You are on page 1of 1

Univerzitet u Bihau TEHNIKI FAKULTET U BIHAU ECTS sistem Naziv predmeta godina i semestar: DIGITALNA ELEKTRONIKA III godina

V semestar
Kod predmeta: Sadraj predmeta: Predavanja: Brojevni sistemi. Kodovi i kodiranje. Osnovne postavke logike algebra. Logike funkcije. Minimizacija logikih funkcija. Realizacija logikih funkcija. Tehnologija logikih sklopova. Temeljni sklopovi. Analiza rada sklopova. Povezivanje razliitih tipova sklopova. Bistabili. Osnovni tipovi bistabila: R-S,J-K,T i D bistabili. Asinhrona i sinhrona brojila. Registri. Posmani registri. Poluvodike memorije. Memorije sa serijskim pristupom. Upisno-ispisne memorije. Izgradnja veih memorijskih sklopova. Vremenski sklopovi, monostabili, astabili, sklopovi za generiranje ritma. Sklopovi s programiranjem : programabilni logiki niz, aplikacijski specifini integrirani krugovi, i sl. Gradnja digitalnih sustava. Modularna izgradnja. Uloga informacijskih sabirnica. Gradnja mikroraunara. Vremenski dijagrami signala mikroprocesora pri izvoenja instrukcija. Instrukcija mikroraunara. Nain prekidnog rada. Ostale komponente mikroraunarskih sustava D/A i A/D pretvorba. Uzrokovanje signala. Projektovanje mikroraunarskog sistava. Programski paketi za simulaciju sklopova. Oprema za razvoj i testiranje programa. Integriranje sklopovske structure i programa. Vjebe: Auditorne vjebe: Vjebe prate slijed sadraja predavanja. Laboratorijske vjebe: Rijeavanje praktinih primjera iz digitalne elektronike. Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: Predavanja, auditorne vjebe, laboratorijske vjebe, domae zadae, konzultacije i samostalni rad. Kontinuirana provjera znanja. Domae zadae. Dva pismena meuispita tokom semestra i zavrni usmeni ispit. Preporuena literatura potrebne za studij i polaganje ispita: 1.Peruko, U.: Digitalna elektronika, kolska knjiga, Zagreb, 2000. 2.Biljanovi, B.: Mikroelektronika-Integrirani elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb, 2003. Dopunska literatura koja se preporuuje:. Szabo, A.: Impulsna i digitalna elektronika, FER, Zagreb, 2003. ECTS-bodovna vrijednost predmeta odreena uz odgovarajue obrazloenje: Ukupan broj bodova (est) 6. Bodovi se dobijaju kroz prisustvo i aktivno uee na predavanju, vjebama, pismenom i usmenom ispitu. Nain kontinuirane provjere znanja i polaganja ispita: Domae zadae. Dva parcijalna pismena meuispita tokom semestra i zavrni usmeni ispit iz cijelog gradiva. Nain zavrne provjere znanja za studente koji ne izvre kontinuiranu provjeru: Pismeni i usmeni ispit iz cijelog gradiva. Razvijanje opih i sticanje specifinih kompetencija (znanja i vjetina): Predmet osposobljava studente za razumijevanje pojmova, temeljnih zakona i naela koja se odnose na impulsnu elektroniku. Studenti e biti osposobljeni za oblasti koje su obuhvaene ovim predmetom. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modula: Studentska anketa, analiza prolaznosti i prosjenih ocjena, usporedba sa slinim predmetima. Preduvjeti za upis predmeta: Poloeni predmeti: ELEKTRONIKA I i ELEKTRONIKA II.

P 2

V 2 1

P+V+L 5 1

ECTS 6

You might also like