ma. Na me|unarodnu konferenciju smo pozvali vi{e od 400 u~esnika. Do}i }e predstavnici saveza zemalja u regionu i {ire. Svaki sedmi stanovnik u svijetu je gladan, a tre}ina hrane u svijetu se baca. Mi `elimo poru~iti da su zadruge dobar organizacioni oblik za proizvodnju hrane i smanjenje siroma{tva istaknuo je Dobrilovi}. ,

Nosioci razvoja
Nije nam jasno za{to u na{oj zemlji, koja ima 60 posto ruralnog podru~ja, nema kvalitetnog poljoprivrednog razvoja i za{to zadruga ne u~estvuje u tome. Zadruge su u cijelom svijetu nosioci razvoja poljoprivrede. Svaki tre}i gra|anin Evrope je ~lan neke zadruge kazao je Had`i}. , Armando Costa Pinto iz [vedske razvojne agencije i zadru`nog centra koji finansijski podr`ava odr`avanje me|unarodne konferencije je rekao da je, bez obzira na svoju starost, zadru`ni pokret model za budu}nost. Kada smo mi u Evropi imali veliku finansijsku krizu, zadru`ne banke u Portugalu, Holandiji i u nekim drugim zemljama su imale najbolje pokazatelje. Zadruge zaista mogu dati veliki doprinos borbi protiv nezaposlenosti u Evropi. Kada zadruge funkcioni{u dobro, tada su garant demokratskog razvoja, mira i ekonomskog prosperiteta. Podr{ka koju dajemo zadrugarstvu u BiH je mala, ali dolazi iz srca {vedskih zadrugara rekao je Costa Pinto. ,

Banjalu~ka berza Kursna lista za 17. oktobar 2012.


Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Poruka vlastima
Predsjednik Zadru`nog saveza FBiH Mirsad Hubani} istaknuo je da }e sa konferencije vlastima oti}i poruka da zadru`ni sektor shvate ozbiljnije. Poljoprivredu i selo treba posmatrati druga~ije, a vlastima treba poslati poruku da naprave preokret u svojim politikama prema poljoprivredi. Zadruge su ~uvari socijalnog mira, otkupljiva~i ogromnih koli~ina vo}a i povr}a i pomo} dr`avi kroz pla}anje PDV-a. Zadruge u BiH u svojim redovima imaju vi{e od 300 in`injera i doktora nauka i zato treba poru~iti vlastima da se pobrinu da zemljoradni~ke zadruge dobiju status kakav zaslu`uju ustvrdio , je Hubani}. Dk. OMERAGI]
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka 0,207 0,372 1,57 0,042 3 5,26 1,18 2,99 20 -0,63 0 0 -0,19 0 0,207 0,372 1,58 0,042 3 5,26 1,18 0,207 0,372 1,57 0,042 3 5,26 1,18 39.794 350 1.025 66.000 328 144 20 8.237,36 130,20 1.612,43 2.772,00 984,00 757,44 23,60 0,895 0,23 0,61 0,447 0,5 0,431 11,88 -8 0 -2,83 0 0 0,899 0,23 0,61 0,447 0,5 0,431 0,881 0,23 0,61 0,44 0,5 0,431 52.723 2.452 3.202 32.000 4.088 2.905 47.180,98 563,96 1.953,22 14.290,00 2.044,00 1.252,06

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Aerodromi Republike Srpske a.d. Banja Luka Kozaraprevoz a.d. Novi Grad Mrkonji}putevi a.d. Mrkonji} Grad Novi velepromet a.d. Zvornik [ipad a.d. Doboj Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 6,49 0,25 0,091 1 0,1(A) 0,2(A) 84,05 51,01 49 50 46 42,44 42,08 -1,22 -28,57 1,11 0 0 0 0,05 0 -1,72 0 0 0,81 0,19 6,57 0,25 0,091 1 0,1 0,2 84,06 51,01 49 50 46 42,44 42,11 6,38 409 0,25 1.000 0,091 8.941 1 1.296 0,1 8.301 0,2 750 84,05 272.686 51,01 15.300 49 8.112 50 30.000 46 1.100 42,44 16.266 42,06 88.126 2.652,94 250,00 813,63 1.296,00 830,10 150,00 229.199,61 7.804,53 3.974,88 15.000,00 506,00 6.903,29 37.080,53

Vanjskotrgovinska razmjena BiH


Bosna i Hercegovina je u periodu januar - septembar 2012. godine ostvarila izvoz u vrijednosti {est milijardi i 84,3 miliona KM, a uvoz u vrijednosti 11 milijardi i 113,9 miliona KM, pokazuju novi podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2012. godine je 54,74 posto, a vanjskotrgovinski deficit je pet milijardi i 29,6 miliona KM. U tom periodu iz BiH je najvi{e robe izvezeno u Njema~ku (975,1 milion KM) te Hrvatsku (906,3 miliona KM), a najvi{e robe je uvezeno iz Hrvatske (dvije milijarde i 43 miliona KM) i Srbije (milijardu i 264 miliona KM). BiH je u periodu januar - septembar 2012. najvi{e izvo-

Deficit pre{ao pet milijardi KM


zila sjedala, aluminij u sirovim oblicima i naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, a najvi{e je uvozila naftu i ulja dobivena od bitumenskih materijala, naftna ulja, kameni ugalj, automobile, naftne plinove i lijekove.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,85

$ 0,13 %

1.747,00

$ 0,04 %

888,00 742,00

$ 0,59 %

PLIN

SREBRO

KUKURUZ
$ 0,51 %

3,45

$ 0,47 %

32,99 $
0,09 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Vakcinacija protiv gripe, normalna stvar

Sarajevotaksi upozorava na nezakonitost

Na ulicama i oni ~ije su dozvole istekle u martu


Udru`enje po tre}i put poslalo ministru Luli}u prijedlog kapaciteta taksi stajali{nih mjesta za ovu godinu, ali ugovor jo{ nisu dobili
Sezona gripe po~inje koncem novembra, a mo`e trajati i do maja

Uskoro starta
sezonska gripa
Gripa je izrazito zarazna bolest uzrokovana virusom koja se manifestuje infekcijom respiratornog trakta. Lako se prenosi sa ~ovjeka na ~ovjeka, a naj~e{}e vazduhom, kada zara`ena osoba ki{e ili ka{lje, pa virus do|e u kontakt sa o~nom, usnom ili nosnom sluznicom druge osobe. Kako bi sprije~ili veliki broj oboljenja od ovog virusa, ju~er je u UNITIC-u odr`ana konferencija za medije povodom po~etka javne kampanje Vakcinacija protiv gripe, normalna stvar. O gripi, njenim mogu}im posljedicama, kao i o preporukama za vakcinaciju govorili su @eljko Ler, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, i Nada Koluder - ]imi}, {efica Infektivne klinike u Sarajevu. gramu rutinskog cijepljenja cijepe djecu redovno. Mi smo jo{ mi{ljenja da zdrava djeca nisu kandidati za rutinsko cijepljenje, ali jesu djeca koja imaju o{te}eno zdravlje. Cijepljeni zdravi odrasli ljudi za{titu }e imati vi{e od 85 posto, stariji, osobito hroni~ari oko 60 posto ili ako obole, da se ne dese komplikacije kao {to je upala plu}a, objasnila je Ravlija. Rizi~ne grupe kojima je primarno preporu~eno cijepljenje su osobe starije `ivotne dobi za koje je o~ekivati da imaju prate}e hroni~ne bolesti (srce, plu}a, dijabetes...), ali i sva djeca starija od {est mjeseci koja imaju neku od hroni~nih bolesti, kao i trudnice (ali ne u prva tri mjeseca), zatim HIV bolesnici koji imaju vrlo malu imunogenost od cjepiva, ljudi koji su transplantirali neki od solidnih organa, trebali bi primiti mrtvu vakcinu {est mjeseci nakon transplantacije, dok bolesnici koji su transplantirali ko{tanu sr` vakcinu trebaju primiti poslije dvije godine.
Iz Sarajevotaksija poru~uju da nikad nisu bje`ali od zakonskih obaveza

Rizi~ne grupe
- Upravo smo pred sezonom kada mo`emo o~ekivati da gripa uzme svoj danak u velikom broju oboljelih, zbog ~ega i pokre}emo kampanju kako bismo podigli svijest ljudi o potrebi imunizacije kao najjeftinije i najekonomi~nije mjere u suzbijanju zarazne bolesti gripe, na po~etku je objasnio Ler. Sezonska gripa starta koncem 11. mjeseca, a cirkulacija virusa na sjevernoj hemisferi mo`e se o~ekivati ~ak i do ~etvrtog ili petog mjeseca. - Razdoblje kada traje sezonska gripa pokriva se cijepljenjem, mada nije kasno ni kad se epidemijski razmno`i virus. Donekle se razlikujemo u odnosu na druge napredne zemlje koje u svom pro-

Udru`enje Sarajevotaksi jo{ jednom je upozorilo na haos koji vlada u oblasti taksi-prevoza, koji ide na {tetu legalnih prevoznika, kao i na nezakonit rad ministra saobra}aja KS-a Harisa Luli}a. Nevjerovatno je, kako je za Oslobo|enje kazao En ver Su lja gi}, pred sje dnik ovog udru`enja, da pojedini taksi-prevoznici poput @utog, Kale i Montboss taksija rade bez va`e}e taksi-oznake, a koja im je istekla jo{ u martu ove godine. Navodi da su svi ovi prevoznici na ulice grada ubacili 500 vozila koja nemaju nikakvu dokumentaciju za rad.

Slike za kampanju
- Svih ovih mjeseci ovi prevoznici, me|u kojima je najvi{e vozila @utog taksija, rade nelegalno bez taksi-oznaka, a ministar ni{ta ne poduzima po ovom pitanju. Pod njegovom za{titom lijepili su njegove slike na automobile i na taj na~in zajedni~ki u~estvovali u politi~koj kampanji za lokalne izbore. Sve ovo govori da je na strani onih koji kr{e zakon, kao {to to ~ini i on sam. To radi na svaki mogu}i na~in na {tetu legalnih taksi-voza~a, ~lanova Udru`enja Sarajevotaksi. Samoinicijativno je zako~io izdavanje taksi-oznaka, licenci i rje{enja o dodjeli TA ta-

Kontrola cjepiva
- Treba napomenuti da osobe koje primaju vakcine svake sezone imaju vrlo malu mogu}nost da dobiju neku od pogubnih komplikacija, istakla je Koluder - ]imi}. Iako su pojedini mediji izvje{tavali o novim virusima, koji bi mogli da poharaju i na{u zemlju, Ravlija je kazala da se to, ipak, ostavi u sferi nadzora i znanstvenog pra}enja, dodaju}i da svako plasirano cjepivo prolazi kontrolu kvaliteta i sigurnosti. M. TATAREVI]

blica nekim na{im ~lanovima kako bi napravio {to ve}i haos u ovoj oblasti, dok je u me|uvremenu nekim prevoznicima koji su tokom pro{log perioda izgubili svoje dozvole za rad izdavao dokumentaciju. Tako|er, oni koji nemaju nikakvu dokumentaciju za rad niti su je ikada i mogli dobiti, sada je imaju zahvaljuju}i njemu, kazao je Suljagi}. Jo{ jedna od ministrovih zavrzlama je i poigravanje oko potpisivanja ugovora o kori{tenju taksi stajali{nih mjesta za ovu godinu. Udru`enje Sarajevotaksi je, prema Suljagi}evim rije~ima, prije dva dana po tre}i put dostavilo ministru Luli}u prijedlog kapaciteta taksi stajali{nih mjesta u svrhu potpisivanja ugovora, u nadi da }e ministar za ovo malo vremena koliko je ostalo do formiranja novog saziva Vlade KS-a uraditi svoj dio posla po{teno i savjesno. Me|utim, tvrdi on, ugovor na adresu Sarajevotaksija nikada nije stigao. - Na{e udru`enje je u februaru uputilo prijedlog kapaciteta mjesta prikazan tabelarno kao i sva ke go di ne do sad. Me|utim, on je nastavio svoju igru ili neznanjem i sa namjerom dodvoravanja privrednim subjektima {alju}i nam dopise

da mu dostavimo ugovor koji trebaju da sa~ine uposlenici Ministarstva. U skladu sa potpisanim ugovorom, Udru`enje u ime svojih ~lanova mo`e da vr{i uplatu nov~anih obaveza. Mi ne bje`imo od izmirivanja obaveza, niti smo to ikada radili, ali to }emo u~initi po prijemu ugovora o kori{tenju taksi stajali{nih mjesta, naglasio je Suljagi}, dodav{i kako ministar kroz cijeli svoj dvogodi{nji mandat poku{ava na razne na~ine uni{titi ovo udru`enje, favorizovanjem odre|enih privrednih subjekata zajedni~kim dru`enjima u vidu izlazaka po restoranima i kafeima.

Prijava protiv Luli}a


Suljagi} je istakao da }e ~lanovi Udru`enja upoznati poslanike u Skup{tini KS-a o ministrovom pona{anju i zloupotrebi slu`benog polo`aja, te kod nadle`nih organa podnijeti prijavu protiv njega. - @elimo da ministar, ako ni{ta drugo, u ovih deset dana, koliko je preostalo do formiranja nove Vlade KS-a i njegove smjene, radi savjesno i po{teno, da ne gubi dokumentaciju koju mu {aljemo i da iska`e bar mrvu po{tovanja, poru~io je Suljagi}.
E. ASOTI]

Besplatna {kola gimnastike


Op}ina Centar je i ove {kolske godine organizovala besplatnu {kolu gimnastike za u~enike osnovnih {kola. Za realizaciju tog projekta izdvojeno je 4.500 KM. [kola je po~ela da radi 2. oktobra i trajat }e do maja 2013. ^asovi gimnastike za djecu, uz stru~no vodstvo nastavnika, odr`avaju se u sportskoj sali FIS-a utorkom i petkom, od 9 do 10 i od 14 do 15 sati. Cilj ovog projekta je da se tokom gimnasti~kih vje`bi na parteru i spravama, doprinese {to pravilnijem tjelesnom razvoju djece i sprije~e negativne posljedice dugotrajnog sjedenja u {kolskim klupama.

Ulica porodice Foht na Soukbunaru

Postavljeni asfalt i ivi~njaci


Zavr{ena je sanacija Ulice porodice Foht od Jevrejskog groblja do objekta sportskog dru{tva [iroka~a. Za tu namjenu iz bud`eta Op}ine Centar izdvojeno je 142.280 KM. Rije~ je o saobra}ajnici dugoj 1.355 metara, na kojoj su bila znatna o{te}enja sa pukotinama du` cijele trase. U okviru sanacije uklonjeni su dijelovi o{te}enog asfalta na koje je postavljen nose}i tamponski sloj. Izdignuti su {ahtovi, {iberi i slivni~ke re{etke te ugra|ena ~etiri nova slivnika i osam poklopaca za {ahtove. Po{to su i ivi~njaci ve}im dijelom bili o{te}eni, ugra|eno je vi{e od 100 metara novih. U sklopu ovog projekta asfaltiran je i pristup lokalnoj d`amiji.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. Prof. Avdispahi} predsjedavao sjednicom Senata UNSA

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

Prorektori \onlagi} i Vlaisavljevi}


Doktor ekonomskih nauka novi je prorektor za oblast nastave, dok }e profesor sa Filozofije biti prorektor za oblast me|unarodnih odnosa
Senat Univerziteta u Sarajevu ju~er je odr`ao prvu sjednicu kojom je predsjedavao prof. dr. Muharem Avdispahi}, rektor Univerziteta u Sarajevu. Senatori su jednoglasno usvojili Pravilnik o izboru prorektora na Univerzitetu u Sarajevu, te je u skladu sa Pravilnikom izvr{en i izbor prorektora Sarajevskog univerziteta. U mandatnom periodu 20122016. godine na funkciju prorektora Univerziteta u Sarajevu izabrani su prof. dr. D`enan \onlagi}, doktor ekonomskih nauka i vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kao prorektor za oblast nastave. Prof. \on la gi} je do sad, izme|u ostalog, bio i ~lan Senata UNSA, predsjedavaju}i grupacije dru{tvenih nauka Univerziteta u Sarajevu, a i danas je ~lan Odbora za reviziju Mikrokredi-

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Preostao izbor i tre}eg prorektora UNSA

tne fondacije MIKRA, kao i Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine. Profesor dr. Ugo Vlaisavljevi} no vi je pro re ktor za oblast me|unarodnih odnosa, a redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje predaje Ontologiju. U Centru za savremenu umjetnost Sarajevo, Nancen Dialogue

Centre i Centru za promociju civilnog dru{tva prof. Vlaisavljevi} ~lan je upravnih odbora, a urednik je i ~lan kolegija brojnih ~asopisa. Kako Oslobo|enje saznaje, senatori }e, kao {to je to i dosad bila praksa, izabrati jo{ jednog prorektora na nekoj od narednih sjednica, vode}i ra~una o tome da to ne mo`e biti niko od

akademskog osoblja iz grupacije prirodnomatemati~kih i biohemijskih nauka kojoj pripada rektor Avdispahi}, ali ni dru{tvenih i humanisti~kih nauka iz kojih dolaze profesori \onlagi} i Vlaisavljevi}. Prilikom izbora tre}eg prorektora, osim grupacije, vodi}e se ra~una i o nacionalnoj zastupljenosti ~lanova J. M. Rektorata.

Na Kova~ima

Po~ela gradnja mevlevijske tekije


Na lokalitetu @ute tabije ju~er je po~ela izgradnja mevlevijske tekije. Izgradnju finansira op}ina Serd`uk putem TIKA, a vrijednost radova je oko 830 hiljada maraka. Prema rije~ima Nurudina D`ihe, direkto ra Fon da me mo ri ja la Kantona Sarajevo, ovaj projekat je zapo~et prije nekoliko godina. - Biv{i direktor Fonda memorijala je zapo~eo aktivnosti, a onda smo u saradnji nastavili realizaciju ovog projekta. Veliku pomo} smo imali od op}ine Serd`uk iz grada Konje. Op}ina Serd`uk i Op}ina Stari Grad su se pobratimile i oni su pristali da finansiraju izgradnju
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Javna rasprava o RP Ahatovi}i


U sali Op}inskog vije}a Op}ine Novi Grad danas }e se u 17 sati odr`ati javna rasprava o nacrtu regulacionog plana Ahatovi}i. Prezentaciju }e izvr{iti nosilac izrade - Zavod za planiranje razvoja KS-a.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Isklju~enja struje
Zbog radova na odr`avanju energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Mi{evi}i 3, Gunjani, Ivan~i}i, Jezera, Ba{ci, Luke, Luke 2, Sastavci, Sivice, Suhi do, Suhi do 1, Vilovac-jabuka, ZZ ^evljanovi}i, od 12 do 13.30 ^olaktex, Jo{anica 5, od 13.30 do 15 Donja Jo{anica 1, Rakovica 4, od 8 do 16 Had`imustafina i Sokolovi} Kolonija 1, od 10.30 do 12 Jo{anica 3, [ipad komerc, od 9 do 10.30 Jo{anica 10, Wurth.
Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30,

mevlevijske tekije, istakao je D`iho. Izgradnja mevlevijske tekije trajat }e pet mjeseci. - Radovi su ve} po~eli. Op}ina Serd`uk je putem TIKA organizovala javni poziv za izvo|a~a ra do va. Odmah smo se dogovorili sa izvo|a~em o narednim ko-

racima tako da su na terenu ve} iskol~ani gabariti objekta, a nakon toga po~elo je i kopanje, pojasnio je D`iho. Nakon {to mevlevijska tekija bude izgra|ena, prema D`ihinim rije~ima, bi}e predata na upravljanje Fondu memorijala. S. Hu.

PORODILI[TA

7 6

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:


Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25,

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski

13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

24

SARAJEVSKA HRONIKA
Osnovna muzi~ka {kola Ilid`a

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

U Novom Sarajevu

BAJRAKTAREVI] MORA ^EKATI


Nastavak izgradnje rampi za invalide
U okviru realizacije projekta uklanjanja urbanisti~kih barijera na pje{a~kim prelazima, u toku je izgradnja rampi u novosarajevskim mjesnim zajednicama Grbavica II, ^engi}-Vila I i II, Kvadrant, Dolac i @eljezni~ka. Radove je u MZ Grbavica II sa saradnicima obi{ao i na~elnik Ned`ad Kold`o. Izvo|a~ radova je firma Kolinvest, a investitor Op}ina Novo Sarajevo, koja je za ove namjene izdvojila oko 21.000 KM. Izvo|enje radova po~elo je krajem augusta, te su dosad izgra|ene 34, od predvi|enih 50 rampi.

ODLUKU MINISTARSTVA
Vlada se do kraja sedmice mora oglasiti, u protivnom bi od direktora kojeg je razrije{ila mogla dobiti krivi~nu prijavu
Nakon rje{enja Kantonalnog suda, nastala je prepiska izme|u razrije{enog direktora Mehmeda Baj ra kta re vi }a, sa da {nje uprave Osnovne muzi~ke {kole Ilid`a i Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih KS-a. Tako je Bajraktarevi}ev advokat Hakija Kurtovi} u svom dopisu upu}enom resornom ministru KS-a 12. oktobra predlo`io Vladi, odnosno samom Ministarstvu da poduzmu mjere potrebne za izvr{enje sudskog rje{enja, odnosno primopredaju du`nosti izme|u sada{njeg vr{ioca du`nosti direktora {kole i Bajraktarevi}a. Dan prije Kurtovi}a dopis je Ministarstvu poslao i sam Bajraktrevi} tra`e}i da preu zme du `nos ti di re kto ra odmah po prijemu sudskog rje{enja, da preuzme pe~at i kompletnu dokumentaciju od v.d. direktorice Sanje Abdulahovi}.

Iz {kole upozoravaju da je naru{en nastavni proces

Sa nama u Narodno
Predstava Gra|anin plemi} djelo je koje na izuzetno duhovit na~in govori o mahnitoj `elji bogatog skorojevi}a za uspjehom u dru{tvu, uvjerenog kako se novcem sve mo`e kupiti - od ugla|enog pona{anja do prijatelja i dru{tvenog statusa. Prva dva ~itatelja Oslobo|enja, koja se od 10 sati jave na na{ de`urni telefon 276 982, mo}i }e prisustvovati ovoj predstavi. Dobitnici karte mogu podi}i najkasnije pola sata prije po~etka predstave.

Kabadahije
Kako je Bajraktarevi} u prostorije {kole, pa i kabinet v.d. direktorice do{ao sa pet mu{karaca 15. oktobra (o ~emu je Oslobo|enje ve} pisalo), na ruke ministra Fahrudina Oru~evi}a stigao je i dopis iz {kole u kojem ga uprava obavje{tava o neovla{tenom Bajraktarevi}evom ulasku. U tom dopisu ministar se podsje}a na to da je u Muzi~ku {kolu dolazila i policija, jer ih je pozvao jedan od profesora, vidno uznemiren. Iz Osnovne muzi~ke {kole upozoravaju Ministarstvo

BEZ TUMA^ENJA RJE[ENJA V.d. direktorica dopisom je uposlenicima objasnila da ne ulazi ni u kakva tuma~enja sudskih rje{enja, ali da u {kolu sve odluke i uputstva moraju do}i legalnim putem
da je ovim de{avanjima naru{en nastavni proces, integritet direktora i ugled institucije, da je Bajraktarevi} sve nezakonito snimao, uz nasilno ula`enje u slu`beni prostor sa pet kabadahija . - Roditelji se zgra`avaju dopu{tanjem da se ovako ve} godinu zanemaruje poslovanje jedne vaspitno-obrazovne ustanove i da nadle`ne institucije nisu u stanju za{tititi zakonitost poslovanja {kole i nesmetano odvijanje nastave, poru~eno je sa Ilid`e nadle`nima u Kantonu. Pored ovoga, v.d. direktorica, zarad mira u ku}i, dopisom je uposlenicima {kole objasnila da

ne ulazi ni u kakva tuma~enja sudskih rje{enja, ali da u ovu obrazovnu ustanovu sve odluke i uputstva moraju do}i legalnim putem i od nadle`nih ustanova.

Krivi~na prijava
O~ekuje se da Vlada odluku u ovom slu~aju donese do kraja sedmice, ina~e bi mogla, zbog neizvr{enja sudskog rje{enja, dobiti krivi~nu prijavu od direktora kojeg je u oktobru pro{le godine razrije{ila te du`nosti Mehmeda Bajraktarevi}a.
J. M.

Sportske igre policije na Igmanu

Najbolja ekipa iz Novog Grada dobila je pehar, kao i njihov strijelac Aziz Turudija

Najbolji fudbaleri iz Tre}e PU


U organizaciji Sindikata policije Kantona Sarajevo na olimpijskoj planini Igman odr`an je Tre}i malonogometni turnir ~lanova ovog udru`enja, a na kojem je u~estvovalo 12 ekipa sa vi{e od 300 stotine u~esnika, policijskih slu`benika Ministarstva unutra{njih poslova KS-a. - Ovaj ve} tradicionalni turnir predstavlja jedinstvenu priliku policijskim slu`benicima da, nakon svakodnevnog obavljanja najodgovornijih poslova i zadataka na za{titi ljudi i imovine u Kantonu, u relaksiranoj, takmi~arskoj i krajnje opu{tenoj atmosferi upoznaju jedni druge, s obzirom na to da zbog konstantnog opstruiranja ministra da omogu}i kori{tenje kapaciteta objekta Grkarica nismo bili u prilici ~e{}e organizirati ovakva i sli~na dru`enja te provesti ve} odavno pripremljene antistresprograme za policijske slu`benike, kazao nam je predsjednik Sindikata Ned`ib \ozo. Iako su sportski rezultati bili u drugom planu, u veoma ozbiljnoj konkurenciji malonogometna ekipa Tre}e policijske uprave Novi Grad zauzela je prvo mjesto, Jedinica za specijalisti~ku podr{ku drugo, a Jedinica za saobra}aj MUP-a tre}e mjesto. Progla{en je i najbolji igra~ turnira, a to je Aziz Turudija, koji je ujedno najbolji strijelac, dok je za najboljeg golmana progla{en policijski slu`benik Milo{ Kova~evi}. Pobjedniku i najboljim u~esnicima turnira dodijeljeni su prigodni pehari, dok su zaslu`nim organizacijama, medijima i pojedincima koji su tokom ove godine pratili i aktivno pomagali rad Sindikata policije KS-a dodijeljene prigodne zahvalnice.
S. Hu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Lutkarstvo se vra}a na velika vrata

Spektakl pravde i istine


Mali Muk, predstava u kojoj se jedan dje~ak bori za svoje dostojanstvo, pobudila je odu{evljenje kod glumaca
^itav svijet je danas jedna velika trka. Trka za slavom, uspjehom, novcem... Da bi se pobijedilo u toj trci, ne biraju se sredstva: svi varaju, la`u, podvaljuju... Ali, ipak nisu svi isti. Mali Muk, koji je bio toliko mali da ga se i otac stidio ne `eli da u~es, tvuje u toj trci. On samo `eli jedno pravdu i istinu! Tako ka`e zvani~na najava Malog Muka nove predstave u Pozori{tu mla, dih, koja }e svoju premijeru do`ivjeti sutra u 20 sati. Upravo oficijelna najava, koja ~esto zna biti {tura i plasti~na, sada govori savr{eno o karakteru predstave koja bi, po rije~ima njenih protagonista, trebala vratiti marionetu na velika vrata u na{ teatar.

Revolucija u teatru
Ovo je ~isti spektakl, kazali su skoro uglas glumci u predstavi ~iju re`iju potpisuje bugarski reditelj Darko Kova~ovski Mario Drma}, Alma Merunka, Suada Ahmata{evi}, Narda Nik{i} i Damir Kustura. Niko nije krio svoju odu{evljenost radom na predstavi, ali i poslom koji je obavio bra~ni par Kova~ovski (Nadja, supruga reditelja, autor je lutaka, kostima i scene). - Ja mislim da }e ova predstava izazvati revoluciju i ovo }e sigurno biti veliki povratak marionete na pozori{nu scenu, kazao je Drma}. - Mi smo kroz probe radili i neku vrstu workshopova, tako da smo mnogo i nau~ili o samoj tehnici lutkarstva, bukvalno smo pro~e{ljali sve i sada smo
Sa ju~era{nje konferencije za novinare
Foto: S. GUBELI]

ponosni na sve ono {to smo nau~ili. Direktor Pozori{ta mladih Nermin Tuli} s druge strane je objasnio da je interes roditelja veliki za lutkarske predstave, ali da ih nije nimalo lako napraviti. - Ljudi obi~no misle da je puno te`e napraviti dramsku predstavu, ali to nije tako. Lutkarska predstava iziskuje puno vi{e truda, energije i sredstava i mnogo je te`e pripremiti ovako ne{to nego klasi~no djelo, objasnio je Tuli}, dodav{i: - Pored posve}enosti i talenta potrebnog da se izrade lutke - a sve se posebno prave za svaku novu predstavu, ova je posebna jer je fokus na glumcima i njihovim performansima, a ne klasi~nom igrokazu

U planu nova predstava


Radikalno mali broj novinara na konferenciji za medije je, upravo iz tog razloga, dobio i ekskluzivnu informaciju od Nermina Tuli}a, direktora Pozori{ta mladih: - Mi smo se ve} dogovorili sa Darkom (Kova~evskim) da i naredne godine sa suprugom do|e u Sarajevo i pripremi novu predstavu. Ve} razmi{ljamo o nekim naslovima, ali za sada je sigurno samo da }e to biti jo{ jedna popularna bajka, kazao je Tuli}. Na pitanje da li }e predstava gostovati i van scene Pozori{ta mladih, odgovorio je: - Ovo je spektakl koji mo`e stati u kombi. Nama je cilj vratiti lutkarstvo u teatar i spremni smo gostovati svugdje gdje nas pozovu i ko bude spreman da snosi tro{kove produkcije, pa ukoliko to zna~ilo i da Pozori{te mladih bude na kraju na nuli, bez ikakvog profita.

Ameri~ki kulturni centar u Doboju

Za nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar

Konkuri{e pet pjesni~kih naslova


Za na gra du Slo vo Ma ko vo/Mak Dizdar, koju je ustanovio Grad Sarajevo, konkuri{e pet knjiga pjesama: Pesme iz bolesti i zdravlja Enesa Halilovi}a, Vidikovac na Odri Fadile Nure Haver, Bunar te{kih re~i Jelene Lengold, Hyperborea Milorada Peji}a i Dunia Mile Stoji}a, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Laureat }e biti progla{en po~etkom idu}eg mjeseca, kada }e mu biti uru~ena nov~ana nagrada, povelja i skulptura. - Rije~ je o me|unarodnoj godi{njoj poetskoj nagradi u ~ast jednog od najve}ih bh. pjesnika, koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturnom i dru{tvenom `ivotu Sarajeva i BiH. Ova nagrada se dodjeljuje najboljem kandidatu za najbolje poetsko djelo objavljeno u prethodnoj godini na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, rekao je gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen. Odbor za dodjelu nagrade Slovo Makovo/Mak Dizdar, ~ini {est ~lanova: Had`em Hajdarevi}, Miro Petrovi} i @eljko Ivankovi} su predstavnici Grada Sarajeva, Stevan Tonti} predstavnik je Fondacije Mak Dizdar Amir , Brka predstavnik Dru{tva pisa-

Sini{a Simi}, Thomas Mesa i Zdravko Petrovi}

Proslavljen peti ro|endan


Zahvaljuju}i Ambasadi SAD-a u Sarajevu, u na{oj zemlji je do sada otvoreno devet kulturnih centara ove prijateljske zemlje. Najmla|i Ameri~ki kulturni centar u Doboju otvoren je 26. septembra 2007. Ameri~ki kulturni centar u Doboju posjeduje biblioteku i ~itaonicu, te TV salu i kabinet informatike sa internetom, prostoriju za dnevni boravak sa ~ajnom kuhinjom i ljetnom ba{tom. Obilje`avaju}i petu godi{njicu postojanja ovog Ameri~kog kutka, Thomas Mesa, direktor Odjela za odnose s javno{}u Ambasade SAD-a u Sarajevu, kazao je da je svakim danom oboga}ivan sadr`aj ne bi li se {to bolje pribli`ile vrijednosti SADa gra|anima Doboja, a posebno mladima. Zahvalio je gradona~elniku Obrenu Petrovi}u i njegovoj administraciji na dosada{njoj podr{ci u radu ovog centra, te prvom direktoru Radetu Te{i}u i aktuelnom direktoru Sini{i Simi}u. Predsjednik Gradske skup{tine Doboj Zdravko Petrovi} je rekao da je Op{tina u Ameri~kom kulturnom centru prepoznala istinskog partnera, {to samo doprinosi boljem razumijevanju ove sredine, kako kod Ambasade SAD-a u na{oj zemlji, tako i {ire.
M. BEGI]

Konferencija za novinare odr`ana na Makov ro|endan

ca u BiH i Ferida Durakovi}, predstavnica PEN Centra u BiH. Predsjednik Odbora za dodje lu na gra de Slo vo Ma ko vo/Mak Dizdar, knji`evnik Had`em Hajdarevi} kazao je da je od predlo`enih 20 naslova, izbor su`en na pet koji su poredani prema abecednom redu prezimena njihovih autora. - Simboli~no je {to se konferencija odr`ava ba{ 17. oktobra, kada je ro|en did Mak koji bi danas napunio 95 godina, dodala je Ferida Durakovi}. [to se ti~e naslova, prema njenim rije~ima, radi se o pet razli~itih po-

etika, u kojima se mo`e vidjeti kako se pjesnici nose sa tranzicijama u svojim sredinama i da li mogu da dostignu veliku poetiku Maka Dizdara. - Va`nost i ugled ove nagrade ne ~ine samo poezija i ime Mehmedalije Maka Dizdara ve} i ~injenica da je iza nje stao Grad Sarajevo, glavni grad BiH sa gradona~elnikom Behmenom, istaknuo je @eljko Ivankovi}. Jedan od osniva~a Fondacije Mak Dizdar publicista i Makov , sin Enver Dizdar kratko je kazao: - Dovoljno sam sretan da ne mogu ni{ta re}i

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

KULTURA/SCENA
Veliki koncert u gradu na Neretvi

27

Zvonko Bogdan

U MOSTARU
Sa posljednje generalne probe

kakve smo navikli gledati dok smo bili djeca. - Trudili smo se da glumca stavimo u centar pa`nje, i mislim da smo u tome itekako uspjeli, ponosno ka`e reditelj Darko Kova~ovski. - Svi oni su se bez pardona svakog dana bacali na posao i odradili su sve zadatke savr{eno. U startu smo odbacili misao da to treba izgledati kao klasi~na lutkarska predstava, nego smo `eljeli da ona bude pripremljena i realizovana kao i svaka druga, naglasio je Kova~ovski. Upravo su ~udesne lutke Nadje Vasileve - Kova~ovski bile neophodna podloga kako bi glumci mogli dati sve od sebe na sceni. Njihova autorica je bila toga svjesna i fokus svog rada je usmjerila u tom pravcu. - Ja sam u~inila sve da bi dala elementarnu tehni~ku bazu kako bi lutke mogle o`ivjeti u rukama glumaca. Marionete su jedna od najte`ih disciplina jer glumac

mora svoje emocije prenijeti preko konca do lutke, {to je izrazito te{ko, ali mislim da smo dobili odli~an krajnji proizvod, rekla je zadovoljno Vaslieva - Kova~ovski.

Anegdote sa proba
Koliko su glumci u`ivali u pripremama za predstavu, govore i brojne anegdote. Tako je Suada Ahmeta{evi}, koja tuma~i lik Trka~a, klasi~nog poltrona, svaki put kada bi je vidjela, svojoj lutki govorila ljubavi dok je Da, mir Kustura, koji je do~arao lik Sultana na sceni, dobio nadimak Pe{kiru{a , zbog marame koju je radi znoja dr`ao sve vrijeme na glavi. Ipak, ozbiljnost projekta nikad nije do{la u pitanje. - Ovo je najozbiljniji projekt na kojem smo radili, ali opet smo, iako smo ostajali na probama do pola jedanaest uve~er, s njih izlazili sretni i razdragani. Ovo mi je definitivno najdra`i projekt na kojem sam radio, otvoreno je reN. SELIMOVI] kao Damir Kustura.

Narand`asta revolucija u SARTR-u

HUMOROM PROTIV RE@IMA


U toku izlo`be koja }e trajati do 25. oktobra posjetitelji }e imati priliku nau~iti ne{to vi{e o historiji ove umjetni~ke pobjede nad apsurdno{}u, konformizmom i konzumerizmom. Izlo`ba se sastoji od arhivskih fotografija sa jednog od 60 doga|aja koji su se odigrali u najve}im gradovima Poljske (Warsaw, Wroclaw, Lodz, Lublin) od 1986. do danas. Tako|er, program uklju~uje susret sa osniva~em pokreta Waldemarom Majorom Fydrychom koji }e biti uprili~en nakon prikazivanja filmova o aktivnostima pokreta, uklju~uju}i i Narand`astu alternativu Miroslawa Dembinskog, koji je osvojio Prvu nagradu na Festivalu kratkog filma Oberhausen 1989. Narand`asta alternativa najpo, znatiji doga|aj ~itavog pokreta, zbog ukupnog broja ljudi koji su u njemu u~estvovali, tako|er se smatra avangardom takti~ke lakomislenosti, kao i gerila komunikacijom i karnevalom otpora, tehnikama koje su poslije postale popularne u dru{tvenim i politi~kim protestima. Karnevalski {tih nije jedino oru`je Narand`aste alternative, sadr`aji puni apsurda i inteligentni humor su tako|er obilato kori{teni u njihovim protestnim obra}anjima. Upravo je humor bio jedan od glavnih alata alternative i doga|aji unutar kojih je humor bio u glavnoj ulozi bili su savr{ena ilustraci-

U pratnji svog tambura{kog orkestra, muzi~ki velikan Zvonko Bogdan napokon si`e u Mostar, gdje }e sutra odr`ati veliki koncert u Hrvatskom domu Stjepan Herceg Kosa~a s po~etkom u 20 sati. Bit }e to posebna , prilika da svi ljubitelji tradicionalnih starogradskih pjesama napokon do|u na svoje i u`ivaju u interpretaciji kralja starogradske pjesme. Pjesme Ko te ima taj te nema Ve} , odavno spremam svoga mrkova Kad sam , bio mla|an lovac ja Markova ~e`nja samo , su neke od bezvremenskih starogradskih pjesama koje }e Bogdan pokloniti svojoj publici u Mostaru. Poznat kao veliki d`entlmen i zalju-

bljenik u sala{e, tamburicu i konje, Zvonko Bogdan svoju je ljubav prema muzici razvio jo{ u djetinjstvu, dok je odrastao na sala{u svoga djeda u Somboru. Za svoje autorske pjesme ka`e da su sve vezane upravo za njegovo djetinjstvo, stvarne ljude, odre|eno vrijeme i konkretne doga|aje, te su stoga i za njega jako emotivne. Svoje je djetinjstvo mo`da ponajbolje opjevao 1971. godine u svojoj prvoj pjesmi Ej sala{i na sjeveru Ba~ke koja }e zauvijek ostati zapam}ena kao njegova prva pjesma, a koja je u me|uvremenu postala pravi evergreen.

10 godina rada i postojanja

Ro|endanska no} Coloseum Cluba


U subotu, 20. oktobra u 20 sati, Coloseum Club }e zajedno sa svojim gostima proslaviti 10 godina postojanja u Bosni i Hercegovini. Pa`ljivo grade}i image zabavnog centra i osmi{ljavaju}i programe po ukusu publike, Coloseum Club je od 2002. do danas stekao status kultnog mjesta za izlazak, centra zabave i igre sa nepresu{nim novim programima i jedno je od najomiljenijih koncertnih mjesta u Sarajevu. U brojevima: Coloseum Club je za 10 godina posjetilo vi{e od milion gostiju, vi{e od 1.000 razli~itih izvo|a~a je zabavljalo goste Coloseuma, odr`an je veliki broj modnih revija i razli~itih doga|aja, brojne promocije renomiranih lokalnih, ali i svjetskih kompanija, a podijeljeno je vi{e od 100.000 nagrada. U ro|endanskoj no}i, goste }e zabavljati veliki broj animatora, pripremljena su brojna iznena|enja uz nezaobilazne muzi~ke poslastice i pripremljene nagrade, a cjelokupni program }e voditi Emir Cocali}. Zabava }e biti upotpunjena kulinarskim specijalitetima i vrhunskim vinima. Ulaz na ro|endansku zabavu Coloseum D. R. Cluba je besplatan.

Waldemar Major Fydrych

ja Michaela Baktina pojma terapeutske i osloba|aju}e snage smijeha i dokazuju Bakhtinovu tezu da je u procesu otpora licemjerju istina koja se smije... ta koja degradira mo} . Doga|aji Narand`aste alternative , kao {to je Revolucija patuljaka 1988, u toku koje je re`imskim policijskim snagama nare|eno da razoru`aju i uhapse deset hiljada patuljaka ljudi , koji su nosili narand`aste kape patuljaka, bili su instrument u sasijecanju morala re`imskih sigurnosnih snaga. Koliko je humor bio mo}an alat, dokazuje i legendarna Fydrychova izjava nakon pomenutog doga|aja: - Da li mo`ete tretirati policajca s ozbiljno{}u kad vas pita: Za{to ste u~estvovali u ilegalnom sastanku patuljaka? N. S.

28

OGLASI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj

agreba~ka Matica hrvatska objavila je 2007. Izabrane pjesme Fernanda Pessoe u prevodu Mirka Tomasovi}a. Susret sa ovom knjigom gotovo nu`no priziva sje}anje na Pessoinu knjigu Poezija,koju je isti prevoditelj objavio vi{e od dvadeset godina ranije u sjajnoj Masle{inoj ediciji Hyperion. Najbolji ju`noslovenski prevodioci poezije tada su upravo u Sarajevu objavljivali Pessou, Milosza, Celana i druge ikone modernog svjetskog pjesni{tva, dok nam danas knjige velikih pjesnika uglavnom sti`u iz Hrvatske i Srbije.

DAN @ENA KAO TRIJUMFALNI DAN

D`inovska sjenka
Cjelokupna portugalska knji`evnost dvadesetog stolje}a - po rije~ima Jasmine Ne{kovi} - razvija se u d`inovskoj sjenci Fernanda Pessoe. Pjesnik je ro|en u Lisabonu trinaestog juna 1888. Najranije djetinjstvo provodi u domovini. Doga|aj koji }e vjerovatno prelomno obilje`iti Pessoin `ivot jest smrt njegovog oca u doba kad je dje~ak imao samo pet godina. Biografi bilje`e da ve} naredne godine mali Fernando stvara prvog izmi{ljenog prijatelja (u jednoj od najljep{ih pjesama engleskog jezika W. H. Auden ka`e: All the literati keep/An imaginary friend). U ime ovog prijatelja Fernando sam sebi pi{e pisma. Idu}e godine Pessoa pi{e svoju prvu pjesmu (tada je sedmogodi{njak). Negdje u isto vrijeme majka mu se ponovo udaje, ovaj put za portugalskog konzula u ju`noafri~kom gradu Durbanu. Cijelu narednu deceniju pjesnikov }e `ivot biti vezan za Ju`nu Afriku. Tamo se Pessoa {koluje, mnogo ~ita i stvara nove izmi{ljene prijatelje1905. godine pjesnik se vra. }a u rodni grad. Jo{ je jedna decenija uo~i trijumfalnog dana njegovog `ivota pred njim. Od 1905. do 1914. Pessoa najprije poha|a filozofski fakultet, zatim radi kao inokorespondent te po~inje objavljivati pjesme, prozu, drame i eseje. Me|utim, 1914, ta~nije osmog marta, zbiva se doga|aj na koji je ve} referirano kao na trijumfalni dan Pessoinog `ivota. Iz Pessoe progovara novi pjesnik: Alberto Caeiro. Kao da su imaginary friends iz djetinjstva evoluirali u prave pjesnike! Ve} nekoliko dana kasnije iz Pessoe se javlja Alvaro de Campos, a nakon tri mjeseca progovara i Ricardo Reis. Ono {to Pessoine heteronime razlikuje od klasi~nih pseudonima jest, me|u ostalim, i ~injenica da je on - kako veli Tomasovi} - izgra|ivao ne samo pjesni~ki i intelektualni profil svojih dvojnika nego i njihovo fizi~ko i osobno postojanje .

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 18. 10. 2012. godine

Knji`evnost

Najve}a portugalska

pjesni~ka persona
Krajem septembra objavljeno je kako je Brazilska knji`evna akademija svoju nagradu za najbolju knjigu vrijednu skoro trideset hiljada eura dodijelila Jose Paolo Cavalcantiju za djelo Fernando Pessoa - kvaziautobiografija. Osam godina istra`ivanja i preko trideset putovanja u Portugal trebali su Cavalcantiju da dovr{i svoj magnum opus posve}en najve}em pjesniku portugalskog jezika svih vremena. Pessoina poezija prevo|ena je i objavljivana i kod nas

Od 1905. do 1914. Pessoa najprije poha|a filozofski fakultet, zatim radi kao inokorespondent te po~inje objavljivati pjesme, prozu, drame i eseje. Me|utim, 1914, ta~nije osmog marta, zbiva se doga|aj poznat kao trijumfalni dan Pessoinog `ivota. Iz Pessoe progovara novi pjesnik: Alberto Caeiro. Kao da su imaginary friends iz djetinjstva evoluirali u prave pjesnike! Ve} nekoliko dana kasnije iz Pessoe se javlja Alvaro de Campos, a nakon tri mjeseca progovara i Ricardo Reis. Ono {to Pessoine heteronime razlikuje od klasi~nih pseudonima jest, me|u ostalim, i ~injenica da je on - kako veli Tomasovi} - izgra|ivao ne samo pjesni~ki i intelektualni profil svojih dvojnika nego i njihovo fizi~ko i osobno postojanje
postoji dominantno osje}anje koje se u zahvalnom ~itatelju javlja nakon ~itanja njegove poezije potpisane razli~itim heteronimima, onda se ono mo`e pregnantno izraziti stihom iz pjesme Nedovr{enosti Alvara de Camposa: Tako se pravi literatura. Druk~ije re~eno, Pessoini knji`evni tekstovi, kako god bili potpisani, ostvaruju ono {to je po`elio u svojoj Knjizi nemira: @elio bih da moje djelovanje u `ivotu, vi{e od bilo kojega drugoga, bude podu~avanje drugih o tome da {to vi{e osje}aju za sebe, a {to manje prema dinami~kom zakonu kolektivnosti... Da oni ko-

Heteronimi
Ali mo`da i klju~na razlika, a to zapravo i jest ono {to Pessou ~ini tako ~udesnim, jest poeti~ka posebnost svakog od heteronima. Oni kao da zbilja jesu razli~iti pjesnici! U pravu je Tomasovi} kad ka`e da je Pessoa izmi{ljao biografije za djela, a ne djela za biografije. Tako je Caeiro pastir, Reis je lije~nik, a Campos in`injer. Pessoa se, me|utim, nije potpuno predao heteronimima. On nastavlja objavljivati poeziju i pod svojim pravim imenom, pod ortonimom. Gra|anin Fernando Pessoa umro je 30. novembra 1935. Pedeset godina kasnije najve}i prozni pisac portugalskog jezika objavljuje roman Godina smrti Ricarda Reisa, a u njemu Ricardo Reis nad`ivljuje Pessou makar za nekoliko mjeseci. Devetnaest godina kasnije, splitski ~asopis Mogu}nost objavljuje prvu Pessoinu pjesmu prevedenu na neki ju`noslovenski jezik (iz pera A. Cetine) uz propratnu bilje{ku u kojoj se ka`e da o Pessoi nije nikad dovoljno pisati . Mirko Tomasovi}, najistaknutiji me|u Pessoinim prevoditeljima na ovim prostorima, ro|en je upravo u Splitu.

Persone
Izabrane pjesme Fernanda Pessoe u prevodu Mirka Tomasovi}a donose i izbor iz pjesama potpisanih ortonimom, kao i one pripisane heteronimima. Prevoditelj je uspio prenijeti specifi~an ton svake od Pessoinih persona. (Rije~ pessoa na portugalskom jeziku zna~i upravo persona!). Iz Pessoinih pjesama izvire osebujan gnosticizam (Bog ne po-

sjeduje jedinstvo/a kako da ga ja posjedujem); u Caeirovim stihovima osje}a se da{ak starinske idile kad mjese~ina obasjava travnjak; larpurlartisti~ki nastrojen esteta Ricardo Reis vi{e voli ru`e od domovine, a magnolije pret-

postavlja slavi i kreposti; Alvaro de Campos, pjesnik blizak futurizmu, sjedi u svojem in`injerskom uredu i slu{a pucketavi tik-tik strojeva za pisanje. Pessoine su persone, rekli smo, razli~ite, no svi su izvrsni pjesnici. Jer ako

ji me ~itaju nau~e - malo-pomalo, kako nala`e trema - da nemaju nikakva dojma pred tu|im pogledima i mi{ljenjima drugih... Taj bi cilj dostatno okrunio skolasti~ku zaustavljenost mog `ivota.

30

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

Fotografija

Trag du{e u kamenu


leriji Fotokluba Zagreb, i to fotografije nebeskog svoda kojim plove oblaci svih mogu}ih formi i boja, naziv izlo`be bio je Vajano oblacima, bojeno suncem Ovaj . put, izlo`bom Posu|eno vrijeme , prire|enom u Galeriji Bo{nja~ke nacionalne zajednice za grad Zagreb i zagreba~ku `upaniju, uz suorganizatora, Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina iz Sarajeva, mnogo je bli`i zemlji, ali dodirne to~ke sa nebom i ovdje ne nedostaju. Ibrahimovi}, naime, izla`e oko 60 radova u kojima ga zanima samo jedna tema, jedan motiv - ni{an. U predgovoru vrlo preglednog i grafi~ki vrlo kvalitetnog kataloga, Vojislav Vujanovi}, pozori{ni i likovni kriti~ar iz Sarajeva, zapisuje:

Izlo`bom kreativne fotografije Posu|eno vrijeme, predstavio se Faruk Ibrahimovi} u Galeriji Bo{nja~ke nacionalne zajednice za grad Zagreb i zagreba~ku `upaniju Suorganizator je bio Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina iz Sarajeva
Mladen Bi}ani} brahimovi}u prirodni oblici su podsticaj koji ozna~avaju sami sebe, ali on ne odolijeva isku{enju da u tom obliku tra`i drugi smisao od smisla koji oblik kao takav ima, svodi ga na znak, a znak govori o ne~emu {to je izvan njega, u ~emu fotograf tra`i jedan novi `ivot. Tako arhitekt Mujo Grbi}, poznavalac i tuma~ fotografskog opusa Faruka Ibrahimovi}a, sublimira sve ono {to karakterizira i odre|uje pogled, mi{ljenje i do`ivljaj umjetnosti stvorene okom kamere ovog uglednog tuzlanskog fotografa. Upravo idu}e godine navr{it }e se punih pola stolje}a da je izlo`io svoju prvu fotografiju, a u tih pet decenija `ivota sa fotoaparatom stalo je vi{e od 160 skupnih i 30 samostalnih izlo`bi u zemlji i inostranstvu, uz 50 vrijednih nagrada za izlo`ena djela. ^lan je Photographic Society of America(PSA), kao i Fotokluba Sarajevo (po~asni) i Udru`enja likovnih umjetnika TK-a, a njegove fotografije nalaze se u galerijama, muzejima i privatnim zbirkama {irom svijeta - od Australije do SAD-a, naravno i u Evropi: u Austriji, Finskoj, Ma|arskoj, Norve{koj, [paniji, [vedskoj, Turskoj i Velikoj Britaniji. U Zagrebu je izlagao i lani, u Ga-

Izra`ajna mo}
Faruk Ibrahimovi} ispisuje novo poglavlje u opstojnosti ni{ana. U njihov misterij on ulazi sa svojim fotografskim aparatom! I otkriva u du{i ni{ana jednu drugu i druga~iju energiju njihove opstojnosti njihove izra`ajnosti koja se i nije mogla druga~ije dosegnuti nego fotografskim aparatom. Samo, taj fotografski aparat je svoju mehani~nost podredio duhovnoj snazi Faruka Ibrahimovi}a, ili bi se, mo`da, smislenije moglo re}i: Ibrahimovi} je rastvorio njegovu mehani~nost i u njega uselio sebe,

Odlazak u beskraj

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

31

Novo poglavlje u opstojnosti ni{ana

uselio svoju du{u, svoj um, i time su zamijenili uloge: fotografski aparat je ostao samo arbitar u jednom stvarala~kom ~inu, a Faruk Ibrahimovi} je postao njegova izra`ajna mo}. Ta izra`ajna mo} prozire predmetni svijet, otklanja iz njega puku usmjerenost da bi ga zamijenio onim ~udesnim duhovnim vibracijama kojima se predmetni svijet transformira u vi{u sferu, sferu u kojoj predmetnost gubi svoja svojstva pukog uprizorenja i preobra`ava se u - metaforu . Ibrahimovi}, dakle, slika, fotografira ni{an, i to jeste, na prvi pogled, fotografija ni{ana, ali ona nosi u sebi i niz drugih razina i slojeva, misaonih, metafizi~kih, artisti~kih - od onoga kako, umjetni~ki, pristupiti tom poduhvatu, do svega onoga {to taj nepregledni, drevni svijet nadgrobnika u svom kamenom obli~ju skriva. Od tajni, sumnji i ~e`nji onih koji ispod tih ni{ana le`e, do na{ih vlastitih dvojbi i zapitanosti nad misterijem `ivota i smrti, prvom i najstarijom zagonetkom sa kojom se, od postanka, susreo ljudski rod. Taj trag du{e u kamenu ni{ana otkriva kamera Ibrahimovi}a. Ni{ani su, kako nas to podu~ava [efik Be{lagi}, nesumnjivo autoritet i nezaobilazno ime kada je rije~ o znanstvenom prou~avanja nadgrobnih spomenika, pose-

bno ste}aka i ni{ana, u Bosnu i Hercegovinu do{li sa Turcima, no da li su oni specifi~ni islamski spomenici i gdje i kada su se prvi put pojavili, nije to~no utvr|eno. Njima se nazivaju uspravo stoje}i kameni spomenici iznad grobova Muslimana u Bosni i Hercegovini, a naziv je preuzet iz turskog i perzijskog jezika. No, ono

menski bliskih i ne{to kasnijih nadgrobnika ([efik Be{lagi} Ste}ci. kultura i umjetnost Veselin Ma, sle{a, Sarajevo 1982) Naime, u tim prvim danima turske uprave, bosanskohercegova~ki Muslimani oskudijevali su u klesarima nadgrobnih spomenika, pa su se oslanjali na postoje}e majstore ste}aka, ko-

bnici javljaju, stubove, navodi Be{lagi}, mo`emo uvjetno podijeliti na obeliske i ni{ane sa turbanom na kraju valjkastog vrata, a upravo po zavojima tih turbana i po kapama mogu se raspoznati profesije umrlih.

More nade
Ni{ani na fotografijama Faruka Ibrahimovi}a vra}aju nas u neka davna, mo`da ve} zaboravljena vremena, njegovi kameni spava~i pripovijedaju o neumitnosti smrti, sjenama na{ih predaka i pogubnosti zaborava. Oni su prvorazredan likovni doga|aj, kompozicijom, odabirom ugla snimanja, bojom koju u sebi nose, ali i krajolika u kojem su uhva}eni objektivom kamere. No, prije svega, oni su podsjetnici na prolaznost `ivota, fotografske poeme o odlasku bez povratka. Poput stihova dva velika pjesnika: Maka Dizdara iz BiH, koji ka`e: Zemlja je smrtnim sjemenom posijana/Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema/I nema kraja Smr}u je samo obasjana/Staza uspona od gnijezda do gnijezda i Paula Celana iz Evrope: Trag ugriza u nigdini./I njega/mora{ pobje|ivati,/odavde Izme|u tih stihova, u . moru nade kojom se obmanjujemo, krije se sva dra` i ~ar izlo`be fotografija Posu|eno vrijeme Faruka Ibrahimovi}a.

{to je zanimljivo, me|u najstarijim ni{anima, onima iz XV i XVI vijeka, na}i }e se i oni podignuti iznad grobova kr{}ana, a upravo na tim najstarijim ni{anima, zapa`a Be{lagi}, primjetan je utjecaj, preko reljefnih motiva, ste}aka. Duboki korijeni umjetnosti ste}aka i njena golema tradicija se jasno odra`avaju na ni{anima, krsta~ama i drugim vrstama vre-

ji su tako, po tradiciji, neminovno prenosili mnogo toga sa ste}aka na ni{ane. Upravo zato ti najstariji ni{ani i najvi{e podsje}aju na ste}ke zbog svojih reljefa-astralnih, florealnih, animalnih, pa ~ak i prikaza ljudske figure, i natpisa, u samom po~etku na bosan~ici, a kasnije samo na orijentalnim jezicima. Stele i stubovi oblici su u kojima se ti nadgro-

32 Kad crkva postaje galerija

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

33

Dva umjetnika za jednog sveca


Dragan Marijanovi}

Koncertna sezona 2012/2013.

edavno je u kr{}anskom svijetu obilje`en dan svetoga Franje. Dakako, ako bismo tom obilje`avanju prilazili sa isklju~ivo vjerni~ke strane, Franjo iz Assiza tek je jedan u nepreglednom nizu svetaca, ni oni koji `ive duboki teizam vjerojatno vi{e ni sami ne znaju zapamtiti taj slijed svetkovanja, no, ovaj svetac posve je druk~iji, pa se vazda zna u koji dan u godini pada. Daleko iza starozavjetnih i biblijskih vremena, Franju mo`emo smatrati mladim. Smjena dvanaestoga i trinaestoga stolje}a i nije za bolje poznavatelje klice raznih vjerovanja tako daleko vrijeme. Dvije stvari utjecale su da je taj svetac ovdje nekako doma}i. Prvi svakako le`i u ~injenici da se njegova sljedba ve} davno ukorijenila u na{em okru`ju, franjevci su jednostavno neizrecivo va`an dio na{e ukupne povijesti, vremena kojega trenuta~no `ivimo i ~ini se da }e tako ostati i u budu}nosti. Drugi va`an razlog posebnosti

Muzeji i galerije se zatvaraju, i dr`avi je svejedno, no sakralni prostori se stalno likovno oboga}uju, na {to je dr`ava jo{ ravnodu{nija. A da je dr`ava bila preva`na, valjda bi se i Franjo iz Assiza odlu~io za neku, a nije...
Franjinog boravka u na{im svijestima odnosi se na gotovo svaki kutak svijeta u kojemu se prakticira umjetnost, napose likovna, jer te{ko da ima, uz Mojsija ili Bo`ju obitelj, ijednoga toliko oslikanog lika iz kr{}anske i svjetske povijesti, jer sveti Franjo je `ivio, {to ono vi{e odmi~e sve sam u to sigurniji stalno na{e vrijeme. Jer, problemi njegova vremena jo{ su tu. Naravno, zanimljiv je on i pjesnicima, pokajnicima svih mogu}ih vrsta, a ~esto je i opravdanjem za goleme preokrete u `ivotu, jer se uvijek lako pozvati na stvarnu povijesnu osobu koja je u mladosti `ivjela na rubu razvrata, u bogatoj talijanskoj obitelji u kojoj je novac i imetak bio mjerilo i za sve duhovno, a koji je zga|en mo}i materijalnog navukao sme|e krpe i kapulja~u, te krenuo u neizvjesnost odanoga asketizma i upoznavanja

Antun Boris [valjek

An|elko Mikuli}

[valjekovo platno

stvarnoga svijeta, druk~ijeg i jadnijeg, ali puno po{tenijeg, koji se `ivi daleko izvan zidina sigurnosti i mirisnih perivoja; `ivi se po suhim pustinjama i studenim goletima, `ive ga i drugi, ne samo kr{}ani, i ostado{e zapisi u Franjinim nevjerojatnom susretima sa sultanima i inim vladarima, sirotinjom, pitominama i divljinama, te je, u tom beskrajnom tumaranju sa punim smislom i razlogom iz kojega je eto izraslo novo i razgranato stablo njegove sljedbe, Franjo koji nije ni slutio da }e jednom postati svecem, ostalo ubilje`eno i naga|anje da je negdje s po~etka trinaestoga stolje}a zagazio i u meku zemlju delte Neretve. Svuda gdje je stupila njegova noga u tro{nim papu~ama utegnutim gove|om ko`om, posijano je sjeme franjeva~kog reda. U BiH je jedan od najcjenjenijih svetaca, onaj kojega {tuju i svi drugi koji u duhovnim odnosima me|u ljudima vide ve}u korist negoli je svaka uspje{na trgovina. ^apljina je jedno od mnogobrojnih mjesta koja oduvijek slave ovog sveca i na na~in da je on parac i za{titnik njihove `upske zajednice, ~uvar njihovih `ivota i njihovih polja, {uma i voda; ^apljina i na grbu ima njegove znake, a slikari u na{oj zemlji ~esto se bave prikazom predaja o tom neobi~nom sveta~kom `ivotu, kakav bismo danas voljeli `ivjeti svi, samo kad bi napokon mogli popla}ati sve ra~une, dovesti do kruha svu djecu, vratiti sve kredite i svima oprostiti sve grijehe, te se onda, ~isti i bez dugova prema pro{losti, uputiti u sretni izazov neima{tine i bogatstva spoznaja druge, iskrenije strane `ivota. [to uglavnom ne}emo nikada uraditi. Dvojica umjetnika, jedan Zagrep~anin, a drugi iz Ko~erina, a oba poslom i djelomice `ivotima vezanim uz [iroki Brijeg, ovogodi{nje slavlje svetome Franji u zahvalu u~inili su posebnim. Pred gomilom naroda u molitvi, u gradskoj

Izvo|a~ko umije}e umjetnika iz Turske i Sarajevske filharmonije


Solisti su bili Cihat Akin, violina (Turska) i Hakan ensoy, dirigent (Turska)
Mirjana Papi}-Hrka{ arajevski simfoni~ari nastavljaju promociju uspje{nih koncerata u saradnji sa svjetski priznatim umjetnicima. Na drugom koncertu nove sezone, u ~etvrtak, 11. oktobra, u dvorani Narodnog pozori{ta Sarajevo nastupili su gosti iz Turske: Cihat Akin, violina, umjetnik koji je prije navr{ene petnaeste godine svirao sva Paganinijeva djela, dobitnik brojnih me|unarodnih priznanja i nagrada, i Hakan ensoy, dirigent i violinista svjetskih razmjera, u~esnik brojnih me|unarodnih festivala, te dobitnik presti`nih nagrada. Izvedena su popularna i uvijek rado slu{ana djela L. van Beethovena i P. I. ^ajkovskog.

Cihat Akin, violinista iz Turske

S
Mikuli}ev mozaik Crkva kao galerija

crkvi posve}ena su njihova djela posve}ena ovom svecu. Golemi su to formati, me|u najve}im u nas uop}e; Antun Boris [valjek ponudio je vedru koloritnu storiju o Franji, religijsku i pu~ku verziju koja u svakom svom kutku sadr`i zaseban dio predaje, a sve zajedno ~ini razlog za dugo gledanje i prou~avanje jednostavnih i jedinstvenih poruka vezanih uz sve~ev boravak me|u ljudima, s tim da je [valjek nastojao smjestiti Franju u ambijent na{ega juga, koji ga tako {tuje i u dijelu kojega je, eto vjerojatno i boravio. Profesor {irokobrije{ke ALU, poput starih venecijanskih majstora koji su dobivali vrtoglavicu penju}i se uz skele, a i ova slika visoka je preko pet metara, a [valjek je, ajmo re}i poprili~no "neprikladno

popunjen" i za najprostije skale, uklju~io u proces stvaranja i svojega sina, ne zato {to mu je sin, nego {to mu je bio student, jer je Josip diplomirao na ovoj ALU, a uz nj su na ovom monumentalnom djelu sura|ivali i studenti Iva Mandi} i Zoran [imunovi}. Na koncu je ispala prekrasna slika s naznakama impresionizma i gotike, malih vedrih rombova koji su uvezali radnju na njoj i nigdje nisu dopustili nikakav prazan hod u pogledu ~ovjeka koji nastoji preko umjetni~ke slike nau~iti ne{to o sve~evu `ivotu. Ali i o umjetnikovu! Zapravo, su{tina poruke je u vidljivom nastojanju hercegova~kih starica da svojim unucima prenesu pri~e... U pozadini svega toga je ~itava nebeska {krinja svetosti, i taj jedinstven [valjekov osje}aj za kolorit,

nikada bez ~vrste povezanosti sa te mat skim ra zlo gom sli ka nja, premda u su{tini sakralni, ostavlja i neodoljiv dojam vedrine i potrebe za razmi{ljanjem. Likovnost savr{eno razbija sivilo svetih prostora, sivilo jer se radi o uglavnom prostranim zdanjima, i pogled na reljef iza oltara, te na ovu sliku ~ini da vedrim i u ~ovjeku uzro~i osje}aj dobrodo{lice. Istinabog, to je i za o~ekivati od ~ovjeka kojemu je slike vidio bezmalo cijeli svijet, koji je poslijediplomske godine proveo u majstorskoj radionici Krste Hegedu{i}a, autora sa stotinu samostalnih i preko {est stotina skupnih izlo`aba, monografski i filmski tretiranog, ali ravnodu{nog na sve osim na likovne izazove. I "pijevca" na le{o... Druge strane predoltarnog zida do hva tio se aka dem ski sli kar An|elko Mikuli}, tu je on doma, mozaik je njegova osnovna vokacija, i brojni su crkveni interijeri i eksterijeri po Hercegovini danas

mjestima na kojima je ostavio sna`ne autorske pe~ate, kamen i bronca njegovi su omiljeni materijali. Ovaj mozaik u ~apljinskoj crkvi s(p)retno je ispri~ana lokalna povijest, velebna je to vibracija likovne poetike i golemi vrt pu~ke ba{tine u potrazi za sklonima du{evnim uronima, vo|eni pravom koloristi~kom ~arolijom, kako ju je nazvao Ivan Vukoja. A sveti Franjo? On u Mikuli}evoj verziji lebdi iznad svega toga... Slike su naravno posve}ene crkvenim ritualom. Trajat }e koliko bude odr`ivo ~ovje~anstvo, ili ova njegova kap na jugu Hercegovine. Kad ne bude ni slikara ni slika, ostaje posveta i slikarima i djelima. Posve}enje je virtualna vrednota neizbrisive snage. Eto, muzeji i galerije se zatvaraju, i dr`avi je svejedno, no sakralni prostori se stalno likovno oboga}uju, na {to je dr`ava jo{ ravnodu{nija. A da je dr`ava bila preva`na, valjda bi se i Franjo iz Assiza odlu~io za neku, a nije...

Maestro Hakan ensoy iz Turske

Simfonija sudbine
Koncertna ve~er zapo~ela je Simfonijom br. 5, op. 67, c moll, L. van Beethovena, najomiljenijom kod {ire publike, izme|u ostalog, zbog postignu}a neprevazi|enog jedinstva oblika i sadr`aja, a nazivaju je i Simfonija sudbine. Ona je kao misao aktuelna u svakom vremenu i prostoru, a pru`a i mogu}nost identifikacije sa op{te~ovje~anskom borbom unutar samog sebe. Prema biografu Antonu [indleru, i veliki Beethoven je prva ~etiri tona opisao kao sudbonosni motiv: tako sudbina kuca na vrata. Ovo djelo je istinski izazov za dirigenta. Maestro Hakan ensoy je svojom osebujnom koncepcijom i

osje}ajnom snagom iza{ao iz okvira unaprijed datog formalnog kalupa, te sa puno kontrasta i ma{tovitosti uspio unijeti novu meditativnu sadr`ajnost. Sve pohvale Sarajevskoj filharmoniji, koja je korespondiraju}i sa dirigentom prezentirala zna~ajno izvo|a~ko umije}e i dala veliki doprinos cjelokupnoj izvedbi. Bila je ogledalo inovativne stvarala~ke misli maestra ensoya. [teta {to ovom nadahnutom izvedbom Pete simfonije nije zavr{en koncert.

Prije svega, svojim virtuozitetom, koriste}i sve mogu}nosti instrumenta, sa lako}om je slijedio niti muzi~kog tkiva i plijenio sjajnim bravurozama.

Poruke koje zna~e


Dirigent je znala~ki, malim finesama i suptilnim nijansiranjem, sigurnim i sugestivnim pokretima vodio orkestar, posebno se istakao duva~ki korpus. Uobli~io je raspjevanost melodijskih linija, apostrofiraju}i svu ljepotu muzi~kih citata iz ruskog folklora. Na veliku radost publike, svjetski umjetnici se iz godine u godinu vra}aju u na{ grad! Alena Baeva, Cihat Akin i mnogi drugi... Potrebni su nam! Njihova ostvarenja, emocije, poruke koje zna~e! Ne zaboravimo, muzika po~inje tamo gdje rije~i prestaju.

Visoki tehni~ki dometi


U drugom dijelu programa Koncertom za violinu i orkestar u Dduru op. 35 P. I. ^ajkovskog predstavio se violinista Cihat Akin, poznat odranije sarajevskoj publici kao umjetnik visokih tehni~kih i muzi~kih dometa.

34
Prikaz

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

Stranac u bosanskom procesu


(Zlatko Top~i}, Zavr{na rije~, EPH & Novi Liber, Zagreb, 2011)
Top~i}ev narator, u i{~ekivanju una pri jed po zna to ga is ho da su|enja, ispisuje sje}anja na svoje ljubavi kako bi ih, kao zavr{nu rije~ i amanet ~itateljima njegove osobne historije, mogao ponuditi kao dokaz i moralni kontraargument presudi za ratni zlo~in: kako je ipak bio ~ovjek, i kako je ipak umio voljeti. Prizivanje `ena u svoju obranu Top~i}eva naratora poredi s Camusovim Meursaultom (obojica nalaze ljudskost kroz odnos prema `enama); a donekud i s Kafkinim Josefom K. (obojica o~ekuju spa{enje kroz eros, i s pomo}u `ena). Su|enje kod Top~i}a, uop}e, sli~no je tematizirano kao i kod Camusa u Strancu i kod Kafke u Procesu Top~i}ev je narator . stranac kao i Meursault. Dru{tvene promjene ga prosto snalaze kao i Meursaultu kojem se `ivot prosto doga|a Kako je . Meursault indiferentan prema doga|anjima, tako je i Top~i}ev narator prema njima autoironi~an. S druge strane, Kafkinu je Josefu K. pak sli~an po nesna|enosti i zbunjenosti u dru{tvenim promjenama, po nepoznavanju zakona Krivnja Top~i}eva . naratora jeste najprije u tomu {to on ustanovljenome zakonu esencijalno ne pripada. Kriv je zato jer nosi neobi~no ime jer je naci, onal no neo dre|en ili nei zja {njen, mje {o vit u iden ti tet ski (na ci onal no i kon fe si onal no) strogo profiliranome dru{tvu, kakva je to poratna, daytonska Bosna i Hercegovina. Top~i} time tematizira i diskriminaciju nepripadaju}ih, koja je naro~ito aktualna u postjugoslavenskome dru{tvu. Primje}uju}i kako vi{e nisu diskriminirane razli~ite etni~ke ili konfesionalne grupe me|usobno, nego upravo oni i one koji ne pripadaju niti jednoj od njih, koji su ni~iji i sva~iji istodobno, a koje }e identitetski profilirano i razdijeljeno postjugoslavensko dru{tvo najprije i najradije stigmatizirati i staviti na `rtvenik, Top~i} se Zavr{nom rije~ju kriti~ki postavio prema toj aktualnoj postkonfliktnoj diskriminaciji nepripadaju}ih, te time napravio i zna~ajan iskorak u anga`iranome pismu. Na toj razini gledano, antiratni opus Zlatka Top~i}a nije postao samo {iri, ve} i bitno dublji sa Zavr{nom rije~ju U skladu s ti. me jest i Top~i}ev donekle druga~iji na~in pisanja o ratu, indirektan, psiholo{ki, umjesto reporta`noga kakav dominira bosan sko her ce go va ~kim ra tnim pismom. Stoga, da nije kazazovskoga poku{aja uklapanja u eklekti~ki konstrukt nove pripovjeda~ke Bosne koji je i{ao na , hesap naratolo{ke i stilske kvalitete romana, Top~i}eva bi Zavr{na rije~ sigurno mogla postati prijelomnim djelom u suvremenoj postjugoslavenskoj anga`iranoj prozi. Potencijala za to svakako ima.

Gjorgje Bozhoviq op~i}eva bi Zavr{na rije~ sigurno mogla postati prijelomnim djelom u suvre me noj pos tju go sla venskoj anga`iranoj prozi. Potencijala za to svakako ima. Antiratni je prozni i dramski opus Zlatka Top~i}a odnedavna {iri za roman Zavr{na rije~ Op. tu`en za zlo~in koji nije po~inio, Top~i}ev narator ispisuje vlastitu obranu i zavr{nu rije~ u formi memoara, poku{avaju}i se prisjetiti svih svojih ljubavi, `ena i djevojaka koje je ikada volio. Ljubav se tako postavlja kao moralni antagonizam ratnim zvjerstvima, o kojima Top~i} ne pi{e direktno ve} posredno, opisom psiholo{kih stanja njegova naratora, i satiri~no, autoironijom naratora u odnosu prema vlastitome polo`aju za vrijeme opsade grada i u ratu.

Strukturna opozicija
U Zavr{noj rije~i kola` ratnoga pisma stoji u stukturnoj opoziciji prema pripovjedno monolitnoj predratnoj ~ar{ijskoj svakodnevici, iznesenoj kroz memoare naratora. Elementi uneseni po uzoru na kr{i}evsko-le{i}evsku pripovjeda~ku Bosnu (psihologizirana ispovijed naratora, roman kao prona|eni rukopis , metafizi~ko tematiziranje ljubavi i osvete, etike i pravde, te mjesta i uloge pojedinca u mikro i makrosvijetu, na slikama i scenama iz ~ar {ij ske sva ko dne vi ce itd.) nedovoljno se uklapaju u tranzicijsko i poratno iskustvo i svje do ~e nje. Ova stru ktur na opreka izme|u svjedo~enja i iskustva s jedne, te pripovijedanja i sje}anja s druge strane izme|u kojih nema jasne granice ve} se prepli}u i pro`imaju, i Top~i}ev roman stoga donekle ~ini necjelovitim i kontradiktornim, kao i sami Kazazov konstrukt nove pripovjeda~ke Bosne. Kao {to je taj konstrukt kod Kazaza, po Soko lo vi }u, ja sno ekle kti ~ki izgra|en s namjerom prepokriti raznorodnu prozu u skladu sa tradicionalnim obrascem i kod , Top~i}a je, tako, Zavr{na rije~ jasno eklekti~ki pisana s namjerom prespojiti anga`irano ratno pismo sa stilom i poetikom tradicionalnoga obrasca pripovjeda~ke Bosne. U memoarima Top~i}eva naratora sadr`ano je djetinjstvo i sazrijevanje u doba SFRJ, prolazak kroz dru{tveno-politi~ke promjene s raspadom jednopartijskog sistema i federativne dr`ave, te sudjelovanje u ratu devedesetih. Sje}anja naratora ispresijecana su scenama su|enja za ratni zlo~in, gdje se, u formi drame, tako|er predstavljene kao prona|eni rukopis (kao transkript su|enja), u stereotipiziranim ulogama pojavljuju tu`itelj, advokat obrane, sudija, optu`enik osobno, te svjedokinje i svjedoci op-

Zlatko Top~i}

Nagrada
Presti`na bosanskohercegova~ka knji`evna nagrada Skender Kulenovi} za 2012. pripala je sarajevskom knji`evniku Zlatku Top~i}u za roman Zavr{na rije~ Tako je odlu~io tro~lani . `iri, izdvojiv{i ovo djelo iz pro{logodi{nje bh. recentne knji`evne produkcije. Nagrada, koja se sastoji od plakete i nov~anog dijela, autoru je sve~ano uru~ena u Bosanskom Petrovcu, u okviru tradicionalne manifestacije Dani Skendera Kulenovi}a.

tu`be i obrane. Postavljanjem scena su|enja u dramsku formu, Top~i} nagla{ava insceniranost i la`nost toga su|enja. Budu}i namje{teno kao politi~ki performans, u njemu se ne pojavljuju osobe kao izgra|eni romaneskni likovi, nego kao dramska lica ~iju karakterizaciju zamjenjuju ogoljene funkcije. Tako je ujedno nagla{en i kontrast prema drugome, proznom dijelu romana, osobnoj memoarskoj ispovijedi naratora u Ich-formi, koja u usporedbi s takvim scenama su|enja dodatno dobija ljudskiji i humaniji ton.

Uspjeli i upe~atljivi likovi


Kroz sje}anja na sve djevojke i `ene koje je ikada volio, narator ujedno pripovijeda i pri~u o sebi, Sarajevu u kojem je `ivio i odrastao, te o vremenu koje je za nama - o drugoj polovini 20. stolje}a - vjerno slikaju}i duh toga vremena; ne pre{u}uju}i niti njegove dobre, niti pak one lo{e strane. Tako }e se u Top~i}evoj prozi prona}i niz knji`evno dosta uspjelih i upe~atljivih likova, scena i slika; kao {to su scene iz naratorova djetinjstva u socijalisti~kom sistemu, lik njegova oca koji je principijelni komunist ili pak lik re`imskoga oportunisti~kog knji`evnog kriti~ara Karasove, slike putovanja na more sarajevskih obitelji u vremenu prije rata, ili pak slika tiskanja novina samizdata i otkupljivanja autorskih prava za kutiju cigareta u vrijeme opsade grada. Na razini cjeline, me|utim, uspjelost se tih pojedinih likova, scena i slika donekle gubi u njihovoj slaboj povezanosti ili slaboj motiviranosti u si`eu romana, kao posljedici namjere autora uklopiti roman u anakroni konstrukt nove pripovjeda~ke Bosne .

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

35

Prolegomena za kulturnu politiku

Na{ ljudski dom


(Esad Deliba{i}, Osnovi kulturne politike, Vrijeme, Zenica, 2012)
Melida Travan~i}

njiga Osnovi kulturne politike dr. Esada Deliba{i}a ~etvrta je njegova objavljena knjiga. Prethodne tri su: Bosna i ideja otvorenog dru{tva, Muzej u informati~kom okru`enju, Izme|u etnosa i demosa, i ve} po njihovim naslovima mo`emo zaklju~iti da se sve one, naravno, na druk~iji na~in, doti~u kulture. Me|utim, posljednja objavljena knjiga u cijelosti je posve}ena ovom fenomenu, relacijama koje kultura uspostavlja/ostvaruje. Od samih po~etaka civilizacije kulturi (ma kako da su je razni narodi zvali i {ta su pod njom podrazumijevali) se uvijek posve}ivala posebna pa`nja, jer je kultura ne{to po ~emu prepoznajemo jedan narod, njegov identitet i njegove vrijednosti. Kultura nije ta koja njeguje, nju treba njegovati - mada se danas ~esto ova formulacija inverzivno do`ivljava, pa se ka`e da kultura njeguje kolektiv, da je ona neovisna stvarala~ka misao koja artikulira na~in `ivota, kreira zakonitosti i odre|uje pogled na svijet, determinira se kao autonomno na~elo koje oblikuje postojanje, {to je svakako pogre{no i nedopustivo, jer ~ovjek je taj koji oko sebe uspostavlja vrijednosti, norme, regule. Promi{ljaju}i i upore|uju}i iskonsko i novovjekovno doba, Bla Hamvas ka`e: U novije doba kulturom zovu visoku duhovnu razinu, moral, religiju, red, odnjegovani ukus, intenzivno postojanje, vi{e zahtjeve, idealitet koji moderni ~ovjek gaji prema sebi. Ljudski je `ivot sam, posve malo dodirnut tom kulturom, zapu{ten je duhovno i u nagonima, mi{ljenju, strastima samo `ivotari, duboko ispod duhovne razine. To {to novovjekovni ~ovjek zove kulturom nije intenzivno njegovanje, sve skupa je predimenzionirana idealnost. (Hamvas, Bla: Scientia sacra IIII, Zagreb: Ceres, 1995., str. 181.).

stavkama, promi{ljanjima drugih autora koji se bave istim fenomenom, problematizira rad nadle`nih organa, uvi|a probleme koje politika uspostavlja spram kulture {to se kasnije odra`avaju i na cjelukupno dru{tvo, jednom rije~ju: na sasvim prijem~iv na~in svakoj vrsti ~itatelja rasvjetljava odnos kulture i politike, {to je i temeljni odnos, jer su ova dva termina u neposrednoj kauzalnoj vezi, umnogome uti~u jedan na drugi. Uvodnim razmatranjem, u kojem je rije~ o izlo`bi umjetni~kih slika, koji je jedan egzemplar za to kako predstavnik vlasti reagira na to {ta se njemu kao pojedincu ne svi|a, {ta je njemu nedopustivo, postavlja sadr`aj cijele knjige i na taj na~in daje odli~an primjer same su{tine problema, relacije - politika: kultura. U prvom dijelu iznosi definiciju kultur-

dr`aja, ili npr. slikari su daleko u pro{losti ~ak radili na dvorovima i imali sve privilegije od vladara.

Osnova dru{tva
Me|utim, kod nas se, {to ~esto kroz ovu knjigu Deliba{i} nagla{ava, problemi javljaju stoga {to se definicija kulturne politike uop}e ovako ne razumijeva; ~ak se ni politika ne provodi onako kako je njena izvorna postavka, {to je njeno zna~enje kroz definiciju i onako kako u odre|enim dr`avama u kojim se po{tuje zakon mora biti. Problem je, {to autor i nagla{ava, neprestano uplitanje politike u ono {to su sfere kulture, pri ~emu politika nastoji odrediti sadr`aj kulture finansiraju}i samo one projekte koji se njoj ~ine zna~ajni. Ali imamo i primjere, koji su navedeni u knjizi, u kojima ~ak ministri kulture u BiH ne-

PROBLEM I NADLE@NOST Problem je, {to autor i nagla{ava, neprestano uplitanje politike u ono {to su sfere kulture, pri ~emu politika nastoji odrediti sadr`aj kulture finansiraju}i samo one projekte koji se njoj ~ine zna~ajni. Imamo i primjere, koji su navedeni u knjizi, u kojima ~ak ministri kulture u BiH nemaju vremena promi{ljati o problemima koji se ti~u kulture i njenog zna~aja, oni ~ak ne pokazuju nikakve rezultate kada se radi o rje{avanju klju~nih pitanja za koja su nadle`ni, naj~e{}e pravdaju}i se time da to nije u njihovoj nadle`nosti

ili eksplicitno, provla~i kroz cijelu ovu Deliba{i}evu knjigu. Tako|er, osnovni problem je finansiranje kulturnih institucija, pa smo i svjedoci nemalog broja zatvorenih bh. ustanova koje su bile izuzetno zna~ajne i prepoznatljive u na{oj dr`avi, pa i {ire kada je rije~ o kulturi, a mnoge od njih, u ovakvoj situaciji, uskoro, na`alost ~eka ista sudbina. Deliba{i} upu}uje na stimulativne i represivne instrumente kulturne politike, a bud`et je i jedno i drugo, jer ako sredstva za neki segment kulture nisu predvi|ena bud`etom, onda je on represivni. Treba staviti akcenat na ~injenicu da kultura, njene institucije, nisu samofinansiraju}e ustanove, te su sredstva predvi|ena bud`etom od ogromne va`nosti za razvoj ovih djelatnosti. I, kako Deliba{i} isti~e, kultura i njene institucije imaju podr{ku na rije~ima, ali ne i u novcu. Tako da }e, kako upozorava autor, ako se ne prona|e rje{enje, i to u {to kra}em roku, rezultat biti pora`avaju}i.

Dominiraju}i model
Unutar ove knjige, u kojoj se opservira o kulturnoj politici, njenim metodama, novim oblicima kulturnih sadr`aja (kao {to su npr. kulturni turizam, koji je i noviji termin), posebno poglavlje posve}eno je kulturnoj politici u na{oj zemlji, gdje je kultura, kako autor isti~e, podvrgnuta ideologiji i nacionalnim ciljevima: sve se prelama preko kulture, a tobo`e sve u svrhu njenog o~uvanja. Na samom kraju autor konstatira: Na`alost, dominiraju}i model kulturne politike u postdejtonskoj BiH je etnopoliti~ki obrazac kulturne politike. Sve tri etnonacionalne grupacije u BiH kulturu su koristile za afirmaciju vlastitog etnosa i zatvaranje u okvire vlastitog kolektiviteta. (Ibidem, str. 115.). Ova knjiga ukazuje na probleme kulturne politike, pogre{nog upotrebljavanja ovog termina, donosi teorijske postavke, ukazuje na ciljeve, metode, me|unarodnu suradnju, sve u svrhu {to uspje{nijeg rada u okviru kulture i njenih djelatnosti, uo~ava probleme i ukazuje na mogu}nosti njihovog rje{enja. Knjiga Osnovi kulturne politike prije svega namijenjena je ljudima koji se bave kulturom (uposlenicima u oblasti tih djelatnosti, teoreti~arima kulture), ali i {iroj ~itala~koj javnosti, svima onima koji su barem jednom razmi{ljali o ogromnim problemima koji se javljaju unutar kulture i vode zatvaranju njenih institucija. Jer, kako ka`e Wilhelm Dilthey: kultura predstavlja tvorevinu individue i tvorevinu zajednice, tvorevine koje su dopu{tale da budu shva}ene. Svijet kulture dopu{ta da bude usvojen, nije nam tu|, niti smo mi u njemu tu|i. To je na{ ljudski dom.

Politika, kultura
Kultura je fenomen koji ima najslo`enije zna~enje, pa ~esto ~ujemo da je ~ovjek kulturno bi}e i da kao takav biva uronjen u nepregledno mno{tvo zna~enja ovog slo`enog termina. Stvari, doga|aji sami po sebi - nemaju i ne mogu imati zna~enje, ~ovjek je taj koji ih poku{ava osmisliti. Tako postupamo i kada je rije~ o kulturi, jer njena zna~enja ne nastaju u stvarima nego kao posljedica na{ih socijalnih diskursa i praksi kojima zna~enjski stvaramo svijet. Kultura je jedan od pojmova koji se neprestano provla~i kroz na{ `ivot, neprestano smo vezani za nju. Esad Deliba{i} svojom knjigom Osnovi kulturne politike umnogome doprinosi rasvjetljavanju ovog fenomena. Njegova je knjiga od izuzetne va`nosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijeli region, jer su ovakve knjige prava rijetkost (ovo je prvi put u BiH da se pojavljuje ovakva knjiga), knjige koje govore o kulturi, o problemima sa kojim se, rade}i u kulturnim ustanovama, izu~avaju}i, bave}i se kulturom - svakodnevno susre}emo. Deliba{i} kroz pet poglavlja - Kulturna politika, Modeli kulturne politike, Kulturne industrije i kulturni turizam, Me|unarodna kulturna saradnja, Kulturna politika u Bosni i Hercegovini - donosi opse`no istra`ivanje utemeljeno na teorijskim po-

ne politike, o kojoj mnogi nikada ni ne promi{ljaju, gdje jasno upu}uje da: Kulturnu politiku treba poimati kao jednu od javnih politika (policy). Javne politike su disciplina politi~kih nauka, a ne kulturologije ili sociologije. Njen predmet prou~avanja nije kulturni sadr`aj nego stvaranje poticajnih dru{tvenih uvjeta za umjetnike i kulturu. (Deliba{i}, Esad: Osnovi kulturne politike, Zenica: Vrijeme, 2012., str. 15.) I va`no je kazati da termin kulturna politika nije novijeg datuma: postojao je i znatno ranije, u druga~ijim oblicima, mnogi vladari, pojedini mo}nici, pa i crkva (a i sada smo svjedoci ovakvih doga|aja) bili su uklju~eni u finansiranje nekih kulturnih sa-

maju vremena promi{ljati o problemima koji se ti~u kulture i njenog zna~aja, oni ~ak ne pokazuju nikakve rezultate kada se radi o rje{avanju klju~nih pitanja za koja su nadle`ni, naj~e{}e pravdaju}i se time da to nije u njihovoj nadle`nosti, a posrijedi je potpuna nezainteresiranost za posao koji obavljaju. Dovoljno je samo ovo da bismo razumjeli u kakvoj se situaciji, kada je u pitanju kultura, nalazi bosanskohercegova~ko dru{tvo. Trebamo biti svjesni ~injenice da je kultura osnova jednog dru{tva, da ona drugima pokazuje identitet zajednice, tj. ono po ~emu je konkretna dru{tvena zajednica prepoznatljiva - to je ono {to se, implicitno

36
Ba{tina bosanskih ste}aka

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. godine

Ste}ak Kule, Zgo{}a, Kakanj Asurbanipal u lovu na lavove, reljef, kamen, Asirija

Radost `ivota
Ragib Lubovac

Umjetnost ste}aka je subjektivna - simboli~ka predstava objektivne stvarnosti djetinjstva Bosne

Kova~ Gruba~, Lav i drvo, epitaf, Boljuni

Ste}ak Kule, Zemaljski muzej BiH

e postoji neka nauka o lijepome, ve} samo kritika lijepog, niti postoji lijepa nauka, ve} postoji samo lijepa umjetnost. Za prosu|ivanje lijepih umjetnosti potreban je ukus, za tvorbu lijepih umjetnosti, pi{e Kant, potreban je genij. Prirodna ljepota jest neki lijep kamen, umjetni~ka ljepota je lijepa likovna predstava u jednom kamenu. Iako je ste}ak nadgrobni spomenik, on je u formi ku}e. Genij je i na toj ku}i figurativnim reljefima zaobi{ao predstavu ru`ne smrti, te se alegorijom i simbolikom odlu~io za lijepi `ivot, pa se u posmatra~u ste}ka pojavljuje radosti `ivota, a ne tuga smrti. Umjetnost ste}aka na kamenu i u kamenu na prostoru stare Bosne i Huma je tema za sebe i po sebi slo`ena i polemi~na. O njoj su pisale mnoge li~nosti od Kuripe~i~a, Fortisa, Truhelke, Be{lagi}a, Benca, Wenzel do monografije Ste}ci Dubravka Lovrenovi}a s konceptom ne o umjetnosti, ve} o pripadnosti: ste}ci su interkonfesionalni: pravoslavni, katoli~ki i vjere bosanke {to zna~i da su vjerni, ci oko 300 godina, zamrzli svoje dvije, da bi se pridru`ili tre}oj - bosanskoj religiji i tako zajedno kreirali ste}ke? Prevedeno na jezik filozofa, to jest su ste}ci, i to nije su njihovi tvorci, ili je to bio salto mortale, ili provala? Najvi{e po{tenih istra`iva~a misli da su otkrili ste}ke po sebi Sim. boli sa ste}aka jesu misteriozne poruke zato {to nemaju ni{ta sa slovenskom kulturom: Sloveni se, iz Karantanije, u VIII i IX stolje}u spu{taju s Alpa na Dinaru (N. Klai}), oni, bez kulture sahrane, svoje ratnike sahranjuju s konjem, oru`jem i ormom, `ene s nakitom iskopaju raku, spuste tijelo i , zatrpaju ga zemljom i kamenjem.

To jest no, logi~no se pitati: da li , smo, po Kantu, u fazi religijske pojave, umjetni~ke predstave ili filozofskog pojma? Slu`io sam se literaturom Frigijske kape na ste}cima arheologa A. Benca, Bosanski stil na ste}cima i metalu histori~arke Wenzel uz to nudim svoje likovne priloge - dokaze koji negiraju staru ste}ci su kr{}anski - goti~ki i potvr|uju novu tezu: ste}ci su bosanski, oni su klesani i postavljani, ne u groblja, ve} na svojoj zemlji u nekropole, da izme|u dva kr{}anska monizma, izraze svoj ilirsko-manihejskobogumilski ili bosanski dualizam, svoj mentalitet, soj i prkos. O ste}cima su dublja osje}anja i misli dali M. Krle`a Bogumilski mramorovi: Bosna je sjedi{te manihejskog Antipape, njihovi ste}ci svjedo~e jednu tragediju, ali oni pred inkvizitorima prkose Stari . bosanski tekstovi Maka Dizdara ba{tine epitafe pisane narodnim jezikom bosan~icom; Kameni spava~ u Zapisu o zemlji stoji: A kto je ta Kuda je ta Bosna rekti I k tomu jo{ Prkosna od sna .

Ilirska bo`ica Dijana, Opa~i}i, Glamo~

^ovjek s podignutim rukama, ste}ak, Radimlja

Frigijske kape na ste}cima


U prilogu koji nudim je zajedni~ki sadr`aj: lov, lavovi, ljudi i frigijske kape konji, hrtovi, jeleni, pri, roda; vodoravna figurativna kompozicija, tehnika: bareljef na kamenu; ali bez bogova, svetaca i an|ela. Jer da ih ima, ili da su na fasadi ste}ka Kule umjesto konja magarci, neki bi tvrdili da je to Kristov ulazak u Jerusalim, kao {to je to na slikama goti~kog slikara Giotto, ali nisu. Treba ukazati na vrijeme i prostor u kojima se ra|a i gasi svaka umjetnost. Vremensko sje}anje budi spoznaju du{e na ideje koje je ona motrila u svom pred`ivotu. Prostorno su daleka Asirija i Perzija u kojoj se javila umjetnost Ni~eovog Tako je govorio Zaratustra i njegovog nasljednika Mani-hei-

zma, te vlastito tlo Ilirije. U Bugarskoj/Makedoniji u X stolje}u, knji`evnik Kozma pi{e kako je ovdje pavli~anstvo pomije{ano s manihejstvom odakle se oni za vrijeme , Kulina bana pojavljuju u strukturi Crkve ili vjere bosanske. A svako zna {ta se potom de{avalo s njima na Bilinom polju kod Zenice 1203. Kasnije kralj Stjepan Toma{ u okovima {alje tri plemi}a u Rim inkviziciji, kada je nastalo 50 manihejskih zabluda u Bosni Vremenske, . ba{tinske razlike s frigijskim kapama iz Asirije i ste}aka Bosne su oko 2.000 godina, upravo toliko koliko renesansa u Italiji duboko ba{tini klasi~nu gr~ku umjetnost.

Blizanci
Ja znam da se ovo proro~anstvo ne odnosi na Perzijance, ve} na Ilire ka`e Herodot. Oni su na zapa, dnom Balkanu i Bosni svoju tradiciju i ime zadr`ali nakon rimske okupacije i dolaska Slovena do Ilirskog preporoda XIX stolje}a, ali su ih mnogi danas zaboravili. Iliri

su o sebi ostvarili zna~ajna arheolo{ka svjedo~anstva u materijalnoj i duhovnoj kulturi: gradinu Daorsi sojeni~ka naselja, nakit od bronze, privjesci, oru`je i oru|e, (situlsku umjetnost u Sloveniji), urne i figurice u Bosni Za umjetnosti Ilirije koju ba{tine ste}ci u Bosni, zna~ajno je to da se kod Ilira ~ak i u rimsko doba razvija osebujna likovna umjetnost na nadgrobnim stelama, na kojima su elementarnom snagom predstavili doma}e ljude u narodnoj no{nji i svoja bo`anstva. Kako danas objasniti toliku sli~nost reljefa Ilirske bo`ice Dijane iz Glamo~a i ste}ka ^ovjekov pozdrav iz Radimlje kod Stoca - identi~ne figurativne kompozicije sa po tri figure, s vremenskom razlikom od oko 1.300 godina, ve} da je kipar Pozdrava vidio reljef Dijane pa prepoznao sebe u njemu, ili ga se, preko svojih preda, a pri tome mislim i na reljefe Asirije, sje}ao . Zatim se reljef iz Radimlje u Radimlji javlja na desetak varijanti

ste}aka gdje do`ivljava izvjesne stilizacije, {to zna~i da je ta likovna forma tu usvojena kao stil. Kada sam u vlastitom traganju spojio ova dva bosanska reljefa, oni su se odmah srodili, te su postali blizanci! Gordijev ~vor u Frigiji i Bosanski ~vor u Bosni, kao simboli i pojave, mogli bi biti koincidencija, ali se, ne slu~ajno, kao predstava i pojam identiteta najilirska Gradina (Daorsa) iznad sela O{ani}i kod Stoca nalazi uz najumjetni~kiju nekropolu ste}aka Radimlja koji se okom vide i rukom dodiruju. Ne bi trebalo i}i na nominaciju ste}aka za UNESCO samo sa Ste}ci sva~iji ili ni~iji, pa ko jami ka, , kva je tendencija, bez pojma ili definicije ste}aka po sebi (Kant), bez geneze i ba{tine, sadr`aja i forme nadgrobnih spomenika medievalne Bosne, sa sadr`ajem dualisti~ke filozofije `ivota i smrti u kojoj kipari, ba{tinom umjetnosti Asirije i Ilirije, sintezom i transformacijom, kreiraju simboli~ku umjetnost - bosanski stil.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

37

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA


Na osnovu ~lanova 242. i 244. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), a na osnovu Odluke XIII Skup{tine IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo od 6. 6. 2012. g, o izglasanom nepovjerenju NO Dru{tva i Zaklju~ka po istoj ta~ki o sazivanju Skup{tine, Dru{tvo za upravljanje fondovima "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla u ime ZIF "EUROFOND-1" d.d. Tuzla i ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo daje sljede}e:

o sazivanju XIV Skup{tine dioni~ara IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo Saziva se Skup{tina dioni~ara IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo za 7. 11. 2012. godine (srijeda) sa po~etkom u 12 sati, u Ulici Muhameda Kantard`i}a 3 Sarajevo, velika sala na 4 spratu. Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko su zastupljeni, li~no ili putem punomo}nika, dioni~ari sa vi{e od 30% dionica s pravom glasa. Ukoliko kvorum za odlu~ivanje nije postignut, odr`avanje Skup{tine se odga|a. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i DNEVNI RED: 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika; 2. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo, zbog gubitka povjerenja dioni~ara 3. Dono{enje odluke o imenovanju novih ~lanova Nadzornog odbora IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo 4. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Odbora za reviziju IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo 5. Dono{enje odluke o imenovanju novih ~lanova Odbora za reviziju IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo 6. Dono{enje odluke o osnovnim elementima za zaklju~ivanje ugovora sa ~lanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju IP "Svjetlost" d.d. Sarajevo Do izbora predsjednika Skup{tine, Skup{tinu vodi dioni~ar/punomo}nik sa najve}im brojem dionica; Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja vr{i Odbor za glasanje koji ~ine: predsjednik Denis Antunovi}, ~lanovi Jasmin Pozderac i Tatjana Vitkovi}. Zapisnik vodi Snje`ana [indri}. Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine i koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH, 30 dana prije datuma odre|enog za odr`avanje Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Prijava za u~e{}e u radu Skup{tine dostavlja se u skladu sa Zakonom, na adresu DUF "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla, Ul. Muftije Muhameda efendije Kurta 1 Tuzla, na e-mail: euroinv@bih.net.ba. ili faks: 035/315-461. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti kandidate, kao i izmjenu i dopunu dnevnog reda i prijedloge odluka, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. Uz prijedlog kandidata za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju dostavljaju se i dokazi o ispunjenju uslova iz Zakona. Lista kandidata za izbor ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju bi}e objavljena na na~in kao i obavje{tenje o sazivanju Skup{tine. Sve informacije o sazivanju Skup{tine mogu se dobiti na telefon 035/227-666. Ovo obavje{tenje mo`e se pogledati i na web stranici: www.euro-investment.com.ba Uprava DUF-a "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla

O B AV J E [ T E N J E

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:


Me|ugorje: La`ni volonterski rad i "besplatni" vjerski turizam

Humanitarne organizacije pretvorene u kafane i ho(s)tele


Broj: 02-40/12 Sarajevo, 11. 10. 2012. godine Na osnovu Pravilnika o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti broj 02-112/2008 od 14. 11. 2008. godine i Odluke o izboru korisnika sredstava Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti za 2012. godinu broj 02-24/12 od 17. 8. 2012. godine, Upravni odbor Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti daje

Halali, Huso, materi: [ta (ne) pi{e na deklaracijama mesnih proizvoda

Proizvo|a~i podme}u svinjetinu radi zarade


Deponija smetlja Krupac

OBAVIJEST
o objavi Odluke o izboru korisnika sredstava Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti za 2012. godinu Tekst Odluke o izboru korisnika sredstava Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti za 2012. godinu bit }e objavljen na internet-stranici www.fmksa.com 18. 10. 2012. godine. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Jasmin Durakovi}

Svaki dan se ~eka eksplozija!


Facebook ni mukaet: Ofanziva hu{ka~ke grupe "Kako jo{ vi{e razbiti Bosnu"

Javna ustanova Osnovna {kola "Jala" Tuzla

Promoviraju sve {to je protiv muslimana i pozivaju na paljenje Kurana?!


Showbiz: Skandal oko izbora najljep{eg de~ka u BiH

Za prikupljanje i odabir najpovoljnije ponude za izdavanje u zakup {kolske kuhinje sa prate}om opremom. Uslovi: Pravo u~e{}a imaju pravna lica registrovana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, {to dokazuju Rje{enjem o upisu u sudski registar, a dostavljaju uz ponudu. [kolska kuhinja }e se izdati u~esniku koji dostavi najpovoljniju ponudu za period od 1.12.2012. godine do 1.6.2013. godine. Javni poziv ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja, a ponude slati na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola "Jala" Tuzla, Muharema Fizovi}a Fiska 2.

J AV N I P O Z I V

Amer Kadi} tvrdi da je suorganizator Adnel Me{i} unaprijed izabrao pobjednika


Na{a akcija: Predstavljamo najuspje{nije bh. srednje {kole Prva bo{nja~ka gimnazija

Znanje je va`no, ali i natjecanje u dobru POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Ideje za kreativce

ZIDNE VAZE U SHABBY STILU


Crno gro`|e za dobar san
Crno gro`|e, odnosno njegova opna, obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i ukus i izuzetno su korisne za zdravlje. Sadr`i i polifenole rezveratrole, antocijane, katehine i kvercetine, antioksidanse koji uni{tavaju {tetne supstance i slobodne radikale koji izazivaju tumor. Ovi sastojci ~uvaju i prohodnost arterija smanjuju}i rizik od bolesti srca, spre~avaju zgru{avanje krvi i sni`avaju lo{ holesterol. Za rezveratrol je dokazano da pozitivno uti~e na mentalne i druge funkcije mozga, smanjuju}i tako rizik od mo`danog udara. Crno gro`|e trebalo bi jesti {to ~e{}e i zbog kalija, mangana, vitamina A, C, B1 i B6, ali i zbog obilja biljnih vlakana, kalcija i `eljeza. Istra`ivanja su pokazala da crno gro`|e pove}ava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.

Da cvije}e u vazi ne mora uvijek biti na stolu, pokazuju nam i sljede}e ideje
@elite kreativnim idejama uljep{ati dom, evo i prijedloga kako da sami napravite zidnu vazu u shabby stilu: Komad {perplo~e prebojite u bijelo ne ba{ previ{e uredno. Mo`ete je i malo dodatno postarati s malim shabby trikom - prebojite prvo plo~u u neku tamniju boju, zatim kada se osu{i prije nano{enja neke svijetle boje (naprimjer, bijele) rubove i djelomi~no po plo~i pro|ite dobro s obi~nom bijelom svije}om. Zatim prebojite, kada se osu{i na mjestima gdje ste nanijeli vosak, pre|ite lagano s finim brusnim papirom. Tako }ete dobiti autenti~an starinski, pohabani izgled. Poigrajte se malo i salvetama decoupage tehnikom. Ako vas zanima kako se to radi, evo primjera. Na|ite manju bocu koja }e poslu`iti kao vaza. Probu{ite dvije rupice na sredini plo~e, kroz njih }ete u~vrstiti vazu.

Omotajte oko navoja boce `icu nekoliko puta i ~vrsto je zategnite. Provucite krajeve `ice kroz probu{ene rupice i smotajte ih na pole|ini plo~e. Probu{ite dodatne dvije rupe pri vrhu plo~e. Provucite `icu i napravite om~u za vje{anje. U~vrstite tipl i vijak na zid i objesite nosa~. Stru~ak omiljenog cvije}a u vazu i gotovo.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Ukosnice daju pun|i volumen


Ukrasi za kosu, rajf i trake nisu rezervirani samo za dugu kosu jer odli~no pristaju i kratko o{i{anima. Njima mo`ete u trenu promijeniti frizuru, a za sve~anije prilike birajte rasko{ne rajfove s cirkonima, dok u svakodnevnim jednako dobro pristaju jednostavni rajfovi s ma{nicama.

Krema oboga}ena vitaminima

Rolovane {nicle
Potrebno:
4 june}e {nicle 4 {nite pile}e {unke 4 kuhana jajeta 300 g {ampinjona 60 g maslina 4 paradajza, veza per{una 2 lista lovora, glavica luka ~ehno bijelog luka maslinovo ulje, so i biber

Priprema:
Svaku {niclu polo`ite izme|u dva lista najlon-kese i tu~kom udarajte od sredine ka spolja da je maksimalno istanjite. Na svaku {niclu polo`ite {nitu pile}e {unke, u sredinu stavite ohla|eno i olju{teno kuhano jaje, sve zajedno urolajte i u~vrstite ~a~kalicom. Svaki paketi} propr`ite na vrelom ulju, da porumeni sa svih strana i redajte na upijaju}i papir. Paradajz blan{irajte minut, dva u klju~aloj vodi, ocijedite, olju{tite i izre`ite na kockice. Na vrelom ulju propr`ite bijeli i crni luk, dodajte {ampinjone isje~ene na listi}e, pr`ite pet minuta pa dodajte paradajz i sjeckane masline, posolite, pobiberite, dodajte rolovane {nicle, poklopite, smanjite temperaturu i sve zajedno dinstajte na umjerenoj temperaturi 30 minuta. Slu`ite sa barenim krompirom.

Osim {to }e vam pomo}i da sakrijete sitne nesavr{enosti, ukosnicama mo`ete dodati pun|i volumen. Birajte ih ovisno o boji kose, pa tako zlatne i sme|e najbolje pristaju plavim i svijetlosme|im nijansama, a crne sme|im i tamnim tonovima. Vrpcu za kosu uskladite s bojom odje}e, a ne s bojom kose kako bi vi{e do{la do izra`aja. Mo`ete je kombinirati s pletenicom, ali pazite da je na kraju lagano omotate oko nje i ve`ete gumicom kako ne bi ispala.

Kreme koje ste koristili ljetos nisu adekvatna jesenja njega. Mogu da isu{e ko`u, izazovu lju{tenje zbog manjka hidratacije. Zato je potrebno da nabavite kreme bogatijeg sastava. Va`no je da krema koju odaberete bude dodatno oboga}ena vitaminima, ovla`iva~ima kao {to su urea ili glicerol, masnim kiselinama. Odli~an izbor su gu{}e kreme koje }e sprije~iti isu{ivanje, savjetuju dermatolozi. Iako se jesenje sunce ~ini slabijim, ne zaboravite da je i u ovim mjesecima dobro da koristite kreme i pudere sa za{titnim faktorom koji }e blokirati negativan uticaj UVA i UVB zraka. Za srednju do tamnu boju puti bi}e dovoljan proizvod sa SPF faktorom od {est do deset, dok oni s izrazito blijedim tenom treba da koriste faktor 20. ^ak i ako je ko`a va{eg lica masna, nemojte zaboraviti na za{titu od sunca i koristite emulzije koje imaju za{titni faktor, a nisu na bazi ulja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

39

40

KORAK NAPRIJED
Budu}nost videoigara
Ve}ina kompanija koje su aktivne u industriji ra~unara fokusira se na budu}nost zbog toga {to su anga`ovane u polju izrade br`ih ~ipova, pametnijih sof tve ra ili ma njih ure|aja. Me|utim, to nije slu~aj sa svima. Kada je rije~ o industriji igara, postoji veliki broj kreatora koji se vra}aju na stare igre i provode dosta vremena da ih o`ive, a koje su stare pet, deset ili dvadeset go di na. Je dan od pri mje ra je i Xcom: Enemy Unknown igra koja zapravo predstavlja unapre|enje klasi~nog naslova UFO: Enemy Unknown, koji je prvi put objavljen 1993. Moglo bi se re}i da je budu}nost videoigara u njihovoj pro{losti.

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Sony Vaio T13


Sony je predstavio novi notebook ra~unar. ali planira da ponudi i drugi, verziju koju }e odlikovati ekran osjetljiv na dodir. Vaio T14 je 14 verzija postoje}e T13 linije koju karakteri{e fizi~ki izgled i specifikacije pret ho dnog mo de la, dok Vaio T13 odlikuje opcioni ekran osjetljiv na dodir. Model T14 ne{to je te`i od modela T13, a dodatna veli~ina mu daje dovoljno prostora za opti~ki drive, dok je broj portova ostao isti. Jedan USB 3.0, jedan USB 2.0, HDMI, Ethernet, VGA i audioi zlaz su dos tu pni uprkos tome {to je na raspolaganju bilo jo{ prostora.

iPad Mini 23. oktobra


Kompanija Apple }e svoj dugo o~ekivani iPad Mini predstaviti za ne{to manje od dvije sedmice. Osim toga, Apple planira odr`avanje specijalne konferencije za {tampu u okviru koje }e biti uprili~eno predstavljanje. Prema najnovijim informacijama koje su objavljene, iPad Mini }e biti predstavljen 23. oktobra, dva dana prije objavljivanja finansijskih rezultata Applea, kao i tri dana prije predstavljanja Microsoftovog novog, Windows 8 operativnog sistema. O~ekuje se da }e iPad Mini odlikovati 7.85 ekran, kao i da }e se isporu~ivati sa Appleovim novim Lightning konektorom.

Redizajniran Sony PS Store


Krajem mjeseca svi oni koji budu posjetili PlayStation Store preko PS3 primijeti}e izmjenu dizajna prodavnice. Vi{e od ~etiri godine nakon velike izmjene izgleda, kompanija Sony je najavila nastupaju}u izmjenu dizajna za PlayStation Store. Osvje`eni izgled prodavnice odlikova}e upotreba ve}e oblasti za reklamne sadr`aje, usmjerena navigacija, kao i unaprije|eni sistem pretra`ivanja. U zvani~nom PlayStation blogu navodi se da je kompanija pojednostavila karakteristiku pretra`ivanja koja olak{ava pronala`enja stvari, dok je spisak informacija koje prate videosadr`aje daleko bogatiji informacijama.

Ljute ptice idu dalje

Hakeri upali u World of Warcraft


Virtualni masakr
U nedjelju je haker apokalipsa izbrisao cijele gradove iz igre, sre}om ubijeni su ubrzo uskrsnuli
Tokom vikenda val smrti poharao je nekoliko ve}ih gradova, na hiljade su masakrirane, a napada~i su ostavili pusto{ iza sebe. Sre}om, ubijeni su ubrzo uskrsnuli, a mnogi su nastavili ubijati zmajeve i dovr{avati svoje zadatke. Zbunjeni ste? Vjerojatno u tom slu~aju niste igra~ igre World of Warcraft. Evo o ~emu se radi. U nedjelju je haker apokalipsa udario i na World of Warcraft, bri{u}i cijele gradove iz igre, pi{e ~asopis PC Mag. ^itave populacije Stormwind, Orgrimmar, Tarren Mill, Ragnaros, Draenor, Twisting Neth... izbrisane su za oko ~etiri sata javio je TG , Daily. Hakeri su kreirali i lik koji mo`e uni{titi ostale igra~e, ~ak i one likove koje kontrolira ra~unalo. U gejmerskoj zajednici ovaj napad je smjesta okarakteriziran kao tre}i svjetski rat u svijetu igranja. Mnogi WoW igra~i bili su {okirani razmjerama pusto{enja. Bilo je jako ~udno. Maknuo sam se od kompjutora, otprilike na minutu, a kada sam se vratio, bio sam mrtav, kao i svi drugi. Stvarno jezivo. Pitam se {to se dogodilo , napisao je jedan igra~ na World of Warcraft forumu. Izgleda da proizvo|a~ ove igre, firma Blizzard Entertainment, nije smjesta nazvala policiju, ali potrudila se otkloniti problem. Iz Blizzarda su poru~ili da su hakerski napad shvatili vrlo ozbiljno. Ovaj propust je ve} uklonjen, tako da se ne bi trebao ponoviti. Sigurno je nastaviti igru i avanturu u glavnim gradovima i drugdje u Azerothu. Kao i s bilo kojim drugim propustima, mi smo ovu disruptivnu akciju shvatili ozbiljno i provodimo temeljitu istragu na, vela je firma u priop}enju objavljenom na WoW forumu. Prema pisanju BBC-a, u ovoj online igri trenuta~no sudjeluje oko 10 miliona igra~a.

Angry Birds Star Wars novi nastavak


Angry Birds odlaze u univerzum Star Warsa i o~ekuju vas potpuno novi izazovi u igrici nazvanoj Angry Birds Star Wars, koja izlazi 8. novembra. Rovio Entertainmenta i Lucasfilm Ltd. objavili su datum izlaska nove igrice nazvane Angry Birds Star Wars namijenjene iOS, Android i Windows 8 platformama, pi{e laughingsquid.com. Na YouTubeu je objavljen i prvi trailer za igricu, a njeni tvorci navode da je ri je~ o njihovoj najboljoj igri do sada.

LoL i dalje najigranija Tipka want sli~na postoje}oj Like

Facebook razvija novu tipku na svojim stranicama

IGRA NA SVIJETU
Riot Games kompanija, koja stoji iza ultrapopularne igre League of Legends, objavila je da je njihovo ~edo i dalje najigranija videoigra na planeti. Besplatna online igra za vi{e igra~a nastala na temeljima koje je postavila DotA postala je va`an igra~ u e-sports segmentu, privla~i brojne sponzore, sigurno i pristojnu zaradu zahvaljuju}i sistemu mikrotransakcija, a u svakom trenutku na vezi je oko tri miliona igra~a. Prema podacima iz jula, to je mnogo vi{e od ljudi koji igraju Call of Duty: Modern Warfer 3, koju je igralo 1,4 miliona. Riot je objavio da dnevno bar jednu partiju odigra ~ak 12 miliona ljudi, a da ima nevjerovatna 32 miliona aktivnih igra~a svakog mjeseca. Podsjetimo, kada je World of Warcraft bio na vrhuncu, imao je 12 miliona pretplatnika. LoL se pojavio prije tri godine, kada su u Riotov tim pre{li neki od ljudi

koji su odr`avali tada{nju DotA. Iako se u po~etku ~inilo da ne}e biti toliki hit, ubrzo je bilo jasno da se situacija mijenja registrovano je nevjerovatnih 70 miliona naloga, dodu{e, to ne zna~i i 70 miliona ljudi. Prema podacima Riota, u LoL-u se mjese~no zabilje`i milijarda odigranih sati iz vi{e od 145 zemalja.

Ko ri sni ci }e mo }i ispod odre|enog proizvoda ili usluge kliknuti na want kako bi i ostalim svojim prijateljima dali do znanja da to `ele. Ka`emo want tipka, premda }e Facebook uvijek re}i da to zapravo nije njen naziv, nego akcija na Facebookovoj platformi budu}i da se ovaj novi dodatak na Facebooku ne {iri izvan Facebook.com, odnosno ne {iri se na web na na~in na koji to ~ini sveprisutna tipka Like. Kada je bloger Tom Waddington prona{ao kod za want funkciju, tipku ili kako god to Facebook naziva u OpenGraphu, on je pokazao i kako taj prototip izgleda.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OGLASI

41

Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Obala Kulina bana 8, 71000 Sarajevo, www.bhtelecom.ba; ID broj: 4200211100005; PDV broj: 200211100005, objavljuje:

J AV N I P O Z I V
proizvo|a~u/ovla{tenim distributerima mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG, SONY i HUAWEI Predmet javnog poziva BH Telecom d.d. Sarajevo poziva pravna lica da iska`u svoj interes za poslovnu saradnju za 2013. godinu sa BH Telecomom dostavljanjem pisama namjere. Uz pismo namjere, potrebno je dostaviti: Proizvo|a~: Potpisanu od ovla{tene osobe i ovjerenu pe~atom izjavu o spremnosti na direktnu saradnju sa BH Telecomom na polju isporuke mobilnih ure|aja SAMSUNG, SONY i HUAWEI. Izjava mora biti originalna i sadr`avati potvrdu slijede}eg: da }e ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na mobilnu mre`u BH Telecoma, da }e obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, da }e obezbijediti slijede}e informacije: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko tr`i{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, da }e obezbijediti promotivnu podr{ku, da }e obezbijediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Ovla{teni distributer: Pismo autorizacije kojim se potvr|uje da je distributer ovla{ten od proizvo|a~a za isporuku mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG, SONY i HUAWEI za tr`i{te Bosne i Hercegovine i da mo`e ispuniti slijede}e: da mo`e ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na BH Mobile mre`u BH Telecoma, da mo`e obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, da mo`e obezbijediti slijede}e informacije od proizvo|a~a: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko tr`i{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, da mo`e obezbijediti promotivnu podr{ku, da mo`e obezbijediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Pismo autorizacije mora biti originalno, na memorandumu proizvo|a~a mobilnih ure|aja, ovjereno pe~atom i potpisano od ovla{tene osobe. Podno{enje pisma namjere Pismo namjere potrebno je dostaviti na adresu: BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za razvoj poslovanja Sektor za marketing Ul. Obala Kulina bana br.8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina sa naznakom: "Prijava na javni poziv proizvo|a~u/distributerima mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG, SONY i HUAWEI - ne otvaraj!" Ostalo BH Telecom po ovom javnom pozivu ne snosi nikakve tro{kove pravnih lica u sudjelovanju. Poslovna saradnja sa pravnim licima koja ispunjavaju navedene uslove ostvari}e se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. BH Telecom zadr`ava pravo uvida, provjere dostavljenih informacija i tra`enja dodatnih poja{njenja. Javni poziv za iskazivanje interesa za poslovnu saradnju ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Dodatne informacije Dodatne informacije mogu se zatra`iti u pisanoj formi, putem faksa: +387 33 660 737.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA SANSKI MOST OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 03-05-3-2462/12 Datum: 16. 10.2012. godine Na osnovu ~lana 132. stav (11) Zakona o prostornom ure|enju i gra|enju ("Slu`beni glasnik USK-a", broj: 10/11, 13/11 i 19/11), op}inski na~elnik Op}ine Sanski Most objavljuje

Na osnovu Odluke broj: P.U. 15-3367/12 od 4.10.2012. godine, Postbank BH Po{tanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo u Privremenoj upravi, objavljuje

za izbor stru~nih lica za u~e{}e u radu Komisije za tehni~ki pregled gra|evina I Op}inski na~elnik Op}ine Sanski Most objavljuje javni poziv za izbor stru~nih lica za rad u Komisiji za tehni~ki prijem gra|evina iz slijede}ih struka: gra|evinska, arhitektonska, ma{inska, elektro, saobra}aj, za{tite od po`ara i eksplozija, geodezije, za{tite na radu II U~e{}e u radu Komisije za tehni~ki pregled gra|evina mogu ostvariti lica koja ispunjavaju uslove iz ~lana 132. stav 2. Zakona o prostornom ure|enju i gra|enju i to: da su diplomirani in`injeri odgovaraju}e struke, da imaju 10 godina radnog iskustva u struci i da imaju polo`en stru~ni ispit. III Pozivaju se sva zainteresovana lica za rad u ovoj Komisiji koja zadovoljavaju gore navedene uvjete da dostave svoju prijavu na adresu: Op}ina Sanski Most, Ul. banjalu~ka br. 3, sa naznakom "za Op}inskog na~elnika - Prijava za u~e{}e u radu Komisije za tehni~ki prijem gra|evina", svakog radnog, putem prijemne kancelarije Op}ine ili putem po{te, sa prilo`enom dokumentacijom: 1. ovjerena kopija diplome, 2. ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, 3. dokazom o radnom sta`u u struci. Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva. Sve blagovremeno podnesene prijave po objavljenom javnom pozivu bi}e razmatrane u postupku po javnom pozivu, a prijave pristigle nakon utvr|enog roka ne}e biti razmatrane. IV Stru~na komisija koju imenuje op}inski na~elnik }e izvr{iti provjeru i sa~initi spisak stru~nih lica koja ispunjavaju uslove iz javnog poziva i o tome pisano obavijestiti lica koja su se javila na javni poziv. Na osnovu spiska lica iz ta~ke I ovog poziva voditelj postupka, u zavisnosti od vrste i slo`enosti gra|evine, predla`e odgovaraju}a lica u Komisiju za tehni~ki pregled. V Potrebna obavje{tenja u vezi s javnim pozivom mogu se dobiti u Op}inskoj slu`bi za prostorno ure|enje, gra|enje i stambene poslove Op}ine Sanski Most svakim radnim danom na telefon 685-408, lok. 311. Op}inski na~elnik prim. dr. Mustafa Avdagi}

JAVNI PO ZIV

O G L A S
o prodaji imovine Banke 1. Predmet prodaje je imovina u vlasni{tvu Postbank BH Po{tanske banke Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo u Privremenoj upravi, i to: LOT 1 - poslovna zgrada u privredi, korisne povr{ine 128 m2, upisana u ZK izvadak broj ul. 447, broj parcele 454/8, K.O. Olovo, na adresi Krivajska bb, po po~etnoj cijeni od 88.735,00 KM; LOT 2 - parcela-pa{njak "Papratnica", povr{ine 5.762 m2, upisana u ZK izvadak broj 382 K.O. Gojkovi}i, po po~etnoj cijeni od 34.450,00 KM. 2. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica. Pojedina~ne ponude slati u zatvorenim kovertama, najkasnije do 26.10.2012.g. Ponuda mora sadr`avati cijenu, kao i ime i broj telefona kontakt- osobe, koju bi blagovremeno obavijestili o provo|enju ovog oglasa. Adresa za dostavu ponuda je: Postbank BH Po{tanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo Put `ivota broj 2, 71000 Sarajevo S naznakom: Prijava na Oglas o prodaji imovine Banke 3. Ponu|a~ je obavezan uplatiti depozit u iznosu od 2.000,00 KM za svaki od ponu|enih LOTova, na transakcijski ra~un Postbank BH d.d. Sarajevo broj: 187 010 00000056 30 sa naznakom "uplata depozita za u~e{}e na javnoj prodaji pokretnih stvari, LOT br - ". 4. Nakon odabira najpovoljnije ponude, ostalim ponu|a~ima se vra}a depozit. Ukoliko najpovoljniji ponu|a~ odustane od kupovine ili ne uplati kopoprodajnu cijenu u ugovorenom roku, gubi pravo na povrat upla}enog depozita. Tro{kove prenosa vlasni{tva snosi kupac. 5. Ponude koje ne sadr`e ponu|enu cijenu i dokaz o upla}enom depozitu ne}e se razmatrati. 6. Uvid u dokumentaciju o vlasni{tvu zainteresovani mogu izvr{iti u prostorijama Postbank BH d.d. Sarajevo, ul. Put `ivota 2, 71000 Sarajevo, kao i na Web siteu Banke www.postbankbh.ba Za dodatne informacije obratite se na telefone 033/564-092 i mob. 062/335-160 Kontakt-osoba u ime Banke je Sead Hod`i}.
Put `ivota br. 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 564 000 Fax: +387 33 564 050 e-mail: postbankbh@postbankbh.ba web: www.postbankbh.ba

42

OGLASI
oa eeoa eka ka ko ao oo aaje Bosna i Hercegovina Republika Srpska Okru`no tu`ila{tvo u Isto~nom Sarajevu

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU

Broj: A - 220/12 Isto~no Sarajevo, 16.10.2012. godine Na osnovu ~lana 6. stav 1. i ~lana 33. Zakona o tu`ila{tvima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS" broj 55/02, 85/03, 115/04, 37/06 i 68/07), ~lana 8. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i poslovanju tu`ila{tava Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 86/12), u vezi sa ~lanom 65. i 69. istog Pravilnika, glavni okru`ni tu`ilac o b j a v lj u j e

O B AV J E [ TAVA
JASMINA OV^INA branit }e magistarski rad pod naslovom:

O G L A S za popunu upra`njenog radnog mjesta na neodre|eno vrijeme


I - NAZIV I POZICIJA RADNOG MJESTA Tu`ila~ki asistent - daktilograf - 1 (jedan) izvr{ilac II - OPIS POSLOVA Obavlja poslove kreiranja tu`ila~kih pismena po naredbi tu`ioca, registrovanje prate}ih priloga uz dokument, te izvr{ava druge zadatke dodijeljene od tu`ioca u skladu sa Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tu`ila{tvima. Tako|er vr{i druge poslove po nalogu glavnog tu`ioca i sekretara tu`ila{tva. III - OP[TI USLOVI KOJE KANDIDAT MORA ISPUNJAVATI - da je dr`avljanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine, da je stariji od 18 godina, da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak i da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju du`em od {est mjeseci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavljanje poslova u tu`ila{tvu. IV - POSEBNI USLOVI - SSS - dru{tvenog smjera ili daktilograf I - a ili I - b klase, najmanje 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na daktilografskim poslovima i poznavanje rada na ra~unaru. V - POTREBNI DOKUMENTI, ROK ZA PRIJAVU NA OGLAS I PROBNI RAD Za dokazivanje ~injenica iz ta~ke III i IV kandidat treba prilo`iti: - izvod iz mati~ne knjige ro|enih; uvjerenje o dr`avljanstvu; svjedo~anstvo o zavr{enoj srednjoj {koli ili uvjerenje o polo`enom ispitu za daktilografa I - a ili I - b klase; uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak; potvrdu o radnom iskustvu izdatu od poslodavca; za ispunjavanje op{tih uslova iz ta~ke 5. dostavlja se ovjerena pisana izjava kandidata; dokaz o poznavanju rada na ra~unaru; a dokaz o op{toj zdravstvenoj sposobnosti - ljekarsko uvjerenje, dostavit }e izabrani kandidat po zavr{etku konkursne procedure. Radni odnos }e se zasnovati nakon provedenog postupka po ovom konkursu, na osnovu kona~ne odluke o izboru izme|u prijavljenih kandidata. Sa svim kandidatima koji ispune uslove predvi|ene ovim oglasom Komisija za izbor }e obaviti prethodnu provjeru radnih sposobnosti - pisano testiranje (koje }e se vr{iti na ra~unarima) i intervju, a sve u skladu sa internim aktima tu`ila{tva, o ~emu }e kandidati biti obavije{teni po{tom ili telefonskim putem na kontakt-telefon koji su kandidati du`ni navesti u prijavi. Rok za prijavljivanje je 15 dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnim novinama "Nezavisne novine" i "Oslobo|enje". Neblagovremene i nepotpune prijave, kao i prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove, ne}e se razmatrati. Oglas }e tako|er biti objavljen i u Slu`benom glasniku Republike Srpske. Obavezni probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca. VI - ADRESA ZA PODNO[ENJE PRIJAVE Prijave na oglas, zajedno sa dokazima o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova, dostavljaju se li~no ili po{tom na adresu: Okru`no tu`ila{tvo u Isto~nom Sarajevu, Ul. Kara|or|eva br. 5, 71123 Isto~no Sarajevo, sa naznakom: "Komisiji za prijem tu`ila~kog asistenta - daktilografa" GLAVNI OKRU@NI TU@ILAC Rajko ^olovi}
Kaaoea .5, 71123 oo aajeo e.057/343-225 ax. 057/343-234 e-a: oko@eo.e Kara|or|eva br.5, 71123 Isto~no Sarajevo Tel.057/343-225 Fax. 057/343-234 e-mail: okruzno@teol.net

"Sistem upravljanja kvalitetom u preanaliti~kom procesu u Poliklinici za laboratorijsku dijagnostiku UKC-a Tuzla"
u petak, 16. novembra 2012. godine, u 12 sati u prostorijama Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Bolni~ka 25. Magistarski rad je dostupan javnosti sedam dana prije odbrane u Biblioteci Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 184725 11 P Sarajevo, 12. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Nermina Sijer~i}, u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen Leasing d.o.o. Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne br. 11, protiv tu`enih: Purkovi} Stana, ul. Srpskih ratnika br. 35, Pale i 2. Puki d.o.o., ul. Srpskih ratnika br. 35, Pale, radi isplate duga, v.s.p. 15.344,62 KM, 12. 10. 2012. godine, objavljuje sljede}i:

OGLAS
POZIV
Poziva se tu`eni: Puki d.o.o., ul. Srpskih ratnika br. 35, Pale, da pristupi na PRIPREMNO ro~i{te zakazano za 30. 1. 2013. godine u 11 sati, u Op}inski sud u Sarajevu, soba broj 318/III. NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Sudija Nermina Sijer~i}, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-12-001 130 Te{anj, 11. 10. 2012. godine. Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lana 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04) USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-001 130, a po zahtjevu "FORTIN" DOO TE[ANJ, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 711 k.o. Kra{evo, ozna~ene kao k.~. broj 823/5 Kamenja~a, njiva 3. kl. u pov. 1.121 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovaraju nekretninama upisanim u zk. ul. broj 514 K.O. SP - KRA[EVO, ozna~enim kao k.~. broj 207/4 Kamenja~a, njiva 3. kl. u pov. 1.121 m2. Prema podacima katastra op}ine Te{anj, posjednik je nekretnina "FORTIN" DOO TE[ANJ sa obimom prava 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina upisani Ogri} Murat, sin Salke, i Ogri} Kada, `ena Murata. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

NA JAV LJU JE

ZEMLJORADNI^KA ZADRUGA "OLOVO" u ste~aju OLOVO Broj: 043-0-St-049035-08-St. Kontakt-telefon: 061/177-021 U skladu sa odredbama Zakona o ste~ajnom postupku, posebno ure|enim ~lanom 29. i ~lanom 108 ("Sl. novine FBiH" broj 20/03 i 32/04), zatim ostale zakonske regulative koja se koristi u ste~ajnom postupku, prema zapisniku Op}inskog suda u Zenici sa sjednice Skup{tine povjerilaca od 14. 3. 2012. godine, odluke u formi zapisnika Odbora povjerilaca donesene 28. 9. 2012. godine i zaklju~ka Odbora povjerilaca donesenog 28. 9. 2012. godine, te nakon uspje{ne prodaje manjeg dijela imovine, te vi{e neuspje{nih poku{aja prodaja preostalog dijela imovine, kao i neuspjelog poku{aja ozdravljenja ste~ajnog du`nika njegovom reorganizacijom, ste~ajni upravnik objavljuje

OGLAS
o prodaji ste~ajnog du`nika kao pravnog lica sa pripadaju}im zate~enim pravima, po{tuju}i pri tome norme Zakona o ste~ajnom postupku, kao i norme ostale zakonske regulative koja se koristi u ste~ajnom postupku, te norme op{teg Zakona o zemljoradni~kim zadrugama BiH i norme Zakona o zemljoradni~kim zadrugama FBiH. a) Prodaja }e se obaviti prikupljanjem zatvorenih ponuda, nakon ~ijeg otvaranja }e se pristupiti javnom nadmetanju. Po~etna cijena za javno nadmetanje }e biti najvi{a ponu|ena cijena iz zatvorenih ponuda. Ponu|a~i u javnom nadmetanju za najmanji iznos od 1.000,00 KM. b) Predmet prodaje Predmet prodaje je ste~ajni du`nik, Zemljoradni~ka zadruga "Olovo" Olovo u ste~aju, kao pravno lice sa pripadaju}im zate~enim pravima, a u skladu sa odredbama Zakona o ste~ajnom postupku, zatim i ostale zakonske regulative koja se koristi u ste~ajnom postupku. Identifikacijski podaci su: registracija u Poreznoj upravi je pod brojem 42181454470005, kod Uprave za indirektno oporezivanje 218145470005, a kod Slu`be za statistiku za podru~je Ze-do kantona razvrstano je u podrazred ostale poljoprivredne usluge, broj 01.413. c) Uslovi, termin i na~in prodaje

Po~etna cijena predmeta prodaje iznosi 450.000,00 KM. Kona~na prodajna cijena ne mo`e biti manja od po~etne cijene. Ponu|a~ uz pisanu ponudu obavezno mora prilo`iti bankovnu garanciju na iznos cijene iz svoje ponude, ali ne manju od iznosa po~etne cijene koja je 450.000,00 KM. Osim bankovne garancije, obavezna je uplata depozita u iznosu od 10.000,00 KM na transakcijski ra~un ste~ajnog du`nika broj 3384302222550284 kod UniCredit bank d.d. Sarajevo. Prijave na oglas smatrat }e se isklju~ivo blagovremenim ako stignu do srijede, 7. 11. 2012. godine, do 11 sati na adresu Zemljoradni~ka zadruga "Olovo" u ste~aju Olovo, Ulica branilaca grada (stari hotel). Otvaranje ponuda i javno nadmetanje za ve}u kupoprodajnu cijenu obavit }e se u prostorijama Op}inskog suda u Zenici isti dan u 13.30 sati. Dostavljene ponude, po{tom ili osobno, moraju biti propisno zatvorene, sa naznakom: "Prijava na oglas o prodaji pravnog lica na dan 7. 11. 2012. godine". Prodaja }e se vr{iti po sistemu "vi|eno-kupljeno". Odabrani kupac du`an je platiti postignutu kupoprodajnu cijenu u roku od 30 (trideset) dana po pravosna`nosti Zaklju~ka Odbora povjerilaca o prodaji ste~ajnog du`nika kao pravnog lica. Ako najpovoljniji ponu|a~ ne sklopi ugovor ili ne uplati cjelokupni iznos kupljene predmeta prodaje u ogla{enom roku, gubi pravo na povrat depozita u iznosu od 10.000,00 KM, a kupcem se progla{ava naredni najpovoljniji ponu|a~ koji je zadovoljio uvjete postupka prodaje. U~esnici u postupku prodaje koji ne budu odabrani za kupca sti~u pravo povrata upla}enog depozita. d) Posebni uvjeti Zadr`avanje zate~ene djelatnosti. Status do sada kori{tenog zadru`nog zemlji{ta ostaje nepromijenjen, a ima se koristiti prema normama op{teg Zakona o zemljoradni~kim zadrugama BiH i Zakona o zemljoradni~kim zadrugama FBiH, kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji reguli{u ovu oblast. Ste~ajni upravnik: Vitomir To{anovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 231351 12 I Sarajevo, 10. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Durakovi} Mehudin u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja Mikrokreditna fondacija "EKI" Sarajevo, ul. Zvorni~ka br. 9, koju zastupa Adina Buzurovi}, advokat iz Sarajeva, protiv izvr{enika Omer Titori} iz Sarajeva, ul. Had`i Ahmeda Kandelije br. 35, radi izvr{enja, 10. 10. 2012. godine

O B J AV L J U J E
RJE[ENJE O IZVR[ENJU Dozvoljeno 2. 2. 2012. godine na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice broj AF1325996, izdata u Sarajevu 15. 2. 2006. godine, radi naplate nov~anog potra`ivanja u ukupnom iznosu od 328,58 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 10. 1. 2012. pa do isplate i rje{enje od 10. 10. 2012. godine, kojim su odre|eni tro{kovi tra`ioca izvr{enja u iznosu od 240,00 KM. Tro{kovi izvr{nog postupka odre|eni su u ukupnom iznosu od 256,40 KM. Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvr{enika. Sudija Mehudin Durakovi} POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{eniku smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


Dr. Fadil Ademovi}: Drama istorijskog zaokreta (1941-1945) (19)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Ro|en Enea Sil ko je II 1458. Poku{ao da uje ni Evro 1405.pohododprotiv Turvio PiNjelomini,ditoparijpa Pi-pu u krsta{ki ske. govi is ski spisi sadr`e vrijedne podatke o evropskim narodima, uklju~uju}i ju`noslovenske. Kra Isa la tilje uda se aragon lja Fer da Pod je 1469.tovoljicaskogbekraodkrKasnanskeII.lamlje.zadnu krunu do{le go sve {panske {}an ze Fran Luj XIV poni Nantski edikt i ta pro vjerskih i 1685.bodacuskikokraljjetestantegali{io{tiovao kralj gra|anskih slo koje im 1598. ranto Anri IV. Oko 200.000 protestanata, uglavnom intelektualaca, emigriralo u susjedne zemlje. Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvr|ave kod Novog Sada, jednog od najzna~ajnijih austrijskih strate{kih utvr|enja u borbi protiv Turaka. Aljaska

43

Dra`a: Cilj Saveznika je da

dobiju rat na tu|i ra~un


Kako je i zbog ~ega nastao istorijski zaokret u politici i propagandi Velike Britanije od za{titnika Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta do podr{ke Titu i partizanima u ju`noslovenskim zemljama
Dra`in napad na BBC i ameri~ku {tampu Mihailovi}: BBC sa odvratnim cinizmom prestao je sa svojom potporom svetoj srpskoj stvari i sada funkcioni{e kao agencija za reklamu za ra~un jedne grupe terorista zato {to oni pru`aju materijal za jeftinu senzaciju. (U Lipovu kod Kola{ina, 28. II 1943.) tni~kim vo|ama. Pohvalio je njihovu uspje{nu saradnju sa Italijanima. Uputio ih je da se ta saradnja i dalje nastavi, a postavio je i komandante za pojedine teritorije. Zatim se posvetio vojnoj i politi~koj izgradnji ~etni~ke organizacije Crne Gore i Sand`aka. Ta je organizacija djelovala pod patronatom italijanskog okupatora. U jesen 1942. crnogorsko vodstvo je jo{ vi{e produbljivalo tu saradnju. U tom cilju su {irom Crne GoBiroliju. Dr`ane su slavopojke fa{isti~koj Italiji. Biroli je 18. oktobra 1942. u manastiru Ostrogu posjetio {tab pukovnika Baja Stani{i}a. Stani{i} je u prisustvu crnogorskog mitropolita Joanikija u pozdravnom govoru Biroliju rekao da ni jednog od krunisanih glava narod ovog kraja nije do~ekivao sa dubljim i ve}im po{tovanjem nego {to danas Vas do~ekuje I na zboru u Kola{inu, . u neposrednoj blizini Dra`inog {taba u Lipovu, 6. novembra Pavle \uri{i} je dr`ao ode tom Biroliju. Odao mu je priznanje zbog toga {to je dao mogu}nosti da se vidno ispolji izraz nacionalnog ponosa i svesti srpskog naroda u Crnoj Gori, da uz pripomo} italijanske vojske i italijanskog oru`ja o~isti Crnu Goru od tih izroda i jevrejskih pla}enika (partizana - o.a.) i da zavede red u Crnoj Gori .

1867.
SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara.

1692.

Ro|en italijan kar Kanal, kao leto. Majstor 1697.pejza`a.poznatski sliKana\ovani Antonio venecijanskih srpski politi~ar, ekonomista i istori~ar Mijato utemelji 1842.Ro|en ^edomilj srpskevi},plomatije va~ Narodne banke Srbije. Kao {ef di sa Austro-Ugarskom 1881. potpisao Tajnu konvenciju, kao ministar finansija uveo dinar kao nov~anu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mjera. trupe to Opijumskog spalile Ju an, pa 1860.Britanskeanmingjukomljetnu carsku ratalatu u Pekingu. en ki dr`avnik ri Templ, poznat Palmerston. 1865.uUmromanglesta,kao lordvniHengoD`on Kao premijer, dva da bio gla za vornik Opijumskog rata protiv Kine i Krimskog rata protiv Rusije. Brutalno ugu{io ustanak u Indiji. cuski zi [arl Gu Proslavio rama ust" i meo 1893.Umro franse opekomdipo"Fatordita"Roje".no. i Julija" i obradom Bahovog I prelu ja "Me ci

Sastanak u Avtovcu
U dinami~noj i promjenljivoj situaciji na Balkanu Britanci su dugo vremena ostavljali {iroke prostore vodstvu ~etni~kog pokreta za zaokret u onom pravcu koji je bio jedino po`eljan u britanskoj politici prema iz bje gli ~koj vla di, Dra `i i ~e tni ci ma. Taj prostor je bio otvoren i u vremenu od aprila do juna 1942. godine. Tada je preduzeta tzv. ofanzivna operacija (poznata kao Tre}a neprijateljska ofanziva) zdru`enih italijanskih i ~etni~kih snaga. U toj operaciji su potisnute partizanske jedinice iz Crne Gore, Hercegovine i Sand`aka. Time su stvoreni uslovi da Dra`a po~etkom juna sa ~etni~kom Vrhovnom komandom pre|e iz Srbije u Crnu Goru. Smjestio se u Gornjem Lipovu kod Kola{ina. Tamo }e ostati punih 11 mjeseci. Za to vrijeme, 12. jula 1942. godine u Avtovcu kod Gacka odr`ao je sastanak sa hercegova~kim, crnogorskim, dalmatinskim i sand`a~kim ~e-

Melina Merkuri

Ozbiljan incident
I Dra`a je svoje zadovoljstvo tom sara dnjom ~e tni ka sa Italijanima iskazao u govoru na seoskoj sve~anosti u selu Gornje Lipovo 28. februara 1943. godine. Govorio je u prisustvu {efa britanske vojne misije pukovnika Bejlija. Ono {to je va`no napomenuti Dra`a je taj govor odr`ao {est dana prije nego {to je datiran (6. marta 1943.) spomenuti Memorandum SOE, kojim je on predstavljen kao najbolji medij za kori{}enje u na{e svrhe U njemu . je re~eno i to da oru`je zvani~ne britanske propagande ne treba koristiti da u ovom momentu veli~amo partizane. Tu je i dio posve}en Akcijama koje se preporu~uju u propagandi. Dra`a kao da nije dr`ao ba{ mnogo do tako definisanih britanskih akcija prema partizanima (ne treba da ih u ovom momentu veli ~a mo) i pre ma ~e tni ci ma (najbolji medij za kori{}enje u na{e svrhe). Njegov govor }e izazvati o{tra reagovanja britanske vlade. Izrodi}e veoma ozbiljan incident u odnosima Britanaca prema izbjegli~koj vladi i vodstvu ravnogorskog pokreta. Poslu`i}e i kao povod Winstonu Churchillu da uputi protestnu notu izbjegli~koj vladi u Londonu. (Sutra: Englezi se bore do posljednjeg Srbina)

BBC. 1922.Osnovana Britanska radiokompanija 1925. gr~ka Ro|ena Ro|en ^ak Beri, ameri~ki kompozitor i glumica Melina 1926.pjeva~, za~etnik rokenrola. Merkuri. Veoma anga`ovana Sovjetski vasionski brod Venera 4 u{ao dese go u sferu Ve kao tjeli 1967.utiatmoemitovaoneredatke prva lemlju.ca u {ezna 20.tihjekadiuvi istoriji astrona ke i po na Ze Kontakt izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad povr{ine Venere. cijalaca aerodromu Mogadi ubije tri Pales 1977.Utniakcijiunjema~kih{uspe~kenakomna nijetinca, otmi~ara pu ~kog aviona njema pa Lufthanza. Oslobo|eno svih 86 putnika, koji su pet dana bili taoci otmi~ara. kom vnih demon ci ja, neralni sekretar Je soci1989.jePodgepritisNjemamasoErihdinstvenestrad-jalisti~ke parti Isto~ne ~ke Honeker po nio ostavku. Za novog {efa partije izabran Egon Krenc, ali su antivladine demonstracije nastavljene. drugom ple nju Kon 1991.Narencijeloo{eJugonarnomprizajesjedapredklarad--fe slaviji u Hagu sje nik Srbije Slobodan Mi vi} odbio dlog de cije o Jugoslaviji kojom je bilo predvi|eno da biv{e federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, me|unarodno priznate. Predsjednik Srbije kasnije odbio sve ostale verzije sporazuma za op{te rje{enje krize u SFRJ koje su nudili me|unarodni posrednici. Tajvanski iza nik Ku ^en Fu, na {estodne posje ni, raz varao 1998.sjednikomvneslagomteCeKiminom,go{tokrajus kineskim pred \an je bio prvi susret na tom nivou od 1949. Tomas Edison

borbi protiv vojne hunte, potom ministrica kulture u vladi gr~kih socijalista.

re prire|ivani manifestacioni zborovi ~etnika i stanovni{tva guverneru Crne Gore armijskom generalu italijanskih trupa Pirciu

Zbog ~ega su britanska vlada i njen predsjednik Winston Churchill krajem 1943. godine prenijeli svoju podr{ku - materijalnu, moralnu, politi~ku, diplomatsku i propagandnu - sa generala Dra`e Mihailovi}a i ravnogorskog pokreta na Tita i NOP u Jugoslaviji? To odvajkada klju~no, ako ne i pitanje svih pitanja, i danas se ~ini predmetom mnogih preokupacija, ra zli~itih pristupa, vje{ta~kih dilema, a ponajvi{e {irokih politi~kih manipulacija. U stopu ga prate pronala`enja izokrenutih formulacija mogu}ih odgovora suprotstavljenih istorijskoj istini. Tim odgovorima se umno`ava mozaik isfabrikovanih novih doka za kojim se nastoji izvr{iti revizija istorije Drugog svjetskog rata. I to revizija bitnih, nau~no meritornih i pot vr|enih odrednica njegovog istorijskog ishoda 1945. Izumitelji tih doka za, maltene, osporavaju antifa{isti~ki karakter one koalicije koja je suprotstavljena hitlerizmu postala pobjednica nad silama Osovine u globalnim razmjerama. Naro~ito nipoda{tavaju jedinog saveznika te koalicije u licu NOP-a na unutra{njem planu - u ju`noslovenskim zemljama od 1941. do 1945. Pri definisanju svojih tuma~enja su{tine toga pitanja da slijede, ne bez zluradosti, optu`be na adresu britanske vlade i njenog premijera Winstona Churchilla. Obznanjuju nove doka ze friziranjem fakata i ignorisanjem. Devalviraju ono {to je istorijski verifikovano. U ovom feljtonu se izla`e dio sa znanja autora ste~enih istra`ivanjima autenti~nih istorijskih dokumenata o tome {ta se doga|alo u vrhovima britanske politike i propagande, na ~emu se spoticalo i kako je evoluiralo gledanje Velike Britanije na pona{anje i ulogu Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta - uz asistenciju kraljevske izbjegli~ke vlade u Londonu - na ratnom popri{tu u ju`noslovenskim zemljama u toku Drugog svjetskog rata.

1931.
Umro ameri~ki izumitelj Tomas Alva Edison. Patentirao vi{e od 1.000 izuma, me|u njima elektri~nu sijalicu sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka, 1884. radio i Nikola Tesla.

1998. Iz vne grobni Zvornika ek ti la 274 Bo 1998.ubimaniso1992.shumiracenaGlujemina kod {njaka koji su je


Predsjednik vi} odbio {}e u di go vije zalo 2000.vak poliu~e~kogCrneVlaGogareJuMilosla\ukainoGo-`io se za nasta ti dijalo Srbije i Crne re o novoj dr`avnoj zajednici. \ukanovi} u narednom periodu tra`io da dvije federalne jedinice prvo dobiju me|unarodno priznanje, a potom formiraju savez. ca slje nika bin Lade 2001.ro^etvoribezAl-Kadbe`albe,Osamebomba{kihna, vo|e ide, osu|eni u Njujorku na do`ivotnu biju, prava zbog napada 1998. na ambasade SAD-a u Africi. moskovskom bu varu Ar ubi len ver Ma 2002.NanajendaVakomtinisTcvetlekov,siguNovinerbat gadana, regiona le toku Ru je.

Najmanje 700 osoba poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.

44

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

JU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMO] KANTONA SARAJEVO Ul. kolodvorska br. 14 - 71 000 Sarajevo Na osnovu odluke Upravnog odbora broj 01-02-1559/11, objavljuje se

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na poziciju u organu privrednog dru{tva u kojem federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojem prema va`e}im zakonima, pravima i propisima imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar energije, rudarstva i industrije objavljuje

J AV N A L I C I TA C I J A
ZA PRODAJU ULTRAZVU^NOG APARATA PUTEM PRIKUPLJANJA PISANIH PONUDA PODACI O ULTRAZVU^NOM APARATU I CIJENA ULTRAZVU^NOG APARATA: 1. Ultrazvu~ni aparat "Sonoline" G 40" sa dvije sonde, kolor-doppler, sa CB printerom Doppler namijenjen za pretrage abdomena, ginekologiju, porodiljstvo, vaskularnu dijagnostiku, male ~esti, ortopediju i urologiju. Uz aparat je ugra|ena digitalna ra~unarska Radna stanica za obradu, arhiviranje i podprocesing UZ kapaciteta 120.000 slika. Godina proizvodnje 2007. Po~etna licitaciona cijena, u vi|enom stanju, iznosi 20.000,00 KM. Najpovoljnija ponuda je ponuda sa najve}om ponu|enom cijenom. Ukoliko dva ili vi{e ponu|a~a ponude istu najve}u cijenu, ultrazvu~ni aparat }e biti prodat onom ponu|a~u koji nakon otvaranja ponuda ponudi ve}u cijenu. PREGLED ULTRAZVU^NOG APARATA: Ultrazvu~ni aparat se mo`e pogledati u Centralnom objektu JU Zavod za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo, Ul. kolodvorska 14, Sarajevo, od ponedjeljka do petka od 10.30 do 14 sati. PRAVO U^E[]A: Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja najkasnije prije po~etka otvaranja ponuda uplate depozit u visini od 1.000,00 KM za ultrazvu~ni aparat na transakcijski ra~un Zavoda broj 338-90022080026-68 kod UniCredit banke Sarajevo. PODNO[ENJE I OTVARANJE PONUDA: Ponu|a~ je du`an pisanu ponudu dostaviti u propisno zape~a}enoj koverti, sa nazivom i adresom ponu|a~a i naznakom "Ponuda za kupovinu ultrazvu~nog aparata" direktno ili putem po{te, na adresu: Javna ustanova Zavod za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo, Ulica kolodvorska br. 14, 71 000 Sarajevo, najkasnije do 2. 11. 2012. godine do 11.30 sati. Sve ponude koje pristignu nakon nazna~enog roka, bez obzira kad su poslane, ne}e se razmatrati i bit }e neotvorene vra}ene ponu|a~u. Otvaranje ponuda prispjelih do navedenog roka odr`at }e se 2. 11. 2012. godine u 12 u prostorijama Zavoda, Ul. kolodvorska 14, Sarajevo, I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i ili njihovi predstavnici samo na osnovu ovjerenog pisanog ovla{}enja ponu|a~a, koji su dostavili ponudu. OBAVEZE KUPCA: Kupac je du`an za kupljeni ultrazvu~ni aparat uplatiti puni iznos ponu|ene cijene na transakcijski ra~un Zavoda broj 338-900-22080026-68 kod UniCredit banke Sarajevo, u roku od tri dana od dana izbora najpovoljnijeg ponu|a~a. Ultrazvu~ni aparat se preuzima najkasnije u roku od 2 dana po izvr{enoj uplati ponu|ene cijene. Ako kupac odustane od kupovine ultrazvu~nog aparata nakon {to je ponudio najvi{u cijenu, upu}eni depozit mu se ne vra}a, dok }e ostalim ponu|a~ima biti vra}en upla}eni depozit. DODATNE INFORMACIJE: U postupku nadmetanja Zavod zadr`ava prvo prihvatiti ponudu u cijelosti, odbiti ponudu, poni{titi oglas, bez bilo kakve odgovornosti prema ponu|a~ima u pogledu naknade tro{kova, niti je u obavezi objasniti razloge takvog postupanja. Sve eventualne dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona 033/722-340. Sarajevo, 16. 10. 2012. g.

O PONI[TAVANJU JAVNOG OGLASA ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ISPRED DR@AVNOG KAPITALA ZA ^LANOVE NADZORNIH ODBORA "HIDROGRADNJA" DD SARAJEVO I JP "ELEKTROPRIVREDA HZ HB" DD MOSTAR Poni{tava se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata ispred dr`avnog kapitala za ~lanove nadzornih odbora "Hidrogradnja" d.d. Sarajevo i JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar, objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 78/12 i u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 8.9.2012. godine. I istovremeno objavljuje ponovni

O B A V J E [ T E NJ E

J AV N I O G L A S
ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ISPRED DR@AVNOG KAPITALA ZA ^LANOVE NADZORNIH ODBORA "HIDROGRADNJA" DD SARAJEVO I JP "ELEKTROPRIVREDA HZ HB" DD MOSTAR I PREDMET JAVNOG OGLASA Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata ispred dr`avnog kapitala na upra`njene pozicije za ~lanove nadzornih odbora u privrednim dru{tvima: HIDROGRADNJA DD SARAJEVO ....................................................................................................................1 ~lan JP "ELEKTROPRIVREDA HZ HB" DD MOSTAR..........................................................................................1 ~lan II OPIS POZICIJE Predsjednik i ~lanovi nadzornih odbora nadgledaju u~inak uprave, izgra|uju i razvijaju odnose izme|u nadzornog odbora, uprave, dioni~ara ili vlasnika udjela, investitora i drugih sudionika, a naro~ito prilikom dono{enja odluka kojima se uti~e na vrijednost kapitala dru{tva; raspola`u imovinom i kapitalom dru{tva ili utvr|uju strategiju razvoja dru{tva, razmatraju i usvajaju finansijske izvje{taje uprave dru{tva; predla`u raspodjelu i na~in upotrebe dobiti, s pa`njom i pravi~no{}u se odnose prema interesima zaposlenika, povjerilaca, kupaca, dobavlja~a i lokalne zajednice; spre~avaju i rje{avaju sukobe interesa; zastupaju interese svih vlasnika kapitala; uspostavljaju sistem interne kontrole i monitoringa nad internom kontrolom i obavljaju i druge poslove u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, drugim zakonima, propisima i poslovnom etikom. III MANDAT Mandat ~lana nadzornog odbora traje do isteka mandata ~lanova nadzornog odbora koji su imenovani prilikom imenovanja cijelog nadzornog odbora. IV USLOVI ZA POZICIJE Op{ti uslovi 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; 2. da je stariji od 18 godina; 3. da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja; 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespojiv sa du`no{}u u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne; 5. da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti nadzornog odbora u koji se kandiduje; 6. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; 7. da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; 8. da nije na funkciji u politi~koj stranci; 9. da nema privatni/finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzorni odbor kandiduje; 10. da nije direktor ili ~lan uprave dru{tva; 11. da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/02, 16/02, 14/03, 12/04 i 63/08); 12. da nije lice kojeg isklju~uju odredbe Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10); 13. da nije lice kojeg isklju~uju odredbe Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/11); 14. da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje poslova u nadzornom odboru u koji se kandiduje. Posebni uslovi 1. visoka stru~na sprema; 2. radno iskustvo u struci; 3. sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva i uva`avanja interesa drugih zainteresovanih sudionika; 4. sposobnost za savjesno, odlu~no, odgovorno i profesionalno obavljanje upra`njene pozicije; 5. izra`ena individualnost, inicijativnost, nezavisnost u radu i dono{enju odluka; 6. komunikacijske i organizacijske sposobnosti; 7. znanja i sposobnosti razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja nadzornih odbora, korporativnog upravljanja i strategije poslovne etike; 8. sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima i naklonjenost timskom radu; 9. rezultati rada ostvareni tokom karijere. Kandidati za ~lanove Nadzornog odbora, pored navedenih moraju ispunjavati i druge uslove ukoliko su isti utvr|eni Statutom Dru{tva u ~iji nadzorni odbor se kandiduju. V POTREBNI DOKUMENTI Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti: 1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopiju li~ne karte (CIPS); 2. diplomu o visokoj stru~noj spremi; 3. dokaz o radnom iskustvu u struci; 4. uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca); 5. uvjerenje da nije osu|ivan za prekr{aj (ne starije od 3 mjeseca); 6. izjavu o ispunjavanju op{tih uslova iz podta~ke 6. do 14. Kandidati koji u|u u u`i izbor du`ni su dostaviti ovjerene kopije tra`enih dokumenata. Kopije dokumenata }e biti vra}ene kandidatima samo na njihov zahtjev. VI OSTALE NAPOMENE Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontakt u roku deset (10) dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti razmatrani u daljem procesu kandidovanja. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Obrasci se mogu popuniti neposredno prilikom intervjua. Ovaj oglas se objavljuje u dnevnom listu "Oslobo|enje" i "Slu`benim novinama Federacije BiH". Oglas ostaje otvoren ~etrnaest (14) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakama na koverti: "Prijava na javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za Nadzorni odbor (navesti privredno dru{tvo u ~iji se nadzorni odbor kandidujete), ne otvarati". Ukoliko jedan kandidat podnese prijave za vi{e nadzornih odbora, prijave sa tra`enom dokumentacijom potrebno je dostaviti u odvojenim kovertama za svako pojedino privredno dru{tvo, u protivnom, dostavljene prijave }e biti razmatrane kao prijava za izbor kandidata za jedan nadzorni odbor, prema procjeni Komisije za izbor. Na pole|ini koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave, adresu i kontakt-telefon. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostaviti na slijede}u adresu: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Mostar, ul. A. [anti}a bb Prijave kandidata koje su podnesene u roku na javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata ispred dr`avnog kapitala za ~lanove nadzornih odbora "Hidrogradnja" d.d. Sarajevo i JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar, objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 78/12 i u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 8.9.2012. godine bi}e razmatrane. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 215356 11 I Sarajevo, 5. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Janja Jovanovi}, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja Mikrokreditna fondacija "EKI" koju zastupa Adina Buzurovi}, advokat iz Sarajeva, protiv izvr{enika Raji} Ljiljana, ul. Omera Dolov~i}a broj 4, "CONFIDENTAL PROVIDER" d.d. Sarajevo, ul. Trebevi}ka broj 87 i Had`iosmanovi} Almasa, vl. STZR "TABAK LADEN" Sarajevo, ul. Skender-pa{ina broj 1, radi izvr{enja, a na osnovu ~lana 348. Zakona o parni~nom postupku i na prijedlog tra`ioca izvr{enja da je van ro~i{ta, 3. 11. 2011. godine, donio

OBJAVLJUJE

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Radi namirenja nov~anog potra`ivanja u iznosu od 5.580,20 KM i tro{kova izvr{nog postupka u iznosu od 407,40 KM, odre|uje se izvr{enje pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari prvoizvr{enika Raji} Ljiljane, ul. Omera Dolov~i}a broj 4 i drugoizvr{enika "CONFIDENTAL PROVIDER" d.d. Sarajevo, ul. Trebevi}ka broj 87, te namirenjem tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobivenog prodajom, a po osnovu vjerodostojne isprave - protestirane mjenice AF 2585848 izdate u Sarajevu 13. 8. 2008. godine. Sudija Janja Jovanovi}, s.r. POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne zaustavlja tok izvr{nog postupka, ali odga|a namirenje tra`ioca izvr{enja do izvr{nosti rje{enja o izvr{enju, osim ako Zakonom nije druga~ije odre|eno. Rje{enje o izvr{enju se dostavlja izvr{eniku u skladu sa ~lanom 348. Zakona o parni~nom postupku i dostavljanje se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama Federacije BiH.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 215152 11 P Sarajevo, 10. 10. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Sanela Rondi}, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija "EKI", zastupan putem punomo}nika Adine Buzurovi}, advokata iz Sarajeva, protiv tu`enih Fakovi} Faruk iz Gora`da i dr, radi isplate duga, vrijednost predmeta spora 6.099,47 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05, 19/06 - u daljem tekstu ZPP-a), objavljuje oglas

POZIV
za tu`enu: Had`ovi} Medihu, sa prijavljenim prebivali{tem na adresi Kralja Tvrtka broj 3, op}ina Centar Sarajevo Pozivate se kao stranka da pristupite na ro~i{te za glavnu raspravu, koja }e se odr`ati u zgradi Op}inskog suda u Sarajevu, u sudnici broj 7/I, u UTORAK, 27. 11. 2012. godine, sa po~etkom u 12 sati.

Napomena: Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama Federacije BiH i na oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu i zapisnik sa pripremnog ro~i{ta mo`e podi}i u zgradi suda. Ako tu`itelj bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje (~l. 97. st. 3. ZPP-a1). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 97. st. 4. ZPP-a). Sud }e shodno odredbama ~l. 406. i 407. ZPP-a, kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM: - stranku, zakonskom zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji svojim parni~nim radnjama te`e zloupotrebljava prava priznata odredbama ZPP-a, - osobu koja u podnesku vrije|a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku, - osobu koja je kao slu{atelj prisutna raspravi, a vrije|a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avanje reda, a mo`e je i udaljiti. SUDIJA Sanela Rondi}
1

Zakon o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05, 19/06)

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

SPORT

45

KVALIFIKACIJE ZA SP 2014. Bh. tim godinu zavr{io na prvom mjestu

Grci nam otvaraju put u Brazil


Svaka utakmica je bitna i svakog protivnika moramo ozbiljno shvatiti. Jo{ mnogo bodova je u igri. Bit }e nam te{ko protiv Grka, jer imaju nezgodan stil, {to smo vidjeli pro{log petka u Atini. Mi smo od prvog kola na prvoj poziciji i na kraju `elimo ostati tu gdje smo sada, rekao je Misimovi}
Fudbalska A reprezentacija Bosne i Hercegovine, o~ekivano, savladala je Litvaniju u ~etvrtom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014. godine i tako je ispunila cilj. Deset osvojenih bodova, bez poraza, dobra su podloga pred nastavak borbe za Mundijal, odnosno duel sa Grcima u martu naredne godine.

Osim zadovoljan, ali...


Ivica Osim, predsjednik N/FSBiH, nije krio odu{evljenje trijumfom na{eg dr`avnog tima protiv Litvanije. Popularni [vabo dugo se zadr`ao u razgovoru sa novinarima... "Zadovoljan sam, ali i dalje ima onih stvari na kojima u budu}nosti treba raditi. Protiv Litvanije smo igrali dopadljivo na momente, ali je bilo evidentno da smo se u uvodnih 25 minuta mu~ili. Svima je jasno da ovaj tim mo`e igrati i sa ja~im timovima, ali i sa onim koji su slabiji od nas. Ovaj tim postaje sve kompaktniji, a uz dva bo~na igra~a mogao bi dogurati do `eljenog cilja. Na dobrom smo putu da ostvarimo ono {to nam do sada nije uspjelo i na tom putu trebamo i ostati. Dosta nam je vi{e bara`a", rekao je Osim. Ovo je bila prekrasna sedmica, jer san svakog igra~a je zaigrati za reprezentaciju, a ja sam svoj ispunio. Mnogo su mi pomogli i saigra~i, koji su me od prvog dana izvanredno primili", kazao je odu{evljeni Zukanovi}.

Gol-razlika je bitna
Sa 15 postignutih golova ili 3,75 po jednoj utakmici, na{ dr`avni tim nalazi se na diobi prvog mjesta najefikasnijih reprezentacija u evropskoj zoni kvalifikacija. Edin D`eko je sa pet golova na diobi prvog mjesta najboljih strijelaca, a odmah iza njega su Zvjezdan Misimovi} i Vedad Ibi{evi} sa po ~etiri gola. "Bili smo malo nervozni na po~etku utakmice, a nakon {to smo postigli prvi gol, sve je bilo druga~ije. Brzo smo postigli drugi i tre}i pogodak, te na taj na~in rije{ili pitanje pobjednika", rekao je Misimovi}, naglasiv{i da je zadovoljan u~inkom cijelog tima: "Gol-razlika je itekako bitna, jer na kraju mo`e odlu~iti o kona~nom plasmanu. Nadam se da }emo i u drugim utakmicama biti efikasni". Misimovi} ne smatra da }e naredna utakmica protiv Gr~ke odlu~iti kona~ni ishod, ali da mo`e umnogome odrediti sudbinu na{eg

Reprezentacija BiH je ispunila cilj

Foto: M. TUNOVI]

tima. Savladamo li nekada{nje prvake Evrope, put prema Brazilu nam je otvoren. "Svaka utakmica je bitna i svakog protivnika moramo ozbiljno shvatiti. Jo{ mnogo bodova je u igri. Bit }e nam te{ko protiv Grka, jer imaju nezgodan stil, {to smo vidjeli pro{log petka u Atini. Mi smo od prvog kola na prvoj poziciji i na kraju `elimo ostati tu gdje smo sada", naglasio je Misimovi}. I u drugoj utakmici uzastopno, Asmir Begovi} uspio je sa~uvati svoju mre`u netaknutom. Nakon Grka, put do mre`e na{eg golma-

na nisu uspjeli prona}i ni napada~i Litvanije. "Odradili smo posao kako treba. Istina, na po~etku smo se mu~ili, ali sve je bilo lak{e nakon prvog gola. Generalno sam zadovoljan svim, a posebno mo`emo biti zadovoljni {to nismo ponovo primili gol, {to zna~i da smo dobro igrali pozadi",

naglasio je Begovi}. Debi u dresu sa dr`avnim grbom BiH upisao je Ervin Zukanovi}, defanzivac belgijskog Kortrijka. "Drago mi je da sam debitovao i da smo ostvarili pobjedu. Nije bilo velikog pritiska ni treme, jer je u trenutku kada sam ulazio u igru pitanje pobjednika ve} bilo rije{eno.

Novi ispit u Al`iru


Reprezentativci BiH ne}e imati vremena za predah. Ve} su se vratili obavezama u svojim klubovima, a za manje od mjesec zakazano je novo dru`enje i to u Al`iru, gdje }e izabranici Safeta Su{i}a odigrati prijateljsku utakmicu protiv tima kojeg sa klupe vodi na{ proslavljeni stru~njak Vahid Halilhod`i}. S. [I[I]

Su{i} postao rekorder


Pobjedom protiv Litvanije Safet Su{i} u{ao je u istoriju bh. reprezentativnog fudbala kao selektor sa najvi{e pobjeda na kormilu dr`avnog tima. Popularni Pape ostvario je 12 pobjeda, ~ime je prestigao nekada{njeg selektora Bla`a Sli{kovi}a, koji je u periodu od 2002. do 2006. godine, na klupi zmajeva ostvario 11 pobjeda. Su{i}u je utakmica protiv Litvanije bila 28. na klupi na{e reprezentacije, uz u~inak od 12 pobjeda, sedam remija i devet poraza.
Misimovi} posti`e gol po utakmici

Vedad Ibi{evi} otvorio put ka tre}oj pobjedi u borbi za SP

Strpljenje i samopouzdanje odveli su nas do pobjede


Znali smo da je Litvanija tvrd orah, da nisu nimalo naivna reprezentacija. Me|utim, nisam mogao ni zamisliti da su toliko bolji od Lihten{tajna i Latvije, kazao je Ibi{evi}
Litvanija se u Zenici pokazala kao dosta tvrd protivnik. Bar u prvih pola sata. [emberas, Stankevi~ius, Labukas i dru{tvo na otvaranju utakmice parirali su zmajevima, a ~ak su prvi zaprijetili i to u desetoj minuti. Na sre}u, Ognjen Vranje{ uspio je otkloniti opasnost ispred Asmira Begovi}a, a ne{to manje od dvadeset minuta kasnije, Vedad Ibi{evi} je na maestralnu asistenciju Miralema Pjani}a poslao Litvance na centar. Pogodak napada~a Stuttgarta trasirao nam je put za tre}u pobjedu u kvalifikacijama i potvrdu prvog mjesta u grupi G nakon ovogodi{njih nastupa u borbi za Mundijal 2014. godine u Brazilu. "Znali smo da je Litvanija tvrd orah, da nisu nimalo naivna reprezentacija. Me|utim, nisam mogao ni zamisliti da su toliko bolji od Lihten{tajna i Latvije. Na sre}u, bili smo puni samopouzdanja, imali smo strpljenja, {to nam je omogu}ilo da do|emo do prvog gola. Kasnije je sve bilo lak{e", kazao je Ibi{evi}. Ibi{evi}u je ovo bio 13. ovosezonski pogodak u svim takmi~enjima... "Zadovoljan sam uvijek kada postignem pogodak. Me|utim, iznerviram se jer sam mogao posti}i jo{ koji pogodak. Ipak, najbitnije je da smo ostvarili cilj jer smo osvojili tri boda", ka`e Ibi{evi}, koji je uz Edina D`eku i Zvjezdana Misimovi}a zaslu`an za to {to je na{a reprezentacija, uz Njema~ku, sa po 15 golova najefikasniji tim evropskog dijela kvalifikacija. "Kada ima{ takve majstore u ekipi kakvi su Pjani}, Misimovi}, D`eko, Salihovi}... onda nije te{ko posti}i pogodak. Bitno je da ne primamo mnogo golova", naglasio je Ibi{evi}.
S. [I[I] Ibi{evi} je iskoristio Pjani}evu asistenciju
Foto: M. TUNOVI]

SPORT Edin D`eko zadovoljan sa ~etiri boda iz dva susreta


46

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Drago mi je zbog Vranje{a,

BIO JE FENOMENALAN!
Novim golom u dresu bh. tima, Edin D`eko je ponovo usamljen na vrhu liste najboljih strijelaca BiH svih vremena (26 golova), a vode}i je i na listi strijelaca u kvalifikacijama za SP sa pet postignutih golova
Edin D`eko je u susretu protiv Litvanije postigao pogodak i ubilje`io asistenciju u ubjedljivoj pobjedi od 3:0. Pogodak iz 36. minute, za na{eg dijaman ta bio je uje dno i 26. u dresu bh. reprezentacije, ~ime je ponovo postao rekorder (Misimovi} ostao na 25 postignutih golova). vorili i spustili ih na zemlju sa tri brza gola. Prakti~no smo iz tri {anse dali tri pogotka i utakmica je bila rije{ena, pa smo me~ rutinski priveli kraju.

Sazrili kao tim


D`eko dodaje kako ~injenica da Litvanija u drugom dijelu nije uspjela, uprkos zaostatku od tri gola, napraviti ni{ta konkretno (a poku{ala je) dovoljno govori o snazi bh. tima.

Ispunili zacrtano
Tako|er, D`eko se nalazi na vrhu liste strijelaca i kada su u pitanju golovi u kvalifikacijama, s obzirom na to da mu je ovo bio ujedno i peti gol. Zaista se ne zamaram statistikama. Za mene je najbitnije da BiH pobje|uje, a ko }e biti strijelac i nije toliko bitno ka`e D`e, ko, koji nije propustio priliku pohvaliti stopera Ognjena Vranje{a, koji se nalazio na meti kritika nakon gre{aka iz me~a protiv Gr~ke. Odmah na kon tog su sre ta D`eko je na svom twiteer profilu napisao: Ogi glavu gore a , na treninzima je, zajedno sa Emirom Spahi}em, javno davao podr{ku na{em mladom igra~u, koji je na sve odgovorio najboljom partijom u dresu bh. selekcije. Vranje{ je, naime, uspio zaustaviti nekoliko opasnih napada Litvanije, a u 10. minuti je spasio, vjerovatno i siguran pogodak...

D`eko, Vranje{ i Spahi} u zagrljaju nakon pobjede protiv Litvanije

Foto: M. TUNOVI]

STATISTIKE Zaista se ne zamaram statistikama. Za mene je najbitnije da BiH pobje|uje, a ko }e biti strijelac i nije toliko bitno, kazao je D`eko
To pokazuje koliko smo mi zrela i ozbiljna ekipa. Njema~ka je do 62. minute imala 4:0 i uspjela sve prokockati, a mi smo odigrali ba{ onoliko koliko nam je trebalo. Napokon smo sazrili kao tim i sada samo trebamo nastaviti u istom ritmu kazao je , na kraju razgovora Edin D`eko, koji se vra}a obavezama u Manchester Cityu, gdje su ga, nadajmo se, gledali u dresu bh. selekcije.
J. LIGATA

Ogi je odigrao fenomenalnu uta kmi cu. Usu|ujem se re }i da je mo`da bio i najbolji na tere nu. Dra go mi je zbog nje ga. Po kazao je kvalitet i dokazao svima kakav je igra~ rije~i su , na {eg na pada~a, koji je zadovoljan sa osvojena ~etiri boda iz me ~e va pro tiv Gr~ke i Li tvanije. Sve ono {to smo najavljivali, uspjeli smo i ostvariti. Kada smo stigli na okupljanje, pri`eljkivali smo ~etiri boda iz ova

GRUPA
1. BiH 2. Gr~ka 3. Slova~ka 4. Litvanija 5. Latvija 6. Lihten{tajn

G
4 4 4 4 4 4 3 3 2 1 1 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 2 3 4 15:2 5:1 5:3 3:6 5:8 1:14 10 10 7 4 3 0 3:0 0:1 2:0

Rezultati BiH - Litvanija (Ibi{evi} 28, D`eko 35, Pjani} 41) Slova~ka - Gr~ka (Salpingidis 63) Latvija - Lihten{tajn (Kamess 29, Gauracs 77)

dva susreta i ispunili smo zacrtani cilj, tako da moram biti zadovoljan tvrdi D`eko, koji se , nakratko osvrnuo i na me~ protiv Litvanije u kojem je BiH u 13. furioznih minuta postigla tri pogotka. [ta bi bilo da smo u takvom ritmu odigrali cijeli me~ uz smije, {ak dodaje D`eko i nastavlja: Po~etak nije bio tako dobar, jer je Litvanija poku{avala do}i do pogotka. Mo`da su nas malo i iznenadili, ali smo im brzo odgo-

Miralem Pjani} briljirao protiv Litvanije

Prvi smo i s ove pozicije `elimo u Brazil


Trenutno nema nikog ispred nas, a nadam se da }e isti pogled na tabelu biti i nakon posljednjeg kola kvalifikacija, naglasio je veznjak Rome
Kada je u trijumfu protiv Latvije golom i asistencijom digao zeni~ku publiku na noge, mnogi su bili mi{ljenja da je Miralem Pjani} dostigao savr{enstvo u reprezentativnom dresu. Me|utim, veznjak Rome u utorak nave~er na Bilinom polju jo{ jednom je bljesnuo i vjerovatno odigrao najboljih 45 minuta u dosada{njoj karijeri. odli~nu no} krunisao pogotkom, ~ime je zaslu`io epitet utakmice. Zadovoljan sam jer smo ispunili cilj - pobijedili smo i ostali na prvom mjestu. Cijela ekipa je odigrala dobro i svi smo zaslu`ni za pobjedu rekao je skromni Pjani}, , koji je jo{ jednom naglasio da mu pozicija u sredini terena vi{e odgovara od one uz aut-liniju: Zaista, ja se prekrasno osje}am na ovoj poziciji. U`ivam u igri. Ali, opet ponavljam, lako je igrati kada cijela ekipa igra dobro. Ve~eras je i Ognjen Vranje{ bio me|u najboljima, iako je samo ~etiri dana ranije bezrazlo`no kritikovan nakon nekoliko gre{aka u utakmici protiv Gr~ke . Pjani} nije izdr`ao cijelu utakmicu. Selektor Safet Su{i}, uz obrazlo`enje da je povrije|en, zamijenio ga je u 66. minuti, a Pjani} je teren napustio uz ovacije cijelog stadiona. Lijep je osje}aj kada ti navija~i skandiraju. Posebno u utakmici moje reprezentacije za koju uvijek dajem vi{e od maksimuma. Nisam povrije|en, ali sam osjetio umor. Tri sedmice nisam igrao, trebalo mi je vremena da se vratim u ritam, ali na kraju sve je ispalo kako treba naglasio je Pjani}. ,

Pjani} i Salihovi} proslavljaju tre}i pogodak BiH

Njegove lopte imaju o~i


Virtuoz kakvog odavno nismo gledali na ovim prostorima tresao je mre`u slavnom Realu u Madridu i kraljeve izbacivao iz Lige prvaka, ali izvedba protiv Litvanije jo{ dugo }e se prepri~avati na ovim prostorima. Njegove lopte jednostavno su imale o~i, {to su na najbolji na~in iskoristili Vedad Ibi{evi} i Edin D`eko, koji su njegove asistencije pretvarali u golove. Pjani} je

Grci va`ni, ne i presudni


Reprezentacija BiH kalendarsku godinu }e zavr{iti na prvom mjestu u grupi. Na{ veznjak smatra da na ovoj poziciji mo`emo ostati i na kraju kvalifikacija. Trenutno nema nikog ispred nas, a nadam se da }e isti pogled na tabelu biti i nakon posljednjeg kola kvalifikacija. Prvi smo i s ove pozicije `elimo u Brazil. Ne trebamo se osvrtati i moramo gledati napri-

Dan nakon utakmice Pjani} je primao ~estitke za odli~nu predstavu

jed, na naredne protivnike na, glasio je Pjani}. Prvi naredni protivnik je Gr~ka, ali u martu naredne godine. Vremena je mnogo, ali duel sa Grcima mogao bi odrediti dosta toga. To }e nam biti va`na utakmica, ali ne i presudna. Nadam se da }emo ostvariti pobjedu pred na{im navija~ima, a da }e na{i konkurenti odigrati {to vi{e nerije{enih utakmica, te tako nam pomo}i da ostvarimo na{ cilj, a to je plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazil za, S. [I[I] klju~io je Pjani}.

Foto: [. SULTANOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

SPORT

47

Kvalifikacije za Mundijal obilje`ili golovi u fini{ima susreta

Francuzi do boda protiv [panaca u 94. minuti


Sva{ta sam pro{ao i vidio u fudbalu, ali ne{to ovako nikada, kazao je Ibrahimovi} nakon duela s Nijemcima protiv kojih su [ve|ani stigli zaostatak od 0:4 Crna Gora slavila u Kijevu Novi veliki kiks Portugala
[irom Starog kontinenta odigrani su susreti kvalifikacija za Svjet sko prven stvo u Bra zi lu 2014. godine. U centru pa`nje je bilo nekoliko veoma zanimljivih susreta u kojima su se kona~ni rezultati odlu~ivali u posljednjim sekundama. Najve}a drama odvijala se u Berlinu, gdje su nevjerovatan me~ odigrali Njema~ka i [vedska. Pola sata prije kraja Elf je vodio sa 4:0, ali su [ve|ani predvo|eni ge ni jal nim Zla ta nom Ibrahimovi}em do kraja uspjeli da izjedna~e. Nadu [ve|anima vratio je upravo Zlatan, kada je pogodio u 62. minuti za 1:4. Potom su mre`u doma}ina tresli Lustig u 64. te Elmander u 76, da bi bod gostima donio Elm u 93. minuti utakmice. Napada~ PSG-a, nakon susreta, izjavio je: "Sva{ta sam pro{ao i vidio u fudbalu, ali ne{to ovako nikada. Malo smo i mi u {oku. Nakon [ve|ani predvo|eni Zlatanom Ibrahimovi}em spasili bod u Njema~koj poluvremena na teren je istr~ala ne ka dru ga eki pa, sve is ti la blagi favorit nad gostima iz kona~nih 1:1. igra~i, ali pristup igri je bio pot- Francuske, ali trikolori su na kraIznena|enje su prire dili Crpuno druga~iji", rekao je Ibrahi- ju uspjeli nepora`eni napustiti no gor ci ko ju su se iz Ki je va movi}. Vicente Calderon. [panci su pre- vratili sa punim plijenom. Seko Ramosa poveli u 25. minuti i lekcija Branka Brnovi}a slaviDamjanovi} obradovao imali su tri boda sve do sudijske la je minimalnim rezultatom, a Crnu Goru nadoknade, kada je igra~ Bayer- jedini strijelac na susretu bio je Derbi 4. kola kvalifikacija odi- na Ribery proslijedio jednu lop- napada~ korejskog Seoula Degran je u Madridu. [panija je bi- tu za Girouda, a ovaj pogodio za jan Damjanovi} nakon {to ga je uposlio Joveti} koji je, ina~e, u tom su sre tu pro ma {io pe nal de set mi nu ta pri je kra ja.

Makedonija nadigrala Srbiju


Od balkanskih selekcija svoje me~eve su igrali i Hrvati u Zagrebu protiv Velsa, dok su se u Tirani susreli Albanija i Slovenija. Popularni kockasti vragovi upisali su tri boda pobijediv{i Vel{ane sa 2:0 (strijelci Mand`uki} u 27. i Eduardo u 57.), dok je Slovenija po mnogima izgubila skoro sve {anse za odlazak u Brazil jer su minimalno pora`eni od Albanije, a presudio im je Roshi golom u 36. minuti. U ~etiri kola Slovenija je sakupila svega tri boda. GRUPA

U Skoplju je Makedonija golom Ibra imi ja iz pe na la sla vi la nad ve oma lo {om Srbi jom koja je nakon poraza od Belgije u Beo gra du (0:3) nas ta vi la niz ka tas tro fal nih re zul ta ta i se bi do da tno ote `a la put ka Svjet skom prven stvu. U ~e ti ri uta kmi ce Srbi su osvo ji li is to toliko bodova i ve} zaostaju za Belgijom i Hrvatskom {est bodo va. Nakon poraza u Rusiji (0:1), Portugal je sebi dopustio novi kiks odigrav{i samo 1:1 protiv Sjeverne Irske. Od 30. minute gosti su vodili golom McGinna, da bi doma}ine spasio Helder Postiga deset minuta prije kraja susreta.
M. KADI]

GRUPA

1. Belgija 4 3 1 0 8:1 10 2. Hrvatska 4 3 1 0 6:2 10 3. Srbija 4 1 1 2 6:5 4 4. Makedonija 4 1 1 2 3:4 4 5. Vels 4 1 0 3 3:11 3 6. [kotska 4 0 2 2 2:5 2 Rezultati: Makedonija - Srbija 1:0, Belgija - [kotska 2:0, Hrvatska - Vels 2:0.

1. [vicarska 4 3 1 0 7:1 10 2. Norve{ka 4 2 1 1 6:5 7 3. Albanija 4 2 0 2 5:5 6 4. Island 4 2 0 2 4:4 6 5. Slovenija 4 1 0 3 3:6 3 6. Kipar 4 1 0 3 4:8 3 Rezultati: Kipar - Norve{ka 1:3, Island - [vicarska 0:2, Albanija - Slovenija 1:0.

Reuters

GRUPA

GRUPA

Sini{a Mihajlovi} razo~aran nakon poraza u Skoplju

1. Italija 4 3 1 0 10:4 10 2. Bugarska 4 1 3 0 4:3 6 3. ^e{ka Rep. 3 1 2 0 3:1 5 4. Armenija 3 1 0 2 2:4 3 5. Danska 3 0 2 1 2:4 2 6. Malta 3 0 0 3 1:6 0 Rezultati: Italija - Danska 3:1, ^e{ka - Bugarska 0:0.

1. Rusija 4 4 0 0 8:0 12 2. Izrael 4 2 1 1 10:5 7 3. Por tugal 4 2 1 1 6:3 7 4. Sj. Irska 3 0 2 1 2:4 2 5. Azerbejd`an 3 0 1 2 1:5 1 6. Luksemburg 4 0 1 3 2:12 1 Rezultati: Rusija - Azerbejd`an 1:0, Por tugal Sj. Irska 1:1, Izrael - Luksemburg 3:0.

Porazom od Makedonije repre zen ta ci ja Srbi je je svo je {anse za odlazak na Svjetsko prvenstvo svela na minimum. Nakon ~etiri kola, Srbija ima sa mo ~e ti ri bo da, dok dvi je prvoplasirane ekipe grupe Belgija i Hrvatska imaju po deset. Nakon doma}eg poraza od Belgije izabranicima Sini{e Mihajlovi}a susret u Makedoniji bio je od ogromne va`nosti. Najavljivali su iz srbijanskog tabora dobru igru i pobjedu, ali

Dobro smo se pripremili, ali...

GRUPA

GRUPA

Sini{a Mihajlovi}: Srbija pod njegovim vodstvom bilje`i katastrofalne rezultate

sve to je izostalo u Skoplju. Ibrahimi je iz penala donio minimalnu pobjedu Makedoniji, i tako doveo Srbiju u veoma neugodan polo`aj u grupi. "Mislim da smo dobro pripremili utakmicu, znali smo da }e ona reprezentacija koja prva pos ti gne po go dak bi ti bli `e pobjedi. Napravili smo nekoliko prilika, ali ih nismo iskoristili i na kraju smo pora`eni", is ta kao je Mi haj lo vi} na kon me~a.

1. Njema~ka 4 3 1 0 15:6 10 2. [vedska 3 2 1 0 8:5 7 3. Irska 3 2 0 1 7:8 6 4. Austrija 3 1 1 1 5:2 4 5. Kazahstan 4 0 1 3 1:8 1 6. Farski O. 3 0 0 3 2:9 0 Rezultati: Njema~ka - [vedska 4:4, Austrija Kazahstan 4:0, Farska Ostrva - Irska 1:4.

1. Engleska 4 2 2 0 12:2 8 2. Crna Gora 3 2 1 0 9:2 7 3. Poljska 3 1 2 0 5:3 5 4. Moldavija 4 1 1 2 2:7 4 5. Ukrajina 3 0 2 1 1:2 2 6. San Marino 3 0 0 3 0:13 0 Rezultati: Ukrajina - Crna Gora 0:1, San Marino - Moldavija 0:2, Poljska - Engleska 1:1.

GRUPA

GRUPA

1. Holandija 4 4 0 0 13:2 12 2. Ma|arska 4 3 0 1 10:5 9 3. Rumunija 4 3 0 1 8:4 9 4. Turska 4 1 0 3 4:6 3 5. Estonija 4 1 0 3 1:6 3 6. Andora 4 0 0 4 0:13 0 Rezultati: Andora - Estonija 0:1, Ma|arska - Turska 3:1, Rumunija - Holandija 1:4.

1. [panija 3 2 1 0 6:1 7 2. Francuska 3 2 1 0 5:2 7 3. Gruzija 4 1 1 2 2:4 4 4. Bjelorusija 4 1 0 3 3:8 3 5. Finska 2 0 1 1 1:2 1 Rezultati: [panija - Francuska 1:1, Bjelorusija - Gruzija 2:0.

48

SPORT

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

BUDIKINOM STAZOM U SUBOTU


Grada~a~ki pohod i otvaranje novog doma Priznanje najupornijima, Tajanovo srce dodijeljeno na ovoj planini Tuzlaci na Majevici...
Ure|uje: Ramo KOLAR

ME MO RI JAL NI PO HOD BU DI KI NA STA ZA, 18. po re du, odr`at }e se za vi kend, 20. i 21. oktobra u Travniku i na Vla {i }u. Or ga ni za tor UG PD Vla{i} poziva ~lanove Dru{tva i ljubitelje planine da se odazovu na ovu akciju. Program predvi|a jutarnje okupljanje u subo tu is pred Tr`nog cen tra u Tra vni ku te po hod na po te zu Stari Grad - Bukovica - Carine, gdje je ru ~ak i po dje la dnevnika pohoda. Povratak je putem Carine - Konjska - Travnik, ili Carine - Konjska - Deve~a ni (za u~e sni ke po ho da ko ji ostaju na preno}i{tu - za njih je planirano planinarsko ve~e). Svi u~e sni ci tre ba ju po ni je ti li ~ni pri bor za je lo i vre }e za spavanje. Pohod je jednodnevni, s eventualnim no}enjem u do mu Ju suf Pe ~en ko vi} za , {ta se tre ba najavi ti or ga ni zato ru na te le fo ne 061 - 173 645 ili 061-372, gdje se mogu dobiti i sve druge potrebne infor maci je... GRADA^AC 2012 ime je pohoda {to }e se odr`ati u subotu (20. oktobar), a u povodu 120 godina planinarstva u BiH i Dana op}ine Grada~ac. Tom prigo-

Masovan pohod na Lisac

dom uprili~it }e se i sve~ano otvaranje planinarskog doma Jasenica. Kapacitet doma je 60 mjesta, a cijena spavanja je 10 KM. Organizator osigurava za u~esnike ~aj i grah (2 KM). Sve ostale informacije kod Fikreta Su{i}a, tel. 00387 61/743-817, ili mail fikretsusic@hotmail.com, javio je dr. Muhamed Novali}...

UPOZNAJMO PLANINU LISAC u ~etiri godi{nja doba, bio je moto akcije koju je izveo zeni~ki PD Tajan sa ~ak 234 u~esnika! Lijepo vrijeme i dobra organizacija zasigurno su izmamili zeni~ku omladinu, gra|ane, plani na re i upo sle ni ke ze ni ~ke kom pa ni je Ar ce lor Mit tal da iza|u u ovu jesenju jednodne-

vnu turu hodanja koja je bila sa startom od mjesta Gradi{}e, prema vrhu relej na Liscu (1.308 mn/v), odakle su u~esnici u`ivali u panorami grada Zenice i okolnih mjesta. Dolaskom na plato ispred Planinarskog doma Lisac organizator je sve goste do~ekao toplim planinskim ~ajem i kafom. Poslije dru`enja orga-

nizator je podijelio u~esnicima u sva ~etiri ovogodi{nja pohoda nagradu Tajanovo srce. Dok su najmla|em i najstarijem u~esniku (Hana Omerdi} 2008. i Ahmet Cero 1931. godi{te) uru~ene vrijedne nagrade. Ovom prilikom odr`ano je takmi~enje u skoku udalj iz mjesta za `ene i mu{karce. Pobjednicima ovog takmi~enja uru~ene su prigodne nagrade za osvojeno prvo mjesto. Ovom pohodu, koji je bio lokalnog karaktera, odazvali su se pored Tajana i ~lanovi zeni~kih planinarskih dru{tava @eljezara, Po{tar, Mladost, uposlenici Arcelor Mittal Zenica sa porodicama, grupa vrandu~kih veterana, koji su bili uposlenici kompanije, neovisna grupa zaljubljenika prirode iz Sarajeva NO Fenomen, a podr{ku u osiguranju svim u~esnicima pohoda dalo je 10 ~lanova GSS Stanica Zenica. Podr{ka za organizovanje manifestacije bili su Op}ina Zenica, kompanija Arcelor Mittal Zenica i ~lanovi Dru{tva, izvijestio je Bernadin Kapo, sekretar PD Tajan... KRU@NU TURU na relaciji Tuzla - Majevica izveli su ~lanovi PD Konjuh Tuzla. Du`ina staze bila je 18 km, a hodanje je trajalo 6,5 sati...

Prvenstvo Kantona Sarajevo u karateu za mla|e kategorije

Masovnost je potvrda kvaliteta i popularnosti


Gotovo 500 djece, kadeta i juniora, nadmetalo se u katama i borbama te jo{ jednom pokazalo za{to je ovaj sport tako omiljen me|u mladima
Sportska dvorana Gimnazije na Dobrinji bila je u proteklu nedjelju prepuna, a razlog je bio odr`avanje Drugog prvenstva Kantona Sarajevo u karateu za djecu, kadete i juniore. Blizu 500 mladih karatista takmi~ilo se za titulu najboljeg u borbama i katama u dobnim i te`inskim kategorijama u mu{koj i `enskoj konkurenciji. Na prvenstvu su u~estvovali najbolji predstavnici 22 sarajevska kluba, koji su i ovom prilikom pokazali da se u Sarajevu vje`ba karate vrhunskog kvaliteta u ovim kategorijama. vedemo imena svih nosilaca medalja, tako da }emo ovom prilikom izdvojiti samo one koji su se okitili zlatnim medaljama: Emin [ukrija, Mustafa Mostarli}, Edi Lonci}, Nedim [uvalija, Faris [a~i}, Leon Mi{anovi}, Kerim Fejzi}, Tarik Pamuk, Adis Ismi}, Harun Vejo, Almir Hod`i}, Muhamed Omerovi}, Medin Vejo, Zlatan Bahtanovi}, Amer Ze}o, Faruk Sijer~i}, Amar Halilovi}, Adi Dizdarevi}, Luka Kramar, Eldar Ali}, Semina Tucak, Emina Gradi{i}, Armina Avdovi}, Sara Biogradli}, Ilhana Prlja~a, D`eila Hukara, Ajla Sarajli}, Sarah Skalonji}, Merjem Duvnjak, Sabina Ljuca, Sara Fati}, Enala [e~i}, Nejra Ajanovi}, Dina Lonci}, D`elila Hukara, Enis ]utuk, Emir ^abaravdi}, Muamer Poli}, Mirsad Rizvanovi}, Samira Tutund`i}, Amila Meki}, Medina Topi}, Ahmed Zuki}, Haris Poljo, Eldar Ma{i}, Vedad ]apin, Tarik Ali}, Selma Ljuca, Vahida Livoreka, Nad`ija Mujezinovi}, Arif Alibegovi}, Amar Pripo, Hamza Ahmetovi}, Eldar Ali}, D`an Mahmutovi}, Haris Alihod`a, Dino Stomornjak, Emin Mu{anovi}, Hanadi Kajmovi}, Ajna Mahir, Medina Kucinar, Ilda Memi}, Ilda Muzurovi}, Nejra Ajanovi}, Azra Penava, Bakir Babaji} i Irma Memi}. Sigurni smo da }e se imena i ostalih takmi~ara uskoro nalaziti na spisku najboljih jer je op{ti utisak da se svi ovi mladi karatisti nalaze na najboljem putu pune afirmacije u dogledno vrijeme. dokazalo da se karate sport maso vno {}u i kva li te tom na la zi me|u najpopularnijim sportovima kod nas. O~ekivati je da }e se pojedini takmi~ari sa ovog prvenstva, uz nastavak rada, uskoro na}i i na spisku perspektivnih reprezentativaca istakao , je selektor ]upina. Neophodno je jo{ jednom naglasiti zaista besprijekornu organizaciju ovog prvenstva, kao i dan ranije odr`anog sudijskog seminara kojim je rukovodio Primo` Debenak, predsjednik Evropske sudijske komisije. Vrijedni sportski radnici Novog Grada ulo`ili su mnogo truda da cjelokupna manifestacija protekne na najvi{em nivou. Klubom, ina~e, rukovodi Jasmin Gogi}, jedan od zaljubljenika karate sporta, nekada uspje{an reprezentativac. To samo dokazuje da ljubav prema sportu ne prestaje ni po okon~anju takmi~arske karijere, kad postoji entuzijazam i opredjeljenje za istinske vrijeI. U[TOVI] dnosti sporta.

Zadovoljni selektor
Ovu ocjenu iznio je selektor dr`avne mu{ke seniorske reprezentacije dr. Suad ]upina, koji je, pored pohvala organizatoru prvenstva KK Novi Grad, izrazio zadovoljstvo kako kvalitetom prikazanih borbi tako i izvo|enjem kata te nivoom su|enja, s obzirom na to da su ve}inu sudijskog zbora ~inile mlade sudije, {to je jo{ jedan zna~ajan iskorak na razvojnom putu karatea u svim segmentima. Ovo prvenstvo je jo{ jednom

Zlata oko vrata


Poslije cjelodnevnog takmi~enja najvi{e uspjeha ostvarili su karatisti Perfekta, Championa te Novog Grada, iako su u raspodjeli medalja u~estvovali gotovo svi klubovi, takmi~ari ova tri kluba bili su dominantni u najve}em broju kategorija. Veliki broj medalja osvojen je u pojedina~nim kategorijama, ali nas prostor ograni~ava da na-

Dr. Suad ]upina, selektor reprezentacije BiH

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


Svjetsko prvenstvo za rukometa{e U-21 selekcija 2013.

SPORT

49

Odre|eni doma}ini
kvalikacionih turnira
Sve utakmice u kojima }e se najbolje mlade evropske reprezentacije boriti za nastup na SP-u u na{oj dr`avi, na rasporedu su od 4. do 6. januara naredne godine
U trci za devet upra`njenih mjesta za nastup na Svjetskom prvenstvu za rukometa{e U-21 selekcija, koje }e od 14. do 28. jula 2013. godine biti odr`ano u BiH (Sarajevo, Zenica, Banja Luka i Ljubu{ki), u~estvova}e 28 evropskih reprezentacija. Evropska rukometna federacija (EHF) odredila je u srijedu zemlje-doma}ine sedam kvalifikacionih turnira, koji }e biti odigrani na Starom kontinentu. Sve uta kmi ce u ko ji ma }e se naj bo lje mla de re pre zen ta ci je bo ri ti za nas tup na SP-u u na {oj dr`a vi, na ra spo re du su od 4. do 6. ja nu ara na re dne go di ne. Turnir u kvalifikacionoj grupi 1, koju }e sa~injavati reprezentacije Slovenije, Islanda, Holandije i Ukrajine, igra}e se u Holandiji. Kvalifikacije u grupi 2, u ko joj su [ved ska, Por tu gal, Ma|arska i Belgija, bi}e odigrane u Ma|arskoj. Organizator kvalifikacionog turnira grupe 3 sa selekcijama Danske, Srbije, Slova~ke i Gr~ke je Slova~ka, a doma}in grupe 4 sa najboljim U21 timovima Njema~ke, ^e{ke, Finske i Austrije je Njema~ka. Utakmice grupe 5 u kojoj su Norve{ka, Francuska, Crna Gora i Estonija igra}e se u Crnoj Gori. Turnir u grupi 6 sa [vajcarskom, Poljskom, Bjelorusijom i Italijom organizova}e Bjelorusija. Rumunija }e biti doma}in turnira grupe 7 u kojoj }e snage odmjeriti mlade reprezentacije Rusije, Turske, Izraela i Rumunije. Prema propozicijama takmi~enja, po dvije najuspje{nije selekcije iz kvalifikacionih grupa 1 i 2 obezbijedi}e u~e{}e na Svjetskom prvenstvu u na{oj zemlji. U preostalih pet grupa (3, 4, 5, 6 i 7) pravo nastupa na najja~oj smotri za rukometa{e do 21 godine izbori}e samo prvoplasirane reprezentacije iz ovih grupa. Tri dr`avna tima su se ve} pla si ra la na Svjet sko prvenstvo. To su BiH, kao doma}in SP-a, te pobjednik EP U20 [panija i viceprvak Hrvatska.
G. V.

Na SP-u U21 nastupi}e 12 evropskih selekcija

Brooklyn Netsi bolji od Boston Celticsa

Stonoteniski turnir za veterane u Istanbulu

Teletovi} postigao 18 poena


Ko{arka{i Brooklyn Netsa pobijedili su u predsezonskom susretu ekipu Boston Celticsa s 97:96. Kapiten ko{arka{ke reprezentacije BiH Mirza Teletovi} odigrao je jedan od najboljih susreta od dolaska u Netse i za 25 minuta igre postigao 18 poena. Pobjedni~ki tim predvodio je Blatche s 25 postignutih poena, dok je u Bostonu najraspolo`eniji bio Paul Pierce s 29 poena. Chicago Bullsi su na svom te re nu savladali Milwaukee Bucks sa 100:94. Prvi strijelac susreta bio je Chicagov Nate Robinson s 24 poena, dok su u pora`enom timu sa po 13 poena naju~inkovitiji bili Brandon Jennings, Samuel Dalembert i Mike Dunleavy. Utah je sa 114:80 savladao Los Angeles Lakerse. U gostuju}em timu nije bilo Dwighta Howarda i Paua Gasola, a prva zvijezda tima Kobe Bryant je ubacio 31 poen, {to nije bilo dovoljno za ekipu iz Kalifornije. Minnesota je savladala Maccabi iz Haife sa 114:81, pro{logodi{nji finalist NBA lige Oklahoma City Thunder je pregazio Charlotte Bobcats sa 120:98, Detroit Pistons je tako|er upisao visoku pobjedu protiv Orlando Magica 112:86, a Indiana je sa 102:98 pobijedila Atlantu. Najja~a ko{arka{ka liga po~inje 30. oktobra.

Bronza i pehar za

Idriju Red`epovi}
Bosanskohercegova~ka stonoteniserka Idrija Red`epovi} osvojila je bronzanu medalju u singlu i pobjedni~ki pehar u dublu na 13. me|unarodnom turniru za veterane i veteranke, koji je 13. i 14. oktobra odr`an u Istanbulu. Na turniru su nastupila 242 veterana i veteranke iz SAD-a, Njema~ke, Albanije, Irana, Bugarske, Rumunije, Rusije, [vicarske, Italije, Makedonije, Slova~ke, Norve{ke, [vedske, Danske, Turske... U konkurenciji koju je sa~injavalo 30 iskusnih stonoteniserki, na{a veteranka izborila je u singlu tre}e mjesto. Ona je u polufinalu igrala sa Turkinjom Fatmom Kajhan u kojem pora`ena rezultatom 2:3. U dublu je sa turskom igra~icom Serpil Pinar osvojila prvo mjesto. Idrija Red`epovi} i Serpil Pinar eliminisale su u polufinalu rumunski par Tomesku Ansouru i Ekaterinu Voinesku sa 3:0, a u finalu su nadigrale turski par Nesibe Musevitoglu i Fatma Kajhan sa 3:0. Organizacija je bila na visokom nivou.
G. V.

Odli~na igra: Mirza Teletovi}

EP U STONOM. TENISU.

Bosanskohercegova~ki stonoteniser Admir Duranspahi} uspje{no je zapo~eo nastup u dublu na Evropskom prvenstvu u danskom Herningu. On je u paru s Belgijancem Robinom De-

uspje{an na startu
vosom savladao luksembur{ku kombinaciju Ciociu/Michely sa 3:1 (11:5, 8:11, 11:5, 13:11). Za prvo mjesto u grupi 6 Duranspahi} i Devos igra}e protiv Austrijanaca Fegerla i Fenga.

Duranspahi}

50

OGLASI

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


NEKRETNINE ZAMJENA
ZAMJENA, veliki stan na Dobrinji, 3 spava}e, 3 balkona za cvijece, 2 kupatila, 1 sprat, za manji od Grbavice do Ba{~ar{ije. Mob. 061/202-411.sms MIJENJAM trosoban stan I sprat, Centar u Banja Luci za sli~an u Sarajevu. Tel. 062/425-886. 513 ZAMJENA Isto~no Sarajevo 41 m2, lift, VI kat, novogradnja SarajevoOtoka, Ba{~ar{ija. Tel. 061/375-787.k GRBAVICA, jednosoban stan 38 m2, mijenjam za manji dvosoban. Mob. 061/401-205.k MIJENJAM jednosoban stan, 32 m2 u Sarajevu blizu Ba{~ar{ije za odgovaraju}i u Mostaru. Mob. 061/532438.k SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM ku}u ku}nica, Kiseljak, gromiljak za stan u Sarajevu. Tel. 061/399-014.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k DVOSOBAN stan u Centru pla}anje godinu unaprijed 5000 KM + re`ije. Tel. 066/651-538.k IZDAJEM gara`u u Koturovoj ulici. Mob. 061/224-786.k PROSTRANA gara`a na Ko{evskom brdu. Mob. 062/008-931.k IZDAJEM gara`u na Grbavici. tel. 812083.k IZDAJEM dvosoban stan, Stari Grad, Alifakovac 9, namje{ten. Mob. 061/205235.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70 m2, I sprat, 700 KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250 m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999944.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu, `enskoj osobi, upotreba kuhinje, kupatila, cen. kablovska, ^ekalu{a 1. Tel. 227-259.k IZDAJEM p{olunamje{ten jednosoban stan na Trgu Heroja. Mob. 061/337-764.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120 m2, lokacija 300 m od OHRa, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405622.k IZDAJEM dvsoban stan cent. grijanje ^engi} Vila D`emala Bijedi}a. Tel: 062/256-251.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75 m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15 m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM prazan stan 43 povoljno Aerod. naselje. Tel. 061/897.959.k IZDAJEM namje{tenu radnju za granap 40 m2 300Km. Tel. 033/410655.k IZDAJEM namje{ten stan 45 m2 privatna ku}a zaseban ulaz Bjelave ul. Zaima [arca. Tel. 033/213-847.k IZDAJEM sobu sa grijanjem, studentici. Zmaja od Bosne 28. Tel. 613-251.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, povoljno, na Marin dvoru. Tel. 062/758-887.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan na Marin Dvoru povoljno, zaposlenim osobama. Tel. 062/758-887.k IZDAJEM dvosoban stan, centar, namje{ten, kod picerije Galija. Tel. 203-497, 062/326-484.k IZDAJEM gara`u u naselju Kvadrant, ^engi} vila. Mob: 062/326-484.k IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu grijanje tv kod hitne pomo}i. Tel. 033/659-895 ili 062/619-677.k IZNAJMULJEM samcima ve}i jednosoban stan potpuno opremljen Centar Novija gradnja. Tel. 061/320843.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u Centru grada ul. 6Hangija. Tel. 062/092-255.k IZDAJEM jednosoban stan, centar, Higjenski zavod. Mob. 062/943-419 i 066/697-874.k IZDAJEM jednosoban stan u centru grada, namje{ten. Tel. 070/203-479.k IZDAJEM namje{ten stan 45 m2, izmnad bolnice Ko{evo, ul. Zaima [arca br. 84. Tel. 033/213-847 i 061/350065.k IZDAJEM luksuzno opremljen trosoban stan, Nova Breka, ul. Jovana Bijeli}a. Mob. 061/160-609.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru i dvosoban stan vi{e Ba{~ar{ije, ul. Mihrivode 13-A, posebni ulazi i komunalije, 100 KM i 150 KM plus tro{kovi re`ije. Mob. 033/571-749 i 063/557037.k STAN kod pozori{ta, dvosoban namje{ten, parking, lift, novija gradnja. Mob. 061/691-206.k IZ DA JEM so bu bli zu me di cin skog i gra|evin skog fa kul te ta. Tel. 033/205-396.k

MALI OGLASI
IZDAJEM polunamje{ten stan 67 m2, A. Brauna, Marin dvor, 400 KM. Mob. 061/072-845, 063/556-886.k DOBRINJA, izdajem dvosoban komforan stan, sa svim namje{tajem. Mob. 061/188-085.k IZDAJEM stan u ku}i sa sklad. gara`. i dvori{nim prostorom, Gladno poljeIlid`a. Tel. 440-744, 066/068-461.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel: 062/255827.k IZDAJEM dvosoban stan namj{etne Dobrinja C5 stdenticama ili bra~nom paru. Tel. 061/700-867.k IZDAJEM dvosoban stan namje{ten studentima. Tel. 061/175-822.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190 m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM pos. prostor 60 m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

51

PRODAJEM ili iznajmljujem trosoban nov stan na Breci. Mob. 061/222052.sms VRACA, 8X12m, 500 m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/177-886.k STAN na Otesu, ul. Trg Ote{kog bataljona, VI sprat, 77 m2 + gara`a 17 m2, 102.000 KM. Mob. 063/034-355.k TRAVNIK u strogom centru prodajem ~etvorosoban adaptiran stan, 120 m2, II sprat, eta`no grijanje, sa svim pri klju ~ci ma, ci je na 400 evra/m2. Mob. 061/158-794.k GARSONJERA na Dobrinji, ul. Nurije Pozderca, VI sprat, ima lift, 28 m2, 40.000 KM. Mob. 066/801-737.k PRODAJEM stan 56 m2, II sprat, djelomi~no renoviran, balkon, plin pe}i, 113.000 KM, Dolac Malta, ul. Grada~a~ka, 54 m2, V sprat, nema balkon, potrebn manje ulaganje, 78.000 KM. Mob. 062/959-129.k ZEMLJI[TE na Poljinama uz asfalt, 3 prilaza, 40 KM/m2. Mob. 062/619361.k ISTO^NO Sarajevo, novogradnja, ul. Spasovdanska, IV sprat, 50 m2, 70.000 KM. Mob. 065/819-136.k VOGO[]A, ul. Bra}e Kr{o, troiposoban, 77 m2, 2 balkona, centralno grijanje, 100.000 KM. Mob. 066/801711.k STAN na prodaju, Bolni~ka 32, 41 m2. Mob. 061/225-541.k TOPAL Osman Pa{e 66 m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700 KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96 m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128 m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77 m2, 105.000 KM. Mob. 062/383064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59 m2 po 1.200 KM/m2. Mob. 062/215030 ili 061/235-257. MOJMILO, Olimpijska, 79 m2, VP, 1.300 KM/m2, ^engi} V. ul. f. Be~irbegovi}a, 56 m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k RJE^ICA cjelodnevno osun~ano potok, izvor, vo}ke, ure|en put, kombi. Tel. 061/557-258.k DVOSOBAN stan 54 m2, 3 sprat, adaptiran, ^. Vila-D`. Bijedi}a. Mob. 063/595-406.k MARIN Dvor, Dolina 5/2, 67 m2, odli~an. Mob. 061/205-235.k GARSONJERA, Vi{njik kod po{te, 17 m2, 34.000 KM. Mob. 061/205-235.k BA[^AR[IJA Centar, ~etverosoban 116. m2 I kat. renoviran. eta`no grjanje. Tel. 033/536-763.k PRODAJEM vikendicu, sve pod vo}em, povoljno. Mob. 061/169-900.k ALIPA[INO polje A faza trosoban stan 0 m2 95.000 KM. Tel. 061/312217.k PRODAJEM u Konjicu 3, 5 dunuma gra|evinsko, struja, voda put vikendica vo}njak. Tel. 062/688-971.k CENTAR, strogi, Alipa{ina 4/3, 68 m2, 70.000 eura. Mob. 061/205-235.k ZAGREBA^KA, 62 m2, 2 sprat, useljiv. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, 120 m2, 4 sprat, lift. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61 m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74 m2, II sprat kod Doma Armije. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM stan 52 m2 na Alipa{inom polju, mo`e i zamjena za Banja luku. Tel. 542-668.k PRODAJEM hitno zemlji{te 1.470 m2, sun~ano, Paljevo Rje~ica, Novi grad - Sarajevo. Tel. 033/218-753.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116 m2 na Ba{~ar{iji, I sprat, eta`no grijanje, pogodan za kancelarijske poslove. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k

PONUDA
IZNAJMLJUJEM stanove, jednosoban, Bolnicka, 250 KM, dvosoban u strogom centru, 500 KM, trosoban moderno opremljen, ^. Vila 700 KM. Mob. 061/142-704.sms DVOSOBAN namje{ten stan u privatnoj ku}i, Stari Grad. Mob. 033/236291.sms KOD Pravnog fakulteta izdajem lijepo namje{ten stan, 68 m2, u zgradi, lift. Mob. 061/522-190.sms NED@ARI]I kod studentskih domova, namje{ten, 53 m2, centralno, 300 KM. Mob. 061/522-190.sms CENTAR, stanovi za najam, 250 KM, ^obanija, ul. Mjedenica i Bolni~ka, 250 KM, dvoiposoban, Patriotske lige i D. Ozme, 500 KM, dvosoban kod tr`nice markale 500 KM. Mob. 061/142-704.sms IZDAJEM trosoban namje{ten stan sa grijanjem, poseban ulaz. Sokolovic kol. Mob. 061/526-029.sms IZDAJEM renoviran dvosoban, namje{ten stan studenticama, na Grbavici kod [oping centra. Mob. 063/356259 ili 030/659-820.sms DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60 m2, 1 spra, bez stvari 300 KM. plinsk grijanje. Tel: 066/995-944.k IZDAJEM stan, nov, na [ipu, namje{ten, eta`. grijanje, po mogu}nosti du`i period, mo`e i strancima. Tel. 062/685-114, 532-558.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom blizu stanice, 30 m2, ventilacija, centralno. 650 KM. Tel: 061/170-461.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJA potre`uje 2 manja stana za najam u zgradi/ku}a. Mob. 061/350448.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k

PRODAJA
HRASNO, prodajem jednosoban stan 36 m2, 12. sprat, balkon, centralno grijanje, 65.000 KM. Mob. 061/303466.sms PRODAJEM lijepo opremljen stan, 63 m2, Dobrinja, kvalitetna novogradnja, prvi kat, dvostran. Mob. 061/102-212.sms SARAJ Polje, dvoiposoban, 61 m2, renoviran, balkon ustakljen, vl. 1/1., fiksno 91.500 KM. Mob. 062/451-068.sms

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan na Vojni~kom polju, 48 m2, II sprat. Mob. 061/170-218.k PRODAJEM useljivu ku}a na Ba{~ar{iji 300metara od Sebilja 170 m2 sa ba{~om. Tel.061/713-168.k PRODAJEM trosoban stan 86 m2 M. Tita. Mob: 061/255-885.k GRBAVICA troiposoban stan 85 m2 renoviran sa gara`om. Tel. 061/964797 i 033/617-742.k MARIN dvor prodajem stan 72 m2 II sprat.Tel: 061/185-718.k ^ENGI] V. 35 m2, 4 sprat, renoviran, 70.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje + sprat + potkrovlje + ba{ta 350 m2, urbanisti~ka + gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k BA[^AR[IJA 43 m2 adaptiran, Centar 32 m2 ^engi} V. 53 m2 MEJTA[ 49 i 54 m2 Dobrinja 55, 68 m2, 89 m2 Alipa{ino 78 m2.www.nerasbih.com. Tel. 061/375-787.k KU]A P + I 160 m2 i parcela 1.000 m2 Gladno Polje 47 glavni put Reljevo70.000 m2, Vratnik. 125.000 KM. www.nerasBiH.com. Tel. 066/488-818.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800 m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 6543-043.k BREKA, H. Polovine //IV, 90 m2gara`a, mo`e i zamjena. Mob. 061/205-235.k GRBAVICA, [opng, 80 m2, `uti neboder. Mob. 061/205-235.k MARIN Dvor, A. Brauna 7/III, 76 m2. Mob. 061/205-235.k SKENDERIJA Adila Grebe 43 m2 + balkon 4 sprat i stan 32 m2 kod stadiona Ko{evo sedmi sprat. Tel: 061/072-849 i 063/556-886.k PRODAJEM stan 85 m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33 m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77 m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k CIGLANE, H. Red`i}a 78 m2, 2 balkona, trosoban. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69 m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105 m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k ^EKALU[A 74 m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90 m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k ASIMA Ferhatovi}a, 78 m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74 m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96 m2, 110 m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121 m2, visoko prizemlje. Mogu}a stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k PRODAJEM stan 71 m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k PRODAJEM zemlju 1.200 m2, vl. 1/1, Vroce iznad Poljina. Mob. 061/812-912.k PRODAJEM ku}u, ulaz u Osjek, sa svim papirima urednim. Tel. 062/225012.k GRBAVICA, troiposoban stan 85 m2, renoviran sa gara`om. Mob. 061/964-797 i 033/617-742.k USELJIV terosoban stan, super lokacija, mo`e i kao poslovni prostor, ul. E. [ehovi}a br. 19. Mob. 062/945-224.k TITOVA 80 m2, 3 kat i 120 m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148810.k PRODAJEM stan 66 m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69 m2 + parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k PRODAJEM stan 85 m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k PRODAJEM garsonjeru 24 m2 ul. Muvekita Ferhadija. Tel: 061/902-710.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k
4926

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


STAN, centar, 84 m2, II kat, povoljno. Mob. 063/157-832.k STAN, Breka, 105 m2, dvoeta`ni, H. Su{i}a. Mob. 061/299-911.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70 m2, dvije eta`e sa 345 m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM stan, preko puta Turskog koled`a. Mob. 061/361-305.k PRODAJEM stan 60, 80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele efyahoo.com STAN, centar, 40 m2 i 47 m2, Grbavica, 52 m2, 1.800 KM/m2. Mob. 061/865-011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68 m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33 m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96 m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130 m2, oku}nice 1.000 m2, 70.000 KM. Mob. 061/170-254.k PRODAJEM vikendicu 70 m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81 m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k POVOLJNO prodajem stan 54 m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74 m2 fiksno 1500 m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel: 061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel: 061/415-786.k GRBAVICA, H. Brki}a, 4 sprat, 53 m2 i 71 m2, kod Kapu}ina, renoviran, 10 sprat. Mob. 061/072-845, 063/556-886.k STAN 56 m2, E. [ehovi}a, Malta, 8 sprat, lift, lo|a, 110.000 KM. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k PAZARI]-Zovik, novija ku}a 130 m2 + dvori{te 1500 m2, 130.000 KM, ku}a Kobilja glava, 260 m2, gara`a, 165.000 KM. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k STAN 32 m2, [vrkakino, A. Firduza ~ikma, 1 sprat, 47.000 KM. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k RENOVIRAN stan 120 m2, centar, preko puta Predsjedni{tva, 2 sprat. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185 m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k BOSANSKA ku}a, uslovna za stanovanje, avlija i ba{ta, prodaja-zamjena. Mob. 061/870-083.k STARI Grad, [iroka}a-Lipa, porodi~na ku}a i pomo}ni objekti. Mob. 061/870-083.k VI[E stanova Austrougarske gradnej od 75 m2 do 170 m2. Tel. 063/157-832.k KU]A S. grad Kova~i 150 m2, gara`a, ba{ta. Tel. 061/299-911.k STAN Breka 105 m2 dvoeta`ni H. Su{i}a povoljno. Tel: 063/157-832.k STAN Centar ^obanija 84 m2 II kat 96 m2XVI kat povoljno. Tel. 061/299-911.k STAN Breka 79 m2 I.Mujezinovi}a exstra. Tel.062/758-330.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56 m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k DVOSOBAN stan 5 m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/959-406.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48 m2 + 80 m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59 m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58 m2, 5 kat, i dvoiposoban 64 m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85 m2, prizemlje + potkrovlje, 750 m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55 m2 i ku}a u Orebi}u sa 500 m2 placa. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847959.k PRODAJEM stan 69 m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k POVOLJNO prodajem stan 54 m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM staru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175 m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halilba{i}a, Stari grad. Tel: 061/620-000.k

PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan 70 m2, Hrasno - Aleja Lipa, I sprat, centralno grijanje. tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM stan 121 m2, ul. Skenderija, centar. Tel. 033/460-064.k PRODAJEM vikendicu, vrlo povoljno. Mob. 061/169-900.k STAN 34 m2 u zgradi, poseban ulaz, mo`e zamjena za posovni prostor ili stan. Tel. 033/810-144 ili 062/143-978.k PRODAJEM stan 70 m2, ul. Nerkeza Smajlagi}a - Alipa{ino polje. Mob. 063/790-480.k CENTAR, strogi, Alipa{ina, 75 m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235.k KU]A u Had`i}ima sa oku}nicom useljiva, svi gradski priklju~ci cijena po dogovoru. Tel. 420-319 i 527-187.k PRODAJEM {umu 38.800 dunuma, mostarsko raskr{}e cijena po dogovoru. Tel. 521-187 i 420-319.k MUSE ]azima ]ati}a odli~an trosoban 57 m2 adaptiran. Tel. 061/214-856.k PRODAJEM ku}u Ko{evsko brdo, p + 2, plac 300 m2 odl~na lokacja. Tel. 061/200-864.k PRODAJEM dvosoban stan 62 m2 ul. Zagreba~ka 59/II Tel. 061/155-926. i 031/312-489.k PRODAJEM zemlju pod {umom na Ni{i}koj visoravni nedaleko od puta Srednje Olovo. Tel: 061/483-262.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27 m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 103 m2, Dobrinjska II, cijena 160.000 KM. Mob. 062/851-668.k

PRODAJEM trosoban stan 69 m2 na 4 spratu Ilid`a Lu`ani. Tel. 033/621-976.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33 m2, 2.200 KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k
4926

VRLO povoljno prodajem zemlje 960 m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM stan 52 m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k STAN poslovni pr. u Titovj na prizemlju od 44 m2. Tel. 061/370-207.k ^OBANIJA stanovi od 84 m2 96 m2 sa balkonima. Tel. 061/370-207.k ^EKALU[A 70 m2 na III spratu sa terasom. Tel. 061/370-207.k STAN u Josipa Vanca{a od 50 m2 na II spratu. Tel. 061/370-207.k CIGLANE, stanovi od 33m3, 78 m2 i 95 m2, svi sa balknima. Tel. 061/370-207.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29 m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120 m2 + 100 m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k STAN, centar, 96 m2, ^obanija, povoljno. Mob. 062/758-330.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


NAMJE[TAJ
PRODAJEM 24. nove neraspakovane restoranske stolice, uvoz iz [vedske. Mob. 061/553-653 zvati od 9 do 16 sati.k PRODAJEM 2 vrata i 2 prozora cijena povoljna. Tel. 061/809-763.k PRODAJEM dvije duge bunde od nutrije i astrahana, 2 {ubare i 2 krzna, vrlo povoljno. Tel. 062/931-200.k PRODAJEM {iva}e ma{ine singer, victorija i pfaff u koferu, uz garanciju 2 godine, dovozim li~no i plinsku bocu 5kg, puna gasa, 45 KM. Mob. 061/145-504.k RASNE kuni}e vrlo povoljno. Tel. 064/425-7291.k PRODAJEM Tito bronza, gril za pili}e, ormar rezbaren, star. Mob. 061/550-936.k PRODAJEM tu{ kadu - kabinu, lavabo i WC {olju povoljno. Tel. 061/809-763.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM nov medicinski krevet za nepokretne osobe. Tel: 033/545-148 i 065/417-832.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100 KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel: 524-973.k PRODAJEM profesionalnu obu~arsku ma{inu Singer ljevica, 500 KM. Mob. 061/160-439.k PRODAJEM gril za pe~enje pili}a plin, plata za ro{tilj. Tel. 061/375-168. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a 500Km. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1992-2011 BH. Mob: 061/194-220.k KUPUJEM umjetni~ke slike starinske sablje, ordenje, demirlije, tepsije i ostalo. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatne statove. najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata. Tel. 061/965-126.k KUPUJEM stripove, pisane romane, plo~e, knjige, dolazim na adresu. Mob. 061/165-248.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM poslovni prostor, od Ba{~ar{ije do Ilid`e, do 40.000 eura. Tel. 621-119, 062/006-319.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k SERVIS ra~unara na va{oj adresi, otklanjanje kvarova, jako povoljno, dolazak besplatan. Mob 061/524779.sms ^ISTIM i odr`avam va{e ba{te, vrtove i dvorista. Mob. 061/708-740.sms KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%!. Tel. 061/935-697.sms DOVOZIM sve vrste frakcija na va{u adresu sa manjim kamionom kiperom, po ekstra povoljnim cijenama, dostupan 24 ~asa. Mob. 062/424144.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl. radna snaga obezbedjena! Popust za penzionere 20%! Mob: 061/935-697.k VITALIS ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob: 061/482-882.k DOM VITALIS smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524461, 033/200-003.k KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1, 5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma GLANZ. Tel. 061/350-688.k IZVODIM sve vrste gra|evinskih radova ~istim, podrume, tavane sa svojim prevozom, zvati na Tel: 062/373-535.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Tel: 065/572-966.k TAPETAR radi sve poslove. Tel. 240895 i 062/909-306.k ODR@AVAM bih stanove isklju~ivo starijim i nemo}nim osobana pravoslavka sam. Tel: 066/973-793.k TAPETAR dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728.k 061/926-560.k CENTRALNO eta`no grjanje plinske instalacije, mijenjam konvektore. Tel. 061/922-476.k OBAVLJAM molersko farbarske usluge {panske zidove termo fasade povoljno.Tel. 0617351-558.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom.Tel. 061/227-189.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k VK BRAVAR, popravlja brave, pravi ograde i gitare. Mob. 062/907-356.k IZDRADA i monta`a plo~astog namje{taja. Tel. 062/466-093.k MIKADO Platnene roletne 25, 00 KM/m, Al. `aluzine, trakaste zavjese, vanjske PVC i alu. roletne, gara`na rolo i harmonika vrata. Mob. 061/551-515 i 033/789-999.
1601

MALI OGLASI
MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k URE DNO i pe dan tno, ~is tim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i ve oma po vo ljno. Mob. 061/274-872.k ENGLESKI |acima i odraslim, profesorica u mirovini, dolazim na adresu. Tel. 061/139-768.k INSTRUKCIJE iz matematke i fizike, daje dipl. iing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361.k KOMBI prevoz stvari, namje{taja i sl. mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Tel. 541-878, 022-421-050.k PERA^ stakala u Sarajevu, sa ozbiljnom gospo|om za ~i{}enje stanova, ku}a. Tel. 033/440-747.k REFLEKSO-masa`a stopala gospodi u Sarajevu. Mob. 066/068-461.k FARBAM stolariju, otklanjam mrlje i fleke sa zidova. Mob. 066/068-461, 440-747.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem, radna snaga, povoljno. Mob. 061/268-442.k PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parket, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177-796.k VR[IM prevoz kombijem, selidbe i prevoz putnika, veoma povoljno. Mob. 062/258-040.k STAKLOREZA^KA radnja Edo uramljujemo slike i ogledala, vr{mo sve staklarske poslove. Tel. 033/221-902 i 061/130-034.k INSTRUKCIJE za osnovce svi {kolski predmeti uklju~uju}i engleski i njema~ki jezik.Tel. 061/670-078 Novo Sarajevo.k ELEKTRI^ARSKE usluge TA pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, grijalice, automatski osigura~i. Tel. 061/048-497.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel: 061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel: 061/201-685.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 219-761, 061/234026.k SUPER efikasno uni{tavamo `ohare, mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sve insekte i {teto~ine. Tel. 216-373, 061/928-535.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k

53

BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom, povoljno. Mob. 061/227-189.k KOMBI prevoz razne robe, povoljno, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k INSTRUKCIJE iz matematike uspje{no i efikasno dajem, dolazak na aderese. Mob. 062/916-472.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973.k MOLERI nude usluge, moleraj, gletovanje, stolarija, radijatore, tapete i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219768 i 033/456-979.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k EXPERT za hidro - termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522476, 600-514.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95 KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: + 38762606611.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe}, 3 KW, 100 KM. Mob. 061/274-450.k [PORET, struja-plin, Kon~ar, 60 KM. Mob. 065/346-222.k VALJAK za peglanje, plinska pe}, ra~unar Windows 2000, dijelovi za golf I. Tel 033/619-184 i 061/449-822.k

VOZILA
GOLF 4, karavan, 1.9TDI, kraj 2002. god., 74 kw - Euro 4, tek registrovan, Board computer, klima, alu-felge sa novim gumama, 4 x el. podiza~i stakala, ura|en veliki servis, ESP, ABS, mi{ siva, cijena 9.800 KM. Mob. 061/628-223.sms PRODAJEM Oktaviu limuzina, 19 SDI, 2000 godina i Audi 20, 1992. godina, benzin, plin, tek registrovani ili mjenjam za jeftinija auta. Mob. 062/752-598.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Zastavu 101, 1990. godina, limarija zdrava, bez ulaganja, registrovana do 7/2013. godine. Mob. 061/623-131.k VRLO povoljno prodajem renault Clio, 2007. god. 1, 5 dizel. Mob. 061/272-769.k PRODAJEM ili mijenjam Audi A6 2, 5 TDI god. 1998. u super stanju registrovan sa svom premm, cijena povoljna. Tel. 061/809-763.k PRODAJEM Opel Corsa 1, 2 benzin 1998 registrovana, gara`irana. Tel. 061/375-168.k OPEL kadet suza 1, 4 b. 1990 u dobrom stanju 1.100 KM. Tel. 061/701-104.k PRODAJEM Jettu 2 1990. godi{te 1600m3 tek registrovana. Tel.063/337-113.k PRODAJEM za Golfa 2, 3, 4 alnaser altenator i za ostala voila. Tel: 033/531996 i 062/693-470.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

ZAPOSLENJE
POTREBAN konobar, Tratoria Tosca na Ciglanama. tERL. 033/972-340.sms POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717-061.k POTREBNA djevojka za rad u caffe piceriji La Canzona, uslovi radi i plata pristojni. Tel. 062/445-037, 033/618-855, 033/558-820.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550. KUHAR, internacionalni, italija, meksiko i bosanska kuhinja. Tel. 033/532279, 062/591-037.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k POTREBNI saradnci iz cijele BiH za prodaju kozmetike zarada minimaln 30% + kreditiranje + stimulacija.Tel. 070/235-236 i GSM 061/225-424.k POTREBNA pomo}na radnica restoranu Op{tina Stari grad. Tel. 061/173-835.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

OSTALO
PRODAJEM ciglu format 25X12X6, 5. Mob.066/711-208.sms PRODAJEM sve vrste ogreva kao i ugalj, cijena po dogovoru, premjeri pa plati, dostupan 24 ~asa. Mob. 062/424-144.sms PRODAJEM sve vrste ogreva kao i ugalj, tako|e dovozim sve vrste frakcija po ekstra povoljnim cijenama, sa manjim kamionom kiperom. Mob. 063/800-609.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM violon~elo novo, sa gudalom, futrolom i stalkom, 900 KM. Mob. 062/257-466.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Tel. 061/515-235.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan u zamjenu, za 2m bukovih drva iscjepanih, ili 200 KM. Tel: 061/553-633.k SVJE@A jaja japanskih prepelica 30 kom. 8Km. besplatna ku}na dostava. Tel. 061/762-414 i 066/823-749.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate braun. Tel: 061/323-906.k

KUPOVINA
KUPUJEM stare njema~ke marke DM. Mob. 063/351-572.sms AKO imate zlato, otkup u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate {orvane, cijene do 74 KM, isplata odmah! Mob. 061/430-784.sms KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nait i ostalo. Tel: 033/456-505, 061/214-405.k STARE satove zidne, |epne, ru~ne ordenje, zna~ke i stalo. Tel: 033/456-505, 061/214-405.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k

APARTMANI
U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k IZDAJEM luksuzni apartman 50 m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel: 036/886-364.k

USLUGE
ALU `aluzine 20 KM/m2 trakaste zavjese 20 KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211484, 033/767-995, 061/131-447.
001

KERAMI^ARSKE usluge, postavljanje laminata. Tel. 062/466-093.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

RAZNO
POKLANJAM kau~. Tel. 203-328.k MLADI bra~ni par prima na poklon pe} na drva. Mob. 062/008-346.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

SJE]ANJE

na desetogodi{njicu mojih voljenih

RU@A \ULABI], ro|. MATI^EVI]


1931 - 2012.

tete OLGICE LUKI]


preminula 16. oktobra 2012. u 82. godini. Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 12.30 sati ispred ku}e `alosti sina Matije, a sahrana }e se obaviti u 14 sati na groblju Dokanj. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: k}erka Ana, sinovi Zdravko, Matija i Anto, zet Viktor, snaje Verica, Ivka i Ivanka, unu~ad i praunu~ad, porodice \ulabi}, Mati~evi}, ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

tete BOGDANE LOZA


28. 9. 2002 - 28. 9. 2012.

18. 10. 2002 - 18. 10. 2012.

SLOBODANKA GA[I]
2010 - 2012.

U dubini moje du{e `ivi lijepo sje}anje na prijateljstvo vas i na{ih porodica. VELIKO HVALA! Vje~no va{e Dijete, Saida
607

Sin Neboj{a, snaha Olivera i unuk Nikola


605

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{u dragu

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Osamnaestog oktobra 2012. navr{ava se 7 tu`nih godina otkako nas je napustila na{a draga supruga, majka i baka

teta BOBU
2010 - 2012.

SLOBODANKA BOBA GA[I]


18. 10. 2010 - 18. 10. 2012.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Mirela, Amir i Maida


606

Porodica Neretljak
600

^EDOMIR MILO[EVI]
18. 10. 1983 - 18. 10. 2012.

JANJA MARTIN^EVI], ro|. KROLO


Ti si trag koji se ne mo`e izbrisati, Ti si bol koji se ne mo`e preboljeti,

SJE]ANJE

na na{eg voljenog

Bio si dobar suprug i roditelj i kao takav si u na{em sje}anju i sada. Tvoji: Gordana, Slobodan i Vladimir
1583

Ti si plamen koji se nikada ne mo`e ugasiti! Tvoji najmiliji: suprug Viktor, sin Augustin i k}erka Viktorija sa obitelji
1607

NEBOJ[A MITRA[INOVI] NEBA


1960 - 2012.

NEBOJ[A VELJO VELJOVI]


glumac 18. 10. 2010 - 18. 10. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem njegovi: Sretan put, ljudino - vidimo se. Raja


610

supruga dr. Mirsada Mi}a, sinovi Igor i Vanja, brat Dragan Buco, unuci Morgane, Ilem, Saba i Ayem, snahe Maud i Marine 71101

TU@NO SJE]ANJE

Deset tu`nih godina pro{lo je bez vas, dragi na{i

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
RADOJKA \ULABI]
18. 10. 2002 - 18. 10. 2012.

SANJA VAN^URA
18. 10. 2002 - 18. 10. 2012.

STANISLAV VAN^URA
18. 10. 2002 -18. 10. 2012.

DOO NOVOTEKS KISELJAK


Tel: 387/30/879-438

U mislima s vama: Ana, Stjepan, Zorka i Kaja sa porodicama


030

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


Osamnaestog oktobra 2012. navr{ava se 6 godina otkako nije sa nama na{a draga
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

55

Petnaestog oktobra 2012. navr{ile su se tri godine od kada je preselio na ahiret na{ dragi kolega i prijatelj

HANIFA D@AFERAGI], ro|. HUSEINOVI]


Sa ponosom, ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo je u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Sin Zijad, snaha D`ana, unuci Arman i Adnan
1603

Osamnaestog oktobra 2012. navr{ilo se 5 godina od smrti na{e drage majke

MUSTAFA MUFO HAD@IEFENDI]


1946 - 2009.

[TEFICE (MARJANOVI]) KAPELETI


Sa puno zahvalnosti za veliku ljubav i razumijevanje. S ljubavlju, sinovi @eljko i Zdravko sa obitelji
597

Vrijeme prolazi, uspomene ostaju. Neka ti je rahmet, dragi na{ Mufo. Kolektiv JU Bosanski kulturni centar TK Tuzla
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga majka i baka

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage

MIROSLAV COMA (MILANA) MILANOVI]


preminuo 16. oktobra 2012. u 59. godini. Sahrana }e se obaviti 18. oktobra 2012. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}ena porodica
000

MARA MANDI], ro|. VUKU[I]


preminula 15. oktobra 2012. u 99. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. Misa zadu{nica slu`it }e se u crkvi Sv. Josipa 18. oktobra 2012. godine u 17 sati. O`alo{}eni: k}erke Ana i An|elka, unu~ad Goran, Igor i Sanja, praunu~ad Isabella, Nikolas i Tim, zetovi Slobodan i Zlatko, snahe Lejla i Maria, porodice Mandi}, Vuku{i}, Bosilj~i}, Pinjuh, Pandur, Antunovi}, Bajo, Barbir, Novakovi}, Mladenov, Kre{o, Krstanovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.

PETAR BEUS
18. 10. 1982 - 18. 10. 2012.

STANISLAVA BEUS, ro|. PAND@A


1. 4. 1987 - 18. 10. 2012.

IN MEMORIAM

S trajnim sje}anjem i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na va{u dobrotu i ljubav koju ste nam pru`ali. Sin Vladimir sa suprugom Mirom i unuci Dario i Dragan
594

Osamnaestog oktobra navr{ava se tu`na godina otkako nije sa nama na{ dragi

SLOBODANKA BOBA GA[I]


18. 10. 2010 - 18. 10. 2012.

Ku}a `alosti: Ul. kralja Tvrtka br. 2/II.


000

SALKO ZAIMOVI]

Vrijeme prolazi, lijepa sje}anja ostaju. Porodica Berjan


598

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi


S ponosom i ljubavlju svaki dan se sje}amo na{eg dragog supruga, oca i dede, a uvijek }e nam nedostajati njegova podr{ka, toplina i pa`nja za sve nas. O`alo{}eni: supruga Al{a, k}erke Nermina i Alma, unuci Almir i Dino, zetovi Mirsad i Denijal
020

Danas je dan kada mislimo na na{u Baku - Bebu, tu`ni smo {to te nema a radosni {to smo te imali, onakvu kakva i jesi bila - vedra, nasmijana i duhovita. ^esto te spominjemo listaju}i svoje uspomene a ~iji si ti zasigurno bila i ostala najdra`i u~esnik

Danas se navr{ava jo{ jedna tu`na godina od prerane smrti na{e drage

LEON (JOZEFA) ATIJAS JOSIPA BEBA BRANI]


Volimo te, BAKO... Unuk Dragan Mi{anovi}, obitelji Mi{anovi} i Jerkovi}
595

iznenada preminuo u utorak, 16. oktobra 2012, u 64. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}ene porodice: Atijas, Eldan, Stefanovi} i Kabiljo
000

VAHIDE DRINO, ro|. KARABDI]


Porodica
593

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

Tu`na i te{ka godina od kada je preselio na ahiret na{ voljeni suprug i otac

na drage roditelje i sestru

ADNAN (D@EMALA) MU[OVI]

navr{ava se danas, 18. oktobra 2012.

18. 10. 2011 - 18. 10. 2012.

JOSIPA BRANI]

IVICA BRANI]
7. 1. 1991 - 18. 10. 2012.

STELA BRANI] - MI[ANOVI]


15. 8. 2008 - 18. 10. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, uvijek u na{im mislima i snovima, zauvijek u na{im `ivotima. Upu}ujemo molitve Svevi{njem Gospodaru da na{em dragom Adi podari sve ljepote d`enneta. Amra i Kemal Tevhid }e se prou~iti 20. oktobra 2012. godine u 13.30 sati. Adresa: Hamdije Kre{evljakovi}a 61/V, zgrada Papagajka
588

Hvala za sve lijepo {to smo zajedno pro`ivjeli. Boda sa porodicom


590

SJE]ANJE

Danas se navr{ava trinaest godina otkako nije sa nama na{ dragi

Osamnaestog oktobra 2012. navr{ava se jedanaest godina otkako u grobu vje~ni san sniva na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SAFET (NAZIFA) HERAK

BOGDAN BOKI GULAN

RANKO (MILO[A) GU^EVAC


glumac

preselio na ahiret u utorak, 16. oktobra 2012, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Mahija, k}erke D`enana, D`enita, Belma i Nerma, sestra Kika, zetovi Enver, Kenan, Almir i Almir, unu~ad Fejsal, Berin, D`ejlan i Omar, sestri} Ensar, sestri~na Emira, te porodice Herak, Puri{i}, Ja{arevi}, Gu{o, Kola{inac, Osmanovi}, D`indo, \e{evi}, Spahi}, Kazagi}, Kazi}, Begi}, Slomi}, Halilovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici olimpijska br. 12/VI.
002

Laka mu bila crna zemlja.

Sje}amo ga se s ljubavlju, tugom i po{tovanjem. Njegova porodica


71210

S ljubavlju i tugom, porodica Gu~evac


578

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

UZEIR (had`i AJDINA) DELJKOVI]

DUDIJA HE]O, ro|. MI[UT

DEVA KAHVED@I]
preselila na ahiret u srijedu, 17. oktobra 2012, u 83. godini.

preselio na ahiret u srijedu, 17. oktobra 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 16 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sin Suad, k}erka Suada, zet Sead Bi~o, snaha Amina, unu~ad Emina, Vedad, Azra, Benjamin, Merjem i Abdurrahim, sestra Zehra Karkelja, sestri}i Mesud i Muamer sa porodicama, te porodice Deljkovi}, Zec, Bi~o, Dervi{halidovi}, Karkelja, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Krije{talica br. 15.
000

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa Zelenog mosta iz Ulice Kasima Had`i}a u 13.15 sati, do groblja i nazad.

preminula 16. oktobra 2012. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti na groblju Vlakovo 18. oktobra 2012. godine u 13 sati. O`alo{}ena porodica
1604

O`alo{}eni: sin Suljo, k}erke Razija, Bisera i Semija, zet Fadil, snaha Mehdija, sestre Fatima i Ferida, zet Mehmed, unu~ad Almedina, Altijana, Faruk, Amar, Haris i Amila, zet Adnan, praunuk Din, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Kasima Had`i}a br. 18.
000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


SJE]ANJE Osamnaestog oktobra 2012. godine navr{ava se 40 dana od iznenadne i tragi~ne smrti moje tetke

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{e drage

57

AZRE (FEHIMA) KASALO

Te{ko je misliti o tu`nim okolnostima i fizi~koj boli kroz koju je moja tetka prolazila u zadnjim satima svoga `ivota, ali je utjeha znati da boli i patnje vi{e nema. Veliki dio svog `ivota, moja tetka je posvetila njezi i lije~enju bolesnih. Pomagala je mnogim ljudima u na{oj zemlji i van nje. Na`alost, bolest ju je zadnjih godina njenog `ivota vezala za bolni~ki krevet. @eljela bih ovom prilikom da zahvalim svim ljudima koji su pomagali oko prevoza i pru`anja prve pomo}i mojoj tetki. Tako|e velika hvala osoblju bolni~kog centra Ko{evo u Sarajevu, Odjeljenju plasti~ne hirurgije koje je, sigurna sam, u~inilo sve da tetki olak{a te{ko fizi~ko stanje. Zahvaljujem i osoblju Prosekture bolnice Ko{evo na savjetima i pomo}i oko preuzimanja moje tetke. Na kraju hvala rodbini, svim prijateljima i tetkinim radnim kolegama koji su joj svojim prisustvom dali dostojanstven ispra}aj. Zahvalna sestri~na Sunita Bali} 88104

dr. JELICA ZUBI] HAD@IHASANOVI]


2. 6. 1946 - 18. 10. 1992.

dr. NEDIM HAD@IHASANOVI]


29. 6. 1946 - 22. 2. 1996.

koji su u svakom trenu i na svakom mjestu u na{im srcima. Porodica


1602

Osamnaestog oktobra 2012. navr{ava se 10 godina od smrti na{e drage tetke i sestre

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SAFET (AVDE) POLJO

OLGE LUKI], ro|. LOZA


18. 10. 2002 - 18. 10. 2012. preselio na ahiret 12. oktobra 2012. u Njema~koj, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

Po~ivaj u miru Bo`ijem, draga na{a Gaga, uz na{u ljubav i zahvalnost za sve {to si u~inila za nas. S ljubavlju i po{tovanjem, o`alo{}ena porodica
587

O`alo{}eni: supruga Behija, sin Damir, k}erka Jasmina, zet Semir, snaha Bjanka, unu~ad D`enan, D`enita i Malik, brat Abdulah, sestre D`evahira i Izeta, snahe Radmila i Rahima, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, bad`enozi, svasike, {urjak, te porodice Poljo, Munti}, Ko~an, Kljun, Su}eska, [abanovi}, Avdagi}, ^elik, Avdibegovi}, Murti}, Menzilovi}, Kari{ik, Pa{i}, Aganovi}, [kamo, Spahovi}, Turulja, [atrovi}, Taletovi}, Ramovi}, Seferovi}, Jahi}, Isovi}, Be{irevi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Hum brdo 4, Gornji Pofali}i. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred MZ Gornji Pofali}i, sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Osamnaestog oktobra 2012. navr{avaju se ~etiri godine otkako nas je napustio na{ dragi

IN MEMORIAM

RADIVOJE TUNGUZ
JANKO (TADIJE) [U]UR
Tu`an je ovaj dan jer podsje}a na bol. Sje}anje na tebe je dio na{eg `ivota, u kojem }e{ nam uvijek nedostajati. Bio si veliki ~ovjek najboljih ljudskih vrijednosti i vje~nog po{tovanja. Zauvijek `ivjet }e{ u na{im srcima i mislima. Supruga Milica i k}erka Darija s porodicom
573 18. 10. 1986 - 18. 10. 2012.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Uvijek u na{im srcima i na{im mislima. Supruga, k}eri i unu~ad


396

MURTA SABIHA (ALIJE) HOD@I], ro|. ^ALIJA


preselila na ahiret u ponedjeljak, 15. oktobra 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 18. oktobra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

SJE]ANJE

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

REMZIJA COKOJA
18. 10. 2010 - 18. 10. 2012.

Vrijeme prolazi, ali ne mo`e izbrisati tvoj dragi lik. S tugom, ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji Sadeta i Lejla
88420

O`alo{}eni: k}erka Mediha, sin Edin, snaha Aldijana, unuci Emir i Kenan, bra}a Safet i Uzeir, sestre Emina i Hasiba, snahe Ramiza i Medina, zetovi Pa{o i Suljo, brati}i i brati~ne i sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Hod`i}, ^alija, D`abija, Porobi}, Efendi}, Im{irevi}, Zec, Ligata, Mujezinovi}, ]uprija, Rikalo, ^au{evi}, Veli}, Mili}, Dedovi}, D`onko, ^elik, Konjhod`i}, Had`ovi}, Kutlovac, [ehovi}, Spahovi}, Agovi}, Potura, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije, radne kolege i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. reljevska do 37. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

58

PREDAH

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Stalo vam je da ostavite scenski utisak na okolinu i zato preuveli~avate svoje sposobnosti u odre|enim situacijama. Ipak, neko sa simpatijama ocjenjuje va{ stil izra`avanja ili poslovni nastup. Oslonite se na svoju prakti~nu pamet. Bez obzira na emotivni status i godine, prihvatite igru zavo|enja ili ne~iju poruku. Prijat }e vam novi emotivni kontakti. Nalazite se u fazi kreativnog uzleta i u dobroj ste formi. Djelujete {armantno i duhovito pred okolinom, smi{ljenom taktikom umijete da privu~ete ne~ije interesovanje. Stalo vam je da se pona{ate kao perfekcionista koji sve stvari dr`i pod strogom kontrolom ili pod budnim okom. Potreban vam je trenutak inspiracije, da pokrenete lavinu ne~ijih osje}anja i da osjetite intimnu sre}u. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Bez obzira na ne~iju velikodu{nu ulogu ili obe}anja, primje}ujete da stvari idu u pogre{nom pravcu. Ne mo`ete da uti~ete na razli~ite okolnosti na poslovnoj sceni i zato djelujete napeto u susretu sa saradnicima. Na`alost, ni ljubavna de{avanja nisu po va{em ukusu ili mjeri. Partner vam jasno daje do znanja da ima svoje planove i odbija da saslu{a va{e ideje. Izbjegavajte konfliktne situacije. Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu pri~u ili da dajete ishitrena obe}anja. Te{ko vam je da priznate poraz ili nemo}, naro~ito pred osobom koja ima prikrivene namjere. Izbjegavajte situacije u kojima se osje}ate lo{e i nepotrebna uzbu|enja. Nema razloga da se povla~ite u svoj svijet ti{ine ili da se odri~ete li~nog u`itka. Usmjerite misli u pozitivnom pravcu. Zabrinuti ste zbog ne~ijih rije~i i to sa dobrim povodom. Da biste sa~uvali poslovno-finansijske interese, neophodno je da se poslu`ite malim lukavstvom. Budite promi{ljeni prije nego {to zvani~no otkrijete svoje namjere. U ljubavnom odnosu vi{e vam smeta partnerova euforija koju prepoznajete u pona{anju, nego osje}aj emotivne rezignacije. Va`no je da pravilno kanali{ete svoju energiju. Ne dozvolite da neko u vama raspiruje `elju za nadmetanjem, razmislite da li je prednost na va{oj strani. Ponekad prvi utisak lako da zavara, nama razloga za paniku. Pred voljenom osobom poku{avate da djelujete tajanstveno, ali ne uspijevate da prikrijete svoje pravo raspolo`enje ili emocije koje potiskujete u sebi. Potrebno vam je ne~ije razumijevanje. Prijat }e vam kreativan odmor. Provjeravate da li se neko poigrava sa va{im povjerenjem ili je posrijedi zajedni~ki poslovni nesporazum. Nema potrebe da `alite za propu{tenom prilikom, bliski saradnici ne}e dozvoliti da trpite zbog sitnih interesa. Stvari koje po vama izgledaju interesantno i dopadljivo, partner posmatra sa dozom nepovjerenja i ima druga~ije stavove. Nema razloga da se optere}ujete novim sumnjama. Ispunjeni ste optimisti~kim duhom, stoga na razli~ita pitanja odgovarate samouvjereno u duhovitom stilu. Polaskani ste ne~ijim komplimentima i zadovoljni saznanjem da se va{e ime nalazi na listi odabranih. Partner sa nestrpljenjem o~ekuje da mu posvetite svoju emotivnu pa`nju, u`ivajte u zajedni~kim trenucima. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu, kao poticaj za dobro raspolo`enje. Pretjerujete sa zahtjevima koje postavljate pred saradnike. O~ekuju vas negativni komentari ili ne~ije negodovanje. Nema potrebe da ulazite u konfiktne odnose sa jednom uticajnom osobom. Nesporazumi koji vas prate u ljubavnom `ivotu nisu bezna~ajni, ali ne predstavljaju ni temu koju treba ponavljati. Ne dozvolite da novi neporazumi kulminiraju. Djelujete napeto, prijat }e vam psiholo{ko opu{tanje. Ukoliko vam je lak{e da privremeno zaboravite na li~ne probleme, prihvatite ne~iju ideju o saradnji. Dodatno anga`ovanje mo`e da vas udalji od nekih osjetljivih tema. Ali, sve ima svoju zdravu granicu ili cijenu, tako i radna terapija ima pozitivne efekte samo pod odre|enim uslovima. Nema potrebe da strahujete od istine ili da potiskujete emotivne `elje. Olak{ajte savjest, prijat }e vam relaksacija. Djelujete netakti~no pred okolinom i pri~ate vi{e nego {to je potrebno o poslovnim ciljevima. Budite oprezniji u nepoznatom dru{tvu. Nemojte dozvoliti da vas neko optu`uje za zajedni~ki neuspjeh. Donosite zaklju~ak na osnovu subjektivnog utiska, uzalud razmi{ljate o susretu sa nekom osobom koja izgleda nije u va{em emotivnom dometu. Pravilno kontroli{ite svoju impulsivnost. Osje}ate potrebu da zavedete red u okolini, ali to ~inite na pretenciozan na~in ili u pogre{nom trenutku. Promijenite pona{anje prije nego {to izgubite naklonost ili podr{ku kod bliskih saradnika. Smeta vam osje}aj monotonije koja se nazire u odnosu sa voljenom osobom i utisak kao da ste zapostavljeni u ne~ijim planovima. Prijat }e vam zabavni sadr`aji kao poticaj za dobro raspolo`enje.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: danijel, epoleta, novinar, ilari, i, soni, us, r, azima, ok, aron, drumovi, umak, mem, kanonada, adalet, dalas, nikozija, imt, tag, okan, r, vitorog, vari, iritiranja, er, lja, ito, etika, etapa, analet, minimizirati.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 4 do 9, u Hercegovini do 11, maksimalna dnevna od 22 do 26C. Narednih dana sun~ano. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, ju`ni vjetar. Minimalna temperatura 6, maksimalna dnevna 23C.

U centralnim dijelovima Evrope i na Balkanskom poluostrvu danas sun~ano, u ostalim predjelima promjenljivo obla~no, ponegdje sa ki{om i pljuskovima. Jak vjetar puha}e na zapadu Mediterana i u oblasti Sjevernog mora. Najhladniji grad bi}e Stockholm sa temperaturom od 11, najtopliji Atina sa temperaturom od 29C. Na Balkanu sun~ano i toplo. Iznad ve}eg dijela Balkanskog poluostrva vjetar slab, promjenljivog pravca, samo }e u centralnim predjelima puhati slab do umjeren jugoisto~ni. Maksimalna temperatura od 17 na sjeveru do 29C na jugu.

60

KULTURNI VODI^
KRITERION
OPASNA METODA
drama, re`ija: David Cronenberg, ulogr: Michael Fassbender, Keira Knightley, Viggo Mortensen po~etak u 20.20 sati.

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BIHA]

BU\ENJE KAMENOG SPAVA^A


drama, autor: Mak Dizdar, re`ija: [erif Alji}, igraju: Mirsad Elezi, [erif Alji}, Emir Sejfi}, Jasmin Krpo, Maja Knezovi} Lasi}, Alma Fazil Obad, Vedran Vilogorac, Miralem Miki Kole~i}, Amna Hadrovi} Had`iosmanovi} po~etak u 11 sati.

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati omogu}uju detaljnije upoznavanje sa izlo`enim postavkama i kulturnom historijom BiH. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

@ELJEZNO NEBO
SF komedija, re`ija: Timo Vuorensole, uloge: Udo Kier, Kym Jackson, Julia Dietze po~etak u 18 sati.

BANJA LUKA KINA


UNA
HALIMIN PUT
drama, re`ija: Arsen A. Ostoji}, uloge: Alma Prica, Olga Pakalovi}, Mustafa Nadarevi}... po~etak u 19 i 21 sat.

KINA
CINEMA CITY
HALIMIN PUT
drama, re`ija: Arsen A. Ostoji}, uloge: Alma Prica, Olga Pakalovi}, Mustafa Nadarevi}... po~etak u 15.50, 17.55 i 20 sati.

KINOTEKA
KAZABLANKA
melodrama, re`ija: Michale Curtiz, uloge: Humprey Bogart, Ingrid Bergman, Paul Henreid... po~etak u 19 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
PARANORMAN
animirana avantura, re`ija: Chris Butler i Sam Fell, glasovi: Kodi Smit-McPhee, Anna Kendrick, Christopher Mintz-Plasse... po~etak u 16 i 18 sati.

ALEX CROSS
triler, re`ija: Rob Cohen, uloge: Tyler Perry, Mat thew Fox, Rachel Nichols... po~etak u 21 sat.

POZORI[TA
NARODNO
GRA\ANIN PLEMI]
komedija, autor: Jean-Baptiste Poquelin Molire, re`ija: Lary Zappia, igraju: Mir vad Kuri}, Belma Salkuni}, Slaven Vidak, Ermin Sijamija, Vedrana Seksan, Aldin Omerovi}, Sanela Pepeljak, Amra Kapid`i}, Riad Ljutovi}, D`enita Imamovi}, Aleksandar Seksan, Amina Begovi}, Muhamed Jamakovi}, Vedran Brahi} po~etak u 19.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej Alije Izetbegovi}a i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

POTPUNO SJE]ANJE
SF akcija, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 20.30 sati.

BORNOVO NASLJE\E

TUZLA

ALEX CROSS
triler, re`ija: Rob Cohen, uloge: Tyler Perry, Mat thew Fox, Rachel Nichols... po~etak u 16.45, 20.30 i 22.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

USTANI^KA ULICA

KAMERNI
Ve~e sa Abdulahom Sidranom po~etak u 20 sati. akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 20.40 sati.

ZENICA

POZORI[TA
NARODNO
PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDU[A DONJA
autor: Ivo Bre{an, re`ija: Mustafa Nadarevi} igraju: Nermin Omi}, Meliha Faki}, Nenad Tomi}, Milenko Iliktarevi}, Zlatko Jugovi}, Armin ]ati},Midhat Ku{ljugi}, Elvira Aljuki}, Besim Tufek~i} po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

triler, re`ija: Miroslav Terzi}, uloge: Gordan Ki~i}, Rade [erbed`ija, Jelena \oki} po~etak u 16.30, 18.30, 20 i 22.15 sati.

96 SATI: ISTANBUL
akcioni triler, re`ija: Olivier Megaton, uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace... po~etak u 20.15 sati.

IMAMO PAPU

HOTEL TRANSYLVANIA
komedija, re`ija: Genndy Tartakovsky, uloge: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 18.15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

GALERIJE KINA
MULTIPLEX EKRAN
HALIMIN PUT
drama, re`ija: Arsen A. Ostoji}, uloge: Alma Prica, Olga Pakalovi}, Mustafa Nadarevi}... po~etak u 15, 17, 19, 20.15 i 21 sat.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa Ku}a od kamena. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA


Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata Haim James Pinto. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively po~etak u 18.45 i 21.15 sati.

komedija, re`ija: Nanni Moretti, uloge: Michel Piccoli, Nanni Moretti, Jerzy Stuhr... po~etak u 18.30 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

VJEN^ANJE ZA PAM]ENJE
romanti~na komedija, re`ija: Nigel Cole, uloge: Lucy Punch, Matt Berry, Miriam Margolyes po~etak u 16.15 i 22 sata.

MEDO
komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Seth MacFarlane... po~etak u 16.20, 18.35 i 20.50 sati.

PARANORMAN
animirana avantura, re`ija: Chris Butler i Sam Fell, glasovi: Kodi Smit-McPhee, Anna Kendrick, Christopher Mintz-Plasse... po~etak u 16 i 18 sati.

MOSTAR

POZORI[TA
NARODNO RS
UKRO]ENA GOROPAD
premijera, komedija, autor: Vilijem [ekspir, re`ija: Vladan \urkovi}, igraju: @eljko Stjepanovi}, Bo{ko \ur|evi}, Zlatan Vidovi}, @eljko Erki}, Aleksandar Stojkovi}, Ljubi{a Savanovi}, Anja Stani}, Snje`ana [tiki}, Vladimir \or|evi}, Goran Joki}, Radenka [eva, Bojan Kolopi}, Rok Radi{a po~etak u 20 sati.

VJEN^ANJE ZA PAM]ENJE
romanti~na komedija, re`ija: Nigel Cole, uloge: Lucy Punch, Matt Berry, Miriam Margolyes po~etak u 15 sati.

MAK
Izlo`ba 130 godina od ro|enja i 50 godina od posljednje izlo`be u Mostaru, akademskog slikara Lazara Drlja~e, koja je uprili~ena povodom 110. godina od osnivanja SPKD Prosveta, autora Vojislava Vujanovi}a i Ljubice @iki}. Izlo`ba je za sve posjete otorena do 20. oktobra, a mo`e se pogledati svaki dan osim nedjelje od 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively po~etak u 14.30, 17.30 i 20.30 sati.

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively po~etak u 17.55 i 20.35 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

POZORI[TA
NARODNO
NIJE ^OVJEK KO NE UMRE
autor: Velimir Stojanovi}, re`ija: Ansambl, igraju: Mirsad Elezi, Emir Sejfi}, Emir Spahi}, Vedran Vilogorac, Amela Kreso, Almir Kazazi}, Azer Had`iomerovi}, D`emal ]u{i} po~etak u 20 sati.

96 SATI: ISTANBUL
akcioni triler, re`ija: Olivier Megaton, uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace... po~etak u 17, 19 i 22 sata.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012. Robinja Isaura


18.05 BHT 1

TV PROGRAM

61

SE

RI

JE

Tomasia daje Miguelu svoj zaru~ni~ki prsten da ga zalo`i i plati Isaurinu slobodu. Joaquina je ~ula Isaurin vrisak, a Andre tr~i da joj pomogne. Gabriel tra`i Eleninu ruku od pukovnika Sebastiana. Eenrique ga udara, a pukovnik uzima pi{tolj. Gospo|a Gioconda se ljuti na Tomasiju {to je dala prsten Miguelu i govori joj da grof to nikako ne smije saznati.

Asi
21.05 FTV

Konj kojeg je Demir poklonio Asi je dokaz i izjava Demirovih neizgovorenih osje}anja. Asi, kao i svaka `ena, jedva ~eka da joj Demir i ka`e {ta osje}a prema njoj. Me|utim, Demiru nije lako izraziti svoju ljubav. Kad god po`eli to u~initi, ne{to mu se isprije~i na putu. Demir uspijeva pre}i sve prepreke i ostati uz Asi, ali njihov, s ~e`njom o~ekivan susret, ne}e dobro zavr{iti.

Imaginarij dr. Parnassusa


20.00 BHT1
The Imaginarium of Doctor Parnassus, 2009.

Potraga za pravdom
20.00 TV1/MRE@A

PORODI^NI
Re`ija: Terry Gilliam Uloge: Heath Ledger, Christopher Plummer, Verne Troyer

34. Da bi prije preboljela Cengizovu smrt, Suzan dolazi u Sineklidag i provodi vrijeme sa Hasibe i ostalim `enama iz sela. [erif susre}e Fehime i prenosi joj vijesti o Zilhi, te je Fehime odlu~uje posjetiti. U Sineklidagu se de{ava ~udo. Prvi put nakon {to je napustila Sineklidag, Zilha sre}e Alija.

Nepopravljivi kockar dr. Parnassus prije hiljadu godina kladio se s vragom, gospodinom Nickom i na opkladi dobio vje~ni `ivot. Nekoliko stolje}a kasnije, Parnassus sre}e ljubav svog `ivota i s Nickom poku{ava napraviti novi ugovor. U zamjenu za besmrtnost dobija mladost, ali pod uvjetom da njegova k}i Valentina, kada napuni {esnaest godina, postane vlasni{tvo gospodina Nicka. Valentina se brzo pribli`ava {esnaestoj godini `ivota i Nick dolazi po nju. Kako su i dr. Parnassus i Nick ovisnici o kla|enju, dogovaraju novu opkladu...

Unajmljen
01.30 PINK
For Hire, 1998.

FIL

Crni grom
23.00 HAYAT
Black Thunder, 1998.

FIL

TRILER
Re`ija: Jean Pellerin Uloge: Rob Lowe, Joe Mantegna

AKCIJA
Re`ija: Rick Jacobson Uloge: Michael Dudikoff, Marcus Aureilus, Catherine Bell

Sulejman Veli~anstveni
20.00 OBN

35. Ibrahim-pa{i sti`e brzojav od Kadizade Mehmet-bega u kojem ga izvje{tava o nemiru u Egiptu koji je prouzrokovao guverner Egipta Ahmetpa{a, te se Ibrahim-pa{a odlu~uje uputiti na put kako bi umirio nastalu situaciju. Hatid`e je tu`na zbog skorog rastanka sa svojim dragim, no, ubrzo potom saznaje vijest koja }e odagnati njenu tugu i kojoj }e se obradovati ~itav dvor. Sultanija Hurem ponovo pobje|uje svoju suparnicu Mahidevran, smjestiv{i se u odaje sultanije Hatid`e u`ivaju}i potpunu podr{ku majke sultanije. Mahidevran je razo~arana budu}i da je jo{ jednom izgubila bitku. Sultan Sulejman-han prire|uje sve~anost kojoj se najvi{e raduje princ Mustafa. Hurem je potresena zbog susreta sa Leom, njenom ljubavi iz pro{losti...

^ika{ki taksista Mi~ Lorens je ~ovjek ~iji snovi po~inju da blijede. Najva`nija stvar u njegovom `ivotu je porodica o kojoj sada ne mo`e brinuti jer boluje od raka. Kada mu jedna od stalnih mu{terija ponudi veliku svotu novca za ubojstvo dilera droge, on shva}a da je to ponuda koju ne}e mo}i odbiti.

Seks, la`i i videovrpce


23.38 HRT1
Sex, Lies And Videotapes, 1989.

FIL

Kada teroristi otmu ponos ameri~ke ratne avijacije, bombarder napravljen u stelt tehnologiji koja ga ~ini nevidljivim, Pentagon podi`e uzbunu. Pilot koji testira avione Vins Konors je jedini ~ovjek koji mo`e povratiti avion. Vins kre}e u tajnu misuju, ali uskoro otkriva da teroristi nisu jedini neprijatelji.

Bez povratka 3
23.30 NOVA
Final Destination 3, 2006.

FIL

DRAMA
Re`ija: Steven Soderbergh Uloge: James Spader, Andie McDowell, Peter Gallagher, Laura San Giacomo

AKCIJA/HOROR
Re`ija: James Wong Uloge: Mary Elizabeth Winstead, Ryan Merriman, Kris Lemche, Alexz Johnson, Sam Easton

Za Stevena Soderbergha pisalo se da je najsretniji mladi ameri~ki re`iser. On je, naime, svojim prvijencem, filmom Seks, la`i i videovrpce, osvojio Zlatnu palmu na Me|unarodnom filmskom festivalu u Cannesu i postao gotovo preko no}i miljenik producenata, kriti~ara i urbane publike.

Larin izbor
21.00 OBN

Smokey i Bandit
20.00 HRT2
Smokey And The Bandit, 1977.

FIL

20. Nela je na dnu i mora trpjeti [imunove uvrede i poni`avaju}i tretman. Iako nema izbora, Nela svim snagama `eli za{tititi obitelj od bolne stvarnosti. No plan joj se otme kontroli kada na zabavu u galeriji nai|u Lara, Nikol i Jakov, i to usred [imunove objave... Dalia se sve vi{e zbli`ava s Dinkom; povezuje ih zajedni~ka bol i gor~ina. Dinko moli Daliju da u Leilino ime odustane od osvete. No, ho}e li ga Dalia poslu{ati? ^uvar Bo{ko sprije~i Alenov poku{aj bijega i nani{ani pi{toljem. Alen je na koncu svladan i krivi Jeronima radi izdajni~kog ~ina. Jeronima mu~i krivnja i odlu~uje pomo}i Vjeri u pronalasku Magdalene. Koju je granicu Jeronim spreman prije}i u misiji pomaganja drugima?

AKCIJA
Re`ija: Hal Needham Uloge: Burt Raynolds, Sally Field, Jerry Reed, Mike Henry, Paul Williams, Patt McCormick, Jackie Gleason

Wendy se pridru`uje prijateljima na proslavi mature u lokalnom zabavnom parku misle}i da joj je to jedan od najsretnijih dana u `ivotu. Kada se trebaju ukrcati na roller-coaster, Wendy se odjednom upla{i. Njezin de~ko Jason uvjerava je da je vjerojatno pla{i samo osje}aj gubitka kontrole. Prije nego {to se kabina spustila, u~vr{}uju}i je u njezinu sjedi{tu, Wendy do`ivljava viziju fatalne nesre}e. Zbog vizije Wendy zahtijeva da je puste. Njezin {kolski kolega Kevin, koji sjedi pokraj nje, joj se pridru`i. Dok oni odlaze, Lewis zafrkava Kevina nazivaju}i ga papkom. Uvrede se pretvaraju u udarce, ostali se priklju~uju tu~njavi i uskoro im zabranjuju pristup roller-coasteru. Dok promatraju, Wendyno se predvi|anje poka`e to~nim - coaster se po~inje okretati bez kontrole i svi koji su bili na njemu nestaju... Ali to je samo po~etak.

Big Enos Burdette, politi~ar iz Georgije, organizira reli u vlastitu ~ast, za koji su mu potrebne goleme koli~ine piva s ameri~ke zapadne obale. Kako je doprema piva isto~no od Mississippija ilegalna, Burdette anga`ira Boa Darvillea, zvanog Bandit, da prokrijum~ari pivo. Uz pomo} prijatelja Cledusa Snowa, zvanog Snjegovi}, vlasnika velikog kamiona i simpati~nog psa, Bandit se zaputi u Teksas. Tamo ukrcaju ilegalni tovar i krenu nazad u Georgiju. Kako bi izbjegli policijske patrole, Bandit u svom terenskom automobilu vozi kilometrima ispred Snjegovi}a kontroliraju}i stanje na cesti, a u kontaktu su radiovezom. No stvari se kompliciraju kad Bandit poveze odbjeglu nevjestu Carrie, zvanu @abica...

Jake
23.20 BHT 1

SE

RI

JA

Agent, za kojeg je Lou mislila da je poginuo u zajedni~koj akciji, jer ga je ona ostavila na cjedilu, pojavljuje se na nekim snimcima. Sada trebaju napraviti plan i `ivog ga vratiti ku}i. Jake razmi{lja o stvarima koje su se desile izme|u njega i Dijane, i ne slute}i da bi mogao dobiti konkurenciju, novog superagenta, sa istim nano-pobolj{anjem.

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Ulicama moga grada: Aleksa [anti} 07.35 Jedna pri~a: fra. Petar Perica Vidi}, dok. program 08.00 Ne daj se, Nina! (r) 09.00 Vijesti Program za djecu 09.05 Moj veliki prijatelj, crtani film 09.20 An|ela Anakonda, crtani film 09.30 Jagodica Bobica, crtani film 10.00 Kralj dinosaura, crtani film 10.25 Hot Wheels, crtani film 10.45 Harveytoons, crtani film 10.55 Dvije djevoj~ice, animirani film

~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

OSLOBO\ENJE

07.35 Prirodna ba{tina BiH: Jahorino i tvoje ljepote 08.00 Vijesti 08.15 Sjaj Pariza, igrana serija, 10/80 Program za djecu i mlade 08.45 Sandokan, animirana serija, 8/35 09.10 Pismo, drama 09.25 Kevin, dok. film 09.40 Mini school 10.00 Vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, igrana serija 11.10 Interview 20: Atifete Jahjaga (r) 12.00 Vijesti 12.15 Euroimpuls, magazin (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Retrovizor, muzi~ki program 13.45 Biznis magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Sandokan, animirana serija 14.55 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.05 Trolove bajke, animirana serija 15.30 Mini school 15.45 Robinja Isaura, igrana serija (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 16.55 Vijesti 17.00 Ekologika 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 18.05 Robinja Isaura, serija 19.00 Dnevnik 19.35 Sjaj Pariza, igrana serija 20.00 Me|unarodna smotra turizma, filma i krajobraza Solin 2012, reporta`a 20.10 Imaginarij doktora Parnassusa, film 22.10 Dnevnik 22.40 CSI: New York, igrana serija, 7/23 23.20 Jake, igrana serija 00.05 Hronika regija: Centralna Bosna (r) 00.30 BHT popodne, dnevni magazin (r)

RTRS
06.00 Info kanal 06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala tv 09.10 Jednom davno, crtana serija 09.35 Viva Pinjata, crtana serija 10.00 Za{to?, Program za djecu 10.05 Nid`o radoznalac, program za djecu (r) 10.25 Enciklopedija velikih li~nosti, obrazovni program 10.35 Otkrivaju}i rijeku jang ce, dok.program (r) 11.00 Za.druga, emisija za mlade (r) 11.25 Ljetne ljubavi, omladinska serija 12.00 Dnevnik 1

TV1
06.10 Zakon ljubavi, igrana serija (r) 07.05 Eliza, igrana serija, ep. 60/68 08.05 Bonanza: Nevolje, western serija 09.00 Promo / Music box 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 33 (r) 10.00 Promo / Music box 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 17 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 33 (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, ep. 32 13.05 Bonanza: Nevolje, western serija 14.00 Promo / Music box 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 138/187

HAYAT
06.00 Bandini, serija 06.45 Kad li{}e pada, serija, 41. ep. 08.00 TV Izlog 08.15 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Hello Kitty, crtani film 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 26. ep. 09.40 Garfield, crtani film, 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.55 Muzi~ki program

PINK
06.00 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Balkanska posla, reality show (r) 11.00 Info top, vijesti 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Simar,serija (r) 12.30 Brze pare, kviz 13.45 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 14.50 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka serija 15.50 Info top, vijesti 16.05 Mala nevjesta, serija (r) 17.00 Sasural Simar Ka, serija 17.50 Info top, centralne vijesti

OBN
06.50 Hairy Scary, crtani film 07.00 Dibidogs, crtani film 07.25 Ronny Olly Roni, crtani film 07.40 Oggy I `ohari, crtani film 08.05 Rollbots, crtani film 08.30 Gerald McBoing, crtani film 08.50 Brbljav kao svraka, crtani film 09.00 Cadonald domoljub, crtani film 09.05 An|eli I prijatelji, crtani film 09.10 Skrivena kamera 09.30 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija (r) 10.00 Ljubav, vjera,nada, turska sapunica (r)

Odgovorite ljudima
11.00
11.00 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija 13.10 Larin izbor, serija 14.00 Ne da se, Nina!, serija 14.50 Vijesti 15.00 Zauvijek susjedi, serija 15.30 MasterChef,(r) 16.25 Kralj dinosaura, crtana serija 16.50 Dvije djevoj~ice, animirani film 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.25 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 19.05 Moj veliki prijatelj, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Dnevnik D 20.20 Kalesijski ~vor 21.00 Asi, igrana serija 22.00 MasterChef 23.00 Dvije djevoj~ice, animirani film 23.05 Dnevnik 3 23.35 Zauvijek susjedi, serija 00.05 Larin izbor, serija (r)

Pe~at
20.10
12.15 Budva na pjenu od mora, serija (r) 13.05 Strasti, serija (r) 14.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 14.10 Larin izbor, serija 15.00 U fokusu 15.50 Infiniti, nau~ni program 16.30 Srpska danas 17.10 Strasti, tv novela 18.05 Budva na pjenu od mora, serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.00 Poslednji kum, serijski film 22.40 Dnevnik 3 23.15 Crna udovica, film 01.00 Budva na pjenu od mora, serija (r) 01.50 Poslednji kum, serijski film 03.25 Dnevnik 2 (r) 03.50 U fokusu (r) 04.30 Pe~at, politi~ki magazin (r)
TA L K SH

Ja biram goste
21.00
15.00 Promo / Music box 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 34 16.00 Eliza, igrana serija, ep. 60/68 17.00 Vijesti u 17 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 18 18.16 Igra, igrana serija, ep. 14 19.00 Dnevnik 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 34 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.25 Ve~ernje vijesti 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 7 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 7 00.30 Dnevnik (r) 01.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 03.00 No}ni program

Hello Kitty
09.13
15.15 TV Izlog 15.50 Krv nije voda, serijsa 16.30 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 17.00 Kraj, serija, 33. ep. 18.05 ZMBT 19.00 Vijesti u 7 19.55 Bandini, serija, 160. ep. 20.55 Jingl ZMBT televoting 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Kraj, serija, 34. ep. 23.00 Crni grom, igrani film 01.25 Sport centar 01.30 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7 03.40 ZMBT 04.20 Ispuni mi `elju 05.10 Muzi~ki program Pregled programa za petak

Sve za ljubav
23.30
18.17 Vremenska prognoza 18.30 Balkanska posla, reality show 19.20 Mala nevjesta, serija 21.00 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show 22.00 Zabranjeni forum, talk show emisija 23.30 Sve za ljubav, reality emisija 01.00 City Exclusive, zabavna show biz emisija 01.30 Unajmljen, ameri~ki film 03.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 04.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

Ljubav, vjera,nada
10.00
11.00 Ljubav bez granica, meksi~ka sapunica, (r) 11.50 Crime time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.50 Top Shop 13.10 Canan, turska serija (r) 14.00 Odba~ena, serija (r) 15.00 Larin izbor, serija (r) 16.00 Sulejman Veli~anstveni, serija 17.00 OBN Info 17.10 Ru`a vjetrova, hrvatska serija 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Sulejman Veli~anstveni, serija 21.00 Larin izbor 2, hrvatska serija 22.00 Odba~ena, serija 22.55 Vox Populi 23.00 Telering, talk show (r) 00.00 Najbr`i igra~, kviz 01.00 Eso TV, tarot 02.00 OBN Info (r)

Ne daj se, Nina!


14.00 FTV
Aleks izla`e Davidu svoju zamisao sljede}e modne revije H-Mode, koja mo`e izgledati kao bilo koja svjetska, samo ako uz svoje kreacije prilo`e Rikardove skupe torbice. S obzirom na to da David i Nina smatraju da je to skup projekt koji si H-Moda trenutno ne mo`e priu{titi, Aleks opet zaprijeti otkazom. Monika primijeti da je Patricija uzela njezinu torbu pa je zatra`i natrag. Kap koja je prelila ~a{u Monikinog strpljenja je novi broj ~asopisa Helena u ~ijem impressumu ne pi{e da je ona glavni, ve} gostuju}i urednik.

OW

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Pingu (r) 10.5 Graditelj Bob (r) 10.15 Andjelina balerina (r) 10.25 Barimba (r) 10.40 Pusti muziku (glasajte) 11.00 Secrets of body language, (r) 12.00 Ulica, (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Putokazje (r) 14.00 Ma~u~a, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Strasti (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.05 Graditelj Bob 19.15 Andjelina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sarajevo plus, inf. program, u`ivo 21.00 Vijesti TVSA 21.05 TVSA dokumenti22.00 Strasti 23.00 VOA 23.15 Pusti muziku 23.45 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

07.00 Jutarnji program 09.05 Put za Avonlea, serija (r) 10.05 Sva moja djeca, serija (r) 11.00 Potraga za pravdom, serija (r) 12.00 Vijesti 12.05 Top shop 12.20 VOA 12.45 Top shop 13.00 Dijagnoza 14.00 End`i Bend`i 14.15 Dje~iji program 14.45 Top shop 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.30 Mozaik, iz kulture 17.15 Sva moja djeca, serija 18.15 Dok. program 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Crtani film 20.00 Potraga za pravdom, serija 21.00 Lavirint 21.45 Dnevnik 3 22.00 Ratni frontovi, dok. program 22.40 CSI: Las Vegas, serija 00.15 Glas Amerike 00.45 Sva moja djeca, serija (r)

MRE@A

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 33 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 17 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 33 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 34 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 18 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 34 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 7 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 7

TV MOSTAR

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 33 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 17 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 33 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 34 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 18 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 34 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 7 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 7

TV ZENICA

08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas, (r) 09.30 Glas Amerike, (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Bonaventura 14.00 Iz dana u dan 14.05 Nije te{ko biti ja (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.05 Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Zdrava kuhinja, dok. program 21.30 Putopisi 22.40 Igrana serija 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike 01.00 Odjava programa

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Dje~ije jutro 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.30 Svako mo`e kuhati 10.00 Hazreti Merjem, serija 11.00 Ludo srce, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Hazreti Merjem, serija 13.00 Dom2 13.30 BH Ritam 15.00 Dje~ije popodne 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Ludo srce, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Reporteri, serija 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Radoznali Sre}ko 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Dom2 21.00 Puls 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Info blok 12.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.40 Sedam dana u @ivinicama 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Tvoja sam sudbina, serija (r) 15.00 Hazreti Jusuf, serija 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hronika Jablanice 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 VOA 23.30 I.R.I.B. 00.00 Otvoreni program (r)

TV USK

08.00 Lea Parker, serija 09.02 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Kultura 12.40 Igrani film 14.30 Vijesti 14.35 Tv liberty (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 16.53 Najvoljenije `ene svijeta, dok. program 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Istina, dok. program 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Potraga za pravdom, serija 21.00 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas (dvanaesta sezona ) 23.35 CSI Las Vegas

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo, u`ivo 16.17 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.21 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Stav i kontrastav 14.00 Novosti 14.05 Neko te posmatra, serija 15.00 Larin izbor, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Larin izbor, serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Zapadno od Bruklina, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

07.30 Dolina sunca, serija 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Hello Kitty 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Ben Ten 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 15.20 Zauvijek susjedi, serija 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.30 Sport centar 16.35 Take{i zamak, nind`a ratnici 17.05 Kraj, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 22.20 Apostrof 23.00 Crni grom, film 00.30 Sport centar 00.35 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.


HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.20 Vijesti 09.25 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijesti 10.10 Gradovi na obali 1, dok. serija 11.05 Preuredi pa prodaj! 6, dok. serija 11.28 Preuredi pa prodaj! 6, dok. serija 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.17 Vrijeme 12.22 TV kalendar (r) 12.40 Prkosna ljubav, serija 13.30 Dr. Oz 2, talk show 14.10 Skica za portret 14.20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.30 Hrvatska kronika BiH (r) 14.55 Trenutak spoznaje 15.35 Pozitivno 16.05 Luda ku}a, humoristi~na serija 16.40 TV kalendar (r) 16.58 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 18.00 Kontakt: Va{e pri~e 18.20 Znanstvene vijesti 18.25 8. kat: Van pameti, talk-show 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.10 Ki~? Tempo primo, dok. serija 20.45 Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin 21.40 Paralele 22.10 Pola ure kulture 22.50 Dnevnik 3 23.10 Vijesti iz kulture 23.18 Sport 23.38 Ciklus Kultni prvijenci: Seks, la`i i video vrpce, film 01.10 Strani igrani film 03.00 Dr. Oz 2, talk show (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
07.30 Razglednice iz Centralne Azije - Azerbejd`an, III dio, (r) 08.00 Neotkrivena Afrika Ispravno i pogre{no, (r) 08.30 Kontekst, talk-show, (r) 09.00 Hodo~a{}e - Egipat, dok. program (r) 09.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 10.00 [irom svijeta, Gaza }e i dalje `ivjeti, (r) 11.00 Kontekst, talk-show (r) 11.30 AJE program 14.30 Druga strana Srbije, dok. program (r) 15.00 Moj `ivot, dok. program 15.30 Kontekst, talk-show, (r) 16.00 Vijesti, info. program 17.00 Pri~e sa Istoka Usred okeana, (r) 17.30 Kontekst, talk-show, (r) 18.00 Vijesti, info. program 19.05 Regioskop, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 Kontekst, talk-show (r)

63
SE RI JA

HRT2
06.15 Prkosna ljubav, serija 07.00 Mala TV TV vrti} 07.30 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Connor na tajnom zadatku 3, serija za djecu 08.45 Olujni svijet, serija za mlade 09.10 [kolski sat Kokice 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Sanjar, ameri~ki film (r) 15.00 Skica za portret 15.10 [kolski sat (r) Kokice (r) 16.00 Regionalni dnevnik

NOVA
07.05 Monsuno, crtana serija 07.30 Moja majka, serija 08.30 TV izlog 08.45 Izgubljena ~ast, serija (r) 09.45 TV izlog 10.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 11.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.00 Zauvijek susjedi, serija (r) 12.35 IN magazin (r) 13.20 Larin izbor, serija (r) 14.20 Masterchef, reality show (r) 15.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Polja nade, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Izgubljena ~ast, serija 22.00 Provjereno, info. magazin 23.10 Ve~ernje vijesti 23.30 Bez povratka 3, igrani film 01.15 Sakuplja~ kostiju, igrani film (r) 03.10 Frikovi, serija 03.55 Flash gordon, serija (r) 04.40 Ezo TV, tarot show

RTS
10.05 Vijesti 10.10 Sasvim prirodno, reporta`a 10.40 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.10 Vijesti 11.15 Slagalica, kviz (r) 11.34 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.30 [kolski program (r) 13.00 7 RTS dana 13.20 Neozbiljni Branislav Nu{i}, TV film 14.20 Trend setter, (r) 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Sva ta ravnica, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.42 Bleja, program djecu 19.00 7 RTS dana (r) 19.30 Dnevnik 20.05 Sva ta ravnica, serija 21.05 Srbija na vezi 21.45 Avantura, sportski program 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, dok. program 23.00 Vijesti 23.05 Oko magazin, info

RTCG
06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz 11.05 Program za djecu 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Dokumentarna emisija 12.35 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Sat tv 13.30 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija 14.35 Muzika 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv: Dijaspora vijesti 16.00 Dokumentarna emisija 16.30 Muzika 17.00 Dokumentarni serijal 18.00 Crna Gora u`ivo 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Sat tv 20.30 Muzika 21.00 Obrazovna emisija 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Muzika

CSI: New York


22.40 BHT 1

Otkriven je me|unarodni lanac trgovine ljudskim organima. Tragovi koji su prona{li Macovi forenzi~ari, ali i njihove kolege iz Miamia, upu}uju na to da je jedna djevojka, koju dr`e kao taoca, jo{ `iva. Utrka za njen `ivot po~inje

Kraj
Ali odlu

SE

17.05 HAYAT

RI

JA

Sestra Jackie 2
22.30
16.20 @upanijska panorama 16.40 Mala TV (r) TV vrti} (r) 17.10 Crtani film 17.25 Globalno sijelo (r) 17.55 Degrassi Novi nara{taj 1, serija za mlade (r) 18.20 Sinovi Tucsona 1, serija 18.45 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, serija 19.30 Chees Slices 1, dok. serija 19.55 Ve~eras 20.00 Smokey i Bandit, ameri~ki film 21.40 Top Gear 12, serija 22.30 Sestra Jackie 2, serija 23.25 Sinovi anarhije 2, serija 00.10 Bitange i princeze 5, serija 00.45 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

Ali odlu~uje prona}i Kudreta. Da bi u tome uspio, prvo mora do}i do D`evdeta. No, nije jedini koji to poku{ava. Isti cilj ima i Taner.

EUROSPORT
08.30 Fudbal, SP 2014 kvalifikacije 10.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija 11.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija, u`ivo 14.45 2014 World Cup World Tour 15.45 Fudbal, SP 2014 kvalifikacije 18.00 2014 World Cup World Tour 19.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija 20.00 Najja~i ~ovjek 21.00 Fight Club 23.00 Poker 00.00 Watts 00.15 Tenis, WTA Moscow, Rusija

EUROSPORT 2
05.30 Tenis, WTA Moscow, Rusija 07.30 Fudbal, SP 2014 kvalifikacije 08.00 Kriket 10.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija 11.00 Biciklizam, Hangzhou, Kina 12.00 Fudbal, SP 2014 kvalifikacije 13.30 Kriket

SPORT KLUB
05.50 Pentathlon World Cup Russia women 06.45 Sailing - Ocean Race 11-12 Official Film 09.30 M7 - Multisport (6) Milan Dub 10.00 Na dana{nji dan 10.15 Kvalifikacije za SP: Spain France 12.00 WTA Luxembourg osminafinala, direktno 14.30 ATP Moscow osminafinala, direktno 20.15 Premier League News 20.30 Premier League Magazin 21.05 Euroleague: Maccabi Montepaschi, direktno 23.00 Euroleague: Lietuvas - Barcelona 00.45 Premier League News 01.00 Euroleague: Panathinaikos Cantu 02.45 Atletix (25) - PAJA 03.15 Moto GP Malaysia - Trening 1 Moto 3, direktno 04.10 Moto GP Malaysia Trening 1 Moto GP, direktno

ARENASPORT 1
09.00 Rukomet, Bundesliga: Flensburg Lemgo 11.00 Jelen Superliga: Spartak Crvena Zvezda 13.00 Fudbal Conmebol: Bolivia Uruguay 15.00 Fudbal, Brazilska liga 18.00 Fudbal Conmebol: Paraguay - Peru

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka, ABA Liga: Zadar - Olimpija 08.00 Ko{arka, ABA Liga: Cedevita Crvena Zvezda 10.00 Box: Stieglitz Abraham 12.00 Bejzbol Mlb: 14.30 Olympic Series: Episode 30 15.30 ESPN Documentary: Birth Of Big Air 16.30 Rukomet, EHF Liga {ampiona: Buducnost - Zvezda Zvenigorod 18.00 Ko{arka, ABA Liga: Cedevita Crvena Zvezda 20.00 Ko{arka, Endesa Liga: Real Madrid Fuenlabrada 22.00 Box: Povetkin - Rahman 00.00 Ameri~ki fudbal NFL: Green Bay Houston 02.30 Olympic Series: Episode 29 03.30 Rukomet, EHF Liga Samiona: Magazin 04.00 UFC: Jones - Evans

DISCOVERY

07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili 13.30 Trgovci automobilima 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi? 20.00 Prljavi poslovik 21.00 Takmi~enje gra|evinskim ma{inama 22.00 Odbrojavanje do sudara 23.00 Kako pre`ivjeti katastrofu 00.00 Vodi~ iz bezizlaznih situacija

N. GEOGRAPHIC

07.05 Sekunde do katastrofe 08.00 Trava u Americi 08.55 Sekunde do katastrofe 09.50 Najte`e popravke na svijetu 10.45 Tajna istorijai 11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 [apta~ psima 14.25 Najte`e popravke na svijetuj 15.20 Tajne krsta 16.15 Megagra|evine 17.10 Avionske nesre}e 18.05 [apta~ psima 19.00 Trava u Americi 19.55 Sekunde do katastrofe 21.00 Neukro}ena Amerika 21.55 Divlja Rusija 22.50 Hap{enje bande 23.45 Neukro}ena Amerika: Planine 00.40 Divlja Rusija: Sibir

Biciklizam
23.00
16.30 Tenis, WTA Moscow, Rusija 17.30 Kriket 20.30 Obaranje ruku 21.00 Kuglanje 22.00 Tenis, WTA Moscow, Rusija 23.00 Biciklizam, Hangzhou, Kina 00.30 Tenis, WTA Moscow, Rusija 02.00 Biciklizam, Hangzhou, Kina

NY Giants-S.F.
22.00
20.00 Ko{arka ABA: [iroki Partizan 22.00 Ameri~ki fudbal NFL: NY Giants San Francisco 00.00 World Poker Tour Greatest 03.00 Americki fudbal NCAA: Oregon Arizona St., prenos

SP 2014 kvalifikacije
15.45

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Tajni rat 09.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 10.00 Vakcina koja je odjeknula svijetom 11.30 Svjedok: sa balkona sobe 306. 12.00 Farma iz Edvardijanskog doba 13.00 Zavo|enje u gradu 14.00 Gerouov zakon 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 17.00 Tragovima Tintina 18.00 Farma iz Edvardijanskog doba 19.00 Egipat 20.00 Krakatau 21.00 Napoleon 22.00 Tajni rat 23.00 Tragovima Tintina 00.00 Tajm tim godina X 01.00 @rtve i zavodnici 02.00 Tajni rat 03.00 Istok-Zapad

ANIMAL PLANET

08.10 Najsla|i ameri~ki ljubimci 09.05 Planeta mutanata 10.00 Donald [ulc 10.55 Detektivski njuh 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.15 Spasila~ka ekipa 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Planeta mutanata 14.35 Mra~ni dani 15.00 @ivotinje i mi 15.30 Sve o ma~kama 16.25 @ivotinjski svijet 17.20 Sve o psima 18.15 Spa{avanje divljih `ivotinja 18.40 [amvari 19.10 Plijen grabljivaca 19.35 Mra~ni dani 20.05 Planeta mutanata 21.00 Siroti{te 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Krokodili i njihov plijen

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo, serija 07.20 Dobra `ena, serija 08.20 Bra}a i sestre, serija 09.20 Efekat Delfi, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Monk, serija 13.20 Sve po zakonu, serija 14.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 15.20 Dobra `ena, serija 16.20 Bra}a i sestre, serija 17.20 ^arobna mladost, igrani film 19.20 Monk, serija 20.20 Sve po zakonu, serija 21.20 Panduri novajlije, serija 22.20 Kraljevski bolesnici, igrani film 23.20 Sve o Adamu, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija

TV1000

06.00 Samo kada se smijemo, film 08.00 Velika jeza, film 09.50 Eni, film 12.00 Mjese~ina i Valentino, film 14.00 Nada i slava, film 16.00 Te`ak izbor, film 18.00 Beni i D`un, film 20.00 Slu{kinjina pri~a, film 22.00 Obu~ena da ubije, film 00.00 Seksi `urke Beverli Hilsa, film 01.20 D`ulina le|a, film 02.35 Apetit za ljubav, film

FOX LIFE

07.50 Vill i Grejs 08.45 Sve {to niste znali o ljubavi 09.30 Porodi~no blago D`ina Simonsa 10.00 Kako sam upoznao va{u majku 10.50 Ludnica u Klivlendu 11.00 Razvedeni Gari 11.25 O~ajne doma}ice 12.20 Ali Mekbil 13.10 Porodica ]ezaroni 14.05 Seks i grad 15.05 Houp i Fejt 15.55 Ali Mekbil 16.45 Vill i Grejs 17.40 Porodi~no blago D`ina Simonsa 18.05 Ludnica u Klivlendu 18.30 Razvedeni Gari 18.55 Houp i Fejt 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Tijelo je dokaz 21.50 D`ordan 23.00 Kako sam upoznao va{u majku 23.50 Ludnica u Klivlendu 00.20 Vill i Grejs

FOX CRIME

06.15 Aerodrom 07.00 Bjekstvo iz zatvora 07.50 Za{titnica svjedoka 08.35 Put osvete 09.20 Detektiv na Floridi 10.10 Brojevi 10.55 Ubrzana istraga 11.40 Alias 12.30 Bjekstvo iz zatvora 13.20 Za{titnica svjedoka 14.10 ^etiri `ene i sahrana 15.00 Pariski forenzi~ari 15.50 Detektiv na Floridi 16.40 Brojevi 17.30 Alias 18.20 Put osvete 19.10 Red i zakon 20.00 Ubrzana istraga 20.55 Ne~ujno 21.45 Dekster 22.35 Detektiv na Floridi 23.25 Red i zakon 00.15 Bjekstvo iz zatvora 01.05 Put osvete 01.50 Brojevi

HBO

06.00 Po jutru se dan poznaje, film 07.45 Super 8, film 09.35 Put rata, film 12.00 Prava ljubav, film 13.40 Filmovi i zvijezde IV, ep. 41, serija 14.05 Turist, film 15.45 [panjolski engleski, film 17.55 Harry Potter i darovi smrti, 2. dio, film 20.05 Za tamnopute djevojke, film 22.20 Na slobodi, film 23.40 Obitelj Borgia II, ep. 3, serija 00.35 Obitelj Borgia II, ep. 4, serija 01.30 TV vijesti, film 03.40 Pu{teni s lanca, film 05.25 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 42, serija

CINESTAR

09.00 Jeste li za tenis, igrani film 11.00 Savr{ena susjeda, igrani film 13.00 Devet `ivota, igrani film 15.15 Osveta ljubavnika, igrani film 17.15 Brothers Three, igrani film 19.15 Misija, igrani film 21.30 U dubokom grlu, igrani film 23.15 Kralj slonova, igrani film 01.00 @eljezni grad, igrani film

KVALIFIKACIJE ZA SP Bh. tim godinu zavr{io na prvom mjestu

Grci nam otvaraju put u Brazil


45. strana

OSLOBO\ENJE
PRVO IZDANJE
~etvrtak, 18. oktobar/listopad 2012.

SJE]ANJE NA MERSADA BERBERA U ZAGREBA^KOM MUZEJU MIMARA

I na{a kosa je dobila BOJU SREBRENICE


(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Ukazuju}i na to da je Berber na posljednjoj slici naslikao i svoj autoportret, Zidi} je kazao: Berberova kosa je bijela. I na{a kosa je dobila boju Srebrenice
knuo je u vrlo poetski intoniranom govoru. Ukazuju}i na to da je Berber na posljednjoj slici naslikao i svoj autoportret, kazao je: Berberova kosa je bijela. I na{a kosa je dobila boju Srebrenice Od Berbera s . kojim je kontinuirano sura|ivao u radu na knjizi i ciklusima posve}enim Srebrenici, Zidi} se oprostio rije~ima: Srebrenicu je nosio u svojoj du{i, Srebrenica je bila Berberova tema i opsesija, stvorio je dokumentaciju zlo~ina koji se dogodio ne kao dokumentarist nego kao umjetnik te poru~io: Ljudski duh , slika ostaje .

Povodom smrti poznatog slikara i grafi~ara ju~er je odr`ana komemoracija u zagreba~kom Muzeja Mimara, gdje jo{ `ivi sje}anje na Berberovu veliku i uspje{nu izlo`bu odr`anu u ovoj presti`noj muzejskoj instituciji prije dvadesetak godina. Komemorativnom skupu, uz umjetnikovu suprugu Adu, sinove Ensara i Azera te ~lanove obitelji, prisustvovali su elitni predstavnici kulturnog i umjetni~kog `ivota glavnog grada Hrvatske te brojni prijatelji, suradnici i po{tovatelji djela slavnog umjetnika. Govore}i ispred posljednjeg Berberovog djela, monumentalnog poliptiha Lozica 2010 - 2012 koje je specijalno za ovu pri, liku postavljeno u sredi{njem muzejskom prostoru, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi} sjetio se dugogodi{njeg prijateljevanja s Berberom koje datira jo{ od studentskih dana.

Foto: A. KAJMOVI]

Lideri na TechCampu u Sarajevu


Ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon otvorit }e danas TechCamp Sarajevo. Rije~ je o dvodnevnom, interaktivnom doga|aju koji }e okupiti lidere iz civilnog dru{tva i oblasti tehnologije iz BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Cilj TechCampa je pru`iti mogu}nost akterima civilnog dru{tva da istra`e najnovije tehnologije i tehnolo{ke alatke koje }e koristiti za unapre|enje svojih ciljeva. U~esnici }e istra`ivati i po~eti upotrebljavati tehnologije koje }e pomo}i njihov rad na polju transparentnosti, odgovornosti i gra|anske anga`iranosti. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je do sada organiziralo 12 TechCampova {irom svijeta, kao krovnih doga|aja Inicijative 2.0 za civilno dru{tvo dr`avne sekretarke Hillary Clinton. TechCamp }e biti odr`an u Domu mladih Skenderija, saop}eno je, uz ostalo, iz Ambasade SAD-a u BiH.

Mak za kraj
Na Berberov umjetni~ki put europskog slikara iz Bosne i svjetsku reputaciju koju ima vrlo mali broj umjetnika s ovih prostora podsjetio je likovni kriti~ar prof. Milan Be{li}. Posebno je naglasio duboku ljubav prema Bosni koju je Berber nosio u sebi, ljubav koja je `ivjela u njemu. Nosio je Bosnu kao {agalovsku bajku konstatirao je. U spomen na , velikog slikara i grafi~ara dramski umjetnik Enes Ki{ovi} pro~itao je nekoliko fragmenata iz zbirke tekstova prof. Abdulaha [ar~evi}a Poetika umjetnosti Mersada Berbera a zna, ju}i koliko je Berber volio poeziju Maka Dizdara, Berberu za ljubav, kako je rekao, izrekao je Dizdarovu pjesmu Zapis o vremenu .
Jadranka DIZDAR

Europski Bosanac
Iako preplavljen emocijama i trenutkom za koji mislimo da nikada ne}e do}i jedan od najuglednijih , hrvatskih teoreti~ara umjetnosti i likovnih kriti~ara Zidi} je, analizom posljednje Berberove slike, podsjetio na neprolaznost i veli~inu Berberovog opusa. ^ovjek s ove i one strane granice bio je europski slikar, ~ija je jedina tema bio ^ovjek, ista-

DU[A Srebrenicu je nosio u svojoj du{i, Srebrenica je bila Berberova tema i opsesija, stvorio je dokumentaciju zlo~ina koji se dogodio ne kao dokumentarist nego kao umjetnik, kazao je Igor Zidi}, predsjednik Matice hrvatske

Primjer politi~arima
Predsjednik FBiH @ivko Budimir ~estitao je nogometnoj reprezentaciji BiH na pobjedi protiv Litvanije na Bilinom polju u Zenici, u utorak uve~er, u susretu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. Svi koji smo gledali utakmicu, bili smo ponosni na vas. Svakako zbog sjajne igre i borbe koja je rezultirala pobjedom. Vi ste oni na koje bismo se trebali ugledati, svi mi politi~ari i du`nosnici, navodi se u ~estitki Budimira. Tako|er, Budimir je naglasio da bi politi~ari u BiH trebali predstavljati zemlju kao {to to ~ine nogometa{i, saop}eno je iz Ureda predsjednika FBiH.

POSLJEDNJE VIJESTI
AMBASADOR BiH PREDAO AKREDITIVE SAN MARINU - Ambasador BiH za Republiku San Marino sa sjedi{tem u Rimu Nerkez Arifhod`i} predao je ju~er akreditivna pisma kapetanima regentima Republike San Marino Teodoru Lonfernini i Denise Bronzetti, kao prvi ambasador BiH akreditiran u ovoj prijateljskoj zemlji. PODR[KA KANDIDATIMA ZA UO BHRT-a - Komisija za saobra}aj i komunikacije Predstavni~kog doma PSBiH ju~er je jednoglasno podr`ala rang-listu kandidata za ~lana Upravnog odbora BHRT-a iz reda srpskog i hrvatskog naroda i uputila je na izja{njavanje Predstavni~kom domu. Na rang-listi kandidata iz reda srpskog naroda su: Rade Simovi}, Ljiljana Labovi}, Vedran [koro, Goran Jankovi} i Vlado Mar~eta. O ovom }e sutra raspravljati Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH i resorna komisija Doma naroda. PREKO 60 UHAP[ENIH U PRI[TINI - Kosovska policija uhapsila 62 pristalica pokreta Samoopredjeljenje tokom protesta te organizacije ispred kosovske Vlade u Pri{tini, javlja RTS. Protest je odr`an zbog potpisivanja ugovora o privatizaciji sistema Distribucije Kosovske elektroenergetske kompanije. Policija je okupljene rastjerala suzavcem.

Halid Kolenda u{ao u srca

Mnoge pru`ene ruke


Sedmogodi{nji slijepi dje~ak iz Sarajeva Halid Kolenda i dalje je u srcu mnogih. Nakon objavljivanja teksta o nje mu u Oslo bo|enju, Udru`enje Infohause je povelo akciju koja je za dan-dva ostvarila svoj cilj, ali uplate na `irora~un otvoren za lije~enje ovog mali{ana na beogradskoj klinici jo{ sti`u. Kao {to je poznato, Hayatova emisija Ispuni mi `elju , odnosno njeni donatori, osigurali su Halidov skori odlazak na o~nu kliniku. No, sigurno je da Kolende o~ekuje vi{egodi{nja borba za makar tra~ak dje~akovog vida. Svaka marka je dobrodo{la ovoj vi{e~lanoj porodici u kojoj samo otac Sulejman radi u KJKP Park. Otac nam je ju~er rekao

Me|unarodna vje`ba SEESIM 2012.


U Ministarstvu odbrane BiH - Centru za komandu i kontrolu institucija odbrane od 15. do 19. oktobra realizira se dio aktivnosti u sklopu me|unarodne civilno-vojne simulacijsko-kompjuterske vje`be SEESIM 2012. (South Eastern Europe Simulation Network), ~iji se glavni segmenti izvode u nacionalnom vojnom trening-kompleksu Charalitza u Republici Bugarskoj. Radi se o vje`bi u kojoj sudjeluju Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Italija, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Ukrajina i SEEBRIG HQ smje{ten u Larissi, Gr~ka. Odr`avanje SEESIM vje`bi podr`ano je finansijski i tehni~ki od SAD-a. Cilj vje`be je uspostaviti saradnju izme|u zemalja regiona kako bi se olak{ali i ubrzali procesi tra`enja i pru`anja pomo}i u odgovoru na prirodne i druge nesre}e i teroristi~ke napade.

O~ekuje ga dugo lije~enje

Foto: S. GUBELI]

da je na `irora~un pristiglo gotovo 3.500 KM, neovisno od Hayatovog priloga. Sulejmanova radost je bezmjerna, a dje~aka nismo ni-

{ta ni pitali. Dovoljna je pomisao da su mu dobri ljudi dali {ansu da mo`da i vidi snijeg koji mu je drag jer ga E. K. mo`e opipati.