You are on page 1of 162

URED ZA NACIONALNE MANJINE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

NACRT IZVJEA O PROVOENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I UTROKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRAVNOM PRORAUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2006. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA

_________________________________________________________________ Zagreb, listopad 2007.

S A D R A J
UVOD .......................................................................................................................................... 2
1. SLUBENA I JAVNA UPORABA JEZIKA I PISMA NACIONALNIH MANJINA................................... 4 1a) Prikaz uporabe manjinskog jezika u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave............ 4 1b) Uporaba manjinskog jezika u postupcima pred pravosudnim tijelima ................................................ 16 1c) Problemi u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji se odnose na uporabu jezika i pisma ...................................................................................................................................... 17 2. ODGOJ I OBRAZOVANJE NA JEZIKU I PISMU NACIONALNIH MANJINA..................................... 19 2 a) Osnovnokolsko obrazovanje ............................................................................................................. 19 2 b) Srednjokolsko obrazovanje .............................................................................................................. 21 2c) Visokokolsko obrazovanje ................................................................................................................ 22 3. KULTURNA AUTONOMIJA ........................................................................................................................ 23 4. PRAVO NA OITOVANJE SVOJE VJERE I OSNIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA ........................ 27 5. PRISTUP SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPAVANJA............................................................................... 30 6. SAMOORGANIZIRANJE I UDRUIVANJE ............................................................................................ 34 6a) Udruge, zaklade i fundacije pripadnika nacionalnih manjina.............................................................. 34 7. ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA U PREDSTAVNIKIM TIJELIMA, NA DRAVNOJ I LOKALNOJ RAZINI TE U UPRAVNIM I PRAVOSUDNIM TIJELIMA ............................................ 35 7a) Zastupljenost nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru .................................................................... 35 7b) Zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave.......................................................... 37 7c) Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave .................................................................................................................... 38 7d) Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvrnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave..................................................................................................... 39 7e) Zastupljenost nacionalnih manjina u pravosudnim tijelima................................................................. 52 7f) Zastupljenost pripadnika nacionalih manjina u dravnoj upravi te tijelima uprave jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave..................................................................................................... 53 8. SUDJELOVANJE NACIONALNIH MANJINA U JAVNOM IVOTU ..................................................... 54 8a) Ostvarivanje prava nacionalnih manjina zajamenih Ustavnim zakonom........................................... 54 9. SUDJELOVANJE PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U LOKALNIM POSLOVIMA PUTEM VIJEA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA ........................................................................ 60 9a) Vijea i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune ....................................... 60 (regionalne) samouprave............................................................................................................................ 60 9b) Ovlasti vijea i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama.......................................... 60 9c) Financiranje vijea i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama................................. 62 9d) Evidencija o registriranim vijeima nacionalnih manjina i izdanim potvrdama za izabrane predstavnike nacionalnih manjina ...................................................................................................... 95 9e) Edukacija vijea i predstavnika nacionalnih manjina .......................................................................... 97 9f) Problemi u osiguravanju rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina............................................ 98 10. PROVOENJE OKVIRNE KONVENCIJE ZA ZATITU NACIONALNIH MANJINA .................... 100 11. PROVEDBA DIJELA NACIONALNOG PROGRAMA ZA ROME I AKCIJSKOG PLANA DESETLJEA ZA UKLJUIVANJE ROMA 2005.-2015......................................................................... 102 12. BILATERALNI SPORAZUMI .................................................................................................................... 105 13. ZBIRNI FINANCIJSKI POKAZATELJI ................................................................................................... 107

ZAKLJUNE OCJENE ........................................................................................................ 108 II

PRILOZI ................................................................................................................................. 110


PRILOG 1............................................................................................................................................................. 111 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA............................................................. 111 PRILOG 2............................................................................................................................................................. 131 MINISTARSTVO KULTURE ................................................................................................................ 131 PRILOG 3............................................................................................................................................................. 141 URED ZA LJUDSKA PRAVA............................................................................................................... 141 PRILOG 4............................................................................................................................................................. 143 MINISTARSTVO PRAVOSUA .......................................................................................................... 143 PRILOG 5............................................................................................................................................................. 148 SREDINJI DRAVNI UREDA ZA UPRAVU..................................................................................... 148 PRILOG 6............................................................................................................................................................. 156 SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE ............................................................................................... 156

III

UVOD
Odredba lanka 37. stavka. 3 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj: 155/02) (u daljnjem tekstu Ustavni zakon) propisuje obvezu Vlade Republike Hrvatske da najmanje jednom godinje Hrvatskom saboru podnosi Izvjee o provoenju Ustavnog zakona i o utroku sredstava koja se u Dravnom proraunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina. Ukupna politika Vlade Republike Hrvatske, prema razliitim aspektima drutvenog ivota u kojima dolazi do izraaja i problematika nacionalnih manjina, ira je od podruja koja ureuje Ustavni zakon. Izvjee o provoenju Ustavnog zakona i utroku sredstava iz Dravnog prorauna odnosi se samo na ostvarivanje prava zajamenih pojedinim odredbama Ustavnog zakona te sredstva koja su izdvojena. Stoga Izvjeem nije mogla biti obuhvaena cjelovita politika Vlade Republike Hrvatske u odnosu za nacionalne manjine. Vlada Republike Hrvatske ispunila je u 2005. godini svoju obvezu Hrvatskom saboru podnoenjem Izvjea o provoenju Ustavnog zakona i o utroku sredstava koja se u Dravnom proraunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina za 2003. i 2004. godinu, a 2006. godine podneseno je izvjee o provedbi Ustavnog zakona i o utroku sredstava za 2005. godinu Republika Hrvatska opredijeljena je za zatitu i omoguavanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Pored Ustavnog zakona, kao temeljnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, u primjeni su i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina (Narodne novine broj: 52/00), Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine broj: 44/05 proieni tekst) i drugi zakonski akti kojima se osiguravaju razliita prava pripadnika nacionalnih manjina. Zatita tih prava usmjerena je ne samo na zatitu jezika i pisma kao bitnih obiljeja nacionalne manjine nego i na zatitu kulturne razliitosti kroz kulturne aktivnosti i sudjelovanje u politikom i javnom ivotu drutva. Prema sadraju lanka 7. Ustavnog zakona, Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnicima nacionalnih manjina koje one uivaju pojedinano ili zajedno s drugim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj manjini, a kada je to odreeno Ustavnim ili posebnim zakonom, zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih manjina, naroito: 1. sluenje svojim jezikom i pismom privatno te u javnoj i slubenoj uporabi; 2. odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se slue; 3. uporabu svojih znamenja i simbola 4. kulturnu autonomiju odravanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te ouvanjem i zatitom svojih kulturnih dobara i tradicije 5. pravo na oitovanje svoje vjeroispovijesti te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjeroispovijesti

6. pristup sredstvima javnog priopavanja i obavljanje djelatnosti javnog priopavanja (primanje i irenje informacija) na jeziku i pismu kojim se slue 7. samoorganiziranje i udruivanje radi ostvarivanja zajednikih interesa 8. zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima 9. sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina 10. zatitu od svake djelatnosti koja ugroava ili moe ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda. Odredbe Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona, kojima se ureuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina, moraju se tumaiti i primjenjivati sa svrhom potivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda te razvijanja i razumijevanja, solidarnosti, snoljivosti i dijaloga meu njima. Provedba Ustavnog zakona predstavlja ujedno i provedbu obveza iz meunarodnih ugovora, kojih je Republika Hrvatska stranka: u prvom redu Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. Republika Hrvatska redovito podnosi periodina izvjea, a naredno e trogodinje Izvjee o provedbi Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima biti podneseno u okviru naredne godine. Nacrt izvjea razmotren je na okruglom stolu odranom 15. svibnja 2007. godine na kojem su pored zastupnika nacionalnih manjina, sudjelovali i drugi predstavnici nacionalnih manjina, te na sjednici Savjeta za nacionalne manjine. Izradu ovog Izvjea koordinirao je Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Ured), a u njegovoj izradi sudjelovala su sva nadlena ministarstva i druga dravna tijela. Kako bi se u raspravu o Izvjeu ukljuili i predstavnici nacionalnih manjina Ured je organizirao Okrugli stol o provoenju Ustavnog zakona 15. svibnja 2007. godine (privitku se nalaze zakljuci s Okruglog stola). Izvjee je dopunjeno i izmijenjeno sukladno zakljucima s Okruglog stola, te je nakon toga upueno na razmatranje Savjetu za nacionalne manjine. U privitku takoer donosimo Zakljuke Savjeta za nacionalne manjine sa sjednice odrane 21. rujna 2007. godine. Tekst izvjea je takoer dopunjen sukladno zakljucima i preporukama Savjeta za nacionalne manjine.

1. SLUBENA I JAVNA UPORABA JEZIKA I PISMA NACIONALNIH MANJINA


1a) Prikaz uporabe manjinskog jezika u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Slubena uporaba jezika i pisma pripadnika nacionalnih manjina propisana je: Ustavom Republike Hrvatske, posebno lancima 12. i 15. (Narodne novine, broj 41/01-proieni tekst), Ustavnim zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02-u nastavku teksta: Ustavni zakon), i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 51/00). U Republici Hrvatskoj je sukladno lanku 12. Ustava Republike Hrvatske u slubenoj uporabi hrvatski jezik i latinino pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. Stavkom 4. lanka 15. jami se pripadnicima svih nacionalnih manjina sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, u lanku 12., propisano je da se ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na podruju jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine ine najmanje treinu stanovnika takve jedinice. Ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se i kada je to predvieno meunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i kada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili statutom jedinice podrune (regionalne) samouprave u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Ostali uvjeti, slijedom odredbe stavka 3., lanka 12., Ustavnog zakona, kao i nain slubene uporabe jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalne manjine u predstavnikim i izvrnim tijelima i u postupku pred tijelima dravne uprave prvog stupnja, u postupku pred sudbenim tijelima prvog stupnja; u postupcima koje vode Dravno odvjetnitvo i javni biljenici, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ureuju se posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: Zakon o uporabi jezika i pisma) ureuju se uvjeti slubene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina kojima se osigurava ravnopravnost s hrvatskim jezikom i latininim pismom. Pri tome je vano napomenuti da se Zakonom o uporabi jezika i pisma ne mijenjaju niti ukidaju prava pripadnika nacionalnih manjina steena na temelju meunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, niti prava steena prema propisima koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Posebno je lankom 18. ureeno da tijela dravne uprave prvog stupnja, ustrojstvene jedinice sredinjih tijela dravne uprave koje postupaju u prvom stupnju, sudbena tijela prvog stupnja, dravna odvjetnitva, javni biljenici i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, te koje imaju 4

svoje urede i ispostave u opinama, gradovima i upanijama u kojima je u slubenoj uporabi pored hrvatskog jezika i latininog pisma i jezik i pismo nacionalne manjine, na hrvatskom jeziku i latininom pismu, a na zahtjev graana, dvojezino ili viejezino: 1. 2. 3. 4. 5. izdaju javne isprave, tiskaju obrasce koji se koriste u slubene svrhe, ispisuju tekst peata i igova u istoj veliini slova, ispisuju natpisne ploe, ispisuju zaglavlja akata istom veliinom slova.

Slijedi prikaz upanija na ijim su podrujima jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi i opine sukladno odredbama Ustavnog zakona bile dune statutima urediti pravo uporabe manjinskog jezika (lokalne jedinice u kojima pripadnici nacionalne manjine ine najmanje treinu stanovnitva). Sisako - moslavaka upanija U Sisako - moslavakoj upaniji, u opinama Dvor i Gvozd statutima je uvedena ravnopravna slubena uporaba srpskog jezika i irilinog pisma, budui u Opini Dvor udio srpske nacionalne manjine iznosi 60,87%, a u Opini Gvozd 53,03%. Statutom Opine Gvozd (Slubeni vjesnik Opine Gvozd, broj 22/01, 27/01 i 28/04) propisano je da pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na ravnopravnu slubenu uporabu srpskog jezika i pisma na cijelom podruju opine Gvozd (lanak 11.a), te imaju pravo slobodno isticati svoju zastavu i simbole zajedno sa zastavom i grbom Republike Hrvatske na dane praznika i blagdana, a stalno je isticati na zgradi opine Gvozd zajedno sa zastavom Republike Hrvatske. U Opini Dvor, lankom 58. Statuta (Slubeni vjesnik Opine Dvor 19/01, 13/02 i 4/03), propisana je pored hrvatskog jezika i pisma slubena uporaba srpskog jezika i irilinog pisma. Karlovaka upanija Vezano za primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma na podruju Karlovake upanije, ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina uvedena je u statutima slijedeih jedinica lokalne samouprave: Opina Krnjak U statutu Opine Krnjak lancima 9., 10. i 11. propisane su odredbe o ravnopravnoj slubenoj uporabi jezika i pisma srpske nacionalne manjine. lankom 9. Statuta propisano je: Pripadnicima srpske nacionalne manjine koji ine vie od jedne treine stanovnitva (61,55% - prema popisu stanovnitva iz 2001. godine), radi ostvarivanja slobode u izraavanju nacionalnih osobitosti zajamuje se, suglasno Ustavu i ovom Statutu, a u skladu s potrebama zajednikog ivota s Hrvatima i pripadnicima drugih etnikih i nacionalnih zajednica i manjina slobodna i ravnopravna upotreba srpskog jezika i irilinog pisma, te razvijanje kulture, odgoja i obrazovanja na svojem jeziku.

U Opini Krnjak osigurava se dvojezino, na hrvatskom i srpskom jeziku: ispisivanje teksta peata i igova istom veliinom slova, ispisivanje natpisnih ploa predstavnikog, izvrnog i upravnog tijela Opine, kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti istom veliinom slova, ispisivanje zaglavlja akata istom veliinom slova.

Vijenicima, odnosno graanima, Opina osigurava dvojezino na hrvatskom i srpskom jeziku: - materijale za sjednicu opinskog vijea, - izradu zapisnika i objavu zakljuaka, - objavljivanje slubenih obavijesti i poziva opinskog vijea i upravnih tijela. Opina Krnjak osigurava pravo graanima da im se dvojezino, na hrvatskom i srpskom jeziku: - izdaju javne isprave, - tiskaju obrasci koji se koriste u slubene svrhe. lankom 11. Statuta propisano je: Pripadnicima srpske nacionalne manjine jami se pravo na javnu upotrebu njihovog jezika i pisma, pravo ouvanja nacionalnog i kulturnog identiteta, pravo na osnivanje autonomnih, kulturnih i drugih drutava, pravo na slobodno organiziranje informativne i izdavake djelatnosti, pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitom jeziku i pravo na isticanje nacionalnih obiljeja. Opina Vojni U statutu Opine Vojni lancima 9. i 10. propisane su odredbe o ravnopravnoj slubenoj uporabi jezika i pisma srpske nacionalne manjine. lanak 9. Statuta propisuje: U Opini Vojni je ravnopravna slubena uporaba hrvatskog jezika i latininog pisma i pisma i jezika srpske nacionalne manjine na cijelom podruju Opine. U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovog Statuta u Opini na cijelom podruju ispisuje se dvojezino, na hrvatskom i srpskom jeziku, istom veliinom slova: - pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, - nazivi ulica i trgova, - nazivi mjesta i lokaliteta. Na podruju Opine iz stavka 1. ovog lanka, pravne i fizike osobe koje obavljaju javnu djelatnost mogu ispisivati nazive dvojezino na hrvatskom i srpskom jeziku. Nadalje, lanak 10. Statuta propisuje: U Opini, rad Opinskog vijea odvija se na hrvatskom jeziku i latininim pismom, srpskom jeziku i irilinim pismom. U Opini Vojni osigurava se dvojezino, na hrvatskom i srpskom jeziku: - ispisivanje teksta peata i igova istom veliinom slova, - ispisivanje natpisnih ploa predstavnikog, izvrnog i upravnog tijela Opine, kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti istom veliinom slova, - ispisivanje zaglavlja akata istom veliinom slova. Vijenicima odnosno graanima, Opina osigurava dvojezino na hrvatskom i srpskom jeziku: - dostavu materijala za sjednicu opinskog vijea, 6

izradu zapisnika i objavu zakljuaka, objavljivanje slubenih obavijesti i poziva opinskog vijea i upravnih tijela, kao i materijala za sjednicu opinskog vijea.

Takoer u Opini Vojni osigurava se pravo graanima da im se dvojezino, na hrvatskom i srpskom jeziku: - izdaju javne isprave, - tiskaju obrasci koji se koriste u slubene svrhe. Pripadnici srpske manjine imaju u postupku prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima Opine ista prava kao i u postupku pred tijelima dravne uprave prvog stupnja. Opina Plaki U Opini Plaki, gdje srpska nacionalna manjina ini 45,99% stanovnitva, u odredbe Statuta Opine nisu ugraene odredbe o ravnopravnoj slubenoj uporabi jezika i pisma nacionalne manjine. Prema podacima Ureda dravne uprave u Karlovakoj upaniji, u praksi nije bilo zahtjeva stranaka za ostvarivanjem prava na ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine na podruju navedenih opina. Bjelovarsko bilogorska upanija Na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije Opina Konanica obvezna je primjenjivati Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i to eke nacionalne manjine, budui da na podruju Opine pripadnika eke nacionalne manjine ima 46,67%. Statutom Opine Konanica u naseljima Konanica, Daruvarski Brestovac, Otkopi i Bori osigurava se ravnopravna uporaba ekog jezika sa slubenim hrvatskim jezikom i pismom. U navedenim naseljima osigurava se postava dvojezinih naziva mjesta, prometnih znakova, te se pravnim i fizikim osobama, koje djeluju odnosno koje su registrirane u navedenim naseljima, a obavljaju javnu djelatnost, osigurava dvojezinost naziva. Pripadnicima eke nacionalne manjine osigurava se pravo na dvojezino izdavanje javnih isprava i tiskanje obrazaca koji se koriste u slubene svrhe. Graani i pravne osobe ova prava ostvaruju na osobni zahtjev. Grad Daruvar Grad Daruvar je svojim Statutom propisao slubenu uporabu ekog jezika i pisma i to na dijelu podruja Grada Daruvara gdje pripadnici eke nacionalne manjine ine treinu stanovnitva, a radi se o naseljima Ljudevit Selo, Donji Daruvar, Gornji Daruvar i Doljani. Na podruju tih naselja pripadnici eke nacionalne manjine imaju pravo izdavanja javnih isprava na ekom jeziku, pravne i fizike osobe koje obavljaju javnu djelatnost mogu ispisivati svoje nazive na hrvatskom i ekom jeziku, a pripadnici eke nacionalne manjine mogu na javnim ustanovama, mjesnim domovima, kolama i drugim ustanovama postavljati dvojezine natpisne ploe. Na ulazu u naselja postavljeni su nazivi na hrvatskom i ekom jeziku, a pripadnicima eke nacionalne manjine omoguava se na podruju cijelog Grada Daruvara uporaba ekog jezika.

Primorsko- goranska upanija Vezano uz primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina na podruju Primorsko-goranske upanije niti jedna od ukupno 35 opina i gradova, kao niti Primorskogoranska upanija nisu uvele u ravnopravnu slubenu uporabu jezik i pismo pripadnika nacionalnih manjina, a osim Grada Vrbovskog, ni jedna druga lokalna jedinica nema zakonsku obvezu uvoenja ravnopravne slubene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine. Slijedom navedenog Ured dravne uprave Primorsko-goranske upanije, kao prvostupanjsko tijelo, na jeziku i pismu nacionalnih manjina ne izdaje javne isprave, ne tiska obrasce koji se koriste u slubene svrhe niti je na jeziku i pismu nacionalne manjine ispisan tekst peata i igova, natpisnih ploa, odnosno zaglavlja akata. Temeljem lanka 12., stavak 1., Ustavnog zakona ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na podruju jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine ine najmanje treinu stanovnika takve jedinice. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine udio srpske nacionalne manjine u stanovnitvu Grada Vrbovskog iznosi vie od 1/3 odnosno 36,23%. Statutom Grada Vrbovsko nije propisana ravnopravna slubena uporaba srpskog jezika i pisma. Liko senjska upanija Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, temeljenim na Popisu stanovnitva iz 2001. godine, na podruju Liko-senjske upanije srpska nacionalna manjina ini veinu stanovnitva u opinama Donji Lapac (73,56%) i Vrhovine (55,03%). Opina Vrhovine je svojim Statutom zajamila ravnopravnu uporabu jezika i pisma srpske nacionalne manjine, s tim da se obvezala posebnim aktom propisati uvjete i nain ostvarivanja ravnopravne uporabu jezika i pisma. Prema izvjeu Opine Vrhovine i Opine Donji Lapac, ravnopravna uporaba jezika i pisma srpske nacionalne manjine, u smislu odredaba lanaka 8. 11. Zakona o uporabi jezika i pisma, ne ostvaruje se iz razloga to nije bilo zahtjeva za ostvarivanjem tih prava. U odnosu na provedbu i primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma od strane Ureda dravne uprave u Liko-senjskoj upaniji, u postupcima prvog stupnja, na podruju navedenih opina obavljaju se poslovi matiarstva, s tim da se u opini Donji Lapac nalazi matini ured, dok se poslovi matiarstva za podruje Opine Vrhovine obavljaju u Ispostavi ureda dravne uprave u Otocu. U proteklom razdoblju nije bilo zahtjeva graana za izdavanje javnih isprava na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine te Ured nije tiskao obrasce koji se koriste u slubene svrhe na jeziku i pismu te nacionalne manjine.

Zadarska upanija Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine na podruju Zadarske upanije pripadnici srpske nacionalne manjine ine jednu treinu stanovnitva u Opini Graac (38,82%). Osjeko baranjska upanija Iz dostavljenog izvjea Osjeko-baranjske upanije, a koje se odnosi na provedbu i primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma utvreno je sljedee: Opina Jagodnjak U opini Jagodnjak srpska nacionalna manjina ini 64,72% ukupnog stanovnitva te je Statutom opine predviena javna uporaba jezika i pisma srpske nacionalne manjine. Tako je omogueno srpskoj nacionalnoj manjini obraanje opinskim tijelima na srpskom jeziku i pismu, pri emu se istie da se u praksi rijetko dogaa da netko od pripadnika srpske nacionalne manjine upuuje pismena na srpskom jeziku i irilinom pismu. Osim navedenog, u provoenju odredbi Statuta, natpisi (Opina, nazivi ulica i slino) sadravaju osim hrvatskog jezika i pisma i srpski jezik i irilino pismo. Opina Bilje U opini Bilje, maarska nacionalna manjina ini 35,05% od ukupnog stanovnitva tog podruja te je Statutom Opine Bilje zajamena uporaba jezika maarske nacionalne manjine pa se sukladno lancima 11.-20. Statuta uporaba jezika i pisma provodi i primjenjuje na cijelom podruju Opine. Opina Kneevi Vinogradi U Opini Kneevi Vinogradi maarska nacionalna manjina ini 40,90% od ukupnog broja stanovnitva te se, sukladno lancima 14.-17. Statuta Opine Kneevi Vinogradi, utvruje ravnopravna uporaba maarskog jezika na podruju cijele Opine. U Opini Kneevi Vinogradi izvreno je usklaivanje opih akata sa Zakonom o uporabi jezika i pisma te se Zakon provodi u potpunosti. Najvaniji akti (natjeaji, obavijesti, izvjetaji, oglasi i dr.) tiskaju se dvojezino. Opina odolovci U Opini odolovci srpska nacionalna manjina broji 84,55%, te je Statutom Opine (Slubeni glasnik Opine odolovci, broj 1/06) predviena ravnopravna uporaba jezika i pisma srpske nacionalne manjine. U Opini odolovci osigurano je dvojezino (na hrvatskom i srpskom jeziku) ispisivanje teksta peata, ispisivanje natpisnih ploa predstavnikih i izvrnih tijela opine. Vijenicima, odnosno graanima, osigurana je dvojezina: - dostava materijala za sjednice, - izrada zapisnika, - objava zakljuaka, - objavljivanje slubenih obavijesti i poziva.

Opina je osigurala graanima pravo da im se dvojezino izdaju javne isprave i tiskaju obrasci koji se koriste u slubene svrhe. Opina Punitovci U Opini Punitovci slovaka nacionalna manjina ini 35,57% ukupnog stanovnitva, meutim, Statutom nije regulirana ravnopravna uporaba manjinskog jezika. Rad slovake nacionalne manjine vidljiv je kroz Maticu Slovaku, Josipovac i Jurjevac, kroz Vijea slovake nacionalne manjine i Opinu Punitovci u kojoj od 13 lanova Vijea 8 lanova su graani slovake nacionalne manjine. U dosadanjem radu Opinskog vijea Opine Punitovci ne osjea se potreba za striktnim primjenjivanjem Zakona o uporabi jezika i pisma. ibensko kninska upanija Na podruju ibensko-kninske upanije u etiri jedinice lokalne samouprave, odnosno u opinama Biskupija, Ervenik, Civljane i Kistanje, srpska nacionalna manjina ini veinu stanovnitva. Od navedenih opina jedino je opina Biskupija u svom Statutu (Slubeni vjesnik ibenskokninske upanije, broj 17/01, 4/03, 12/05 i 3/06) propisala ravnopravnu slubenu uporabu, pored hrvatskog jezika i latininog pisma, uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, odnosno jezika i pisma srpske nacionalne manjine. lankom 9. propisano je da opina ima peat, koji je ispisan latinicom i irilicom. lankom 9.b je propisano da na podruju Opine Biskupija, pored hrvatskog jezika i latininog pisma u slubenoj uporabi je srpski jezik i irilino pismo. lankom 9. c propisano je da e se pripadnicima nacionalnih manjina osigurati sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, sloboda sluenja svojim jezikom i pismom u slubenoj i privatnoj uporabi. Odredbe koje reguliraju navedenu materiju su u djelominoj primjeni, budui da se provode postupci za stvaranje uvjeta za njihovu cjelovitu primjenu. Vukovarsko srijemska upanija U Vukovarsko-srijemskoj upaniji, u gradu Vukovaru u kojem se nalazi sjedite Ureda dravne uprave, te u gradovima Vinkovci, upanja i Ilok u kojima se nalaze ispostave Ureda, u slubenoj uporabi pored hrvatskog jezika i latininog pisma nije uveden i jezik i pismo pripadnika nacionalnih manjina, jer u istima niti jedna nacionalna manjina ne ini jednu treinu ukupnog stanovnitva. Zbog navedenog, u gradovima Vukovar, Vinkovci, upanja i Ilok ne primjenjuju se odredbe lanka 18. stavak 1. i 2. Zakona o uporabi jezika i pisma u vezi dvojezinog ili viejezinog izdavanja javnih isprava, tiskanja obrazaca koji se koriste u slubene svrhe, ispisivanja teksta peata i igova u istoj veliini slova, ispisivanja natpisne ploe, te ispisivanja zaglavlja akata istom veliinom slova.

10

U Vukovarsko-srijemskoj upaniji Zakon o uporabi jezika i pisma provodi se u sljedeim opinama: Borovo, Negoslavci, Markuica i Trpinja. One su svojim statutima propisale slubenu uporabu srpskog jezika i irilinog pisma. Dvojezinost se primjenjuje u radu predstavnikih i izvrnih tijela ovih opina, u postupku pred njihovim upravnim tijelima, a statutima su regulirale ispisivanje teksta peata i igova istom veliinom slova, ispisivanje natpisnih ploa predstavnikih i izvrnih tijela opine, odnosno upravnih tijela, ispisivanje zaglavlja akata istom veliinom slova na oba jezika i pisma. Ove statutarne odredbe se i primjenjuju. Temeljem lanka 6., stavak 2., Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u tri opine Vukovarsko-srijemske upanije ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine uvedena je samo za dio opine. U Opini Tompojevci za podruje naselja Mikluevci gdje veinu stanovnitva ine Rusini (ukupno 486 stanovnika, 359 je Rusina) uvedena je Statutom Opine Tompojevci ravnopravna uporaba rusinskog jezika, a za naselje akovci u istoj Opini gdje veinu stanovnika ine Maari, ravnopravna uporaba maarskog jezika. U Opini Tordinci, za podruje naselja Korog, Statutom je regulirana uz slubenu uporabu hrvatskog jezika i latininog pisma ravnopravna uporaba maarskog jezika u skladu sa posebnim propisima (naselje Korog od ukupno 521 stanovnika ima 378 Maara). Opina Bogdanovci je statutom opine regulirala ravnopravnu uporabu rusinskog jezika na podruju naselja Petrovci, gdje od ukupno 988 stanovnika ima 549 Rusina. U ovim opinama gdje se samo za dio opine uvodi ravnopravna uporaba jezika i pisma nacionalne manjine u praksi se stanovnitvo, kada se radi o slubenoj prepisci sa upravnim tijelima opine, slui hrvatskim jezikom i latininim pismom. Istarska upanija Ured dravne uprave u Istarskoj upaniji kao tijelo dravne uprave prvog stupnja, u provedbi Zakona o uporabi jezika i pisma, u sjeditu ureda u Puli, kao i u onim svojim ispostavama, u gradovima u kojim je u slubenoj uporabi pored hrvatskog jezika i latininog pisma i jezik i pismo talijanske nacionalne manjine, izdaje dvojezine izvode iz dravnih matica kao i druge akte ako to stranke to zatrae. Takoer, na svim peatima i igovima Ureda tekst je ispisan i na hrvatskom i talijanskom jeziku, kao i natpisne ploe slubi, ispostava (Pula, Rovinj, Pore, Umag, Buje) i matinih ureda (Pula, Rovinj, Pore, Umag, Buje, Novigrad, Vodnjan). U opinama Bale, Brtonigla, Faana, Gronjan, Linjan, Motovun i Oprtalj, te gradovima Buje, Pula, Vodnjan, Rovinj, Umag i Novigrad, statutima je propisana ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma talijanske nacionalne manjine. Pripadnici talijanske nacionalne manjine, pored ostalih prava, imaju i pravo na sluenje svojim jezikom i pismom, pristup sredstvima javnog priopavanja, te obavljanje djelatnosti javnog priopavanja na jeziku i pismu kojim se slue.

11

Obveza propisivanja statutom ravnopravne uporabe jezika i pisma, a s obzirom na udio pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovnitvu, odnosi se samo na dvije opine, a to su Gronjan i Brtonigla. Opina Gronjan U Opini Gronjan, talijanska nacionalna manjina ini 51,21%, te je Statutom Opine propisana sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, te ravnopravnost pripadnika svih nacionalnih manjina. Statutom Opine Gronjan osigurava se dvojezino: - ispisivanje teksta peata i igova istom veliinom slova, - ispisivanje natpisnih ploa predstavnikog, izvrnog i upravnih tijela kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti istom veliinom slova, - ispisivanje zaglavlja akata dvojezino istom veliinom slova, - objavljivanje slubenih obavijesti i poziva predstavnikog, izvrnog i upravnih tijela, kao i materijala za sjednice predstavnikog i izvrnog tijela. Ravnopravna slubena uporaba talijanskog jezika u uredovanju upravnih tijela odnosi se na sljedee: - obrasci, pozivi, potvrde, rjeenja i ostali pojedinani akti koje upravna tijela upuuju graanima, moraju uz tekst na hrvatskom jeziku sadravati i tekst na talijanskom jeziku, - javni oglasi, pozivi i druga priopenja kada se oglaavaju, moraju uz tekst na hrvatskom jeziku sadravati i tekst na talijanskom jeziku, a kada se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopavanja, moraju se dostaviti na hrvatskom i talijanskom jeziku, - natpisi i oznake u uredima moraju biti na hrvatskom i talijanskom jeziku, - in sklapanja braka obavlja se na jeziku ili jezicima koji su u ravnopravnoj slubenoj uporabi, na podruju Opine Gronjan, prema sporazumu osoba koje namjeravaju sklopiti brak. Na podruju Opine Gronjan na hrvatskom i talijanskom jeziku, istom veliinom slova ispisuju se. - pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, - nazivi ulica i trgova, - nazivi mjesta i geografskih lokaliteta, - nazivi pravnih i fizikih osoba koje obavljaju javnu djelatnost. Radi ostvarivanja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika opinska uprava Opine Gronjan, ustanove i pravne osobe, iji je osniva Opina, zapoljava odgovarajui broj djelatnika koji se podjednako slue hrvatskim i talijanskim jezikom. Opina Brtonigla U Opini Brtonigla pripadnici talijanske nacionalne ine 37,37% od ukupnog stanovnitva , te je i Statutom te Opine propisano da se pripadnicima nacionalnih manjina jami sluenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te pristup sredstvima javnog priopavanja i obavljanje djelatnosti javnog priopavanja (primanja i irenja informacija) na jeziku i pismu kojim se slue.

12

Statutom se propisuje poticanje na uenje talijanskog jezika, kao jezika drutvene sredine. lankom 20. propisano je da se na podruju Opine ravnopravna uporaba jezika talijanske nacionalne manjine ostvaruje: - u radu predstavnikog i izvrnog tijela Opine, - u postupku pred upravnim tijelima Opine, - u postupku pred tijelima dravne uprave prvog stupnja, pred ustrojstvenim jedinicama sredinjih tijela dravne uprave koja postupaju u prvom stupnju, - pred sudbenim tijelima prvog stupnja, dravnim odvjetnitvima i dravnim pravobraniteljstvima prvog stupnja, javnim biljenicima i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a koji su ovlateni postupati na podruju opine koja je u ravnopravnu slubenu uporabu uvela manjinski jezik. Ova tijela omoguiti e koritenje i preuzeti valjanost privatnih pravnih isprava sastavljenih na podruju Republike Hrvatske i kada su sastavljene na talijanskom jeziku. U Opini Brtonigla osigurava se dvojezino: - ispisivanje teksta peata i igova istom veliinom slova, - ispisivanje natpisnih ploa predstavnikog, izvrnog i upravnih tijela, kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti istom veliinom slova, - ispisivanje zaglavlja akata dvojezino, istom veliinom slova, - objavljivanje slubenih obavijesti i poziva predstavnikog, izvrnog i upravnih tijela, kao i materijala za sjednice predstavnikog i izvrnog tijela. Ravnopravna slubena uporaba talijanskog jezika u uredovanju upravnih tijela odnosi se na sljedee: - obrasci, pozivi, potvrde, rjeenja i ostali pojedinani akti koje upravna tijela upuuju graanima, moraju uz tekst na hrvatskom jeziku i sadravati tekst na talijanskom jeziku, - javni oglasi, pozivi i druga priopenja kada se oglaavaju, moraju uz tekst na hrvatskom jeziku sadravati i tekst na talijanskom jeziku, a kada se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopavanja, moraju se dostaviti na hrvatskom i talijanskom jeziku, - natpisi i oznake u uredima moraju biti na hrvatskom i talijanskom jeziku, - in sklapanja braka obavlja se na jeziku ili jezicima koji su u ravnopravnoj slubenoj uporabi na podruju Opine Brtonigla, prema sporazumu osoba koje namjeravaju sklopiti brak. Na podruju Opine Brtonigla na hrvatskom i talijanskom jeziku, istom veliinom slova ispisuju se: - pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, - nazivi ulica i trgova, - nazivi mjesta i geografskih lokaliteta, - nazivi pravnih i fizikih osoba koje obavljaju javnu djelatnost. Radi ostvarivanja ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, opinska uprava Opine Brtonigla, ustanove i pravne osobe, iji je osniva Opina, zapoljavaju odgovarajui broj djelatnika koji se podjednako slue hrvatskim i talijanskim jezikom.

13

Obzirom na uee nacionalnih manjina u ukupnom broju stanovnika lokalnih jedinica, a sukladno Ustavnom zakonu i Zakonu o uporabi jezika i pisma u slijedeim upanijama nije bilo obveze uvoenja odgovarajuih odredaba u Statute sljedeih upanija: Zagrebaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija, Varadinska upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Virovitiko-podravska upanija, Poeko-slavonska upanija, Brodsko-posavska upanija, Splitsko-dalmatinska upanija, Dubrovako-neretvanska upanija, Meimurska upanija Vezano uz pravo pripadnika nacionalnih manjina da se obrasci osobnih iskaznica tiskaju i popunjavaju i na jeziku i pismu kojim se oni slue ukazujemo na odredbe lanka 8. stavka 2. i 3. Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne novine broj: 11/02, 122/02. i 31/06.). Navedenim odredbama propisano je da kada je to utvreno posebnim zakonom ili meunarodnim ugovorima, obrazac osobne iskaznice za pripadnika nacionalne manjine tiska se i na jeziku nacionalne manjine i popunjava na hrvatskom jeziku latininim pismom i jeziku i pismima pripadnika nacionalnih manjina. Nastavno se daju podaci o ukupnom broju osobnih iskaznica izdanih na jeziku i pismu nacionalne manjine za razdoblje od 01. 01. 2006. do 31. 12. 2006. godine: - talijanska nacionalna manjina - srpska nacionalna manjina - eka nacionalna manjina - maarska nacionalna manjina UKUPNO 2913 34 1 36 2984

Od navedenog broja 5 osobnih iskaznica izdano je izvan podruja u kojima se primjenjuje ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma pojedine nacionalne manjine. Ouvanje tradicijskih naziva i oznaka, te uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina Ustavni zakon u lanku 13. propisuje da se zakonom kojim se ureuje uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina i/ili statutima lokalnih jedinica propisuju mjere koje omoguuju na podrujima tradicionalno ili u znatnijem broju naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (lanak 10.) propisuje da e se statutom opine ili grada u kojima je u ravnopravnoj slubenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, propisati da li se i kod kojih mjesta koriste tradicionalni nazivi mjesta ili lokaliteta.

14

Vezano uz uporabu znamenja i simbola upuujemo na odredbu lanka 14. Ustavnog zakona, sukladno kojoj pripadnici nacionalnih manjina slobodno uporabljuju svoje znamenje i simbole, kao i obiljeavaju svoj praznik. Uz slubenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajue znamenje i simbole nacionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili sveana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave dune su statutom propisati slubenu uporabu i nain koritenja zastave i simbola nacionalnih manjina. Navodimo primjer Opine Gvozd gdje je Statutom propisano da pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na ravnopravnu slubenu uporabu srpskog jezika i pisma na cijelom podruju opine Gvozd, te imaju pravo slobodno isticati svoju zastavu i simbole zajedno sa zastavom i grbom Republike Hrvatske na dane praznika i blagdana, a stalno je isticati na zgradi opine Gvozd zajedno sa zastavom Republike Hrvatske. Nadalje, Statutom Opine Krnjak pripadnicima srpske nacionalne manjine jami se pravo na javnu uporabu njihovog jezika i pisma, pravo ouvanja nacionalnog i kulturnog identiteta, pravo na osnivanje autonomnih kulturnih i drugih drutava, pravo na slobodno organiziranje informativne i izdavake djelatnosti, pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitom jeziku i pravo na isticanje nacionalnih obiljeja. Navodimo i primjer Grada Zagreba, gdje je Statutom Grada propisano da nacionalne manjine mogu, uz slubenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske, isticati odgovarajue znamenje i simbole nacionalnih manjina koje utvrdi koordinacija vijea i predstavnika nacionalnih manjina koju su vijea i predstavnici nacionalnih manjina jedinica podrune (regionalne) samouprave osnovali za podruje Republike Hrvatske. Nadalje, Statutom Grada je propisano i da zastavu nacionalne manjine koju utvrdi koordinacija za podruje Republike Hrvatske, vijee, odnosno predstavnik nacionalne manjine, istie na poslovnim zgradama u kojima ima sjedite, i to u sveanim i drugim prigodama vanim za nacionalnu manjinu te u dane alosti u dravi naroda s kojim pripadnici nacionalne manjine dijele ista etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja, kada se vije na pola koplja. Vezano uz uporabu drugih simbola i znamenja nacionalne manjine koje utvrdi koordinacija za podruje Republike Hrvatske, Statutom Grada propisano je da se isti mogu upotrebljavati i u sastavu peata i igova nacionalne manjine, u natpisnim ploama na poslovnim zgradama u kojima imaju sjedite te u slubenim i sveanim prostorijama, te u zaglavljima slubenih akata koje donose. Zakljuno, Statutom je predviena i mogunost da se u sveanim prigodama vanim za nacionalnu manjinu moe izvoditi himna i /ili sveana pjesma nacionalne manjine koju utvrdi koordinacija za podruje Republike Hrvatske, te obveza da se prije izvoenja himne i/ili sveane pjesme nacionalne manjine izvodi himna Republike Hrvatske.

