Kupres kroz periode

1. Stari vijek Profesor Alojz Benec vršio je iskopavanja 1983. i 1984. godine na Kupreškom polju, na lokalitetu Strljanica i došao je do značajnih otkrića. Uz cestu Kupres-Livno u blizini nekadašnje škole u Donjem Malovanu otkrivena je velika drvena škrinja sa dosta vode i tkaninama. Škrinja je pripadala stočarima nomadima iz dalekih predjela Rusije, a procjenjuje se da je napravljena 3.500 godina prije nove ere. 2. Rimsko doba U rimskom periodu Otinovci su bili značajan punkt. U Otinovcima su nađena antička spolija sa natpisima na osnovu čega je Patsch (1985.) zaključio da je u Otinovcima bila bogata, poveća rimska naseobina, putna stanica Ad Matricem, a onda tu negdje u blizini treba tražiti Matrix, a to je vjerovatno planinsko sedlo Velika Vrata gdje se na samom sedlu stajala jedna rimska utvrda. Rimljani su uz izgrađene ceste podizali odbrambene kule, a ostaci jedne takve zgrade, nađeni su 1892. god. na Kupreškim Vratima kada se pravila nova cesta. 3. Srednji vijek Kupres je u srednjem vijeku bio naseljen, što nam dokazuje veliki broj stećaka koje je ispitivao i evidentirao Šefik Bešlagić. Riječ je o 1055 komada. Stećci u Kupresu se nalaze na tri lokacije, a to su: Rastičevo, Ravanjsko polje i Ravanjaka vrata. Rastičevo je selo u okolini Kupresa. Na lokalitetu Rastičevska mašeta se nalazi velika nekropola sa 240 stećaka. Stećci su različitog oblika, a samo 13 ih je ukrašeno. Također imaju različite reljefne motive poput polumjeseca, zvijezda, krstova, ljiljana itd. U okolini sela postoje još četiri lokalitela sa 48 stećaka ležećih oblika. Ravanjsko polje je visoka kraška ravnica južno od Kupresa. U okolini malobrojnih naselja u ovom polju nalazi se sedam srednjovjekovnih nekropola – Gornja mašeta, Donja mašeta, Dvorišta, Krša, Mašeta u polju i nekropola kod Ravnog. Ukupan broj stećaka je 110, od kojih je 69 ploča, 38 sanduka i 3 sljemenjaka. Ukrašeno je 17 primjeraka. Reljefni motivi su rozete (zvijezde), krst, polumjesec, kružni vijenac

kao i raznovrsne biljne stilizacije. Osobito su zanimljivi predstava ljudske muške figure sa štitom i mačem, predstava dvije ruke koje izlaze iz zvijezde, scena sa sedam ženskih figura. Na lokalitetu Ravanjaka vrata, u Ravanjskom polju, nedaleko od sela Mušići, u široj okolini Kupresa, nalaze se dvije nekropole stećaka. Prva se nalazi na samom prolazu iz Vukovskog u Ravanjsko polje, a druga u blagoj padini brda Crljenac, u neposrednoj blizini. Ukupno broje 68 stećaka, 43 ima prva lokacija, a druga svega 25 stećaka. Spomenici su dobro obrađeni, ali su poprilično oštećeni. Njihovi reljefni motiv su raznovrsni. Na ovim nekropolama osobito se ističu reljefni motive stilizovanih ljiljana, koji su karakteristični za šire krajeve zapadne Bosne, i izvanredno lijepo izrađene scene turnira na konjima koji se izvode ispred arkada. Na obližnjem brdu Crljenac bila je prethistorijska gradina, a kroz Ravanjska vrata je prolazio rimski i srednjovjekovni put. 4. Doba Osmanskog carstva Kupres pada pod Turke 1528. godine padom Jajačke banovine. Nakon što su zauzeli Kupres Turci preko svog bosanskog namjesnika Fadil-paše proširuju grad između 1650 i 1655. Za vrijeme turskog perioda znamo da je u Kupresu podignuo od kamena džamiju Fazli-paša 50-ih godina XVII stoljeća uz koju je bio hamam i nekoliko dućana. Džamiju je zapalio krajem XVII stoljeća hajduk Stojan Janković sa svojim četama. U drugoj polovini XVIII stoljeća tu je izgrađena i utvrda s kulom za streljivo sa visokim čardakom. 4.1. Hanovi u Kupresu Kupres je bio smješten na glavnoj prometnici od Dalmacije i Hrvatske prema Bosni pa se na njegovom prostoru nalazilo dosta hanova. Jedini han koji se nalazio u neposrednoj blizini grada Kupresa bio je “Vrepčev han”. Ovaj han bio je vlasništvo begova iz Donjeg Vakufa, a od njih ga je kupio između dva rata Ahmed Mešan zvani Vrebac. Vrebac je dolazio iz bogate seljačke kuće iz Brda (selo u okolini Kupresa). “Vrepčev han” se nalazio uz cestu prema Livnu. U prizemlju hana bila je štala za vezanje konja, a iznad su bile prostorije za handžiju i putnike. Han je bio važan spomenik na bivša vremena, ali se nažalost mnogih nije restaurirao. Bećirbegovići su napravili veliki han u gradu u blizini osnovne škole u Zgonovima. Pred prvi svjetski rat han je zakupio Frano Herceg iz