15

1b) Uporaba manjinskog jezika u postupcima pred pravosudnim tijelima


Republika Hrvatska je u kolovozu 2006. godine podnijela Tree izvjee o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koje se sada razmatra pred Odborom strunjaka kao strunim tijelom za primjenu Povelje. U pripremi Treeg izvjea Ministarstvo pravosua je kao koordinator izrade Izvjea organiziralo seminar na kojem su razmatrane Preporuke Odbora ministara Vijea Europe, donesene povodom Drugog izvjea o primjeni Povelje. Na seminaru u sudjelovali predstavnici udruga nacionalnih manjina, predstavnici ureda dravne uprave u upanijama u kojima preteito ive pripadnici nacionalnih manjina, te predstavnici tijela dravne uprave. U radu seminara su uz lanove Odbora strunjaka za Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima sudjelovali i saborski zastupnici, predstavnici OESS-a i Europske komisije. Na seminaru je ocijenjeno da je Republika Hrvatska u periodu obuhvaenim Drugim periodinim izvjeem o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, a posebice u periodu nakon podnoenja Izvjea, uinila znaajan napredak u zatiti i promicanju manjinskih jezika. Meutim, potrebno je poduzimati daljnje korake radi potpunije primjene Povelje pa su predloene mjere koje su ugraene u zakljune ocjene Treeg izvjea o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. U svom Treem izvjeu Vlada Republike Hrvatske oitovala se o svim preporuka podnijetim na Drugo izvjee te predloila sljedee Zakljuke. - Uspostavljena je trajna suradnja s predstavnicima nacionalnih manjina, kako putem Ureda za nacionalne manjine i resornih tijela, tako i kroz Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske kao posebno tijelo nacionalnih manjina na dravnoj razini, uspostavljeno Ustavnim zakonom. - Vlada Republike Hrvatske nastavit e suradnju s nadlenim tijelima Vijea Europe i drugim meunarodnim institucijama na unapreivanju poloaja nacionalnih manjina. - U okviru mjera za unapreivanje pravosudnog i upravnog sustava te sustava obrazovanja provodit e se posebne aktivnosti i programi usmjereni na edukaciju i podizanje razine strunosti svih tijela nadlenih za provedbu meunarodnih dokumenata. Nastavit e se poduzimanje potrebnih mjera za osiguravanje meunarodnih standarda u zatiti i ostvarivanju prava nacionalnih manjina na svim razinama. - Svjesna opasnosti asimilacije govornika manjinskih jezika i nastojei ouvati manjinske jezike kao posebnu kulturnu vrijednost Republika Hrvatska e u suradnji s institucijama i udrugama nacionalnih manjina poduzimati mjere za zatitu manjinskih jezika i poticanje pripadnika nacionalnih manjina na uenje i uporabu svojeg materinjeg jezika u skladu sa stajalitima iznijetim uz pojedine Preporuke Odbora ministara. Podruja u Republici Hrvatskoj na kojima se u pravosudnim tijelima koriste manjinski jezici su podruja upanijskog suda u Vukovaru, Osijeku i Puli.

16

Pravosudna tijela na podruju upanijskog suda u Vukovaru, odnosno opinski sudovi, ne koriste dvojezine natpisne ploe, zaglavlja akata, peate i igove. Takoer, na podruju upanijskog suda u Osijeku i opinskih sudova s podruja ovog upanijskog suda ne koriste se dvojezine natpisne ploe, zaglavlja akata, peata i igova. Razlog nekoritenja dvojezinih natpisnih ploa, zaglavlja akata, peata i igova je to na podruju ovih sudova nije bilo predmeta koji su voeni na nekom od manjinskih jezika. Meutim ukoliko bi se pred pravosudnim tijelom javile stranke koje su pripadnici nacionalnih manjina i koristile bi pri tome manjinski jezik, pravosudno tijelo osiguralo bi stalnog sudskog tumaa u predmetnom postupku. Na podruju upanijskog suda u Puli dvojezine natpisne ploe na hrvatskom i talijanskom jeziku, peate i igove, a po potrebi i zaglavlja akata koriste Opinski sud u Bujama i Opinski sud u Rovinju i to iz razloga to kod ovih sudova se vode predmeti u kojima su stranke u postupku koristile manjinski jezik tj. talijanski jezik i to prvenstveno iz razloga vee naseljenosti pripadnika talijanskih manjina na tim podrujima. upanijsko dravno odvjetnitvo u Vukovaru, kao ni upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku ne koriste dvojezine natpisne ploe, zaglavlja akata, peate i igove na manjinskim jezicima. Na podruju upanijskog dravnog odvjetnitva u Puli jedino opinska dravna odvjetnitva u Bujama i Rovinju koriste dvojezine natpisne ploe i to na hrvatskom i talijanskom jeziku.

1c) Problemi u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji se odnose na uporabu jezika i pisma
Vezano uz tekoe u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koje se odnose na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, ukazujemo na praksu koja je pokazala da potreba za ostvarivanjem prava na uporabu manjinskog jezika i pisma nije u svim upanijama na podruju Republike Hrvatske jednaka, i to iz razloga to pripadnici nacionalnih manjina na podrujima nekih upanija nisu znatnije zastupljeni u ukupnom stanovnitvu, ili od strane pripadnika nacionalnih manjina ne postoji interes za uporabom manjinskog jezika i pisma, iako je to pravo propisano statutima i drugim opim aktima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Nadalje, ukazujemo da se unaprjeivanje, ouvanje i zatita poloaja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj osigurava i kroz djelovanje raznih tijela, npr. vijea i predstavnika nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine, razliitih udruga itd., iji je rad, izmeu ostalog, usmjeren na motiviranje i poticanje pripadnika nacionalnih manjina u konzumiranju njihovih prava, pa tako i na uporabu manjinskog jezika i pisma. Vezano uz konkretan sluaj slubene uporabe ekog jezika i pisma na podruju Grada Daruvara navodimo sljedee: Vijee eke nacionalne manjine Grada Daruvara, pozivajui se na steena prava, zatrailo je ravnopravnu slubenu uporabu ekog jezika na cijelom podruju Grada Daruvara. Napominjemo da prema popisu stanovnitva iz 2001. godine eka nacionalna manjina na podruju Grada Daruvara nije zastupljena s jednom treinom stanovnika te da ne postoji meunarodni ugovor koji propisuje ravnopravnu uporabu jezika eke nacionalne manjine.

17

Nadalje, vezano uz steena prava na koja se Vijee eke nacionalne manjine Grada Daruvara poziva, navodimo da je Statutom bive Opine Daruvar iz 1984. godine propisano da e se aktima Skuptine Opine, mjesnih i samoupravnih interesnih zajednica i drugih samoupravih organizacija i zajednica regulirati mjere za ostvarivanje prava narodnosti, izmeu ostaloga: utvrditi mjeovita, odnosno dvojezina podruja za eki jezik ili jezik druge narodnosti, odrediti podruja i mjesta u kojima se dvojezino istiu vanjska obiljeja (natpisi, nazivi organa i organizacija...). Kako nema dokaza da su akti na koje upuuje Statut bive Opine Daruvar doneseni, ne moe se niti zakljuiti koji je opseg prava eka nacionalna manjina imala i na kojim podrujima bive Opine Daruvar. Zbog navedenoga u ostvarivanju prava eke nacionalne manjine na slubenu uporabu ekog jezika na podruju grada Daruvara nije mogue pozivati se na steena prava, ve se to pravo moe ostvariti (i ostvaruje se) iskljuivo u opsegu koji je propisan Statutom Grada Daruvara.

18

2. ODGOJ I OBRAZOVANJE NA JEZIKU I PISMU NACIONALNIH MANJINA


Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine temeljem Ustava, Ustavnog zakona i Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

2 a) Osnovnokolsko obrazovanje
Odgojno-obrazovne ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu se osnivati te odgoj i obrazovanje provoditi za manji broj uenika od onog koji je propisan za kolske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. 1.Kroz postojei zakonski okvir pravo na obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina manjine ostvaruju u jednom od tri modela: Model A cjelokupna nastava izvodi se na jeziku i pismu nacionalne manjine uz obvezno uenje hrvatskog jezika. U pravilu, ovaj model nastave realizira se u posebnoj ustanovi, ali moe i u ustanovi na hrvatskom jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine. Nastavu po modelu A imaju talijanska, srpska, maarska i eka nacionalna manjina. Model B nastava se izvodi na hrvatskom jeziku i pismu, kao i na jeziku i pismu nacionalne manjine, tzv. dvojezina nastava. Na hrvatskom jeziku slua se prirodna skupina predmeta, a na jeziku i pismu nacionalne manjine drutvena skupina, odnosno nacionalna skupina predmeta. Ova nastava u pravilu se izvodi u ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku, ali u posebnim razrednim odjelima. Nastavu po modelu B imaju maarska i eka nacionalna manjina. Model C njegovanje jezika i kulture posebni je program nastave koji se realizira kao nastavni predmet od pet kolskih sati tjedno uz cjelokupni program nastave na hrvatskom jeziku. Program obuhvaa nastavu iz jezika i knjievnosti nacionalne manjine, povijesti, zemljopisa, glazbene i likovne kulture. Nastavu po modelu C imaju srpska, slovaka, eka, maarska, rusinska, ukrajinska, albanska, austrijska, njemaka i makedonska nacionalna manjina. Odgoj i obrazovanje u jednom od modela ostvaruje se od predkolske dobi do visokokolskog obrazovanja (djeji vrtii, osnovne i srednje kole te visokokolske ustanove). U pedagokom standardu i u ukupnoj odgojno-obrazovnoj praksi primjenjuje se tzv. pozitivna diskriminacija u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina pa se tako razredni odjeli osnivaju bez obzira na broj uenika, jednako kao i ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine. Nastava se odvija prema planu i programu hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava. Cjelokupna nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina sastavni je dio sustava kolstva s tim to se specifinosti manjine ostvaruju kroz uenje materinskog jezika i kulture, odnosno dodatnih sadraja u predmetima jezika i knjievnosti, povijesti, zemljopisa, glazbene i likovne kulture. U svim modelima uz svoj jezik pripadnici nacionalnih manjina imaju obvezni program hrvatskog jezika i pisma u istom broju sati kao i materinskog jezika. 19

Za pripadnike manjina koje nemaju institucionalno organiziran nijedan oblik nastave, jezik i pismo i specifinosti manjine njeguju se organiziranjem ljetnih i zimskih kola ili u vidu dopisno-konzultativne nastave. Pripadnici nacionalne manjine imaju prednost pri zapoljavanju u nastavi na jeziku nacionalne manjine uz uvjet da ispunjavaju uvjete o kolskoj i strunoj spremi. U sluajevima nedostatka strunog kadra mogue je zaposliti djelatnike iz matine drave ili pripadnika druge narodnosti koji su obvezni znati jezik i pismo odnosne manjine. Pripadnici manjina imaju pravo organizirati ustanove na svom jeziku i pismu i to pravo ostvaruju talijanska, srpska, eka i maarska nacionalna manjina. Jezik manjine kao jezik sredine u kolskim ustanovama na hrvatskom jeziku i pismu ima samo talijanska nacionalna manjina. Nastava vjerskog odgoja organizira se sukladno vaeem nastavnom planu i programu te sporazumima izmeu vjerskih zajednica i Vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta osiguralo je sredstva za financiranje udbenika namijenjenih obvezatnom obrazovanju sukladno dopunama Zakona o udbenicima za osnovnu i srednju kolu. Za sada se udbenici prevode i tiskaju samo za nastavu osnovnih kola i njegovanje jezika i kulture. Za srednje kole nije preveden nijedan udbenik ni za jednu manjinu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta dalo je suglasnost na koritenje udbenika koji su za potrebe nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina uvezeni iz matinih drava. U 2006. godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta osiguralo je sredstva za nacionalne manjine. Rasporeena sredstva za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, u iznosu od 6.337.669,84 kn, rasporeena su na programe tiskanja i prevoenja udbenika, prirunika i knjiga, programe ljetnih i zimskih kola, posebnih programa za Rome, programe seminara i usavravanja uitelja i nastavnika i programe predkolskog odgoja i predkole. Crnogorska nacionalna manjina ........................................ 159.462,50 kn Romska nacionalna manjina........................................... 1.534.439,30 kn Srpska nacionalna manjina............................................. 2.606.288,70 kn eka nacionalna manjina................................................. 786.850,00 kn Slovaka nacionalna manjina ............................................ 161.167,20 kn Talijanska nacionalna manjina .......................................... 705.600,00 kn Rusinska i ukrajinska nacionalna manjina ........................ 202.886,00 kn Maarska nacionalna manjina........................................... 119.276,14 kn Makedonska nacionalna manjina ........................................ 50.000,00 kn idovska nacionalna manjina.............................................. 11.700,00 kn UKUPNO: ...................................................................... 6.337.669,84 kn Pokazatelji o programima odgojno-obrazovnog rada s predkolskom djecom pripadnicima nacionalnih manjina u 2006. godini, odnosno u 2006./07. pedagokoj godini prikupljeni su od djejih vrtia i drugih pravnih osoba koje provode programe predkolskog odgoja i od slubi za drutvene djelatnosti u uredima dravne uprave u upanijama. Prema tim podacima, u sustavu predkolske djelatnosti imamo ukupno 1.787 djece predkolske dobi koji su pripadnici nacionalnih manjina (podaci u privitku).

20

U osnovnokolski odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina ukupno je bilo ukljueno 6.856 uenika u svim modelima obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina (podaci u privitku) te 3.010 uenika koji pripadaju romskoj nacionalnoj manjini s kojima je radilo 15 romskih pomagaa za iji rad su izdvojena sredstva u ukupnom iznosu od 746.660,00 kuna.

2 b) Srednjokolsko obrazovanje
Srednjokolsko obrazovanje uenika pripadnika nacionalnih manjina utemeljeno je na odredbama Zakona o srednjem kolstvu, kojim se, uz ope odredbe o dostupnosti pod jednakim uvjetima utvruje posebno pravo za pripadnike nacionalne manjine prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i drugih propisa. Uz zakonsko pravo u praksi se posebno tolerantno odnosi prema kolama koje imaju razredne odjele na jeziku nacionalne manjine, a posebno s obzirom na pogodnosti koje se odnose na organizaciju rada te upis uenika u I. razred srednje kole. U postupku upisa uenika, ako se za neki od programa ne prijavi dovoljan broj, uenicima e se ponuditi upis u drugi program za koji su se alternativno prijavili u postupku upisa. Iznimno, manje skupine smiju se organizirati samo u nekim izrazito deficitarnim strukama i rijetkim zanimanjima (npr. urar, zlatar, pukar, ljeva, tesar, tapetar, dimnjaar, kotlar, klobuar, krznar, glazbalar, staklar), u kolama na otocima, u kolama na podrujima od posebne dravne skrbi i u kolama s dvojezinom nastavom na hrvatskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina. Sukladno navedenome, za uenike koji se koluju na jeziku i pismu nacionalne manjine organiziraju se razredni odjeli s malim brojem uenika, kao to je to vidljivo iz tablica u prilogu. Prigodom planiranja upisnih kvota u kolama koje organiziraju nastavu na srpskom jeziku (Beli Manastir, Dalj i Vukovar) primjenjuje se pravilo istovjetne (simetrine) ponude obrazovnih programa i razrednih odjela u istom opsegu za upis uenika srpske nacionalne manjine kao i uenicima Hrvatima. Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje kole uenicima pripadnicima nacionalnih manjina omoguen je olakan upis u odnosu na bodovni prag, odnosno mogu se upisati s manje od 10 posto bodova od broja utvrenog za cjelokupnu populaciju. Istom odlukom posebne pogodnosti pruene su uenicima romske nacionalne manjine, a na temelju Nacionalnog programa za Rome. Uenik romske nacionalne manjine koji ivi u uvjetima koji su mogli utjecati na njegov uspjeh u osnovnoj koli moe se upisati u srednju kolu ako ima do 10 posto manje bodova od bodova propisane za cjelokupnu populaciju te ako zadovolji na ispitu sposobnosti i darovitosti u kolama u kojima je to upisni uvjet. Za koritenje ovog prava, uz ostale upisne dokumente, za upis u srednju kolu uenik uz prijavnicu prilae preporuka Vijea romske nacionalne manjine, odnosno registrirane romske udruge i miljenje slube za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji uenika za do tri primjerena programa obrazovanja. Ukupno je bilo upisano 1.969 uenika/ca s nastavom na ekom, maarskom, srpskom i talijanskom jeziku (podaci u privitku). Takoer je ukljueno 58 romskih uenika u trogodinjim i 2 u etverogodinjim programima srednjih kola.

21

2c) Visokokolsko obrazovanje


Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju postupak odabira pristupnika za upis na nain koji jami ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, drutveni poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Visoka uilita utvruju kriterije na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. Na visokim uilitima pripadnici nacionalnih manjina prate nastavu na hrvatskom jeziku. Sveuilite u Rijeci, Visoka uiteljska kola u Puli, koja je postala dio Sveuilita Juraj Dobrila u Puli, godinama ustrojava studije za talijansku nacionalnu manjinu i to studij razredne nastave i predkolskog odgoja na talijanskom jeziku. Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu ustrojava razrednu nastavu sa srpskim jezikom. Na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj studira 11 studenata/ica koji se deklariraju kao Romi kojima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta osigurava financijsku potporu kao poticaj za uspjean zavretak studija. U cilju omoguavanja uspjenog studiranja i poveanja broja upisanih studenata na visokim uilitima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta prua financijsku potporu (dravne stipendije za redovite studente, subvencionirani smjetaj u studentskim domovima, subvencioniranu prehranu u studentskim restoranima). Visoko uilite svim studentima nakon upisa izdaje studentsku iskaznicu uz pomo koje oni ostvaruju odreena prava, npr. pravo prehrane u studentskim restoranima, subvencionirani javni prijevoz za studente. Studenti imaju pravo na smjetaj u studentskom domu na temelju prijave na javni natjeaj koji raspisuje studentski centar.

22

3. KULTURNA AUTONOMIJA
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj propisuje da pripadnici nacionalnih manjina radi ouvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta mogu osnivati udruge, zaklade i fundacije, te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopavanja, kulturne, izdavake (nakladnike), muzejske, arhivske, knjinine i znanstvene djelatnosti Za ostvarivanje ovog prava relevantni su slijedei propisi i ugovori: - Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina - Zakon o potvrivanju Sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zatiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, Meunarodni ugovori br. 3/05), - Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina (Narodne novine, Meunarodni ugovori br.15/97), - Zakon o potvrivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima (Narodne novine, Meunarodni ugovori br. 18/97), - Zakon o potvrivanju okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina (Narodne novine, Meunarodni ugovori br.14/97), - Zakon o potvrivanju Sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Republike Maarske o zatiti maarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Maarskoj (Narodne novine, Meunarodni ugovori br. 8/95). Ministarstvo kulture podupire razliite programe kroz redovne programe potpora u svim podrujima iz svoga djelokruga. Podupire i programe udruga nacionalnih manjina. U nastavku se navode bilateralni i multilateralni sporazumi o suradnji na podruju kulture i obrazovanja koji u svojim odredbama pozivaju se na podupiranje suradnje na poticanju kulturnih potreba nacionalnih manjina i djelovanja etnikih udruenja i institucija na teritoriju ugovornih stranaka: - Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Austrije o suradnji u podruju kulture i obrazovanja, potpisan u Beu, 5. listopada 2004. (Uredba o objavi od 5. svibnja 2005. NN MU, br. 5/05.), stupio na snagu 1. listopada 2005. (objava od 19. kolovoza 2005. (NN-MU br. 8/05.) - Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike eke o suradnji u podruju kulture, prosvjete i znanosti, potpisan u Zagrebu, 6. lipnja 2001. (Uredba o objavi od 30. 8. 2001. NN MU br. 10/01.), stupio na snagu 18. listopada 2001. (NN - MU, br. 6/02) - Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Savezne Vlade SR Jugoslavije o suradnji u podruju kulture i prosvjete, potpisan u Beogradu, 23. travnja 2002., objavljen u NN - MU br. 15/02. , stupio na snagu 25. veljae 2003. g. (NN - MU br. 8/03) - Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i znanstvenoj suradnji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Maarske, potpisan u Zagrebu, 16. oujka 1994. (Uredba o potvrivanju Ugovora NN MU 2/99. od 4. veljae 1999), stupio na snagu 5. oujka 1999. (NN MU br. 3/01) 23

- Ugovor o prosvjetnoj, kulturnoj i znanstvenoj suradnji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske, potpisan u Zagrebu, 19. svibnja 1993. godine (Uredba o potvrivanju od 2. prosinca 1993, NN MU, br. 17/93) - Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj, znanstvenoj i portskoj suradnji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Slovake Republike, potpisan u Bratislavi, 5. svibnja 1995. godine (Uredba o potvrivanju od 22. svibnja 1997. godine, NN MU, br. 8/97), stupio na snagu 25. kolovoza 1997. (NN MU br. 17/97) - Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ukrajine o suradnji na podruju kulture, prosvjete, znanosti i tehnologije, potpisan u Zagrebu 5. lipnja 1997. godine (Uredba o potvrivanju Sporazuma od 28. svibnja 1998., NN MU, br. 8/98., stupio na snagu 1. lipnja 1999. (NN MU, br. 9/99) - I. Protokol o suradnji u podruju kulture i prosvjete izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike za godine 2003.- 2007., potpisan u Zagrebu 26.veljae 2003. Muzejska, arhivska i knjinina djelatnost Zakonodavni okvir za obavljanje ovih djelatnosti obuhvaa zakonske propise i brojne podzakonske propise. Zakonski su propisi sljedei: - Zakon o muzejima (NN 142/98) - Zakon o 'Fundaciji Ivana Metrovia'1 (NN 9/91) Zakon o Spomen-podruju Jasenovac (NN 15/90; NN 28/90 Ispravak, NN 22/01) - Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97,NN 64/00) - Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (NN 178/04) - Zakon o knjinicama (NN 105/97; NN 5/98 Ispravak, NN 104/00) Navedenim zakonskim propisima ureuje se nain organiziranja muzejske, arhivske i knjinine djelatnosti tako da se omoguava pripadnicima nacionalnih manjina da mogu osnovati ove ustanove radi obavljanja ovih djelatnosti. Ovi zakonski propisi usklaeni su s odredbama Ustavnog zakona. Ministarstvo kulture osigurava sredstva za plae djelatnika u sredinjim knjinicama nacionalnih manjina te sredstva za realizaciju programa tih knjinica. Popis knjinica: Gradska knjinica Beli Manastir Sredinja knjinica Maara; Narodna knjinica Petar Preradovi, Bjelovar Sredinja knjinica eha; Hrvatska narodna knjinica i itaonica Naice Sredinja knjinica Slovaka; Gradska i sveuilina knjinica Osijek Austrijska itaonica, Sredinja knjinica Austrijanaca; Gradska knjinica i itaonica Pula Sredinja knjinica Talijana; Knjinica i itaonica Bogdan Ogrizovi, Zagreb Sredinja knjinica Albanaca;
1

Zakon je u meuvremnu stavljen izvan snage jer je osnovan Muzej Ivana Metrovia.

24

Knjinice grada Zagreba Sredinja knjinica Rusina i Ukrajinaca; Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta - Sredinja knjinica Srba; Gradska knjinica Ivan Goran Kovai Sredinja knjinica Slovenaca. Ministarstvo kulture osiguralo je u 2006. godini 7,6 milijuna kuna za razne vidove kulturnog razvoja i kulturne potrebe nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Sredstva su odobravala nadlena kulturna vijea i povjerenstva, a na osnovu prijava koje su podnijeli pojedinci, udruge, kulturni centri ili zajednice manjina u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo kulture izdvaja programski najvei dio sredstava za zatitu i ouvanje spomenika kulture (za nepokretne spomenike kulture iznos od 5,3 milijuna kuna). Svi spomenici su sastavni dio hrvatske kulturne batine ali su ujedno batina nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, bilo da se radi o manastirima, episkopskim dvorima, crkvama ili sinagogama. Stoga, smatramo da ulaganje u zatitu mora biti navedeno kao doprinos Republike Hrvatske, putem Ministarstva kulture, zatiti i ouvanju kulturnog identiteta nacionalnih manjina. Najvei iznos utroen je za srpsku manjinu i to iznos od 5,5 milijuna kuna. Pored toga, za izdavaku djelatnost na talijanskom jeziku osigurano je 1.070.000,00 kuna (Izdavaka kua ''Edit'' Rijeka) i to posebnom stavkom u proraunu Ministarstva kulture, temeljem zakljuka Sabora. Sukladno odredbi lanka 15. Ustavnog zakona, pripadnici nacionalnih manjina radi ouvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta mogu osnivati udruge, zaklade i fundacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopavanja, kulturne, izdavake, muzejske, arhivske, knjinine i znanstvene djelatnosti. Istim je lankom propisano da Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, sukladno svojim mogunostima, financiraju djelovanje navedenih institucija. U svrhu ostvarivanja navedenog prava Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske je, kroz Natjeaj za prijavu projekata i programa udruga u Republici Hrvatskoj za dodjelu financijske potpore u okviru raspoloivih sredstava Dravnog prorauna za 2006. godinu na poziciji Ureda financirao sljedee projekte organizacija civilnog drutva: Romi za Rome Zaustavimo trgovanje ljudima 30.000,00 kn Udruga ena Romkinja Romsko srce -Najbolji interes djeteta 30 000,00 kn. BaBe grupa za enska ljudska prava Inicijativa za uspostavu E-vladavine pristupa informacijama i vee graanske participacije na razini mjesnog odbora Srb (Opina Graac) 25.000,00 kn, Udruga Romi za Rome Hrvatske - Zdrava zajednica 25.000,00 kn, Udruga ena Romkinja Romsko srce - Mala kola prava ena 25.000,00 kn, Udruga mladei Roma Hrvatske PC i internet radionica 30.000,00 kn. Za ove projekte ukupno je izdvojeno 165.000,00 kn. Osim navedenog, tijekom 2006. godine s proraunske pozicije Ureda financirani su, kroz odreeni prioritet natjeaja Projekti udruga mladih obrazovanje mladih o drutvenoj odgovornosti i solidarnosti u odnosu prema pojavama socijalne iskljuenosti, diskriminacije i stereotipa i projekti koji se odnose na odgoj i obrazovanje za ljudska prava, promicanje tolerancije i sprjeavanje drutveno neprihvatljivih ponaanja.

25

Tu su financirani sljedei projekti: Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava Ljetna kola ljudskih prava HHO-a Novi svijet Udruga za brigu o djeci i mladima ivi ivot! Multimedijska kampanja za zdraviji ivot Novi svijet Udruga za brigu o djeci i mladima, Chat Otvoreni razgovori etvrtkom Breza Udruga za rad s mladima Osijek Pobijedimo predrasude Za ove Projekte ukupno je u 2006. godini utroeno 115 000,00 kn.

25.000,00 kn 25.000,00 kn 35.000,00 kn 30.000,00 kn.

Osim navedenog, Ured za ljudska prava je, temeljem neposredne suradnje, financijski podrao udrugu Srpski demokratski forum te financirao provedbu projekta pod nazivom Organizacija proslave godinjice Srpskog demokratskog foruma u iznosu od 3.500,00 kn. Nadalje, dana 9. prosinca 2006. godine u organizaciji Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske tradicionalno je javno obiljeen meunarodni dan ljudskih prava. Ovaj dogaaj koji je u cijelosti posveen podizanju javne svijesti o zatiti i promicanju ljudskih prava, svojim su sudjelovanjem popratile organizacije civilnog drutva, meunarodne organizacije te brojni graani. U okviru navedenog dogaaja obiljeavanja Dana ljudskih prava, Ured za ljudska prava je organizirao svoj tradicionalni natjeaj za uenike osnovnih i srednjih kola za likovne i literarne radove na temu iz podruja ljudskih prava, te je predstojnik Ureda za ljudska prava uruio nagrade uenicima osnovnih i srednjih kola za radove na ovogodinju temu natjeaja: Prisutnost stereotipa u mojoj okolini. U suradnji s Uredom za ljudska prava Vlade RH, Europska komisija za suzbijanje rasizma i netolerancije odrala je, 05. srpnja 2006. godine 11. Okrugli stol u Zagrebu. Javnoj raspravi su nazoili lanovi ECRI-a - predstavnici tijela dravne uprave i organizacija civilnoga drutva. Raspravljalo se o 4 tematske cjeline: Tema I - ECRI izvjee o RH; Tema II - nacionalne manjine bive Jugoslavije u RH; Tema III - suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije protiv Roma; Tema IV - nacionalno zakonodavstvo i institucionalni mehanizmi te uspostava specijaliziranog tijela za suzbijanje diskriminacije.

26

4. PRAVO NA OITOVANJE SVOJE VJERE I OSNIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA


Prema Ustavu Republike Hrvatske (l. 41. Ustava) sve vjerska zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa Zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave. Isto tako lankom 40. Ustava jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Pitanja slobode vjeroispovijedi i slobodnog, javnog oitovanja vjere, te obavljanja vjerskih obreda od strane vjerskih zajednica i njihovih prava, Republika Hrvatska je regulirala donoenjem Zakona o pravnom poloaju vjerskih zajednica (NN 83/02). Navedenim zakonom vjerske zajednice samostalno i slobodno ureuju unutarnju organizaciju; tijela upravljanja, njihovu hijerarhiju i nadlenosti; tijela i osobe koje predstavljaju vjersku zajednicu i njene organizacijske oblike; sadraj i nain oitovanja vjere; odravanje veza sa svojom sredinjicom i drugim vjerskim zajednicama; udruivanje s drugim vjerskim zajednicama; i druga pitanja svoga djelovanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Vjerska zajednica u promicanju vjere i drugom svom djelovanju ne smije iriti netrpeljivost i predrasude prema drugim vjerskim zajednicama i njihovim vjernicima ili drugim graanima; u promicanju vjere i drugom djelovanju ne smije onemoguavati druge vjerske zajednice ili graane bez vjerskog uvjerenja u slobodnom javnom oitovanju vjere ili drugog uvjerenja (l.3.). Vjerska zajednica ne smije djelovati sa sadrajem i nainom obavljanja vjerskih obreda i drugih oitovanja vjere koji su protivni pravnom poretku, javnom moralu ili na tetu ivota i zdravlja ili drugih prava i sloboda njenih vjernika i drugih graana (l.4.). Vjerske zajednice, njihovi organizacijski oblici i zajednice vjerskih zajednica, neprofitne su pravne osobe (l.6.st.3.). Do sada Republika Hrvatska je sklopila etiri meunarodna ugovora sa Svetom Stolicom (Narodne novine, Meunarodni ugovori 2/97, 3/97, 18/98): 1. 2. 3. 4. o pravnim pitanjima, o duobrinitvu katolikih vjernika, pripadnika Oruanih snaga i redarstvenih slubi, o suradnji na podruju odgoja i kulture, o gospodarskim pitanjima.

Vlada Republike Hrvatske sklopila je i pet Ugovora o pitanjima od zajednikog interesa sa crkvama i vjerskim zajednicama, te na taj nain regulirala odnose sa jo 14 crkava i vjerskih zajednica (Narodne novine, 196/03): Dana 20. prosinca 2002. godine potpisan je ugovor sa: I. II. Srpskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj Islamskom zajednicom u Hrvatskoj

Dana 4. srpnja 2003. godine potpisan je ugovor s: III. 1. Evangelikom crkvom u Republici Hrvatskoj, 2. Reformiranom kranskom crkvom u Hrvatskoj. 27

IV.

1. Evaneoskom pentekostnom crkvom u Republici Hrvatskoj, koja zastupa jo dvije crkve: - Crkva Boja u Republici Hrvatskoj, - Savez Kristovih pentekostnih crkava u Republici Hrvatskoj. 2. Kranskom adventistikom crkvom u Republici Hrvatskoj, koja zastupa jo jednu crkvu: - Reformni pokret adventista sedmog dana. 3. Savezom baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj, koji zastupa jo jednu crkvu: - Kristovu crkvu.

Dana 29. listopada 2003. godine potpisan je ugovor s: V. 1. Bugarskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj, 2. Hrvatskom starokatolikom crkvom, 3. Makedonskom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj.

Ugovor o pitanjima od zajednikog interesa izmeu Vlade Republike Hrvatske i Koordinacije idovskih opina u Republici Hrvatskoj te idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj u postupku je donoenja. Crkve koje imaju ureene odnose s Hrvatskom dravom primaju redovitu godinju financijsku potporu; u kolama mogu predavati vjeronauk i vjerski odgoj u predkolskim ustanovama; brak sklopljen u crkvenom obliku ima uinke graanskog braka. Nie navedene crkve odnosno zajednice primaju, kao i ostale crkve koje su potpisale ugovor, redovitu godinju financijsku potporu iz Dravnog prorauna, koja je u 2006. godini iznosila: 1. 2. 3. 4. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj Islamska zajednica u Hrvatskoj Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj 8.593.549 kn 2.618.986 kn 140.953 kn 604.732 kn

Sve ostale vjerske zajednice, iako nisu sklopile ugovor s Vladom Republike Hrvatske, imaju pravo na duobriniku skrb u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, kaznionicama i zatvorima kao i u Oruanim snagama. Zakonom o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine, broj 121/03 i 48/05) u lanku 21. stavak 1.; toka 12.; 13. i 14. propisano je da u ostvarivanju zdravstvene zatite svaka osoba ima pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi, obavljanje vjerskih obreda u za to predvienome prostoru, te pravo opremanja u mrtvanici u sluaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih obiaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi. Zakonom o izvravanju kazne (Narodne novine, broj 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01 i 67/01) u lanku 14. stavak 1. toka 11. propisano je da svaki kaznenik ima, pod uvjetima predvienim ovim Zakonom, pravo na ispovijedanje i razgovor s ovlatenim vjerskim predstavnikom, a u lanku 78. stavak 1. da se kazneniku osiguravaju pripremljeni obroci, prema mogunostima kaznionice, odnosno zatvora, njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima. Nadalje, u lanku 94. istog Zakona propisano je da kaznenik ima pravo na vjeroispovijedanje

28

koristei vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, te da ima pravo kontaktirati s vjerskim slubenikom svoje vjerske zajednice. lankom 95. cit. Zakona propisano je da u kaznionici, odnosno zatvoru u kojem je vei broj kaznenika iste vjere, vjersko se slubeniku za potrebe vjerskih obreda najmanje jedanput tjedno osigurava prikladan prostor i vrijeme. Isto tako svaki vjernik, pripadnik Oruanih snaga ili policije moe koristiti svoje ustavno pravo na vjeroispovijedanje, pa tako i kontaktirati s ovlatenim slubenikom svoje vjerske zajednice, iako ta vjerska zajednica nema sklopljen ugovor o pitanjima od zajednikog interesa s Republikom Hrvatskom. U Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj upisano je 42 crkve odnosno vjerske zajednice. Od toga je 11 povijesnih vjerskih zajednica europskog kulturnog kruga: 1. Katolika crkva, 2. Srpska pravoslavna crkva u Republici Hrvatskoj, 3. Evangelika crkva u Republici Hrvatskoj, 4. Reformirana kranska kalvinska crkva u Hrvatskoj, 5. Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj, 6. Bugarska pravoslavna crkva u Republici Hrvatskoj, 7. Crnogorska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, 8. Makedonska pravoslavna crkva u Republici Hrvatskoj, 9. Hrvatska starokatolika crkva, 10. Koordinacija idovskih opina u Republici Hrvatskoj 11. idovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj. Upisano je i 7 crkava ukorijenjenih na podruju Republike Hrvatske: 1. Evaneoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj, 2. Kranska adventistika crkva u Republici Hrvatskoj, 3. Savez baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj, 4. Kristove crkve u Republici Hrvatskoj, 5. Crkva Boja u Hrvatskoj, 6. Savez Kristovih pentekostnih crkava u Republici Hrvatskoj, 7. Reformni pokret adventista sedmoga dana. Isto tako upisano je jo 24 crkve odnosno vjerske zajednice: 1. Kranska neopentekostalna crkva u Republici Hrvatskoj, 2. Kristova duhovna crkva "Malokrtenih", 3. Novoapostolska crkva u Republici Hrvatskoj, 4. Crkva cjelovitog evanelja, 5. Reformatska kranska crkva Maara u Republici Hrvatskoj, 6. Protestantska reformirana kranska crkva u Republici Hrvatskoj, 7. Jehovini svjedoci-kranska vjerska zajednica, 8. Evangelika crkva valdese, 9. Evangelika metodistika crkva u Hrvatskoj, 10. Crkva Kristovih uenika, 11. Neovisna baptistika crkva, 12. Savez crkava Rije ivota, 13. Meunarodna ujedinjena pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj, 14, Kranska proroka crkva, 15. Slobodna katolika crkva, 16. Crkva Radosna vijest, 17. Evaneoski krani, 18. Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, 19. B'ahai zajednica Hrvatske, 20. Hinduistika vjerska zajednica Hrvatske, 21. Vainavska vjerska zajednica u Republici Hrvatskoj, 22. Budistika vjerska zajednica Dharmaloka, 23. Scijentoloka crkva u Hrvatskoj, 24. Univerzalni ivot.

29

5. PRISTUP SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPAVANJA


Zakonodavni okvir za obavljanje ove djelatnosti je slijedei. - Zakon o medijima (NN 59/04) - Zakon o elektronikim medijima (NN 122/03) - Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 25/03) - Zakon o Hrvatskoj izvjetajnoj novinskoj agenciji (NN 96/01) Ministarstvo kulture ne raspolae s podatkom o broju radio i televizijskih kua iji su osnivai pripadnici nacionalnih manjina, s obzirom da se Registar nakladnika elektronikih medija ne vodi po nacionalnom kriteriju. Meutim, pripadnici nacionalnih manjina mogu prema navedenom zakonodavstvu osnivati radio i televizijske kue. lankom 56. Zakona o elektronikim medijima osnovan je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija ijim sredstvima se potie proizvodnja i objavljivanje programskih sadraja elektronikih medija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, a osobito je vaan za: ostvarivanje prava graana na javno informiranje, nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, poticanje posebnih programa na podrujima od posebne dravne skrbi, poticanje kulturnog stvaralatva, razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti. Sredstvima Fonda potie se takoer i zapoljavanje visokoobrazovanih strunih radnika u elektronikim medijima na lokalnoj i regionalnoj razini. Na temelju lanka 5. Pravilnika o nainu i postupku provedbe Javnog natjeaja za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija ("Narodne novine", broj 170/04) Vijee za elektronike medije je na svojoj 74. sjednici odranoj dana 01. veljae 2006. godine raspisalo Javni natjeaj broj 01/06 za raspodjelu sredstava Fonda. Vijee je utvrdilo da su se na natjeaj prijavile svi televizijski nakladnici, njih 19, i 129 radio nakladnika, to znai da 10 radijskih nakladnika, nije iskoristilo svoje pravo. Unato tome, broj od 129 ponuda predstavljao je iznimno obiman i zahtjevan materijal, s kojim su se lanovi Vijea punim zalaganjem suoili kako bi zakljuili prvu Odluku o raspodjeli u okviru zakonskih i podzakonskih rokova. Vijee je zakljuilo da je vei broj nakladnika radija i televizije za natjeaj Fonda prijavio sadraje iz postojee programske sheme, a da ima manje novih projekata. Sukladno Zakonu o elektronikim medijima, Pravilniku o nainu i postupku provedbe javnog natjeaja za raspodjelu sredstava Fonda i Odluci o nainu vrednovanja prijava na natjeaj za raspodjelu sredstava iz Fonda, lanovi Vijea temeljito su prouili sve prijave, a potom, na cijelom nizu radnih grupa i radnih sastanaka, provedeni su postupci analize i vrednovanja po svim Zakonom propisanim kriterijima, pomno odvagnuvi bodovanje po 6 vrlo raznorodnih kategorija.

30

Podijeljeno je nakladnicima radijske djelatnosti 9.441.632,00 kuna, nakladnicima televizijske djelatnosti 9.137.140,00 kuna, a nakladnicima radijskih djelatnosti za dva projekta 383.488,00 kuna. Ukupno je podijeljeno 18.962.260,00 kuna. Bodove za sadraje namijenjene nacionalnim manjinama dobilo je 66 nakladnika radijske djelatnosti i 14 nakladnika televizijske djelatnosti. Dana 05. lipnja 2006. godine Vijee je potpisalo Ugovore o koritenju sredstava Fonda, a tim je ugovorima odreen programski sadraj za koji je dodijeljen novac. Prilikom dodjele sredstava Fonda Vijee je vodilo posebnu brigu o programskim sadrajima namijenjenim nacionalnim manjinama, a nakladnici koji su dobili sredstva za proizvodnju tih programskih sadraja su: Krugoval Garenica za emisiju Konac (25.000,00 kn) Radio Bljesak za emisiju I mi smo tu (50.000,00 kn) Radio Brod za emisiju Ej Romale (93.520,00 kn) Radio Daruvar za emisije za eku nacionalnu manjinu (93.520,00 kn) Radio Dunav za emisiju Iskon (25.000,00 kn) Radio Labin za emisiju Settimanale albonese (50.000,00 kn) Radio Mrenica za emisiju Manjinski dnevnik (191.744,00 kn) Radio Naice za emisiju na slovakom jeziku (50.000,00 kn) Radio Pitomaa za emisiju Etnike skupine i mi (93.520,00 kn) Radio postaja Drni za emisiju Kod kue (50.000,00 kn) Radio postaja Nova Gradika za emisiju Mostovi povjerenja (25.000,00 kn) Radio Rovinj za emisiju Rovigno Canta (93.520,00 kn) Radio Eurostar za emisiju Senza Confini (93.520,00) Radio Stella Maris za emisiju Vijesti na talijanskom jeziku (50.000,00 kn) Radio Zona Buzet za emisiju Domae u 3 (25.000,00 kn) TV Nova za emisije Neobavezni smjer i Comunit (452.700,00 kn).

Za programske sadraje namijenjene nacionalnim manjinama podijeljeno je nakladnicima televizijske djelatnosti ukupno 452.700,00 kn, a nakladnicima radijske djelatnosti 1.009.344,00 kuna. Vijee je velikom broju nakladnika dodijelilo sredstva Fonda za ostvarivanje javnog interesa te se oekuje da e nakladnici i kroz te emisije potivati prava nacionalnih manjina. Vijee e sustavno pratiti koriste li nakladnici sredstva Fonda za proizvodnju programskih sadraja za koja su sredstva dodijeljena, a ako se dokae suprotno, Vijee e od nakladnika zatraiti povrat sredstava. Vijee je na svojoj 115. sjednici 30. studenoga 2006. godine donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o nainu vrednovanja prijava na natjeaj za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija (Narodne novine, broj 03/07). Odlukom je izmijenjen lanak 5., stavak 1., podstavak 2., te e se programski sadraji namijenjeni nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj bodovati od 5 do 20 bodova. Proizvodnja i/ili emitiranje programa na temelju lanka 5. Zakona o HRT-u nije povezano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija, ve je HRT u obvezi proizvoditi i emitirati program naveden u lanku 5. Zakona, iz svojih sredstava.

31

Prema izvjeu Hrvatske televizije, unutar Informativnog programa djeluje Redakcija za nacionalne manjine. Redakcija je producirala: 51 tjedni multinacionalni magazin Prizma, 50', o 20-tak manjina; 80% priloga objavljenih u Prizmi objavljuje se u regionalnim upanijskim Panoramama, ali u kraoj formi; dakle minutaa priloga o manjinama na godinjoj razini poveava se za 50%; 64 priloga u dnevnim informativnim emisijama: Vijesti, Dnevnik, Otvoreno (ukupno 1h 46')

Program za kulturu je producirao: Emisiju Sveani mimohod 41. vinkovakih jeseni u kojem su predstavljeni KUD Petfi Sndor iz akovca i KUD Ady Endre iz Koroa. Dokumentarni program Hrvatske televizije producirao je: dokumentarnu emisiju o iribircima, rumunjskoj nacionalnoj manjini u Istri. Program za djecu i mlade Hrvatske televizije producirao je: Iznad crte, 15' emisija o djeci Romima, Prvi put na more, trajanje 15', Prava Roma u trajanju 15' (u sklopu emisije 0-ti sat), Djevojica s trubom, 15' trajanje. Hrvatski radio programe za nacionalne manjine emitira u sklopu Prvoga programa Hrvatskog radija i regionalnih radiopostaja (Rijeka, Pula i Osijek), a financijski podupire program za eku nacionalnu manjinu na Radio Daruvaru (radiopostaja izvan sustava Hrvatskoga radija). Takoer u Meunarodnom programu Hrvatskoga radija Glas Hrvatske emitira nekoliko emisija namijenjenih manjinama u Hrvatskoj i to na srednjem i kratkom valu, te putem satelita i interneta. Prvi program Hrvatskoga radija emitira svaki petak od 23.03 do 23.55 sati Emisiju za nacionalne manjine Multikultura. Emisija se reprizira nedjeljom od 09.03 do 09.55 na istom programu. Radiopostaja Rijeka od osnutka ima talijansku redakciju koja emitira vijesti na tom jeziku za autohtonu manjinu na podruju svoje ujnosti. Vijesti se emitiraju svaki dan u 10.00, 12.00, 14.00 i 16.00 sati i traju do 10 minuta. Glavna informativna emisija u 16.00 sati i traje do 15 minuta. U sklopu programa Radiopostaje Rijeka prvih devet mjeseci 2006. godine svake srijede na programu je emitirana petnaestominutna Etnoteka u kojoj se govorilo o radu i problemima nacionalnih manjina i etnikih zajednica u Primorsko-goranskoj upaniji. Radiopostaja Pula svaki dan emitira program na talijanskom jeziku za tu nacionalnu manjinu u Istri. Vijesti su u 11.00 i 14.00 sati (traju pet minuta). Dnevnik u 16.30 traje 30 minuta, a objavljuju se vijesti iz Istre, Hrvatske i svijeta. Svaki etvrtak se emitira emisija posveena svim nacionalnim manjinama u Istri. Radiopostaja Osijek ima redovite emisije za maarsku i slovaku zajednicu u stalnim terminima: emisija na maarskome emitira se vie od 50 godina od 18.30 do 19.00 sati. U toj

32

se emisiji objavljuju se sve vijesti vane za maarsku manjinu: od politike, gospodarstva i kulture do njegovanja tradicije, glazbe i obiaja to daje cjelovitu sliku ivota i rada te zajednice. Emisija za Slovake pokrenuta je 2. rujna 2002. godine i emitira se svaku nedjelju od 19.05 do 19.30 sati pod nazivom Slovaci u Hrvatskoj pjesmom i rijeju. U njoj se objavljuju vijesti, obavijesti, glazba i zanimljivosti iz slovake zajednice. Radiopostaja Osijek takoer redovito prati rad Udruge podunavskih vaba koji nemaju redovit termin, ve se njihov rad prati uglavnom ponedjeljkom u emisiji Iz prve ruke ili u drugim terminima. U sklopu meunarodnog programa Hrvatskog radija Glas Hrvatske, emitiraju se: - autorska mozaika emisija o aktualnostima iz ivota i rada manjina - subotom od 16.03 do 17.00 (repriza nedjeljom u 09.03 do 10.00), - Multikultura emisija Prvog programa Hrvatskog radija za nacionalne manjine u Hrvatskoj srijedom od 12.03 do 13.00 sa reprizom u etvrtak od 02.03 do 03.00, - informativna emisija Radio Daruvara za eku manjinu i ehe u Europi - svaki dan osim subote i nedjelje od 10.00 do 10.10, - informativna emisija za talijansku manjinu i Talijane u Hrvatskoj i inozemstvu Radio Rijeke svaki dan od 16.00 do 16.30, - emisija za maarsku manjinu i Maare u Europi Radiopostaje Osijek - svaki dan u 18.30 do 19.00. Gore navedene emisije realiziraju stalno zaposleni novinari i vanjski suradnici i to: U sklopu Prvoga programa Emisiju za nacionalne manjine i Multikulturu rade dvojica stalno zaposlenih urednika i vanjski suradnici po potrebi. U Talijanskoj redakciji Radiopostaje Rijeka u stalnom radnom odnosu su etiri novinara urednika (via struna sprema) i troje suradnika sa srednjom spremom. Povremeno se koriste vanjski suradnici. U redakciji Radiopostaje Pula rade stalno zaposlena dvojica profesionalnih novinara i etiri vanjska suradnika. Na Radiopostaji Osijek rade dvoje stalno zaposlenih (srednja struna sprema), a tijekom vikenda angaira se dvoje vanjskih suradnika i dvoje spikera. Emisiju za Slovake volonterski ureuje predsjednik Saveza Slovaka Hrvatske. Suradnja s udrugama nacionalnih manjina: U realizaciji emisija na Prvom programu Hrvatskoga radija sudjeluju sve udruge nacionalnih manjina u Hrvatskoj u dijelu u kojem su zainteresirane za suradnju. Talijanska redakcija Radiopostaje Rijeka ima dobru suradnju s Talijanskom unijom, Zajednicom Talijana iz Rijeke i Generalnim konzulatom Talijanske Republike u Rijeci, te Transkim narodnim sveuilitem. Isto tako je dobra suradnja sa svim talijanskim institucijama u Rijeci - Talijanskom dramom u Hrvatskom narodnom kazalitu i Nakladnikom kuom Edit. Povremeno se ostvaruju i kontakti s talijanskim medijima, a posebice iz graninog podruja, te sa slovenskim Radio Koprom. Ni jedna udruga ili institucija ne sudjeluje u stvaranju programa namijenjenog talijanskoj manjini u Radiopostaji Pula. Radiopostaja Osijek ima dobru suradnju s Maarskim kulturnim drutvom Nepkor, a druge institucije ne sudjeluju u planiranju ili izradi emisija.

33

6.

SAMOORGANIZIRANJE I UDRUIVANJE

6a) Udruge, zaklade i fundacije pripadnika nacionalnih manjina


Pripadnici nacionalnih manjina, sukladno odredbi lanka 15. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, radi ouvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta mogu osnivati udruge, zaklade i fundacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopavanja, kulturne, izdavake (nakladnike), muzejske, arhivske, knjinine i znanstvene djelatnosti. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave sukladno svojim mogunostima, financiraju djelovanje navedenih institucija. Navedene udruge, zaklade, fundacije mogu u nazivu iskazivati da su nacionalne manjine njihovi osnivai. Navodimo da nije mogue navesti broj registriranih udruga, zaklada i fundacija pripadnika nacionalnih manjina budui da se u registar udruga, odnosno zakladni upisnik ne unose podaci o nacionalnoj pripadnosti osnivaa udruga, zaklada, odnosno fundacija. Odreivanje broja udruga, odnosno zaklada prema nazivu ili djelokrugu ne odraava stvarno stanje. Procjenjuje se da je registrirano 330 udruga nacionalnih manjina.

34

7. ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA U PREDSTAVNIKIM TIJELIMA, NA DRAVNOJ I LOKALNOJ RAZINI TE U UPRAVNIM I PRAVOSUDNIM TIJELIMA

7a) Zastupljenost nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru


Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru regulirana je slijedeim propisima: Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom, Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 69/03-proieni tekst). Ustavom Republike Hrvatske, u odredbi lanka 15. jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskog zakona. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Nadalje, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, u odredbi lanka 19. Republika Hrvatska jami pripadnicima nacionalnih manjina ostvarenje prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru. Navedenim lankom je propisano da pripadnici nacionalnih manjina biraju najmanje pet, a najvie osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a ime ne mogu biti umanjena steena prava nacionalnih manjina. Sukladno istom lanku, pripadnicima nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s vie od 1,5% stanovnika jami se najmanje jedno, a najvie tri zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Pripadnici nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje etiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Odredbom lanka 15. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor Republika Hrvatska jami pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru. Prema tom Zakonu pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske.

35

Odredba lanka 16. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da: 1. - pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, 2. - pripadnici maarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor, 3. - pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor, 4. - pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor, 5. - pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor i 6. - pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici nacionalnih manjina iz toke 1., 2. i 3. uz kandidata za zastupnika predlau i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim. Pripadnici nacionalnih manjina iz toke 4., 5. i 6. predlau samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupniki kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najvie glasova. Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika, sukladno odredbi lanka 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, imaju politike stranke, birai i udruge nacionalnih manjina. Ukoliko kandidata za zastupnika nacionalnih manjina i njegovog zamjenika predlau birai, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa biraa. Potpisi biraa u postupku kandidiranja zastupnika i zamjenika pripadnika nacionalnih manjina koji se biraju u posebnim izbornim jedinicama, temeljem odredbe lanka 18. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unose ime i prezime, nacionalnost i adresa predloenog kandidata, te ime i prezime i adresa potpisanog biraa - predlagatelja. Na izborima zastupnika u Hrvatski sabor odranima 2003. godine, kao zastupnici pripadnika nacionalnih manjina, izabrani su, kako slijedi: - Jene Adam, zastupnik maarske nacionalne manjine, - mr. sc. Zdenka uhnil, zastupnica eke i slovake nacionalne manjine, - Ratko Gajica, zastupnik srpske nacionalne manjine, - Nikola Mak, zastupnik austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine, - Milorad Pupovac, zastupnik srpske nacionalne manjine, - dr. sc. Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine, - Vojislav Stanimirovi, zastupnik srpske nacionalne manjine i - dr. sc. emso Tankovi, zastupnik albanske, bonjake, crnogorske,makedonske i slovenske nacionalne manjine.

36

7b) Zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave


Odredbom lanka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost u tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima sukladno odredbama posebnog zakona, vodei rauna o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovnitvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo dravne uprave ili pravosudno tijelo i steenim pravima. U stavku 4. istoga lanka predvieno je da u popunjavanju tih mjesta u navedenim tijelima prednost pod istim uvjetima, imaju predstavnici nacionalnih manjina. Sukladno lanku 8. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodne novine, 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01 i 199/03), pripadnicima etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovu ukupnom udjelu u stanovnitvu Republike Hrvatske, a u uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave, vodei rauna o njihovu ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije. Nadalje, odredbom lanka 42. stavak 2. Zakona o dravnim slubenicima (Narodne novine, broj 92/05) propisano je da se planom prijama u dravnu slubu utvruje i popunjenost radnih mjesta u dravnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapoljavanje potrebnog broja dravnih slubenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se ureuje sustav dravne uprave. Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na natjeaj za prijam u dravnu slubu, duni su se u prijavi na natjeaj, sukladno odredbi lanka 45. stavak 3. Zakona o dravnim slubenicima, pozvati na pravo prednosti u odnosu na ostale kandidate pod jednakim uvjetima. Plan prijama u dravnu slubu u tijela dravne uprave, strune slube i urede Vlade Republike Hrvatske za 2007. godinu (Narodne novine br. 24/07), sadri, izmeu ostalog, i podatke o stanju popunjenosti radnih mjesta pripadnicima nacionalnih manjina u 2006. godini, te podatke o planiranom broju radnih mjesta za pripadnike nacionalnih manjina za 2007. godinu. Planom prijama je utvreno da je u dravnim tijelima (ministarstva, sredinji dravni uredi, dravne upravne organizacije, uredi dravne uprave, Tajnitvo i uredi Vlade Republike Hrvatske, te Hidra), ukupno zaposleno 25.522 dravnih slubenika. Temeljem odredbe lanka 7. toke 13. Zakona o zatiti tajnosti podataka (Narodne novine, br. 108/96), podaci o broju zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova predstavljaju dravnu tajnu, te stoga nisu objavljeni u ovom Planu prijama. Nadalje, Planom prijama je utvreno da je od ukupnog broja zaposlenih u navedenim dravnim tijelima zaposleno ukupno 1779 pripadnika nacionalnih manjina. Temeljem toke IV. Plana prijama, prilikom popunjavanja radnih mjesta, tijela dravne uprave duna su provoditi odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o sustavu dravne uprave, kojima je regulirano osiguravanje zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave.

37

Zakljuno, Planom prijama, tijekom 2007. godine, planira se ukupno 238 radnih mjesta za pripadnike nacionalnih manjina u sredinjim tijelima dravne uprave i 52 radna mjesta u uredima dravne uprave u upanijama. Radna mjesta koja e biti popunjena pripadnicima nacionalnih manjina ukljuena su u ukupni broj planiranih potreba za popunjavanjem radnih mjesta. U dijelu koji se odnosi na zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave u postupcima prijama u slubu u potpunosti se primjenjuje ustavno naelo o dostupnosti svakog radnog mjesta svim graanima Republike Hrvatske. Prilikom popunjavanja slobodnih radnih mjesta i odabira kandidata posveuje se pozornost odgovarajuoj zastupljenosti nacionalnih manjina kako to predvia Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. S obzirom na to da se temeljem Plana prijama u dravnu slubu tijela dravne uprave, strune slube i urede Vlade Republike Hrvatske, slobodna radna mjesta popunjavaju putem javnog natjeaja, kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapoljavanju mogu se pozvati na isto i imaju prednost u odnosu na ostale kandidate pod jednakim uvjetima.

7c) Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Odredbom lanka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02) pripadnicima nacionalnih manjina jami se pravo na zastupljenost u predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave i predstavnikim tijelima jedinica podrune (regionalne) samouprave, dakle opina, gradova i upanija. Odredbe Ustavnog zakona postavile su i uvjete na nain da je ostvarenje zastupljenosti u praksi uvjetovano postotnom zastupljenou pripadnika nacionalnih manjina od barem 5% pripadnika u stanovnitvu lokalne jedinice. U tom sluaju pripadnici nacionalne manjine imaju pravo na jednog vijenika manjinskog predstavnika. U sluaju udjela nacionalne manjine od preko 15% u stanovnitvu lokalne jedinice zastupljenost e biti srazmjerna, dok je za srazmjernu zastupljenost u upanijama odluan udjel od 5% pripadnika manjine u ukupnom stanovnitvu upanije. Vlada Republike Hrvatske Odlukom o raspisivanju izbora za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 49/05) raspisala je izbore za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji su odrani dana 15. svibnja 2005. godine. Kako bi se postigla zastupljenost u jedinicama u kojima propisana zastupljenost nije bila postignuta na redovnim lokalnim izborima, Vlada Republike Hrvatske raspisala je dopunske izbore dvjema odlukama, i to Odlukom o raspisivanju dopunskih izbora za predstavnike nacionalnih manjina u predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave (Narodne novine, broj 111/05), te Odlukom o raspisivanju dopunskih izbora za pripadnike hrvatskog naroda u predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave (Narodne novine, broj 111/05). Dopunski izbori su odrani dana 23. listopada 2005. godine. Na taj nain na redovnim i dopunskim izborima postignuta je potrebna zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine, kao i ostalih pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikim tijelima lokalnih jedinica na podruju Republike Hrvatske. 38

7d) Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvrnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
lankom 22. stavkom 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine broj 155/02) propisano je da se predstavnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost u izvrnom tijelu jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave ako su ostvarili razmjernu zastupljenost u predstavnikom tijelu iste jedinice, a stavkom 3. propisano je da se zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u tijelima uprave jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave osigurava sukladno odredbama posebnog zakona kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava i sukladno steenim pravima. Srazmjerna zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavnikom tijelu jedinice odreena je lankom 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te je ostvaruju samo one nacionalne manjine koje u stanovnitvu jedinice lokalne samouprave sudjeluju s najmanje 15%, odnosno ako u stanovnitvu jedinice podrune (regionalne) samouprave sudjeluju s vie od 5%. Nadalje, odredba lanka 56.a stavak 1. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da predstavnici nacionalnih manjina koji sukladno odredbama lanka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavnikim tijelima jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, isto tako imaju pravo na zastupljenost u izvrnim i upravnim tijelima tih jedinica. Poglavarstva lokalnih jedinica obvezna su, sukladno stavku 2. istog lanka, planom prijama u slubu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapoljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica. Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na natjeaj za prijam u slubu, imaju se pravo pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U 2006. godini uinjen je znaajan pomak glede ispunjavanja obveza propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u vezi osiguranja zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Mnoge lokalne jedinice koje tijekom 2005. godine nisu uskladile svoje akte sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, te nisu donijele planove prijama u slubu, u 2006. godini su to uinile, odnosno statutarnom odlukom izmijenile su svoje statute i propisale obvezu osiguranja potrebne zastupljenost u izvrnim i upravnim tijelima, kao i donijele planove prijama u slubu sukladno odredbi lanka 56.a Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.

39

Meutim, u nekim lokalnim jedinicama odluke kojima se propisuju obveze osiguranja navedene zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina tee se provode, a kao glavne razloge lokalne jedinice navode slijedee: planom prijama u slubu utvrena je popunjenost radnih mjesta te se ne planiraju nova zapoljavanja, a time niti zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina. Meutim, jedinice iskazuju spremnost da e, ukoliko se ukae potreba za novim zapoljavanjima, uzeti u obzir prednost pri zapoljavanju pripadnika nacionalnih manjina, kao razlog nemogunosti zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina navodi se mali broj zaposlenika u upravnim tijelima, te se zbog nedostatka financijskih sredstava ne mogu planirati nova zapoljavanja, u nekim jedinicama nisu postojale evidencije o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih, pa nije bilo mogue niti utvrditi udio pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima, meutim izrada istih je u tijeku, nakon ega e se izraditi plan prijama kojim e se utvrditi popunjenost upravnih tijela i planirati zapoljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina. Prema podacima dostavljenim od strane ureda dravne uprave u upanijama ocjenjujemo da je u 2006. godini u cjelini stanje participiranja pripadnika nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima jedinica povoljnije nego u 2005. godini. Slijedi pregled zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u izvrnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u 2006. godini. Sisako moslavaka upanija Na podruju Sisako-moslavake upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Glina i Hrvatska Kostajnica Opine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Majur i Topusko Grad Glina U Poglavarstvu Grada Gline osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Plan prijama u slubu radi utvrivanja popunjenosti upravnih tijela i planiranja zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina nije donesen. Grad Hrvatska Kostajnica U Gradskom poglavarstvu Grada Hrvatske Kostajnice od 5 lanova jedan je predstavnik srpske nacionalne manjine. U postupku je reorganizacija gradske uprave i uzet e se u obzir obveza donoenja plana prijama u slubu.

40

Opina Donji Kukuruzari U Poglavarstvu Opine Donji Kukuruzari osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine jer su od 5 lanova poglavarstva 2 predstavnika nacionalne manjine. Plan prijama u slubu nije donesen. Opina Dvor U Opini Dvor osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Od 5 lanova Poglavarstva, dva su pripadnici hrvatskog naroda, a tri pripadnici srpske nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu. Opina Gvozd U Poglavarstvu Opine Gvozd ostvarena zastupljenost srpske nacionalne manjine sa 3 lana i 2 lana pripadnika hrvatskog naroda. Nije donesen plan prijama u slubu, jer nije planirano novo zapoljavanje u 2006. godini. Opina Majur U Opini Majur osigurana je zastupljenost jednog predstavnika srpske nacionalne manjine od ukupno 5 lanova Poglavarstva. Nije donesen plan prijama u slubu, jer nije planirano novo zapoljavanje u 2006. godini. Opina Topusko U Opini Topusko nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvrnom tijelu. Takoer jo nije donesen plan prijama. Karlovaka upanija Na podruju Karlovake upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Ogulin Opine: Krnjak, Plaki, Saborsko i Vojni Grad Ogulin Statutom grada Ogulina utvrena je zastupljenost jednog pripadnika srpske nacionalne manjine u Gradskom poglavarstvu. Gradsko poglavarstvo nije donijelo Plan prijama u slubu kojim utvruje popunjenost upravnih tijela i planira zapoljavanje potrebnog broja pripadnika srpske nacionalne manjine radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i lanku 56. a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, a navedene zakone direktno primjenjuje, to je razvidno i kod posljednjeg prijema vjebenika u slubu, kada je jedan od 3 primljena vjebenika u srpnju 2006. godine bio pripadnik srpske nacionalne manjine.

41

Opina Krnjak U Opini Krnjak provodi se politika zapoljavanja na nain koji osigurava potivanje prava pripadnicima srpske nacionalne manjine. Krajem 2005. godine zaposlen je predstavnik srpske nacionalne manjine na neodreeno vrijeme. Tijekom 2006. godine bio je proveden jedan natjeaj na odreeno radno vrijeme, meutim ni jedan od kandidata nije se pozvao na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Opina Plaki Glede primjene odredbi lanka 56. a Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi naelnik Opine Plaki stanje ocjenjuje kao zadovoljavajue. Opina Saborsko Opina Saborsko u tijeku 2006. godine nije imala potrebu za zapoljavanjem novih djelatnika, pa prema tome ni za primjenu lankom 56.a Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Opina Vojni Opina Vojni je ugradila u Statut opine Vojni, koji je usvojen u srpnju 2005. godine odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i odredbe Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a u prosincu 2005. godine i odredbe lanka 56.a Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. U Poglavarstvu Opine zastupljeni su pripadnici srpske nacionalne manjine (od 5, dvoje su pripadnici nacionalne manjine), a u Jedinstvenom upravnom odjelu od 14 zaposlenih troje su pripadnici srpske nacionalne manjine. Poglavarstvo Planom prijama utvrdilo je popunjenost upravnog tijela i zakljuilo (u skladu s opim aktom) da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo prvenstva prilikom zapoljavanja, ako ispunjavaju uvjete i ako su se pozvali na ostvarivanje prava koje im prema tome pripadaju. Koprivniko krievaka upanija Na podruju Koprivniko-krievake upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Opina Rasinja U Poglavarstvu Opine Rasinja, koje ima pet lanova, zastupljena su dva lana predstavnika srpske nacionalne manjine. Opinsko vijee Opine Rasinja na 9. sjednici odranoj 31. listopada 2006. godine donijelo je novi Statut Opine Rasinja, gdje je u poglavlju V., Ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina, rijeena i zastupljenost predstavnika srpske nacionalne manjine u Opinskom poglavarstvu Opine Rasinja.

42

Opinsko poglavarstvo Opine Rasinja nije planom prijama u slubu utvrdilo popunjenost upravnog tijela zapoljavanjem potrebnog broja pripadnika srpske nacionalne manjine iz razloga nemogunosti zapoljavanja novih slubenika i namjetenika (sada su u Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Rasinja zaposlena 2 slubenika i 2 namjetenika), jer bi novo zapoljavanje dodatno opteretilo Proraun Opine Rasinja. Bjelovarsko bilogorska upanija Na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Daruvar i Grubino Polje Opine: Deanovac, ulovac i Konanica Grad Daruvar U Gradu Daruvaru osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u Gradskom poglavarstvu. Pravilnikom o zapoljavanju potivana je odredba o pravima nacionalnih manjina. Grad Grubino Polje U Poglavarstvu Grada Grubino Polje osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Gradsko poglavarstvo donijelo je plan prijema u slubu i utvrena je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u skladu sa zakonskim odredbama. Opina Deanovac U Poglavarstvu Opine Deanovac osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu. Opina ulovac U Poglavarstvu Opine ulovac nije osigurana zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Pravilnikom o zapoljavanju potivana je odredba o pravima nacionalnih manjina. Opina Konanica U Opini Konanica osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina u izvrnom tijelu. Osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina u upravnom tijelu Opine Konanica. Primorsko goranska upanija Na podruju Primorsko-goranske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju sljedee lokalne jedinice:

43

Grad Vrbovsko Gradsko Poglavarstvo Grada Vrbovskog ima ukupno 5 lanova, od ega su 2 lana predstavnici srpske nacionalne manjine, ime je postignuta odgovarajua zastupljenost predstavnika nacionalne manjine sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. Prilikom popunjavanja radnih mjesta u upravnim tijelima gradske uprave vodi se rauna o zapoljavanju potrebnog broja pripadnika nacionalne manjine radi ostvarivanja zastupljenosti srpske nacionalne manjine sukladno odredbi lanka 56a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 129/05). Trenutno je srpska nacionalna manjina zastupljena sa 27% (19 Hrvata i 7 Srba) to je uzrokovano odlaskom u mirovinu pripadnika srpske nacionalne manjine i nepopunjavanjem radnih mjesta obzirom da je u pripremi izrada nove sistematizacije. Liko senjska upanija Na podruju Liko-senjske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Opine: Donji Lapac, Plitvika Jezera, Udbina i Vrhovine Opina Donji Lapac Opina Donji Lapac osigurala je zastupljenost predstavnika srpske nacionalne manjine u Opinskom poglavarstvu sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. U upravnim tijelima Opine Donji Lapac osigurana je zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine. Opina Plitvika jezera Opina Plitvika jezera osigurala je zastupljenost srpske nacionalne manjine u svom Poglavarstvu. Upravna tijela Opine Plitvika jezera u potpunosti su popunjena te Poglavarstvo nije donijelo Plan prijama u slubu za 2006. godinu. Opina Udbina Opina Udbina osigurala je zastupljenost predstavnika srpske nacionalne manjine u Opinskom poglavarstvu sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. U Opini je postignuta zastupljenost srpske nacionalne manjine u upravnim tijelima. Opina Vrhovine Opina Vrhovine osigurala je zastupljenost srpske nacionalne manjine u Opinskom poglavarstvu sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. U Opini Vrhovine osigurana je zastupljenost srpske nacionalne manjine u upravnim tijelima.

44

Poeko slavonska upanija Na podruju Poeko-slavonske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Pakrac Grad Pakrac U tijeku je imenovanje predstavnika srpske nacionalne manjine u poglavarstvu Grada Pakraca. Nisu planirana nova zapoljavanja Brodsko posavska upanija Na podruju Brodsko-posavske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju sljedee lokalne jedinice: Opine: Dragali i Okuani Opina Dragali U Opinskom poglavarstvu Opine Dragali predstavnici srpske nacionalne manjine zastupljeni su s jednim lanom sukladno lanku 22. Ustavnog zakona. Opinsko poglavarstvo nije donijelo Plan prijama u slubu, jer za to nije postojala potreba. Statutom Opine Dragali utvreno je pravo na zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u upravnim tijelima sukladno Zakonu. Opina Okuani Statutom Opine Okuani srpskoj nacionalnoj manjini, temeljem udjela u ukupnom broju stanovnika, osigurana je razmjerna zastupljenost u Opinskom poglavarstvu, ali je isto veoma teko ostvariti iz razloga to Opinsko poglavarstvo Opine Okuani ima svega tri lana (naelnika, zamjenika i jo jednog lana). Statutarnom odlukom izmijenjena je i odredba lanka 47. Statuta Opine Okuani, pa ista sada u stavku 3. predvia da e se srpskoj nacionalnoj manjini osigurati razmjerna zastupljenost u Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Okuani na nain predvien lankom 56a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Kako se u narednom periodu ne planira novo zapoljavanje u Jedinstveni upravni odjel Opine Okuani ova odredba e ostati za sada neprovedena. Zadarska upanija Na podruju Zadarske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju sljedee jedinice lokalne samouprave:

45

Opina Graac Sukladno izbornim rezultatima pripadnici nacionalne manjine osvojili su veinu u Opinskom vijeu Opine Graac te su u Poglavarstvu imenovana tri predstavnika nacionalne manjine, dok su na dva mjesta imenovani predstavnici hrvatskog naroda. Poglavarstvo jo nije donijelo Plan prijama u slubu, jer nema financijskih mogunosti za poveanje broja zaposlenih u Jedinstvenom upravnom odijelu. U 2006. godini pri popunjavanju upranjenog radnog mjesta na neodreeno vrijeme primljen je pripadnik nacionalne manjine. Osjeko baranjska upanija Na podruju Osjeko-baranjske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Beli Manastir Opine: Bilje, Darda, Dra, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneevi Vinogradi, Levanjska Varo, Podgora, Popovac, Punitovci, odolovci i Viljevo Grad Beli Manastir U Gradu Belom Manastiru osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina u Opinskom poglavarstvu. U strukturi zaposlenih u upravnim tijelima osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Opina Bilje Na 10. sjednici Opinskog vijea Opine Bilje odranoj dana 21. rujna 2006. godine najavljen je poetak pregovora u svezi s rekonstrukcijom Opinskog poglavarstva Opine Bilje glede predstavnika maarske nacionalne manjine. U Opini Bilje nije planirano poveanje broja trenutno uposlenih slubenika i namjetenika. Opina Darda Sukladno odredbi l. 22. Ustavnog zakona u Opinskom poglavarstvu Opine Darda koje broji 5 lanova osigurana je zastupljenost 1 lana pripadnika srpske nacionalne manjine. Temeljem l. 70a Statuta Opine pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u Poglavarstvu te u upravnim tijelima Opine. Opina Dra U opinskom Poglavarstvu Opine Dra dva su pripadnika maarske nacionalne manjine. Opinsko Poglavarstvo ne planira nova zapoljavanja, a samim time niti zapoljavanje pripadnika nacionalne manjine.

46

Opina Erdut Kako je na podruju Opine Erdut srpska nacionalna manjina u veini za predstavnike hrvatskog naroda osigurano je mjesto lana Poglavarstva koji bi ujedno obavljao i dunost zamjenika naelnika. Do danas jo nije stigao prijedlog za popunu tog mjesta, tako da je trenutno upranjeno. U opinskoj upravi osigurana je adekvatna zastupljenost predstavnika manjine i hrvatskog naroda. Opina nema namjeru zapoljavati nove slubenike, pa nije napravljen plan zapoljavanja. Opina Ernestinovo U Opini Ernestinovo osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina u Opinskom Poglavarstvu (od 5 lanova Poglavarstva, 1 lan je pripadnik maarske nacionalne manjine). U Jedinstvenom upravnom odjelu osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina, dok se novo zapoljavanje ne predvia. Opina Jagodnjak Osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u izvrnom tijelu sukladno odredbi l. 22. Ustavnog zakona. Poglavarstvo nije donijelo plan zapoljavanja pripadnika nacionalne manjine. Opina Kneevi Vinogradi Osigurana je zastupljenost nacionalnih manjina u Opinskom poglavarstvu opine Kneevi Vinogradi. U strukturi zaposlenih u upravnim tijelima osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu. Opina Levanjska Varo U Opinskom poglavarstvu Opine Levanjska Varo je od 5 lanova poglavarstva jedan predstavnik srpske nacionalne manjine. Na podruju mjesnih odbora Opine dvojica predsjednika Vijea mjesnih odbora su predstavnici srpske nacionalne manjine. Opina Levanjska Varo do sada nije imala niti jednu pritubu od strane srpske nacionalne manjine na rad Opine, kao ni prigovor na zastupljenost nacionalne manjine u organima vlasti. Opina Podgora U Opinskom Poglavarstvu Opine Podgora nema predstavnika srpske nacionalne manjine. Nije predvien prijem novih djelatnika u Opinsku upravu iz razloga to nema potrebe ni financijskih mogunosti. Opina Popovac Opinsko Opine Popovac poglavarstvo Planom prijema u slubu nije predvidjelo zapoljavanje pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti budui da nema slobodnih radnih mjesta.

47

Opina Punitovci U Opini Punitovci osigurana je zastupljenost u izvrnom tijelu jedinice temeljem odredbi l. 22. Ustavnog zakona. U Opini Punitovci zaposlena je jedna osoba. Zbog limitiranosti prorauna Opina nije u mogunosti planirati i slijedom toga upoljavati jo djelatnika. Opina odolovci Zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u Poglavarstvu Opine odolovci sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona je osigurana. Poglavarstvo je utvrdilo popunjenost Upravnih tijela te ne planira nikakva nova zapoljavanja radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno odredbi lanka 56.a, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Opina Viljevo Opinsko poglavarstvo Opine Viljevo ustrojeno je 14. srpnja 2006. godine, kao i Jedinstveni upravni odjel, te e se u buduim aktivnostima vezano za prijam u slubu i zapoljavanje voditi briga oko zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u popunjavanju upravnih tijela i zapoljavanja. ibensko kninska upanija Na podruju ibensko-kninske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Knin Opine: Biskupija, Civljane, Ervenik i Kistanje Grad Knin Grad Knin je osigurao zastupljenost predstavnika srpske nacionalne manjine u Poglavarstvu, sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. U tijeku je preustroj upravnih tijela Grada Knina, pa tako i donoenje plana prijama u slubu u upravna tijela, ovisno o potrebama za obavljanje odreenih poslova. Na temelju utvrenih potreba, prijam u slubu obavljat e se uvaavajui zakonske propise to podrazumijeva i lanak 56. a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Opina Biskupija Opina Biskupija osigurala je zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u Poglavarstvu Opine kao i Upravnom odjelu. Opina Civljane Opina Civljane je mala opina u kojoj je zaposleno pet djelatnika, od kojih je dvoje pripadnika srpske nacionalne manjine. Opina Civljane osigurala je zastupljenost predstavnika nacionalne

48

manjine i u izvrnom tijelu, sukladno odredbi lanka 22. Ustavnog zakona. Planom prijama u dravnu slubu planirano je zapoljavanje potrebnog broja pripadnika srpske nacionalne manjine, a radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu. Opina Ervenik Svi lanovi Opinskog poglavarstva Opine Ervenik su predstavnici srpske nacionalne manjine. Planom prijama u slubu planirano je zapoljavanje pripadnika nacionalnih manjina sukladno lanku 56.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Opina Kistanje Opinsko poglavarstvo Opine Kistanje broji pet lanova od ega su etiri srpske nacionalnosti. U Opini Kistanje, ukupno sa opinskim naelnikom, zaposleno je 9 djelatnika (Upravni odjel i Vlastiti pogon za komunalne djelatnosti) od kojih je troje srpske nacionalnosti. Planom zapoljavanja u 2007. godini, planira se primiti u radni odnos jo dva djelatnika srpske nacionalnosti. Vukovarsko srijemska upanija Na podruju Vukovarsko-srijemske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Vukovarsko-srijemska upanija Gradovi: Vukovar Opine: Bogdanovci, Borovo, Markuica, Negoslavci, Stari Jankovci, Tompojevci, Tordinci, Trpinja Vukovarsko-srijemska upanija U izvrnom tijelu upanije zastupljen je jedan predstavnik srpske nacionalne manjine (zamjenik upana). U upravnim tijelima Vukovarsko-srijemske upanije zaposleno je jedanaest pripadnika srpske nacionalne manjine. U travnju 2006. godine donesen je Pravilnik o primanju na praksu vjebenika, u svrhu stjecanja znanja za obavljanje poslova i zadataka koji je donesen na temelju l. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i l. 56. a Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Nakon donoenja Pravilnika primljen je jedan vjebenik koji se izjasnio kao pripadnik srpske nacionalne manjine Grad Vukovar U izvrnom tijelu Grada Vukovara zastupljena su tri predstavnika srpske nacionalne manjine. Poglavarstvo nije donijelo Plan prijama u slubu.

49

Opina Bogdanovci U izvrnom tijelu Opine Bogdanovci zastupljen je jedan predstavnik rusinske nacionalne manjine. Plan prijama u slubu nije donijet. U jedinstvenom upravnom odjelu zaposlena su dva pripadnika rusinske nacionalne manjine. Opina Borovo U Opini Borovo sukladno izbornim rezultatima predstavnici srpske nacionalne manjine su u izvrnom tijelu. Zaposleni u jedinstvenom upravnom odjelu su pripadnici srpske nacionalne manjine. Opina Markuica Sukladno izbornim rezultatima predstavnici srpske nacionalne manjine zastupljeni su u izvrnom tijelu opine Markuica. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposleni su pripadnici srpske nacionalne manjine. Opina Negoslavci U Opini Negoslavci sukladno izbornim rezultatima predstavnici srpske nacionalne manjine zastupljeni su u izvrnom tijelu. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposleni su pripadnici srpske nacionalne manjine. Opina Stari Jankovci U izvrnom tijelu Opine Stari Jankovci zastupljen je jedan pripadnik rusinske i jedan pripadnik srpske nacionalne manjine. Poglavarstvo je planom prijama u slubu utvrdilo popunjenost jedinstvenog upravnog odjela Opine. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposlen jedan pripadnik srpske i jedan pripadnik rusinske nacionalne manjine Opina Tompojevci U izvrnom tijelu Opine Tompojevci nema zastupljenih predstavnika nacionalnih manjina. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposlen je jedan pripadnik rusinske nacionalne manjine. Zbog popunjenosti upravnog tijela ne planira se zapoljavanje novih slubenika i namjetenika. Opina Tordinci U izvrnom tijelu Opine Tordinci zastupljen je jedan predstavnik maarske nacionalne manjine. Zbog popunjenosti upravnog tijela ne planira se zapoljavanje novih slubenika i namjetenika. Opina Trpinja Sukladno izbornim rezultatima u Opini Trpinja predstavnici srpske nacionalne manjine zastupljeni su u izvrnom tijelu opine. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposleni su pripadnici srpske nacionalne manjine.

50

Istarska upanija Na podruju Istarske upanije obvezu osiguranja zastupljenosti nacionalnih manjina u izvrnom i upravnim tijelima imaju slijedee lokalne jedinice: Gradovi: Buje, Umag i Vodnjan Opine: Bale, Brtonigla, Gronjan i Oprtalj Grad Buje U izvrnom tijelu Grada Buje osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Planom prijama u slubu nije se posebno utvrdila ova obveza osiguranja zastupljenosti pripadnika nacionalne manjine obzirom da od ukupnog broja djelatnika (18) pripadnika talijanske nacionalne manjine je 7. Grad Umag U izvrnom tijelu Grada Umaga osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu. Grad Vodnjan U izvrnom tijelu Grada Vodnjana osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu, ali je omoguena zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima. Opina Bale U izvrnom tijelu Opine Bale osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Nije donesen plan prijama u slubu. U strukturi zaposlenih u upravnim tijelima osigurana je zastupljenost predstavnika talijanske nacionalne manjine. Opina Brtonigla U izvrnom tijelu Opine Brtonigla osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Planom prijama u slubu vodi se rauna o zastupljenosti talijanske nacionalne manjine obzirom da ista predstavlja 50% stanovnitva Opine. Opina Gronjan U Poglavarstvu Opine Gronjan osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Planom prijama u slubu utvrena je zastupljenost predstavnika talijanske nacionalne manjine. Opina Oprtalj U Poglavarstvu Opine Oprtalj osigurana je zastupljenost pripadnika nacionalne manjine. Planom prijama u slubu nije utvrena zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina.

51

Napomena Na podruju sedam upanija, udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovnitvu ne prelazi 15%, zbog ega iste nisu u obvezi osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvrnom tijelu i upravnim tijelima.To su jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave slijedeih upanija: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Zagrebake upanije, Krapinsko-zagorske upanije, Varadinske upanije, Dubrovako-neretvanske upanije, Splitsko-dalmatinske upanije, Meimurske upanije i Virovitiko-podravske upanije.

7e) Zastupljenost nacionalnih manjina u pravosudnim tijelima


Odredba lanka 22. st. 2 Ustavnog zakona ugraena je u Zakon o sudovima kao i u Zakon o dravnom odvjetnitvu. Odredbom lanka 74. st. 7. Zakona o sudovima propisano je da se prilikom imenovanja sudaca mora voditi rauna o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama lanka 22. st. 2. Ustavnog zakona. Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno sudako mjesto imaju se pravo pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona. Zakon o dravnom odvjetnitvu u lanku 63. st. 4. i 5. propisao je da se prilikom imenovanja dravnih odvjetnika mora voditi rauna o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno lanku 22. st. 2. Ustavnog zakona, te se pripadnici nacionalnih manjina kod podnoenja prijava na objavljeno slobodno mjesto zamjenika dravnog odvjetnika mogu pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona. Zapoljavanje u pravosudnim tijelima zahtjeva posebne strune kvalitete o kojima u prvom redu treba voditi rauna prilikom imenovanja pravosudnih dunosnika. Nakon to je stvoren zakonodavni okvir za ostvarivanje prava nacionalnih manjina na zastupljenost u tijelima javne vlasti na natjeajima za popunjavanje sudakih mjesta poeli su se javljati kandidati koji su se pozivali na svoju nacionalnu pripadnost. Meutim, mali broj kandidata koji se pozvao na nacionalnu pripadnost ukazuje na potrebu da se ubudue poduzmu aktivnosti na stvaranju pozitivne klime i ohrabrivanja kandidata da koriste svoja prava prema l. 22 st. 2 Ustavnog zakona. Ovo se posebno ukazuje potrebnim stoga to su, prema evidencijama postojali kandidati koji su pripadnici pojedinih nacionalnih manjina ali se prilikom svog imenovanja nisu na to pozvali Slubenici i namjetenici u pravosudnim tijelima- sudovima i dravnim odvjetnitvima. Zakon o dravnim slubenicima kod izrade planova prijama u dravnu slubu u odredbi lanka 42. posebno je propisao da se Planom prijema u dravnu slubu utvruje i popunjenost radnih mjesta u dravnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapoljavanje potrebnog broja dravnih slubenika, pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti

52

sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Ova zakonska odredba shodno se odnosi i na zapoljavanje slubenika u sudovima i dravnim odvjetnitvima, a o emu Ministarstvo pravosua vodi evidenciju. Planovi zapoljavanja dravnih slubenika u pravosudnim tijelima donijeti su za 2007.g. te e njihov sadraj i rezultati provedbe biti iskazani u Izvjeu za 2007.g Ministarstvo pravosua vodi podatke i o nacionalnoj strukturi sudaca i dravnih odvjetnika kao i o nacionalnoj strukturi slubenika i namjetenika u sudovima, i dravnim odvjetnitvima. Tablice se nalaze u prilogu.

7f) Zastupljenost pripadnika nacionalih manjina u dravnoj upravi te tijelima uprave jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Tijekom 2006. godine odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provodile su se u dijelu koji se odnosi na davanja prednosti pripadnicima nacionalnih manjina pri zapoljavanju u dravnoj slubi (pod jednakim uvjetima). elnici tijela dravne uprave prilikom raspisivanja javnog natjeaja ili internog oglasa imenuju komisiju za provoenje istih. Usastavu komisije je obavezno predstavnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose u smislu neovisnog, vanjskog lana komisije. Ukoliko nije ostvarena propisana zastupljenost, a kandidat se u svojoj prijavi na natjeaj pozvao na pravo prednosti pri zapoljavanju, komisija je duna izvijestiti elnika tijela da pripadnik nacionalne manjine ima pravo prednosti pri zapoljavanju u odnosu na ostale kandidate, ali samo pod jednakim uvjetima. Prema podacima kojima raspolae Sredinji dravni ured za upravu, tijekom 2006. godine mali broj pripadnika nacionalnih manjina se pozivao na pravo prednosti pri zapoljavanju. Nadalje, kako se pravo prednosti ostvaruje pod jednakim uvjetima, pravo prednosti pri zapoljavanju ovisi o rezultatima provedenog postupka (testiranja, intervjua). U svrhu promocije prava prednosti pri zapoljavanju pripadnika nacionalnih manjina u javnosti, a s obzirom na mali broj prijava u kojima su se kandidati pozivali na pravo prednosti, pojaana je javna prezentacija navedenog prava putem okruglih stolova te informiranja putem web-stranica. Probleme pri zapoljvanju pripadnika nacionalnih manjina u tijelima uprave lokalnih jedinica, kao i razloge, detaljnije smo naveli u svom ranijem Izvjeu. Samo bismo ukratko ponovili da su problemi pri zapoljavanju pripadnika u upravnim tijelima lokalnih jedinica sljedei: - nedostatak financijskih sredstava za nova zapoljavanja, posebice u manjim jedinicama, - nepostojanje evidencije o nacionalnoj pripadnosti te - popunjenost radnih mjesta. U jedinicama u kojima nije donesen plan prijama iz razloga to nije postojala evidencija o nacionalnoj pripadnosti, nakon to je evidencijom utvren udio pripadnika nacionalnih manjina u stanovnitvu, pristupilo se izradi plana prijama kojim se je utvrdila popunjenost upravnih tijela te planiralo zapoljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina. One jedinice u kojima je planom prijama u slubu utvrena popunjenost radnih mjesta te se ne planiraju nova zapoljavanja, a time niti zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina, iskazuju spremnost da e, ukoliko se ukae potreba za novim zapoljavnjima, uzeti u obzir prednost pri zapoljavanju pripadnika nacionalnih manjina.

53

8. SUDJELOVANJE NACIONALNIH MANJINA U JAVNOM IVOTU


Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske je temeljem lanka 35. i 36. Ustavnog zakona, te Programa rada Savjeta za nacionalne manjine RH za 2006.g. na svojim sjednicama razmatrao pitanja koja se odnose na ostvarivanje prava nacionalnih manjina, te primjenu Ustavnog zakona i propisa kojima su regulirana prava pripadnika nacionalnih manjina, a naroito: 1. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina 2. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u upravnim i pravosudnim tijelima 3. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 4. Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina 5. Kulturna autonomija nacionalnih manjina 6. Pristup javnim medijima 7. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina 8. Uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina

8a) Ostvarivanje prava nacionalnih manjina zajamenih Ustavnim zakonom


1. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina Tijekom 2006. g. Savjet za nacionalne manjine pratio je ostvarivanje Ustavnog zakona kroz rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Suradnjom i kontaktima s vijeima i predstavnicima nacionalnih manjina, kao i predstavnicima lokalne i podrune samouprave, te putem provedene analize, ocijenjeno je da je sustav vijea i predstavnika nacionalnih manjina poeo funkcionirati. Uoeno je da je rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina determiniran razvijenou podruja lokalne i podrune samouprave na kojima oni djeluju i to prvenstveno u smislu osiguravanja prostornih i materijalnih uvjeta za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina. Ta problematika je najuoljivija i najizrazitija kod vijea i predstavnika nacionalnih manjina na podrujima od posebne dravne skrbi. Unato dobrim primjerima pojedinih opina, gradova i upanija jo je uvijek mnogo lokalnih i podrunih samouprava koje nisu uskladile statute i poslovnike jedinica lokalne i podrune samouprave s Ustavnim zakonom, osigurale osnovne uvjete i sredstva za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina. Vijea i predstavnici nacionalnih manjina imaju izborni legitimitet, to im omoguuje da izravno sudjeluju u donoenju odluka vezanih za pitanja od interesa za nacionalne manjine. Meutim, njihov stvarni utjecaj u lokalnoj i podrunoj samoupravi jo nije ni priblino zaivio u mjeri u kojoj to omoguuje Ustavni zakon. Ocijenjeno je da za takvo stanje postoji vie razloga, od osiguravanja uvjeta rada vijeima i predstavnicima nacionalnih manjina, njihova stvarna prihvaenost kao dijela pripadnika

54

lokalne i podrune samouprave, kao i jo uvijek deficitarna znanja vijea i predstavnika o njihovoj ulozi. Slijedom navedenog, Savjet za nacionalne manjine uoio je da je potrebno zapoeti s postupkom osposobljavanja vijea nacionalnih manjina na podrujima od posebne dravne skrbi te brdsko planinskim podrujima, uslijed loih uvjeta rada i nemogunosti realizacije svojih uloga. Savjet za nacionalne manjine se natjecao za program Europske komisije Cards 2003 godine te mu je u okviru godinjeg programa Europske unije, kao instituciji partneru odobren projekt Potpora vijeima nacionalnih manjina u podrujima posebne dravne skrbi koji se financira sredstvima Europske unije u visini 700.000 eura. Provedba ovog projekta je zapoela u lipnju 2006. godine, a provodi ga meunarodni konzorcij koji predvodi WYG International (Velika Britanija). 2. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u upravnim i pravosudnim tijelima Vezano za primjenu Ustavnog zakona u dijelu koji se odnosi na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima, Savjet za nacionalne manjine je tijekom 2006. godine na svojim sjednicama vie puta raspravljao o primjeni odredbe lanka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U odnosu na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u stanovnitvu Republike Hrvatske, odnosno na podruju teritorijalne nadlenosti upravnih tijela, Savjet za nacionalne manjine je ukazao i upozorio tijela dravne vlasti na nedovoljnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima. Kako se ne vodi potpuna slubena evidencija o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u sredinjim tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima, s obrazloenjem da bi se slubenici i namjetenici trebali izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti, to je ocijenjeno drutveno osjetljivom i nepopularnom mjerom, ovo pitanje trebalo bi hitno urediti Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima i Zakonom o sudovima. Savjet za nacionalne manjine upozorio je na nedovoljnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravnim i pravosudnim tijelima. 3. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u upravnim i pravosudnim tijelima regulirana je lankom 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Savjet za nacionalne manjine smatra da je, unato uinjenim pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu u 2005 godini, donoenjem Zakona o dravnim slubenicima i Izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i podrunoj samoupravi, potrebno raditi na adekvatnoj primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ostalih relevantnih zakona te usvajanju i primjeni provedbenih akata i politika na svim razinama. Nadalje, Savjet za nacionalne manjine smatra da je potrebno izgraditi i uspostaviti jedinstven i sveobuhvatan sustav prikupljanja razdvojenih podataka o nacionalnim manjinama sukladno nacionalnim zakonima, europskim propisima i preporukama o zatiti podatka i zatiti privatnosti.

55

4. Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Savjet za nacionalne manjine je tijekom 2006. godine kontinuirano pratio primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma. Na XVII. sjednici odranoj 26. travnja 2006. godine donesen je Zakljuak kojim se predlae Vladi Republike Hrvatske da se obustavi primjena Statuta Grada Daruvara te da se u roku od 60 dana isti uskladi sa Ustavnim zakonom i Zakonom o slubenoj uporabi jezika i pisma, a vezano za slubenu uporabu ekog jezika u gradu Daruvaru. Nadalje, na XVIII. sjednici Savjeta za nacionalne manjine odranoj 5. srpnja 2006. godine donesen je Zakljuak kojim se poziva Vlada Republike Hrvatske i njezin Sredinji dravni ured za upravu da obustavi od primjene Statut grada Daruvara, te da isti do 30. rujna 2006. godine uskladi sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o slubenoj uporabi ekog jezika u gradu Daruvaru. Na XIX. sjednici Savjeta za nacionalne manjine odranoj 18.listopada 2006. godine donesena je odluka o pokretanju postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Statuta Grada Daruvara. Savjet za nacionalne manjine smatra da relativno visoki zakonom predvieni brojani prag za ostvarivanje prava na ravnopravnu slubenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina i preputanje reguliranja prava na dvojezinost diskrecionoj odluci vlasti jedinica vlasti lokalne samouprave, kada obvezno uvoenje dvojezinosti nije propisano zakonom, dovode u praksi do neizvjesnosti glede ostvarivanja tog prava u pojedinim sluajevima. Nadalje, uoeni su i problemi u isticanju dvojezinih ili viejezinih topografskih oznaka koje ovise o uvoenju jezika i pisma nacionalne manjine u ravnopravnu slubenu uporabu. Savjet za nacionalne manjine smatra da je potrebno provesti nadzor nad statutima jedinica lokalne samouprave i utvrditi njihovu usklaenost sa zakonskim odredbama, te poduzeti mjere za puno ostvarivanje tog prava u praksi, uzimajui u obzir i obveze preuzete ratifikacijom meunarodnih instrumenata, kao i poduzeti mjere kojima bi se omoguila primjerena zastupljenost jezika nacionalnih manjina na programima Hrvatske radiotelevizije sukladno zakonima i meunarodnim standardima, te iskazanim interesima i potrebama govornika razliitih manjinskih jezika. Nadalje, potrebno je osigurati informiranost pripadnika nacionalnih manjina, te nadlenih slubenika o pravu i uvjetima ishodovanja dvojezinih osobnih iskaznica na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. 5. Kulturna autonomija nacionalnih manjina Vezano za ostvarivanje prava na kulturnu autonomiju nacionalnih manjina, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture nacionalnih manjina u RH, Savjet za nacionalne manjine je sukladno l. 35, st. 4., Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, tijelo koje rasporeuje sredstva koja su u dravnom proraunu osigurana za potrebe nacionalnih manjina. U cilju provoenja Ustavnog zakona u dijelu koji se odnosi na rasporeivanje sredstva koja se u Dravnom proraunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina Savjet za nacionalne manjine je na XVI. sjednici odranoj 22.veljae 2006. godine donio odluku kojom je za ostvarivanje programa kulturne autonomije nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina rasporeen iznos od 29.700.000,00 kuna. U 2006. godini postignut je daljnji znaajni napredak u ostvarivanju programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina iz podruja informiranja, izdavatva i kulturnog amaterizma. Analiza izvjea nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina o realizaciji programa i utroku sredstva u 2006. godini, potvrdila je vanost sufinanciraju ovih programa iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske, putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Prvenstveno to se odnosi na odgovornost za utroak odobrenih proraunskih sredstava, te na prepoznavanje stvarnih potreba nevladinih udruga i ustanova nacionalnih

56

manjina, putem Savjeta za nacionalne manjine. Izvjea nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina o realizaciji programa i utroku odobrenih proraunskih sredstva u 2006. godini, pokazuju daljnji napredak u preuzimanju odgovornosti za dobivena sredstva. To se prvenstveno oituje uspostavljanjem zadovoljavajue razine financijske discipline. Analiza utroka doznaenih sredstava, ukazuje da je vidno smanjen broj nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina kod kojih su prisutne nepravilnosti. Postoji jo jedan broj udruga i ustanova nacionalnih manjina kod kojih je jo uvijek izraen problem, vezan za primjenu Zakona o proraunu i Zakona o javnoj nabavi, to se oituje u nepravilnostima pri podnoenju financijskih izvjea o utroku sredstava. Samo dvije nevladine udruge nacionalnih manjina nisu podnijele izvjee o ostvarivanju programa i financijsko izvjee o utroku sredstava za 2006. godinu, te iste nee biti financirane u 2007.godini. U odnosu na manjinske tiskovine, te negativne tendencije u smislu senzacionalistikog pristupa u iznoenju neprovjerenih i nepotpunih informacija, o pojedinim institucijama, osobama, dogaajima, te politikim opcijama na koje je Savjet upozorio u svojem izvjeu od 2005. godine, moemo iskazati zadovoljstvo, jer su one uglavnom otklonjene. Ostale nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina kod kojih su uoene nepravilnosti, nee biti uskraene u financiranju njihovih programa u 2007. godini , ali su obvezne do prvog tromjesenog izvjea u 2007.godini, otkloniti sve uoene nepravilnosti, kao uvjet za nastavak financiranja. Temeljna ocjena Savjeta za nacionalne manjine, na osnovu analize realiziranih programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, upuuje da se poloaj nacionalnih manjina u podruju kulturne autonomije, vidno i znaajno poboljao, te razvio u odnosu na 2005. godinu, to se naroito oituje kroz poveani broj korisnika. Prvenstveno, to je postignuto primjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina , kao i politikim uvjetima u kojima su nacionalne manjine preuzele veu odgovornost za svoj poloaj. Djelovanjem Savjeta za nacionalne manjine, Vijea i predstavnika nacionalnih manjina, nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, ostvaruje se i oivotvoruje princip integracije nacionalnih manjina u hrvatsko drutvo, ali i ouvanje njihovog kulturnog i nacionalnog identiteta. Iz analiza izvjee nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina za 2006. godinu, jo uvijek moemo uoiti razliitu razinu ostvarivanja prava nacionalnih manjina, iz podruja kulturne autonomije, i to prvenstveno vezano za organiziranost na podrujima od posebne dravne skrbi, koje najpotpunije ostvaruju one nacionalne manjine koje su ta prava imale i prije uspostave samostalne Republike Hrvatske. Ova injenica ukazuje na poveanu potrebu potpore nevladinih udrugama i ustanovama nacionalnih manjina na podrujima od posebne dravne skrbi, posebno vezana za povratak izbjeglica i njihovu integraciju. Sagledavajui ukupnu politiku i socijalnu situaciju u Republici Hrvatskoj, uz sve probleme s kojima se susreu nacionalne manjine, pokazuje se veliki napredak za poloaj nacionalnih manjina, te vidni iskorak u ostvarivanju manjinskih prava. Tome je zasigurno najvie doprinijela odluna politika volja Vlade Republike Hrvatske, koja je svojim konkretnim potezima stvorila uvjete i mogunosti za ostvarivanje tih prava to se oituje kroz vidno poveanje proraunskih sredstava za potrebe financiranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina, koja su u 2006. godini poveana za 21% u odnosu na 2005. godinu, kao i ukljuivanjem predstavnika nacionalnih manjina u javni i politiki ivot Republika Hrvatske, kao relevantnih partnera. Sukladno ovoj politici Vlade Republike Hrvatske otvorio se proces mogunosti cjelokupnog rjeenja pitanja povratka izbjeglica i njihovih statusnih pitanja (srpska nacionalna manjina), kao i problema socijalnog statusa i integracije (romska nacionalna manjina), provoenjem vladinog Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005-2015, vladinog Nacionalnog programa za Rome, te financiranjem programa nevladinih romskih udruga putem Savjeta za nacionalne manjine.

57

Ovim su stvorene sve pretpostavke i uvjeti za potpunu implementaciju i primjenu manjinske legislative, na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u emu su svakako svojim djelovanjem i radom doprinijeli Savjet za nacionalne manjine, Vijea i predstavnici nacionalnih manjina, te nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina. Predpristupnim pregovorima Republike Hrvatske s Europskom Unijom, otvorio se i proces usklaivanja cjelokupnog hrvatskog zakonodavstva sa europskim zakonodavstvom, to stavlja i pripadnike nacionalnih manjina u novo razdoblje u kojem e se i nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina morati prilagoditi evropskim standardima, ime se namee i potreba intenzivne edukacije nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina u emu e zasigurno biti poveana potreba poveane politike i financijske potpore Republike Hrvatske. 6. Pristup javnim medijima Vezano za provedbu l.18 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a koji se odnosi na pristup javnim medijima na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pripadnika nacionalnih manjina, kao i lanka 5. Zakona o Hrvatskoj radio televiziji, Savjet za nacionalne manjine je na temelju l.35, st.2 podstavak 3, Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina, a koji se odnosi na davanje miljenja i prijedloga o programima javnih radio postaja i javne televizije namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina tijekom 2006. godine razmatrao provedbu lanka 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina , vezano na pristup javnim medijima. Hrvatska Radio Televizija kao javna televizija, te Hrvatski radio su kljuan subjekt u promoviranju i razumijevanju manjina u drutvu, jer se najvei dio javnosti informira o nacionalnim manjinama i njihovim problemima putem tih medija. Time se kreira javno mijene u stvaranju slike o manjinama .Kako je javnost bitan faktor u promoviranju manjina i njihovih prava, bitno je napomenuti ulogu HTV i Hrvatskog radija u senzibiliziranju javnosti za manjinsku tematiku. Proces senzibiliziranja javnosti za manjinsku tematiku ukljuuje i veu suradnju medija sa asocijacijama i tijelima nacionalnih manjina u RH. Savjet za nacionalne manjine je temeljem lanka 35. stavka 2, podstavka 3 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na sjednici odranoj 26.travnja 2006. godine, donio je slijedee Zakljuke: 1. Upozorava se na nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u programima Hrvatske radiotelevizije, vezano za odredbe lanka 5. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji. 2. Poziva se Hrvatska radiotelevizija da Savjetu za nacionalne manjine dostavi izvjee o proizvedenim, emitiranim emisijama i prilozima o pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u programima Hrvatske radiotelevizije u 2005. i prvom tromjeseju 2006. godine 3. Svakih est mjeseci odravati e se zajedniki sastanci Savjeta za nacionalne manjine s ravnateljstvom Hrvatske radiotelevizije ,radi meusobnog informiranja, davanja miljenja i prijedloga o programima namijenjenim nacionalnim manjinama. Savjet za nacionalne manjine smatra da pripadnici nacionalnih manjina nisu adekvatno zastupljeni u programima Hrvatske radiotelevizije, te da Hrvatska radio televizija nije u potpunosti ispunila svoju zakonsku obvezu uplate postotka u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronikih medija, kao proraunski fond, kojem je osnovna zadaa osiguranje financijske potpore razvitku audio-vizualne proizvodnje, a iz ijeg je dijela predvieno i financiranje programa za nacionalne manjine u RH. Rezimirajui pitanje pristupa nacionalnih

58

manjina javnim medijima, Savjet za nacionalne manjine smatra da su javni mediji, samo u jednom malom dijelu ispunili svoje obveze koje proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH. 7.Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina Savjet za nacionalne manjine je tijekom 2006. g. kontinuirano pratio primjenu Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Savjet za nacionalne manjine iskazuje zadovoljstvo provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, vezano za provoenje programa rada manjinskih kola kao i prevoenje i tiskanje udbenika na jezicima nacionalnih manjina i sufinanciranje posebnih programa kolovanja pripadnika nacionalnih manjina. U podruju provoenja odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina postignut je znaajni napredak. Posebno se istiu pozitivni pomaci u zapoljavanju savjetnika za manjinski jezik, te niz mjera koje je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta poduzelo za stvaranje uvjeta za provoenje nastave u adekvatnim zgradama za sve uenike kako se ne bi razdvajali po smjenama. Time je uinjen veliki iskorak ka integraciji i jaanju meuetnike suradnje i dijaloga pogotovo na prostorima nekad ratom zahvaenih podruja. Veliki pomak uinjen je uvoenjem obrazovanja o interkulturalnosti i toleranciji, a to se prvenstveno odnosi na programe u kojima se uenici educiraju o holokaustu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta kontinuirano poboljava uvjete i kvalitete za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina , no unato velikom napretku , potrebno je jo sukladno tehnikim i materijalnim mogunostima uz aktivno sudjelovanje i konzultacije manjinskih strunjaka osigurati i odobriti neophodne udbenike za jo kvalitetnije izvoenje nastave na manjinskim jezicima i pismima i osigurati stalno struno usavravanje nastavnika na manjinskim jezicima i pismima. 8. Uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina Srpsko narodno vijee nacionalna koordinacija vijea srpske nacionalne manjine uputila je Savjetu za nacionalne manjine zahtjev za davanje suglasnosti na Odluku o zastavi srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Savjet za nacionalne manjine , temeljem lanka 33. stavka 5. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na XVII sjednici odranoj dana 26. travnja 2006. godine donio odluku kojim se daje suglasnost Srpskom narodnom vijeu nacionalnoj koordinaciji vijea srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ,o uporabi zastave srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

59

9. SUDJELOVANJE PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U LOKALNIM POSLOVIMA PUTEM VIJEA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA
9a) Vijea i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Odredbom lanka 23. Ustavnog zakona propisano je da, s ciljem unaprjeivanja, ouvanja i zatite poloaja nacionalnih manjina u drutvu, pripadnici nacionalnih manjina biraju, na nain i pod uvjetima propisanim Ustavnim zakonom, svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Nadalje, Ustavnim zakonom se propisuje da u jedinicama samouprave na ijem podruju pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovnitvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama podrune (regionalne) samouprave na ijem podruju ivi vie od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve manjine mogu izabrati vijee nacionalnih manjina. U vijea nacionalnih manjina opine bira se 10 lanova, u vijea nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijee nacionalnih manjina upanije bira se 25 lanova predstavnika nacionalnih manjina. U onim jedinicama u kojima nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijea, a na ijem podruju ivi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, bira se predstavnik nacionalnih manjina. lanovi vijea i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od etiri godine, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje izbor lanova predstavnikih tijela jedinica. Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o raspisivanju izbora za lanove vijea nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 64/03 i 71/03) te Odlukom o raspisivanju izbora za predstavnika nacionalne manjine u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 64/03) raspisala izbore za lanove vijea i predstavnike nacionalnih manjina koji su odrani dana 18. svibnja 2003. godine.

9b) Ovlasti vijea i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama


Vijea odnosno predstavnici nacionalnih manjina u lokalnoj jedinici, sukladno odredbi lanka 31. stavak 1. Ustavnog zakona imaju pravo:

60

1. predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unapreivanje poloaja nacionalne manjine u dravi ili na nekom njenom podruju, ukljuujui davanje prijedloga opih akata kojima se ureuju pitanja od znaaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; 2. isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i tijelima lokalnih jedinica; 3. biti obavijeteni o svakom pitanju o kome e raspravljati radna tijela predstavnikog tijela lokalne jedinice, koje se a tie se poloaja nacionalne manjine; 4. davati miljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Lokalne jedinice su obvezne svojim opim aktima, sukladno odredbi lanka 31. stavak 2. Ustavnog zakona svojim opim aktima razraditi nain, rokove i postupak ostvarivanja navedenih prava vijea, odnosno predstavnika nacionalnih manjina. Ovlasti i obveze predstavnika nacionalne manjine Predstavnik nacionalne manjine, sukladno odredbi lanka 34. Ustavnog zakona svoje poslove obavlja pod nazivom koji mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu te na jeziku i pismu kojim se slui nacionalna manjina koja ga je izabrala i koji sadri oznaku podruja za koje je izabran. Predstavnik nacionalne manjine otvara raun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava na podruju jedinice lokalne samouprave za koju je izabran, za financijski plan koritenja tih sredstava i zavrni raun tih sredstava. Financijski plan i zavrni raun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava objavljuju se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave za ije podruje je izabran manjinski predstavnik. Na predstavnika nacionalne manjine te njegove ovlasti i obveze odgovarajue se primjenjuju odredbe lanaka 28., 29., 30., 31., 32. i 33. Ustavnog zakona, odnosno odredbe koje reguliraju ovlasti i obveze vijea nacionalnih manjina. Koordinacija vijea nacionalnih manjina Mogunost osnivanja koordinacije vijea nacionalnih manjina od strane dva ili vie vijea nacionalnih manjina predviena je odredbom lanka 33. Ustavnog zakona. Navedena odredba propisuje da dva ili vie vijea nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici lokalne samouprave, dva ili vie vijea nacionalnih manjina osnovanih u razliitim jedinicama lokalne samouprave, dva ili vie vijea nacionalnih manjina osnovanih u istoj jedinici podrune (regionalne) samouprave te dva ili vie vijea nacionalnih manjina osnovanih u razliitim jedinicama podrune (regionalne) samouprave mogu radi usklaivanja ili unaprjeivanja zajednikih interesa osnivati koordinacije vijea nacionalnih manjina. Vijea nacionalnih manjina kroz koordinaciju vijea nacionalnih manjina usuglaavaju stavove o pitanjima iz svog djelokruga. Vijea nacionalnih manjina mogu koordinaciju vijea nacionalnih manjina ovlastiti da poduzima u njihovo ime pojedine mjere iz lanka 31. Ustavnog zakona. Smatra se da su vijea nacionalnih manjina jedinica podrune (regionalne) samouprave osnovale koordinaciju vijea nacionalnih manjina za podruje Republike Hrvatske kada je 61

sporazumu o osnivanju ove koordinacije pristupilo vie od polovine vijea nacionalnih manjina podrune (regionalne) samouprave. Koordinacija vijea nacionalnih manjina koju su vijea nacionalnih manjina jedinica podrune (regionalne) samouprave osnovale za podruja Republike Hrvatske moe donositi odluke o znamenju i simbolima nacionalnih manjina i nainu obiljeavanja praznika nacionalnih manjina uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine. Nadzor zakonitosti opih akata jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Nadzor zakonitosti opih akata jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisan je odredbom lanka 32. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Temeljem navedenog lanka Poglavarstvo jedinice samouprave duno je u pripremi prijedloga opih akata od vijea nacionalnih manjina osnovanih za njeno podruje zatraiti miljenje i prijedloge o odredbama kojima se ureuju prava i slobode nacionalnih manjina. Ako vijee nacionalne manjine smatra da je opi akt jedinice samouprave ili neka njegova odredba protivan Ustavu, Ustavnom zakonu ili posebnim zakonima kojima se ureuju prava i slobode nacionalnih manjina, duno je o tome odmah obavijestiti ministarstvo nadleno za opu upravu. Obavijest o tome uputit e i poglavarstvu jedinice samouprave i Savjetu za nacionalne manjine. Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za opu upravu, ako ocijeni da je navedeni opi akt ili neka njegova odredba protivan Ustavu, Ustavnom zakonu ili posebnim zakonima kojima se ureuju prava i slobode nacionalnih manjina, obustavit e, u roku od osam dana, njegovu primjenu. Odluka o obustavi od primjene dostavlja se bez odgaanja opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu, predsjedniku predstavnikog tijela koje je opi akt donijelo, a obavijest o donoenju odluke dostavlja Savjetu za nacionalne manjine i vijeu nacionalne manjine na temelju ije je obavijesti odluka donijeta. Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za opu upravu prosljeuje Vladi Republike Hrvatske odluku o obustavi od primjene opeg akta s prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i o tome obavjetava jedinicu samouprave. Obustava od primjene opeg akta prestaje ako Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o obustavi od primjene opeg akta.

9c) Financiranje vijea i predstavnika nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama


Ustavnim zakonom, u odredbi lanka 28. propisana je obveza jedinice samouprave da osigura sredstva za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina, ukljuujui sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, kao i za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada vijea nacionalne manjine. 62

Sukladno navedenoj odredbi nesporna je obveza lokalnih jedinica da u okviru svojih financijskih mogunosti predvide i osiguraju potrebna financijska sredstva kako bi se poboljali uvjeti za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina, kao i osigurala potrebna sredstva i prostor za njihov rad. lanovi vijea svoju dunost obavljaju u pravilu na dragovoljnoj osnovi, a iz sredstava vijea mogu primati samo naknadu trokova koje su imali u obavljanju poslova za vijee i nagradu, za mjeseno ili neko drugo razdoblje ako to odobri i do koje visine to odobri elnik nadlean za opu upravu. U tom smislu donesen je Pravilnik o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina (Narodne novine br. 24/06) kojim se ureuje pravo na naknadu trokova i pravo na nagradu lanovima vijea nacionalnih manjina i predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama koje su imali u obavljanju poslova za vijee, odnosno u obavljanju poslova predstavnika. Slijedi pregled podataka o financijskom sredstvima koja su u proraunima lokalnih jedinica osigurana za financiranje rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina, po upanijama. Krapinsko-zagorska upanija Vezano za izbor vijea, odnosno predstavnika nacionalnih manjina na izborima za predstavnike albanske, slovenske i srpske nacionalne manjine za podruje Krapinsko-zagorske upanije odranim 18. svibnja 2003. godine izabran je samo predstavnik srpske nacionalne manjine. Za rad predstavnika srpske nacionalne manjine u Krapinsko-zagorskog upaniji Krapinskozagorska upanija osigurala je sredstva u iznosu od 5.000,00 kuna. Navedena sredstva nisu jo isplaena, jer predstavnik nije upaniji dostavio program rada i financijski plan, kao ni zavrni raun za 2005. godinu, niti je sredstva zatraio, odnosno kontaktirao upaniju. Sisako-moslavaka upanija U Proraunu Sisako-moslavake upanije za 2006. godinu osigurano je 311.000,00 kuna od kojih je utroeno 255.000,00 kuna i to za: - upanijsko vijee albanske nacionalne manjine 45.000,00 kuna - upanijsko vijee bonjake nacionalne manjine 45.000,00 kuna - upanijsko vijee srpske nacionalne manjine 45.000,00 kuna - upanijsko vijee eke nacionalne manjine 45.000,00 kuna - upanijsko vijee romske nacionalne manjine 45.000,00 kuna - predstavniku slovake nacionalne manjine 10.000,00 kuna - predstavniku maarske nacionalne manjine 10.000,00 kuna - predstavniku talijanske nacionalne manjine 10.000,00 kuna Prema izvjeima o radu vijea nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina 70% sredstava utroeno je za obavljanje administrativnih poslova a 30% za provedbu programa. Nakon donoenja Prorauna za 2007. godinu provest e se postupak donoenja akta o visini mjesene nagrade lanovima vijea nacionalnih manjina i predstavnicima nacionalnih manjina.

63

Stanje u 2006. godini u odnosu na stanje u 2005. godini nije promijenjeno jer su i dalje u postupku pripreme i izmjene akata koji se temelje na Ustavnom zakonu, a nije utvren nain primjene Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, te takoer nije donesen Plan prijama i planiranja zapoljavanja potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti. Grad Sisak U Proraunu Grada Siska planirana su sredstva za rad vijea koja su uglavnom u cijelosti doznaena na njihove raune i to : - Vijeu bonjake nacionalne manjine 50.000,00 kuna - Vijeu romske nacionalne manjine 50.000,00 kuna - Vijeu srpske nacionalne manjine 50.000,00 kuna - predstavniku eke nacionalne manjine 25.000,00 kuna - predstavniku albanske nacionalne manjine 25.000,00 kuna UKUPNO 200.000,00 kuna Gradsko vijee Grada Siska donijelo je Odluku o naknadi za rad lanovima vijea nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina. Grad Novska U Proraunu Grada Novske za 2006. godine bio je osiguran iznos od 15.000,00 kuna kao tekua donacija za rad predstavnika romske nacionalne manjine. Dio sredstava utroen je za potrebu programa za tradicionalni susret Roma, trokove slubenih putovanja i dnevnica. Grad Kutina U 2006. godini u Proraunu Grada Kutine osigurano je za potrebe Vijea eke nacionalne manjine 10.00,00 kuna. Grad Petrinja Iz Prorauna Grada Petrinje za potrebe rada Vijea srpske nacionalne manjine planirano je 120.000,00 kuna, a utroeno 80.000,00 kuna. O osiguranim i utroenim sredstvima samostalno odluuje vijee nacionalne manjine. Grad Glina Iz Prorauna Grada Gline do sada je za rad vijea izdvojeno 2.069,44 kuna. Grad Hrvatska Kostajnica Vijeu srpske nacionalne manjine nisu doznaavana sredstva za obavljanje poslova jer Vijee nema svoj prostor niti trokove. Pravilnik o naknadi trokova i nagradi za rad lanova vijea nije se primjenjivao jer se Vijee nije obratilo sa konkretnim zahtjevom i dokazom o radu vijenika.

64

Opina Dvor Za rad Vijea srpske nacionalne manjine u Opini Dvor planiran je iznos od 44.670,00 kuna, od toga 32.000,00 kuna predvieni za redovnu djelatnost, a 12.670,00 kn predvieno za mjesene naknade lanovima i predsjedniku vijea. Odlukom Opinskog vijea utvrena je mjesena naknada lanovima vijea od 100,00 kn, a predsjedniku 500,00 kn mjeseno. Opina Topusko U Opini Topusko Vijeu srpske nacionalne manjine doznaena su sredstva u iznosu od 15.000,00 kuna. Doznaena sredstva utroena su na administrativne poslove i za naknadu lanovima vijea po 170,00 kn po odranoj sjednici. Vijeu bonjake nacionalne manjine nisu doznaena sredstva u 2006. godini jer nije podnesen zahtjev za doznaku. Opina Majur U Proraunu Opine Majur osigurana su sredstva od 5.000,00 kuna, ali su ostala neutroena jer vijee nacionalne manjine nije izradilo peat niti otvorilo iro raun. Opina Donji Kukuruzari U Proraunu Opine Donji Kukuruzari za 2006. godinu planirana su sredstva u iznosu od 5.000,00 kuna od kojih je utroeno 2.000,00 kuna. Odlukom Poglavarstva utvrena je naknada trokova u iznosu od 180,00 kuna po svakoj sjednici predstavnicima nacionalnih manjina u Opinskom vijeu i Opinskom poglavarstvu. Vijeu srpske nacionalne manjine ustupljen je prostor za odravanje i rad i osigurana sredstva i oprema za rad. Opina Lipovljani U Proraunu Opine Lipovljani za 2006. godinu osigurana su sredstva za rad Vijea eke nacionalne manjine u iznosu od 1.000,00 kuna, Vijea ukrajinske nacionalne manjine 1.000,00 kuna i predstavnika slovake nacionalne manjine u iznosu 500,00 kuna. U Proraunu Opine osigurana sredstva za rad eke besede u iznosu od 15.000,00 kuna, Matice slovake 15.000,00 kuna i Kulturno prosvjetno drutvo Karpati u iznosu od 15.000,00 kuna. Za predstavnike srpske nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 249.179,00 kuna, a u 2006. godini 286.670,00 kuna. Za predstavnike albanske nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 67.500,00 kuna, a u 2006. godini 70.000,00 kuna. Za predstavnike bonjake nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 135.000,00 kuna, a u 2006. godini 95.000,00 kuna. Za predstavnike eke nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 99.000,00 kuna, a u 2006. godini 81.000,00 kuna. Za predstavnike romske nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 146.750,00 kuna, a u 2006. godini 110.000,00 kuna. Za predstavnike slovake nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 12.000,00 kuna, a u 2006. godini 10.000,00 kuna.

65

Za predstavnike maarske nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 17.000,00 kuna, a u 2006. godini 10.000,00 kuna. Za predstavnike talijanske nacionalne manjine u Sisako-moslavakoj upaniji ukupno je u 2005. godini izdvojeno sredstava 12.000,00 kuna, a u 2006. godini 10.000,00 kuna. Karlovaka upanija Na razini Karlovake upanije ustrojeno je: - Vijee srpske nacionalne manjine - Vijee bonjake nacionalne manjine. Sredstva za djelovanje vijea nacionalnih manjina na upanijskoj razini osigurana su u proraunu upanije za 2006. godinu na posebnim pozicijama. Utroeno je ukupno sredstava kako slijedi: - za Vijee srpske nacionalne manjine - za Vijee bonjake nacionalne manjine 126.500,00 kn 83.333,30 kn

Navedenim sredstvima obuhvaeno je prioritetno financiranje administrativnih poslova za potrebe vijea, ali i druge aktivnosti, koje se po potrebi sufinanciraju i sa drugih pozicija. Grad Karlovac U Gradu Karlovcu prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina postoji: - Vijee srpske nacionalne manjine - predstavnik bonjake nacionalne manjine - predstavnik slovenske nacionalne manjine (izabran, ali nije konstituiran) - predstavnik albanske nacionalne manjine (nije izabran iako su dva puta raspisivani izbori). U gradskom proraunu Grada Karlovca za 2006. godinu za nacionalne manjine osigurano je 150.000,00 kn, od ega je do 15. studenog 2006. realizirano 87.500,00 za srpsku nacionalnu manjinu i 32.000,00 kn za bonjaku nacionalnu manjinu. Uz gore navedeno Grad Karlovac pomae nacionalnim manjinama na nain da im je osigurao prostorije za rad, kao i u obliku pomoi u opremanju tih prostorija (namjetaj, telefon, telefaks, raunala i sl.). Grad Slunj Za rad Vijea srpske nacionalne manjine Grada Slunja u proraunu Grada za 2006. godinu planirana su sredstva od 3.500,00 kn. Do pisanja ovog izvjea Vijeu je odobreno 2.000,00 kn. Grad Ogulin Sredstva za rad Vijea srpske nacionalne manjine za podruje Grada Ogulina osigurana su u proraunu za 2006. godinu u iznosu od 80.000,00 kn, a do sada je utroeno sljedee: - trokovi slubenih putovanja 7.000,00 kn - uredski materijal i ostali materijalni rashodi 5.000,00 kn - naknade za rad lanova Vijea 37.009,14 kn - reprezentacija 5.980,00 kn - ostali nespomenuti rashodi poslovanja 11.800,00 kn - uredska oprema i namjetaj 5.000,00 kn UKU P N O : 71.789,14 kn

66

Opina Barilovi U proraunu Opine Barilovi za 2006. godinu izdvojena su sredstva za odravanje i obnovu osnovne infrastrukture, te je financirana kapitalna investicija za kupnju cisterne za vodu u iznosu od 25.000,00 kn i 5.000,00 kn za redovnu djelatnost. Suradnja izmeu Vijea srpske nacionalne manjine i Opinskog vijea i Poglavarstva vidljiva je kod realizacije kapitalnih investicija i odranja komunalne infrastrukture. Opina Cetingrad Proraunom Opine Cetingrad za 2006. godinu predviena su sredstva za rad bonjake nacionalne manjine, ali isplata nije realizirana. Opina Josipdol Opina Josipdol je u svom proraunu za 2006. godinu osigurala sredstva za rad nacionalnih manjina u iznosu od 10.000,00 kn. Opina Krnjak Za rad Vijea srpske nacionalne manjine iz Prorauna Opine Krnjak za 2006. godinu isplaeno je do sada 10.000,00 kn, dok je planirano 14.100,00 kn. Opina Plaki U 2006. godini iz prorauna Opine Plaki izdvojeno je za funkcioniranje opinskog Vijea srpske nacionalne manjine ukupno 5.139,49 kn, i to: 2.875,00 kn za naknade za rad predstavnikih izvrnih tijela povjerenstva i 2.264,49 kn za administrativne i ostale rashode. Opina Lasinja Opina Lasinja je u proraunu za 2006. godinu za potrebe obavljanja redovne aktivnosti Opinskog vijea srpske nacionalne manjine planirala 10.000,00 kn, a utroeno je 1.800,00 kn. Opina Saborsko Vijee srpske nacionalne manjine u svojim aktivnostima financirano je iz prorauna Opine Saborsko i za te aktivnosti u 2006. godini Opina je uplatila 6.000,00 kn, dok je za provoenje aktivnosti utvrenih radom Vijea za 2006. godinu Opina u svom proraunu planirala iznos od 12.000,00 kn. Opa ocjena je da je u Opini Saborsko u 2006. godini, u odnosu na 2005. godinu, znatno porasla sredstva za aktivnosti Vijea srpske nacionalne manjine (u iznosu od 4.390.00 kn), isto tako u proraunu za 2006. godinu predviena su znatno vea sredstva u odnosu za 2005. godinu (u iznosu od 5.500,00 kn). Opina Vojni Tijekom 2006. godine Opina Vojni je u proraunu predvidjela sredstva za rad dvaju vijea nacionalnih manjina u iznosu od 11.200,00 kn za svaku nacionalnu manjinu i isplaeno je u ovoj godini iznos od 5.000,00 kn za svako Vijee nacionalne manjine. Sigurno je da ovi iznosi

67

nisu dostatni za aktivnosti koje vijea obavljaju, ali treba imati u vidu i sredstva kojima raspolae lokalna zajednica. Varadinska upanija Od 29 jedinica lokalne i podrune samouprave, samo tri jedinice su temeljem uvjeta i kriterija iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u obvezi primjenjivati pojedine odredbe navedenog Zakona. To su: - Varadinska upanija, - Grad Ludbreg, - Opina Petrijanec. Na podruju Varadinske upanije nacionalne manjine koje prema brojanoj zastupljenosti udovoljavaju uvjetima za ostvarivanje prava temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina su: - srpska nacionalna manjina (upanija, Grad Ludbreg), - romska nacionalna manjina (upanija, Opina Petrijanec), - bonjaka nacionalna manjina (upanija). Na razini Varadinske upanije izbrano je - Vijee srpske nacionalne manjine, - predstavnik bonjake nacionalne manjine, - predstavnik romske nacionalne manjine. Proraunom upanije za 2006. godinu osigurana su odreena financijska sredstva za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina te za njihove programe. U 2006. godini za rad Vijea srpske nacionalne manjine te za njihove programe osigurana su financijska sredstva u iznosu od 20.000,00 kuna (dnevnice, organiziranje i obiljeavanje njihovih blagdana, susreta s drugim predstavnicima te za ostale aktivnosti iz njihovog programa), za predstavnika bonjake nacionalne manjine 13.000,00 kuna, takoer za sline namjene te za rad romske nacionalne manjine 20.000,00 kuna. U programima nacionalnih manjina predlau se izmeu ostalog i sredstva za obavljanje administrativnih poslova (sazivanje vijea i sl.), no nema posebne evidencije o utroku sredstava posebno za te namjene. Tijekom tekue godine srpska i bonjaka nacionalna manjina sredstva su utroile preteno za blagdanska obiljeavanja i druge manifestacije, dok romska manjina do sada nije potraivala osigurana sredstva. O odreivanju naknade za lanove vijea srpske nacionalne manjine, sukladno odredbi lanka 30. Ustavnog zakona, upanija nije za sada informirana te ne moe dati podatke o utroku financijskih sredstava za te namjene, to nije sporno, obzirom da se iz osiguranih sredstava za rad vijea one mogu isplaivati, ukoliko je visinu odobrio dravni tajnik nadlenog Sredinjeg dravnog ureda. upanija kontinuirano prua i omoguava administrativnu i tehniku pomo, koritenje slubenih prostorija i strune pomoi u izradi akata za vijee, programe i sl.

68

Grad Ludbreg Na podruju Grada Ludbrega djeluje Gradsko vijee srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega koje je konstituirano na sjednici odranoj dana 4. svibnja 2004. godine. U toku 2006. godine utroena su slijedea sredstva za potrebe rada Vijea i to: a) za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe 1.000,00 kuna. Spomenuta sredstva utroena su na pripremu i otpremu materijala za sjednice Vijea, zatim na pozivanje na proslavu pravoslavnog Boia te pozivanje na proslavu Krsne slave Vijea. Sve administrativne poslove za Gradsko vijee srpske nacionalne manjine obavljali su zaposlenici Strune slube Grada Ludbrega. U toku 2006. godine odnosno nakon stupanja na snagu Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, po istome nije postupljeno. Naime, sjednice Gradskog vijea srpske nacionalne manjine odravane su u mjestu prebivalita lanova Gradskog vijea te s tog osnova nema obveze isplate naknade za trokove javnog prijevoza. Vezano na ostale naknade trokova iz lanka 2. Pravilnika, nisu podnijeti zahtjevi za njihovu isplatu. Vezano na primjenu lanka 3. Pravilnika, napominjemo da lanovi predstavnikog tijela Gradskog vijea Grada Ludbrega ne ostvaruju pravo na mjesenu nagradu, te stoga ista nije predviena za lanove vijea nacionalne manjine. b) za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada Vijea - 8.000,00 kuna - za obiljeavanje Krsne slave, suradnja s ostalim nacionalnim manjinama, susret KUD-ova, promocija Vijea. Kod ostvarivanja programa Gradskom vijeu srpske nacionalne manjine pomagala su trgovaka drutva i ustanove iji je osniva Grad Ludbreg (npr. "Lukom" besplatno postavljanje pozornica za smotru KUD-ova, Radio Ludbreg - izvjetavanje o aktivnostima te besplatno koritenje razglasa i dr.). Opina Petrijanec U Opini Petrijanec konstituirano je Vijee romske nacionalne manjine te su osigurana sredstva za njegov rad. S obzirom na to da se pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske vodi spor vezan uz utvrivanje broja pripadnika romske nacionalne manjine koji ive na podruju Opine Petrijanec, tijekom 2006. godine Opina Petrijanec do donoenja odluke Ustavnog suda ne provodi nikakve aktivnosti vezane uz primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

69

Koprivniko-krievaka upanija Koprivniko-krievaka upanija za rad Vijea srpske nacionalne manjine i predstavnika maarske nacionalne manjine Proraunom Koprivniko-krievake upanije za 2006. godinu predvidjela je 178.000,00 kuna i to za Vijee srpske nacionalne manjine 153.700,00 kuna, a za rad predstavnika maarske nacionalne manjine 24.300,00 kuna. Navedeno je vidljivo iz Glave III. - Nacionalne manjine, izmjena i dopuna Prorauna Koprivniko-krievake upanije za 2006. godinu. Grad Krievci U Proraunu Grada Krievaca za 2006. godinu za rad Vijea srpske nacionalne manjine planirana su sredstva u svoti 12.500,00 kuna, koja sredstva se po tromjesejima doznauju Vijeu srpske nacionalne manjine. Postupak donoenja odluke o utvrivanju iznosa mjesene nagrade za rad lanovima Vijea, sukladno odredbama Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina ("Narodne novine" broj 24/06) je u tijeku. Opina Novigrad Podravski Za rad Vijea srpske nacionalne manjine za sada je iz Prorauna Opine Novigrad Podravski za 2006. godinu od planiranih 10.000,00 kuna isplaeno 5.000,00 kuna, koliko je trailo Vijee srpske nacionalne manjine. lanovi Vijea srpske nacionalne manjine ne primaju naknadu za rad, odnosno, za prisustvovanje sjednicama Vijea srpske nacionalne manjine. Opina Rasinja U Proraunu Opine Rasinja za 2006. godinu predviena su novana sredstva za rad Vijea srpske nacionalne manjine u svoti 20.000,00 kuna, a do sada je isplaeno 8.000,00 kuna. Opinsko vijee Opine Rasinja donijelo je Odluku o naknadi trokova lanovima Opinskog vijea, Opinskog poglavarstva Opine Rasinja i njihovih radnih tijela gdje prema lanku 4. Odluke lanovi Vijea srpske nacionalne manjine Opine Rasinja ostvaruju pravo na mjesenu nagradu u svoti 100,00 kuna neto odnosno 50% naknade trokova utvrene za lanove Opinskog vijea Opine Rasinja. Opina Sokolovac Sredstva osigurana za rad Vijea srpske nacionalne manjine u Opini Sokolovac iznosila su u 2006. godini 15.000,00 kuna. Od toga 9.000,00 kuna isplaeno je do sada za administrativne poslove i 3.000,00 kuna za kupnju namjetaja za opremanje prostorije Vijea. Do kraja godine planira se isplatiti jo 3.000,00 za administrativne poslove. U skladu s Pravilnikom o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina Opinsko vijee Opine Sokolovac donijelo je Odluku o naknadi trokova lanovima Opinskog vijea, Opinskog poglavarstva i njihovih radnih tijela u kojoj je lankom 4. odreena svota mjesene nagrade lanovima Vijea srpske nacionalne manjine Opine Sokolovac.

70

Bjelovarsko-bilogorska upanija U opinama Bjelovarsko-bilogorske upanije su osiguravana sredstva u iznosima od 3.000,00 10.000,00 kuna za administrativne i tekue potrebe i u gradovima u iznosima od 5.000,00 30.000,00 kuna za administrativne i tekue potrebe. Pravilnik o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina upanijsko poglavarstvo e donijeti u 12. mjesecu 2006. godine, a visina naknade bit e dogovorena sa predstavnicima manjina. Bjelovarsko-bilogorska upanija Raspored proraunskih sredstava na upanijskoj razini, kako slijedi: ukupno predvieno: 150.000,00 kuna za 2006. godinu, do sada dodijeljeno 75.000 kuna (srpskoj nacionalnoj manjini 30.000 kuna, maarskoj nacionalnoj manjini 20.000 kuna, ekoj nacionalnoj manjini 20.000 kuna i romskoj nacionalnoj manjini 5.000 kuna). Grad Bjelovar U Proraunu Grada Bjelovara bilo je osigurano za 2006. godinu 30.000 kuna za rad vijea srpske i romske nacionalne manjine, a 10.000,00 kuna za predstavnike eke nacionalne manjine. Sredstva su u cijelosti doznaena na raune korisnika. Nije donijet plan prijama u slubu pripadnika nacionalnih manjina. Grad Grubino Polje Grad Grubino Polje nema u svojim aktima ureen nain, rokove i postupak ostvarivanja prava utvrenih u l.31. st.1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Proraunom za 2007. godinu osiguravaju im se financijska sredstva i to: Vijeu eke nacionalne manjine 5.000,00 kuna, Vijeu srpske nacionalne manjine 2.300,00 kuna, Vijeu maarske nacionalne manjine 2.600,00 kuna. Grad Daruvar Grad Daruvar opim aktima uredio je nain, rokove i postupak ostvarivanja prava navedenih u l.31. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U 2006. godini odobrena su sredstva: Vijeu srpske nacionalne manjine 3.600,00 kuna, Vijeu eke nacionalne manjine 4.500,00 kuna i predstavniku maarske manjine 2.200,00 kuna. Opina Konanica U toku 2006. godine za rad vijea nacionalnih manjina iz prorauna Opine Konanica izdvojeno je 2.000 kuna. Opina ulovac Proraunom Opine ulovac za 2006. godine za rad Vijea srpske nacionalne manjine predviena su sredstva od 10.000,00 kuna.

71

Opina tefanje Na podruju Opine tefanje osnovano je Vijee srpske nacionalne manjine. Izdvojena i doznaena sredstva u 2006. godini jesu 3.000,00 kuna Opina Deanovac U proraunu Opine Deanovac u 2006 godini previeni iznos za rad nacionalnih manjina bio je 13.000,00 kuna. Vijeu eke nacionalne manjine je doznaeno 1.500,00 kuna, a Vijeu srpske nacionalne manjine 1.000,00 kuna. Opina Velika Pisanica U proraunu Opine Velika Pisanica za 2006. godinu osigurano je 3.000,00 kuna za administrativne poslove i provoenje odreenih aktivnosti srpske nacionalne manjine i 1.000,00 kuna za Vijee maarske nacionalne manjine. Ostvarena je zastupljenost u predstavnikom tijelu. Opina Veliki Grevac U proraunu Opine Veliki Grevac za 2006. godinu osigurano je 4.000,00 kuna, ali sredstva nisu realizirana jer Vijee srpske nacionalne manjine nije ni zatrailo sredstva za svoje potrebe. Osigurana je zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u Opinskom gradskom poglavarstvu. Opina Ivanska Opina Ivanska samo je djelomino svojim aktima uredila prava s osnove prava nacionalnih manjina. Vijee nacionalne manjine nije financirano, iz razloga to vijee ne djeluje aktivno. Nije osigurana zastupljenost nacionalnih manjina u izvrnom tijelu. Primorsko-goranska upanija U Primorsko-goranskoj upaniji su izabrana vijea albanske, crnogorske, maarske, romske, srpske, bonjake, slovenske i talijanske manjine te su izabrani predstavnici eke, makedonske i slovake manjine. Na podruju jedinice regionalne samouprave djeluje osam vijea nacionalnih manjina i tri predstavnika nacionalnih manjina. U 2006. godini Primorsko-goranska upanija je financirala rad vijea odnosno predstavnika nacionalnih manjina na nain da je za svako od 8 vijea nacionalnih manjina osigurano po 25.000,00 kn, a za svakog od po 3 predstavnika nacionalne manjine po 12.000,00 kn, to ini ukupno 236.000,00 kn, tj. 46.000,00 kn vie nego u 2005. godini. Dinamika isplate ovih sredstava je da se isplati polovica iznosa do 31. lipnja 2006. godine, a druga polovica do 31. prosinca 2006. godine. U pogledu primjene Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina istie se da je u pripremi Odluka o odreivanju naknade trokova i nagrade za rad lanovima vijea i predstavnika nacionalnih manjina za Primorskogoransku upaniju. upanija je financirala i posebnu emisiju na televizijskoj postaji Kanal Ri

72

o radu nacionalnih manjina pod nazivom Mozaik. U Slubenim novinama Primorskogoranske upanije objavljeni su dostavljeni financijski planovi vijea i predstavnika nacionalnih manjina za 2006. godinu. U Proraunu za 2006. godinu je osigurano 450.000,00 kn (za 5.000,00 kn vie nego lani) za sufinanciranje aktivnosti udruga nacionalnih manjina koje djeluju na podruju upanije. Prijedlog za financiranje donio je Odbor za pitanja nacionalnih manjina i ljudskih prava, a odobrilo upanijsko poglavarstvo. Financirane su aktivnosti 25 udruga/zajednica iz 13 nacionalnih manjina i to 2 talijanske, 6 srpskih, po 2 maarske, 3 romske, 2 slovenske, po 1 makedonska, crnogorska, bonjaka, albanska, eka, slovaka, idovska te po 2 udruge Rusina i Ukrajinaca i 1 udruga Aaklija. Najvie sredstava dobile su udruge pripadnika talijanske (98.700 kn) i srpske (93.000 kn) a ostale od 9.200 kn (Ukrajinci i Rusini) do 31.000 kn (esi, Slovaci, Makedonci). Odlukom Poglavarstva rasporeena su sva sredstva koja se sukladno potpisanim ugovorima isplauju u ratama. Dodatno su sufinancirane aktivnosti Zajednice Roma Romsko jedinstvo - Susret Roma (8.000,00 kn) kao i izloba slika ukrajinskih slikara u organizaciji KD Rusina i Ukrajinaca Runjak (3.700,00 kn). Grad Vrbovsko U Gradu Vrbovskom konstituirano je Vijee srpske nacionalne manjine. U 2006. godini za rad Vijea srpske nacionalne manjine Grad Vrbovsko je izdvojio isti iznos kao i u 2005. godini tj. 50.000,00 kn. Vijee ova sredstva koristi za: - trokove rada vijea, materijalne trokove, naknade vijenicima i putne trokove 15.000,00 kn - trokove koritenja prostorija, grijanje, potroni materijal za ienje, elektrinu energiju 10.000,00 kn - aktivnosti utvrene programom 25.000,00 kn. Vijee srpske nacionalne manjine svojim lanovima isplauje naknadu za rad u iznosu od 100,00 kuna neto po sjednici te im priznaje trokove prijevoza. Napominje se da lanovi Gradskog vijea nemaju pravo na mjesenu nagradu, ve na naknadu trokova za prisustvovanje sjednicama Gradskog vijea u neto iznosu od 400,00 kn i pravo na naknadu trokova prijevoza. Grad Rijeka U Gradu Rijeci je konstituirano devet vijea nacionalnih manjina: albanske, bonjake, crnogorske, maarske, makedonske, romske, slovenske, srpske i talijanske nacionalne manjine. U 2006. godini uveden je potpuno nov nain financiranja, te se od sijenja ove godine primjenjuje Odluka o nainu financiranja vijea nacionalnih manjina u Gradu Rijeci koju je donijelo gradsko vijee Grada Rijeke. Temeljem navedene Odluke posebno se financiraju materijalni rashodi na temelju dostavljenih rauna, a posebno se financiraju rashodi koji se odnose na ostvarivanje programa rada vijea. Za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom vijea svakom vijeu se osigurava

73

40.000,00 kn godinje. U Proraunu Grada Rijeke za 2006. godinu sredstva za vijea nacionalnih manjina iznose 610.000,00 kn to predstavlja poveanje od 52,50% u odnosu na 2005. godinu. Grad Cres U Gradu Cresu izabrano je i konstituirano Vijee talijanske nacionalne manjine. U 2006. godini predviena sredstva za rad Vijea talijanske nacionalne manjine u visini od 3.000,00 kn koja su prema zahtjevu Vijea utroena na administrativne trokove. Grad Kastav U Gradu Kastvu je konstituirano Vijee srpske nacionalne manjine i izabran je predstavnik bonjake nacionalne manjine. U 2006. godini je za rad Vijea srpske nacionalne manjine osigurano je 54.000,00 kn, to je za 8.400,00 kn vie nego u 2005. godini. Grad Mali Loinj Gradu Malom Loinju konstituirano je Vijee talijanske nacionalne manjine. Grad Mali Loinj je u 2006. godini iz Prorauna osigurao 10.000,00 kn za rad Vijea talijanske nacionalne manjine 10.000,00 kn, a Vijee nije trailo podmirenje bilo kakvih trokova na koje bi njihovi predstavnici imali pravo temeljem Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina (Narodne novine broj 24/06). Opina Lovran Na podruju Opine Lovran konstituirano je Vijee slovenske nacionalne manjine. U Proraunu za 2006. godinu Opina Lovran je osigurala sredstva za potrebe spomenutog vijea nacionalne manjine i to 8.000,00 kn. Opina Omialj U Opini Omialj konstituirano je Vijee bonjake nacionalne manjine. Kao i u proloj 2005. godini u Proraunu za 2006. godinu osigurana su Vijeu bonjake nacionalne manjine sredstva u iznosu od 10.000,00 kn, a isplauju se kvartalno za ostvarivanje programa rada Vijea. Opina Omialj e sukladno Pravilniku o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina utvrditi iznos mjesene naknade. Opina Vikovo Proraunom Opine Vikovo za 2006. godinu, za razliku od 2005. godine kada nisu bila predviena, osigurana su sredstva za ostvarivanje prava predstavnika bonjake nacionalne manjine u iznosu od 10.000,00 kn, s tim da je do sada isplaeno 5.000,00 kn.

74

Liko-senjska upanija Opina Lovinac Prema saznanjima naelnika Opine Lovinac na izborima za Vijee srpske nacionalne manjine, koji su odrani 2002. godine, Vijee nije izabrano. Budui da prema opinskim tijelima nije upuen zahtjev za financiranje djelatnosti Vijea srpske nacionalne manjine, za pretpostaviti je da isto nije ni osnovano. Opina Plitvika Jezera Za rad Vijea srpske nacionalne manjine Opina Plitvika Jezera je u 2005. godini utroila 5.000,00 kuna, te je isti iznos planirala za 2006. godinu i doznaila ga Vijeu. Opina Donji Lapac U zgradi Opine Donji Lapac osiguran je i opremljen prostor za rad Vijea srpske nacionalne manjine. Opina Donji Lapac snosi sve trokove vezane za koritenje toga prostora (grijanje, struja, telefon), a u okviru Jedinstvenog upravnog odjela osigurane su mu sve administrativnotehnike usluge. Za potrebe provoenja odreenih aktivnosti utvrenih Programom rada vijea srpske nacionalne manjine u 2006. godini, Opina je iz Prorauna izdvojila 20.000,00 kuna. Opina Udbina Opina Udbina je Vijeu srpske nacionalne manjine osigurala prostor za rad u zgradi Opine, sredstva za opremanje prostora, sredstva za materijalne trokove i Program. U 2006. godini Opina je izvrila prijenos sredstava za Vijee srpske nacionalne manjine u iznosu od 10.844,00 kuna, a koja su utroena za: - materijalni trokovi i naknada lanovima Vijea u iznosu od 3.910,00 kuna - Programi Vijea u iznosu od 6.934,00 kuna Administrativne poslove za Vijee srpske nacionalne manjine obavlja Jedinstveni upravni odjel Opine Udbina. Opina Vrhovine Opina Vrhovine u svom Proraunu za 2006. godinu osigurala je 20.000,00 kuna za rad Vijea srpske nacionalne manjine. Grad Otoac U Proraunu Grada Otoca za 2006. godinu za rad gradskog Vijea srpske nacionalne manjine Grada Otoca predvieno je 25.000,00 kuna. Pravilnik o naknadi trokova i nagrada za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina se ne primjenjuje u dijelu naknade lanovima Vijea. Za tu namjenu sredstva nisu osigurana u Proraunu Grada Otoca. lanovi Vijea dobivaju naknadu za prisustvovanje sjednicama u iznosu od 140,00 kuna po odranoj sjednici. Naknada dnevnice i putnih trokova isplauje se u visini kao za korisnike Dravnog prorauna (170,00 kuna za dnevnice, 12,00 kuna po prijeenom kilometru za koritenje osobnog automobila).

75

U Proraunu Liko-senjske upanije za Vijee srpske nacionalne manjine planirana su namjenska sredstva Ureda Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 40.000,00 kuna, a iz namjenskih sredstava upanije planirano je 30.000,00 kuna. Iz namjenskih sredstava upanije izvreno je ukupno 19.960,00 kuna za obavljanje administrativnih poslova. Preostalih 10.040,00 kuna utroit e se za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada Vijea. Virovitiko-podravska upanija Na podruju Virovitiko-podravske upanije konstituirano je ukupno 6 vijea nacionalnih manjina u 5 jedinica samouprave i odreen 1 predstavnik nacionalne manjine, kako slijedi: 1. Grad Orahovica 2. Grad Slatina 3. Opina Gradina 4. Opina Voin 5. Virovitiko-podravska upanija Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee maarske nacionalne manjine, Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee srpske nacionalne manjine, Predstavnik maarske nacionalne manjine.

U 2006. godini u proraunima navedenih jedinca samouprave rezervirana su za rad vijea nacionalnih manjima financijska sredstva u slijedeim iznosima: 1. Grad Orahovica 2. Grad Slatina 3. Opina Gradina 10.000,00 kuna 20.000,00 kuna 4.000,00 kuna (Vijee maarske nacionalne manjine) 4.000,00 kuna (Vijee srpske nacionalne manjine) 8.000,00 kuna 4. Opina Voin 12.000,00 kuna 5. Virovitiko-podravska upanija40.000,00 kuna

Podatke o strukturi rashoda za svoje vijee nacionalne manjine dostavio je Grad Orahovica, te je iz istih vidljivo da je relativno malen postotak odobrenih sredstava utroen za financiranje aktivnosti utvrenih programom rada vijea. Prema pristiglim podacima sredstva rezervirana u proraunima transferirana su vijeima do dana izrade izvjea u slijedeim postocima: 1. Grad Orahovica 2. Grad Slatina 3. Opina Gradina 4. Opina Voin 5. Virovitiko-podravska upanija 100% (sa specifikacijom rashoda) 100% (bez specifikacije) 80% (bez specifikacije) 50% (bez specifikacije) 100% (za programe, bez specifikacije)

Virovitiko-podravska upanija jedina je zasad donijela opi akt kojim su implementirane odredbe Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, te popratila primjenu toga akta odgovarajuim izmjenama u proraunu (25.000,00 kuna rezervirano za naknade i nagrade, a 15.000,00 kuna za programe).

76

Poeko- slavonska upanija Na razini Poeko-slavonske upanije djeluju: - upanijsko vijee srpske nacionalne manjine - upanijsko vijee eke nacionalne manjine - upanijsko vijee talijanske nacionalne manjine - Predstavnik maarske nacionalne manjine Osigurano 30.000,00 kn, a isplaeno 5.000,00 kn svakom vijeu te 3.000,00 kn predstavniku. Grad Poega Grad Poega je za rad Vijea srpske nacionalne manjine izdvojio 30.000,00 kn. Grad Lipik U Gradu Lipiku ukupno je za tri vijea (Vijee srpske, talijanske i eke nacionalne manjine) osigurano u proraunu 45.000,00 kn, odnosno 15.000,00 kn po vijeu. Grad Pakrac U Gradu Pakracu djeluju: Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee talijanske nacionalne manjine i Vijee eke nacionalne manjine. Planirano je 10.000,00 kn za svako Vijee, a isplaeno je po 5.000,00 kn, za sada, za strune i administrativne poslove. Opina aglin Proraunom Opine aglin osigurano 10.000,00 kn za provoenje programa i administrativnih poslova Vijea srpske nacionalne manjine Opina Brestovac Opina Brestovac osigurala je za Vijee srpske nacionalne manjine sredstva u iznosu od 10.000,00 kn ali nisu utroena. Opina Kaptol Proraunom Opine Kaptol osigurano je 17.000,00 kuna za pomo udrugama eke nacionalne manjine za njihove programe. Brodsko-posavska upanija U Gradu Slavonskom Brodu izabrana su vijea romske i bonjake nacionalne manjine te predstavnik ukrajinske nacionalne manjine. U Opini Bebrina izabrano je Vijee ukrajinske nacionalne manjine. U Opinama Okuani, Dragali, Gornji Bogievci i Donji Andrijevci izabrana su vijea srpske nacionalne manjine.

77

Zbog nedostatka kandidata ili kandidacijskih lista za izbor predstavnika, odnosno vijea nacionalnih manjina izbori nisu provedeni u Gradu Nova Gradika, te opinama: Cernik, Oriovac, Bebrina, Brodski Stupnik, Garin i Stara Gradika. U preostalim jedinicama lokalne samouprave na podruju Brodsko-posavske upanije nije bilo potrebe za provoenjem izbora za lanove vijea nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina. U upanijskom proraunu za 2006. godinu planirana su sredstva za Vijee nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina u iznosu od 50.000,00 kn ili 100% vie u odnosu na prethodnu godinu. Sredstva su rasporeena po kriteriju zastupljenosti manjina u ukupnom stanovnitvu i opsegu poslova: 50% Vijeu srpske nacionalne manjine, 16,6% predstavniku eke nacionalne manjine, 16,6% predstavniku ukrajinske manjine, 16,6% predstavniku bonjake nacionalne manjine i isplauju se kvartalno na iro-raune. Do sada nije bilo primjedbi na ovakav pristup raspodjeli od strane nacionalnih manjina. Ova sredstva su namijenjena za obavljanje administrativno-tehnikih poslova za izabrana tijela nacionalnih manjina. Uz financijska sredstva, upanijska upravna tijela, odnosno Struna sluba za poslove upanijske skuptine i upanijskog poglavarstva osigurava i dodatnu pomo tijelima nacionalnih manjina; pisanje i otprema poziva za sjednice, osiguranje prostora s opremom za snimanje sjednica, prijam pote i otprema iste na zadane adrese, pruanje informatike i druge strune pomoi. Grad Slavonski Brod U Proraunu Grada Slavonskog Broda za 2006. godinu osigurana su sredstva za rad, odnosno administrativne poslove vijea nacionalnih manjina u iznosu od 20.000,00 kn i to: 10.000,00 kn za Vijee romske nacionalne manjine i 10.000,00 kn za Vijee bonjake nacionalne manjine. Grad Slavonski Brod je aktom Gradskog poglavarstva od 20. lipnja 2006. godine prihvatio sudjelovanje u projektu Romi za Rome u sklopu kojeg su se obavljali poslovi uklanjanja ambrozije, kojim je predvieno zapoljavanje deset radnika romske nacionalne manjine. Rebalansom prorauna od 13. srpnja 2006. godine osigurana su sredstva u iznosu od 150.000,00 kn za ovu namjenu (130.000,00 kn iz Dravnog prorauna i 20.000,00 kn iz Gradskog prorauna), a sredstva su doznaena TD Komunalac koji je bio izvritelj posla. Opina Okuani Za rad Vijea srpske nacionalne manjine u Opini Okuani Opina je ustupila na uporabu jedno PC raunalo s opremom, te odlukom utvrdila da Vijee srpske nacionalne manjine besplatno koristi Opinsku vijenicu i kino dvoranu za organiziranje sjednica, predavanja i tribina, te da im slubenici Jedinstvenog upravnog odjela pruaju logistiku potporu i osiguraju uredski materijal. Naalost, usprkos svemu tome Vijee srpske nacionalne manjine ne djeluje. Budui Vijee srpske nacionalne manjine ne radi nisu im doznaena nikakva financijska sredstva. Svaku zamolbu financijske naravi koju su opinskim tijelima uputili Srpski demokratski forum i Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta opinska tijela pozitivno su rijeila. Opina Dragali U Opini Dragali Vijee srpske nacionalne manjine opinskim tijelima nije dostavilo Plan i program rada za 2006. godinu i sukladno tome nisu im doznaena proraunska sredstva. U

78

2006. godini lanovima Opinskog vijea i Opinskog poglavarstva srpske nacionalne manjine isplaena je naknada za rad u tim tijelima u iznosu od 2.550,00 kn. Opine Donji Andrijevci Na podruju Opine Donji Andrijevci 04. lipnja 2004. godine konstituirano je Vijee srpske nacionalne manjine. Na toj sjednici su izabrani predsjednik i zamjenik predsjednika Vijea srpske nacionalne manjine, te donesen Statut Vijea srpske nacionalne manjine. Za rad Vijea nisu planirana niti utroena sredstva iz razloga to Vijee nije predloilo Program rada, a niti se od dana konstituiranja sastajalo. Opina Bebrina U 2006. godini Opina Bebrina doznaila je 1.000,00 kn na raun Vijea ukrajinske nacionalne manjine, a Proraunom je predvieno ukupno 3.000,00 kn. Ne raspolae se podacima o tome kako su doznaena sredstva utroena. Opina Gornji Bogievci Nakon izbora 2003. godine u Opini Gornji Bogievci konstituirano je Vijee srpske nacionalne manjine 08. srpnja 2003. godine. Vijee se nakon konstituiranja do danas nije sastajalo niti podnijelo Program rada, te stoga za njihov rad nisu izdvajana proraunska sredstva. Pored toga OSCE je u suradnji s tijelima Brodsko-posavske upanije 14. lipnja 2006. godine organizirao seminar Sustav lokalne i regionalne samouprave, financijski menadment i strateko planiranje namijenjen predsjednicima vijea nacionalnih manjina, predstavnicima nacionalnih manjina, te predstavnicima lokalne i regionalne samouprave s podruja Brodskoposavske upanije. Jedan i drugi seminar bio je od velike koristi i treba ih i dalje prakticirati. Zakljuno se moe iznijeti ocjena da se u 2006. godini u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na podruju Brodsko-posavske upanije, u cjelini gledano, ostvario napredak u odnosu na 2005. godinu. Posebno se to odnosi na Brodsko-posavsku upaniju i Grad Slavonski Brod, dok u ostalim lokalnim jedinicama, razina ostvarivanja prava nacionalnih manjina je na prologodinjoj razini. Smatra se da je to posljedica i nedovoljne aktivnosti vijea i predstavnika nacionalnih manjina u tim lokalnim sredinama. Zadarska upanija U Zadarskoj upaniji konstituirano je Vijee srpske nacionalne manjine i Vijee albanske nacionalne manjine, te predstavnici bonjake i slovenske nacionalne manjine. Predsjednici obaju vijea (Veselko aki-predsjednik Vijea srpske nacionalne manjine i Gapar Serreqipredsjednik Vijea albanske nacionalne manjine) lanovi su upanijske koordinacije za ljudska prava, kao savjetodavnog tijela upanijske samouprave za pitanje ljudskih i manjinskih prava. Ovo tijelo koje je konstituirano u studenom 2005.g. aktivno djeluje i u tekuoj godini, a posebno razmatra sigurnosna i ostala prava manjinskih etnikih zajednica s naglaskom na sigurnosna, zdravstvena, socijalna i gospodarska pitanja pripadnika nacionalnih manjina koji ive na podruju od posebne dravne skrbi u Zadarskoj upaniji. Na tu temu upanijska koordinacija za ljudska prava odrala je i javnu tematsku sjednicu u listopadu 2006. godine.

79

Sredstva za obavljanje poslova vijea i predstavnika nacionalnih manjina osigurana su u Proraunu Zadarske upanije za 2006.godini u visini i rasporedu kako slijedi: Vijee srpske nacionalne manjine ............................................. 78.000,00 Vijee albanske nacionalne manjine ....................................... .26.000,00 Predstavnik bonjake nacionalne manjine .............................. 13.000,00 Predstavnica slovenske nacionalne manjine . ........................... 13.000,00 Odobrena sredstva ukljuuju sredstva za izvrenje programom utvrenih aktivnosti vijea i predstavnika, kao i sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe. Sredstva za rad vijea i predstavnika poveana su za 10% u 2006. g. u odnosu na prethodnu, 2005. g. s tendencijom daljnjeg poveanja koje e se odrediti u dogovoru s vijeima i predstavnicima, a u skladu s dinamikom poveanja proraunskih prihoda u tekuoj godini. Vrijedno je istaknuti da je Zadarska upanija financijski podrala iskazivanje vlastitih kulturnih i tradicijskih obiaja vijea, predstavnika i udruga nacionalnih manjina koji ive na ovim prostorima (Albanaca, Bonjaka, Maara, Makedonaca, Slovenaca, Srba i Talijana) u sklopu obiljeavanja Meunarodnog dana kulturne raznolikosti, 21. svibnja 2005. i objavljivanja zajednikog asopisa svih manjinskih etnikih zajednica "Zadarski most prijateljstva", to je prvi takav projekt u Republici Hrvatskoj. Grad Zadar U Gradu Zadru je za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina odobrio je isplatu sredstava za 2006. godinu i to: 46.000,00 kuna 27.600,00 kuna 9.200,00 kuna 9.200,00 kuna - Vijeu srpske nacionalne manjine; - Vijeu albanske nacionalne manjine; - Nacionalnoj manjini Bonjaka; - Slovenskoj nacionalnoj manjini,

te pored navedenih odobrio isplatu sredstava, za obiljeavanje Meunarodnog dana kulturne raznolikosti u iznosu od 7.989,00 kuna. Grad Zadar je srpskoj nacionalnoj manjini za rad vijea dodijelio prostor na koritenje bez naknade, a Nacionalnoj manjini Bonjaka zbog nemogunosti dodjele prostora od strane Grada Zadra osigurao za 2006. godinu sredstva u iznosu od 6.000,00 kuna za zakup poslovnog prostora. Grad Obrovac U 2006. godini Grad Obrovac je u svom Proraunu predvidio sredstva u iznosu od 30.000,00 kuna za rad Vijea, a do danas su Vijeu prebaene 22.000,00 kuna i to za - realizaciju programa Vijea za sufinanciranje prehrane za uenike podrune kole u egaru i za - pokrie tekuih trokova funkcioniranja Vijea (sredstva za obavljanje administrativnih poslova i dnevnice za slubena putovanja)

80

O tonom iznosu utroenom u prethodno navedene svrhe, kao i o iznosima eventualno utroenim za nagrade lanovima Vijea, Grad Obrovac, na alost, nema podatke jer ih Vijee nije dostavilo. Grad Obrovac nije propisao visinu nagrade za lanove Vijea. Iz ovog izvjea moe se primijetiti napredak u odnosu na izvjee za 2005. godinu, prvenstveno u 100%-tnom poveanju financijskih sredstava namijenjenih radu vijea. Isto tako vano je naglasiti da, bez obzira na injenicu to nisu doneseni neki provedbeni akti, Vijee i predstavnici srpske nacionalne manjine nisu izrazili niti jednu primjedbu na ostvarivanje svojih prava utvrenih Ustavnim zakonom, to nam daje pravo zakljuiti da se prava u potpunosti potuju. Opina Graac Tijekom 2006. godine za rad Vijea srpske nacionalne manjine Opine Graac izdvojeno je ukupno 15.036, 00 kuna, to za trokove telefona i uredske trokove, to za ostale trokove Vijea. Osjeko-baranjska upanija Opina Erdut Na podruju Opine Erdut izabrano je Vijee srpske nacionalne manjine i Vijee maarske nacionalne manjine Vijea se ukljuuju u rad Opinskog vijea kao i drugih tijela na podruju Opine Erdut. Predsjednici vijea se pozivaju na sjednice vijea, a dostavljaju im se i materijali koji su od neposrednog interesa za rad vijea . Za Vijee srpske manjine osigurano je 40.000,00 kuna. Za Vijee maarske manjine osigurano je 20.000,00 kuna. Pravilnik o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina se ne primjenjuje. Opina Magadenovac U Proraunu Opine Magadenovac za 2006. godinu za obavljanje administrativnih poslova i za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada Vijea srpske nacionalne manjine (Dani srpske nacionalne manjine) osigurano 35.000,00 kn i ukupni iznos je doznaen Vijeu srpske nacionalne manjine Opine Magadenovac. U okviru financijskih sredstava mjesnih odbora na raspolaganju Mjesnom odboru Kuanci a u kojem naselju se nalazi pravoslavno groblje, planirano je i ostvareno postavljanje kria na pravoslavnom groblju u iznosu 9.800,00 kn, a planira se i urediti put do kria to do sada jo nije ostvareno. Opina Dra Opinsko vijee Opine Dra u 2005. godini doznailo je sredstva u iznosu od 10.000,00 kuna Vijeu maarske nacionalne manjine, a isti iznos je planiran u proraunu Opine Dra i za 2006. godinu.

81

Opina ne raspolae podacima o sredstvima koja su iz sredstava vijea i predstavnika utroena za naknadu trokova koje su lanovi vijea i predstavnici imali u obavljanju poslova za vijee. Opina Jagodnjak Predstavnici vijea nacionalnih manjina, za sudjelovanje na sjednicama, ostvaruju naknade kao vijenici Opinskog vijea Opine Jagodnjak sukladno Pravilniku o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, to znai da imaju pravo na dnevnicu te druge naknade sukladno l. 2. ovog Pravilnika. Kako vijenici nemaju mjesenu nagradu za rad, ni predstavnici nacionalnih manjina ne ostvaruju istu. Vijee maarske nacionalne manjine Tijekom 2006. godine Vijeu maarske nacionalne manjine uplaeno je 17.300,00 kn na ime pomoi za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe te za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada Vijea maarske nacionalne manjine. Vijee srpske nacionalne manjine Administrativni poslovi za potrebe ovog Vijea obavljaju se u opinskoj upravi, a za potrebe provoenja odreenih aktivnosti utvrenih Programom rada Vijea srpske nacionalne manjine izdvojeno je tijekom 2006. godine 5.000,00 kn. Opina Ernestinovo U 2006. godini Opina Ernestinovo je doznaila Vijeu maarske nacionalne manjine za njihov redovan rad ukupno 50.000,00 kn od toga: - sredstva za obavljanje administrativnih poslova 36.000,00 kn - obiljeavanje dravnih blagdana 5.000,00 kn - susreti i druenja 9.000,00 kn Sredstva prema Pravilniku o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina na temelju potraivanja Vijea dostavljaju se Vijeu na njihov iro-raun. Opina Popovac Za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina ukupno je u 2006. godini u Opini Popovac utroeno 15.000,00 kn i to: - 15.000,00 kuna za rad Vijea srpske nacionalne manjine za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada vijea nacionalne manjine. - Vijee maarske nacionalne manjine potpuno je neaktivno tako da nije ostvarilo planirana sredstva iz prorauna Opine Popovac nije donijelo niti Financijski plan za 2006. godinu a niti opravdalo primljena sredstva iz 2005. godine. Opina Podgora Za rad vijea i predstavnika srpske nacionalne manjine u 2006. godini Opina Podgora osigurala je sredstva u iznosu od 3.000,00 kn, koja su im tijekom godine i doznaena.

82

Opina Kneevi Vinogradi Na podruju Opine Kneevi Vinogradi konstituirana su tri vijea nacionalnih manjina: - Vijee maarske nacionalne manjine - Vijee srpske nacionalne manjine - Vijee njemake nacionalne manjine. Sve administrativne poslove za sva tri vijea uglavnom obavlja Jedinstveni upravni odjel Opine Kneevi Vinogradi. Proraunom Opine za 2006. godinu osigurano je za svako vijee po 5.000,00 kn, ne uzimajui u obzir trokove ureenja prostorija i reijske trokove. Grad Naice U proraunu za 2006. godinu Grad Naice je osigurao i doznaio Vijeu slovake nacionalne manjine iznos od 25.500,00 kuna. Vijenici Gradskog vijea Grada Naica ne ostvaruju pravo na mjesenu nagradu. Vijeniku i lanu radnog tijela Gradskog vijea i Gradskog poglavarstva pripada pravo na dnevnicu, na naknadu izgubljene zarade te na trokove prijevoza kada sudjeluju na sjednici Gradskog vijea odnosno na sjednici radnog tijela Gradskog vijea i Gradskog poglavarstva. To pravo pripada i predstavniku Vijea slovake nacionalne manjine Grada Naica kada sudjeluje na sjednici Gradskog vijea. Opina Bilje Za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina iz prorauna Opine Bilje za 2006. godinu do danas je utroeno ukupno 23.254,16 kn i to: Vijeu srpske nacionalne manjine Sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe 10.000,00 kn Predstavniku srpske nacionalne manjine naknada za rad u tijelima Opine Bilje 2.237,24 kn Ukupno: 12.237,24 kn Vijeu maarske nacionalne manjine Sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe Predstavniku maarske nacionalne manjine naknada za rad u tijelima Opine Bilje Ukupno: 10.000,00 kn 1.016,92 kn 11.016,92 kn

Naknada za rad u tijelima Opine Bilje odreuje se prema prisustvovanju sjednici, odnosno nije odreena u vidu paualne mjesene naknade. Opina Punitovci U proraunu Opine Punitovci za 2006. godinu planirano je 5.000,00 kn za administrativne poslove Vijea slovake nacionalne manjine to e se do kraja godine izvriti. Program rada Vijea slovake nacionalne manjine u 2006. godini unato traenju nije dostavljen.

83

Opina Viljevo Tijekom 2006. godine sredstva za rad nacionalnih manjina u Opini Viljevo iskoritena su u ukupnom iznosu od 5.564,02 kn, sukladno njihovim zahtjevima i potrebama. Opina Petlovac Sredstva za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih temeljem dostavljenog Programa rada Vijea maarske nacionalne manjine u Opini Petlovac isplaena su u iznosu od 15.000,00 kn, Vijeu romske nacionalne manjine 10.000,00 kn, dok Vijee srpske nacionalne manjine nije dostavilo svoj program niti zahtjev za financiranje u tijeku 2006. godine. Sredstva za naknadu trokova i nagrada za rad lanovima vijea nacionalnih manjina bit e uvrtena u proraun Opine Petlovac za 2007. godinu. Opina Vladislavci Tijekom U Opini Vladislavci 2006. g. Vijeu maarske nacionalne manjine isplaen je iznos od 15.000,00 kn. Sredstva su doznaena za provoenje aktivnosti rada Vijea, ali Opina nema saznanja na to je utroen dio tih sredstava. Grad Belie Proraunom Grada Belia za 2006. godinu za Udruenje Roma Valpovtine odobren je iznos od 5.000,00 kn, a do podnoenja ovog Izvjea navedenom Udruenju ukupno je isplaen gotovinski iznos od 6.000,00 kn (5.000,00 kn redovna sredstva te jo dodatnih 1.000,00 po odluci Gradskog poglavarstva). Osim gore navedenog iznosa navedenom Udruenju je po raunima ukupno realizirano jo 66.490,61 kn, od ega je 50.000,00 kn doznaio Ured za nacionalne manjine Vlade RH, a ostatak iznosa od 16.490,61 kn su proraunska sredstva Grada. Ujedno Grad plaa navedenom udruenju i mjesenu potronju elektrine energije (za sada se radi o iznosu od 76,86 kn). Grad akovo Proraunom Grada akova za 2006. godinu za rad predstavnika maarske nacionalne manjine predvieno je 5.000,00 kn, a u 2006. godini utroeno je do sada 1.000,00 kn. Opina Darda Programom financiranja vijea nacionalnih manjina u Opini Darda utvreni su slijedei korisnici kojima su osigurana sredstva iz Prorauna opine za 2006. godinu: - Vijee srpske nacionalne manjine 60.000,00 kn za sufinanciranje programa rada, kvartalna doznaka - Vijee maarske nacionalne manjine 50.000,00 kn za sufinanciranje programa rada, kvartalna doznaka - Vijee romske nacionalne manjine 30.000,00 kn za sufinanciranje programa rada, kvartalna doznaka Vijea nacionalnih manjina samostalno raspolau doznaenim sredstvima

84

Opina odolovci Za 2006. godinu Opina odolovci osigurala je u svom proraunu iznos od 5.000,00 kuna za Vijee srpske nacionalne manjine koji nije utroen iz razloga to Vijee jo uvijek nije otvorilo iro-raun. Za obavljanje administrativnih poslova Vijea Opina je osigurala sav potreban materijal i pribor. ibensko-kninska upanija U Proraunu ibensko-kninske upanije predviena su sredstva u iznosu od 40.000,00 kuna za financiranje nacionalnih manjina. Grad Skradin U 2006. godini Grad Skradin je utroio 6.000,00 kuna za rad Vijea srpske nacionalne manjine. Kako nije bilo zahtjeva za naknadu trokova javnog prijevoza i trokova za dnevnice, a ni za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu, kao ni za sudjelovanje na sjednicama Vijea, sukladno Pravilniku o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, isplate po toj osnovi nije bilo. Grad Drni Grad Drni u granicama svojih materijalnih mogunosti, a sukladno zakonskim obvezama, dostavlja sredstva za rad Vijeu srpske nacionalne manjine. Tako je 31. srpnja 2006. godine Grad Drni Vijeu uplatio 5.000,00 kuna za turnir u Mioiu, a 25. kolovoza 2006. takoer je uplatio 3.000,00 kuna za obavljanje administrativnih poslova. Grad Vodice U 2006. godini na zahtjev predsjednika Vijea srpske nacionalne manjine isplaena su sredstva u iznosu od 3.000,00 kuna za pokrie odlaska na sastanke u Kninu i Splitu, te ostale administrativne trokove. Takoer se navodi da do dana izrade ovog izvjea Grad Vodice nije zaprimio program aktivnosti Vijea srpske nacionalne manjine, temeljem kojeg bi planirao daljnja izdvajanja iz Prorauna za 2006. godinu. Opina Kistanje U izmjenama i dopunama Prorauna Opine Kistanje za 2006. godinu osigurana su sredstva za rad Vijea u iznosu od 42.000,00 kuna od ega je 31. listopada 2006. godine Vijeu uplaen iznos od 15.000,00 kuna. Opina Ervenik U odnosu na stanje iz Izvjea za 2005. godinu mogu se konstatirati odreeni pomaci u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Opini Ervenik. Pomaci su vidljivi u pozitivnom smislu prije svega u financiranju odreenih aktivnosti iz Programa Vijea srpske nacionalne manjine, to je Vijeu jo uvijek nedostatno za osnovne potrebe

85

funkcioniranja. Mogunosti Opinskog prorauna su dosta ograniene ako se ima u vidu da su vlastita sredstva Opine u 2006. godini iznosila 170,000,00 kuna. Zbog nagraivanja lanova vijea nacionalnih manjina ukazuje se potreba za dodatnim sredstvima iz Dravnog prorauna. Opina Civljane Opina Civljane je Vijeu srpske nacionalne manjine za rad dostavila 5.000,00 kuna. Opinsko vijee je u svibnju 2006. godine donijelo Odluku o pomoi srpskoj nacionalnoj manjini prema kojoj se odreuje jednokratna pomo u iznosu od 5.000,00 kuna. Vijenici srpske nacionalne manjine za svoj rad u Opinskom vijeu primaju naknadu od 400,00 kuna. Iako Opina Civljane raspolae sa ogranienim prihodima ona prema svojim mogunostima primjenjuje Pravilnik o naknadi trokova i naknadi za rad lanova vijea i predstavnika nacionalnih manjina. Opina Biskupija Opina Biskupija je za razdoblje od sijenja do listopada 2006. godine za rad Vijea srpske nacionalne manjine osigurala 25.000,00 kuna. Od tog za obavljanje administrativnih poslova 3.923,10 kuna, a Pravilnikom o naknadi trokova i nagrada za rad lanova vijea nacionalnih manjina od 01.04. 2006. godine do zakljuno 31. 10. 2006. godine osigurano je 21.076,90 kuna. Vukovarsko-srijemska upanija Na upanijskoj razini za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina osigurano je financijskih sredstava kako slijedi: Vijee bonjake nacionalne manjine - 60.000,00 kn Vijeu bonjake nacionalne manjine sredstva za obavljanje adm. poslova - 30.554,00 kn Vijeu bonjake nacionalne manjine sredstva za provoenje aktivnosti Vijee maarske nacionalne manjine - 60.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine sredstva za obavljanje administrativnih poslova - 54.960,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine sredstva za provoenje aktivnosti Vijee rusinske nacionalne manjine - 60.000,00 kn Vijeu rusinske nacionalne manjine sredstva za obavljanje administrativnih poslova - 48.220,00 kn Vijeu rusinske nacionalne manjine sredstva za provoenje aktivnosti Vijee slovake nacionalne manjine - 60.000, kn Vijeu slovake nacionalne manjine sredstva za obavljanje administrativnih poslova - 35.925,00 kn Vijeu slovake nacionalne manjine sredstva za provoenje aktivnosti Vijee srpske nacionalne manjine - 60.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine sredstva za obavljanje administrativnih poslova

86

100.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine sredstva za provoenje aktivnosti 4.486,00 kn predstavniku romske nacionalne manjine 12.780,00 kn predstavniku ukrajinske nacionalne manjine 13.075,00 kn predstavniku albanske nacionalne manjine

Pored toga, isplaeno je 150.000,00 kn za pojedine manifestacije nacionalnih manjinafinancirani su trokovi obiljeavanja Dana nacionalnih manjina, a sufinanciran je i Radio Dunav-Vukovar - emisije na jeziku nacionalnih manjina. Grad Vinkovci Grad Vinkovci u proraunu je osigurao 20.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine i 5.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Predstavnik romske nacionalne manjine podnio je ostavku, a 5.000,00 kn je doznaeno Uniji Roma RH Vukovarsko-srijemske upanije. Grad Vukovar Grad Vukovar u svom Proraunu osigurao je: 25.000,00 kn -Vijeu srpske nacionalne manjine, 25.000,00 kn -Vijeu ukrajinske nacionalne manjine, 25.000,00 kn -Vijeu maarske nacionalne manjine. Grad Ilok Grad Ilok u svom proraunu osigurao je: 12.000,00 kn -Vijeu slovake nacionalne manjine, 2.075,00 kn -Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Bogdanovci Opina Bogdanovci u svom proraunu osigurala je: 2.000,00 kn - Vijeu ukrajinske nacionalne manjine, 2.000,00 kn - Vijeu rusinske nacionalne manjine, 2.000,00 kn -Vijeu albanske nacionalne manjine, 2.000,00 kn - Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Borovo Opinskim proraunom Opine Borovo osigurano je 35.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Drenovci Opinskim proraunom Opine Drenovci osigurano je 5.000,00 kn Vijeu bonjake nacionalne manjine, kao i 50.000,00 kn za ureenje prostorija za rad Vijeu bonjake nacionalne manjine.

87

Opina Gunja Opinskim proraunom Opine Gunja osigurano je 5.000,00 kn Vijeu bonjake nacionalne manjine. Opina Lovas Opinskim proraunom Opine Lovas osigurano je 5.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine. Opina Markuica Opinskim proraunom Opine Markuica osigurano je 5.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Negoslavci Opinskim proraunom Opine Negoslavci osigurano je 10.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Nijemci Opinskim proraunom Opine Nijemci osigurano je 9.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Nutar Opinskim proraunom Opine Nutar osigurano je 1.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine. Opina Stari Jankovci Opinskim proraunom Opine Stari Jankovci osigurano je 20.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine i 20.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Tompojevci Opinskim proraunom Opine Tompojevci osigurano je 3.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine, 5.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine i 8.000,00 kn Vijeu rusinske nacionalne manjine. Opina Tordinci Opinskim proraunom Opine Tordinci osigurano je 10.000,00 kn Vijeu maarske nacionalne manjine.

88

Opina Tovarnik Opinskim proraunom Opine Tovarnik osigurano je 10.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine. Opina Trpinja Opinskim proraunom Opine Trpinja osigurano je 5.000,00 kn Vijeu srpske nacionalne manjine za obavljanje administrativnih poslova i 35.000,00 kuna za aktivnosti Vijea. Splitsko dalmatinska upanija U Splitsko - dalmatinskoj upaniji djeluju tri vijea i tri predstavnika nacionalnih manjina i to: Vijee srpske nacionalne manjine, Vijee crnogorske nacionalne manjine, Vijee slovenske nacionalne manjine, Predstavnik maarske nacionalne manjine, Predstavnik njemake nacionalne manjine i Predstavnik makedonske nacionalne manjine.

Splitsko - dalmatinska upanija izdvojila je za rad vijea i predstavnika u Proraunu za 2006., iznos od 300.000,00 kuna. Programi i financijski planovi vijea i predstavnika jo uvijek se uglavnom odnose na trokove (prostora i reija, naknada i sl.), a manje na aktivnosti. U tijeku je izrada opeg akta kojim e se urediti prava lanova vijea i predstavnika nacionalnih manjina iz Pravilnika o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina. Isto tako, u tijeku su aktivnosti na osnivanju Odbora za nacionalne manjine, kako bi se unaprijedila suradnja upanije s pripadnicima nacionalnih manjina i poboljalo ostvarivanje njihovih prava. Opina Dicmo Opina Dicmo je u proraunu za 2006. godinu za rad Vijea srpske nacionalne manjine osigurala sredstva u iznosu od 10.000,00 kuna. Do sada je isplaeno 7.000,00 kn. Istarska upanija Temeljem l.31. st.2. Ustavnog zakona u Istarskoj upaniji su tijekom 2004. i 2005. godine osnovana slijedea upanijska vijea nacionalnih manjina kojima je proraunu Istarske upanije za 2006. godinu osigurano 245.500,00 kuna.

89

Vijee/predstavnik

osigurana sredstva 47.000,00 49.000,00 33.000,00 11.000,00 34.000,00 32.000,00 34.000,00 5.500,00 245.500,00

utroena sredstva 18.227,68 50.712,83 17.832,40 10.684,17 22.918,94 20.636,83 5.549,05 146.552,90

utroeno za naknade 1.800,00 10.952,09 12.752,09

Bonjaka nacionalna manjina Crnogorska nacionalna manjina Maarska nacionalna manjina Romska nacionalna manjina Slovenska nacionalna manjina Srpska nacionalna manjina Talijanska nacionalna manjina Predstavnik Makedonaca Ukupno Grad Pula

U gradskom proraunu Grada Pule osiguravaju se sredstva za rad vijea nacionalnih manjina ukljuujui i sredstva za obavljanje administrativnih poslova. U 2006. za rad devet osnovanih vijea nacionalnih manjina predvieno je za ope i administrativne poslove 40.000,00 kn, (utroeno 39.206,80), za poslove redovne djelatnosti 164.830,00 kn (utroeno 115.998,00), za programske djelatnosti 15.000,00 kn (utroeno 7.250,00), te za opremanje poslovnih prostorija manjinske samouprave 20.100,00 kn (utroeno 10.400,00), odnosno to ukupno iznosi 239.930,00 kn (ukupno utroeno 165.854,80). Aktima Grada nije izriito utvrena naknada trokova rada lanova vijea nacionalnih manjina, ali su za cjelokupni rad vijea manjina u Proraunu planirana sredstva u visini od 200.000,00kn raspodijeljeno razmjerno potrebama svake manjine, a ostatak u visini od 39.930,00 kn za trokove raunovodstvenih usluga. Grad Labin U Gradu Labinu osnovano Vijee bonjake nacionalne manjine i Vijee talijanske nacionalne manjine; - za rad Vijea bonjake nacionalne manjine u Proraunu za 2006. planirana sredstva u iznosu od 33.200,00 kn; - za rad Vijea talijanske nacionalne manjine planirana su sredstva u iznosu od 34.400,00 kn Grad Umag U Gradu Umagu osnovano je Vijee bonjake nacionalne manjine, Vijee slovenske nacionalne manjine, Vijee talijanske nacionalne manjine i predstavnik albanske nacionalne manjine za upanijsko vijee albanske nacionalne manjine; U Proraunu za 2006. planirana su i osigurana sredstva za rad vijea i to: - Bonjake manjine 10.000,00 kn; ostvareno do 20.11.2006. 5.000,00 kn - Slovenske manjine 10.000,00 kn; ostvareno do 20.11.2006. 5.000,00 kn - Talijanske manjine 20.000,00 kn; ostvareno do 20.11.2006. 5.000,00 kn Ova sredstva su utroena za obavljanje poslova za vijee: administrativne poslove za potrebe vijea nacionalnih manjina provode upravni odjeli Grada. U pogledu naknade trokova

90

lanovima vijea nacionalnih manjina koje su imali u obavljanju poslova za vijee primjenjuju se odredbe Odluke o naknadama vijenicima, lanovima poglavarstva, njihovih radnih tijela i lanovima mjesnih odbora. Grad Buje Za administrativne poslove vijea nisu osigurana sredstva jer te poslove obavlja za njih gradska uprava. U proraunu Grada Buja planirana su sredstva za rad vijea u iznosu od 10.000,00 kn. Jo nije bilo zahtjeva za isplatu po toj osnovi. Grad Vodnjan U proraunu Grada Vodnjana za 2006. osigurana su sredstva za rad Vijea talijanske, bonjake i romske manjine u ukupnom iznosu od 80.000,00 kn. Za razne aktivnosti nacionalnih zajednica ili manjina (talijanske, crnogorske i romske manjine) osigurano je 360.000,00 kn. lanovi vijea i predstavnici nacionalnih manjina naknadu trokova po Pravilniku isplauju iz sredstava doznaenih od Grada za rad vijea. Grad Pore U Gradu Poreu osnovano je Vijee talijanske i albanske nacionalne manjine. Radi nadzora nad ostvarivanjem ovih prava a posebno u zatiti steenih autohtonih prava Talijanske nacionalne manjine formirano je i posebno stalno radno tijelo Gradskog vijea. Iz prorauna Grada Porea u 2006. izdvojena su i na raune oba vijea nacionalnih manjina uplaeni iznosi od po 10.000,00 kn iskljuivo za obavljanje administrativnih poslova. Niti jedno od vijea nacionalnih manjina nije poelo ostvarivati prava prema Pravilniku o naknadi trokova i nagradi za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina, akt je u proceduri donoenja. Niti u ovoj godini vijea nacionalnih manjina nisu svojim programima predvidjela aktivnosti koje je trebalo pratiti proraunskim sredstvima. Grad Rovinj Proraunom Grada Rovinja za 2006. svakom od tri vijea osigurana su sredstva u iznosu od 20.000,00 kn za redovno poslovanje, a za svoj rad prema odluci svih vijea, lanovi vijea ne primaju naknadu. Ovisno o njihovim aktivnostima Grad financira odobrene kulturne projekte. U 2006. godini to je iznosilo 50.000,00 kn. Grad Novigrad U Proraunu Grada Novigrada za 2006. osigurana su sredstva za rad nacionalnih manjina u iznosu od 90.000,00 kn. Za rad vijea nacionalnih manjina nije utroeno nita obzirom da vijea nisu dostavila svoje statute i programe niti su se sastajala. Opina Faana Proraunom Opine Faana za 2006. planirana su sredstva za rad i aktivnosti Vijea talijanske nacionalne manjine u iznosu od 10.000,00 kn Opina Vrsar

91

U proraunu Opine Vrsar za 2006. predvieno je 5.000,00 kn za rad Vijea albanske nacionalne manjine, koje je jedino konstituirano. Nema podataka o njihovom djelovanju, niti su traili sredstva, te su ista ostala nerealizirana. Opina Gronjan Utroena sredstva za rad predstavnika nacionalnih manjina u Opini Gronjan nisu posebno iskazana. Administrativni poslovi su obavljani u sklopu Jedinstvenog upravnog odjela, a lanovi vijea su dobili utvrenu naknadu. Sredstva za provoenje aktivnosti utvrenih programom rada Vijea talijanske nacionalne manjine u 2006. isplaeni u visini od 5.000,00 kn. Opina Brtonigla Za obavljanje administrativnih poslova i provoenje aktivnosti Vijea talijanske nacionalne manjine u proraunu Opine Brtonigla osigurana sredstva od 5.000,00 kn. Opina Bale Proraunom Opine Bale za 2006. godinu planirana sredstva u iznosu od 20.000,00 kn za rad i aktivnost Zajednice Talijana. Opina Linjan U proraunu za 2006. osigurano je 5.000,00 kn za rad Vijea talijanske nacionalne manjine. Vijee nije odralo niti jednu sjednicu. Obzirom da Vijee nije poduzimalo nikakve aktivnosti predviena sredstva doznaena su Zajednici talijana za rad njenih sekcija. Opina Kran Za Vijee nacionalne manjine Bonjaka u Opini Kran u 2006. god. u Proraunu Opine Kran planirano 50.000,00 kn, a od toga je do danas ostvareno 27.903,35 kn, od ega je za administrativne poslove utroeno 10.742,01 kn a za programe 17.161,34 kn. Opina Motovun Osnovano Vijee talijanske nacionalne manjine. U Proraunu Opine Motovun predvieno 5.000,00 kn za rad Vijea. Opina nema informacije o djelovanju Vijea pa su predviena sredstva za sada ostala nerealizirana. Opina Viinada U Proraunu Opine Viinada za 2006. za Vijee talijanske nacionalne manjine planirano 6.000,00 kn, a do danas planirana sredstva nisu utroena. Nije bilo niti zahtjeva za naknadu trokova i nagrada za rad lanovima vijea i predstavnicima nacionalnih manjina. Dubrovako-neretvanska upanija

92

Na podruju Dubrovako-neretvanske upanije, u tri jedinice samouprave izabrana su vijea nacionalnih manjina: a) Dubrovako-neretvanska upanija - Vijee bonjake nacionalne manjine, b) Grad Dubrovnik - Vijee bonjake nacionalne manjine, c) Opina upa Dubrovaka - Vijee bonjake nacionalne manjine. U 2006. godini Dubrovako-neretvanska upanija je u svome proraunu dodijelila 40.000,00 kuna, Grad Dubrovnik 90.000,00 kuna, a Opina upa Dubrovaka 60.000,00 kuna za vijea bonjake nacionalne manjine. Meimurska upanija Za administrativne poslove te za provoenje aktivnosti utvrenih programima Meimurska upanija je odobrila 51.800,00 kuna, a Grad akovec 3.000,00 kuna. Od tih sredstava trebalo je nadoknaditi i trokove lanovima Vijea romske nacionalne manjine koje su oni imali u obavljanju poslova za Vijee. Grad akovec Grad akovec je mimo programa svojeg Vijea romske nacionalne manjine, utroio je na program predkole za djecu iz romskog naselja Kuranec 169.860,85 kuna te za sufinanciranje kulturnih programa bajake skupine 1.915,00 kuna. Kod ostalih jedinica lokalne samouprave nisu napravljeni programi pa nisu ni utroena sredstva za tu namjenu. Za naknadu trokova koje su lanovi Vijea romske nacionalne manjine imali u obavljanju poslova za Vijee utroeno je: Meimurska upanija: nije specificirano, Grad akovec: nije specificirano, Opina Mala Subotica: 2.355,00 kuna, Opina Nedelie: 0 kuna, Opina Orehovica: 1.040,00 kuna i Opina Pribislavec: 750,00 kuna.

Grad Zagreb U Proraunu za 2006. godinu Grad Zagreb je planirao 6.621.000,00 kuna za rad devet vijea i est predstavnika nacionalnih manjina to su izabrani na njegovom podruju. Navedeni iznos obuhvaa planirana sredstva za plae i ostale rashode za zaposlene pri vijeima i predstavnicima, sredstva za sufinanciranje programa vijea i predstavnika i trokove njihova poslovanja. Za obavljanje administrativnih poslova, plae i ostale rashode za zaposlene pri vijeima i predstavnicima planirano je 1.970.900,00 kuna, za sufinanciranje programa vijea i predstavnika 2.731.359,06 kuna, a ostatak za ostale trokove njihova poslovanja. Vijea i predstavnici nacionalnih manjina planirali su, na temelju Prorauna Grada Zagreba za 2006., sljedea sredstva za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja, te za financiranje programskih aktivnosti:

93

1. Vijee albanske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 2. Vijee bonjake nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 3. Vijee crnogorske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 4. Vijee eke nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 5. Vijee maarske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 6. Vijee makedonske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 7. Vijee romske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 8. Vijee slovenske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova,plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea 9. Vijee srpske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja vijea - za sufinanciranje Programa rada vijea

257.765,56 kuna; 275.182,92 kuna;

248.500,22 kuna; 414.062,30 kuna;

260.152,96 kuna; 172.773,00 kuna;

253.648,85 kuna; 148.103,65 kuna;

167.824,99 kuna; 239.458,30 kuna;

231.677,12 kuna; 195.870,20 kuna;

214.045,33 kuna; 203.993,65 kuna;

254.682,70 kuna; 267.274,10 kuna;

870.089,59 kuna; 414.410,24 kuna;

10. Predstavnik bugarske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog

94

i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika 11. Predstavnik njemake nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika 12. Predstavnik slovake nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika 13. Predstavnik talijanske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika 14. Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika 15. Predstavnik idovske nacionalne manjine - za obavljanje administrativnih poslova, plae zaposlenog i druge trokove poslovanja predstavnika - za sufinanciranje Programa rada predstavnika

133.153,04 kuna; 59.421,60 kuna;

132.123,51 kuna; 68.189,05 kuna; 132.123,53 kuna; 62.415,35 kuna;

132.638,22 kuna; 67.644,70 kuna;

133.153,35 kuna; 70.424,65 kuna;

132.638,21 kuna; 72.135,35 kuna.

Vijeima i predstavnicima, do poetka mjeseca studenoga 2006., doznaena su sredstva za obavljanje administrativnih poslova i drugih trokova poslovanja i sredstva za plae za deset mjeseci, te sredstva za sufinanciranje programskih aktivnosti za prva tri kvartala 2006.

9d) Evidencija o registriranim vijeima nacionalnih manjina i izdanim potvrdama za izabrane predstavnike nacionalnih manjina
Sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Sredinjeg dravnog ureda za upravu (Narodne novine broj 11/04, 106/04, 21/05 i 144/05) u djelokrugu poslova Ureda je i provoenje postupka registracije vijea nacionalnih manjina. S danom 23. travnja 2007. godine u Registar vijea nacionalnih manjina upisano je 274 vijea nacionalnih manjina. Tabelarni prikaz je u prilogu Izvjea. Potvrde za izabrane predstavnike nacionalnih manjina se izdaju u svrhu otvaranja rauna u banci i sudjelovanja u platnom prometu pravnih i fizikih osoba, te radi ostvarivanja svih prava i obveza koja predstavnicima nacionalne manjine pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Nakon objave slubenih rezultata izbora za lanove vijea nacionalnih manjina i za predstavnika nacionalne manjine u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave

95

odranih 18. svibnja 2003. godine izdana je 41 potvrda za izabranog predstavnika nacionalne manjine. Nakon ponovljenih izbora za predstavnika nacionalne manjine u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave odranih 15. veljae 2004. godine, odnosno nakon objave slubenih rezultata istih, Ured je izdao 26 potvrda za izabrane predstavnike nacionalne manjine. Dakle, ukupno je izdano 67 potvrda za izabrane predstavnike nacionalne manjine.

96

9e) Edukacija vijea i predstavnika nacionalnih manjina


U svezi s provedbom Ustavnog zakona u dijelu koji se odnosi na vijea i predstavnike nacionalnih manjina Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske organizirao je u izvjetajnom razdoblju 23 seminara posveena vijeima i predstavnicima nacionalnih manjina i predstavnicima lokalne i regionalne (podrune) samouprave, u cilju to uinkovitijeg ukljuivanja vijea i predstavnika nacionalnih manjina u proces odluivanja. Na svim dosad odranim seminarima sudjelovali su i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru. Ukupno je na seminarima i radionicama bilo ukljueno 1200 sudionika. Financijsku potporu seminarima dala je Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj. U organizaciji Ureda za nacionalne manjine u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine u Zagrebu je 14. oujka 2006. godine odran etvrti regionalni seminar o unaprjeivanju rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina za podruja Grada Zagreba, Zagrebake, Karlovake, Sisako-moslavake, Krapinsko-zagorske, Koprivniko-krievake, Varadinske i Meimurske upanije. Seminar je financijski podrala Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj. Na zavrnom seminaru odranom 17.i 18. oujka 2006. godine u Zagrebu sudjelovali su predstavnici vijea s podruja cijele Republike Hrvatske. U okviru seminara organizirane su tri radionice na kojima se raspravljalo o ulozi vijea i predstavnika nacionalnih manjina u procesu odluivanja na lokalnoj i podrunoj razini, o stvaranju materijalnih pretpostavki za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina, financijskim planovima i programima rada kao i o izborima za vijea i predstavnike nacionalnih manjina. Sudionici seminara su, na temelju sveobuhvatne analize i rasprava sa svih seminara, zakljuili da je sustav vijea nacionalnih manjina u cjelini poeo funkcionirati, te je iznesen niz primjera dobre prakse u kojima su osigurani uvjeti za rad vijea nacionalnih manjina i ona uinkovito djeluju, primjerice na podruju Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske upanije, Grada Zagreba, kao i na drugim podrujima Republike Hrvatske. Meutim, jo uvijek ima primjera da nisu osigurani osnovni uvjeti za rad vijea nacionalnih manjina, te vijea nemaju osigurane minimalne prostorne i materijalne uvjete rada. Takoer, iznijete su primjedbe na nain izbora vijea i predstavnika nacionalnih manjina, kao i na to da nisu osigurana sredstva za izbornu promidbu, da su rokovi izborne promidbe bili prekratki, da su se izbori na vijea i predstavnike nacionalnih manjina odravali odvojeno od lokalnih izbora (zbog ega je dolo do smanjenog broja birakih mjesta i malog odaziva biraa). Pripadnici nacionalnih manjina naglasili su da jo uvijek u medijima ima dosta senzacionalizma u tretiranju manjinskih pitanja, to ne pridonosi stvaranju pozitivne slike i rjeavanju postojeih tekoa. Na temelju iznijetog, doneseni su ovi stavovi: potrebno je ispitati mogunost izmjene postojeeg zakonodavstva kako bi se osiguralo istovremeno odravanje izbora za vijea i predstavnike nacionalnih manjina i lokalnih izbora

97

predstavnici nacionalnih manjina, kao i predstavnici lokalne i regionalne (podrune) samouprave trebaju biti detaljnije educirani o ulozi i nainu rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina kao i o izborima za vijea i predstavnike nacionalnih manjina traiti da jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave iz vlastitih izvora osiguraju financijsku pomo za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina, te stvore uvjete za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina u onim jedinicama lokalne i regionalne (podrune) samouprave gdje to jo nije uspostavljeno, prilikom programiranja rada vijea treba voditi rauna o zadaama koje su predviene Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, potrebno je osigurati veu povezanost i suradnju izmeu pojedinih vijea u cilju stvaranja meusobne solidarnosti i zatite prava nacionalnih manjina, te poticati osnivanje koordinacije nacionalnih manjina na upanijskoj razini, javni mediji se moraju vie ukljuiti u informiranje o radu vijea i predstavnika nacionalnih manjina, posebno na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini.

Na kraju su sudionici seminara izrazili zadovoljstvo zalaganjem Vlade Republike Hrvatske tijekom proteklog razdoblja u odnosu na rjeavanje manjinskih pitanja u Republici Hrvatskoj, kao i inicijativom organizatora seminara da se putem ovakvih seminara i radionica omogui pripadnicima nacionalnih manjina stjecanje potrebnog znanja, te razmjenu iskustva i miljenja na partnerskoj osnovi, te prijedloga za poboljanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, to je osnovi preduvjet za potpuno provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i za provoenje cjelokupne zakonske regulative koja se odnosi na prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Ured je organizirao sedmi seminar o osposobljavanju i educiranju mladih Roma i Romkinja koji je odran od 9.-13. sijenja 2006. godine u Samoboru. U okviru predavanja koja su odrali ugledni profesori i predavai Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu i predstavnici vladinih ureda, meu ostalim, sudionici seminara su upoznati s manjinskim pravima i njihovoj vanosti u prevenciji sukoba, o ljudskim pravima s posebnim osvrtom na prava ena, o poloaju manjina u medijima, s posebnim osvrtom na Rome, o tetnosti opojnih droga te o poloaju Roma u Makedoniji o emu je predavanje odrala pomonica ministra rada i socijalne skrbi Republike Makedonije. Takoer su odrane i dvije radionice o izradi projekata i mirnom rjeavanju sukoba. U Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2006. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 29,700.000 kuna za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina to je 21% poveanje u odnosu na prethodnu godinu.

9f) Problemi u osiguravanju rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina


Problem financiranja pokazao se kao kljuni glede osiguranja uinkovitog i uspjenog djelovanja vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina je propisano da sredstva za rad vijea nacionalnih manjina, ukljuujui sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, osiguravaju jedinice samouprave, koje mogu osigurati i sredstva za provoenje odreenih aktivnosti utvrenih programom rada vijea nacionalnih manjina.

98

Sredstva rasporeena vijeima iz prorauna lokalnih jedinica esto se smatraju nedovoljnim te se u veoj mjeri troe za pokrivanje osnovnih administrativnih trokova. Iznos sredstava koji se predvia i osigurava u proraunima lokalnih jedinica ponajprije ovisi o financijskom kapacitetu svake pojedine lokalne jedinice. Osim sredstava koja se osiguravaju iz prorauna lokalnih jedinica, Ustavni zakon predvia mogunost da vijea ostvaruju dio sredstava koja ne potjeu iz prorauna jedinica, npr. od svoje imovine, donacija, poklona, nasljedstva, ili po drugom osnovu, a za ostvarivanje odreenih programa vijea sredstva se mogu osigurati iz dravnog prorauna. Kao najznaajniju vrstu potpore vijeima za unaprjeenje njihovog rada smatramo dodjelu radnog prostora, potporu u opremi, profesionalnu logistiku potporu (npr. tajnik ili knjigovoa), te strunu pravnu potporu os strane lokalnih jedinica. Meutim, navedeni oblici nenovane potpore vijeima i predstavnicima jednako tako ovise o mogunostma pojedine lokalne jedinice. Da bi vijee uspjeno djelovalo potrebna je i kontinuirana i ciljana komunikacija vijea i predstavnika s tijelima lokalnih jedinica. U tom smislu, prema saznanjima Ureda, u mnogim jedinicama su odreeni upravni odjeli ili slube nadlene za komunikaciju i suradnju s vijeima i predstavnicima, ili je odreena kontakt osoba u iste svrhe.

99

10. PROVOENJE OKVIRNE KONVENCIJE ZA ZATITU NACIONALNIH MANJINA


1. Financiranje programa izgradnje graanskog dravne skrbi povjerenja na podruju od posebne

Na podruju od posebne dravne skrbi u Vukovarsko-srijemskoj upaniji u 2006. godini nastavljeno je financiranje programa izgradnje graanskog povjerenja Zajednikom vijeu opina, Vukovar. Sukladno Rjeenju Vlade Republike Hrvatske o odobrenju sredstava na teret Proraunske zalihe Dravnog prorauna Republike Hrvatske od 2. lipnja 2006. godine, Zajednikom vijeu opina, Vukovar odobrena su sredstva u iznosu od 400.000 kuna za redovno obavljanje djelatnosti. 2. Seminar o provedbi Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina U cilju daljnjeg unaprjeivanja prava nacionalnih manjina vana je provedba meunarodnih dokumenata koje je Republika Hrvatska ratificirala. Seminar o primjeni Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina odran u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i Vijea Europe u Peroju, Grad Vodnjan, od 14. do 16. rujna 2006. godine, a okupio je predstavnike nacionalnih manjina, nadlenih ministarstava i drugih dravnih tijela te strunjake za prava nacionalnih manjina. Ovo je bio trei po redu seminar na kojem se analiziralo ostvarivanje Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina i nacionalnog zakonodavstva kojim se reguliraju prava nacionalnih manjina. Jedinstven je zakljuak sudionika seminara da je dolo do znaajnog unapreivanja ostvarivanja prava nacionalnih manjina, te su u tom smislu pohvaljene mjere i podrka koju Vlada RH prua u ostvarivanju prava nacionalnih manjina. Izneseni su, takoer, primjeri dobrog zajednikog ivota, razumijevanja i djelovanja pripadnika razliitih etniciteta, te podrka lokalnih i podrunih tijela vlasti, to doprinosi ostvarivanju visoke razine prava nacionalnih manjina. Takva podrka, smatraju sudionici, nije meutim osigurana pripadnicima nacionalnih manjina u dijelu lokalnih tijela pa bi otklanjanju tih tekoa u narednom razdoblju trebalo posvetiti posebnu pozornost. Prilikom razmatranja dosadanjih pozitivnih rezultata u predstavljanju nacionalnih manjina, te djelovanja novih instituta uvedenih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina radi sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u obavljanju javnih poslova, ukazano je na potrebu daljnjeg poticanja uinkovitijeg djelovanja vijea, predstavnika i koordinacija nacionalnih manjina. U kontekstu razvoja ireg manjinskog predstavnitva putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina ukazano je na potrebu osnaivanja Savjeta za nacionalne manjine, kao krovnog tijela nacionalnih manjina, koji svojim djelovanjem u znatnoj mjeri moe pomoi uvrivanju uloge vijea i predstavnika nacionalnih manjina u procesu odluivanja. Takoer treba provoditi edukaciju i nadzor nad stvaranjem uvjeta za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina na lokalnoj i podrunoj razini.

100

Sudionici seminara su takoer ukazali da ostvarivanje prava nacionalnih manjina ne ovisi samo o politikoj volji drave, nego i o spremnosti samih manjina na suradnju. Ukazano je na je potrebu jo bolje suradnje predstavnika nacionalnih manjina u realizaciji programa od zajednikog interesa, kao i suradnja s onim tijelima samouprava u kojima su izabrani. Ocjenjuje se da je u provedbi Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina postignuta visoka razina, koja je u skladu s hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom. Podrana su nastojanja da se intenziviraju mjere kojima treba rijeiti jo prisutne probleme u nekim sredinama na podrujima od posebne dravne skrbi. Sudionici skupa podrali su napore Vlade Republike Hrvatske i nain ostvarivanja Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. godine. Zakljueno je da u primjeni Zakona o slubenoj uporabi jezika i pisma postoje problemi u pojedinim samoupravama. U cilju poboljanja stanja i unapreenja primjene Zakona, predlae se da nadlena tijela provedu edukaciju u okviru dravne uprave, pravosua i manjinskih udruga o ostvarivanju prava manjina na slubenu uporabu jezika i pisma. Predlae se, takoer, da nadlena tijela zajedno s vijeima, predstavnicima i udrugama nacionalnih manjina provedu mjere u cilju poticanja pripadnika nacionalnih manjina na slubenu uporabu svojega jezika i pisma radi njihovog ouvanja. Trai se da sva nadlena tijela u okviru svoga djelokruga poduzmu mjere nadzora sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina radi dosljedne primjene nacionalnih i meunarodnih propisa o zatiti manjinskih jezika. Uoeni su problemi u ostvarivanju prava nacionalnih manjina na pristup medijima. Dio medija jo uvijek ne poklanja dovoljnu pozornost stvarnim problemima nacionalnih manjina i njihovoj objektivnoj prezentaciji. Stoga je zakljueno da je potrebno razliitim poticajnim mjerama, kao to su edukacija novinara, financiranje posebnih programa i sl., stvoriti uvjete za puno ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup medijima, kao i na informiranje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Sudionici seminara ocjenjuju da redovno razmatranje provoenja Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina u organizaciji tijela Vlade RH i Vijea Europe doprinosi usklaivanju miljenja i prijedloga kako bi se otklonile tekoe i osiguralo bolje i uinkovitije ostvarivanje prava nacionalnih manjina na podruju itave RH, te u tom smislu pohvaljuju napore organizatora.

101

11. PROVEDBA DIJELA NACIONALNOG PROGRAMA ZA ROME I AKCIJSKOG PLANA DESETLJEA ZA UKLJUIVANJE ROMA 2005.2015.
Nacionalni program za Rome Vlada Republike Hrvatske donijela je u listopadu 2003. godine s ciljem da se na sustavan i sveobuhvatan nain pomogne Romima u poboljanju uvjeta ivljenja, ukljuivanju u drutveni ivot i proces odluivanja, uz ouvanje vlastitog identiteta, kulture i tradicije. Od donoenja Nacionalnog programa Vlada Republike Hrvatske, putem ministarstava i drugih dravnih tijela nadlenih za pojedine mjere, aktivno se ukljuila u provoenje bilo izravno odnosno, stvarajui uvjete za sustavno provoenje Nacionalnog programa. Posljednjih godina posebice je zapaeno osobno zalaganje najviih dravnih dunosnika u promoviranju prava Roma, to je svakako pozitivno djelovalo na promoviranje prava te nacionalne manjine i odnos prema romskoj populaciji u naoj zemlji. Ukljuivanje lokalne i regionalne uprave i samouprave dijelom je dobro ostvareno, ali dio opina i gradova jo nije u dovoljnoj mjeri uinkovito ukljuen u provoenje Nacionalnog programa za Rome. Intenzivirana je suradnja s predstavnicima romskih udruga, vijea i predstavnika kako bi se uspostavilo partnerstvo. Predstavnici Roma lanovi su Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome te svih pet radnih skupina Povjerenstva. U proteklom razdoblju intenzivno se djelovalo na osposobljavanju mladih Roma i ena kako bi se ubrzalo njihovo ukljuivanje u javni i drutveni ivot te proces odluivanja, kao i u provoenje Nacionalnog programa za Rome, jer bez aktivne suradnje i ukljuivanja samih Roma nije mogue ostvariti znaajniji uspjeh. Prema opoj procjeni, dolo je do poboljanja uvjeta ivljenja Roma: stvoreni su uvjeti za legalizaciju i ureenje dijela romskih naselja, dio naselja je ve legaliziran, dok je za ostala naselja, gdje je to mogue, legalizacija u pripremi: od 14 upanija koje su trebale pristupiti izradi upanijskih programa aktivnosti i mjera za unaprjeenje stanja prostora i okolia lokacija naseljenih Romima, 12 upanija je izradilo i usvojilo upanijske programe, a u 2 upanije upanijski programi su u izradi. Stanovnici romskog naselja Donja Dubrava u Meimurskoj upaniji, u kojem su romske obitelji desetljeima obitavale u najteim uvjetima na poplavom zahvaenom podruju, danas ive u potpuno drugaijim uvjetima, u zidanim kuama, stambeno integrirani u naselja s veinskim stanovnitvom. Poduzete su mjere za rjeavanje statusnih pitanja, te unapreenje zdravstvene i socijalne zatite. Uvedena je besplatna pravna pomo za Rome u statusnim pitanjima putem odvjetnika. Uloeni su napori za unaprijeenje obrazovanja Roma, od predkolskog do visokokolskog, kao i za obrazovanje odraslih, to pokazuju rezultati: u predkolskom odgoju udvostruen je broj djece, a u osnovnokolskom utrostruen. Ulau se sredstva za stvaranje pretpostavki za kulturnu autonomiju romske nacionalne manjine, te za ouvanje tradicionalne romske kulture. U podruju zapoljavanja zapoele su znaajne aktivnosti kako bi se zaposlio vei broj pripadnika romske populacije. U provedenim izborima za vijea i predstavnike nacionalnih manjina izabrano je vie od etiristo Roma, tri su Roma izabrana u predstavnika tijela, to su sve meunarodni romski forumi vrlo pohvalno ocijenili kao doprinos ukljuivanju Roma u proces odluivanja.

102

Ostvarena je vrlo dobra i stalna suradnja s odgovarajuim tijelima UN-a, Vijea Europe, Europske unije, OESS-a, Svjetske banke, Instituta otvoreno drutvo i drugih meunarodnih organizacija koje su podupirale realizaciju Nacionalnog programa za Rome i pojedinih mjera. Redovito se, jednom godinje, s odgovarajuim tijelom Vijea Europe odravaju seminari o provoenju Nacionalnog programa za Rome, na kojima sudjeluju romski predstavnici. Predstavnici Vijea Europe izrazili su zadovoljstvo napretkom koji je ostvaren posljednjih godina te se Hrvatska esto u tom kontekstu istie kao primjer. Meutim, unato postignutom napretku, treba napomenuti da su mjere predviene u Nacionalnom programu za Rome preteito dugoronog karaktera, te da u tri godine njihova provoenja nije bilo mogue u svim podrujima ostvariti znaajniji ukupni napredak. To se posebice odnosi na podruje stanovanja i zapoljavanja u cjelini, to je uvjet za bitno poboljanje ivljenja romskih obitelji, te izlaska iz svijeta siromatva u svijet rada. Tekoe s kojima su se stoljeima suoavali Romi nije mogue otkloniti u kratkom razdoblju na svim podrujima. Za sustavno provoenje mjera potrebni su daljnji znatni napori, usklaeno djelovanje dravnih tijela s lokalnom i podrunom upravom i samoupravom, te osiguravanje odgovarajuih sredstava. Treba, meutim, naglasiti da su u svim podrujima poduzete mjere za unaprjeenje uvjeta ivljenja Roma, to je dalo pozitivne rezultate. Stoga treba nastaviti provoenje mjera iz Nacionalnog programa za Rome, uz odgovarajuu podrku iz dravnog prorauna, kao i osiguravanjem sredstava iz drugih izvora i donacija. Sredstva za provedbu Nacionalnog programa za Rome osigurana u Dravnom proraunu kontinuirano su rasla: u 2005. godini osigurano je 2.760.000 kuna, u 2006. godini 11.886.670 kuna, u 2007. godini 13.812.634 kuna., to iznosi poveanje za 500% u odnosu na 2005. godinu. Osigurana su i sredstva iz donacije PHARE programa u ukupnom iznosu od gotovo 4 milijuna Eura. Za provoenje mjera iz Fonda za obrazovanje pri Desetljeu (REF) odobrena je donacija u iznosu od 551 tisue Eura. Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome redovito odrava sjednice u razliitim upanijama u kojima Romi ive u znaajnijem broju, kako bi se neposredno utvrdilo stanje u tim podrujima te, u suradnji s lokalnom i podrunom upravom i samoupravom, potaknulo i ubrzalo rjeavanje problema. Od donoenja Nacionalnog programa za Rome do konca 2006. godine odrano je 10 sjednica Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Tijekom 2006. godine poduzet je niz mjera u provoenju Akcijskog plana Desetljea. Mjere koje se provode u podruju obrazovanja i stanovanja, odrazit e se u preostala dva podruja, jer se njima stvaraju uvjeti za osposobljavanje Roma i poboljanje njihovih uvjeta ivljenja. U podruju obrazovanja dolo je do znaajnog poveanja obuhvata romske djece obaju spolova u osnovnim kolama, to je rezultat pojaanog rada u predkolskom obrazovanju i rada s roditeljima, a takoer i veeg izjanjavanja pripadnosti romskoj nacionalnosti, kao rezultat ukupnog djelovanja na afirmaciji romske nacionalne manjine. Takoer se poduzimaju mjere kako bi se poveao broj romskih uenika u nastavku kolovanja: davanjem stipendija, organiziranjem strune pomoi, obrazovanjem za ciljano zanimanje. Intenziviranjem mjera u podruju zapoljavanja (grupno informiranje, profesionalno usmjeravanje, programi za osposobljavanje) kojima je obuhvaeno vie tisua osoba nastojalo se utjecati na vee zapoljavanje Roma. Ministarstvo pravosua u suradnji s Hrvatskom odvjetnikom komorom provodi mjeru pod nazivom Projekt besplatne pravne pomoi za Rome u statusnim stvarima.

103

Ministarstvo je sklopilo ugovore sa odvjetnicima s podruja Primorsko-goranske, Brodskoposavske, Osjeko-baranjske, Sisako-moslavako, i Zagrebake upanije te Grada Zagreba. Projekt je trebao obuhvatiti i podruje Meimurske upanije no unato opetovanim pozivima odvjetnicima s toga podruja da se jave Ministarstvu, nije bilo zainteresiranih odvjetnika, stoga se Projekt ne provodi na podruju Meimurske upanije. Projekt se provodi na nain da se stranke obraaju odvjetnicima sa zahtjevom za rjeavanje statusnih pitanja, a trokove pruane pomoi plaa Ministarstvo pravosua iz osiguranih sredstava za tu namjenu. U pruanju usluga pravne pomoi Romima za rjeavanje njihovih statusnih pitanja, odvjetnici su ukazali na problem visokih trokova postupka (posebice kod stjecanja dravljanstva). Trokovi taksa i pristojbi bili su previsoki pa ih mnogi Romi koji su se obratili odvjetnicima za pomo nisu bili u mogunosti podmiriti. Stoga je na inicijativu Ministarstva, Povjerenstvo Nacionalnog programa za Rome Vlade Republike Hrvatske donijelo odluku da besplatna pravna pomo u statusnim stvarima pored trokova odvjetnika obuhvaa trokove i pristojbe postupka, te je na taj nain u mnogome olakano rjeavanje statusnih stvari Roma koji ive na podrujima obuhvaenim ovim Projektom. U 2006. godini Projekt besplatne pravne pomoi za Rome u statusnim stvarima proiren je na podruje Sisako-moslavake, Osjeko-baranjske i Zagrebake upanije, te su odvjetnici pruali besplatnu pravnu pomo Romima na podruju pet upanija i na podruju Grada Zagreba. Prema raspoloivim podacima Romi su se odvjetnicima obratili s 314 zahtjeva za pomo. Od toga broja bilo je 38 zahtjeva za rjeavanje pitanja dravljanstva, 139 zahtjeva za reguliranje prebivalita i boravita, te 137 zahtjeva za reguliranje ostalih statusnih prava. Za provedbu ove mjere u 2006. godini utroeno je 223.317,22 kuna

104

12. BILATERALNI SPORAZUMI


Uprava za hrvatske manjine, iseljenitvo i useljenitvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija vodi skrb o uvaavanju statusa hrvatskih autohtonih manjina u europskim dravama i ostvarivanju njihovih manjinskih prava; prati provedbu i potivanje prihvaenih europskih standarda u zatiti manjina u zemljama u kojima ive; podupire etniku, vjersku, kulturnu i jezinu samosvijest te pravo na osobitost vlastitog kulturnog ivota i nacionalnih tradicija; prati promjene u migracijskoj politici i legislativi drava primateljica; bavi se problematikom hrvatskih manjina, prati njihov pravni i politiki poloaj; odrava stalnu suradnju s predstavnicima hrvatskih manjinskih organizacija te surauje i koordinira s odgovarajuim institucijama u zemlji i inozemstvu u svezi ostvarivanja manjinskih prava, nadalje u cilju ostvarivanja gore navedenoga sudjeluje u iniciranju, izradi i primjeni dvostranih ugovora za zatitu prava hrvatske nacionalne manjine. Republika Hrvatska je potpisala bilateralne sporazume o zatiti prava hrvatske manjine s Italijom, Maarskom, Srbijom i Crnom Gorom, koja je razdruivanjem priznala pravno sljednitvo potpisanog Sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom 2004. u Beogradu. Hrvatska nacionalna manjina u Republici Austriji (gradianski Hrvati) ostvaruju manjinska prava temeljem Dravnog ugovora iz 1955. godine i to lankom 7. navedenog ugovora. Nakon bilateralnog usuglaavanja o inicijativi za sklapanje Sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zatiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pripremilo je nacrt Sporazuma te ga uputilo u proceduru na Vladu Republike Hrvatske. Osamostaljenjem Crne Gore stekli su se uvjeti za potpisivanjem Sporazuma o zatiti prava hrvatske nacionalne manjine u Republici Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj to su na svim bilateralnim susretima do sada isticale hrvatska i crnogorska strana. S Maarskom i Srbijom ustrojeni su meuvladini mjeoviti odbori s intencijom praenja provedbe sklopljenih ugovora i predlaganja odgovarajuih preporuka vladama drava potpisnica. Meuvladin mjeoviti odbor izmeu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore svoje drugo zasjedanje odrao je u Zagrebu 22. veljae 2006. godine te se tijekom rasprave o obostranoj zatiti manjina, odnosno o aktualnim pitanjima poloaja hrvatske te srpske i crnogorske manjine, koje ive u dvjema dravama, suglasio u sljedeem, uz napomenu da Zapisnik II. zasjedanja nije potpisan jer je dolo do razdruivanja, odnosno osamostaljenja Crne Gore: 1) Zatita prava hrvatske manjine, koja ivi na podruju Srbije i Crne Gore, odnosno srpske i crnogorske manjine koja ivi na podruju Republike Hrvatske jedan je od najznaajnijih elemenata u uspostavljanju potpune normalizacije u odnosima dviju drava koje su privrene zatiti manjina. 2) Sporazum o zatiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, potpisan 15. studenoga 2004. u Beogradu, osigurava odgovarajui okvir za zatitu prava manjinskih zajednica i za poboljanje njihova poloaja. 105

3) Usuglaeni Zapisnik s I. zasjedanja Meuvladinog mjeovitog odbora (u daljnjem tekstu: MMO) koji je odran 22. studenog 2005. godine u Beogradu i potpisan je od oba supredsjedatelja. 4) Prihvaen je Poslovnik o radu MMO-a. 5) lanovi MMO-a suglasni su da je I. zasjedanje MMO-a koje je odrano u Beogradu bilo konstituirajui te da su odluke i preporuke koje su donoene i preporuene Vladama bile popis problema s kojima se susreu manjine u objema dravama. Naglasili su da je objektivno bio prekratak period da bi se pristupilo rjeavanju preporuka. 6) Informiranje na jeziku i pismu nacionalnih manjina je na podruju pisane rijei daleko bolje nego u elektronskim medijima. lanovi MMO-a suglasni su da su i jedna i druga strana u pogledu tiskovina omoguile manjinama da ta svoja prava koriste. Kada su u pitanju elektronski mediji koji su posebno vani za manjinske zajednice tu se javljaju ozbiljni problemi. Preporuuju nacionalnim televizijama u objema dravama da se to prije pokrenu emisije na jeziku nacionalnih manjina koje e biti neovisne u ureivanju i odabiru suradnika. 7) Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti na dravnoj i lokalnoj razini nije zadovoljavajua, suglasni su predstavnici manjina, pa trae od obiju vlada da razmotre to pitanje u narednom razdoblju. Ukljuivanje pripadnika manjina u navedene institucije zasigurno e vratiti povjerenje meu pripadnicima manjinskog i veinskog naroda. 8) Desetogodinja normalizacija odnosa izmeu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore namee obvezu i oekivanja obiju vlada da e rad MMO-a zasigurno znatno poboljati i unaprijediti dosadanju uspjenu suradnju na svim poljima obiju drava.

106

13. ZBIRNI FINANCIJSKI POKAZATELJI


U Dravnom proraunu za 2006. godinu za potrebe obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina ukupno je osigurano putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta 6.337.670 kuna, a za ouvanje i razvoj kulturne batine te programe nacionalnih manjina koji se izdvajaju putem Ministarstva kulture 8.738.354 kune. Putem Ureda za ljudska prava financirali su se odreeni projekti udruga nacionalnih manjina u ukupnom iznosu od 283.500 kuna. Najvei iznos sredstava za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina izdvaja se putem Savjeta za nacionalne manjine. U 2006. godini ukupno je izdvojeno 29.700.000 kuna, koji je Savjet rasporedio kako slijedi: Talijani 6.076.300 kuna, esi 2.817.500 kuna, Slovaci 1.315.000 kuna, Maari 3.225.300 kuna, Rusini i Ukrajinci 1.223.900 kuna, Srbi 7.704.000 kuna, Nijemci i Austrijanci 570.840 kuna, idovi 570.800 kuna, Slovenci 590.000 kuna, Albanci 667.000 kuna, Bonjaci 1.301.000 kuna, Romi 1.413.000 kuna, Makedonci 590.000 kuna, Crnogorci 604.600 kuna, Rusi 40.000 kuna, Bugari 60.000 kuna i Poljaci 45.000 kuna. Dodatno su se iz tekue proraunske zalihe osiguravala sredstva za Zajedniko vijee opina Vukovar u ukupnom iznosu od 400.000 kuna. U okviru provoenja Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljee za ukljuivanje Roma 2005. 2015. ukupno je iz Dravnog prorauna za 2006. godinu osigurano 10.886.670 kuna. (od kojih je 1 milijun ve iskazan u sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Takoer, putem Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, sufinancirane su pojedine vjerske zajednice u ukupnom iznosu od 11.958.220 kuna. Za financiranje vijea i predstavnika nacionalnih manjina putem lokalne i podrurne (regionalne) samouprave ukupno je izdvojeno 14.883.813 kuna. Novoosnovani Fond za elektronike medije putem Vijea za elektronike medije rasporedio je za programe nacionalnih manjina ukupno 1.462.044 kune. Ukupno je za provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2006. godini izdvojeno 84.650.270 kuna to, u usporedbi sa prethodnom 2005. godinom, iznosi poveanje od 110%.

107

ZAKLJUNE OCJENE
Izvjee o provedi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utroku sredstava koja se za potrebe nacionalnih manjina osiguravaju u Dravnom proraunu pokazuje napredak u ostvarivanju svih prava pripadnika nacionalnih manjina osiguravana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. U 2006. godini donijeti su zakonski propisi u skladu s kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje pravo prednosti pri zapoljavanju u dravnu slubu odnosno pri imenovanju na pravosudne dunosti. U 2006. godini zapoeo je rad Vijea za elektronike medije koje putem Fonda za poticanje pluralizma i raznovrstnosti elektronikih medija izdvaja znaajna sredstva za emitiranje programa na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U prilog sve boljeg ostvarivanja prava nacionalnih manjina koja pripadnicima nacionalnih manjina jami Republika Hrvatska govori i podatak o znaajnim sredstvima koja se osiguravaju iz Dravnog prorauna za razliite namjene od obrazovanja, ouvanja i razvijanja kulturne batine, kulturnih programa, izdavatva, programe za Rome i drugih aktivnosti za to je u 2006. godini utroeno 84.650.270,33 kuna to predstavlja poveanje od 110% u odnosu na sredstva osigurana u Dravnom proraunu za 2005. godinu. Savjet za nacionalne manjine ocjenjuje da je u 2006. godini postignut daljnji znaajni napredak u unapreivanju i ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te da je poduzet niz mjera vezanih za provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ova ocjena temelji se na konkretnim potezima Vlade Republike Hrvatske koji se odnose na poveanje proraunskih sredstva za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina te na suradnju i ukljuivanje predstavnika nacionalnih manjina u javni i politiki ivot Republike Hrvatske kao relevantnih partnera. Unato dostignutoj visokoj razini normativnih prava o zatiti nacionalnih manjina, kao i politikoj volji na dravnoj razini, Savjet smatra da se pripadnici nacionalnih manjina u svakodnevici jo susreu s problemima i potekoama vezanim za provoenje dijela prava propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u dijelu lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Na Okruglom stolu o provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, odran 15. svibnja 2007. godine u Zagrebu na kojem su sudjelovali zastupnici i predstavnici nacionalnih manjina ocijenjeno je da je postignut daljnji napredak u unaprjeenju prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te u tom smislu u provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Naglaeno je da je Vlada Republike Hrvatske u provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina poduzela niz mjera kako bi dolo do stvarnog i potpunog ukljuivanja pripadnika nacionalnih manjina u javni, politiki, kulturni i drutveni ivot u Republici Hrvatskoj.

108

U pogledu povratka prognanika tijekom 2006. godine vratilo se svojim kuama 5.478 osoba od kojih 18% prognanika i 82% povratnika srpske nacionalnosti. U cjelini uzevi, moe se zakljuiti da je Vlada Republike Hrvatske poduzimala korake u cilju to potpunijeg ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na svim podrujima. U narednom razdoblju Vlada e poduzeti daljnje mjere u cilju poticanja provoenja i nadzora nad provoenjem odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na lokalnoj i podrunoj razini.

109

PRILOZI:

1. Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta 2. Ministarstva kulture 3. Ureda za ljudska prava 4. Ministarstva pravosua 5. Sredinjeg dravnog ureda za upravu 6. Savjeta za nacionalne manjine

110

PRILOG 1.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA

Tabelarni prikazi obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina 1. Osnovnokolsko obrazovanje 2. Predkolsko obrazovanje 3. Srednjokolsko obrazovanje

111

Prilog 1. Tabelarni prikaz obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina OSNOVNO OBRAZOVANJE PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ Broj uenika pripadnika nacionalnih manjina u osnovnim kolama u Modelu A 2006./2007. Nacionalna manjina esi Maari Srbi Talijani UKUPNO Broj uenika 426 276 2.301 1.523 4.526 Broj kola 5 5 18 17 45 Broj uitelja 34 71 369 263 737 Razredni odjeli 36 razr.odjela 105 razr.odjela 141

Broj uenika pripadnika nacionalnih manjina u osnovnim kolama u Modelu B 2006./2007. Nacionalna manjina Maari UKUPNO Broj uenika 13 13 Broj kola 1 1 Broj uitelja 2 2 Razredni odjeli 1 razr.odjel 1

Broj uenika pripadnika nacionalnih manjina u osnovnim kolama u Modelu C 2006./2007. Nacionalna Broj Broj Broj Razredni manjina uenika kola uitelja odjeli 431 13 11 esi 759 15 11 82 razr.odjela Maari 505 7 6 Slovaci 461 21 29 38 Srbi Makedonci Nijemci Austrijanci Ukrajinci Rusini UKUPNO 23 i 68 28 42 2.317 2 1 1 1 61 2 5 1 1 66 2 7 1 1 131

Ukupno uenika pripadnika nacionalnih manjina u osnovnim kolama: 6.856

112

PODACI O BROJU DJECE PRIPADNIKA PREDKOLSKOG ODGOJA U 2006. GODINI Tablica 1. Red. upanija broj 1. SISAKOMOSLAVAKA Djeji vrti DV KUTINA (Romi)

NACIONALNIH

MANJINA

PROGRAMIMA

Broj odgojnih skupina 2

Broj djece 45

Trajanje programa
3- satni krai program (uvrstiti u predkolu za 2006. godinu)

2.

UKUPNO: VARADINSKA

DV POPOVAA (Romi) 2 djeja vrtia O PETRIJANEC (Romi) DV "MASLAAK" UREVAC (Romi) EKI DJEJI VRTI "FERDE MRAVENCA", DARUVAR (esi) EKI DJEJI VRTI KONANICA (esi) DV PINOKIO, Bjelovar (Romi) dva djeja vrtia esi jedan djeji vrti Romi DV "RIJEKA" RIJEKA (Talijani) DV HLOJKICA, DELNICE (Romi) DV SLAVONSKI BROD (Romi)

1 3 1

10 55 15

5-satni razliito
3-satni krai program predkole (uvrstiti u progr. predkole za 2006. godinu)

3. 4.

KOPRIVNIKOKRIEVAKA BJELOVARSKOBILOGORSKA

1 6

25 125

6-satni 8 do 10 -satni

14

9-satni

2 7 esi 2- Romi 6 1 7 1

40 179 139 esi 40 Romi 129 12 141 10

10-satni cjelodnevni u oba vrtia 10-satni 5-satni razliito


3-satni krai program predkole (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu)

UKUPNO:

5.

PRIMORSKOGORANSKA

6.

UKUPNO: BRODSKO POSAVSKA

7.

OSJEKOBARANJSKA

DJJI VRTI "BBITA", OSIJEK (Maari) vano je istaknuti da je Vlada RH osniva ovog vrtia u sklopu Maarskog kulturnoprosvjetnog centra u Osijeku

52

30 djece u 10-satnom i 22 djece u 5-satnom programu

DV "CVRAK BELI MANASTIR (Srbi i Romi)

13 Srbi 12 Romi

6-satni

113

Red. broj

upanija

Djeji vrti DV "GRLICA" BILJE (Maari) DV "ZEKO" KNEEVI VINOGRADI (Maari) Centar za predkolski odgoj OSIJEK PO "Vrapi" TENJA (Srbi) Program predkolskog odgoja za srpsku djecu u trajanju do tri sata pri O DALJ Program predkolskog odgoja za srpsku djecu u trajanju do tri sata pri O BIJELO BRDO

Broj odgojnih skupina 3 2

Broj djece 43 38

Trajanje programa 5-satni 6-satni

14

10-satni

10

3-satni krai program predkole (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu 3-satni krai program predkole (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu)

12

UKUPNO

11

194 ima pravo na suf., od toga 32 djece u programu predkole

razliito

8.

VUKOVARSKO SRIJEMSKA

DV "LILIPUTTRPINJA" BOBOTA (Srbi) DV "ZLATOKOSA" BOROVO (Srbi)


DV "VUKOVAR II.

4 4

71 75

5-satni
64 djece ima 9satni 11 djece , 5 satni (poludnevni) 6 djece ima 5 satni program a 170 djece u 10-satnom programu

(Srbi)

176

UKUPNO

Program predkolskog odgoja pri O Negoslavci (Srbi) tri djeja vrtia i ustroj pri O

1 18

21 343

5-satni program

114

Red. broj 9.

upanija ISTARSKA UPANIJA

Djeji vrti DJEJI VRTII "PETAR PAN" VODNJAN (Talijani) DV SUNCE, FAANA (Talijani) TDV MRVICA BUJE (Talijani) PU IP RIN TIN TIN,Pula (Talijani) DV "NARIDOLA", Rovinj (Talijani) DV PJERINA VERBANAC, LABIN (Talijani) DV PAPERINO, Pore (Talijani) DV VRTULJAK GIROTONDA UMAG PO pri TO NOVIGRAD (Talijani) DV VESELA KUA ASANDO CHER, PULA UDRUGA ROMA ISTRE, PULA (Romi)

Broj odgojnih skupina 4

Broj djece 63

Trajanje programa

10-satni

1 2 6

27 35 174

10-satni 10-satni 10-satni

4 1

93 39

10- satni 10-satni

4 6 1

85 139 31

9-satni 10-satni 10-satni

24

6-satni

UKUPNO: 9. MEIMURSKA O OREHOVICA

30 1

710 686 Tal 24 Romi 21

3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu)

DV MASLAAK, MURSKO SREDIE (Romi) DV DJEJA MATA, AKOVEC (Romi) DV SUNCOKRET, STRAHONINEC (Romi)

20 2 2

5-satni 10-satni 10-satni

115

upanija Red. broj

Djeji vrti

Broj odgojnih skupina 1

Broj djece

Trajanje programa

DV RUICA GORIAN(Romi) DV BELICA, BELICA (Romi) O dr. Ivana Novaka, MACINEC O KOTORIBA (Romi)
UDRUGA ROMI ZA ROME HRVATSKE akovec (Romi) PO pri Udruzi ROMA MEIMURJA PODTUREN (Romi)

19 2

10-satni 10-satni
3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu) 3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu) 5-satni

42

17

57

20

O MALA SUBOTICA (Romi) O MURSKO SREDIE (Romi) UKUPNO:

70

14

3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu) 3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu) 3-satni (uvrstiti u programe predkole za 2006. godinu)

13

286

razliito

116

upanija Red. broj

Djeji vrti

Broj odgojnih skupina 1

Broj djece 11

Trajanje programa

10-satni

10.

GRAD ZAGREB

DV "POTONICA", ZAGREB (Maari) DV NEMO, Zagreb

DV ISKRICA (Romi) DV MIRJAM WEILLER (idovi) Udruenje DJECA PRVA (Romi) UNIJA ROMA HRVATSKE (Romi), Romski djeji vrti

1 3 1 5 2 13 125 58

10-satni 10-satni 10-satni Krai program 5-satni

UDRUGA ROMI ZA ROME HRVATSKE ZAGREB UKUPNO:

20

5-satni

10

231

117

BROJ RAZREDNIH ODJELA I UENIKA SREDNJIH KOLA S NASTAVOM I PISMOM NACIONALNE MANJINE

I. razred UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI

II. razred Od toga djevojke Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI

III. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI

IV. razred UKUPNO UENICI Od toga djevojke RAZRED NI ODJELI

I. do IV. razred RAZRED NI ODJELI

KOLA

A. NASTAVA NA EKOM JEZIKU GIMNAZIJA DARUVAR Opa gimnazija UKUPNO 1,00 1,00 16 16 11 11 1,00 1,00 12 12 9 9 1,00 1,00 11 11 7 7 0,00 0,00 0 0 0 0 3,00 3,00

B. NASTAVA NA MAARSKOM JEZIKU


I. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI II. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI III. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI IV. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI I. do IV. razred RAZRED NI ODJELI

KOLA

PROSVJETNO-KULTURNI CENTAR MAARA U RH OSIJEK Opa gimnazija Ekonomist Hotelijersko-turistiki tehniar Prodava UKUPNO 1,00 0,00 1,00 1,00 3,00 5 0 15 8 28 5 0 7 6 18 0,80 0,20 0,00 1,00 2,00 8 1 0 6 15 7 0 0 3 10 1,00 1,00 0,00 1,00 3,00 5 7 0 4 16 1 2 0 1 4 1,00 1,00 0,00 0,00 2,00 6 11 0 0 17 2 4 0 0 6 3,80 2,20 1,00 3,00 10,00

C. NASTAVA NA SRPSKOM JEZIKU


I. razred UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI II. razred Od toga djevojke Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI III. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI IV. razred UKUPNO UENICI Od toga djevojke RAZRED NI ODJELI I. do IV. razred RAZRED NI ODJELI

KOLA

GIMNAZIJA BELI MANASTIR Opa gimnazija UKUPNO 1,00 1,00 8 8 6 6 0,00 0,00 0 0 0 0 1,00 1,00 10 10 7 7 1,00 1,00 9 9 6 6 3,00 3,00

DRUGA SREDNJA KOLA BELI MANASTIR Ekonomist UKUPNO 1,00 1,00 11 11 9 9 1,00 1,00 6 6 4 4 1,00 1,00 9 9 8 8 1,00 1,00 11 11 9 9 4,00 4,00

119

SREDNJA KOLA DALJ Ekonomist UKUPNO GIMNAZIJA VUKOVAR Opa gimnazija Prirodoslovno-matematika gimnazija Jezina gimnazija UKUPNO 1,00 1,00 1,00 3,00 23 8 15 46 15 5 11 31 1,00 1,00 1,00 3,00 24 7 23 54 13 0 18 31 1,00 0,00 1,00 2,00 9 0 10 19 6 0 6 12 1,00 1,00 1,00 3,00 7 7 13 27 4 4 10 18 4,00 3,00 4,00 11,00 1,00 1,00 4 4 1 1 1,00 1,00 10 10 7 7 0,00 0,00 0 0 0 0 1,00 1,00 13 13 10 10 3,00 3,00

PRVA SREDNJA KOLA VUKOVAR Ekonomist Komercijalist Upravni referent UKUPNO 2,00 1,00 1,00 4,00 29 10 24 63 19 10 20 49 1,00 1,00 1,00 3,00 21 18 24 63 13 14 20 47 1,00 1,00 1,00 3,00 25 10 13 48 17 8 12 37 1,00 1,00 1,00 3,00 22 12 15 49 18 9 10 37 5,00 4,00 4,00 13,00

DRUGA SREDNJA KOLA VUKOVAR Strojarski tehniar Elektrotehniar Tehniar za raunalstvo Kemijski tehniar - procesni Ekoloki tehniar Tokar - JMO Plinoinstalater - JMO Vodoinstalater - JMO Autolimar Autolimar - JMO Automehaniar Automehaniar - JMO Elektroinstalater - JMO Autoelektriar - JMO Elektromehaniar - JMO Elektroniar-mehaniar - JMO UKUPNO 0,00 1,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,30 0,10 0,00 0,10 0,00 0,50 0,10 0,80 0,00 0,10 5,00 0 23 27 0 13 0 7 1 0 1 0 11 1 11 0 1 96 0 0 1 0 9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 0,00 1,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,20 0,10 0,00 0,00 0,00 0,70 0,10 0,80 0,10 0,00 5,00 0 17 29 0 12 0 3 1 0 0 0 14 1 16 2 0 95 0 0 5 0 6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 11 0,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,50 0,50 0,00 0,25 0,00 0,75 0,00 0,20 0,30 0,50 0,00 6,00 0 15 24 3 0 3 3 0 3 0 9 0 3 6 8 0 77 0 0 5 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8 1,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 12 35 25 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 75 0 0 4 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 1,00 4,00 4,00 2,00 2,00 0,50 1,00 0,20 0,25 0,10 0,75 1,20 0,40 1,90 0,60 0,10 20,00

121

TREA SREDNJA KOLA VUKOVAR Prodava Hotelijersko-turistiki tehniar Kuhar Konobar Slastiar Pekar Mesar Pomoni pekar - TES Keramiar-oblaga Kroja Frizer Frizer - JMO UKUPNO UKUPNO S NASTAVOM SRPSKOM JEZIKU NA 1,00 1,00 0,40 0,40 0,20 0,10 0,20 0,00 0,70 0,00 0,00 1,00 5,00 17 25 12 11 4 2 3 0 7 0 0 20 101 7 22 2 0 4 0 0 0 0 0 0 16 51 157 1,00 1,00 0,60 0,30 0,10 0,10 0,30 0,33 0,30 0,30 1,00 0,00 5,33 19 15 14 7 3 2 7 1 4 4 22 0 98 8 14 6 0 2 0 0 0 0 3 21 0 54 154 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,25 0,00 0,00 1,00 0,00 1,25 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 26 0 27 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 23 0 23 95 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 87 2,00 2,00 1,00 0,70 0,30 0,20 0,50 0,58 1,00 0,30 2,00 1,00 11,58 65,58

20,00 329

18,33 326

14,25 190

13,00 184

122

D. NASTAVA NA TALIJANSKOM JEZIKU


I. razred UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI II. razred Od toga djevojke Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI III. razred Od toga djevojke UKUPNO UENICI RAZRED NI ODJELI IV. razred UKUPNO UENICI Od toga djevojke RAZRED NI ODJELI I. do IV. razred RAZRED NI ODJELI

KOLA

SREDNJA TALIJANSKA KOLA RIJEKA Opa gimnazija Prirodoslovno-matematika gimnazija Hotelijersko-turistiki tehniar Prodava UKUPNO 1,00 1,00 1,00 0,00 3,00 19 21 8 0 48 12 7 6 0 25 1,00 1,00 1,00 1,00 4,00 16 15 9 6 46 14 6 7 2 29 1,00 1,00 1,00 1,00 4,00 22 14 15 8 59 17 5 8 3 33 1,00 1,00 1,00 0,00 3,00 22 13 17 0 52 16 7 11 0 34 4,00 4,00 4,00 2,00 14,00

SREDNJA KOLA "LEONARDO DA VINCI" BUJE Opa gimnazija Prirodoslovno-matematika gimnazija Tehniar za raunalstvo Tehniar za elektroniku Komercijalist Autolimar - JMO Automehaniar Automehaniar - JMO Konobar Konobar - JMO UKUPNO 0,50 0,50 0,50 0,50 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 5,00 14 4 3 8 16 0 0 7 0 5 57 11 0 0 0 12 0 0 0 0 4 27 1,00 0,00 0,50 0,50 1,00 0,50 0,00 0,50 0,00 1,00 5,00 18 0 12 2 16 3 0 11 0 6 68 4 0 2 0 15 0 0 0 0 4 25 1,00 0,00 0,50 0,50 1,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 5,00 15 0 6 14 23 0 11 0 7 0 76 12 0 0 4 19 0 0 0 5 0 40 1,00 0,00 0,50 0,50 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,00 12 0 13 5 23 0 0 0 0 0 53 7 0 5 0 15 0 0 0 0 0 27 3,50 0,50 2,00 2,00 4,00 0,50 1,00 1,50 1,00 2,00 18,00

123

TALIJANSKA SREDNJA KOLA "DANTE ALIGHIERI" PULA Opa gimnazija Jezina gimnazija Tehniar za elektroniku Ekonomist Automehaniar Automehaniar - JMO Elektromehaniar - JMO Prodava UKUPNO 1,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,33 0,33 0,34 5,00 12 9 5 15 0 2 3 2 48 7 8 0 12 0 0 0 0 27 1,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,33 0,33 0,34 5,00 17 22 9 13 0 2 4 3 70 12 19 0 10 0 0 0 3 44 1,00 1,00 1,00 1,00 0,33 0,00 0,33 0,34 5,00 14 12 8 13 4 0 5 3 59 6 10 0 9 0 0 0 3 28 1,00 1,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 22 18 10 11 0 0 0 0 61 11 13 0 6 0 0 0 0 30 4,00 4,00 4,00 4,00 0,33 0,66 0,99 1,02 19,00

TALIJANSKA SREDNJA KOLA ROVINJ Opa gimnazija Prirodoslovno-matematika gimnazija Elektrotehniar Ekonomist Hotelijersko-turistiki tehniar Prodava UKUPNO UKUPNO S NASTAVOM TALIJANSKOM JEZIKU NA 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 12 11 0 0 0 8 31 10 4 0 0 0 7 21 100 1,00 1,00 0,00 1,00 0,00 1,00 4,00 14 6 0 7 0 4 31 5 1 0 5 0 1 12 110 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 1,00 4,00 9 0 5 13 0 8 35 8 0 0 7 0 4 19 120 0,50 0,50 0,00 1,00 0,00 0,00 2,00 11 6 0 14 0 0 31 5 2 0 8 0 0 15 106 3,50 2,50 1,00 3,00 0,00 3,00 13,00 64,00

16,00 184

18,00 215

18,00 229

12,00 197

124

ROMSKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.)

RED.BR. AKTIVNOST

SVRHA

IZNOS

577137Posebni programi obrazovanja za provoenje programa nacionalnih manjina PREDKOLA 577137Posebni programi obrazovanja za provoenje programa nacionalnih manjina STIPENDIJE 577137Posebni programi obrazovanja za provoenje programa nacionalnih manjina KOLARINA 577137Posebni programi obrazovanja za provoenje programa nacionalnih manjina TISKOVINE

158.092,19 kn

66.977,00 kn

11.500,00 kn

84.233,00 kn

577137Posebni programi obrazovanja za provoenje 5 programa nacionalnih manjina PORT UKUPNO A 577137 1 2 3 4 5 6 7 8 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome PREDKOLA 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome STIPENDIJE 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome KOLARINA 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome TISAK 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome PORT 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome IZLETI 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome LJETNA KOLA 767003 - Provedba Nacionalnog programa za Rome PRIPREME

34.000,00 kn 354.802,19 kn 478.748,11 kn 296.000,00 kn 50.077,00 kn 1.200,00 kn 55.100,00 kn 15.940,00 kn 50.000,00 kn 1.992,00 kn 27.000,00 kn 976.057,11 kn

767003 - Provedba Nacionalnog 9 programa za Rome ISTRAIVANJE UKUPNO A 767003

SRPSKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.)


USTANOVA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 PROSVJETA D.O.O. PROSVJETA D.O.O. PROSVJETA D.O.O. PROSVJETA D.O.O. ZAJEDNICA DRENIKIH SRBA SKD PROSVJETA ZAJEDNICA DRENIKIH SRBA O I.B. MAURANI OGULIN AKTIVNOST 577131 577131 577131 577131 577131 577131 577137 577137 577137 577137 IZNOS 132.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00 180.000,00 170.000,00 55.000,00 100.000,00 170.000,00 30.608,70 2.337.608,70 kuna SVRHA prevoenje udbenika povijesti prevoenje tiskanje udbenika prevoenje tiskanje udbenika prevoenje tiskanje udbenika

i i i

ljetna kola (90 djece) ljetna kola (105 djece) zimska kola (30 djece) sufinanciranje ureenja P Drenica dopisnokonzultativna nastava obljetnica 150. god. roenja N. Tesle

SKD PROSVJETA ZAJEDNIKO VIJEE OPINA 10 VUKOVAR UKUPNO:

* na aktivnosti 577131 utroeno je 1.982.000,00 kuna, a na aktivnosti 577137 utroeno je 355.608,70 kuna i to kako slijedi: 1.632.000,00 kuna za prevoenje i tiskanje udbenika; 405.000,00 za ljetne i zimske kole; 170.000,00 kuna za dopisno-konzultativnu nastavu; 100.000,00 sufinanciranje ureenja kole za odravanje ljetnih i zimskih kola; 30.608,70 kuna za obljetnicu roenja N. Tesle

CRNOGORSKA NACIONALNA MANJINA


USTANOVA KUD "MONTENEGRO" NZC RIJEKA AKTIVNOST 577131 577131 577137 IZNOS 76.000,00 40.000,00 43.462,50 159.462,50 kuna SVRHA ljetna kola (30 djece) ljetna kola (20 djece) sufinanciranje smjetaja za ljetnu kolu

1 2

3 NZC RIJEKA UKUPNO:

* na aktivnosti 577131 je utroeno 116.000,00 kuna * na aktivnosti 577137 je utroeno 43.462,50 kuna

126

MAKEDONSKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.) USTANOVA AKTIVNOST IZNOS UDRUGA 1 SPECTRUM 577131 20.000,00 ZAJEDNICA MAKEDONACA RH 2 577131 30.000,00 UKUPNO: 50.000,00 kuna

SVRHA ljetna kola (10 djece) ljetna kola (30 djece)

MAARSKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.) USTANOVA CENTAR ZA KULTURU "SZTARAI 1 MIHALY" O IVANA GUNDULIA 2 UKUPNO : AKTIVNOST IZNOS SVRHA

577131 577131

34.000,00 6.076,14 40.076,14 kuna

ljetna kola (30 djece) isplata prekovr. rada subotom

domara

EKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.) USTANOVA AKTIVNOST IZNOS 1 NIU JEDNOTA 577131 206.417,00 2 NIU JEDNOTA 577131 206.417,00 3 NIU JEDNOTA 577131 206.416,00 SAVEZ EHA U RH 4 577137 42.500,00 UKUPNO: 661.750,00 kuna * na aktivnosti 577131 utroeno je 619.250,00 kuna * na aktivnosti 577137 utroeno je 42.500,00 kuna

SVRHA prevoenje i tiskanje udbenika prevoenje i tiskanje udbenika prevoenje i tiskanje udbenika sufinanciranje seminara za uenike i uitelje

SLOVAKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.) USTANOVA AKTIVNOST IZNOS SAVEZ SLOVAKA 1 NAICE 577131 149.500,00 UGOSTITELJSKOTURISTIKA KOLA 2 577137 11.667,20 UKUPNO: 161.167,20 kuna * na aktivnosti 577131 utroeno je 149.500,00 kuna * na aktivnosti 577137 utroeno je 11.667,20 kuna

SVRHA sufinanciranje tiskanja udbenika sufinanciranje rada savjetnika za slov. jez.

127

RUSINSKA I UKRAJINSKA NACIONALNA MANJINA (financije 2006.) USTANOVA AKTIVNOST IZNOS SVRHA SAVEZ RUSINA I UKRAJINACA U struno usavravanje nastavnika i RH 1 577131 8.886,00 uitelja SAVEZ RUSINA I UKRAJINACA U 2 RH 577137 144.000,00 ljetna kola (144 djece) SAVEZ RUSINA I UKRAJINACA U struno usavravanje nastavnika i RH uitelja 3 577137 50.000,00 UKUPNO: 202.886,00 kuna * na aktivnosti 577131 utroeno je 8.886,00 kuna * na aktivnosti 577137 utroeno je 194.000,00 kuna

128

NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ U 2006. - UTROAK SREDSTAVA ZA PREDKOLSKE USTANOVE TALIJANI Naziv vrtia Rijeka, Rijeka Petar Pan, Vodnjan Naridola P. Verbanec, Labin DV pri TO Novigrad DV Mrvica, Buje DV Paperino, Pore Pu-ip Rin Tin Tin DV Sunce, Faana Vrtuljak Girotondo Plaeno: Iznos 116.100 56.700 55.800 35.100 27.900 31.500 76.500 156.600 24.300 125.100 705.600 ROMI Naziv vrtia Djeja mata, akovec Maslaak, urevac Vesela kua, Asando Cher, Pula Pinokio, Bjelovar DV R uica, Gorian Unija roma Hrvatske Maslaak, Mursko Sredie Iskrica, Zagreb DV Hlojkica, Delnice DV Popovaa, Popovaa DV Suncokret, akovec DV Belica, Belica Udruga romi za rome Hrvatske Plaeno: Iznos 1.800,00 15.000 14.400 36.000 17.100,00 17.400 6000 2.700,00 3.600 3.000 1800 1.800 23.100 143.700 SRBI Naziv vrtia Centar za predkolski odgoj, Osijek Cvrak, Beli Manastir Liliput, Trpinja Zlatokosa, Borovo Grlica, Bilje PO pri O Negoslavci Vukovar II, Vukovar Plaeno: Iznos 12.600 15.000 21.300 60.900 12.900 6.300 154.800 283.800 MAARI Naziv vrtia Zeko, Kneevi Vinogradi Bobita, Osijek Potonica, Zagreb Plaeno: Iznos 22.800 33.600 9.900 66.300 ESI Naziv vrtia F.Mravenca, Daruvar Konanica Plaeno: Iznos 112.500 12.600 125.100 IDOVI Naziv vrtia DV Mirjam Weillerr, Zagreb Plaeno: Iznos 11.700 11.700

129

GLAVA 07 - Zajedniki programi u znanosti, obrazovanju i portu

Sredstva za sve nacionalne manjine u Dravnom proraunu za 2006. (glava 07) su utroena kako slijedi: NAZIV AKTIVNOSTI AKTIVNOST 1 2 3 Poticaji obrazovanja nacionalnih manjina Posebni programi obrazovanja za provoenje programa nacionalnih manjina Provedba Nacionalnog programa za Rome A - 577131 A - 577137 A - 767003

IZNOS 2.965.712,14 1.005.090,59 976.057,11

UKUPNO ( A 577131 + A 577137 + A 767003)

4.946.859,84

Napomena: Sredstva iskazana u tablici odnose se samo na Upravu za zajednike programe Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. U tablicama nisu iskazani podaci za financiranje plaa romskih pomagaa, sufinanciranje romskih i ostalih udruga za odgojno - obrazovne programe nacionalnih manjina, kao i podaci za predkolski odgoj pripadnika nacionalnih manjina iz glave 10, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

130

PRILOG 2

MINISTARSTVO KULTURE
Tabelarni prikazi izdvajanja za kulturnu djelatnost nacionalnih manjina za 1. Knjievno izdavatvo i knjinice 2. Kazalinu i glazbeno-scensku djelatnost 3. Zatitu spomenika kuture 4. Financiranje knjinica nacionalnih manjina

131

Prilog 2. Tabelarni prikaz kulturnih aktivnosti nacionalnih manjina financiranih putem Ministarstva kulture Knjievno izdavatvo i knjinice

IZDAVANJU

Hrvatsko-crnogorsko drutvo prijateljstva "Croatica-Montenegrina"

crnogorska crnogorska

M. Bokovi Stulli: Zaviajno blago M. Nikevi: Komparativna filoloka odmjeravanja Ferdinand Taka: I vas emo progoniti Turkovi-Muniti-Ajanovi: Bordo M. Mati: Milutin Tesla 1819-1879 R. Memedi: Romkinja Dvadeset pria ena

8.000,00 kn 8.000,00 kn 10.000,00 kn 24.000,00 kn 12.000,00 kn 5.000,00 kn 3.000,00 kn

Matica slovaka Srpsko kulturno drutvo "Prosvjeta" POTPORA KNJIGA

slovaka srpska srpska

Udruga ena Romkinja "Bolja budunost" Drutvo maarskih umjetnika u Hrvatskoj znanstvenika i

romska

maarska

B. Ivan: Julijanska akcija u Slavoniji (s osvrtom i na ostale hrvatske krajeve te Bosnu i Hercegovinu poetkom 20. st) M. Barbieri: Bugarski hrvatskoj opernoj sceni pjevai na

Hrvatsko-bugarsko drutvo Hrvatsko-crnogorsko drutvo prijateljstva "Croatica-Montenegrina"

bugarska

7.800,00 kn

crnogorska crnogorska

M. Bokovi Stulli: Prie, pjesme, obiaji iz Peroja M. Nikevi: Komparativna filoloka odmjeravanja Garanjin Ivan Luka: O obrazovanju i javnoj nastavi odgoju,

6.800,00 kn 11.750,00 kn 3.000,00 kn 4.200,00 kn

Hrvatsko-talijanska kulturna udruga "Dante Alighieri" OTKUP KNJIGA Matica slovaka

talijanska

slovaka slovaka

F. Taka: Uznike uspomene Hrvata Isusovaca za komunizma u ekoj K. Kvetoslava: Slovaci u Hrvatskoj B. Martin: Orel, tandeker i Rotar u Puli B. olovi: Manastir Krka N. Dugandija: Od nacije do reakcije Grupa autora: B...znai bordo J. Horvat: Pobuna omladine 1911-1914 Mraovi Simo: Nula nula Kalogjera Goran: Makedonsko-Hrvatske Novi Omanut Poveznice

5.750,00 kn 1.600,00 kn 15.000,00 kn 10.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn 5.000,00 kn 2.000,00 kn

Slovensko kulturno drutvo Istra Srpsko kulturno drutvo "Prosvjeta"

slovenska srpska srpska srpska

KNJIEVNO-NAKLADNIKA

srpska srpska Zajednica Makedonaca u RH POTPORA IZDAVANJU ASOPISA Ukupno Kulturno drutvo Freiberger Miroslav alom makedonska

idovska

50.000,00 kn 222.900,00

132

Arhivska djelatnost
Ustanova / organizacija 1 Arhivska djelatnost 2 Istraivaki i dokumentacijski centar CENDO, Zagreb Manjina 3 idovska Namjena 4 Sakupljanje, zatita katalogiziranje grae idovima Hrvatske i o Doznaen iznos 5 20.000,00

Ukupno

20.000,00

Kazalina i glazbeno-scenska djelatnost


Djelatnost 1 Ustanova / organizacija 2 Bjelovarsko-bilogorska upanija Manjina 3 eka Albanska, Crnogorska, eka, Maarska, Poljska, Romska, Rusinska, Slovaka, Slovenska, Srpska, Talijanska, Ukrajinska Namjena 4 etvene sveanosti Doinky, Veliki i Mali Zdenci Doznaen iznos 5 10.000,00

Kulturnoumjetniki amaterizam (glazbenoscenski)

Hrvatska glazbena unija Podrunica Rijeka

Organizacija manifestacije nacionalnih manjina Bogatstvo je ivjeti u raznolikosti, Rijeka

10.000,00

Ukupno

20.000,00

Djelatnost 1 Glazbene glazbenoscenske umjetnosti Ukupno i

Ustanova / organizacija 2 Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Zagreb

Manjina 3 Srpska

Namjena 4 Dani srpske kulture koncert pijanista Miloa Petrovia

Doznaen iznos 5 12.000,00

12.000,00

133

Muzejsko-galerijska djelatnost
Djelatnost 1 Ustanova / organizacija 2 Srpsko kulturno Prosvjeta'' drutvo Manjina 3 Srpska Namjena 4 150 godina Nikole Tesle ovjek koji je izumio budunost Izlobeni program galerije "Milan i Ivo Steiner" - za izlobe Hagada i Ivan Rein Izloba diploma Muzeja Beograd svih Teslinih u produkciji Nikole Tesle Doznaen iznos 5 50.000,00

Muzejsko galerijska djelatnost

idovska opina Zagreb

idovska

30.000,00

Srpsko kulturno Prosvjeta Ukupno

drutvo

Srpska

10.000,00

90.000,00

Izgradnja, odravanje i opremanje ustanova kulture


Djelatnost 1 Investicijska djelatnost Ukupno Ustanova / organizacija 2 Srpsko kulturno drutvo ''Prosvjeta'' Manjina 3 Srpska Namjena 4 Adaptacija knjinice i ureenje Doznaen iznos 5 150.000,00 150.000,00

134

Zatita pokretnih spomenika

Djelatnost 1

Ustanova / organizacija 2 Eparhija Zagrebako-ljubljanska Srpska pravoslavna crkvena opina Dubrovnik Srpska pravoslavna crkvena opina Dubrovnik Pravoslavni Obrovac manastir Krupa,

Manjina 3 Srpska

Namjena 4 Crkva sv. Petke u Donjoj Kovaici, ikonostas Muzejska zbirka, slika Portret Boe Bokovia, 1881. g. Muzejska zbirka, slika Portret Marije Opui, 1881. g. Ikona sv. Arhanela Mihajla, I. pol. 18. st. Restauracija 17/18. st. tri knjige,

Doznaen iznos 5 50.000,00

Srpska

25.000,00

Srpska

25.000,00

Srpska Srpska Srpska Srpska

20.000,00 25.000,00 30.000,00 8.000,00

Srpska pravoslavna opina, Peroj Srpska pravoslavna crkva u Rijeci Srpska pravoslavna crkva u Rijeci Zatita pokretnih kulturnih dobara Srpska pravoslavna opina u Zadru, Parohijski ured sv. Ilije

Crkva sv. Nikole, fumigacija drvenog pokretnog inventara Crkva sv. Nikole, slika ''Krist i apostoli'', 16. st. Pravoslavna crkva sv. Ilije, ureenje riznice u izlobeni prostorkonzervatorskorestauratorski radovi na ikonama Parohijska crkva sv. Georgija, Bobota, ikonostas-konzervatorskorestauratorski zahvat na dekorativnim elementima ikonostasa Pravoslavna crkva sv. Nikole, Pula, restauriranje ikonostasa Manastirska crkva Vavedenja Bogorodice, Pakra-ikonostas Jovana Dujkovia, izrada elaborata Biblioteka ulhan Aruh, tri knjige, 16. st.

Srpska

60.000,00

Hrvatski restauratorski zavod

Srpska

40.273,00

Hrvatski restauratorski zavod

Srpska

174.044,00

Hrvatski restauratorski zavod

Srpska

29.750,00

idovska opina Zagreb Ukupno

idovska

20.000,00 507.067,00

135

Zatitni radovi na nepokretnim spomenicima kulture

Djelatnost 1 ZATITA KULTURNIH DOBARA

Ustanova / organizacija 2 Srpska pravoslavna crkvena optina Bjelovar, Bjelovar Srpska pravoslavna crkvena optina Brlog, Brlog Srpska pravoslavna crkvena opina, Daruvar Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Pravoslavna Eparhija Slavonska, Jasenovac Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Pravoslavna Eparhija Slavonska, Jasenovac Srpska pravoslavna crkvena optina, Gabo Eparhija Gornjokarlovaka, Crkvena opina kare, Otoac Srpski pravoslavni manastir Gomirje, Gomirje Srpska pravoslavna crkvena optina u Gomirju, Gomirje Srpska pravoslavna crkvena opina, Dvor Srpska Pravoslavna crkvena optina Jasenak, Drenica Eparhija gornjokarlovaka, Crkvena opina Karlovac, Karlovac Srpska pravoslavna crkvena optina, Kneevi Vinogradi Grad Koprivnica, Gradsko poglavarstvo, Koprivnica Srpski pravoslavni manastir Krupa, Krupa

Manjina 3 Srpska Srpska Srpska

Namjena 4 Bjelovar, Crkva sv. Trojice Brlog, Crkva sv. Save Daruvar, Crkva sv. Otaca prvog Vaseljenskog sabora Dinik, Crkva sv. Apostola Tome

Doznaen iznos 5 100.000,00 100.000,00 180.000,00

Srpska

100.000,00

Srpska

Duzluk, Manastir sv. Nikole Gabo, Crkva Roenja Presvete Bogorodice Glavace, Crkva sv. Petke Gomirje, Crkva Rodenija Jovana Pretee i manastir Gornje Dubrave, Crkva sv. Petke Gornji Javoranj, Crkva sv. Petke Paraskeve Jasenak, Crkva sv. Velikomuenika Lazara Karlovac, Barakova zgrada Kneevi Vinogradi, Crkva Vavedenja Bogorodice Koprivnica, Crkva sv. Trojice Krupa, Manastir sa crkvom Uspenja Bogorodice

60.000,00

Srpska

100.000,00

Srpska

100.000,00

Srpska Srpska Srpska Srpska

200.000,00 150.000,00 80.000,00 100.000,00

Srpska

160.000,00

Srpska Srpska Srpska

100.000,00 200.000,00 120.000,00

136

Srpska pravoslavna crkvena opina u Salniku, Komin, Komin (Sveti Ivan Zelina) Srpska pravoslavna crkvena optina Veliki Zdenci, Veliki Zdenci Srpska pravoslavna crkvena optina Ogulinska, Ogulin Srpska pravoslavna crkvena optina Ostrovo, Ostrovo Eparhija Gornjokarlovaka, Crkvena opina Otoac, Otoac Pravoslavna Eparhija slavonska, Jasenovac Pravoslavna Eparhija slavonska, Jasenovac Srpska pravoslavna crkvena optina Petrinja, Petrinja Srpska pravoslavna crkvena optina, Plaki Srpska pravoslavna crkvena optina Pulska i Perojska, Faana Srpska pravoslavna crkvena opina Severinska, Severin Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Pravoslavna Eparhija Slavonska, Jasenovac Eparhija Gornjokarlovaka, Crkvena optina Kolari, Srednji Poloj Pravoslavna eparhija Dalmatinska, ibenik Srpska pravoslavna crkvena Optina Gornjotovarnika, Tovarnik Srpska pravoslavna crkvena opina Vinkovci, Vinkovci Grad Krievci, Gradsko poglavarstvo, Krievci Grad Varadin, Gradsko poglavarstvo

Srpska

Lipnica (Rakovec), Filijalna kapela sv. Nikole Mali Zdenci, Crkva Rodenija Bogorodice Ogulin, Crkva sv. Georgija Ostrovo, Crkva sv. Jovana Pretee

30.000,00

Srpska Srpska Srpska

100.000,00 100.000,00 150.000,00

Srpska

Otoac, Crkva sv. Velikomuenika Georgija

150.000,00

Srpska

Pakrac, Crkva sv. Duha (sv. Trojice) Pakrac, Episkopski dvor Petrinja, Crkva sv. Nikole Plaki, Crkva Vavedenja Bogorodice (Saborna crkva) Pula, Crkva sv. Nikole Severin, Parohijski dom

400.000,00

Srpska Srpska Srpska Srpska Srpska

500.000,00 50.000,00 200.000,00 150.000,00 100.000,00

Srpska

Sira, Manastir Pakra Srednji Poloj, Srednji Poloj, Crkva Uspenija Presvete Bogorodice ibenik, Crkva Uspenja Presvetle Bogorodice Tovarnik, Crkva sv. Velikomuenika Georgija Vinkovci, Parohijski dom Vojakovac, Crkva sv. Velikomuenika Georgija Varadin, Sinagoga

200.000,00

Srpska

100.000,00

Srpska

150.000,00

Srpska

20.000,00

Srpska Srpska idovska

80.000,00 100.000,00 200.000,00

137

idovska opina Rijeka Njemaka narodnosna zajednica, Osijek Kranska adventistika crkva, Daruvar Reformatska opina Suza Reformatorska opina, Laslovo Ukupno crkvena crkvena

idovska Njemaka Maarska Maarska Maarska

Rijeka, Sinagoga Valpovo, Kapela sv. Roka Daruvar, Crkva reformiranih (kalvinistika) Kneevi Vinogradi, Srednjevjekovna kula (crkva reformiranih) Laslovo, Crkva reformiranih

150.000,00 250.000,00 70.000,00 100.000,00 100.000,00 5.300.000,00

138

FINANCIRANJE KNJINICA NACIONALNIH MANJINA

Redovna djelatnost 1

Ustanova / organizacija 2

Manjina 3

Namjena 4 - plae

Doznaen iznos 5 84.538,24 40.000,00 2.000,00 88.512,99 40.000,00 2.000,00 84.116,09 40.000,00 2.000,00 82.161,68 40.000,00 2.800,00 85.688,76 40.000,00 2.400,00 92.605,29 40.000,00 2.000,00 118.183,24 40.000,00 2.000,00 125.689,20 40.000,00 2.000,00 163.691,42 80.000,00 4.000,00 1.346.386,91

Ukupno ustanovama 6

po

Gradska knjinica, Beli Manastir

Maarska

- tekui izdaci - ostala prava - plae

126.538,24

Narodna knjinica ''Petar Preradovi'', Bjelovar

eka

- tekui izdaci - ostala prava - plae

130.512,99

Gradska knjinica ''Ivan Goran Kovai'', Karlovac

Slovenska

- tekui izdaci - ostala prava - plae

126.116,09

Gradska i sveuilina knjinica, Osijek

Austrijska

- tekui izdaci - ostala prava - plae

124.961,68

Knjinice

Gradska knjinica itaonica, Pula

Talijanska

- tekui izdaci - ostala prava

128.088,76

Hrvatska knjinica Naice

narodna itaonica ,

- plae Slovaka - tekui izdaci - ostala prava

134.605,29

Knjinica Bogdana Zagreb

itaonica Ogrizovia,

- plae Albanska - tekui izdaci - ostala prava - plae

160.183,24

Knjinice grada Zagreba

Rusinska i ukrajinska

- tekui izdaci - ostala prava - plae

167.689,20

Srpsko kulturno drutvo ''Prosvjeta'', Zagreb

Srpska

- tekui izdaci - ostala prava

247.691,42

Ukupno

Ministarstvo kulture je u 2006. godini za financiranje programa nacionalnih manjina isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 7.668.353,91 kn. 139

UKUPNA SREDSTVA UTROENA ZA POTREBE POJEDINE NACIONALNE MANJINE


Manjina 1 idovska Srpska Crnogorska Austrijska Romska eka Talijanska Maarska Slovenska Slovaka Albanska Bugarska Makedonska Njemaka Rusinska i ukrajinska UKUPNO Doznaen iznos u kn 2 470.000,00 5.482.758,42 34.550,00 124.961,68 5.000,00 140.512,99 141.088,76 399.538,24 127.716,09 154.555,29 160.183,24 7.800,00 2.000,00 250.000,00 167.689,20 7.668.353,91

140

PRILOG 3

URED ZA LJUDSKA PRAVA

Tabelarni prikaz sredstva kojima su financirani programi udruga

141

NAZIV UDRUGE Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava Novi svijet Udruga za brigu o djeci i mladima Novi svijet Udruga za brigu o djeci i mladima Breza Udruga za rad s mladima Osijek UKUPNO:

NAZIV PROJEKTA Ljetna kola ljudskih prava HHO-a ivi ivot! Multimedijska kampanja za zdraviji ivot Chat Otvoreni razgovori etvrtkom Pobijedimo predrasude

IZNOS U KN 25.000,00 25.000,00 35.000,00 30.000,00 115.000,00

NAZIV UDRUGE Romi za Rome Udruga ena Romkinja Romsko srce BaBe grupa za enska ljudska prava

NAZIV PROJEKTA Zaustavimo trgovanje ljudima Najbolji interes djeteta Inicijativa za uspostavu Evladavine pristupa informacijama i vee graanske participacije na razini mjesnog odbora Srb (Opina Graac) Zdrava zajednica Mala kola prava ena

IZNOS U KN

30.000,00 30.000,00 25.000,00

Udruga Romi za Rome Hrvatske Udruga ena Romkinja Romsko srce Udruga mladei Roma Hrvatske UKUPNO:

25.000,00 25.000,00 PC i internet radionica 30.000,00 65.000,00

142

PRILOG 4.

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Tabelarni prikazi uea nacionalnih manjina meu zaposlenima u pravosudnim tijelima 1. Nacionalna struktura slubenika u pravosudnim tijelima 2. Nacionalna struktura pravosudnih dunosnika

143

SLUBENICI I NAMJETENICI U SUDOVIMA I DRAVNIM ODVJETNITVIMA OPINSKI SUDOVI SISTEMATIZIRANO 4622 POPUNJENO SL.i NAMJ. 4213 od toga HRVATA 3459 SUD.SAVJETNICI HRVATA 339 VJEBENICI HRVATA 194

SRBA 111

OSTALIH 88

SRBA 1

SRBA 1

UPANIJSKI SUDOVI

SISTEMATIZIRANO 1049

POPUNJENO SL.i NAMJ. 853

od toga HRVATA 670

SRBA 32

OSTALIH 13

SUD.SAVJETNICI HRVATA 82

SRBA 0

VJEBENICI HRVATA 53

SRBA 3

TRGOVAKI SUDOVI

SISTEMATIZIRANO 630

POPUNJENO SL.i NAMJ. 565 POPUNJENO SL.i NAMJ. 68 47 24 5770 1054 38 1092 6862

od toga HRVATA 482 od toga HRVATA 47 28 12 4698 788 28 816 5790

SRBA 7

OSTALIH 5

SUD.SAVJETNICI HRVATA 49 SUD.SAVJETNICI HRVATA 19 16 11 516

SRBA 0

VJEBENICI HRVATA 22 VJEBENICI HRVATA 0 0 0 289

SRBA 0

NAZIV SUDA Vrhovni sud RH Upravni sud RH Vis.trgov.sud RH UKUPNO SUDOVI: Prekrajni sudovi Visok.prekrs.sud UKUPNO PREKRS.SUD. UKUPNO SVI SUDOVI

SISTEMATIZIRANO 80 96 39 6516 1465 65 1660 8176

SRBA 1 1 0 152

OSTALIH 1 1 1 109

SRBA 0 1 0 2

SRBA 0 0 0 4

152

109

516

289

144

OPINSKA DRAVNA ODVJETNITVA

SISTEMATIZIRANO 768

POPUNJENO SL.i NAMJ. 638

od toga HRVATA 422

SRBA 12

OSTALIH 3

SUD.SAVJETNICI HRVATA 131

SRBA 1

VJEBENICI HRVATA 69

SRBA 0

UPANIJSKA DRAVNA ODVJETNITVA

SISTEMATIZIRANO 271

POPUNJENO SL.i NAMJ. 207

od toga HRVATA 159

SRBA 14

OSTALIH 2

SUD.SAVJETNICI HRVATA 14

SRBA 0

VJEBENICI HRVATA 18

SRBA 0

Dravno odvjetnitvo RH UKUPNO DR.ODV.:

65 1104

34 879

25 606

3 29

0 5

6 151

0 1

0 87

0 0

145

NACIONALNA STRUKTURA SUDACA od toga SRBA 20 2,3 od toga SRBA 14 3,6 od toga SRBA 0 0,0 od toga SRBA 1 0 0 35 2,3

OPINSKI SUDOVI UKUPNO: % UPANIJSKI SUDOVI UKUPNO: % TRGOVAKI SUDOVI UKUPNO: % NAZIV SUDA Vrhovni sud RH Upravni sud RH Visoki trg.sud RH UKUPNO SUDOVI: % PREKRAJNI SUDOVI

BROJ SUDACA 885 100,0 BROJ SUDACA 394 100,0 BROJ SUDACA 128 100,0 BROJ SUDACA 42 33 24 1506 100,0

HRVATA 847 95,7 HRVATA 367 93,1 HRVATA 128 100,0 HRVATA 38 33 24 1437 95,4

OSTALIH 18 2,0 OSTALIH 13 3,3 OSTALIH 0 0,0 OSTALIH 3 0 0 34 2,3

IMENOVANO SUDACA Prekrajni sudovi Visoki prekrs.sud RH 398 43

HRVATA 388 42

od toga SRBA 8 0

OSTALIH 0 1

146

NACIONALNA STRUKTURA DRAVNIH ODVJETNIKA BROJ OPINSKA DRAVNA DRAVNIH ODVJETNITVA ODVJETNIKA HRVATA UKUPNO: 379 368 % 100,0 97,1 UPANIJSKA DRAVNA ODVJETNITVA UKUPNO: % BROJ DRAVNIH ODV. 156 100,0 BROJ DR.ODV. Dravno odvjetnitvo RH UKUPNO DRAVNIH ODVJETNIKA. % SVEUKUPNO: % SVEUKUPNO SUDACA DRAVNIH ODVJETNIKA I 27 562 100,0 2068 100,0

od toga SRBA 5 1,3 od toga SRBA 7 4,5 od toga SRBA 2 14 2,4 49 2,4 OSTALIH 6 1,6

HRVATA 146 93,6

OSTALIH 3 1,9

HRVATA 25 539 96,2 1976 95,6

OSTALIH 0 9 1,4 43 2,1

2509

2406 95,9

57 2,3

44 1,8

147

PRILOG 5.

SREDINJI DRAVNI URED ZA UPRAVU


Tabelarni prikaz vijea i predstavnika nacionalnih manjina

148

Prilog Tabelarni prikaz vijea i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Red.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 Reg.br. 191 28 40 249 48 144 168 194 235 253 263 190 55 26 86 131 243 163 84 116 31 9 188 236 97 260 238 273 3 35 211 14 29 10 199 224 233 ISTARSKA UPANIJA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJNE GRADA PULE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA UMAGA VIJEE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VODNJANA VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE GRADA UMAGA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA BUJA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PULE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD PORE VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE OPINE KRAN VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U OPINI RAA VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD PULU VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA POREA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD UMAG VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU ROVINJU VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U GRADU LABINU VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ROVINJA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE FAANA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U GRADU ROVINJU VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE LINJAN VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VINJAN VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU LABINU VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VIINADA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE ISTARSKE UPANIJE VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE ZA OPINU BRTONIGLA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KATELIR-LABINCI ZADARSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA NINA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZADRA VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZADRA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE GRAAC

38 39 40 41

258 216 174 159

149

42 43 44 Red.br. 45 46

109 232 73 Reg.br. 172 227

VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA BENKOVCA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU OBROVCU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE ZADARSKE UPANIJE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE ZADARSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI LIANE OSTROVIKE KARLOVAKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLUNJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJNE OPINE VOJNI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE LASINJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE JOSIPDOL VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE SABORSKO VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI KRNJAK VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE OPINE VOJNI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BARILOVI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU KARLOVCU OPINSKO VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PLAKI VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE ZA OPINU CETINGRAD VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE ZA KARLOVAKU UPANIJU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE ZA PODRUJE GRADA OGULINA UPANIJSKO VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE KARLOVAKE UPANIJE MEIMURSKA UPANIJA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KOTORIBA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PODTUREN VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU AKOVCU VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PRIBISLAVEC VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE MALA SUBOTICA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE U MEIMURSKOJ UPANIJI ZAGREBAKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJNE OPINE MAJUR VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SAMOBORA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU ZAPREIU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VELIKE GORICE GRAD ZAGREB VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE ZAGREBAKE UPANIJE VARADINSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA LUDBREGA

47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60

250 150 251 254 146 51 102 165 112 133 262 54 68 41

61 62 63 64 65 66

129 169 259 151 154 75

67 68 69 70

89 205 264 204

71 72 73 74 75 76 77 78 79 80

23 38 22 46 135 91 52 126 53 184

81

198

150

82 83

60 180

VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI PETRIJANEC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE VARADINSKE UPANIJE LIKO-SENJSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI UDBINA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI VRHOVINE GRADSKO VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA OTOCA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI DONJI LAPAC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U LIKO-SENJSKOJ UPANIJI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI PLITVIKA JEZERA BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI OKUANI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI DRAGALI VIJEE UKRAJINSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BEBRINA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLAVONSKOG BRODA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLAVONSKOG BRODA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE BRODSKO-POSAVSKE UPANIJE IBENSKO-KNINSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA KNINA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA DRNIA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VODICA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SKRADINA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA IBENIKA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE ERVENIK VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE CIVLJANE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KISTANJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BISKUPIJA VIJEE SRPSKE NACIONLNE MANJINE IBENSKO-KNINSKE UPANIJE OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DARDA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DARDA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE ERDUT VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DRA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJNE U OPINI BILJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BILJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DARDA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE ERDUT VIJEE SLOVAKE NACIONALNE MANJINE GRADA NAICA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE POPOVAC VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PETLOVAC VIJEE SLOVAKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PETLOVAC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PODGORA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE POPOVAC

84 85 86 87 88 89

6 67 94 101 72 152

90 91 92 93 94 95

203 240 255 147 187 186

96 97 98 99 100 101 102 103 104 105

137 247 239 61 231 117 270 125 123 90

106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124

132 142 96 141 58 69 45 36 37 70 88 16 49 272 42 271 268 4 134

151

125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143

32 39 43 228 7 244 106 122 62 21 121 24 110 189 11 138 83 34 113

VIJEE NJEMAKE NACIONALNE MANJINE GRADA OSIJEKA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE PETLOVAC VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE JAGODNJAK VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE MAGADENOVAC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI JAGODNJAK VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE ERNESTINOVO VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VLADISLAVCI VIJEE SLOVAKE NACIONALNE MANJINE U OPINI PUNITOVCI VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA BELOG MANASTIRA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU BELOM MANASTIRU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KNEEVI VINOGRADI VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KNEEVI VINOGRADI VIJEE NJEMAKE NACIONALNE MANJINE OPINE KNEEVI VINOGRADI VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE VIJEE NJEMAKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE VIJEE SLOVAKE NACIONALNE MANJINE OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE POEKO-SLAVONSKA UPANIJA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA LIPIKA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA LIPIKA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA PAKRACA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE OPINE KAPTOL VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PAKRACA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE AGLIN VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU POEGA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BRESTOVAC VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA LIPIKA VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU PAKRACU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE POEKO-SLAVONSKE UPANIJE VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE U POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE POEKO-SLAVONSKE UPANIJE PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA KASTVA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA RIJEKE VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE GRADA RIJEKE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VRBOVSKOG VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE OPINE LOVRAN VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU CRESU VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD RIJEKU VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U OPINI OMIALJ VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE GRADA MALOG LOINJA

144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156

234 50 222 124 85 215 104 130 221 71 79 229 210

157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171

266 44 19 12 115 66 17 195 18 193 128 5 178 241 197

152

172 173 174 175 176 177 178 179

105 56 27 Red.br. 202 127 208 76

VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE Reg.br. VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE VIJEE TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE ZA PRIMORSKO-GORANSKU UPANIJU SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA GLINE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SISKA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DVOR VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA KUTINE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE GVOZD VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD SISAK VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA PETRINJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE TOPUSKO VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE OPINE LIPOVLJANI VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE OPINE TOPUSKO VIJEE UKRAJINSKE NACIONALNE MANJINE OPINE LIPOVLJANI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE HRVATSKA DUBICA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DONJI KUKURUZARI GRADSKO VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE ZA GRAD SISAK VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA HRVATSKA KOSTAJNICA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE SISAKO-MOSLOVAKE UPANIJE VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE SISAKO-MOSLOVAKE UPANIJE VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE UPANIJSKO VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU SPLITU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI DICMO VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SPLITA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE LEEVICA VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU SPLITU VIJEE MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU SPLITU VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI PODBABLJE VIJEE SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU ILOKU VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE OPINE GUNJA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE NUTAR

180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199

57 148 140 269 59 237 33 92 176 99 175 153 158 25 166 217 212 74 8 182

200 201 202 203 204 205 206 207 208 209

219 200 246 274 171 156 226 207 181 225

210 211 212

209 157 173

153

213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238

30 107 82 164 160 13 Red.br. 87 108 63 170 149 192 155 111 139 201 20 100 161 114 65 78 143 47 145

VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI BOROVO VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VUKOVARA VIJEE RUSINSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VUKOVARA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE MARKUICA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU VINKOVCI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U GRADU VUKOVARU Reg.br. VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI TRPINJA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VINKOVACA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE TORDINCI VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE OPINE DRENOVCI VIJEE UKRAJINSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VUKOVARA VIJEE ALBANSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BOGDANOVCI VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE TOMPOJEVCI VIJEE RUSINSKE NACIONALNE MANJINE OPINE BOGDANOVCI VIJEE RUSINSKE NACIONALNE MANJINE OPINE TOMPOJEVCI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI BOGDANOVCI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI NEGOSLAVCI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE STARI JANKOVCI VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE STARI JANKOVCI VIJEE UKRAJINSKE NACIONALNE MANJINE U OPINI BOGDANOVCI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE VIJEE RUSINSKE NACIONALNE MANJINE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPAN IJE VIJEE SLOVAKE NACIONALNE MANJINE VUKOVARSKO-SRIJEMESKE UPANIJE VIROVITIKO-PODRAVKSA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE SOPJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VOIN VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLATINE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ORAHOVICE VIJEE SRRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE GRADINA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE GRADINA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE SIRA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA DARUVARA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA DARUVARA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE ULOVAC VIJEE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA BJELOVARA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA BJELOVARA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA GARENICE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE TEFANJE VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE OPINE DEANOVAC VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE OPINE KONANICA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE DEANOVAC

239 240 241 242 243 244 245

261 257 98 80 230 93 252

246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256

162 1 64 218 177 213 206 256 245 2 265

154

257 258 259 260 261 262 263 264 265 266

179 223 267 15 248 119 167 103 185 Red.br.

VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE KONANICA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE GRADA GRUBINOG POLJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VELIKI GREVAC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA GRUBINOGA POLJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VELIKA PISANICA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA GRUBINOGA POLJA VIJEE MAARSKE NACIONALNE MANJINE OPINE VELIKA PISANICA VIJEE EKE NACIONALNE MANJINE BJELOVARSKO-BILOGORSKE UPANIJE VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE BJELOVARSKO-BILOGORSKE UPANIJE Reg.br. DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U GRADU DUBROVNIKU VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE U OPINI UPA DUBROVAKA VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE DUBROVAKO-NERETVANSKE UPANIJE KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE RASINJA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA KRIEVACA VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE SOKOLOVAC VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE OPINE NOVIGRAD PODRAVSKI VIJEE SRPSKE NACIONALNE MANJINE KOPRIVNIKO-KRIEVAKE UPANIJE

267 268 269

81 118 95

270 271 272 273 274

77 242 214 220 183

155

PRILOG 6

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE


Tabelarni prikaz rasporeenih sredstava po nacionalnim manjinama

156

Savjet za nacionalne manjine utroak sredstava


Sredstva rasporeena u Dravnom proraunu za 2006. godinu u iznosu od 29.700.000,00 kn rasporeena su kako slijedi NACIONALNA MANJINA TALIJANI 1. NIU Edit Rijeka Centar za povijesna istraivanja Rovinj Talijanska drama Rijeka Talijanska unija Rijeka UKUPNO TALIJANI ESI NUI Jednota Daruvar Savez eha u Republici Hrvatskoj Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina UKUPNO ESI SLOVACI Savez Slovaka Naice Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina UKUPNO SLOVACI MAARI Demokratska zajednica Maara HrvatskeOsijek Savez maarskih udruga Zagreb UKUPNO MAARI RUSINI I UKRAJINCI Savez Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj - Vukovar Drutvo za Ukrajinsku kulturu Zagreb Rusinak- Drutvo Rusina u Republici Hrvatskoj Asocijacija kranske obitelji Ukrajinaca Vukovar UKUPNO RUSINI I UKRAJINCI OSIGURANA SREDSTVA U KN 4.300.000,00 625.000,00 481.000,00 670.300,00 6.076.300,00 1.546.000,00 1.111.500,00 160.000,00

2.817.500,00 1.195.000,00 120.000,00

1.315.000,00 1.750.300,00 1.475.000,00 3.225.300,00 1.155.700 42.000,00 13.100,00 13.100,00 1.223.900,00

157

NACIONALNA MANJINA SRBI Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta Srpski demokratski forum Zagreb Zajedniko vijee opina Vukovar Srpsko narodno vijee Narodno vijee Srba Zagreb Srpsko kulturno umjetniko i duhovno vijee urevdan u Drenici Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina- SKD Prosvjeta UKUPNO SRBI

OSIGURANA SREDSTA U KN 3.950.000,00 640.000,00 270.000,00 2.534.000,00 135.000,00 75.000,00 100.000,00

7.704.000,00

NIJEMCI I AUSTRIJANCI Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske Osijek Narodni savez Nijemaca Hrvatske -Zagreb Udruga Nijemaca i Austrijanaca Vukovar Njemaka narodnosna zajednica- Zemaljska udruga podunavskih vaba u HrvatskojOsijek Udruga Austrijanaca Zagreb UKUPNO NIJEMCI I AUSTRIJANCI IDOVI idovska opina Zagreb Mjeoviti pjevaki zbor Lira Zagreb idovska kulturna scena Bejahad Zagreb UKUPNO IDOVI SLOVENCI Savez slovenskih drutava u Republici Hrvatskoj Zagreb UKUPNO SLOVENCI ALBANCI Unija zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj Zagreb Klub albanskih ena kraljica Teuta Zagreb UKUPNO ALBANCI

94.000,00 20.000,00 20.000,00 12.000,00 402.840,00 22.000,00 570.840,00 466.800,00 62.000,00 42.000,00 570.800,00 590.000,00 590.000,00 657.000,00 10.000,00 667.000,00

158

NACIONALNA MANJINA BONJACI Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Zagreb Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske Zagreb Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske za Sisako-moslavaku upaniju Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske za Primorsko-goranske upanije KUD Bosna Istarske upanije Sabor bonjakih asocijacija Bonjako kulturno drutvo NUR Sisak Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina- KDB Bonjaka Preporod Bonjaka nacionalna zajednica HrvatskeZagreb SABAH UKUPNO BONJACI ROMI Samostalne udruge Roma Mrea romskih udruga Zagreb Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina UKUPNO ROMI MAKEDONCI Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj Zagreb MKDKrste Misirkov Zagreb UKUPNO MAKEDONCI CRNOGORCI Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske Programi stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina UKUPNO CRNOGORCI RUSI Nacionalna zajednica Rusa Hrvatske Zagreb UKUPNO RUSI

OSIGURANA SREDSTVA U KN 593.000,00 270,000,00 40.000,00 30.000,00 28.000,00 225.000,00 35.000,00 20.000,00

30.000,00 30.000,00 1.301.000,00 755.000,00 278.000,00 380.000,00

1.413.000,00 575.000,00 15.000,00 590.000,00 574.600,00 30.000,00

604.600,00 40.000,00 40.000,00

159

NACIONALNA MANJINA BUGARI Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj Zagreb UKUPNO BUGARI POLJACI Poljska kulturna udruga Mikolaj Kopernik Zagreb Poljska kulturna udruga Fryderyk Chopin Rijeka UKUPNO POLJACI UKUPNO RASPOREENO

OSIGURANA SREDSTVA U KN 60.000,00 60.000,00 21.000,00 24.000,00 45.000,00 28.814.240,00

Pored navedenog iz sredstava Savjet za nacionalne manjine izdvojeno je za: Sufinanciranje programa radija na regionalnoj i lokalnoj razini namijenjenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina 450.000,00 kuna Informiranje i osposobljavanje lanova vijea i predstavnika nacionalnih manjina 250.000,00 kuna Za zajednike programe iznos od 140.760.000,00 kuna za: struno usavravanje predstavnika udruga i ustanova nacionalnih manjina seminari za novinare o manjinskim medijima seminari za zaposlenike u dravnoj upravi koji se bave nacionalnim manjinama

Iz sredstava Savjeta za nacionalne manjine ukupno je rasporeeno 29.700.000,00 kuna

160