Osmanlija, a između dva rata dvadesetih godina Ante Lozančić zvani. Šnajder. Idrizbegovići su također imali han na kraju čarsije prema Livnu koji je početkom stoljeća držao pod kiriju Stipo Džaja, a kada je on otišao u Ameriku 1912. godine onda ga je držala njegova žena Anđa. Pored ovih hanova u Kupresu je bio i han Zejnila Mandžuke i Ante Džaje, ali su oni bili samo kao prenoćišta i to ne u klasičnom smislu da je prizemlje bilo za konje). U Kupreškom polju bio je manji han Boške Džaje kod Poganca tzv. “Jovušin han”, zatim između ovog hana i Kupresa nalazili su se hanovi Anđice Tustonjić, Joske Vučka i Zajke Pilića. U Gornjem Malovanu bio je “Sučića han”, “Tokića han” i “Žuljev han”, a do 1912. godine i “Džajin han”. U Donjem Malovanu bio je han Spase Marića i “Ursin han”. Hanovi su pored svoje osnovne funkcije da služe ljudima i konjima za odmor, bili i mjesto gdje su se ljudi susretali i obavještavali o onome što su doživjeli na putu i šta se događalo u njihovim krajevima. 5. Doba Austro-Ugarske monarhije Prilikom prodora austrijskih trupa prema Kupresu, kupreški Muslimani su pružili otpor na Velikim Vratima na taj način što su pokušali posječenim bukvama i omorikama zakrčiti prolaz vojsci is a nešto manjim okršajima pod vodstvom Salihage Mandžuke – Numiničića. Austrijske trupe su ušle sa dvije strane. Jedna trupa je ušla preko Stožera, a druga iza Plazenice u Kuprešku visoravan. Treba navesti da su u gradu Kupresu prije okupacije živjeli isključivo Muslimani, a od kršćana samo njihove sluge. Poslije okupacije neke muslimanske porodice sele u Tursku pa su svoju zemlju prodavali u bescjenje. Austro-Ugarska je po dolasku počela da izgrađuje system uprave, komunikacije, školske zgrade, te da organizira gradske i seoske općine. Sama zgrada općine izgrađena je od tesanog kamena pred sami kraj 1913. godine. Osnovna škola počela je raditi 1888. godine, a u njoj su radila 3 učitelja. 5.1. Ispostava Kupres Za vrijeme Austro-Ugarske Kupres je bio ispostava i pripadao je kotoru Bugojno koje je pripadalo Travničkom okružju. Pred sami kraj prvog svjetskog rata upravitelj ispostave u Kupresu bio je Čeh

doktor prava Bohumil Podrabsky. Nasuprot ispostave podignuta je ambulanta koja je imala tri sobe i potrebnu opremu. Iz Bugojna je sedmično dolazio ljekar i to obično ponedjeljkom, pazarnim danom. Kako je Kupres imao jaku stočnu pijacu svakog ponedjeljka boravio je i veterinar iz Bugojna. Prema sjećanju jedne mještanke u Kupresu je 1912. godine boravio dr Fric. On je stanovao u Vrepčevom hanu u koji je kasnije uselio pop Marko Popović. 6. Doba socijalizma Veliki problem za kupreški kraj predstavljala je činjenica da je vedina stanovništva tokom Drugog svjetskog rata bilo raseljeno i da se kasnije nije vratio na predratne adrese. Iseljavanje je trajalo i nakon mira, posebno kod srpskih porodica na njemačka imanja u Vojvodinu, i hrvatskih u Slavoniju, dok je muslimansko stanovništvo pretežno ostalo u obližnjem Bugojnu. Nagli pad stanovništva bilježio se sve do 60-tih godina prošlog stoljeda. Nakon okončanja rata socijalistička vlast je kao i prethodne razvijala poljprivredu na Kupresu. Tako je Odlukom Vlade NRBiH od 25.07.1947. godine formirano Poljoprivredno dobro Vojin Zirojevid, koje zbog preobimne administracije nikada nije dalo očekivane rezultate, posebno u oblasti stočarstva, dok je ratarstvo imalo određeni uspjeh u primjeni novih holandskih sorti krompira, te američkih sorti ječma. Sve do izgradnje asfaltnog magistralnog pravca Sarajevo-Split, početkom 1970.godine, Kupres nije imao industrijskih kapaciteta. U narednih desetak godina, zahvaljujudi velikim svjetskim kreditima, SFRJ se naglo razvijala, a taj razvoj nije zaobišao ni kupreški kraj. Nakon 1970. godine u Kupresu je otvore pogon tekstilne industrije, jedno vede odjeljenje bugojanskog Kvaliteta, potom metalo-prerađivačke, u vidu Industrije građevinskih okova (IGO) i pogona bugojanskog TBM-a, te drvna industrija, kao i mljekara. Odlični uslovi za zimski turizam rezultirali su izgradnju hotela “Adria ski” sa 260 ležajeva, što je predstavljalo jedan od najvedih kapaciteta zimsko-planinskog turizma u BiH. Razvojem industije došlo je i do razvoja samoga grada. Tako je otvoren Srednjoškolski centar sa gimnazijom i nekoliko zanata metaloprerađivačkog smjera, izgrađen je savremeni Dom kulture i Dom zdravlja. Grad je doživio ekspanziju doseljavanjem vedeg broja stanovnika iz seoskih područja. Za svega 15-ak godina Kupres je od izuzetno nerazvijene opdine prešao u sferu razvijenih sredina BiH.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful